Izrada Baze Podataka

Embed Size (px)

Text of Izrada Baze Podataka

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    1/42

    Kandidat: Demo Braninovi

    Travnik, juli 2010. godine

    ZAVRNI RAD

    IIZZRRAADDAAIIIIMMPPLLEEMMEENNTTAACCIIJJAA BBAAZZEEPPOODDAATTAAKKAA

    ZZAAEEVVIIDDEENNCCIIJJUUIIIIZZVVJJEETTAAJJAAUUTTOOKKOOLLEE

    UNIVERZITET U TRAVNIKU

    EDUKACIJSKI FAKULTET

    ODSJEK: MATEMATIKAIINFORMATIKA

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    2/42

    1

    SAETAK

    U modernom poslovnom i institucionalnom svijetu upravljaka tijela raspolau sa sve vie

    resursa, odnosno sa sve veom koliinom podataka, te je kroz stvaranje baza podataka

    neophodno olakati prikupljanje podataka i skratiti put do traenih podataka. U ovom radu

    su opisani osnovni pojmovi vezani uz temu zavrnog rada radi lakeg shvaanja tematike

    koja obuhvaa izradu i implementaciju baze podataka te problematike na koju nailaze

    osobe koje su na direktan nain ukljueni u evidenciju i izvjetaj rada autokola i prateu

    dokumentaciju u procesu obuavanja i polaganja vozakih ispita. Ideja za izradu baze

    podataka se sama po sebi nametnula zbog obima podataka koji se pohranjuju i obrauju, a

    potvrdila se i anketnim ispitivanjem vlasnika autokola i njihovom reakcijom nakon to su

    eksperimentalno probali njene mogunosti. Svakako da je na pozitivne reakcije buduih

    korisnika ovakve baze podataka ponajvie, zbog nedovoljne informatike pismenosti,

    utjecala jednostavnost rukovanja bazom, od samog pokretanja, jednostavnog prelaska iz

    forme u formu, upis kandidata i stvoreni izvjetaji koji se jednostavnim klikom na dugme

    ispis printaju.

    ABSTRACT

    The modern business and institutional world has its managing bodies that has at its own

    disposal more and more resources, I mean the bigger quantity of data, and out of that

    through the creation of the bases of data it is essential to make easier collecting of data

    and shorten the path to the needed data. I have described, in this Diploma Paper, the

    elementary terms linked to this Paper for easier understanding of the theme that frames

    building and implementation of base of data but also other problems that people have got

    working directly or indirectly on evidencing and reporting from Driving schools and

    following documentation in the process of training and taking driving test. The idea for

    building the base of data imposed itself because of the quantity of data that must be saved

    and processed, and it was also confirmed by the opinion poll made with the owners of

    Driving schools and their reaction after they experimentally tried the abilities of the data

    base. Surely that this project had positive reactions on itself from the future users of such

    base of data mostly because of simplicity of using it, starting, switching from one form to

    another, signing in the candidates and printing of already prepared reports by clicking the

    Print button; but also because of insufficient IT education of people.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    3/42

    2

    SADRAJSAETAK ................................ ................................ ................................ ................................ .... 1

    ABSTRACT ................................ ................................ ................................ ................................ . 1

    SADRAJ................................ ................................ ................................ ................................ ..... 2

    1. UVOD ................................ ................................ ................................ ................................ ..... 3

    1.1. Osnovni pojmovi vezani uz baze podataka ................................ ................................ ..... 31.2. Baza podataka, DBMS, model podataka ................................ ................................ ......... 3

    1.3. Arhitektura baze podataka ................................ ................................ .............................. 4

    1.4. Jezici za rad s bazama podataka ................................ ................................ ..................... 5

    1.5. Poznati softverski paketi za rad s bazama podataka ............. ............. ...... ............ ............ 7

    1.6. Vrste baza podataka ................................ ................................ ................................ ....... 8

    1.7. Osnovi baze podataka autokole ................................ ................................ .................. 10

    2. PROBLEM I PREDMET ................................ ................................ ................................ .... 11

    3. CILJ ................................ ................................ ................................ ................................ ..... 13

    3.1. Ciljevi koji se nastoje postii koritenjem baza podataka ............. ............. ...... ............ .. 133.2. Ciljevi koji se postavljaju izradom baze podataka autokole ............. ............. ...... ......... 14

    4. OBRAZLOENJE TEME ................................ ................................ ................................ .. 15

    4.1. ivotni ciklus baze podataka ................................ ................................ ........................ 15

    4.2. Analiza potreba ................................ ................................ ................................ ............ 15

    4.3. Modeliranje podataka ................................ ................................ ................................ ... 15

    4.4. Implementacija ................................ ................................ ................................ ............ 16

    4.5. Testiranje ................................ ................................ ................................ ..................... 16

    4.6. Odravanje ................................ ................................ ................................ .................. 16

    5. PREGLED PUBLIKACIJA ................................ ................................ ................................ 176. DISKUSIJA ................................ ................................ ................................ ........................ 19

    6.1. Modeliranje entiteta i veza ................................ ................................ ........................... 19

    6.2. Relacijski model ................................ ................................ ................................ .......... 21

    6.3. Normalizacija relacijske sheme ................................ ................................ .................... 23

    6.4. Razlozi zbog kojih se moe odustati od normalizacije ............ ............. ....... ............. ..... 26

    6.5. Jezici za relacijske baze podataka ................................ ................................ ................. 26

    6.6. Fizika graa baze podataka ................................ ................................ ......................... 27

    6.7. Pristup na osnovu primarnog kljua................................ ................................ .............. 30

    6.8. Implementacija relacijskih operacija ................................ ................................ ............ 31

    6.9. Integritet i sigurnost podataka ................................ ................................ ...................... 32

    6.10. Izrada baze podataka u MS Access-u ................................ ................................ ........ 34

    6.11. Analiza i efekti postignua ................................ ................................ ....................... 39

    7. ZAKLJUAK ................................ ................................ ................................ .................... 40

    8. LITERATURA ................................ ................................ ................................ ................... 41

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    4/42

    3

    1. UVOD

    1.1. Osnovni pojmovi vezani uz baze podatakaBaza podataka je skup nekog informacionog sistema. Ona sadri podatke razliitih

    objekata poslovnog sistema, kao to su na primjer: poslovni partneri, projekti, proizvodi,

    usluge, fakture, narudbe, ugovori itd.Evo nekoliko definicija baza podataka:

    Baza podataka je skup meusobno ovisnih podataka, pohranjenih bez redundancije

    (preklapanja), koji slue jednoj ili vie aplikacija na optimalan nain, gdje su podaci

    neovisni o programimakoji se obrauju i gdje postoji kontroliran pristup podacima (Martin,

    1977); Baza podataka je skup operativnih i integriranih podataka obraivanih u jednoj

    organizaciji (Date, 1990).

    Baze podataka predstavljaju vii nivo rada s podacima u odnosu na klasine

    programske jezike. Rije je o tehnologiji koja je nastala s namjerom da se uklone slabosti

    tradicionalne automatske obrade podataka iz 60-tih i 70-tih godina 20. vijeka. Ta

    tehnologija osigurala je veu produktivnost, kvalitetu i pouzdanost u razvoju aplikacija

    koje se svode na pohranjivanje i pretraivanje podataka u raunalu.

    1.2. Baza podataka, DBMS, model podatakaBaza podataka je skup meusobno povezanih podataka, pohranjenih u vanjskoj

    memoriji raunara. Podaci su istovremeno dostupni raznim korisnicima i aplikacijskim

    programima. Ubacivanje, promjena, brisanje i itanje podataka obavlja se posredstvom

    zajednikog softvera. Korisnici i aplikacije pritom ne moraju poznavati detalje fizikog

    prikaza podataka, ve se referenciraju na logiku strukturu baze.

    Sistem za upravljanje bazom podataka (Data Base Management System -

    DBMS) je posluitelj (server) baze podataka. On oblikuje fiziki prikaz baze u skladu s

    traenom logikom strukturom. Takoer, on obavlja u ime klijenata sve operacije s

    podacima. Dalje, on je u stanju podrati razne baze, od kojih svaka moe imati svojulogiku strukturu, no u skladu s istim modelom. Isto tako, brine se za sigurnost podataka,

    te automatizira administrativne poslove s bazom. Podaci u bazi su logiki organizirani u

    skladu s nekim modelom podataka.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    5/42

    4

    Model podataka je skup pravila koja odreuju kako moe izgledati logika

    struktura baze. Model ini osnovu za koncipiranje, projektiranje i implementiranje baze.

    Dosadanji DBMS-i obino su podravali neki od sljedeih modela:

    Relacijski model. Zasnovan na matematikom pojmu relacije. I podaci i veze

    meu podacima prikazuju se pravokutnim tabelama.Mreni model. Baza je predoena usmjerenim grafom. vorovi su tipovi zapisa, a

    lukovi definiraju veze meu tipovima zapisa.

    Hijerarhijski model. Specijalni sluaj mrenog. Baza je predoena jednim stablom

    ili skupom stabala. vorovi su tipovi zapisa, a hijerarhijski odnos nadreeni-podreeni

    izraava veze meu tipovima zapisa.

    Objektni model. Inspiriran je objektno-orijentiranim programskim jezicima. Baza

    je skup trajno pohranjenih objekata koji se sastoje od svojih internih podataka i metoda

    (operacija) za rukovanje s tim podacima. Svaki objekt pripada nekoj klasi. Izmeu klasa se

    uspostavljaju veze nasljeivanja, agregacije, odnosno meusobnog koritenja operacija.

    Hijerarhijski i mreni model bili su u uptrebi u 60-tim i 70-tim godinama 20.

    stoljea. Od 80-tih godina pa sve do dananjih dana prevladava relacijski model. Oekivani

    prijelaz na objektni model za sada se nije desio, tako da dananje baze podataka uglavnom

    jo uvijek moemo poistovjetiti s relacijskim bazama.

    1.3. Arhitektura baze podatakaArhitektura baze podataka sastoji se od tri sloja i suelja meu slojevima, kao to

    je prikazano na Slici 1. rije je o tri nivoa apstrakcije:

    Fiziki nivo odnosi se na fiziki prikaz i raspored podataka na jedinicama vanjske

    memorije. To je aspekt kojeg vide samo sistemski programeri (oni koji su razvili DBMS).

    Sam fiziki nivo moe se dalje podijeliti na vie pod-nivoa apstrakcije, od sasvim

    konkretnih staza i cilindara na disku, do ve donekle apstraktnih pojmova datoteke i zapisa

    kakve susreemo u klasinim programskim jezicima.

    Globalni logiki nivo odnosi se na logiku strukturu cijele baze. To je aspekt kojeg

    vidi projektant baze odnosno njen administrator. Zapis logike definicije naziva se shema

    (engleski takoer schema). Shema je tekst ili dijagram koji definira logiku strukturu baze,

    i u skladu je sa zadanim modelom. Dakle imenuju se i definiraju svi tipovi podataka i veze

    meu tim tipovima, u skladu s pravilima koritenog modela. Takoer, shema uvodi i

    ogranienja kojim se uva integritet podataka.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    6/42

    5

    Lokalni logiki nivo odnosi se na logiku predstavu o dijelu baze kojeg koristi

    pojedina aplikacija. To je aspekt kojeg vidi korisnik ili aplikacijski programer. Zapis jedne

    lokalne logike definicije zove se pogled (engleski view) ili pod-shema. To je tekst ili

    dijagram kojim se imenuju i definiraju svi lokalni tipovi podataka i veze meu tim

    tipovima, opet u skladu s pravilima koritenog modela. Takoer, pogled zadajepreslikavanje kojim se iz globalnih podataka i veza izvode lokalni.

    Za stvaranje baze podataka potrebno je zadati samo shemu i poglede. DBMS tada

    automatski generira potrebni raspored pohranjivanja i fiziku bazu. Administrator moe

    samo donekle uticati na fiziku grau baze, podeavanjem njemu dostupnih parametara.

    Programi i korisnici ne pristupaju izravno fizikoj bazi, ve dobivaju ili pohranjuju

    podatke posredstvom DBMS-a. Komunikacija programa odnosno korisnika s DBMS-om

    obavlja se na lokalnoj logikom nivou.

    1.4. J

    ezici za rads

    bazama podatakaKomunikacija korisnika odnosno aplikacijskog programa i DBMS-a odvija se

    pomou posebnih jezika. Ti jezici tradicionalno se dijele na sljedee kategorije.

    Jezik za opis podataka (Data Description Language - DDL). Slui projektantu

    baze ili administratoru u svrhu zapisivanja sheme ili pogleda. Dakle tim jezikom

    definiramo podatke i veze meu podacima, i to na logikom nivou.

    Lokalni

    logiki nivo

    Globalni

    logiki nivo

    Fiziki nivo

    Aplikacijskiprogram 2

    Datoteke

    Pogled 2

    Datoteke

    Aplikacijskiprogram 1

    Pogled 1

    Aplikacijskiprogram 3

    Pogled 3

    Shema

    Rasporedohran ivan a

    Slika 1. Arhitektura baze odataka (Demo Braninovi, 2010

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    7/42

    6

    U nekim sluajevima postoji posebna varijanta jezika za shemu, a posebna za

    poglede. Naredbe DDL obino podsijeaju na naredbe za definiranje sloenih tipova

    podataka u jezicima poput COBOL, PL/I, C, Pascal.

    Jezik za manipuliranje podacima (Data Manipulation Language - DML). Slui

    programeru za uspostavljanje veze izmeu aplikacijskog programa i baze. Naredbe DMLomoguuju manevriranje po bazi, te jednostavne operacije kao to su upis, promjena,

    brisanje ili itanje zapisa. U nekim softverskim paketima, DML je zapravo biblioteka

    potprograma: naredba u DML svodi se na poziv potprograma. U drugim paketima zaista

    se radi o posebnom jeziku: programer tada pie program u kojem su izmijeane naredbe

    dvaju jezika, pa takav program treba prevoditi s dva prevodioca (DML-precompiler, obini

    compiler).

    Jezik za postavljanje upita (Query Language - QL). Slui neposrednom korisniku

    za interaktivno pretraivanje baze. To je jezik koji podsijea na govorni (engleski) jezik

    Naredbe su neproceduralne, dakle takve da samo specificiraju rezultat kojeg elimo dobiti,

    a ne i postupak za dobivanje rezultata.Ovakva podjela na tri jezika danas je veprilino

    zastarjela. Naime, kod relacijskih baza postoji tendencija da se sva tri jezika objedine u

    jedan sveobuhvatni. Primjer takvog integriranogjezika za relacijske baze je SQL: on slui

    za definiranje podataka, manipuliranje i pretraivanje. Integrirani jezik se moe koristiti

    interaktivno (preko on-line interpretera) ili se on moe pojavljivati uklopljen u aplikacijske

    programe. Naglasimo da gore spomenute vrste jezika nisu programski jezici. Dakle ti jezici

    su nam nuni da bi se povezali s bazom, no oni nam nisu dovoljni za razvoj aplikacija koje

    e neto raditi s podacima iz baze. Tradicionalni nain razvoja aplikacija koje rade s bazom

    je koritenje klasinih programskih jezika (COBOL, PL/I, C, Pascal . . . ) s ugnijedenim

    DML-naredbama. U 80-tim godinama 20. stoljea bili su dosta popularni i tzv. jezici 4.

    generacije (4-th Generation Languages - 4GL): rije je o jezicima koji su bili namijenjeni

    iskljuivo za rad s bazama, te su zato u tom kontekstu bili produktivniji od klasinih

    programskih jezika ope namjene. Problem s jezicima 4. generacije je bio u njihovoj

    nestandardnosti: svaki od njih je u pravilu bio dio nekog odredenog softverskog paketa za

    baze podataka, te se nije mogao koristiti izvan tog paketa (baze). U dananje vrijeme,

    aplikacije se najee razvijaju u standardnim objektno orijentiranim programskim

    jezicima (Java, C++, . . . ). Za interakcije s bazom koriste se unaprijed pripremljene klase

    objekata. Ovakva tehnika je dovoljno produktivna zbog koritenja gotovih klasa, a

    rezultirajui program se lako dotjeruje, uklapa u vee sisteme ili prenosi s jedne baze na

    drugu.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    8/42

    7

    1.5. Poznati softverski paketi za rad s bazama podatakaBaze podataka se u pravilu realiziraju koritenjem nekog od provjerenih softverskih

    paketa. Tabelarni prikaz 1. daje pregled softvera koji u ovom trenutku predstavljaju

    tehnoloki vrh te imaju znaajan udjel na svjetskom tritu. Gotovo svi dananji softverskipaketi podravaju relacijski model i SQL. Svaki od njih sadri svoj DBMS, uobiajene

    klijente (na primjer interaktivni interpreter SQL), te biblioteke i alate za razvoj aplikacija.

    Svaki paket isporuuje se u verzijama za razne raunarske platforme (operacijske sisteme).

    Konkurencija meu proizvodaima softvera za baze podataka je izuzetno velika, tako da je

    posljednjih godina esto dolazilo do njihovog nestanka, spajanja ili preuzimanja. Lista

    relevantnih softverskih paketa zato je svake godine sve kraa. Jedino osvjeenje

    predstavlja nedavna pojava public-domain sotvera poput MySQL.

    Tabela 1. Poznati softverski paketi za rad s bazama podataka (Manger, 2008)

    Proizvoa Proizvod Operacioni sistem Jezici

    IBM Corporation DB2Linux, UNIX (razni),MS

    Windows NT/2000/XP,VMS,MVS, VM, OS/400

    SQL, COBOL,Java, . . .

    Oracle Corporation OracleMS Windows (razni),

    Mac OS, UNIX (razni),Linux i drugi

    SQL,Java i drugi

    IBM Corporation(prije : InformixSoftware

    Inc.)

    Informix UNIX (razni), Linux,

    MS Windows NT/2000/XP

    SQL,

    Java i drugi

    MicrosoftMS SQL

    ServerMS Windows NT/2000/XP SQL, C++, . . .

    MySQL AB MySQL Linux, UNIX (razni),MS Windows (razni), Mac OS

    SQL,C, PHP, . . .

    Sybase Inc. SybaseSQL Server

    MS Windows NT/2000, OS/2,Mac, UNIX (razni),

    UNIXWare

    SQL, COBOL, . ..

    Hewlett Packard Co. Allbase/SQL UNIX (HP-UX) SQL, 4GL, C, . . .

    Cincom Systems Inc.Supra

    MS Windows NT/2000,Linux,

    UNIX (razni), VMS, MVS,VM

    SQL,

    COBOL, . . .

    Microsoft Corporation MS Access MS Windows (razni)Access Basic,

    SQL

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    9/42

    8

    1.6. Vrste baza podatakaDanas baze podataka sadre podatke razliitih medijskih vrsta, pa se zato govori o

    multimedijskim podacima, a baze koje sadre takve podatke nazivaju se multimedijskim

    bazama podataka. Pored tekstualnih podataka, tu su i podaci koji opisuju slike (nepokretneili pokretne, kada govorimo o videozapisu) ili zvuk. Ovisno o vrsti i namjeni podataka u

    bazi podataka, kao i nainima koritenja podataka, razlikujemo baze: formatiranih

    podataka, neformatiranih podataka i baze znanja.

    1.6.1. Baze formatiranih podatakaU poslovnim primjenama najee se koriste baze formatiranih podataka.

    Tabela 2. prikazuje primjer formatiranih podataka. U tabeli su podaci o

    instruktorima: ifra instruktora, naziv instruktora i kategorije koje obuava, registrovani u

    jednakim slogovima. Pri tome je format svakog sloga isti, a slog se sastoji od tri polja, od

    kojih je prvo numeriko, a druga dva su znakovna, odnosno tekstualna. U svakom slogu su

    podaci jednog instruktora.

    Tabela 2. Tabela instruktora vonje autokole Turbo (Demo Braninovi, 2010)

    ifra instruktora Ime i prezime Kategorije koje obuava

    01 Samir Tuholjakovi B1;B; C1;C;C1E;CE;D1;D; D1E;DE

    02 Bilal Tulumovi Predava teoretske nastave03 Nurfet Balki B1;B;C1;C;C1E;CE

    04 Fehim Mei B1;B

    05 Adnan Mukinovi B1;B;C1;C;

    06 Nedad Hajdarbegovi B1;B;C1;C;

    Ovisno o nainu izgradnje logike i fizike strukture podataka, razlikuju se:

    y starije baze podataka, graene po hijerarhijskom ili mrenom modelu, tey savremene baze podataka, graene po relacijskom, objektnom ili dimenzijskommodelu.

    Dananje baze podataka su najee relacijske. Podaci ovakvih baza zorno se

    prikazuju tabelama. Zbog iroke primjene relacijskih baza podataka, istima e u ovom

    poglavlju biti posveena najvea panja.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    10/42

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    11/42

    10

    1.7. Osnovi baze podataka autokolePoznato nam je da sam pojam kola za sebe vee mnogo dokumentacije u kojoj

    se evidentiraju mnogi podaci vezani za samu kolu, vlasnika kole, nastavno osoblje,

    pomono osoblje, polaznike kole, objekat kole, osnovna sredstva, sitni iventar, opremu,trokove, prihode, prijave, odjeve, uvjerenja, potvrde, nastavne planove i programe,

    planirane asove, odrane asove, . . .i jo mnogo toga, zaista previe za nabrojati, a tek

    kada treba neki od dokumenata pronai u arhivi...to je tek problem, ako nismo dobro

    organizovali prostor gdje smjetamo svu poterebnu dokumentaciju. Problem postaje vei

    kod kola koje imaju mnogo zaposlenih i mnogo polaznika, uenika, kandidata, u

    zavisnosti o kakvoj vrsti kole je rije.

    U ovom radu pokuavam predstaviti kolika je potreba za organizovanom bazom

    podataka u jednoj autokoli, zbog ega je neophodno da svi podaci budu na dohvat ruke usvakom momentu i koliko e to olakati rad administrativnom radniku autokole. to je to

    to jedna autokola ima evidentirati, koji su to zakonski i podzakonski akti koji obavezuju

    vlasnika autokole da pravovremeno i evidentira odreene radnje, te da za sve to radi u

    okviru kole ima spreman izvjetaj nadlenim organima? Za sva ova pitanja pokuati u

    dati odgovor u ovom radu, kako bi u budunosti ovakav nain organizacije baze podataka

    sve autokole prihvatile kao neto to je potrebno, neto to je obaveza i neto to je

    jednostavno za rukovanje i ugodno za rad ak i onim administrativnim radnicima koji

    imaju samo elementarno poznavanje informatike tehnike. Ideja za rad na ovom problemuve mi je prisutna proteklih par godina pratei rad autokola i Odsjeka za saobraajnu

    edukaciju pri Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona a

    sapozicije lana komisije za polaganje vozakih ispita. Obzirom na injenicu, koliko je

    meni poznato, da jo do danas niko, na podruju Bosne i Hercegovine, nije uradio bazu

    podataka za autokole koja je aktivna i funkcionalna onda nisam u poziciji da pravim

    poreenja, odnosno da doraujem nedostatke predhodnih. Bazu u morati testirati na nain

    da je pustim u upotrebu u auto koli Turbo, u kojoj sam nekoliko godina radio, i nakon

    njene upotrebe saznam dali u potpunosti zadovoljava potrebe autokole. Posebnu panju

    privukla mi je ideja da iznaem mogunost povezivanja baza podataka svih autokola koje

    su obavezne da svoje izvjetaje alju u Odsjek za saobraajnu edukaciju u ministarstu

    obrazovanja sa bazom koja bi primala te izvjetaje grupisala i razvrstavala ih po ispitnim

    mjestima i autokolama.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    12/42

    11

    2. PROBLEMIPREDMET

    Primjena novog Zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima

    u Bosni i Hercegovini

    Stupanjem na snagu novog ZOBS u BIH u estom mjesecu 2007.godine, lan 179.

    tog Zakona je odredio da: Za poslove provoenja i organiziranja polaganja vozakog

    ispita odgovorni su organi entiteta, kantona i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine,

    nadleni za obrazovanje . Time je sa dotadanjeg organizatora i provodioca ispita,

    (MUP-a BiH) organiziranja polaganja vozakih ispita, nadzor nad radom autokola i

    cjelokupnu edukaciju u osnovnim kolama i autokolama preuzelo tijelo kojemu to nekako

    po prirodi i pripada. Osim navedenog u okviru rada Odjeljenja za saobraajnu edukacijuduan je voditi mnogobrojne evidencije o autokolama i kandidatima za polaganje

    vozakih ispita, to obavezuje i lanovi 47. i 51.ovog Zakona:

    (Voenje evidencije)

    (1) Organ entiteta, kantona i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine nadlean za

    obrazovanje vodi evidenciju o polaganju vozakih ispita i to:

    a) Registar polaganja ispita za vozae motornih vozila;b)Registar provjere poznavanja propisa o sigurnosti saobraaja na putevima, za vozae

    upuene na provjeru od strane nadlenog organa;c) Registar provjere propisa o sigurnosti saobraaja na putevima za vozae bicikla sa

    motorom, traktora, trolejbusa, motokultivatora i radnih maina.

    (2) Registri iz prethodnog stava sadre: redni broj, prezime i ime kandidata i ime jednog od

    roditelja, datum i mjesto roenja, adresu stanovanja, kategoriju ili podkategoriju za koju

    kandidat polae ispit.

    (3) Evidencija se vodi na obrascu koji je prilog broj 15. i ini sastavni dio ovog Pravilnika.

    (4) Registri se zakljuuju na kraju svake kalendarske godine i uvaju se kao dokument

    trajne vrijednosti.Organi entiteta, kantona i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, nadleni za

    obrazovanje, vode evidenciju o polaganju ispita i iste objavljuju najmanje jednom

    godinje.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    13/42

    12

    Autokole su takoe obavezne ovim Zakonom kroz lan 59.:

    (Voenje evidencije u autokolama)

    (1) Autokola vodi matinu knjigu koja se uva kao dokument trajne vrijednosti. Matina

    knjiga sadri slijedee podatke: 1. redni broj, 2. prezime, ime oca, ime i JMB, 3. datum

    roenja, 4. ljekarsko uvjerenje broj i naziv ustanove koja ga je izdala, 5. potvrda ozavrenoj teoretskoj nastavi datum i broj, 6. potvrda o uspjeno zavrenoj nastavi iz

    pruanja prve pomoi povrijeenim u saobraajnoj nezgodi datum i broj, 7. potvrda o

    zavrenom osposobljavanju iz upravljanja motornim vozilom datum i broj, 8. broj knjiice

    kandidata, 9. napomena.

    (2) Autokola e voditi evidenciju o prolaznosti kandidata, pojedinano za svakog

    instruktora i s tim u vezi arhivira i uva dvije godine:

    a) ugovor o osposobljavanju,b) potvrdu o zavrenom programu osposobljavanja i provjeri osposobljenosti,c) probni test,d) dnevnik rada voza-instruktora.

    Dakle, Zakon je nametnuo i regulisao ta su obaveze organa za provoenje ispita i

    Autokola, a nama ostaje da kroz ovaj struni rad pokaemo da voenje evidencije, ma

    koliko ona izgledala kompleksna, nije teko ako se iznae adekvatno softversko rjeenje za

    lagano, jednostavno i sveobuhvatno evidentiranje.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    14/42

    13

    3. CILJ

    3.1. Ciljevi koji se nastoje postii koritenjem baza podatakaSpomenuli smo da baze podataka predstavljaju vii nivo rada s podacima u odnosu

    na klasine programske jezike. Taj vii nivo rada oituje se u tome to tehnologija baza

    podataka nastoji (i u velikoj mjeri uspijeva) ispuniti sljedee ciljeve.

    3.1.1. Fizika nezavisnost podataka.Razdvaja se logika definicija baze od njene stvarne fizike grae. Znai, ako se

    fizika graa promijeni (na primjer, podaci se prepiu u druge datoteke na drugim

    diskovima), to nee zahtijevati promjene u postojeim aplikacijama.

    3.1.2. Logika nezavisnost podataka.Razdvaja se globalna logika definicija cijele baze podataka od lokalne logike

    definicije za jednu aplikaciju. Znai, ako se logika definicija promijeni (na primjer uvede

    se novi zapis ili veza), to nee zahtijevati promjene u postojeim aplikacijama. Lokalna

    logika definicija obino se svodi na izdvajanje samo nekih elemenata iz globalne

    definicije, uz neke jednostavne transformacije tih elemenata.

    3.1.3. Fleksibilnost pristupa podacima.U starijim mrenim i hijerarhijskim bazama, staze pristupanja podacima bile su

    unaprijed definirane, dakle korisnik je mogao pretraivati podatke jedino onim

    redoslijedom koji je bio predvien u vrijeme projektiranja i implementiranja baze. Danasse zahtijeva da korisnik moe slobodno prebirati po podacima, te po svom nahoenju

    uspostavljati veze meu podacima. Ovom zahtjevu zaista zadovoljavaju jedino relacijske

    baze.

    3.1.4. Istovremeni pristup do podataka.Baza mora omoguiti da vei broj korisnika istovremeno koristi iste podatke.

    Pritom ti korisnici ne smiju ometati jedan drugoga, te svaki od njih treba imati dojam da

    sam radi s bazom.

    3.1.5. uvanje integriteta.Nastoji se automatski sauvati korektnost i konzistencija podataka, i to u situaciji

    kad postoje greke u aplikacijama, te konfliktne istrovremene aktivnosti korisnika.

    3.1.6. Mogunost oporavka nakon kvara.Mora postojati pouzdana zatita baze u sluaju kvara hardvera ili greaka u radu

    sistemskog softvera.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    15/42

    14

    3.1.7. Zatita od neovlatenog koritenja.Mora postojati mogunost da se korisnicima ogranie prava koritenja baze, dakle

    da se svakom korisniku reguliraju ovlatenja to on smije a to ne smije raditi s podacima.

    3.1.8. Zadovoljavajua brzina pristupa.Operacije s podacima moraju se odvijati dovoljno brzo, u skladu s potrebama

    odredene aplikacije. Na brzinu pristupa moe se uticati odabirom pogodnih fizikih

    struktura podataka, te izborom pogodnih algoritama za pretraivanje.

    3.1.9. Mogunost podeavanja i kontrole.Velika baza zahtijeva stalnu brigu: praenje performansi, mijenjanje parametara u

    fizikoj grai, rutinsko pohranjivanje rezervnih kopija podataka, reguliranje ovlatenja

    korisnika. Takoer, svrha baze se vremenom mijenja, pa povremeno treba podesiti i

    logiku strukturu. Ovakvi poslovi moraju se obavljati centralizirano. Odgovorna osoba

    zove se administratorbaze podataka. Administratoru trebaju stajati na raspolaganju razni

    alati i pomagala.

    3.2. C

    iljevi kojise po

    stavljaju izradom baze podataka autokole

    Osim to ima obavezu da vodi evidenciju propisanu Zakonom ( redni broj

    kandidata, prezime, ime oca, ime, JMBG, datum roenja, broj ljekarskog uvjerenja i naziv

    ustanove koja ga je izdala, potvrda o zavrenoj teoretskoj nastavi datum i broj, potvrda o

    uspjeno zavrenoj nastavi iz pruanja prve pomoi povrijeenim u saobraajnoj nezgodi

    datum i broj, potvrda o zavrenom osposobljavanju iz upravljanja motornim vozilom

    datum i broj, broj knjiice kandidata, evidenciju o prolaznosti kandidata, pojedinano za

    svakog instruktora), autokola za svoje potrebe moe u bazu podataka unijeti ne manje

    bitne podatke koji omoguuju pravilno praenje procesa obuavanja kandidata, njihov

    identitet, fotografija, novane izdatke, uplate i td.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    16/42

    15

    4. OBRAZLOENJE TEME4.1. ivotni ciklus baze podataka

    Uvoenje baze podataka u neku autokolu ili ustanovu predstavlja sloeni zadatak

    koji zahtijeva timski rad strunjaka raznih profila. To je projekt koji se moe podijeliti u

    pet faza: analiza potreba, modeliranje podataka, implementacija, testiranje i odravanje.

    4.2. Analiza potrebaProuavaju se tokovi informacija u autokoli. Uoavaju se podaci koje treba

    pohranjivati i veze meu njima. U velikom autokolama, gdje postoje razne grupe

    korisnika, pojavit e se razni pogledi na podatke. Te poglede treba uskladiti tako da se

    eliminira redundancija i nekonzistentnost. Na primjer, treba u raznim pogledima prepoznati

    sinonime i homonime, te uskladiti terminologiju. Analiza potreba takoer treba obuhvatiti

    analizu transakcija(operacija) koje e se obavljati nad bazom podataka, budui da to moe

    isto imati utjecaja na sadraj i konani oblik baze. Vano je procijeniti frekvenciju i opseg

    pojedinih transakcija, te zahtjeve na performanse. Rezultat analize je dokument (pisan

    neformalno u prirodnom jeziku) koji se zove specifikacija potreba. U specifikaciju potreba

    e ui sve ono to jednoj autokoli treba kao finalni dokumenat i podatak u postupku

    kontrole ili jednostavnog traenja informacija.

    4.3. Modeliranje podatakaRazliiti pogledi na podatke, otkriveni u fazi analize, sintetiziraju se u jednu cjelinu

    globalnu shemu. Precizno se utvrduju tipovi podataka. Shema se dalje dotjeruje

    (normalizira) tako da zadovolji neke zahtjeve kvalitete. Takoer, shema se prilagoava

    ogranienjima koje postavlja zadani model podataka, te se dodatno modificira da bi bolje

    mogla udovoljiti zahtjevima na performanse. Na kraju se iz sheme izvode pogledi (pod-

    sheme) za pojedine aplikacije (grupe korisnika).

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    17/42

    16

    4.4. ImplementacijaNa osnovu sheme i pod-shema, te uz pomo dostupnog DBMS-a, fiziki se realizira

    baza podataka na raunalu. U DBMS-u obino postoje parametri kojima se moe utjecati

    na fiziku organizaciju baze. Parametri se podeavaju tako da se osigura efikasan radnajvanijih transakcija. Razvija se skup programa koji realiziraju pojedine transakcije te

    pokrivaju potrebe raznih aplikacija. Baza se inicijalno puni podacima. U ovom sluaju

    koristimo Microsoftov program Access iz jednostavnog razloga to je najprisutniji na

    personalnim raunarima koje koriste autokole kao obaveznu opremu u kancelarijama.

    4.5. TestiranjeKorisnici (u ovom sluaju autokola Turbo iz ivinica) pokusno rade s bazom i

    provjeravaju da li ona zadovoljava svim zahtjevima. Nastoje se otkriti greke koje su se

    mogle potkrasti u svakoj od faza razvoja: dakle u analizi potreba, modeliranju podataka,

    implementaciji. Greke u ranijim fazama imaju tee posljedice. Na primjer, greka u

    analizi potreba uzrokuje da transakcije moda korektno rade, no ne ono to korisnicima

    treba ve neto drugo. Dobro bi bilo kad bi takve propuste otkrili prije implementacije.

    Zato se u novije vrijeme, prije prave implementacije, razvijaju i priblini prototipovibaze

    podataka, te se oni pokazuju korisnicima. Jeftinu izradu prototipova omoguuju jezici 4.

    generacije i objektno-orijentirani jezici.

    4.6. OdravanjeOdvija se u vrijeme kad je baza ve ula u redovnu upotrebu. Sastoji se od

    sljedeeg: popravak greaka koje nisu bile otkrivene u fazi testiranja; uvoenje promjena

    zbog novih zahtjeva korisnika; podeavanje parametara u DBMS u svrhu poboljavanja

    performansi. Odravanje zahtijeva da se stalno prati rad s bazom, i to tako da to praenje

    ne ometa korisnike. Administratoru baze podataka trebaju stajati na raspolaganjuodgovarajui alati (utility programi).Najee greke javljaju se u nepreciznosti prilikom

    pravljenja izvjetaja (potvrde o zavrenoj obuci).

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    18/42

    17

    5. PREGLED PUBLIKACIJAMartin (1977) navodi da je baza podataka je skup meusobno ovisnh podataka,

    pohranjenih bez redundancije (preklapanja), koji slue jednoj ili vie aplikacija na

    optimalan nain, gdje su podaci neovisni o programimakoji se obrauju i gdje postojikontroliran pristup podacima.

    Date (1990) baza podataka je skup operativnih i integriranih podataka obraivanih

    u jednoj organizaciji

    Bajkovi-Lazarevi i Zoranovi (2004) u svojim tezama Kome je potrebno

    znanje? kau Budui profesionalci u oblasti informacionih tehnologija za projektovanje i

    kreiranje baze podataka za administraciju baza DBA, za odravanje i razvoj baza, za

    kreiranje aplikacija koje koriste baze, eksperti i ostali zaposleni u pruanju informacija

    profesionalcima prilikom razvoja informacionih sistema, moraju imati na umu da buduikorisnici baza podatakasu od domaice do bankovnih slubenika, ve danas je realnostrezervacija avio karata preko Interneta, narudbine knjiga, plaanje rauna... Iza svake od

    tih usluga stoji baza podataka. Ova kategorija obuhvata gotovo sve zaposlene.

    Jai (2010) kae sljedee: Veliku pomo u kontinuiranoj edukaciji medicinskog

    osoblja, zdravstvenih profesionalaca i onih koji se obuavaju za bavljenje ovom

    profesijom, nesumnjivo prua informatika kao novija nauna disciplina, koja se danas

    impozantno razvila. Primjena informatike u medicini prua ogromne mogunosti.

    Unoenje raznih podataka u raunar, kao to su podaci o pacijentima, izvoenje i rezultati

    pojedinih pretraga, biljeenje i automatska statistika obrada rezultata za veoma kratko

    vrijeme su zaista velika pomo u svakodnevnom radu.

    Vlada TK (2009) u svom izvjetaju izmeu ostalog navodi: Kada je u pitanju

    Odsjek za saobraajnu edukaciju u proloj godini je na 8 ispitnih mjesta kontinuirano

    organizovano polaganje ispita za sticanje vozakih dozvola. Ukupno je oko 15.000

    kandidata polagalo vozaki ispit, 4.327 kandidata poloilo ispit iz poznavanja propisa, a

    5.286 kandidata je poloilo ispit iz upravljanja motornim vozilom. U ovom segmentu rada

    Ministarstva provoene su i redovne aktivnosti na organizovanju ispita za sticanje licenci,

    zvanja vozaa instruktora motornih vozila, zatim zamjena dozvola vozaa instruktora te

    rjeavanje zahtjeva za utvrivanje uslova rada u autokolama. Ovaj izvjetaj jasno

    ukazuje koliko je auriranja podataka potrebno uraditi u toku jedne godine, ukoliko bi

    napravili jednu robusniju bazu podataka koja bi uvezivala podatke iz svih autokola na

    jednom kantonu i objedinila ih.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    19/42

    18

    Bajgori (2007) kae da je jedan od tipinih problema u savremenom poslovanju

    nezadovoljstvo krajnjih korisnika sa programima i izvjetjima. Da bi se to izbjeglo

    preporuuje poboljanje efikasnosti i efektivnosti razliitih aktivnosti u poslovanju, od

    obrade teksta, raunskih operacija, internog i komuniciranja sa subjektima iz okruenja, pa

    sve do stratekog planiranja i donoenja odluka. Govorei o aplikacijama koje imaju za ciljpoboljanje procesa odluivanja u poslovnom sistemu on naglaava ulogu tehnika i

    metoda koje omoguavaju otkrivanje skrivenih veza meu varijablama u velikim bazama

    podataka. To su metoda za automatsko otkrivanje trendova, nizova, i veza izmeu

    akumuliranih podataka, njihova je uloga pronalaenje veza meu podacima koje nisu

    oigledne.

    Latifagi i Osmanbegovi (2005) govore o mogunostima upravljanja relacionim

    bazama uz pomo Microsoft Access-a. Naglaavaju vanost usvajanja praktinih znanja.

    Upoznavanje sa tehnikama upravljanja relacionim bazama podataka vre navodei

    primjere baza podataka napravljenih uz pomo Microsoft Access-a.

    Agarval i Hadlston(2009) govore da je za programiranje baza podataka potrebno

    relativno malo znanja o Visual Basicu, ali mnogo znanja o konceptima relacionih baza

    podataka i upitnom jeziku SQL. Polaze od pretpostavke da nemate nikakvog iskustva sa

    relacionim bazama podataka i objanjavaju, kroz praktine primjere, kako se pomou

    SQL-a prave i koriste relacione baze podataka i kako se sa takvim bazama podataka radi u

    Visual Basicu.

    Joanov i Vesin (2004) naglaavaju vanost izrade projektnog zadatka. U njegovom

    kreiranju uestvuje korisnik softvera i to tako to navodi ciljeve koje softverski proizvod

    treba da postigne. Na osnovu postavljenih ciljeva definiu se informacioni zahtjevi, model

    podataka i dijagram konteksta. Tek tada se pristupa izradi projekta baze podataka, koristei

    neki od ponuenih programskih paketa za dizajniranje baza podataka.

    Bonacin (2008) kae kako projektiranju raunalno poduprtih informacijskih sustava

    treba prii kao krajnje ozbiljnoj zadai koja e imati viestruke reperkusije na razne

    dimenzije ljudske egzistencije, i kao mogunost ostvarenja profita, i kao mogunost

    donoenja odluka, i kao mogunost efikasnog, od veeg broja pogreaka osloboenog

    operativnog djelovanja, ali i kao mogunost distribucije informacija, i kao sredstvo

    neviene dimenzionalnosti edukacije, i kao sredstvo interne i eksterne komunikacije, bilo

    to poslovne bilo to ma kakve druge, ba kao i sredstvo za osiguranje vie slobodnog

    vremena ili lakeg ostvarenja poslovnih i drugih zadaa bilo koje razine.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    20/42

    19

    6. DISKUSIJA6.1. Modeliranje entiteta i veza

    Bavimo se pitanjem: kako oblikovati shemu za bazu podataka, usklaenu s

    pravilima relacijskog modela. U stvarnim situacijama dosta je teko direktno pogoditi

    relacijsku shemu. Zato se sluimo jednom pomonom fazom koja se zove modeliranje

    entiteta i veza (Entity-Relationship Modelling). Rije je o oblikovanju jedne manje

    precizne, konceptualne sheme, koja predstavlja apstrakciju realnog svijeta. Ta tzv. ER-

    shema se dalje, vie-manje automatski, pretvara u relacijsku. Modeliranje entiteta i veza

    zahtijeva da se svijet promatra preko tri kategorije:

    entiteti: objekti ili dogadaji koji su nam od interesa;

    veze: odnosi medu entitetima koji su nam od interesa;

    atributi: svojstva entiteta i veza koja su nam od interesa.

    6.1.1. Entiteti i atributiEntitet je neto o emu elimo spremati podatke, neto to je u stanju postojati ili

    ne postojati, te se moe identificirati. Entitet moe biti objekt ili bie (na primjer kandidat,

    student, auto), odnosno dogadaj ili pojava (na primjer nogometna utakmica, praznik,

    servisiranje auta). Entitet je opisan atributima (na primjer atributi kandidata su: adresa,

    datum roenja, dimenzije, . . . ).

    Ukoliko neki atribut i sam zahtijeva svoje atribute, tada ga radije treba smatrati

    novim entitetom (na primjer model auta). Isto pravilo vrijedi i ako atribut moe

    istovremeno imati vie vrijedenosti (na primjer kvar koji je popravljen pri servisiranju

    auta). Ime entiteta, zajedno sa pripadnim atributima, zapravo odreuje tipentiteta. Moe

    postojati mnogo primjeraka (pojava) entiteta zadanog tipa (na primjerKANDIDATje tip

    iji primjerci su Mujkanovi Mujo, Markovi Marko, . . . ).

    Kandidat za kljuje atribut, ili skup atributa, ije vrijednosti jednoznano odreuju

    primjerak entiteta zadanog tipa. Dakle, ne mogu postojati dva razliita primjerka entiteta

    istog tipa s istim vrijednostima kandidata za klju. (Na primjer za tip entiteta AUTO,

    kandidat za klju je atribut REG BROJ). Ukoliko jedan tip entiteta ima vie kandidata za

    klju, tada biramo jednog od njih i proglaavamo ga primarnim kljuem. (Na primjer

    primarni klju za tip entitetaKANDIDATmogao bi biti atributBROJ UPISA.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    21/42

    20

    6.1.2. VezeVeze se uspostavljaju izmeu dva ili vie tipova entiteta (na primjer vezaRADI ZA

    izmeu tipova entiteta INSTRUKTOR i KOLA ). Zapravo je rije o imenovanoj binarnoj

    ili k-narnoj relaciji izmeu primjeraka entiteta zadanih tipova. Za sada emo se ograniitina veze izmeu tono dva tipa entiteta. Funkcionalnost veze moe biti:

    Jedan-naprama-jedan (1 : 1). Jedan primjerak prvog tipa entiteta moe biti u vezi

    s najvie jednim primjerkom drugog tipa entiteta, te takoer jedan primjerak drugog tipa

    moe biti u vezi s najvie jednim primjerkom prvog tipa. Na primjer veza JE VLASNIK

    izmeu tipova entitetaINSTRUKTOR iAUTOKOLA.

    Jedan-naprama-mnogo (1 : N). Jedan primjerak prvog tipa entiteta moe biti u

    vezi s 0, 1 ili vie primjeraka drugog tipa entiteta, no jedan primjerak drugog tipa moe biti

    u vezi s najvie jednim primjerkog prvog tipa. Na primjer veza OBUAVA izmeu tipovaentitetaINSTRUKTOR iKANDIDAT.

    Mnogo-naprama-mnogo (M :N). Jedan primjerak prvog tipa entiteta moe biti u

    vezi s 0, 1 ili vie primjeraka drugog tipa entiteta, te takoer jedan primjerak drugog tipa

    moe biti u vezi s 0, 1 ili vie primjeraka prvog tipa. Na primjer veza UPISAO izmeu

    tipova entiteta KANDIDAT i AUTOKOLA. Veza moe imati i svoje atribute koje ne

    moemo pripisati ni jednom od tipova entiteta (na primjer veza UPISAO moe imati atribut

    DATUMUPISA). Ako svaki primjerak entiteta nekog tipa mora sudjelovati u zadanoj vezi,

    tada kaemo da tip entiteta ima obavezno lanstvo u toj vezi. Inae tip entiteta imaneobavezno lanstvo. (Na primjer izmedu tipova entitetaISPITiPROPISIzadana je veza

    IZ, koja ima funkcionalnost (N: 1).ISPITima obavezno lanstvo u veziIZ, jer svaki ispit

    mora biti iz nekog dijela,propisi,upravljanje i prva pomo.) Odluka da li je lanstvo

    obavezno ili neobavezno koji put je stvar dogovora odnosno projektantove odluke (na

    primjer lanstvo zaISPITu veziPREDAJE).

    6.1.3. Sloenije vezeU stvarnim situacijama pojavljuju se i sloenije veze od onih koje smo do sada

    promatrali. Navest emo neke od njih.

    Involuirana veza povezuje jedan tip entiteta s tim istim tipom. Dakle rije je o

    binarnoj relaciji izmeu raznih primjeraka entiteta istog tipa.

    Ternarne veze uspostavljaju se izmeu tri tipa entiteta. Znai rije je o ternarnoj

    relaciji izmedu primjeraka triju tipova entiteta.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    22/42

    21

    6.2. Relacijski modelRelacijski modelbio je teoretski zasnovan jo krajem 60-tih godina 20. stoljea, u

    radovima E.F. Codd-a. Model se dugo pojavljivao samo u akademskim raspravama iknjigama. Prve realizacije na raunalu bile su suvie spore i neefikasne. Zahvaljujui

    intenzivnom istraivanju, te napretku samih raunala, efikasnost relacijskih baza postepeno

    se poboljavala. Sredinom 80-tih godina 20. Stoljea relacijski model je postao

    prevladavajui. I danas veina DBMS koristi taj model.

    6.2.1. Relacija, atribut, n-torka, kljuRelacijski model zahtijeva da se baza podataka sastoji od skupa pravokutnih tabela

    - tzv. relacija. Svaka relacija ima svoje ime po kojem je razlikujemo od ostalih u istoj bazi.

    Jedan stupac relacije obino sadri vrijednost jednog atributa (za entitet ili vezu) - zato

    stupac poistovjeujemo s atributom i obratno. Atribut ima svoje ime po kojem ga

    razlikujemo od ostalih u istoj relaciji. Vrijednosti jednog atributa su podaci istog tipa.

    Dakle, definiran je skup dozvoljenih vrijednosti za atribut, koji se zove domenaatributa.

    Vrijednost atributa mora biti jednostruka i jednostavna (ne da se rastaviti na dijelove). Pod

    nekim uvjetima toleriramo situaciju da vrijednost atributa nedostaje (nije upisana). Jedan

    redak relacije obino predstavlja jedan primjerak entiteta, ili biljei vezu izmeu dva ili

    vie primjeraka. Redak nazivamo n-torka. U jednoj relaciji ne smiju postojati dvije jednake

    n-torke. Broj atributa je stupanj relacije, a broj n-torki je kardinalnost relacije.

    6.2.2. Pretvaranje ER-sheme u relacijskuU nastavku objanjavamo kako se pojedini elementi ER-sheme pretvaraju u

    relacije. Na taj nain pokazat emo kako se iz cijele ER-sheme dobiva relacijska shema.

    Pretvorba tipova entiteta. Svaki tip entiteta prikazuje se jednom relacijom. Atributi tipa

    postaju atributi relacije. Jedan primjerak entiteta prikazan je jednom n-torkom. Primarniklju entiteta postaje primarni klju relacije.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    23/42

    22

    6.2.3. Usporedba relacijskog modela s mrenim i hijerarhijskimMreni i hijerarhijski model su prilino slini. Ustvari, hijerarhijski model moemo

    smatrati specijalnom vrstom mrenog. S druge strane, relacijski model se po svom pristupu

    bitno razlikuje od ostala dva. Osnovna razlika je u nainu prikazivanja veza meduentitetima, te nainu koritenja tih veza.

    U mrenom ili hijerarhijskom modelu mogue je izravno prikazati vezu. Dodue,

    postoje ograni enja na funkcionalnost veze, te na konfiguraciju svih veza u shemi. Veza se

    materijalizira pomou pointera, tj. u jednom zapisu pie adresa drugog (vezanog) zapisa.

    Mreni odnosno hijerarhijski DML omoguuje samo jednostavne operacije s jednim

    zapisom (upis, promjena, brisanje, itanje), te manevrisanje kroz shemu putem veza

    (dohvat prvog zapisa, koji je u zadanoj vezi sa zadanim zapisom, dohvat idueg zapisa,... ).

    Ovakav pristup ima svoje prednosti i mane. Prednost je da je rad s bazom u tehnikompogledu brz i efikasan. Mana je da korisnik moe upotrijebiti samo one veze koje su

    predviene shemom pa su u skladu s time i materijalizirane.

    U relacijskom modelu veze su samo implicitno naznaene time to se isti ili slian

    atribut pojavljuje u vie relacija. Veza nije materijalizirana, ve se dinamiki uspostavlja za

    vrijeme rada s podacima, usporedbom vrijednosti atributa u n-torkama raznih relacija.

    Relacijski DML, osim jednostavnih operacija s jednom relacijom, mora omoguiti

    slobodno kombiniranje podataka iz raznih relacija. I ovaj pristup ima svoje prednosti i

    mane. Mana je da se veza svaki put mora iznova uspostavljati; potrebno je pretraivanjepodataka, a to troi vrijeme. Prednost je da korisnik moe uspostaviti i one veze koje nisu

    bile predviene u fazi modeliranja podataka. tovie, kao kriterij za povezivanje, osim

    jednakosti za vrijednost atributa, mogu posluiti i razni drugi (sloeniji) kriteriji. To jo

    vie poveava fleksibilnost koritenja baze. Iz upravo reenog vidi se da je u relacijskom

    modelu teite baeno na dinamiki aspekt (manje pohranjivanja a vie manipuliranja).

    Zato upotrebljivost relacijskog DBMS bitno ovisi o izraajnim mogunostima njegovog

    jezika za rad s podacima. Poeljno je takoer da taj jezik bude u to veoj mjeri

    neproceduralan i razumljiv neposrednim korisnicima. U Poglavlju 3 upoznat emo neke

    relacijske jezike. Njih treba smatrati sastavnim dijelom relacijskog modela.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    24/42

    23

    6.3. Normalizacija relacijske shemeRelacijska shema, dobivena iz ER-sheme na osnovu prethodnih uputa, moe

    sadravati nedoreenosti koje treba otkloniti prije implementacije. Proces daljnjeg

    dotjerivanja sheme zove se normalizacija. Teorija normalizacije zasnovana je na pojmunormalnih formi. Relacije dobivene u skladu s potpoglavljem 2.2 morale bi u najmanju

    ruku biti u prvoj normalnoj formi(1NF). Naime, relacija je u 1NF ako je vrijednost svakog

    atributa jednostruka i nedjeljiva - to svojstvo ve je bilo ukljueno u nau definiciju

    relacije. U svojim radovima (1970-1974. godina) E.F. Codd je najprije definirao drugu i

    treu normalnu formu (2NF, 3NF), a zatim i poboljanu varijantu 3NF koja se zove Boyce-

    Coddova normalna forma (BCNF). R. Fagin je 1977. i 1979. uveo etvrtu i petu normalnu

    formu (4NF, 5NF). U praksi je lako naii na relacije koje odstupaju od 2NF, 3NF, BCNF,

    no vrlo rijetko se susreu relacije u BCNF koje nisu u 4NF i 5NF. Zato su vie normalneforme prvenstveno od teorijskog znaaja. Teorija normalizacije nije nita drugo nego

    formalizacija nekih intuitivno prihvatljivih principa o zdravom oblikovanju sheme.

    Ukoliko ve na poetku dobro uoimo sve potrebne entitete, atribute i veze, tada nam

    nikakva daljnja normalizacija nee biti potrebna. No ako je polazna relacijska shema bila

    loe oblikovana, tada e postupak normalizacije ispraviti te greke.

    6.3.1. Funkcionalna ovisnostZa zadanu relaciju R, atribut B od R je funkcionalno ovisan o atributu A od R

    (oznaka: AB) ako vrijednost od A jednoznano odreuje vrijednost odB. Dakle ako u

    isto vrijeme postoje uR dvije n-torke s jednakom vrijednou A, tada te n-torke moraju

    imati jednaku vrijednost B. Analogna definicija primjenjuje se i za sluaj kad su A i B

    sloeni atributi (dakle skupovi atributa).

    6.3.2. Druga normalna formaRelacija je u drugoj normalnoj formi(2NF) ako je u 1NF i ako je svaki ne-primarni

    atribut potpuno funkcionalno ovisan o primarnom kljuu. Malo prije definirana relacija

    IZVJETAJnije u 2NF, i to dovodi do anomalija.

    6.3.3. Trea normalna formaRelacija je u treoj normalnoj formi(3NF) ako je u 2NF i ako ne sadri tranzitivne

    ovisnosti. Preciznije, relacija R je u 3NF ako za svaku funkcionalnu ovisnostX ! A u R,

    takvu daA nije uX, vrijedi:Xsadri klju zaR ili jeAprimarni atribut.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    25/42

    24

    6.3.4. Boyce-Codd-ova normalna formaDeterminantaje atribut (ili kombinacija atributa) o kojem je neki drugi atribut

    potpuno funkcionalno ovisan. Relacija je u Boyce-Codd-ovoj normalnoj formi (BCNF)

    ako je svaka njezina determinanta ujedno i kandidat za klju. Oito je relacija koja je u

    BCNF takoer i u 2NF i 3NF. No postoje relacije koje su u 3NF, no nisu u BCNF. Primjerza to moemo konstruirati tako da gledamo relaciju u kojoj postoje dva kandidata za klju,

    oba kljua su sloena, i preklapaju se u bar jednom atributu.

    6.3.5. Vieznana ovisnost i etvrta normalna formaetvrtu normalnu formu najlake je opisati pomou primjera. Promatrajmo relaciju

    koja prikazuje vezu izmeu instruktora, kategorije i kandidata: OBUKA ( INSTRUKTOR,

    KATEGORIJA, KANDIDAT ). Jedna n-torka oznaava da zadani instruktor zadanu

    kategoriju obuava sa zadanim kandidatom. Relacija moe u jednom trenutku izgledati kao

    na tabelarnom prikazu 3. lagano je provjeriti da je relacija u BCNF.

    Tabela 3. Relacija koja nije u etvrtoj normalnoj formi. (Demo Braninovi,2010.)

    OBUKA

    INSTRUKTOR KATEGORIJA KANDIDAT

    Samir Tuholjakovi C1E Ramo Rami

    Bilal Tulumovi teoretska nastave B Salko Salki

    Bilal Tulumovi teoretska nastave B Jozo Jozi

    Bilal Tulumovi teoretska nastave B Ivo Ivi

    Bilal Tulumovi teoretska nastave B Ramo Rami

    Bilal Tulumovi teoretska nastave C Ramo Rami

    Nurfet Balki B Jozo Jozi

    Fehim Mei B Ivo Ivi

    Adnan Mukinovi B Ramo Rami

    Nedad Hajdarbegovi C1 Salko Salki

    Nedad Hajdarbegovi C1 Ramo Rami

    U nastavku uzimamo da vrijedi pravilo: im instruktor obuava u nekog kandidata,

    on odmah obuava sve svoje kategorije tog kandidata. Tada relacija oito sadri veliku

    dozu redundancije. Na primjer, da bi dodali novu kategoriju, moramo upisati n-torku za

    svakog kandidata kojeg taj instruktor obuava. Slino, ako novi instruktor pone obuavati

    tog kandidata, morat e se ubaciti posebna n-torka za svaku njegovu kategoriju.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    26/42

    25

    Redundancija e se eliminirati ako zamijenimo polaznu relaciju OBUKA s dvije

    manje relacije RADI i PRODAJE: OBUAVA ( INSTRUKTOR, KATEGORIJA ) ,

    OBUIO (INSTRUKTOR, KANDIDAT) .Podacima iz prethodnog Tabelarnog prikaza 3.

    tada odgovaraju podaci iz Tabelarnog prikaza 4.

    Tabela 4. Svodenje na etvrtu normalnu formu. (Demo Braninovi,2010.)OBUAVA OBUIO

    INSTRUKTOR KATEGORIJA INSTRUKTOR KANDIDAT

    Samir Tuholjakovi C1E Samir Tuholjakovi Ramo Rami

    Bilal Tulumovi teoretska nastava B Bilal Tulumovi Jozo Jozi

    Bilal Tulumovi teoretska nastava C Nurfet Balki Salko Salki

    Nurfet Balki B Bilal Tulumovi Ivo Ivi

    Fehim Mei B Nurfet Balki Ramo RamiAdnan Mukinovi B Fehim Mei Ramo Rami

    Nurfet Balki C1 Adnan Mukinovi Salko Salki

    Nedad Hajdarbegovi B Nedad Hajdarbegovi Jozo Jozi

    Dosadanja pravila normalizacije nam ne pomau da eliminiramo redundanciju u

    relaciji OBUKA . To je zato to redundancija nije bila uzrokovana funkcionalnim

    ovisnostima, ve tzv. vieznanim ovisnostima. U naoj relaciji OBUKA , ni jedna od

    uoenih vieznanih ovisnosti nije funkcionalna ovisnost. Znai, OBUKA nije u 4NF i zato

    je treba rastaviti na OBUAVA i OBUIO (koje jesu u 4NF). Odstupanje od 4NF opet

    moemo tumaiti kao greku u modeliranju entiteta i veza. Promatrana relacija OBUKA

    nastala je zbog pokuaja da se odnos triju tipova entiteta INSTRUKTOR, KATEGORIJA,

    KANDIDAT tretira kao ternarna veza. Zapravo se ovdje radi o dvije nezavisne binarne

    veze. Postoje, naravno, i prave ternarne veze. Na primjer ako skup proizvoda koje zadani

    instruktor obuava varira od kandidata do kandidata, tada prije uoene vieznane

    ovisnosti ne vrijede, relacija OBUKA je u 4NF i ne moemo je rastaviti na dvije manjerelacije.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    27/42

    26

    6.4. Razlozi zbog kojih se moe odustati od normalizacijeZa veinu praktinih primjera dovoljno je relacije normalizirati do 3NF. Koji put je

    potrebno neku relaciju i dalje normalizirati do BCNF ili 4NF. Peta normalna forma, koja se

    takoer navodi u literaturi, nije od praktinog znaaja. Postoje razlozi zbog kojih iznimnomoemo odustati od pune normalizacije. Navesti emo dva takva razloga.

    Sloeni atribut. Deava se da nekoliko atributa u relaciji ine cjelinu koja se u

    aplikacijama nikad ne rastavlja na sastavne dijelove. Na primjer, promatrajmo relaciju

    KANDIDAT( PREZIME IME, IME OCA, JMBG, POTANSKI BROJ, GRAD, ULICA ) .

    Strogo govorei, GRAD je funkcionalno ovisan o POTANSKI BROJ, pa relacija nije u

    3NF. No mi znamo da POTANSKI BROJ, GRAD i ULICA ine cjelinu koja se zove

    adresa. Budui da se podaci iz adrese koriste i auriraju u paketu, ne moe doi do prije

    spominjanih anomalija. Nije preporuljivo razbijati ovu relaciju na dvije.Efikasno itanje podataka. Normalizacijom se velike relacije razbijaju na mnogo

    manjih. Kod itanja je esto potrebno podatke iz malih relacija ponovo sastaviti u vee n-

    torke. Uspostavljanje veza medu podacima u manjim relacijama traje znatno dulje nego

    itanje podataka koji su ve povezani i upisani u jednu veliku relaciju. Projektant baze

    podataka treba procijeniti kada treba provesti normalizaciju do kraja a kada ne. Za tu

    procjenu je vano razumijevanje znaenja podataka i naina kako e se oni koristiti.

    6.5. Jezici za relacijske baze podataka6.5.1. Relacijska algebra

    Relacijsku algebru uveo je E.F. Codd u svojim radovima iz 70-tih godina 20.

    stoljea. Rije je o teorijskoj (matematikoj) notaciji, a ne o praktinom jeziku kojeg bi

    ljudi zaista neposredno koristili. Zato niti ne postoji standardna sintaksa. Relacijska algebra

    se svodi na izvrednjavanje algebarskih izraza, gradenih od relacija te unarnih i binarnih

    operatora (iji operandi su relacija a rezultat je opet relacija). Svaki algebarski izraz

    predstavlja jedan upit (pretraivanje).

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    28/42

    27

    6.5.2. Prirodni spojPrirodni spoj (natural join) je binarni operator primjenjiv na dvije relacijeR i Skoje

    imaju bar jedan zajedniki atribut. R joinSsastoji se od svih n-torki dobivenih spajanjem

    jedne n-torke izR s jednom n-torkom iz Skoja ima iste vrijednosti zajednikih atributa. Urezultirajuoj relaciji zajedniki atribut se pojavljuje samo jednom. Prirodni spoj

    omoguuje nam da u naoj fakultetskoj bazi podataka odgovorimo na sloenije upite koji

    zahtijevaju uspostavljanje veza izmeu podataka u raznim tablicama.

    6.5.3. Optimizacija upitaJezici za relacijske baze podataka daju korisniku veliku slobodu u postavljanju

    upita. Teret efikasnog odgovaranja na te raznolike upite prebaen je na DBMS. Naime,

    odgovor na jedan te isti upit obino se moe dobiti na razne naine, a zadatak DBMS-a je

    da odabere najefikasniji nain. Odabir dobrog postupka za odgovaranje zove se

    optimizacija upita. Moderni DBMS provodi optimizaciju na dvije razine:

    via (logika) razina : preformuliranje algebarskog izraza u oblik koji je

    ekvivalentan polaznom, ali je pogodniji sa stanovita izvrednjavanja;

    nia (fizika) razina : odabir dobrog algoritma za izvrednjavanje svake od

    osnovnih operacija u algebarskom izrazu. Pritom se nastoji iskoristiti eventualno prisustvo

    pomonih struktura podataka (indeksi i slino).

    6.6. Fizika graa baze podataka6.6.1. Elementi fizike grade

    Baza podataka se u fizikom smislu svodi na gomilu bitova pohranjenih na

    magnetskim diskovima. Takav doslovni nain gledanja je bez sumnje istinit, no on ne

    omoguuje da stvarno razumijemo fiziku grau baze. Umjesto toga, bolje je promatrati

    malo apstraktnije objekte, kao to su zapisi, datoteke i pointeri. Rije je o prvom, sasvim

    niskom nivou apstrakcije koji je vrlo blizak fizikoj stvarnosti.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    29/42

    28

    6.6.2. Vanjska memorija raunalaOperacijski sistem raunala dijeli vanjsku memoriju u jednako velike blokove.

    Veliina bloka je konstanta operacijskog sistema, i ona moe iznositi na primjer 512 byte

    ili 4096 byte. Svaki blok jednoznano je zadan svojom adresom. Osnovna operacija svanjskom memorijom je prijenos bloka sa zadanom adresom iz vanjske memorije u

    glavnu, ili obratno. Dio glavne memorije koji sudjeluje u prijenosu (i ima jednaku veliinu

    kao i sam blok) zove se buffer. Blok je najmanja koliina podataka koja se moe prenijeti;

    na primjer ako elimo proitati samo jedan byte iz vanjske memorije, tada moramo

    prenijeti cijeli odgovarajui blok, pretraiti buffer u glavnoj memoriji i izdvojiti traeni

    byte. Vrijeme potrebno za prijenos bloka nije konstantno ve ovisi o trenutnom poloaju

    glave diska. Ipak, to vrijeme (mjereno u milisekundama) neusporedivo je vee od vremena

    potrebnog za bilo koju manipulaciju u glavnoj memoriji (mjereno u mikro- inanosekundama). Zato je brzina nekog algoritma za rad s vanjskom memorijom odredena

    brojem blokova koje algoritam mora prenijeti, a vrijeme potrebno za raunanje i

    manipuliranje u glavnoj memoriji je zanemarivo.

    6.6.3. DatotekeOsnovni problem fizikog prikazivanja baze podataka je organizacija datoteke.

    Datoteka je konani niz zapisa istog tipa pohranjenih u vanjskoj memoriji. Tip zapisa

    zadaje se kao uredena n-torka osnovnih podataka (komponenti), gdje je svaki osnovnipodatak opisan svojim imenom i tipom (int, float, character string, . . . ). Primijetimo da je

    tip zapisa definiran neto ue nego na primjer u C-u, naime nije dozvoljena hijerarhijska ni

    varijabilna grada zapisa. Sam zapis sastoji se od konkretnih vrijednosti osnovnih podataka.

    Smatramo da su zapisi fiksne duljine, dakle jedan zapis ima tono jednu vrijednost svakog

    od osnovnih podataka i ta vrijednost je prikazana fiksiranim brojem byte-ova.

    Tipine operacije koje se obavljaju nad datotekom su: ubaciti novi zapis,

    promijeniti zapis, izbaciti zapis, nai zapis ili zapise gdje zadani podaci imaju zadane

    vrijednosti. Sloenost grae datoteke ovisi o tome koliko efikasno elimo obavljatipojedine od ovih operacija. (Kandidat za) kljuje osnovni podatak, ili kombinacija

    osnovnih podataka, ija vrijednost jednoznano odreuje zapis. Ukoliko ima vie kandidata

    za klju, tada odabiremo jednog od njih da bude primarni klju. Ne mora svaka datoteka

    imati klju, jer mogu postojati zapisi-duplikati.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    30/42

    29

    6.6.4. Smjetaj datoteke u vanjskoj memorijiZapis je obino znatno manji od bloka. Stoga se vie zapisa sprema u jedan blok.

    Uzimamo da je u bloku smjeten cijeli broj zapisa, to znai da je dio bloka moda

    neiskoriten. Adresazapisa gradi se kao uredeni par (adresa bloka, pomak unutar bloka).

    Kod nekih organizacija datoteki mogu neka mjesta za zapise u bloku ostati prazna. Kakoda razlikujemo puna i prazna mjesta? Jedno rjeenje je: proiriti zapis s jednim bitom koji

    oznaava da li je mjesto puno ili prazno. Koji put je potrebno ponititi zapis (uiniti

    ga nevaeim), ali tako da njegovo mjesto i dalje bude zauzeto. Kako da razlikujemo

    vaee i nevaee zapise? Opet proirimo zapis jednim bitom koji oznaava da li zapis

    vai ili ne vai. Cijela datoteka obino zauzima vie blokova. Nain kako se odreuju

    adrese tih blokova ovisi o organizaciji datoteke. U svakom sluaju, ne mora se raditi o nizu

    uzastopnih adresa. Naime, zbog pisanja i brisanja podataka, vanjska memorija se prije ili

    kasnije isparcelira, pa smo prisiljeni koristiti njene nepovezane dijelove.

    6.6.5. PointeriPointer je vrijednost unutar jednog zapisa koja pokazuje na neki drugi zapis (u istoj

    ili drugoj datoteci). Pointer moe biti: adresa zapisa (fiziki pointer), vrijednost

    primarnog kljua (logiki pointer). Postoje i prijelazni oblici izmeu fizikog i logikog

    pointera, na primjer redni broj zapisa; no smisao takvih vrijednosti ovisi o konkretnoj

    organizaciji datoteke i mi ih neemo razmatrati. Pointeri omoguuju uspostavljanje veze

    izmeu zapisa, dakle oni omoguuju da iz jednog zapisa pristupimo drugom. Pointer-

    adresa omoguuje brzi pristup. Pointer-klju je spor - on samo implicitno odreuje zapis

    kojeg tek treba pronai nekim mehanizmom za traenje na osnovu kljua. Prisustvo

    pointera-adrese moe uzrokovati probleme kod auriranja ili reorganiziranja datoteke. Ako

    na zapis pokazuje pointer-adresa, kaemo da je zapis prikovan(pinned) - zapis se naime ne

    smije fiziki pomicati sa svog mjesta jer bi nakon pomaka pointer krivo pokazivao. Jedini

    nain da pomaknemo prikovani zapis je da takoer auriramo i pointer, no problem je da

    za zadani zapis obino ne znamo gdje se sve mogu nalaziti pointeri koji na njega pokazuju.

    Prisustvo pointera-kljua ne uzrokuje nikakve probleme kod auriranja ili reorganizacije

    datoteke. To je i razlog zato koristimo takve pointere, unato njihovoj sporosti.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    31/42

    30

    6.6.6. Fizika grada cijele bazeCijela baza je gradena kao skup datoteki. Zapisi u datotekama mogu biti

    medusobno povezani pointerima. Sve operacije s bazom svode se na osnovne operacije s

    datotekama. Ukoliko imamo posla s relacijskim bazama, tada se svaka relacija prikazuje

    jednom datotekom. Atributi relacije odgovaraju osnovnim podacima u zapisu. Jedna n-

    torka relacije prikazana je jednim zapisom. Primarni klju relacije odreuje primarni klju

    datoteke. Primijetimo da se ovakvim fizikim prikazom uvodi umjetni redoslijed medu

    atributima relacije, te umjetni redoslijed n-torki. No, relacijski DBMS u stanju je

    promijeniti taj redoslijed prilikom rada s relacijom. Osim osnovnih datoteki koje

    odgovaraju pojedinim relacijama, fizika grada relacijske baze moe sadravati i dodatne

    pomone datoteke koje ubrzavaju pretraivanje i uspostavljanje veza medu podacima.

    Tipini primjeri takvih datoteki su indeksi.

    6.7. Pristup na osnovu primarnog kljuaVana operacija u radu s datotekama je pristup na osnovu primarnog kljua. Dakle,

    za zadanu vrijednost primarnog kljua treba odrediti adresu (najvie jednog) zapisa koji

    sadri tu vrijednost kljua. Prouit emo razne organizacije datoteki i naine kako da se za

    njih realizira pristup na osnovu primarnog kljua.

    6.7.1. J

    ednostavna datoteka

    Zapravo se radi o odsustvu bilo kakve organizacije. Zapise datoteke poredamo u

    onoliko blokova koliko je potrebno. Blokovi koji ine datoteku mogu biti povezani u

    vezanu listu (svaki blok sadri adresu idueg bloka) ili moe postojati tablica adresa svih

    blokova (koja zauzima prvi ili prvih nekoliko blokova). Traenje zapisa sa zadanom

    vrijednou kljua zahtijeva sekvencijalno itanje cijele datoteke (ili bar pola datoteke u

    prosjeku), sve dok ne naidemo na traeni zapis. Ako je datoteka velika, morat emo uitati

    mnogo blokova, pa pristup traje dugo. Da bi ubacili novi zapis, stavljamo ga na prvo

    slobodno mjesto u prvom nepopunjenom bloku, ili prikljuujemo novi blok ukoliko su svi

    postojei blokovi popunjeni. Ako su zapisi prikovani, tada ne smijemo zaista izbacivati

    zapise, ve ih samo moemo proglasiti nevaeima. No ako zapisi nisu prikovani, tada ih

    smijemo izbacivati, pa e se time ispranjena mjesta koristiti kod buduih ubacivanja.

    Promjena zapisa obavlja se bez ogranienja.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    32/42

    31

    6.7.2. Pristup na osnovu drugih podatakaOsim pristupa na osnovu primarnog kljua, u radu s datotekama javlja se i potreba

    za pristupom na osnovu drugih podataka. Dakle, trae se zapisi u kojima zadani podatak

    (koji nije klju) ima zadanu vrijednost. Takvih zapisa moe biti i vie. Openitije, mogu se

    traiti zapisi u kojima istovremeno podatakA1 ima zadanu vrijednost v1, podatakA2 ima

    vrijednost v2, . . . , podatakAr ima vrijednost vr . Problem se uvijek moe rijeiti

    sekvencijalnim pregledom cijele datoteke. No ukoliko elimo da se pristup obavlja brzo,

    potrebne su posebne organizacije datoteke.

    6.8. Implementacija relacijskih operacijaImplementacija prirodnog spoja

    Prethodno izloeno uglavnom predstavlja statiki aspekt fizike organizacije baze

    podataka. No, kod relacijskih baza teite je baeno na dinamiki aspekt, koji se svodi na

    izvrednjavanje izraza u relacijskoj algebri. Stoga, da bi bolje razumjeli to se sve deava

    unutar jednog relacijskog DBMS-a, potrebno je prouiti kako se fiziki odvija

    izvrednjavanje algebarskog izraza. Osnovni korak je izvrednjavanje pojedine algebarske

    operacije. Raspravljat emo o implementaciji triju najvanijih operacija: prirodnog spoja

    (ovo potpoglavlje), te selekcije i projekcije (idue potpoglavlje). U zadnjem potpoglavlju

    rei emo neto o optimalnom izvrednjavanju cijelog izraza. Promatramo relacijeR1(A,B) i

    R2(B,C) sa zajednikim atributom B. Oznaimo sa S(A,B, C) prirodni spoj od R1 i R2.

    Svaka od ovih triju relacija fiziki se prikazuje jednom (istoimenom) datotekom; n-torke se

    pretvaraju u zapise, a atributi u istoimene osnovne podatke. Razmotrit emo nekoliko

    naina kako da se pomou datotekiR1 iR2 generira datoteka S.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    33/42

    32

    6.9. Integritet i sigurnost podataka6.9.1. uvanje integriteta

    Rije je o problemima ije rjeavanje je nuno da bi velika viekorisnika baza

    podataka mogla uspjeno funkcionirati. U ovom dijelu bavimo se uvanjem integritetabaze. Pod time se misli na uvanje korektnosti i konzistentnosti podataka.

    Integritet se lako moe naruiti na primjer pogrenim upisom neopeznih korisnika

    ili pogrenim radom aplikacijskog programa. Voljeli bismo kad bi se baza podataka mogla

    sama braniti od naruavanja integriteta. U tu svrhu, suvremeni DBMS-i dozvoljavaju

    projektantu baze da definira tzv. ogranienja(constraints). Rije je o uvjetima (pravilima)

    koje korektni i konzistentni podaci moraju zadovoljavati. Kod svake promjene podataka

    DBMS e automatski provjeravati da li su sva ogranienja zadovoljena. Ako neko

    ogranienje nije zadovoljeno, tada DBMS nee izvriti traenu promjenu, ve e poslatiporuku o greki.

    6.9.2. Ogranienja kojima se uva integritet domeneIzraavaju injenicu da vrijednost atributa mora biti iz zadane domene. Zahtjev da

    vrijednost primarnog atributa ne smije biti prazna takoer spada u ovu kategoriju. U veini

    DBMS-a orijentiranih na SQL, ogranienje na integritet domene prvenstveno se izraava

    time to se u naredbi CREATE atributu pridrui tip (uz eventualnu klauzulu NOT NULL).

    Popis podranih tipova obino nije velik (standardno to su char-stringovi fiksirane duljine,

    brojevi s fiksnom tokom, cijeli brojevi, brojevi s plivajuom tokom, datumi, . . . ). Zato

    na taj nain obino neemo biti u mogunosti da precizno izrazimo nae ogranienje.

    6.9.3. Ogranienja kojima se uva integritet unutar relacijeuva se korektnost veza izmeu atributa unutar relacije (na primjer funkcionalne

    ovisnosti). Najvaniji primjer takvog ogranienja je ono koje trai da dvije n-torke unutar

    iste relacije ne smiju imati jednaku vrijednost kljua. Izbor ogranienja u dananjim

    DBMS-ima ipak nije dovoljan da izrazi sva mogua pravila integriteta. Takoer,

    mogunosti pojedinih DBMS-a se razlikuju. Ipak, dananji DBMS-i u tom pogledu su

    znatno napredniji od onih prije 15-tak godina. Treba biti svjestan da svako ogranienje

    predstavlja teret prilikom auriranja podataka (troi se vrijeme na provjeru). Zato prilikom

    zadavanja ogranienja ne treba pretjerivati.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    34/42

    33

    6.9.4. Istovremeni pristupVeina baza podataka po svojoj prirodi je viekorisnika. Znai jedan te isti

    podatak, pohranjen na jednom mjestu, potreban je raznim osobama i raznim aplikacijama,

    moda ak u isto vrijeme. Na primjer, broj prodanih avionskih karata za isti let trebasimultano biti dostupan raznim poslovnicama avionske kompanije. Od DBMS-a se zato

    trai da korisnicima omogui istovremeni pristupdo podataka. Obino je rije o prividnoj

    istovremenosti (dijeljenje vremena istog raunala). Ipak, DBMS i u tom sluaju mora

    paljivo koordinirati konfliktne radnje. Svaki korisnik treba imati dojam da sam radi s

    bazom.

    6.9.5. Lokoti i zakljuavanjeLokoti su pomoni podaci koji slue za koordinaciju konfliktnih radnji. Baza je

    podijeljena na vie dijelova, tako da jednom dijelu odgovara tono jedan lokot. Transakcija

    koja eli pristupiti nekom podatku najprije mora uzeti odgovarajui lokot i time

    zakljuati dotini dio baze. im je obavila svoju operaciju, transakcija treba vratiti lokot

    i time otkljuatipodatke. Kad transakcija naide na podatke koji su ve zakljuani, ona

    mora ekati dok ih prethodna transakcija ne otkljua. Time se zapravo izbjegava (sasvim)

    istovremeni pristup istom podatku. Ovaj mehanizam dovoljan je da otkloni probleme iz

    prolog primjera.

    6.9.6. Rezervna kopija bazeDobiva se snimanjem cijele baze na drugi medij (magnetska traka ili drugi disk), i

    to u trenutku kad smatramo da je baza u konzistentnom stanju. Za vrijeme kopiranja ne

    smije se obavljati nikakva transakcija koja mijenja podatke. Stvaranje rezervne kopije je

    dugotrajna operacija koja ometa redovni rad korisnika. Zato se kopiranje ne obavlja suvie

    esto, ve periodiki u unaprijed predvidenim terminima (na primjer jednom tjedno).

    6.9.7. Ponovno uspostavljanje bazeRije je o izvanrednoj i opsenoj operaciji koja se pokree na zahtjev

    administratora. Primjenjuje se nakon znatnijeg oteenja baze ili u sluaju njenog potpunog

    unitenja. Svodi se na ponovni upis svih podataka. Uobiajeni postupak naziva se

    odmotavanje prema naprijed(roll-forward).

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    35/42

    34

    6.9.8. Zatita od neovlatenog pristupaBaza podataka mora biti zatiena od nedoputenih ili ak zlonamjernih radnji.

    Osnovni vid zatite je fiziko ogranienje pristupa do samog raunala. Dalje, ograniava se

    udaljeni pristup do raunala kroz mreu. No nas ovdje prvenstveno zanima finiji softverskivid zatite, koji je ugraden u DBMS. Njime se ljudima koji imaju mogunost rada na

    dotinom raunalu ograniavaju mogunosti rada s bazom.

    6.9.9. Identifikacija korisnikaUobiajeno je da svaki korisnik baze ima svoje korisniko ime (username) i lozinku

    (password). Da bi smio raditi s bazom, korisnik se mora predstaviti DBMS-u navodenjem

    imena, te mora dokazati svoj identitet navodenjem lozinke. DBMS raspolae popisom

    korisnikih imena i pripadnih lozinki. Ukoliko korisnik navede ime i lozinku koji ne

    odgovaraju popisu, DBMS mu ne doputa rad. Zatita se zasniva na tajnosti lozinke.

    DBMS se moe osloniti na imena i lozinke koji ve postoje u operacijskom sistemu

    raunala, ili se moe sluiti vlastitim popisom.

    6.10. Izrada baze podataka u MSAccess-u6.10.1. Vanost planiranja

    Koliko smo se puta za vrijeme rada uhvatili u razmiljanu da ne znamo to zapravo

    radimo? Na prvi pokuaj nam otkriva da nam je znanje bilo slabo, na raunar lo ili smo

    neke stvari previdjeli. Meutim, za vrijeme rada smo uglavnom biljeili to to emo

    sljedei put uraditi drugaije, da bi bili bri i efikasniji. Neto poput baze podataka ne

    dozvoljava puno eksperimenata niti greaka u radu. Dok radimo bazu podataka mi moramo

    prihvatiti osnovne principe planiranja ako neemo da uimo na tei nain. Prije nego

    zaponemo sa stvaranjem baze podataka postavljamo sebi nekoliko pitanja: Koje podatke

    elim spremiti i kako ih je najbolje organizirati? Koje akcije unosa podatka elim ovisno oovom poslu za koji radimo? Koje informacije elim znati o statusu posla? Odgovorom na

    ovo pitanje olakat emo izbor izvjetaja i upita. Dakle, kada naemo odgovore na ova

    pitanja prelazimo na odabir programa za upravljanje bazom podataka.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    36/42

    35

    6.10.2. MSAccessAccess je Microsoftov program za upravljanje bazama podataka. MS Access sadri

    sve to je potrebno za rad s bazama podataka. U Accessu je najprije potrebno stvoriti

    datoteku baze podataka. Tako stvorena datoteka uva sve to emo uraditi za tu bazu

    podataka, ne samo sve podatke ve i forme, izvjetaje i upite. Ako radimo vie poslovaistovremeno, moemo uraditi odvojene baze podataka za svaki posao. MS Access kao

    sistem za upravljanje bazom podataka izvrava nekoliko zadataka: Organizovanje baze

    podataka- stvaranje tabela, njihovo meusobno povezivanje itd.,rad s podacima- itanje,

    unos, brisanje, promjena podataka te itav niz ostalih operacija potrebnih za dobijanje

    traenih informacija (npr. pretraivanje, izdvajanje, stvaranje izvjetaja i sl.), zatita

    podataka- nadgledanje ispravnosti podataka (npr. kod pogrenog upisa) i zatita od

    neovlatenog koritenja, nadgledanje istovremenog pristupa podacima- primjenjuje se

    kada bazu istovremeno koristi vie korisnika, obnavljanje baze podataka u sluaju njenogoteenja- obnavljanje sadraja koji je bio oteen i vraanje na prijanje stanje.

    Accessovi objekti:

    y Tables: glavna komponenta Accessove baze sadre podatkey Queries: upiti za pregledavanje, pronalaenje, odabir i kombinovanje podatka iz jedne

    ili vie tabela

    y Forms: obrasci za laki pristup i rad s podacimay Reports: izvjetaji za prikaz podataka u obliku dokumenatay Pages: web-stranice za dostup do podataka (Data Access Pages)y Macros: makro naredbey Modules: samostalni VBA programski moduliy Favorites: preice do esto koritenih baza podataka

    Tabela je osnovni dio za organizovano spremanje podataka unutar baze podataka.

    U tabelu se upisuju podaci o subjektima ili objektima koji imaju slina svojstva i mogu se

    vrlo precizno opisati.Opis se vri navoenje odgovarajuih svojstava, tzv. atributa. Jedna

    kolona tabele sadri vrijednost jednog atributa, zato kolonu poistovjeujemo sa atributom i

    obratno. Atribut ima svoje ime po kojem ga razlikujemo od ostalih u istoj relaciji.

    Definisan je skup dozvoljenih vrijednosti za atribut, koji se zove domena atributa.Polje

    (Field) je podatak kojim se opisuje odreeno svojstvo (atribut) subjekata ili objekata

    upisanih u tabeli podataka. U bazama podataka redove nazivamo slog. Slog (Record, n-

    torka) je red u tabeli baze podataka u koji se upisuje pojedini subjekt ili objekt.

    Objedinjuje sva njegova svojstva (atribute) opisana poljima tabele.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    37/42

    36

    6.10.3. Izbor tabelaTehni i za st aranje baze podataka trebamo st oritijednu tabli u. No,naj ea

    greka je u tome to mnogi ljudi ujednu tabli u unesu mnogorazli itih informacija.

    Accessje program koji uva odnoseu bazi podataka, to znai dajednostavno uva mnogo

    tablica i stvara vezuizmeunjih. Na primjer, ako elimo stvoriti bazu podataka koja uvainformacije o kandidatima, ujednoj autokoli, stvorimo narednetablice:tabela podataka o

    autokoli,upisanih kandidata, dokumentacijiitabela o izvrenim uplatama.

    Jojedna greka je pokuaj da tablica izgleda poput izvjetaja. Jednostavnijeje

    stvoritiizvjetajiliformu koja ukljuujeteinformacije kad god su potrebne, a prikazane su

    u samo jednoj tablici. Za nau bazu podataka autokole koristimo est tabela, mada je

    mogue i reducirati a i dodatijo onih koje sadre potrebne podatke o predsjednicima

    komisija, ispitivaima, Odsjeku za saobraajnu edukaciju, obavljenim pregledima vozila,

    servisima, itd

    6.10.4. Izbor upitaDa bismo stvorili odgovarajueupite, moramo znatitajeto to moemo izvuiiz

    baze kao podatak i koja je svrha tog podatka, odnosnokoje informacije su najee

    potrebne pri korienju ove baze. Najee informacije koje se trae od strane vlasnika

    kole, kandidata, ovlatenih osoba i inspekcije za nadzor rada autokola su: koliko imate

    upisanih kandidata za neki vremenski period, koji su datumi upisa, datumi izdavanja

    priloenih dokumenata, broj upisanih kandidata za vremenski period razvrstanih po

    odreenim kategorijama/podkategorijama, izvreneuplate, dugovanja, i sl.

    Slika 2. Izgled nekoliko tabela (Demo Braninovi,2010.)

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    38/42

    37

    6.10.5. Izbor izvjetajaIzvjetaj (reports) sujako vani sastavni dijelovi baze podataka i vrlo esto su

    razlog da se baza iuradi. Izvjetaji seu principu pravena osnovu postavljenihupita, pa

    emo iskoristititeupite za izvjetaje s tim da emo dodati joiizvjetaje koji odgovaraju

    odgovarajuim potvrdama kojeizdaje autokola, kao to su potvrda o odsluanojteoretskoj

    nastavi i zavrenoj obuci iz praktinog upravljanja vozilom odgovarajue kategorije,

    karton kandidata (koji sadri sve podatke o kandidatu).

    Slika 3. Primjer kreiranja upita po kriterijuime kandidata [Ime:](Demo Braninovi,2010.)

    Slika 4. Primjer dva izvjetaja, (Demo Braninovi,2010.)

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    39/42

    38

    6.10.6. Izbor formeForma je zavrni rad na bazi podataka i biramo samo nekoliko formi koje e biti

    jedine dostupne korisniku baze.

    Ulazna forma, sastoji se od naslovnog izgleda baze (logo autokole, slika po

    izboruvlasnika kole koja odraava neke karakteristike autokole, tipke koje slue za ulaz

    u ostaleforme:upis novog kandidata, instruktori, vozila itipke za zatvaranje baze.

    Forma za upis kandidata, forma koja sadri polja za upis novog kandidata: redni

    brojupisa (kojijeujedno i primarni klju za sve tabele), prezime, ime oca, ime i JMB ,

    datum roenja, ljekarsko uvjerenje broj i naziv ustanove koja ga je izdala, potvrda o

    zavrenojteoretskojnastavi datum i broj, potvrda o uspjeno zavrenojnastaviiz pruanja

    prve pomoi povrijeenim u saobraajnoj nezgodi datum i broj, potvrda o zavrenom

    osposobljavanju iz upravljanja motornim vozilom datum i broj, broj knjiice kandidata,fotografija kandidata. Takoe, pored polja za upis na ovoj formi se nalaze i tipke za

    izvjetaje (o uplati, o zavrenim nastavama, karton kandidata), ulaz u ostale forme i za

    izlaz iz forme.

    Forma instruktori, sadri imena instruktora sa slikama istih, kako bi kandidati

    ukoliko sevenisu odluili ko eih obuavati mogli da videizborinstruktora, tetipke za

    ulaz u ostaleformeiizlaz iz forme. Osim tipki koje smo ranijenaveli ova forma sadrijo

    itipku za ulaz uformu za promjene podataka o instruktorima, u kojoj sevri prijava novog

    instruktora, promjena podataka postojeihi odjava onih koji su prestali raditi.

    Slika 5. Izgled formi za ulaz iupis podataka kandidata (Demo B. 2010)

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    40/42

    39

    6.11. Analiza i efekti postignuaAnalizirajui sve do sada navedeno u ovom radu neupitno je da se baza podataka u

    autokolama i Odsjeku za saobraajnu edukaciju treba uvesti kao obaveza, meutim,

    svakako treba navesti i razloge koji tu tvrdnju potkrepljuju. Podsjetimo se zakonske

    obaveze: Autokola e voditi evidenciju o prolaznosti kandidata, pojedinano za svakog

    instruktora i s tim u vezi arhivira ih i uva. Ovakvu vrstu evidencije autokole uglavnom ne

    vode jer je mnogo subjektivnih i objektivnih faktora koji utiu na prolaznost kandidata,

    meutim, to bi svakako u ovoj bazi podataka bio vaan detalj koji bi jasno pokazivao na

    jednogodinjem ili ak viegodinjem uzorku dali neki od instruktora zaista kvalitetno

    odrauje svoj posao ili je to na nekom nezadovoljavajuem nivou. O doprinosu

    izraunavanja procenta prolaznosti kandidata moglo bi se priati sa vie aspekata, ali

    najbitniji je porast kvaliteta obuke a time i prolaznosti isigurno

    sti u

    saobraaju to je

    najvaniji cilj cijelog procesa obuavanja i ispitivanja.

    Sada se samo namee pitanje, a zato ne proiriti ovu evidenciju i na cijelu

    autokolu, ispitno mjesto, sva ispitna mjesta skupa i svakako neizostavno i na ispitivae iz

    oblasti upravljanja motornim vozilom. Jo dugoronije rjeenje statistiki gledano je

    uvezivanje ovih podataka sa bazom podataka MUP-a, kroz evidenciju o prekrajima u

    saobraaju, ime bi se na neki nain zaokruio i proces selekcije od instruktora preko

    ispitivaa do samih kandidata, odnosno vozaa motornih vozila, rezultiralo bi da selekcija

    bude neminovna a time bi i cijeli proces iao ka kvalitetu. Mada se moe primjetiti da isami kandidati poinju birati autokole, odnosno instruktore koje imaju bolju prolaznost, a

    kao proizvod objektivnog ocjenjivanja na ispitima kandidata za vozae, to opet, za

    rezultat ima zatvaranje pojedinih autokola zbog nedostatka kandidata. Uzmimo za primjer

    kandidat koji sluajno ulazi u autokolu da sklopi ugovor o uslugama obuke, a da ne

    poznaje nikoga u toj autokoli, jednostavno moe zatraiti od vlasnika da iz baze podataka

    iznese podatak koji pokazuje koji od instruktora ima najbolju prolaznost i tako se odredi za

    kvalitetniju obuku. Protok podataka na ovaj nain bi se drastino ubrzao, tako sama

    provjera u MUP-a da kandidat nije pod nekim sankcijama koje bi ga sprijeile da polaeispit bila bi mogua automatski.

  • 7/27/2019 Izrada Baze Podataka

    41/42

    40

    7. ZAKLJUAKUvoenje baze podataka u neku autokolu ili ustanovu predstavlja sloeni zadatak

    koji zahtijeva timski rad strunjaka raznih profila. To je projekt koji dijelimo u pet faza:

    analiza potreba, modeliranje podataka, implementacija, testiranje i odravanje. Potrebe su

    dijelom utvrene zakonskim i podzakonskim aktima a drugi dio su stvarne potrebe

    evidentiranja podataka, koje omoguavaju da se u dananjicom nametnutim tempom ivota

    skrati put od potrebe za informacijom do same informacije koja sa lakoom biva

    pretvorena u dokument. Microsoft Access omoguuje relativno laganu izradu aplikacije za

    rad s bazama podataka, jer sadri podosta arobnjaka koji e na temelju samo nekoliko

    vaih odgovora izraditi jednostvne objekte koje kasnije moete po volji nadograivati

    pomou brojnih alata. Daje potpunu slobodu odreivanja tipova podataka, naina njihove

    pohrane i izgleda prilikom prikaza i ispisa, te omoguuje lako povezivanje srodnih

    informacija. Dakle, prednosti su grafiko okruenje koje omoguuje izradu aplikacije bez

    pisanja sloenog koda, te spremanje svih podataka u jednu datoteku to olakava prijenos

    baze na druge raunare. Nedostatak mu je sporiji mreni rad, mada je i to u verziji 2007

    poboljano. Baze podataka u mnogome nam olakavaju rad. to bolje opiemo podatke i

    to je taj opis detaljniji i precizniji, to e raunar lake pronai ono to traimo. to su

    podaci u raunaru bolje organizovani, lake emo na osnovu jednog podatka pronai drugi.

    Zato je potrebno podatke u raunaru organizovati u obliku baze podataka. Uzimajui u

    obzir pokazatelje koji su navedeni u ovom radu, da je recimo samo potvrda o poloenimispitima izdato 9613, u 2009.godini, na Tuzlanskom kantonu, koliko onda prijava, potvrda

    i uvjerenja, opravdava ovaj trud oko izrade baza podataka. Ostali elementi nimalo

    zanemarujui, kao to su eliminacija greaka u ispisivanju sve te dokumentacije, laki

    protok podataka, uteda u vremenu, svakako e pomoi prihvatanju ovog programa od

    strane vlasnika autokola. Nadograivanjem na ovakvu bazu ostalih pogodnosti kao to su:

    uvezivanje