Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE … · Obavezni prilozi Planu, Knjige II te sada glasi, 1. POLAZIŠTA 1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Današnje upravno-teritorijalno

Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Kačićeva 26, 10000 Zagreb, tel.: 01/4639-470; fax: 01/4639-284

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BRDOVEC

Izmjene i dopune

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE BRDOVEC

Knjiga II

obavezni prilozi

Zagreb, studeni 2010.

Zagrebačka županija OPĆINA BRDOVEC Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE BRDOVEC

Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.

Elaborat: Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE BRDOVEC

Broj ugovora 36/08-19

Naručitelj: OPĆINA BRDOVEC Trg dr. Franje Tuđmana 1, 10291 PRIGORJE BRDOVEČKO Koordinator od strane Naručitelja: ALEN PRELEC, oec. načelnik općine

Izrađivač: Sveučilište u Zagrebu - ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu 10000 Zagreb, Kačićeva 26, tel.: 01/4639-470, fax: 01/4639-284 MB: 3204952 OIB 42061107444

Odgovorni voditelj: Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi: Koordinator: Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh. Suradnici: MATIJA FEGEŠ, dipl.ing.arh. MARINA MATAK, aps.arh. Stručni suradnici: DEANKA HIRJAN, dipl.iur. Doc.dr.sc. ANKA MIŠETIĆ, dipl.soc. Doc.dr.sc. MILJENKO HAIMAN, dipl.ing.građ.

Vanjski suradnici:

Prirodna baština: AMALIJA DENICH, dipl.ing.agr., ovlašteni krajobrazni arhitekt Kulturna baština: mr.sc. BISERKA BILUŠIĆ-DUMBOVIĆ, dipl.ing.arh. Ministarstvo kulture, Mesnička 49, 10.000 Zagreb

Predstojnik Zavoda: Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT, dipl.ing.arh,



Županija: ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Općina: OPĆINA BRDOVEC

Naziv prostornog plana:

Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE BRDOVEC Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Kačićeva 26, 10000 Zagreb tel.: 01/4639-470, fax: 01/4639-284

Predstojnik zavoda:

Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT, d.i.a.

__________________________

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:

Odgovorni voditelj:

Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, d.i.a.

__________________________

Pečat odgovorne osobe:

Stručni tim u izradi plana: Koordinator: Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh. Suradnici: MATIJA FEGEŠ, dipl.ing.arh. MARINA MATAK, aps.arh. Stručni suradnici: DEANKA HIRJAN, dipl.iur. Doc.dr.sc. ANKA MIŠETIĆ, dipl.soc. Doc.dr.sc. MILJENKO HAIMAN, dipl.ing.građ.

Vanjski suradnici: Mr.sc. BISERKA BILUŠIĆ-DUMBOVIĆ, dipl.ing.arh. – graditeljska baština AMALIJA DENICH, dipl.ing.agr. – prirodna baština

Odluka predstavničkog tijela o izradi plana (službeno glasilo): Glasnik Općine Brdovec br.: 1/08.

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo): Glasnik Općine Brdovec br.: ______

Prva javna rasprava (datum objave): 11.03.2009.; Večernji list Prvi javni uvid održan: od 19.03.2009. do 03.04.2009. Druga javna rasprava (datum objave): 05.12.2009.; Večernji list Drugi javni uvid održan: od 14.12.2009. do 30.12.2009.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Načelnik: Alen PRELEC, oec.

Suglasnost na plan prema članku 98 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br.: 76/07., 38/09.) Klasa: 350-02/10-01/37 Urbroj: 238/1-03-10-7 Datum: 28.10.2010. Predsjednik predstavničkog tijela:

Predsjednik općinskog vijeća: Stjepan ESIH, upr.iur.

________________________

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

________________________

Pečat nadležnog tijela: Pečat nadležnog tijela:



SADRŽAJ KNJIGE II A OBRAZLOŽENJE PLANA - UVOD I RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

OPĆINE BRDOVEC 1. Polazišta 2. Ciljevi 3. Plan prostornog uređenja općine Brdovec

B IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (Glasnik Zagrebačke županije br. 3/02, 6/02, 8/05, 8/07, 4/10.)

1. Korištenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi 2.1. Energetika i telekomunikacije 2.2. Vodnogospodarski sustav 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.1 Uvjeti korištenja i zaštite prostora I. 3.2. Uvjeti korištenja i zaštite prostora II.

C. STRUČNE PODLOGE, NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA D. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U

IZRADI PLANA E. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79., MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI IZ ČLANKA 94. TE SUGLASNOST

ŽUPANA IZ ČLANKA 98. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) F. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ STRUČNOJ, JAVNOJ RASPRAVI I PONOVNOJ JAVNOJ

RASPRAVI G. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA H. SAŽETAK ZA JAVNOST



3. OBAVEZNI PRILOZI PLANU



A OBRAZLOŽENJE PLANA



UVOD I RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE BRDOVEC

Izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Brdovec (u naravi su to treće Izmjene i

dopune temeljnog dokumenta uređenja prostora Općine Brdovec), u daljnjem tekstu Plan, započeta je temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Brdovec objavljene u službenom glasilu Općine Brdovec „Glasnik Općine Brdovec“ broj: 1/08.

Razlozi za izradu Plana su navedeni u Odluci o pristupanju izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Brdovec objavljenoj u službenom glasilu Općine Brdovec „Glasnik Općine Brdovec“ broj: 1/08.

Zagrebačka županija OPĆINA BRDOVEC Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA

Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010. 1-1

Ovim Planom mijenja se poglavlje 1. Polazišta, Prostornog plana uređenja Općine Brdovec (Glasnik Zagrebačke županije br. 9/05., 3/07. i 5/08.), i postaje poglavlje 1. Polazišta (pročišćen tekst) dijela poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige II te sada glasi,

1. POLAZIŠTA

1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Današnje upravno-teritorijalno ustrojstvo RH uređeno je Ustavom Republike Hrvatske te Zakonom o

područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06 i 16/07). Zagrebačka županija konstituirana je 17. siječnja 1997. godine. Sjedište Županije je u Zagrebu. Županija, u kojoj se nalazi općina Brdovec, ima površinu od 3.058,15 km2. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Zagrebačka Županija imala je 282.989, a 2001. godine 309.696 stanovnika. Gustoća naseljenosti 1991. iznosila je 92,54 st/km2, što je nešto iznad republičkog prosjeka koji je bio 84 st/km2, a gustoća 2001. godine iznosila je 101,27 st/km2, a što je rezultat događanja početkom devedesetih godina. Područje Županije danas je podijeljeno na 34 jedinice lokalne samouprave i to 9 Gradova i 25 Općina, od kojih je jedna Općina Brdovec.

Općina Brdovec prostire se na 37,27 km2. Prema popisu stanovništva 1991. godine imala je 8.762, a 2001. g. 10.141 stanovnika, koji su živjeli u statistički promatrano 13 naselja: Brdovec, Donji Laduč, Drenje Brdovečko, Gornji Laduč, Harmica, Javorje, Ključ Brdovečki, Prigorje Brdovečko, Prudnice, Savski Marof, Šenkovec, Vukovo Selo i Zdenci Brdovečki. Međutim, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Zaprešić za 2009. godinu broj stanovnika Općine Brdovec iznosio je 12.383 stanovnika.

Iz navedenih podataka proizlazi da je gustoća stanovništva Općine 1991. godine iznosila 235,09 st/km2, odnosno 272,10 st/km2 2001. godine te 332,25 st/km2 u 2009. godini, što je 41% povećanje u odnosu na 1991. godinu. Uspoređujući ove podatke sa podacima o Zagrebačkoj županiji proizlazi da Općina Brdovec u Zagrebačkoj županiji sudjeluje s 1,22% u površini, a 3,27% u broju stanovnika Županije prema zadnjem službenom popisu. Uspoređujući kretanje broja stanovnika uočavamo da stanovništvo Županije u razdoblju 01/91 (indeks 109,44) lagano raste. U istom periodu kretanje broja stanovnika Općine Brdovec, pokazuje vrlo veliki porast sa indeksom 115,74 (tablica 1) dok je taj indeks prema posljednjim podacima (u odnosu na 2001.) skoro 122,11. Tome treba posvetiti pažnju kod utvrđivanja građevinskih područja naselja.

ŽUPANIJA ZAGREBAČKA

Površina Stanovnici Gustoća stanovništva

Popis 1991. Popis 2001. Gnst 2001

km2 % broj st. % broj st. % br. st./km2

ŽUPANIJA UKUPNO 3058,15 100 282.989 100 309.696 100 101,27

Općina BRDOVEC 37,27 1,22 8.762 3,10 10.141 3,27 272,10 Tablica 1: Odnos ukupne površine, broja stanovnika, te gustoće u Zagrebačkoj županiji i Općini

Brdovec

Općina Brdovec nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije. Svojom sjeveroistočnom stranom graniči sa današnjim Gradom Zaprešić. Na jugu graniči s Gradom Samoborom, a na sjeveru sa Općinama Marija Gorica i Pušća. Svojim zapadnim rubom, Općina Brdovec podudara se sa državnom granicom Republike Hrvatske prema Republici Sloveniji. Središnjim dijelom Općine, u smjeru istok-zapad, prolazi važna državna i međunarodna prometnica, koja omogućuje brzo povezivanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije sa srednjom Europom. Kroz Općinu prolazi državna cesta D225 i glavna magistralna željeznička pruga MG2 (državna granica-Savski Marof-Zagreb). Takvim položajem, Općina Brdovec uz Grad Zaprešić u Zagrebačkoj Županiji i Krapinu, Đurmanec, Sv. Križ Začretje, Zabok, Oroslavje i Veliko Trgovišće u Krapinsko zagorskoj županiji, ima značajnu ulogu u stvaranju slike ulaza u Hrvatsku i glavni grad Zagreb.

Na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 90/1992., članak 6 te 86/06 i 16/07) ustrojena je nova općina Brdovec u kojoj se osim istoimenog središnjeg naselja



nalazi još dvanaest naselja: Donji Laduč, Drenje Brdovečko, Gornji Laduč, Harmica, Javorje, Ključ Brdovečki, Prigorje Brdovečko, Prudnice, Savski Marof, Šenkovec, Vukovo Selo i Zdenci Brdovečki.

reljefna i geološka obilježja U odnosu na visinsku rasčlanjenost prostora jasno su određene dvije krajobrazne cjeline područja

Općine i to: sjeverozapadno Marijagoričko prigorje i južno prostrana nizina rijeke Save i dio nizine donjeg toka rijeke Sutle. Visinske razlike u Marijagoričkom prigorju ne prelaze 300 metara nadmorske visine. Istaknute kote vrhova u tom dijelu prigorja od zapada prema istoku kreću se od 235 m nmv (Hribarov brijeg), 240 m nmv. (V. Vrh) pa sve do 255 m nmv (Goljak). Kroz prigorje protiču brojni brdski potoci razdvajajući i spajajući bregove i brežuljke. Prigorje se spušta sve do nizine rijeke Save, koja zaprema veću površinu Općine. Visine aluvijalne ravni rijeke Save spuštaju se sa sjevera sa 137 m nmv prema jugu (zaobalju Save) na 130 m nmv. Geološku građu prigorja čine meki tercijarni jezerski sedimenti na kojima su se razvila plodna tla pogodna za vinovu lozu i poljodjelske kulture. Aluvijalnu ravan rijeke Save, a djelomično i Sutle, čine mlađe kvartarne i holocenske naslage nastale u postglacijalno doba kada su ovim područjima proticale velike količine voda noseći erozioni nanos u vidu šljunka i pijeska različite granulacije. U aluvijalnim nanosima prisutna je podzemna cirkulacija voda. Debljina aluvijalnog nanosa Save (pijeska, šljunka, gline) kreće se od 5 do 100 metara debljine.

podneblje Područje Općine Brdovec, kao i cjelokupno područje Zagrebačke županije, prema Koppenovoj

klasifikaciji klime pripada kontinentalnom – toplo umjerenom kišnom tipu klime "Cfwbx". Obilježja ovog tipa klime su: srednja temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se iznad -3°C, ljeta su osrednje svježa sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22°C. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Prisutan je sporedni oborinski maksimum toplog dijela godine koji se cijepa na maksimum u proljeće (svibanj) i u ljetu (srpnju ili kolovozu), a između njih je sušnije razdoblje. U zimskom periodu padne najmanje oborina. Godišnje padne oko 952 mm oborina. Tijekom proljeća, zime, i jeseni češće su pojave mraza i magle i to naročito u nizini rijeke Save i Sutle.

tlo Reljefna različitost područja, kao i znatan utjecaj čovjeka, uz ostale prirodne čimbenike utjecali su i

na razvoj tipova tala. Na obroncima prigorja na jezerskim sedimentima razvio se tip obronačnog pseudogleja. Obronačni pseudoglej razvija se na izraženim obroncima bregova, na povišenim terasama s manje ili jačim utjecajem atmosferskih voda. U Savskoj nizini, kao i u nizini rijeke Sutle, prirodno su se razvili tipovi aluvijalnih tala na holocenskim naslagama, a na mjestima gdje sporo otiče voda ili se dulje zadržava uz stare rukavce javlja se tip močvarnog oglejenog tla. Gusta naseljenost prigorja i podgorja kao i stoljetna obrada tla za vinograde i ratarske kulture utjecala je i na razvoj antropogenih tala vrtisola, hortisola.

vode Područje je bogato brojnim brdskim i rječnim vodotocima. Od riječnih vodotoka je izrazit donji tok

rijeke Sutle koja utječe kod Drenja Brdovečkog i iznad Jesenica u Savu. S južne strane Općine protiče Sava koja je dijelom svoga toka i regulirana. Uz tok Save, kao i u priobalju, prisutni su brojni rukavci stare Save obrasle šikarom i biljem vlažnih staništa koje pružaju zaklon mnogim ptičjim vrstama. Brdski potoci protiču smjerom sjever - jug. Pripadaju slivu rijeke Save. S istočne strane Općine i samog mjesta Brdovec nalazi se vodonosno područje Šibice.

vegetacija Biološku raznolikost prirodnih asocijacija područja, čine šume, brdske i dolinske livade kao i očuvani

prirodni tokovi gorskih i djelomično dolinskih vodotoka s rukavcima. Šumske površine pružaju se na sjevernim ekspozicijama na strmijim i blažim padinama bregova i brežuljaka i u dubokim jarcima. Šume su pretežno panjače i u privatnom posjedu. Sa znatno manjom površinom šuma gospodari J.P. Hrvatske šume, Uprava šuma Zagreb, Šumarija Zagreb.

Od šumskih zajednica zastupljene su na osunčanim padinama bregova klimazonalne zajednice hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querco-Carpinetum croaticum Ht.) i hrasta kitnjaka i običnoga graba s primjesom bukve (Querco petrae-Carpinetum ilyricum var. Fagus silvatica). Tlo u šumi hrasta kitnjaka i graba je u proljeće pokriveno najraznolikijim šumskim cvijećem među kojim se najviše ističu: šafran, biskupska kapica, Salamunov pečat, obična šumarica, pasji zub, jaglac, plučnjak, te procjepak, visibaba i dr.



Uz riječne doline pojedinačno pridolaze skupine vrba i joha i topola. U rukavcima Stare Save pridolaze sekundarne zajednice vlažnih staništa trščaci i visoki šaševi. Na zadanom području biološku raznolikost upotpunjuju i manje površine brdskih livada i znatno zastupljenije dolinske livade. Od livadnih zajednica najzastupljenije su livade pahovke i livade krestaca u prigorju, a u dolinama rijeka dolinske livadne zajednice busike i krestaca. Livade se pretežno koriste kao košanice. Danas se smanjuju širenjem izgradnje i potpunim nestajanjem stoke te postepeno prerastaju u šume ili se prenamjenjuju za oranice ili voćnjake.

1.2. PROSTORNO-RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE Na razmjerno malenom području Općine uočljive su raznolike prostorno-razvojne i resursne

značajke, od kojih su neke osobito poticajne za daljnji razvoj. Prostor i okoliš smatramo temeljnim bogatstvom i ograničenim prirodnim izvorom u kojemu se odvijaju sve ljudske djelatnosti. Ovaj dio Hrvatske, odnosno Zagrebačke županije, ima vrstan i prepoznatljiv prostor i okoliš, ali izostaje bogatstvo strateških sirovina i energetskih izvora. Zbog toga pristup razvitku zahtijeva da se osobito svrhovito i razborito gospodari s prostorom i okolišem.

1.2.1. Prostorno-razvojne značajke Potencijal prostora Općine za ukupni gospodarski, društveni i kulturni razvoj zavisi i ogleda se u

nekoliko povoljnih čimbenika. To su : - geopolitički položaj, gospodarsko i strateško okruženje, - gospodarstvo - razmještaj u prostoru proizvodnih i uslužnih sadržaja; - stanovništvo, broj, struktura, raspodjela, osobine, način života i potrebe; - prometni položaj: povezanost pojedinih područja Općine međusobno kao i sa širim državnim

prostorom, cestovnim i drugim infrastrukturnim sustavima; - sustav društvenih službi i građevina - obrazovanje, kultura, zdravstvo, socijalna skrb itd.; - sustav zajedničkog života stanovništva, mreža naselja i manjih središta u mreži seoskih naselja. - prostor i okoliš sa svojim resursima i elementima koji se u njemu pojavljuju i koji predstavljaju

prirodni temelj svakog života i razvitka;

Posebnim vrijednostima prostora Općine smatraju se: - visoko vrijedno poljodjelsko zemljište, - nezagađena tla, - prirodne šume, - očuvani kultivirani krajobraz u sjevernom dijelu Općine, - zaštićena područja prirode i spomenici graditeljske baštine.

Vrijednost nekog prostora čini i njegova prometna povezanost s važnijim i većim administrativnim, uslužnim i proizvodnim središtima u Zagrebačkoj i susjednim županijama. U tom smislu dobro su uspostavljene prometne veze Općine sa susjednim prostorima. Ističe se potreba realizacije građenja već planiranih cestovnih pravaca u smjeru istok-zapad, te modernizacija građevina kolnog i željezničkog prometa.

Povoljan zemljopisni položaj bez dvojbe pruža povoljne mogućnosti za razvoj Općine. Blizina državne granice sa Slovenijom i važan granični prijelaz kod Harmice Općinu Brdovec čini prolaznim područjem za veliki broj vozila koja ulaze u Hrvatsku iz smjera srednje Europe preko prometnice državnoga značaja koja prolazi Općinom (D-225). Ta obilježja valja i nadalje njegovati u osmišljavanju prostorno-planskoga razvoja. Postojeće prometnice zadovoljavaju potrebe Općine, ali kako su one ujedno prometnice od vitalnog interesa za Županiju i Državu, to će biti nužno istražiti mogućnosti za njihova poboljšanja, kako u tehničkom smislu tako i u zamjenskom – izgradnjom obilaznica ili novih prometnica. Posljednjih godina uloženi su veliki napori u cilju opremljenosti Općine sa svom potrebnom infrastrukturom. Telefon, plin i voda, uz već raniju elektrifikaciju, dovedeni su gotovo do svake kuće. Jedino javna odvodnja nije do kraja riješena. Ovakvo stanje infrastrukturnih sustava je vrlo dobro polazište za daljnji gospodarski razvitak i za visoku razinu stanovanja.

Sustav društvenih djelatnosti razvijen je sukladno razini razvijenosti Općine. Postojeći sadržaji društvenih djelatnosti smješteni su u općinskom središtu u Brdovcu. Izvan središta Općine u drugim



naseljima smještene su osnovne škole. Postojeće zgrade javnih i društvenih službi zadovoljavaju današnje potrebe, kako pojedinih naselja tako i Općine.

Bez obzira na trenutno loše stanje gospodarstva u Državi, u Općini postoji određena gospodarska i obrtnička tradicija. Napušteni ili zapušteni industrijski predjeli morat će doživjeti preobrazbu, ali neko graditeljsko i infrastrukturno naslijeđe ipak postoji i ono će olakšati daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti. Najznačajniji gospodarski pogon je zasigurno pogon Plive u Savskom Marofu.

1.2.2. Resursne značajke Općina Brdovec posjeduje prirodne izvore kao što su: šume, voda, riječni šljunak, poljodjelsko

zemljište, aluvijalni sedimenti, te prirodnu i krajobraznu baštinu. Ovome valja još pridodati i bogato kulturno-povijesno naslijeđe, pa sve zajedno predstavlja značajno ishodište za sveopći razvitak gospodarskih i drugih djelatnosti. Prirodno i krajobrazno naslijeđe osobita je vrijednost Općine, kao i cijele Županije. Suvremeni pristupi prostornom planiranju i uopće suvremene zamisli o življenju u skladu i sa štovanjem prema prirodi, vjerojatno će pomoći ispravnijem vrednovanju prirodnoga naslijeđa i njenog stvarnog uključivanja u gospodarske tokove. Značajno ishodište za daljnji gospodarski i kulturni razvitak treba imati bogato kulturno-povijesno naslijeđe. Kulturni turizam, usprkos višedesetljetnom iskustvu europskih zemalja, kod nas vrlo teško kroči put. Ovaj dio Zagrebačke županije ima u tom pogledu velike mogućnosti koje valja promišljeno i sustavno osmisliti i gospodarski oploditi.

Šume, bilo državne ili privatne, veliko su prirodno bogatstvo. Iako one uzmiču pred izgradnjom i potrebom za poljodjelskim zemljištem, još uvijek su sačuvane razmjerno velike (ali rascjepkane) površine. Šumama bi trebalo daleko bolje gospodariti nego što se to čini, osobito u cilju gospodarskoga probitka. Treba usmjeriti pozornost na sve prateće koristi od šuma i razvijati gospodarske djelatnosti s tim u svezi.

Poljodjelsko zemljište zauzima razmjerno velike površine. Glede kakvoće i pogodnosti tla za poljodjelske kulture, prevladavaju tri vrste zemljišta: za ratarske kulture, za livade i za vinograde i voćnjake. Obilježja kakvoće tla, te usitnjenost i rascjepkanost zemljišta povoljni su za vinogradarstvo, voćarstvo i za proizvodnju tzv. zdrave hrane u manjim količinama.

Šljunčani sedimenti, na području Županije i Općine nalaze se u dolini rijeke Save ispunjene nevezanim i neuslojenim aluvijalnim nanosima prve savske terase, i to duž čitavog toka rijeke. Debljina aluvijalnog nanosa iznosi 10-25 m, a mjestimično čak i do 45 m. Šljunak iz ove terase intenzivno se eksploatira na način da se rjeđe koriste u izvornom prirodnom obliku, a češće se podvrgava daljnjoj obradi separiranja s obzirom na veličinu šljunčanog zrna ili za izradu betonskih proizvoda.

1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

1.3.1. Obveze iz planova šireg područja Od planova širega područja na izradu ovoga Plana utjecat će sljedeći planovi: Strategija prostornoga uređenja Republike Hrvatske (1997.), Program prostornoga uređenja Republike Hrvatske (1999.), Prostorni plan Zagrebačke županije, Glasnik Zagrebačke županije, broj 3/02 i 6/02 (ispravak), 8/05., 8/07. i 4/10.

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.) U lipnju 1997. godine na prijedlog Zavoda za prostorno planiranje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je objelodanio Strategiju prostornoga uređenja Republike Hrvatske. Taj pisani, sa zemljovidima popraćeni izradak, ima značenje polaznoga dokumenta za sve prostorne planove u Hrvatskoj. Primjerice za sjeverozapadni dio Hrvatske kao prvovažni zadaci ističu se: očuvanje prirodnih zaliha, očuvanje krajobraznih i regionalnih značajki, ekološko ozdravljenje, razvoj rubnih područja (Hrvatsko zagorje, Žumberak) s osobitim kulturnim i prirodnim vrijednostima, korištenje neposredne povezanosti sa srednjoeuropskim prostorom i tradicijama itd.

Uzevši u obzir definiciju iz Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske kako je prostor temeljno nacionalno dobro, kao polazište izrade ovoga Plana treba se odrediti cjeloviti sustav upravljanja i



gospodarenja tim temeljnim i ograničenim dobrom, kojega smo svi dužni štovati i razborito s njim raspolagati. Iako Strategija načelno usmjerava rješavanje problema prostornog i infrastrukturnog uređenja cijele Države, od interesa za Općinu Brdovec moguće je izdvojiti sljedeće postavke, smjernice ili uvjete:

* Određujući razvojna žarišta u Državi pomoću skupova pokazatelja i kriterija (demografskih, socioekonomskih, kulturno-povijesnih i prostorno-funkcijskih), Strategija ne spominje posebno Općinu Brdovec.

* Ovaj prostor Zagrebačke županije, zajedno sa susjednim dijelovima Krapinsko zagorske županije svrstan je u područje posebnih oblika turističke ponude – Hrvatsko Zagorje kao turističko središte regionalnoga značenja.

* U prometnom sustavu Općina Brdovec nalazi se na ubuduće vrlo važnom prometnom pravcu (D225). * U elektroenergetskom sustavu Strategijom su na području Općine zabilježeni postojeći 110 i 400 kV

dalekovodi, a i predložene su trase za ispitivanje za nove dalekovode. * U vodnogospodarskom sustavu u zaštiti voda od zagađivanja predviđa se na području Općine

izgradnja bioloških uređaja za pročišćavanje zagađenih i otpadnih voda. Traži se zaštita zemljišta od erozije, u prvom redu primjenom gospodarsko–bioloških mjera, a manje izgradnjom građevina.

Program prostornoga uređenja Republike Hrvatske (1999.; NN 50/1999.) Program prostornoga uređenja Republike Hrvatske donesen je na temelju Zakona o prostornom uređenju (NN 30/1994. i 68/1998.). U ovom dokumentu, s kojim moraju biti usklađeni svi prostorni planovi, ističu se osnovni ciljevi i usmjerenja prostornoga razvoja, a to su:

* Osnaženje prostorno-razvojne strukture Države uvažavanjem oblika i morfoloških cjelina, postojeće mreže naselja i prometno razvojnih pojaseva te razmještaja resursa. Potrebno je uspostaviti policentričan model prostornoga razvitka (prednost se daje srednjim i malim gradovima) te poticati razvoj središnjih naselja. Uvjete života treba unaprijediti vrsnim unutarnjim ustrojem naselja.

* Stalno povećavanje vrijednosti i kakvoće prostora i okoliša, a razvojne ciljeve prilagođavati značajkama prostora, uz isključenje negativnih utjecaja na prostor i okoliš. Nužan je pažljiv izbor razvojnih programa i tehnologija koje će očuvati kvalitetu prostora i okoliša, a razvoj planirati u granicama prihvatljivog opterećenja prostora, neprihvaćanjem zastarjelih i štetnih tehnologija te dosljednim provođenjem načela održivoga razvitka.

* Racionalno korištenje i zaštita nacionalnog dobra, a svrhovito korištenje i namjenu prostora temeljiti na stručnim i znanstvenim osnovama i cjelovitom uvidu u značajke prostora (prirodna i stvorena osnova, pogodnost, ograničenja i osjetljivost prostora za djelatnosti, osobite vrijednosti prostora), usklađeno s europskim kriterijima-standardima, osobito za zaštitu prirodnih resursa i okoliša. Potrebno je uspostaviti ravnotežu izgrađenih i pretežito prirodnih područja, te osigurati svrhovito korištenje izvora (resursa) i to poglavito: 1. Racionalnim korištenjem prostora za izgradnju, očuvanjem fizičke i funkcionalne cjelovitosti te kakvoće poljodjelskog i šumskog zemljišta (spriječiti usitnjavanje i osigurati krajobraznu cjelovitost) i 2. Zaštitom vrijednosti prostora, vrijednih prirodnih i stvorenih izvora, očuvanjem biološke raznolikosti te osobito pozornim korištenjem izvora koji sve više nedostaju ili su sve više ugroženi (čista tla, pitka voda, šumske zajednice i dr.).

* Uvažavanje zajedničkih obilježja i osobitosti područja, prirodne cjelovitost, ekološku osjetljivost, razvijenost i ograničenja infrastrukture, turističku atraktivnost kao i drugih značajki pojedinih područja.

* Razvijanje infrastrukturnih sustava u skladu s razvojnim potrebama i europskim mjerilima. * Osiguravanje učinkovitost sustava prostornog uređenja, osobito u skladu s novim svjetonazorom u

korištenju prostora.

Prostorni plan Zagrebačke županije Glasnik Zagrebačke županije, broj 3/02 i 6/02 (ispravak) Prostorni plan Zagrebačke županije donesen je u veljači 2002. godine. U njemu je vrlo detaljno

obrađena problematika cjelokupnog prostora županije. Među ostalim naglašena je važnost usmjeravanja prostorno-razvojnih prioriteta prvenstveno na poboljšanje učinkovitosti u okvirima već izgrađenog i korištenog prostora, te na stvaranje uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kakvoće života na svim, osobito depopulacijskim područjima. U PP Zagrebačke županije naglašeno je da se prilikom izrade nove prostorno–planske dokumentacije posebnu pažnju treba obratiti na:

- ispravak granica građevnog područja (usklađivanje granica sa stvarnim mogućnostima i potrebama prostora te lokalnog stanovništva),



- odrediti površine centralnih sadržaja, komunalnih servisa i proizvodno-uslužnog zanatstva s obzirom na potrebe i zahtjeve novonastalih općina i gradova,

- planom obraditi zaštitu prostora i naslaga podzemne pitke vode te prostore odlaganja i zbrinjavanja otpada.

Izmjene i dopune prostornog plana Zagrebačke županije Glasnik Zagrebačke županije br. 8/05.

Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije odnose se na članke 2., 59. i 60. Odluke o donošenju Prostornog plana Zagrebačke županije, odnosno na točke 54.i 55. tekstualnog dijela elaborata Prostornog plana - Odredbe za provođenje. Navedenim člancima Odluke (odnosno točkama Odredbi za provođenje) određeni su uvjeti planiranja izgradnje građevina za uzgoj životinja unutar građevinskih područja naselja, kao i na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja, koji se primjenjuju kod izrade i donošenja prostornih planova uređenja gradova i općina na području Zagrebačke županije.

II. Izmjene i dopune prostornog plana Zagrebačke županije Glasnik Zagrebačke županije br. 8/07.

Ovim Izmjenama i dopunama Plana mijenjaju se sljedeći dijelovi elaborata "Prostorni plan Zagrebačke županije" (Županijski zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, 2002. godine): U tekstualnom dijelu: 1. Glava II: Odredbe za provođenje, a u grafičkom dijelu Kartografski prikazi u mjerilu 1:100.000 (Kartografski prikaz 1: Korištenje i namjena prostora), Grafički prilozi - kartogrami u mjerilu 1:300.000 (Kartogram 2: Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta. Ove Izmjene i dopune Plana odnose se na dio prometne infrastrukture, smještaj gospodarskih sadržaja u prostoru te Odredbe za provođenje.

III. Izmjene i dopune prostornog plana Zagrebačke županije Glasnik Zagrebačke županije br. 4/10.

Trećim Izmjenama i dopunama Plana osigurani su prostorno planski preduvjete za gradnju mreže građevina elektroničke pokretne komunikacije, odnosno daljnji razvoj ove djelatnosti, na području Zagrebačke županije iz razloga što u vrijeme izrade temeljnog Plana nisu postojali ulazni podaci za odgovarajuće planiranje mreže građevina elektroničkih pokretnih komunikacija. Kako je u razdoblju nakon donošenja Plana i njegovih izmjena i dopuna donesen Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN broj 73/08) i izrađen Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture za svaku županiju i Grad Zagreb, to je bilo potrebno uskladiti Plan s navedenom regulativom i tehničkom dokumentacijom. Izmjene i dopune Plana odnose se na njegov tekstualni i grafički dio.

1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova Na početku izrade ovoga Plana na snazi je bio Prostorni plan uređenja općine Brdovec (Glasnik Zagrebačke županije br. 9/05., 3/07. i 5/08.). Prostorni plan izrađen je od strane Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu. i iz tog plana preuzeta su građevna područja koja su korištena kao polazište za utvrđivanje stvarnog stanja zauzetosti, odnosno izgrađenosti prostora Općine, a u odnosu na postavljene zakonske obveze. Prilikom izrade ovog Plana razmotreni su PPZŽ-om predloženi magistralni i lokalni infrastrukturni pojasevi i uspoređeni sa postojećim stanjem, usvojena idejna, studijska i projektna rješenja prometne i komunalne infrastrukture te programi kapitalne izgradnje na području Općine. Svi su ti izradci na primjeren način ugrađeni u ovaj Plan, a time i prihvaćeni s gledišta izrade nove prostorno-planske dokumentacije. Na kraju, razmotreni su podaci iz Prostornog plana o utvrđenom građevnom području naselja i evidentiranim prirodnim, kulturološkim i ostalim vrijednostima i ograničenjima ovog prostora.

1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

1.4.1. Ocjena demografskoga stanja (kartogram 1.6.3.) U Općini Brdovec, prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo je 8.762 stanovnika, a prema popisu iz 2001. godine 10.141 stanovnik, što u odnosu na 8.762 stanovnika iz popisa 1991. godine predstavlja porast sa indeksom od 115,74. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Zaprešić, u 2009. godini na području iste Općine živjelo je 12.383



stanovnika što predstavlja veći broj stanovnika nego li je PPZŽ planirao za kraj vremenskog razdoblja 2015. godine. Kako se površina (37.27 km2) i oblik Općine nisu mijenjali od trenutka njenog osnivanja to se može zaključiti da u vrijeme donošenja ovog Plana prosječna gustoća stanovanja iznosi približno 332 stanovnika/km2, što u odnosu na prosječnu gustoću u Zagrebačkoj županiji (101 stanovnik/km2) predstavlja oko tri puta veću gustoću. Općina Brdovec ima 13 naselja. Središnje općinsko naselje je Brdovec, a prema popisu iz 1991. g. Ima 1901 stanovnika, a 2001. godine ima 2263 stanovnika. Prema statističkim podatcima iz popisa stanovništva, vidljivo je da se kod svakog popisa stanovništva povećavao broj stanovnika skoro u svim naseljima Općine što predstavlja važan podatak kod utvrđivanja novih građevnih područja.

1.4.2. Obilježja i sustav naselja (kartogram 1.6.2.) Na području Općine Brdovec, osim središnjeg općinskog naselja Brdovec nalazi se još dvanaest naselja. Prostor Općine izložen je jakom procesu tzv. sekundarne urbanizacije, čime se mijenjaju običaji i osobito tradicijska obilježja naseobinskoga, stambenoga i gospodarskoga ustroja. Posljedak toga je pretvaranje seoskih naselja u naselja prigradskoga izgleda i gradskoga načina života. Ostaci tradicijskih (čisto seoskih) naselja mogu se naći na izdvojenim i teže pristupačnim predjelima općine. Proces urbanizacije seoskih naselja, osobito onih u blizini većih gradskih središta, je opća pojava i u Europi. Posljedak je to promjena u korist smanjivanja razlika u načinu života između sela i grada, smanjivanju razlika u funkcionalnim fizionomsko-morfološkim i drugim obilježjima, snažnijeg preustrojstva poljodjelskog stanovništva itd.

1.4.3. Ocjena stanja gospodarskih i društvenih djelatnosti Od početka devedesetih godina, uslijed političkih i gospodarskih promjena, došlo je do otvaranje novih, malenih poduzeća. U svakoj od gospodarskih djelatnosti došlo je do povećanja broja novih tvrtki. Najveći je broj nastao u djelatnosti trgovine, industrije, građevinarstva i novčanih usluga. Stope rasta najveća povećanja pokazuju u financijskim uslugama, trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i komunalnim djelatnostima. Industrija pokazuje smanjenje učešća u odnosu na ranije stanje. To se ne smatra povoljnim jer je industrija ipak nositelj zapošljavanja. Budući da je proces preustrojstva gospodarstva u tijeku, očekuje se razvoj industrije u budućnosti. To bi se trebalo odraziti i u Općini u kojoj je danas jedan od većih pogona Hrvatske – Pliva.

Obrtništvo se je razvijalo prema potrebama pojedinih gospodarskih grana i stanovništva. Obrtništvo je dugo bilo na rubu društvenog i gospodarskog interesa. Danas se ono treba nametnuti kao snažan gospodarski i financijski čimbenik ukupne gospodarske stabilizacije uz upotpunjavanjem tržišta raznovrsnim proizvodima i uslugama. Obrtništvo treba biti poticaj novom proizvodnom i uslužnom zapošljavanju. Za potrebe razvoja obrtništva treba na području Općine planirati i urediti građevinsko zemljište

Poljodjelstvo u smislu osnovne gospodarske djelatnosti je razvijeno u granicama mogućnosti. Obradive površine zauzimaju više od trećine površine Općine. Velik dio obradivih površina je visoko vrijedno poljodjelsko zemljište, a najveći dio se i obrađuje. Obilježje poljodjelskih gospodarstava je usitnjenost posjeda. Poljodjelstvo Općine odlikuje ratarska i povrtlarska proizvodnja. U stočarstvu orijentacija je na uzgoju goveda, svinja i peradi. Većina zaposlenoga stanovništva u industriji i drugim djelatnostima bave se poljodjelstvom kao dopunskom djelatnošću.

Šumske površine zauzimaju ukupno 14.8% površine Općine, a učinci od gospodarenja šumama su gotovo zanemarivi. Veći dio šuma je u privatnom vlasništvu, dosta su devastirane i pretvorene su većim dijelom u šume panjače. Šume u državnom vlasništvu su u razmjerno dobrom stanju. Lovstvo je razmjerno dobro razvijeno. Postoji zadovoljavajući broj divljači, ali lovni turizam nije razvijen. Iako postoje mogućnosti za turističko gospodarenje, turizam kao djelatnost je slabo razvijen.

1.4.4. Ocjena stanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti Prirodne osobitosti i krajobrazna različitost ovog područja očituje se u bogatoj raščlanjenosti

bregova i brežuljka Marijagoričkog prigorja i podgorja i u nizinama rijeke Save i Sutle. Gusta naseljenost kao i stoljetna obrada utjecala je na formiranje izrazito kultiviranog krajobraza u kojem se izmjenjuju manje površine šuma na padinama brežuljaka s obradivim oraničnim i vinogradarskim površinama prigorja, te još razmjerno dobro očuvane izvorne asocijacije dolinskih livada u nizini rijeke Save.



Na osunčanim padinama bregova nalaze se znatnije površine vinograda i oranica dok su voćnjaci uglavnom dio okućnice. U voćnjacima su pretežno zastupljene domaće sorte voćaka. Od ratarskih kultura pretežno se uzgaja kukuruz, pšenica, rijetko ječam, heljda i to uglavnom za individualnu potrošnju, a manje za prodaju. Poljoprivredne površine bitan su sadržaj u fizionomiji krajobraza i utječu na prepoznatljivost brdovitog Marijagoričkog prigorja brdovečkog kraja. U urbanom pogledu, ovo je gusto naseljeno područje u kojem se zbog urbane ekspanzije rijetko sačuvala struktura tipičnih prigorskih sela i zaseoka.

Dominantne elemente koji utječu na prepoznatljivost i raznolikost krajobraznih cjelina treba njegovati i sprečavati zahvate koji bi ugrozili i obezvrijedili posebnosti krajobraza ili znatno izmijenili sliku krajobraza. Krajobrazna raznolikost danas zahtijeva drugačiji konceptualni pristup u zaštiti prirode, gdje se od pojedinih vrsta biljaka i životinja i pojedinih dijelova prirode govori o zaštiti sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti. Smanjivanjem biološke raznolikosti pojedinog područja, smanjuje se i njegova ekološka stabilnost i ravnoteža te ono postaje neotpornije i ugroženije na negativne utjecaje. Izvorno je relativno dobro očuvan krajobraz uz Savu i Sutlu

Prirodne krajobraze treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim smišljenim mjerama na temelju preporuka iz krajobraznih osnova Zagrebačke županije. Na području Općine s biološkog gledišta izuzetno su vrijedne vlažne dolinske livade i rukavci stare Save i Sutle koje uvjetuju razvoj biljnih zajednica močvara, vodenog bilja i vlažnih staništa koja su u Europi nestala ili su potisnuta melioracijama.

1.4.5. Ocjena stanja kulturno-povijesnih vrijednosti Na području općine Brdovec od povijesnih naselja dosad nije bila zaštićena ni jedna povijesna jezgra

naselja. Upisom u Registar nepokretnih spomenika kulture zaštićeni su dvorac Januševac, Prigorje Brdovečko (Z-2251), dvorac Vraniczany Dobrinović, Gornji Laduč (Z-2255) i kapela sv. Leonarda, Gornji Laduč (Z-1830). Rješenjem o preventivnoj zaštiti spomenika kulture zaštićeni su župna crkva sv. Vida u Javorju, arheološki lokaliteti antičkih vila (Drenje Brdovečko i Donji Laduč), te spomen obilježja NOB-a u Brdovcu, Donjem Laduču, Drenju Brdovečkom, Ključu Brdovečkom, Šenkovcu i Zdencima Brdovečkim.

1.5. Obilježja infrastrukturnog sustava 1.5.1. Obilježja postojećeg prometnog sustava Unutar područja Općine živi oko 12.400 stanovnika. Broj motornih vozila, odnosno stupanj motorizacije, stalno se povećava uz nedovoljan razvoj javnog gradskog prometa, kao i cjelokupnu organizaciju prostora. Sve ovo utječe na mobilnost stanovništva, tj. njegovu pokretljivost koja je izražena u broju putovanja stanovnika tijekom dana. Dio postojećih prometnica i križanja nisu tehnički odgovarajuće izvedene i opremljene, što uz nedovoljnu regulaciju prometa ugrožava sigurnost sudionika u prometu. Moguća povezanost i kontinuitet prometnih pravaca te izgradnja novih prometnih trasa u svrhu omogućavanja što bržeg i nesmetanog kretanja od ishodišta do cilja, nije pratila stupanj motorizacije stanovništva. Nove prometnice u prvom redu moraju smanjiti prometno opterećenje užeg središta naselja te osobito isključiti tranzitni putnički i teretni promet iz središnjeg dijela naselja.

Područjem Općine prolazi jedna državna prometnica i to D225 (GP Harmica – Brdovec – čvor Zaprešić (A2)). Ostale prometnice koje sudjeluju u prometnom sustavu Općine su županijske prometnice:

- Ž 3005 Dubravica (Ž 2186) – Vukovo Selo – Harmica (D 225) - Ž 3030 D. Pušća (Ž 2186) – Marija Gorica – Trstenik Pušćanski – D 225 - Ž 3033 Marija Gorica (Ž3030) – Križ Brdovečki – Šenkovec – D 225 - Ž 3035 Gornji Laduč (D 225) – Prudnice – Brdovec (D 225).

Lokalne prometnice na području Općine su slijedeće: - L 31014 Vukovo Selo (Ž 3005) – Križ Brdovečki (Ž 3033) - L 31015 D 225 – Ključ Brdovečki - L 31016 Ž 3033 – Gornji Laduč – D 225 - L 31079 Lužnica – Brdovec (D 225)



Podaci preuzeti iz - Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN79/99, NN111/00, NN98/01, NN143/02, NN122/08, NN17/10)

U lokalnom i međumjesnom autobusnom prijevozu preko 70% putovanja ima obilježja radnih i školskih putovanja te su sukladno toj svrsi usmjerene linije i prilagođeni polasci na njima. Učestalost linija je zadovoljavajuća samo u vrijeme vršnog opterećenja (jutarnja i popodnevna "špica"). Zbog potrebe za povezivanjem što većeg broja naselja gotovo sve linije prometuju lokalnim cestama, što uvelike smanjuje komercijalnu brzinu prometovanja na međumjesnim linijama.

Republika Hrvatska gradi svoju vlastitu prometnu strategiju u kojoj željeznice zauzimaju značajno mjesto u trans-europskoj i jadranskoj orijentaciji. Komparativne prednosti željeznice pred cestovnim prometom su: manje zauzimanje prostora, manje ugrožavanje okoliša, veće prijevozne mogućnosti tereta, veća sigurnost putnika i sl.

Sukladno Zakonu o sigurnosti u željezničkom prometu (NN br.72/92 i 28/93) razvrstavana pruga na području Općine Brdovec je magistralna glavna željeznička pruga MG2 (Savski Marof državna granica - Zagreb - Sisak - Novska -Vinkovci - Tovarnik državna granica). Pruga je elektrificirana cijelom svojom dužinom jednofaznim izmjeničnim sustavom 25 kV, 50 Hz. Dozvoljeno opterećenje je 220 kN po osovini odnosno dopuštena masa po dužnom metru 8 kN/m. Trasa ima lukove radijusa 400 m do 2000 m, uzdužnih nagiba trase maksimalno 5‰. Magistralna glavna željeznička pruga MG2 dio je X europskog prometnog koridora mreže magistralnih pruga koja povezuje zemlje srednje Europe preko Republike Hrvatske sa ostalim zemljama Bliskog istoka (München – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Bucuresti – Athinai - Istanbul). Na magistralnoj glavnoj željezničkoj pruzi MG2 na području Općine željeznički kolodvor "Savski Marof" nalazi se u Prigorju Brdovečkom, a stajališta u Ključu Brdovečkom i Brdovcu.

Osim magistralnog željezničkog pravca, prostorom općine, točnije rečeno uz samu granicu sa Republikom Slovenijom prolazi željeznička pruga II reda (II 202) Savski Marof – Kumrovec (državna granica). Sa stajalištima u Donjem Laduču, Ključu, Harmici i Vukovom Selu. U južnom dijelu Općine, od željezničkog kolodvora "Savski Marof" odvaja se kolosijek za poseban promet – industrijska pruga za potrebe tvornice lijekova "Pliva" i kolosijek prema bivšoj vojarni Januševec.

1.5.2. Obilježja postojeće komunalne infrastrukture Na području Općine telekomunikacijske usluge fiksne telefonije obavlja više operatera, od kojih je

svakako najznačajniji HT, a mobilnu telefoniju pokrivaju tri dobavljača preko pozivnih brojeva 091, 092, 095, 098 i 099 sa svojim baznim postajama. Unatoč svemu, fiksna telefonija ima veću prisutnost i korištenje od mobilne. Udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) nalazi se u Brdovcu i Ključu Brdovečkom.

Područjem Općine prolazi lokalni plinovod koji opskrbljuje sva naselja Općine. U Prudnicama nalazi se jedna redukcijska stanica. Jugozapadnim rubom općine prolaze dva 400 kV i dva 110 kV dalekovoda, koja su od vrlo velike važnosti za Republiku Hrvatsku. Osim ovih dalekovoda, područjem Općine prolazi veći broj 10(20) kV dalekovoda koji opskrbljuju 42 transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV.

Jedan krak magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda ulazi na područje Općine sa sjevera, iz područja Općine Marija Gorica i spaja se sa "glavnim" vodom koji dolazi sa istoka od strane Grada Zaprešića. U višim dijelovima općinskih naselja Vukovo Selo, Donji Laduč i Prigorje Brdovečko nalaze se 3 + 1 + 1 prekidna komora. Središnja vodosprema nalazi se u naselju Donji Laduč, a spomenutim sjevernim krakom magistralnog vodovoda spojena je sa vodospremom u općini Marija Gorica. Korištenje lokalnih vodovoda je većinom nekvalitetno riješeno tako da su veliki gubici vode čak i na samom izvorištu. Distribucione mreže su građene bez poštivanja normativa i standarda iz područja vodosnabdjevanja. Najveći je problem nekontrolirano povećanje priključaka, bez obzira na stvarne količine vode u pojedinom izvorištu.

Postojeći odvodni kolektor prolazi kroz naselja Brdovec, Prigorje Brdovečko, Gornji Laduć, Šenkovec, Harmicu, Prudnice i Savski Marof djelomično sakupljajući otpadnu vodu iz domaćinstava. Preostala naselja na području Općine imaju vrlo loše stanje odvodnje sanitarne vode, većinom se radi o kućnim septičkim jamama, koje su vrlo često loše izvedene tako da je prisutan veliki nekontrolirani ispust u okolni teren i obližnje vodotoke. Naročito je to prisutno kod odvodnje seoskih domaćinstava sa većim brojem sitne i krupne stoke. Ispust otpadnih sanitarnih i interno pročišćenih tehnoloških voda Plive i Kvasca izveden je



priključkom preko kontrolno-mjernog okna na sustav javne kanalizacije do uređaja za pročišćavanje CUP Zajarki u Zaprešiću.

1.5.3. Postupanje s otpadom Temeljna zakonska regulativa uspostavljena je proglašenjem Zakona o otpadu 1995. godine. Zasad još uvijek nema kvalitetnog rješenja zbrinjavanja krutog otpada na području Općine u skladu sa Zakonom, pravilnicima i normama. To bi moglo stvarati ekološke probleme u blizini raspoloživih prirodnih resursa za razvoj poljodjelstva i eventualno seoskog turizma. Ukoliko se ne riješi na kvalitetan način i jedinstveno za cijelo šire područje, može predstavljati ograničenje u budućem razvoju. Na području Općine je više manjih neuređenih odlagališta otpada. Otpad iz svih naselja se organizirano odvozi izvan Općine na deponij na području Grada Zaprešića.



1.6. KARTOGRAMI

1.6.1. Teritorijalno-politički ustroj



1.6.2. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta



1.6.3. Demografija

R.BR. NASELJE BROJ STANOVNIKA

1 Brdovec 3037 2 Prigorje Brdovečko 1505 3 Donji Laduć 1038 4 Gornji Laduć 805 5 Šenkovec 849 6 Harmica 276 7 Vukovo selo 508 8 Ključ Brdovečki 668 9 Drenje Brdovečko 740 10 Savski Marof 3 11 Prudnice 775 12 Zdenci Brdovečki 1377 13 Javorje 802

UKUPNO 12383

Zagrebačka županija OPĆINA BRDOVEC Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI

Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010. 2-1

Ovim Planom mijenja se poglavlje 2. Ciljevi prostornog razvoja, Prostornog plana uređenja Općine Brdovec (Glasnik Zagrebačke županije br. 9/05., 3/07. i 5/08.), i postaje poglavlje 2. Ciljevi (pročišćen tekst) dijela poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige II te sada glasi,

2. CILJEVI

2.1. CILJEVI PROSTORNOGA RAZVOJA ŽUPANIJSKOGA ZNAČAJA Suvremeni problemi u prostoru Republike Hrvatske nastaju uglavnom zbog neodgovarajućeg korištenja prostora i njegove zaštite. Istovremeno zemljišno-vlasnički odnosi i tržišno gospodarstvo mijenjaju suštinu i postupak prostornog planiranja. Prostorni plan Zagrebačke županije je donesen i iz njega su vrlo jasno proizišli ciljevi prostornoga razvoja županijskoga značaja. Na temelju državne i županijske strategije prostornoga i gospodarskoga razvoja, te na temelju Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/1999.) mogli su se prepoznati najvažnije ciljevi prostornoga razvoja ovog dijela Županije. Najvažniji opći prostorno-razvojni ciljevi županijskoga značaja jesu:

* Urbanistički skladan i svim potrebnim društvenim sadržajima i infrastrukturnim sustavima opremljena svaka Općina, i Grad, pa tako i Općina Brdovec;

* Snaženje gospodarstva Grada Zagreba, i ostalih Gradova i Općina Zagrebačke županije, kao uvjeta razvitka cijele Županije;

* Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture, kao preduvjeta gospodarskoga snaženja; * Racionalno korištenje prirodnih izvora, osobito onih potrošivih, i time omogućiti i budućim naraštajima

njihovo korištenje; * Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova prirodnoga ili kulturnoga krajolika; * Povećanje vrijednosti, vrsnoće i izgleda okoliša; * Stvaranje uvjeta za uključivanje u europske razvojne sustave.

Ostvarivanje navedenih općih prostorno-razvojnih ciljeva županijskoga značaja očituju se u ovom Planu kroz sljedeće činitelje:

* Planiranje građevnih područja za izgradnju naselja (što pretpostavlja demografski porast); * Planiranje građevnih područja za raznolike gospodarske i društvene djelatnosti (što će omogućiti

pripremu zemljišta za izgradnju gospodarskih, obrtničkih, poslovnih, trgovačkih, komunalno-servisnih i drugih zgrada i građevina);

* Osiguranje kvalitetne zaštite prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (poglavito graditeljskih) vrijednosti (što će omogućiti očuvanje prepoznatljivosti krajolika i vrsnijeg turističkoga razvitka);

* Planiranje cestovnih prometnica i drugih infrastrukturnih sustava u skladu s razvojnim planovima Županije i Države.

2.1.1. Razvoj gradova i općina te infrastrukturnih sustava Razvoj Brdovca i ostalih naselja na području istoimene općine, temelji se na smjernicama Programa prostornoga uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Zagrebačke županije, a to su:

* U cilju porasta nataliteta i prirodnoga priraštaja poželjno je poticanje naseljavanja u srednje i male gradove, kao i lokalna središta, gdje valja poboljšati kakvoću življenja.

* Na temelju opredjeljenja za policentrični razvitak Republike Hrvatske potiče se razvitak srednjih i malih gradova i naselja (toj grupi pripada i Brdovec). Razvitak treba ostvariti poticajnom investicijskom politikom i decentralizacijom gospodarskih činitelja za što treba osigurati prostorne preduvjete i izgradnju vrsnoga prometnoga, vodoopskrbnog i energetskog sustava.

* Planiranje mreže naselja temeljiti na razvoju lokalnih žarišta razvitka, kao uporišta za policentrični razvitak.

Usmjeravanje urbanizacije ne smije počivati samo na mreži gradskih naselja, već težište mora biti i na mreži svih tipova lokalnih središta u ruralnim krajevima, što se u svakom slučaju odnosi i na prostor Općine Brdovec. S tim ciljem treba planirati ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva te raspršenost stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih namjena. Valja izbjegavati prenaglašeno usmjeravanje ili specijalizaciju na samo jednu djelatnost. Oživljavanje seoskih krajeva, kakvi su krajevi



Općine, treba provoditi povezivanjem seoskih i gradskih gospodarstava i tako osnažiti pojedina područja. Sve to se može primijeniti na prostoru Općine Brdovec.

Preobrazba naselja treba ostvariti veće razvojne sposobnosti te poboljšati sveukupne uvjete života, uz istovremeno ostvarivanje programa zaštite krajolika te prirodne i kulturne baštine. Preobrazbu građevinskih područja naselja potrebno je temeljiti na urbanoj obnovi i politici. Preobrazbu seoskih (ruralnih) područja valja temeljiti na revitalizaciji zbog ukupnih civilizacijskih ciljeva i zbog demografske i socijalne iscrpljenosti, a sve to uz povećanja komunalnih i drugih standarda življenja uz nužnu obnovu infrastrukture.

Područna i lokalna središta (općinska središta i ostala razvojna žarišta) treba osposobiti da budu organizatori razvojnih promjena na lokalnim područjima. Kao osnovica njihove preobrazbe predlaže se primjena metoda revitalizacije i infrastrukturne rekonstrukcije s ciljem poboljšanja uvjeta života, osposobljavanja tih naselja za ulogu lokalnih središta. Sela treba dugoročno ciljano i usmjeravano oživljavati. Treba prepoznati sela za koja postoji nedvosmisleni javni interes, sela gdje je javno zanimanje ograničeno samo na potporu u izgradnji najvažnije tehničke infrastrukture i sela koja ovise samo o autonomnoj motivaciji (lokalnim i privatnim sudionicima). Dio malih seoskih naselja, koja bi u budućnosti mogla ostati bez stalnih stanovnika, treba koristiti za povremeno stanovanje, seoski turizam i rekreaciju.

Prednost treba dati obnovi postojećega naseobinskoga tkiva pri čemu valja očuvati graditeljski identitet povijesnih središta naselja. Nužno je obnavljati i uređivati povijesna središta naselja, koja su zadržala interesantne tradicijske urbane predloške. Treba poticati optimalno korištenje postojećih izgrađenih područja i provoditi samo daljnja planska širenja.

Postojeća prometna infrastruktura od međunarodnoga i državnoga značaja (državna cesta D 225 i željeznička pruga MG 2) na području Općine, nudi osobite mogućnosti za razvoj Općine i Zagrebačke županije. Stoga je nužno prometnom mrežom županijske i lokalne razine funkcionalno se i u krajoliku skladno vezati na međunarodne i državne prometnice. Osim prometne infrastrukture, Općina treba biti i s ostalom infrastrukturom dobro opremljena (izvedba magistralnih infrastrukturnih sustava i mreža: javnih telekomunikacija, radio i TV sustava veza, plinoopskrbe, elektroopskrbe i odvodnje).

Na temelju Programa prostornoga uređenja Republike Hrvatske važno je istaknuti infrastrukturne sustave državnoga značaja, koji su ujedno i od osobite važnosti za Zagrebačku županiju.

* Izgradnja cestovnog prometa - poboljšanju postojeće mreže i izgradnja novih prometnih pravaca; * Program razvoja telekomunikacijske mreže; * Daljnji razvitak energetskog sustava polazi od postojećeg stanja, predviđenih potreba proizvodnje za

opskrbu stanovništva te težnje da se postigne potrebna sigurnost i europski standardi. U svrhu štednje energije treba unapređivati i započeti koristiti druge izvore energije, primjerice: sunčanu energiju, bioenergiju, energiju vjetra i geotermalnu energiju. Valja promicati važnost toplinske izolacije zgrada.

* Razvoj vodoopskrbe polazi od potreba osiguranja dovoljne količine vrsne vode za stanovništvo i gospodarstvo. Zaštitnim predjelima izvorišta mora se posvetiti puna pozornost kako bi se očuvala vrsnoća vode.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora i zaštita prostora Cilj ovoga Plana je, između ostaloga, racionalno korištenje prirodnih izvora jer su oni potrošivi, a naša je dužnost da sačuvamo prirodne izvore i za buduće naraštaje. Za ostvarenje toga prostorno-planerskoga cilja pomažu suvremena svjetska stremljenja i pooštrena mjerila u zaštiti okoliša, ponajprije zamisao održivoga razvitka, zamisao sveobuhvatnog planiranja i upravljanja prostorom i okolišem te sve izraženija svijest o nužnosti očuvanja i zaštite prirodnoga i kulturnoga naslijeđa.

Daljnje planiranje i detaljno utvrđivanje prostora za građevine i trase infrastrukture treba provoditi koordinirano i usklađeno između korisnika prostora te tako da se što više koriste postojeći koridori, izbjegavaju šume i vrijedno poljodjelsko zemljište, da se očuva cjelovitost prirodnih i izgrađenih struktura te omogući zaštita krajobraza. Prostor eksploatacije mineralnih sirovina treba koristiti na način da se u tijeku eksploatacije i po njenom dovršenju primjene svi elementi zaštite okoliša.

Ciljevi razvoja prometa na području Zagrebačke županije i Općine Brdovec su: izgraditi sustav državnih cesta (brzih cesta) koje će bolje povezati Općinu i Županiju sa prometnim sustavom RH i susjednih



država, izgraditi i modernizirati županijske ceste rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih smjerova, promet voditi rubno u donosu na područja veće gustoće izgradnje (veća naselja), osigurati prometnu povezanost i mogućnost odabira sustava prijevoza, a posebno javnog prijevoza, omogućiti etapnu realizaciju planirane modernizacije i izgradnje prometnog sustava i poticati razvoj integralnog prometa.

Smjernice razvoja telekomunikacija trebaju obuhvatiti: sanaciju ili izgradnju novih pretplatničkih stupnjeva, polaganje svjetlovodnih kabela, širenje pokretne mreže i kontinuiranu modernizaciju telekomunikacijskog centra. Ostvarenje ovih ciljeva omogućiti će potrebno proširenje svih mjesnih mreža i pružiti cjelokupni raspoloživi asortiman usluga svim korisnicima.

U prostornom planu općine treba odrediti prostorne i funkcionalne odrednice izgradnje sustava elektroopskrbe te naročito obratiti pozornost na: određivanje smještaja objekata sustava elektroopskrbe u donosu na građevinsko područje, koridore ostale infrastrukture, zaštitu područja kvalitetnog poljodjelskog zemljišta i šuma, dalekovode planirati izvan građevinskih područja objedinjavanjem koridora s drugom infrastrukturom radi zaštite šumskog i vrijednog poljodjelskog zemljišta, odrediti rješenja gradnje prijenosne elektroenergetske mreže s ciljem osiguranja sigurnosti napajanja električnom energijom.

Rješenje vodoopskrbe Zagrebačke županije treba temeljiti na uspostavi cjelovitog sustava koji će distribucijom vode sigurnih izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za sadašnje i buduće potrebe. Usporedno s problemima vodoopskrbe Županije potrebno je provoditi mjere s ciljem postizanja učinkovitijeg djelovanja postojećih vodoopskrbnih sustava. Ciljevi razvoja vodoopskrbnih sustava su:

- osigurati viši stupanj pokrivenosti naselja vodoopskrbnom mrežom kao i kvalitete pitke vode, - usvajanje koncepta razvoja vodoopskrbnog sustava - rješenje na razini županije s prijelaznim

rješenjem zasebnim širenjima lokalnih vodoopskrbnih sustava, - utvrđivanje potrebnih površina i koridora za potrebe izgradnje vodoopskrbnog sustava, a naročito

određivanje zona zaštite crpilišta, - utvrđivanje uvjeta vodoopskrbe velikih industrijskih potrošača, - zaštitu od voda treba provoditi rekonstrukcijom i izgradnjom obaloutvrda, regulacijskih radova i

nasipa uz sve vodotoke.

Sustav odvodnje otpadnih voda Općine Brdovec je razdjelni, definiran prema izrađenim i potvrđenim projektima odvodnje za područje cijele Općine. Sastavni dio koncepcije sustava odvodnje je i uređaj za pročišćavanje CUP Zajarki u Zaprešiću.

S gledišta održivoga razvitka nameće se nužnost drukčijeg promišljanja i planiranja prostora gdje neće biti čovjek i njegove često puta nepromišljene i sebične potrebe prvovažni zadatak planiranja. U svijetu se danas prihvaća predložak sveobuhvatnoga planiranja, tj. sveobuhvatnoga (integralnoga) pristupa razvitku vezanoga za zaštitu okoliša uz uvažavanje zatečenih vrijednosti krajolika i trajno očuvanje okoliša kao razvojnoga vrela od neprocjenjive vrijednosti, a sve uz puno sudjelovanje javnosti. U tržnom gospodarstvu prostor ima svoju uporabnu vrijednost, dok se vrijednost okoliša (pojam okoliša je širi od prostora) još uvijek teško vrednuje. I prostor i okoliš su ograničeni i zato je neophodno integralno i sustavno planiranje i gospodarenje prostorom i okolišem.

Bogatstvo prirodnoga i krajobraznoga naslijeđa, kao i kulturno-povijesnoga, te svjetska nastojanja i spoznaje u zaštiti prirodne baštine zahtijevaju da s osobitom pozornošću pristupi vrednovanju i ponovljenom vrednovanju svega što je važno za prepoznatljivost i očuvanje izvornih ili naslijeđenih vrijednosti hrvatskoga krajolika. Očuvanje i skrb za prirodnu i krajobraznu baštinu, kao i ispravno korištenje spomenički vrijednih građevina i sklopova, važno je ne samo iz razloga očuvanja hrvatskoga kulturnoga identiteta, nego i s gledišta svekolikoga napretka, poglavito gospodarskoga i turističkoga. Između ostalog, na području Općine treba provoditi slijedeće mjere zaštite i očuvanja krajobraza:

- u zaobalju krajobraza savske nizine s brojnim mrtvim rukavcima, potezima toka stare Save, depresijama spriječiti daljnje nekontrolirano vađenje šljunka,

- na višim predjelima savske nizine u kontaktu s podnožjem Marijagoričkog prigorja ne dopustiti veliko i nekontrolirano širenje izgradnje u dubinu ravnice prema zaobalju i toku rijeke Save,

- očuvati postojeće šumske komplekse Općine Brdovec, kojima gospodari Šumarija Zagreb kao i oaze privatnih većih i manjih pojasa šume na obroncima prigorja,

- očuvati prostore oko nekadašnjih plemičkih posjeda u Laduču i Januševcu od izgradnje.



Prirodno i kulturno naslijeđe treba se cijeniti kao temeljno polazište u prostorno-planskom osmišljavanju, a što je i učinjeno kod izrade ovoga Plana. Kod izrade ovog Plana treba poduzeti sve prostorno-planske mjere da se vrijedno prirodno, krajobrazno i kulturno-povijesno naslijeđe Općine Brdovec prepozna, da se prostorno-planerskim mjerama zaštiti, da se stvore preduvjeti za njegovu obnovu i da se omogući njihovo uključivanje u svakodnevni gospodarski i društveni život. U prostorno-planerskom smislu napravljeno je sve što je bilo moguće da se pridonese očuvanju identiteta Brdovca kroz vrednovanje prirodne, krajobrazne i kulturne baštine.

Jedno od temeljnih načela na kojem danas gradimo principe zaštite kulturne baštine je činjenica da je arhitektonski spomenik, bilo koje vrste i značenja, nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim prostorom. Na tim je principima definiran i novi segment zaštite kulturne baštine, a to je prostorna baština. Pod pojmom prostorne baštine podrazumijevamo "topografski definirana područja u kojima je osobito izražen kvalitetan suživot kulturne baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetničkih, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti". Uz tradicionalni pojam zaštite spomenika kulture i prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno valorizacija svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti.

Smatrajući da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji su elementi nedjeljivi, proširena je terminologija zaštite na pojmove zaštite kulturne i prirodne, odnosno prostorne baštine. U tom kontekstu vrednovani su krajolici i pejzažni predjeli općine Brdovec, bilo da su prirodni okvir naselja ili dvoraca, brežuljci obrađeni vinogradima ili pokriveni šumama, bilo da su ljudskom rukom kultivirani predjeli u blizini naselja, odnosno povijesnog spomenika. Najveća vrijednost ovog područja, osim vrijednih primjera graditeljske baštine (dvoraca), je krajolik, koji je spoj prirodnih, pejzažno-reljefnih osobitosti i antropogenih djelatnosti. Nažalost novijom gradnjom je u velikom dijelu općine došlo do velikog zauzimanja prostora za građevinska zemljišta, tako da su poremećeni nekadašnji prostorni odnosi naselja i krajolika. Značenje prostora općine je veliko jer predstavlja jednu od zapadnih pročelja (lica) naše zemlje, kao granično područje sa Slovenijom. Utoliko se postavlja još veća obveza očuvanja preostalih vrijednosti krajolika.

Iako se zaštita kulturne baštine provodi po posebnim zakonima, Prostorni plan je prilika za sveobuhvatno sagledavanje i cjelovitu zaštitu. U cilju sustavne brige za zaštitu graditeljske baštine, kako je određeno u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, osnovna su opredjeljenja sljedeća:

- uspostava cjelovitog i usklađenog sustava zaštite graditeljskih i kulturnih vrijednosti, - neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine, te poticanje temeljne stručne i

znanstvene obrade, radi djelotvornije zaštite ali i radi uključivanja u razvojne programe, - revizija postojećih konzervatorskih studija za zaštićene povijesne cjeline, - zaštita mogućih arheoloških predjela i mjesta u skladu s načelima arheološke struke i konzervatorske

djelatnosti, - uspostava uravnoteženih odnosa između osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i

suvremenih graditeljskih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o identitetu područja kojem pripadaju,

- u sklopu modela revitalizacije seoskih cjelina primijeniti integralne oblike zaštite, te poticati osnivanje muzeja na otvorenom i predstavljanja narodnog stvaralaštva radi odgojno obrazovnih, ekoloških i turističkih učinaka.

Europskom konvencijom o krajoliku, krajolikom se smatra područje izgled kojega je određen djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i ljudskih činitelja. Krajolik se mora shvatiti kao prostorno ekološku, gospodarsku i kulturnu cjelinu, u kojoj valja poštivati načelo raznolikosti i posebnosti krajolika. U svrhu očuvanja i unapređenja krajobrazne raznolikosti propisuje se slijedeće:

- izbjegavati pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i agromelioracijskih zahvata omogućiti opstanak i mjestimičnu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata,

- duž međa čuvati živice i pojedinačna stabla kao tradicionalni oblik razdiobe prostora, - spriječiti daljnju neplansku izgradnju kuća i drugih građevina na krajobrazno izloženim mjestima, - očuvati seoske krajolike i omogućiti razvitak sela uz oživljavanje seoskog gospodarstva,

biopoljodjelstva, obrtništva, rukotvornih vješt ina, turizma, te poticanje seoskog stanovanja kao mogućnosti izbora. Pri tom je važno očuvati sliku

naselja i kultiviranog krajolika, a građevna područja odrediti na način da se očuvaju oblikovne



(morfološke) i strukturalne značajke graditeljske baštine, prije svega: oblik parcele, smještaj građevina na parceli i tradicijski obiteljski vrt,

- očuvanje prepoznatljivosti povijesnih cjelina urbanog karaktera treba temeljiti na poštivanju jedinstvenosti svakog naselja, njegovoj povijesnoj slojevitosti, zakonitostima rasta i preobražaja. Potrebno je provesti revalorizaciju dosad utvrđenih zona zaštite, na principima najstrože i potpune zaštite povijesne organizacije i strukture, odnosno odrediti zone u kojima su moguće graditeljske intervencije, a da se time ne narušavaju vrijednosti najstrožeg povijesnog središta. Osobitu pozornost posvetiti kontaktnim zonama povijesnog središta i rubnim dijelovima povijesnih naselja, štiteći mjerilo, zatečene vrijednosti i graditeljsku tradiciju.

Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim karakteristikama, uključeni u budući razvoj. To prije svega podrazumijeva:

- zadržavanje i očuvanje prostornih odnosa definiranih tijekom povijesti, koji se iskazuju u cjelovitoj slici prostora kao kulturnog krajolika,

- očuvanje prostorne homogenosti naselja, prije svega njegova volumena, okruženog područjima kultiviranog krajolika,

- zadržavanje povijesnih oblika komunikacija - starih cesta, pješačkih putova i staza, proštenjarskih putova često praćenih pokloncima i raspelima,

- očuvanje povijesnog naseobinskog ustroja, parcelacije i tradicijske arhitekture, - oživljavanje povijesnih oblika naseljenosti – gradova, sela, zaselaka u okviru njihovog prostornog

okruženja, povijesne matrice, parcelacije i tradicijske građevne strukture, - revitalizaciju napuštenih sela i zaselaka, izuzetne etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti, - očuvanje i obnovu tradicijske arhitekture, stambene i gospodarske, kao i svih povijesnih

arhitektonskih građevina spomeničkih svojstva, kao nositelja prepoznatljivosti prostora, - očuvanje povijesne slike prostora i karakterističnih vizura, - očuvanje i njegovanje izvornih i tradicionalnih funkcija i sadržaja, poljoprivrednih kultura kao što su

vinogradi i tradicionalnog načina obrade zemlje, - zadržavanje i očuvanje karakterističnih toponima, naziva sela, brežuljaka i potoka, od kojih neki

imaju povijesno (arheološko) i simboličko značenje, - očuvanje i obnovu svih građevina i sklopova s kulturno povijesnim obilježjima, - istraživanje i prezentaciju arheoloških nalaza i mjesta.

U cilju očuvanja, zaštite i unapređenja kulturne i prirodne baštine općine Brdovec, što znači očuvanje identiteta, naglašavamo načela zaštite koja bi trebala biti polazna osnova budućeg razvitka:

- kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz je povijesnog kontinuiteta razvitka sredine pa ju je potrebno štititi od svake daljnje devastacije i degradacije njenih temeljnih vrijednosti,

- osim pojedinačnih građevina, kulturnu baštinu čini i prostorna baština, koja je zajedničko djelo čovjeka i prirode, odnosno rezultat je ljudskog djelovanja kroz povijest,

- osim vrednovanih građevina - reprezentativnih primjera određenog stila, kulturnu baštinu čine i skromna ostvarenja tradicijske stambene izgradnje, drvene kuće, koje bi kao nositelje identiteta, trebalo čuvati u izvornim oblicima i po mogućnosti izvornoj namjeni,

- prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne krajobrazne prostore znači osiromašenje krajolika i gubitak samosvojnosti.

Budući da kulturna baština općine Brdovec posjeduje kulturno povijesnu, arhitektonsku, gradograditeljsku (urbanu), etnološku, arheološku i dokumentarnu vrijednost, potrebno je novelirati izrađenu konzervatorsku poidlogu, kako bi se provjerili osnovni prostorni i razvojni činitelji očuvanja kulturne baštine, te dale nove smjernice i uvjeti korištenja prostora, za djelovanje u prostoru i za pojedinačne graditeljske zahvate. Zaštita graditeljske baštine se provodi prema usvojenim načelima integralne zaštite prostora, ali i očuvanjem autentičnosti kroz obnovu izvornih obilježja građevine. Modaliteti zaštite određuju se prema kriteriju zoniranja, (stroga zona zaštite povijesnih struktura i kontaktne zone), te prema propisanim mjerama zaštite. Dio prostora općine vrednovan je kao područje kultiviranog krajolika, osobito padine s tradicionalnim selima i brežuljcima obrađenim vinogradima te nizinsko područje uz rijeku Savu.



Potrebno je s naročitom pažnjom pristupiti planiranju građevinskih područja, kako ne bi došlo do narušavanja kvalitetnih prostornih odnosa, uz očuvanje vrijednih vizura na sela.

Za građevine najveće kulturno povijesne vrijednosti (dvorce i crkve) potrebno je provesti konzervatorsko restauratorska istraživanja prije bilo kakvih zahvata. Za sva naselja s očuvanom povijesnom građevnom strukturom potrebno je izraditi detaljnu inventarizaciju svih vrijednosti naselja, prostornih i graditeljskih, temeljem kojih će se odrediti smjernice za potrebne i moguće zahvate unutar prostora naselja i na pojedinačnim građevinama.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Na području općine od osobite vrijednosti i značenja su prirodni i antropogeni krajolici, koje valja osobito cijeniti, čuvati i unapređivati s ciljem zaštite čovjekova okoliša i očuvanja prirodnoga bogatstva kako se ne bi doveo u pitanje opstanak i zdrav život čovjeka u budućnosti. Brojne skupine biljaka i životinja postupno nestaju ili im prijeti izumiranje.

U cilju očuvanja ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša nužno je uvažavati glavna ekološka načela, koja se navode u Strategiji prostornoga uređenja Republike Hrvatske. Ona su sljedeća:

* načelo prevencije, što podrazumijeva primjenu ekoloških kriterija u prostornom planiranju; * načelo cjelovitosti, što podrazumijeva međuutjecaj sa širim prostorom okoliša u cjelini; * načelo očuvanja i unapređivanja postojećega stanja; * načelo ravnomjernosti razvoja, što podrazumijeva podjednaku vrsnoću okoliša u svim dijelovima; * načelo kooperacije/konsenzusa, što podrazumijeva povećanje demokratizacije odlučivanja; * načelo tržišne regulacije, što znači da prostor ima cijenu koju korisnici moraju platiti u skladu s

ekološkim činiteljima korištenja prostora.

Uvažavajući načela i predložene mjere i planove u očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti na području općine nužno je očuvati sadašnji prostorni odnos šuma i livada te poljodjelskih površina. Zbog toga je potrebno učiniti osobito slijedeće:

* spriječiti svaku moguću izgradnju na još neizgrađenim livadama; * očuvati prirodne livadne zajednice, nizinske i brdske, kao i još neregulirane prirodne potoke s

izvornom florom i faunom. * travnjaci su nastali najčešće djelovanjem čovjeka i smatraju se djelomično prirodnim staništima, koji

znatno doprinose biološkoj i krajobraznoj raznolikosti kraja, regije pa i Hrvatske u cjelini. * obnoviti napuštene površine vinograda.

U Izvješću o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj (NN 88/1998.) navodi se da je među ciljevima zaštite okoliša u ostvarivanju održivog razvitka i trajno očuvanje izvornosti biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti. Osobito se ističe značenje in-situ očuvanja biološke raznolikosti što znači očuvanje svojta i ekoloških sustava u njihovom prirodnom okruženju, a u slučaju udomaćenih ili kultiviranih vrsta u okruženju u kojemu su razvili svoja specifična svojstva. Prostorni plan uređenja grada ili općine može biti dobro polazište za daljnja istraživanja u svezi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Izrađivači ovoga Plana postavili su, kao jedan od prvovažnih zadataka, djelotvorno i u najvećoj mogućoj mjeri ugraditi navedene principe u Prostorni plan i tako pripomoći očuvanju ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša.

2.2. CILJEVI PROSTORNOGA RAZVOJA OPĆINSKOGA ZNAČAJA Opći cilj prostornoga razvoja općinskoga značaja je, ostvarivanjem načela održivoga razvitka, postizanje veće razvijenosti. To ponajprije podrazumijeva: snažnije gospodarstvo, povećanje zaposlenosti, demografski rast, razvoj naselja sa potrebnim društvenim sadržajima, dobru prometnu povezanost i infrastrukturnu opremljenost. Taj cilj moguće je ostvariti ako se osigura potrebna prostorno-planerska dokumentacija prostora, a zatim ako se sustavno radi na oživotvorenju postavljenih ciljeva.

Ovim Planom postavljaju se preduvjeti za prostorni razvoj, koji se ostvaruju očuvanjem i povećanjem vrijednosti kakvoće prostora, što se postiže zaštitom i unapređenjem svih čimbenika prirodne i kulturne baštine zbog očuvanja identiteta, privlačnosti kraja i snaženja turističkih i s tim u svezi drugih gospodarskih djelatnosti. S gledišta korištenja općinskog prostora težište je na:



* Očuvanju fizičke i vizualne cjelovitosti krajolika, što se postiže ponajprije svrhovitim korištenjem zemljišta za izgradnju;

* Uvažavanju prirodnih značajki područja i spremnosti da se spriječi svako onečišćenje ili uništavanje prirodnih vrijednosti ;

* Uvažavanju naslijeđenoga krajobraza, kao cjeline djelovanja prirodnih i kulturnih činitelja.

2.2.1. Demografski razvoj Odrednice ovoga Plana, u smislu dimenzioniranja građevnih područja za naselja i još više za predjele gospodarenja, treba utvrditi prema stvarnim demografskim pokazateljima. Građevna područja naselja u određenoj mjeri treba povećati, kako bi se planerskim mjerama stvorili preduvjeti za ostanak mladih ljudi u naseljima. Predjeli za gospodarske namjene odredit će se prema kriteriju mogućnosti i povoljnosti zemljišta za možebitnu izgradnju gospodarskih građevina.

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture Za prostorni i urbanistički razvoj Općine Brdovec odabrani su sljedeći činitelji prostorno-razvojne strukture:

Očuvanje prepoznatljivosti naselja. Ovaj prostor nikad nije imao jedno veliko naselje i nikad sela nisu bila površinski velika. Naselja su se sastojala iz niza graditeljski zgusnutih zaseoka, utopljenih u krajolik. Krajobrazno tkivo koje povezuje zaseoke i danas tvore voćnjaci, vrtovi, gajevi, šume, livade i oranice. Te označnice prepoznatljivosti tradicije naseobinskoga ustroja ovog područja valja sačuvati i uobličiti na suvremen način. Zbog toga građevno područje naselja djeluje "izmrvljeno".

Očuvanje prirodne, krajobrazne i kulturno-povijesne prepoznatljivosti. Bogato prirodno, krajobrazno i kulturno-povijesno (poglavito graditeljsko) naslijeđe ne treba shvatiti samo kao iskaz kulturološke skrbi za baštinu i tradiciju, nego i kao jedno od izvorišta gospodarskoga razvoja. Kulturni, seoski i seljački turizam imaju u bogatom nasljeđu jako uporište, koje treba promišljeno koristiti.

Raznolike mogućnosti gospodarskoga razvoja. Zbog niza povoljnosti Brdovec posjeduje dobre preduvjete za gospodarski razvitak. Površina gospodarskih predjela odrediti će se prema proračunu potencijalnih radnih mjesta i iz susjednih naselja i Gradova (prvenstveno Zagreba), kao i prema mogućnostima prostora. Time se želi najpovoljnije predjele za možebitnu gospodarsku djelatnost u daljoj budućnosti očuvati od nerazboritoga i nepromišljenoga trošenja i cjepkanja. Ne bi trebalo započeti izgradnju na različitim mjestima u planiranim predjelima, već treba napraviti plan ritma izgradnje vezano na postojeće izgrađene gospodarske parcele. Male gospodarske pogone (obrt, malo poduzetništvo, uslužne djelatnosti i sl.) moguće je smještavati unutar građevnoga područja naselja.

Vrsna komunalna opremljenost. Za gospodarski razvitak nužno je osigurati dobru opremljenost sa svim vrstama komunalne infrastrukture, te iznad svega dobru prometnu povezanost svih naselja sa Zagrebom i drugim gradovima. Zagrebačka i susjedna Krapinsko zagorska županija već gotovo cijelo desetljeće sustavno radi na infrastrukturnoj opremljenosti tako da su neki infrastrukturni sustavi gotovo u cjelini izvedeni. Za one koji nisu treba prirediti potrebne preduvjete, osobito one prostorno-planerske.

Poljodjelstvo. Poljodjelstvo je po važnosti prva gospodarska grana. Osnovni pravci i ciljevi razvoja poljodjelstva morali bi se temeljiti na vrednovanju svih uvjeta za razvoj poljodjelstva te na proizvodnji onih proizvoda za koje već i sada postoji izražena potražnja u okolnom prostoru i široj regiji osobito uzimajući u obzir blizinu grada Zaprešića i Zagreba. Jedan od prednosti poljodjelske proizvodnje mora biti i “zdrava hrana” s posebnom ponudom u ugostiteljskim objektima i oživotvorenjem novih oblika turizma u tradicionalnim seljačkim gospodarstvima, oblika za koje postoje uvjeti, a sada takve ponude uopće nema. Ove mjere za pokretanje i poticanje poljodjelske proizvodnje najvećim bi se dijelom oslanjale na obiteljska gospodarstva, koja ne bi trebala postati monokulturna. Obrađene poljodjelske površine značajne za uzgoj poljodjelskih kultura potrebno je zaštititi od izgradnje i po mogućnosti spajanjem i zamjenom određenih površina stvarati veće posjede radi lakše obrade i boljih rezultata.

Industrija. Industrija kao sekundarna djelatnost u ovom trenutku je razvijena u okviru mogućnosti. Ovim Planom treba osigurati prostor i za njen razvoj. Ističe se važnost kako postojeće industrije, tako i novih manjih gospodarskih jedinica primjerenijih današnjem promatranju gospodarstva na lokalnoj i razini.



Planirane gospodarske zone treba infrastrukturno opremiti (obvezno prije početka korištenja) i time omogućiti građenje raznih servisa i obrta ulaganjem domaćeg i stranog kapitala.

Određene mogućnosti za razvoj turističke djelatnosti u Općini postoje. Pogodan prometni položaj, pitomi reljef i klimatski uvjeti mogli bi pogodovati razvoju turizma i na ovom području. Podizanjem standarda infrastrukture i stanovanja u okviru određenih poljodjelskih gospodarstava moguć je razvoj seoskog turizma, budući Općina raspolaže prirodnim uvjetima, a i blizina većih urbanih središta daje ovom vidu turističke ponude izvjesne perspektive.

Gospodarska struktura uglavnom je temeljena na farmaceutskoj industriji, manje na proizvodnji hrane, i nešto na drvoprerađivačkoj, tekstilnoj i metaloprerađivačkoj proizvodnji te uslužnim djelatnostima, pa je naglasak razvoja Općine prvenstveno na razvoju međuovisnosti ovih djelatnosti i podizanju kvalitete ponude. U okviru uslužnih djelatnosti i obrtništva, razvoj se treba temeljiti na onima koje već djelomično postoje i imaju tržišnu i profitabilnu mogućnost budućeg razvoja. U tom smislu podržavati treba razvoj trgovine i servisa u funkciji postojećeg i planiranog korištenja prostora (poljodjelstvo, turizam i sl.) poticanjem poduzetništva.

U tercijarnom sektoru treba razvijati financijske, intelektualne i poslovne usluge, obrazovanje, kulturu, zdravstvenu zaštitu i rad u tijelima uprave i lokalne samouprave u okvirima potreba Općine. Razvoj navedenih djelatnosti podrazumijeva i postojanje visokoobrazovanih stručnjaka. Razvoj djelatnosti obrazovanja, športa, kulture i zdravstva treba planirati sukladno s ukupnim porastom broja stanovnika, financijskim mogućnostima i gospodarskim razvitkom Općine.

Zaključak Analizom postojećeg gospodarskog razvoja, ograničenja i mogućnosti razvoja te planiranog gospodarskog i ukupnog društvenog razvitka Općine može se zaključiti da je uz poboljšanje korištenja svih raspoloživih izvora i programiranja održivog razvoja potrebno poduzeti slijedeće mjere:

- razvoj svih djelatnosti i gospodarskih grana usmjeravati prema donesenim programima uz poduzimanje investicijskih aktivnosti, uz osiguranje odgovarajuće infrastrukture;

- pripremati programe razvoja svih djelatnosti na temelju donesenih kriterija i iste ponuditi zainteresiranim ulagačima;

- donošenjem i prilagođivanjem prostornih planova osigurati prostorne mogućnosti zacrtanog razvoja uz primjenu ekoloških normi očuvanja okoline;

- poticati osobito razvoj obiteljskih gospodarstava i mogućnost dvojnih zanimanja; - stvoriti pretpostavke za demografski razvitak i povećanje broja stanovnika; - svim mjerama osigurati povećanje broja radno aktivnog stanovništva i zaposlene radne snage; - sve navedene radnje i aktivnosti poduzimati u cilju povećanja životnog i društvenog standarda

Ovim planom trebaju se osigurati se prostorno-planski elementi, koji u prostornom smislu osiguravaju mogućnost ostvarenja željenih ciljeva gospodarskog razvoja. Navedena analiza demografskih kretanja i zaposlenosti, raspoloživih prirodnih izvora i strategije gospodarskog razvoja Županije upućuju na potrebu izrade plana gospodarskog razvoja Općine.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture Smanjivanje lokalnih utjecaja i nadvladavanje prirodnih ograničenja lokalnog prostora, podređivanje prirode sve većim zahtjevima čovjeka i izjednačavanje društvenih vrijednosti vodi gubitku lokalnih posebnosti i krizi identiteta prostora. Sprječavanje kontinuirano izgrađenog prostora fizičkim spajanjem elemenata strukture naselja duž prometnica gdje ne postoje uvjeti niti razlozi za takovo promišljanje i sprječavanje nastajanja velikih kontinuiranih građevnih površina naselja temeljni je cilj odabira prostorno razvojne strukture Općine. Cilj se treba ostvariti kroz:

- svrhovito i restriktivno određivanje građevnih područja naselja što će u ovisiti o izgrađenim prostorima u duhu tradicijske izgrađenosti;

- oblikovanje relativno uočljive strukture izgrađenog - neizgrađenog (prirodnog) prostora u okviru izgrađenih dijelova građevnih područja;

- čuvanje tradicijskih jezgara naselja; - izgradnju gospodarskih zona sprječavanjem kontinuirane prostorne izgrađenosti;



- čuvanje elemenata prirodne baštine kao strukturnog elemenata prostora uz zaštitu elemenata kulturno-prostornih tradicijskih struktura, prepoznatljivih regionalnih svojstvenosti. Prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske stambena i druga izgradnja treba se

provoditi prvovažno na dijelovima građevnih područja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom, te na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima naselja (ugradnjom, dogradnjom ili nadogradnjom). Smjernice za izgradnju stambenih građevina u općini Brdovec, prilagođene odrednicama Programa prostornoga uređenja Republike Hrvatske, bile bi sljedeće:

* Izgradnja stambenih zgrada i zgrada društvenog standarda treba biti ishod ustroja prostora, te programa komunalnog opremanja u skladu s gospodarskim rastom;

* Osiguranje zemljišta za izgradnju obiteljskih kuća mora se temeljiti na racionalnim gustoćama naseljenosti primjerene regionalnim značajkama;

* Očuvanju i obnovi (rekonstrukciji - građevnom preustrojstvu i sanaciji - popravcima) postojećih stambenih zgrada treba dati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim cjelinama) i treba ih razvijati kao neprekidnu i predviđenu djelatnost.

U Planom predviđenim građevinskom području središnjeg općinskog naselja Brdovec, kao i u građevinskim područjima ostalih naselja, moći će se podizati građevine javnih sadržaja, zgrade za odgoj, obrazovanje, kulturu i znanost, zgrade zdravstvenih djelatnosti.

Za razvoj naselja Planom treba predvidjeti dovoljno proširenja građevnoga područja za izgradnju novih zgrada, po mogućnosti šireći naselje u dubinu (stvarajući drugi i treći red kuća), a ne isključivo duž postojećih putova. Lijepe i slikovite krajobrazne ambijente valja očuvati (osobito unutar naselja) jer će oni preuzeti značenje perivojne arhitekture. Izgradnju naselja valja usmjeriti na uvažavanje tradicijskoga graditeljstva što podrazumijeva čuvanje i obnovu starih drvenih kuća i gospodarskih zgrada, uklapanje novih zgrada u postojeći sklop građevina i novu suvremenu izgradnju od koje se očekuje da na prikladan način održi i pokaže neprekidnost prepoznatljive izgradnje. U svrhu očuvanja, obnove i ponovljenoga vrednovanja prepoznatljivosti naselja na pobrežjima u Odredbama za provođenje odredit će se detaljni uvjeti izgradnje u naseljima.

U svrhu međusobnog povezivanja pojedinih naselja sa ostalim centrima Zagrebačke i susjedne Krapinsko zagorske županije, potrebno je većim dijelom obnoviti (proširiti, rekonstruirati, popraviti, asfaltirati) postojeće ceste značajne za lokalni promet i za dolazak do državnih i međunarodnih cesta. U cijelosti nove ceste lokalnoga značaja neće trebati predvidjeti jer postojeće ceste i putovi (neovisno o tehničkim osobitostima) zadovoljavaju potrebe stanovništva, sa izuzetkom novih građevnih područja. Osobita pozornost posvećena je povezivanju magistralnih prometnica sa lokalnom mrežom, kako bi naselja od prolaska magistralnih prometnica imala koristi, a ne samo štetu u krajoliku. Prometnice od državnoga značaja omogućit će dobro povezivanje svih naselja sa Zagrebom, ostalim dijelovima Hrvatske i sa susjednim zemljama. Prometnice u pojedinim naseljima valja uređivati i obnavljati s osobitom skrbi za estetsko oblikovanje prometnice i njenog neposrednog okruženja. Duž svih prometnica trebalo bi saditi drvorede (drvored ne saditi tamo gdje bi mogao zakloniti pogled na slikoviti krajolik). Uz ceste unutar naselja treba planirati i izvesti nogostupe, osobito tamo gdje djeca idu u školu, crkvu ili prema autobusnim stajalištima.

Razvoj komunalne infrastrukture. Naselja valja opremiti svom potrebnom komunalnom infrastrukturom. Naselja su uglavnom opremljena plinom, strujom i vodom. Kanalizacijski kolektor izgrađen je od naselja Harmica do naselja Brdovec, sa sabirnim kanalima i priključnim kolektorom od Plive. Cilj treba biti da se u budućnosti izgradi odvodnja i u ostalim naseljima. Treba poboljšati opskrbu električnom energijom s ciljem da se smanji učestalost pada napona i da se smanji osjetljivost elektroopskrbne mreže prilikom lošega vremena. Treba planirati mjere poboljšanja telekomunikacijske mreže koja je doprla do svih naselja. Osobitu pozornost valja posvetiti odlaganju i sakupljanju otpada u cilju smanjenja onečišćenja okoliša i privikavanja stanovništva na razvrstavanje otpada i odvajanje iskoristivoga biootpada. 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno

povijesnih cjelina Suvremena europska načela vrednovanja i zaštite kulturne baštine temelje se na saznanju da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezan s neposrednom okolinom, a samim tim i



širim regionalnim prostorom i krajolikom. Jedno od osnovnih načela zaštite graditeljske baštine je težnja da se spriječi uništavanje neposrednoga krajolika, kako bi arhitektonski spomenik očuvao svoje izvorno okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito značenje. Uveden je izričaj kulturni krajolik koji potiče cjelovit pristup vrednovanju kulturne i prirodne baštine.

Na takvim shvaćanjima izrasta i zamisao prostorne baštine. Pod prostornom baštinom podrazumijevamo "topografski definirana područja u kojima je osobito izražen kvalitetan suživot kulturne baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetničkih, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti". Uz tradicijski pojam zaštite spomenika kulture i prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara ili zaštita kulturnih, prirodnih i krajobraznih vrijednosti, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti. Smatrajući da kulturno i prirodno naslijeđe predstavlja skladnu cjelinu, čiji su elementi nedjeljivi, proširena je terminologija zaštite na izričaje zaštite kulturne i prirodne, odnosno prostorne baštine. U takvom ozračju ocijenjeni su krajolici Općine Brdovec - bilo da su prirodni okvir naselja ili brežuljci pokriveni šumama, bilo da su ljudskim djelovanjem kultivirani predjeli u blizini naselja ili povijesnoga spomenika.

Suvremena zamisao očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (cjelovite, integralne) zaštite gdje je nemoguće utvrditi njihovu međusobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti međusobno se isprepleću, često i međusobno uvjetuju. Iako se zaštita provodi po posebnim (različitim) zakonima, prostorni plan je prilika za sveobuhvatno sagledavanje i cjelovitu zaštitu.

S ciljem sustavne skrbi za zaštitu prirodnih vrijednosti, kako je određeno u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, ovim Planom treba uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti koju treba provoditi kroz istraživanje i sustavno vrednovanje prostora te kroz određivanje zaštite. U svrhu cjelokupne zaštite prirode, kako u predjelima zaštite tako i u onim područjima gdje ovim Planom nije određena posebna zaštita, potrebno je osobito učiniti sljedeće:

* Sprječavati zahvate i djelatnosti posljedice kojih su uništavanje, oštećenje i smanjenje raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta.;

* U cilju zaštite bioraznovrsnosti sačuvati i zaštititi što više očuvanih biotopa; u sklopu gospodarenja šumama očuvati dio starih šuma koje su skloništa šumske faune; prilikom regulacija vodotokova sačuvati dio postojećih živica, šumaraka, prirodnih potoka i drugih vodenih staništa, a pri gradnji prometnica izbjegavati presijecanje ključnih staništa, te osigurati prijelaze i prolaze za faunu;

* Umanjiti, odnosno ispraviti štetne posljedice velikih graditeljskih zahvata (autocesta) ili pridobivanja mineralnih sirovina (površinski kamenolomi) metodom biološke rekultivacije;

* Pri vodnogospodarskim zahvatima voditi računa o činjenici da oni donose značajne promjene za širi prostor te predvidjeti mjere ublažavanja negativnih posljedica;

U cilju sustavne skrbi za zaštitu graditeljske baštine, kako je određeno u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, osnovna opredjeljenja su sljedeća:

* Uspostava cjelovitog i usklađenog sustava zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora; * Neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine te poticanje temeljne stručne i znanstvene

obrade radi djelotvornije zaštite, ali i radi uključivanja u razvojne programe; * Zaštita arheoloških predjela i mjesta u skladu s načelima arheološke struke i konzervatorske

djelatnosti; * Revizija postojećih konzervatorskih studija za zaštićene povijesne cjeline; * Uspostava uravnoteženih odnosa između osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i

suvremenih graditeljskih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o identitetu područja kojemu pripadaju;

* U sklopu modela revitalizacije seoskih cjelina primijeniti integralne oblike zaštite, te poticati osnivanje muzeja na otvorenom i predstavljanja narodnoga stvaralaštva radi odgojno-obrazovnih, ekoloških i turističkih učinaka.

Europskom konvencijom o krajoliku, krajolikom se smatra područje izgled kojega je određen djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i ljudskih čimbenika. Krajolik se mora shvatiti kao prostorno-ekološku, gospodarsku i kulturnu cjelinu u kojoj valja uvažavati načelo raznolikosti i posebnosti krajolika. Prema smjernicama prostornog uređenja Radne zajednice Alpe Jadran (1997.) ciljevi i opredjeljenja su



osigurati vitalni kvalitetni krajolik uz čuvanje i naglašavanje identiteta pojedinih područja. U sklopu ovoga Plana osigurana je zaštita i primjereno uređenje sljedećih područja: 1. područja s karakterističnim uzorcima naselja, 2. područja uz naselja, 3. područja s naglašenim značenjem kulturnih krajolika, 4. područja izuzetnih, svojstvenih vizualnih oblika s velikom raznolikošću prirodnih i kulturnih elemenata, 5. područja većeg značenja za zaštitu prirode (prirodni vodotoci, šume i dr.), 6. područja prirodnih biotopa (posebna staništa, močvare i dr.), 7. područja podvrgnuta spontanim prirodnim procesima (poplavna, erozijska, potresna, klizišta). Planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajolik kako bi se očuvale lokalne posebnosti, a pri projektiranju trasa infrastrukturnih mreža treba skrbiti o njihovu uklapanju u krajolik, i gdje je moguće uspostavljati zajedničke infrastrukturne pojaseve.

U svrhu očuvanja i unapređenja krajobrazne raznolikosti u Programu prostornoga uređenja Republike Hrvatske propisuje se sljedeće:

* Izbjegavati pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i agromeliorativnih zahvata omogućiti opstanak i mjestimičnu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata.

* Duž međa vratiti živicu u svrhu biološke i krajobrazne raznolikosti. * Otvarati proplanke u šumovitim predjelima, osobito oko mogućih vidikovaca. * Spriječiti daljnju neplansku izgradnju zgrada za odmor i drugih građevina na krajobrazno izloženim

mjestima. * Očuvati seoske krajolike i omogućiti razvitak sela uz oživljavanje seoskoga gospodarstva,

biopoljodjelstva, šumarstva, obrtništva, rukotvorskih vještina, turizma, te poticanja seoskoga stanovanja kao mogućnosti izbora. Pri tom je potrebno očuvati sliku naselja i kultiviranoga krajolika, a građevna područja odrediti na način da se očuvaju oblikovne (morfološke) i ustrojbene (strukturne) značajke graditeljske baštine, poglavito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski obiteljski vrt.

* Očuvanje prepoznatljivosti mjesta treba temeljiti na poštivanju jedinstvenosti svakoga mjesta, njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i preobražaja. Potrebno je odrediti dijelove koje je nužno u cijelosti zaštititi, gdje su mogući a gdje nužni zahvati u cilju poboljšanja i koje su dopustive promjene naseobinskog tkiva, a da to ne šteti trajnim povijesnim vrijednostima. Osobitu pozornost valja posvetiti dodirnom području povijesnoga središta i suvremenih dijelova naselja te rubnim predjelima, štiteći mjerilo, zatečene vrijednosti i graditeljsku tradiciju.

Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa svojim okolišem moraju biti na vrstan način (tj. u skladu s njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim označnicama) uključeni u budući razvitak. To prije svega podrazumijeva sljedeće:

* Zadržavanja povijesnih oblika komunikacija - starih cesta, pješačkih putova i planinarskih staza, često praćenim pokloncima;

* Očuvanje povijesnoga naseobinskoga ustroja, parcelacije i tradicijske građevne tvorevine; * Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava, koji su danas katkada gotovo bez

stanovnika, prometno su odijeljeni i teško pristupačni, a izuzetne su etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;

* Očuvanje i obnovu tradicijskih drvenih zgrada (stambenih i gospodarskih), mlinova i svih ostalih povijesnih građevina spomeničkih svojstava kao nositelja prepoznatljivosti prostora;

* Očuvanje povijesnih slika krajolika i prepoznatljivih vidika; * Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih uporaba građevina i sadržaja, poljodjelskih kultura i

tradicijskoga načina obrade zemlje; * Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brjegova i potoka - od kojih

neki imaju simbolično, ali i povijesno značenje. * Očuvanje i obnovu svih građevina i sklopova sa spomeničkim obilježjima; * Istraživanje i izlaganje arheoloških nalaza i mjesta.

U cilju očuvanja, zaštite i unapređenja kulturne i prirodne baštine, što znači očuvanje prepoznatljivosti, navodimo načela zaštite koja bi trebala biti polazna osnova budućega razvitka:

* Kulturna i prirodna baština predstavlja temelj prepoznatljivosti i dokaz je neprekinutoga slijeda razvitka sredine pa ju je potrebito štititi od svakog daljnjeg oštećenja i uništavanja temeljnih vrijednosti;



* Osim pojedinačnih građevina, kulturnu baštinu čini i prostorna baština - bilo da je posljedak ljudskoga djelovanja kroz povijest ili da je djelo prirode;

* Osim vrednovanih građevina, obično prepoznatljivih primjera određenoga stila, kulturnu baštinu čine i skromna ostvarenja tradicijske stambene izgradnje (drvene kuće) koje bi kao nositelje identiteta trebalo čuvati u izvornoj namjeni;

* Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevnih područja u vrijedne krajobrazne prostore znači osiromašenje krajolika i gubitak samosvojnosti prostora.

* Potrebno je ostvariti edukativne staze kulturne baštine što će potaknuti kulturni turizam.

Zaštita i obnova kulturne i prirodne baštine postavljaju se kao prvovažni zadatak na kojemu ovaj dio Zagrebačke županije, ali i cijela Hrvatska, treba graditi svoj identitet. Budući da graditeljska spomenička baština Općine Brdovec posjeduje određenu kulturno-povijesnu, arhitektonsku, gradograditeljsku, etnološku i dokumentarnu vrijednost - za potrebe izrade ovoga Plana izrađena je Studija zaštite kulturne baštine. Cilj te studije bio je da se utvrde osnovni prostorni i razvojni čimbenici očuvanja kulturne baštine te da se dadu smjernice i uvjeti za korištenje prostora, za djelovanje u prostoru i za pojedinačne graditeljske zahvate na spomenicima. Zaštita graditeljske baštine se provodi prema usvojenim načelima cjelovite zaštite prostora, ali i očuvanjem autentičnosti kroz obnovu izvorne građevine. Zaštita se utvrđuje prema kriteriju zoniranja (označavanja područja i predjela) te propisana konkretnim načinima (modalitetima) obnove. Ugradba rezultata studije zaštite kulturne baštine u ovaj Plan, jedan je od načina provođenja zaštite. Na tu bi studiju valjalo dograditi posebne planove za zaštitu kulturne i prirodne baštine s isticanjem redoslijeda važnosti, zamisli provedbe i izrade plana novčane potpore. Za pojedine grupe spomenika potrebno je provesti konzervatorska istraživanja u postupku njihove obnove.

Zaštita kulturnoga nasljeđa, osobito onoga graditeljskoga, ovisi o društvenim prilikama, stvarnim vlasničkim odnosima, novčanim sredstvima i drugim čimbenicima. Stručne konzervatorske službe i službe lokalne uprave (županijske i gradske) trebale bi izraditi model pomoći imaocima i korisnicima spomenika kulture te ustrojiti povjerenstvo za neprekidno praćenje zaštite i obnove kulturne baštine. Istodobno valja razvijati svijest o važnosti i vrijednosti baštine kroz edukaciju, razvijanjem estetskih kriterija i kritičke misli u smislu isticanja dobrih primjera te ukazivanja na loše i neprimjerene zahvate.

Glede stupnja očuvanosti prirodnih i krajobraznih vrijednosti, te tradicijskih oblika izgradnje i naseljavanja područja Općine Brdovec, ali i ovoga kraja i Zagrebačke županije u cjelini, potrebito je planirati razvitak koji će se temeljiti na uvažavanju i svrhovitom iskorišćivanju temeljnih vrijednosti područja. To znači, prije svega, očuvanje ravnoteže i odnosa izgrađenoga i prirodnoga krajolika, uz razumno planiranje građevnih područja kako ne bi došlo do narušavanja vrsno ocijenjenih kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti. Planiranje gospodarskih građevina prihvatljivo je u predjelima s nižom prostornom i krajobraznom kakvoćom i u naseljima svrstanim u niže razrede. Važno je osigurati djelotvorne načine za sprječavanje bespravne gradnje u vinogradima i ostalim kultiviranim krajolicima.

Zaštita cjelokupnosti prostora kulturne i prirodne baštine (krajolika) provodi se na način određivanja predjela (zona) zaštite, a zaštita pojedinačnih vrijednosti kulturne baštine (zgrada, građevina) provodi se određivanjem pravila ponašanja prilikom graditeljskih zahvata Pojedine građevine spomeničke vrijednosti urisane su na kartografskim prilozima Plana, a mogućnosti građevnih zahvata na pojedinim spomenicima kulture bit će potanko utvrđeni u sklopu prethodnih uvjeta koje je potrebno pribaviti i zadovoljiti prilikom ishođenja lokacijske i građevne dozvole. Za sve promjene i zahvate unutar granica područja zaštite, kao i na spomenički vrijednim lokalitetima navedenim u narednom poglavlju Plana nadležna županijska služba trebat će zatražiti mišljenje i ishoditi dozvolu od nadležnih državnih institucija za zaštitu kulturne baštine te zaštite prirode i okoliša.

Dosadašnjim vrednovanjem kulturne i prirodne baštine područja Općine, a osobito u sklopu konzervatorske studije rađene za potrebe ovoga Plana, utvrđeno je postojanje vrijednoga naslijeđa županijskoga lokalnoga i mjesnog značaja. Zbog toga bi razvojne i gospodarske planove, posebice turističke, valjalo temeljiti na korištenju i očuvanju kulturne i prirodne baštine. Trebalo bi izraditi programe za zaštitu i obaviti potanko istraživanje najvrjednijega kulturnoga i prirodnoga naslijeđa te učiniti sljedeće:

* Potanko istražiti i dokumentirati vrijedna tradicijska naselja u svrhu obnove pojedinačnih zgrada i graditeljskih sklopova kako bi se mogli uključiti u seoski i seljački turizam;

* Izraditi studiju vinogradarstva u svrhu ispitivanja mogućnosti uređenja vinske ceste i prikladne ugostiteljske ponude;



* Istražiti tradiciju starih obrta te potaknuti njihovu obnovu i obnovu starih zgrada; * Izraditi studiju njege krajolika kojom će se istražiti mogućnosti krajobraznoga uklapanja pojedinih

prevelikih ili neprikladnih građevina; * Izraditi studije sanacije pojedinih zapuštenih predjela prirodnog krajolika (napušteni površinski

kopovi, smetlišta i sl.); * Ustrojiti povjerenstvo koje će stalno brinuti o zaštiti i obnovi kulturne i prirodne baštine;

Razvitak čitave Zagrebačke županije trebao bi se temeljiti na spomenutim vrijednostima kako bi se stanovnicima omogućio kvalitetniji život, a budućim naraštajima sačuvalo vrijedno i stoljećima stvarano naslijeđe. Kod provođenja ovoga Plana bilo bi potrebno uspostaviti jači nadzor županijske službe, koja bi trebala pratiti neprimjerene zahvate u prostoru te zajedno s konzervatorskom službom usko surađivati na provođenju zaštite kulturne i prirodne baštine.

2.3. CILJEVI PROSTORNOGA UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora U svrhu racionalnoga korištenja i zaštite prostora u predjelima predviđenim za uređenje naselja, u Plan su ugrađena sva pozitivna nastojanja suvremene teorije prostornoga planiranja s osobitim nastojanjem da se prostor i zemljište koristi krajnje svrsishodno, te da prostorno-planerske odluke budu razborite, stručno utemeljene i lišene nepotrebnih i neprihvatljivih političkih ili interesnih utjecaja. Prema Programu prostornoga uređenja Republike Hrvatske racionalno korištenje odnosi se prvovažno na određivanje prostora za izgradnju na način da se ne smanjuju šumske i vrsne poljodjelske površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te tako da se poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje izvorima na održiv (štedljiv) način.

Veliku ulogu u promicanju europskih načela planiranja prostora provodi Hrvatska sekcija ECOVAST-a, Europskoga vijeća za sela i male gradove. Europska udruga ECOVAST utemeljena je 1984. godine s ciljem unapređenja dobrobiti seoskih sredina i očuvanja ruralnog nasljeđa diljem Europe. Osnovna djelatnost usmjerena je na očuvanje i unapređenje kulturno-povijesnih, ekoloških, socijalnih i gospodarskih vrednota te na cjelovit i održiv razvitak sela i malih gradova. ECOVAST ima savjetodavnu ulogu u Vijeću Europe, a intenzivno surađuje i s Europskom komisijom. Djelovanje ECOVAST-a osobito je značajno uzme li se u obzir da je 85% ukupne površine europskoga kontinenta seosko područje i da na njemu živi više od polovice europskoga stanovništva. Upravo je seosko područje izvor najvećega dijela hrane, drva, mineralnih i drugih sirovina. Ta područja nude ljepotu, mir i odmorišta, a bogat su izvor nedirnute prirode.

Strategija ECOVAST-a za ruralnu Europu temelji se na tri osnovna principa: 1) jednaka briga za čovjeka i okoliš, 2) cjelovitost akcija i 3) traženje mišljenja i uključivanje lokalnoga stanovništva. ECOVAST djeluje u različitim vidovima ruralnoga života, među kojima valja istaknuti: oživljavanje seoskoga gospodarstva; poljodjelstvo - novi naglasak; šumarstvo; proizvodnja, obrtništvo i uslužne djelatnosti; seoski turizam; telekomunikacije; stanovanje na selu; usluge u seoskim područjima; društvena i kulturna vitalnost; zaštita baštine, prirodno nasljeđe, kulturno nasljeđe; edukacija; partnerstvo u pristupima i djelovanju.

Polazeći od postavki Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske, koja upućuju na racionalno korištenje i zaštitu prostora, kao i od brojnih međunarodnih dokumenata koji promiču načela svrsishodnosti i razboritosti u planiranju i korištenju prirodnih izvora na Zemlji, u ovaj Plan ugrađena su nastojanja da se prostor Općine Brdovec koristi krajnje racionalno i razborito. Za takav stav stvoreni su prostorno-planerski preduvjeti, a na Općini i županijskim službama ostaje da planske odrednice što dosljednije oživotvore.

Razmjerno je velik broj čimbenika koji ograničavaju širenje naselja, odnosno izgradnju stambenih, ali i drugih građevina. Sva ograničenja, koja je bilo moguće spoznati tijekom izrade ovoga Plana uzeta su u obzir prilikom planiranja širenja naselja. Zbog nepostojanja i nemogućnosti izrade stručnih studija tijekom izrade Plana, mnogi od ovih činitelja su uzimani u obzir djelomično - na temelju obilaska terena i podataka koje je bilo moguće tom prilikom prikupiti. Ako se prilikom provedbe Plana utvrde dodatna precizna i na terenu uočljiva ograničenja, potrebito je to zabilježiti i onemogućiti možebitnu izgradnju na takvim terenima.



Valja istaknuti najznačajnija ograničenja za izgradnju: * šume (urisani su na temelju mjestopisnih zemljovida i drugih dostupnih karata; moguće je da

postojeće stanje šuma zabilježeno na zemljovidima Plana ponegdje ne odgovara stanju u prirodi); * vrijedna poljodjelska zemljišta * predjeli zaštite kulturnoga i prirodnoga naslijeđa (građevine i površine za zaštitu urisani su na

kartografskom dijelu Plana); * klizišta; * zemljišta nedovoljne nosivosti tla; * mjesta tektonskih rasjeda i mogućih potresnih epicentara; * strma zemljišta nagiba većeg od 30%; * zemljišta s visokom podzemnom vodom i plavljene livade; * zaštitni pojasevi tehničke infrastrukture * zaštitni pojasevi izvorišta pitke vode * zaštitni pojasevi rijeka, potoka i ostalih vodotoka, osobito onih koji imaju karakter povremenih bujica * zemljišta povoljna za posebne gospodarske djelatnosti.

2.3.2. Utvrđivanje građevnih područja naselja Prilikom utvrđivanja granica građevnih područja naselja uzeti su u obzir sljedeći čimbenici:

1. Postojeća izgrađenost, neovisno o tome da li su kuće izgrađene s potrebnom dokumentacijom ili su bespravno izgrađene. Izrađivač Plana nije imao podatke koje su zgrade bespravno izgrađene, ali ne mali broj bio je izvan važećih granica građevnoga područja što upućuje na zaključak da su takve zgrade bespravno izgrađene. Gdje god je to bilo stručno opravdano i prihvatljivo, takve su zgrade u pravilu bile uključivane unutar granica građevnih područja.

2. Stvarne potrebe i želje Općine, Mjesnih odbora i građana. Tijekom izrade Plana prikupljane su, uz pomoć Povjerenstva za praćenje izrade Plana, želje i potrebe za proširenjem građevnih područja naselja. Većina zahtjeva je bila stručno prihvatljiva i većina ih je još tijekom izrade Plana prihvaćena. Valja istaknuti dobru suradnju s Mjesnim odborima koji su, na radnim sastancima proširenoga Povjerenstva za praćenje izrade Plana, iznosili mišljenja građana.

3. Tradicijska obilježja naselja. Zamisao "razdrobljenoga" odnosno nejedinstvenoga građevnoga područja posljedak je želje da se sačuva prepoznatljivost tradicijskoga krajolika s manjim skupinama stambenih zgrada kako bi se ostvarila slika naselja utopljenih u krajolik (mozaik sela i zaseoka, voćnjaka, vrtova i gajeva).

4. Ograničenja uslijed prirodnih osobitosti. U predjelima gdje su utvrđena nepovoljna obilježja zemljišta za izgradnju nije predviđeno građevno područje.

5. Ograničenja uslijed vrijednosti i posebnosti krajobraza, te prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina. U predjelima prepoznatljivih krajolika te vrijednoga prirodnoga i kulturno-povijesnoga naslijeđa izgradnja je onemogućena ili je svedena na mjeru koja je primjerena stupnju zaštite. Na planu građevnih područja urisani su predjeli i granice zaštite kulturnoga i prirodnoga naslijeđa iz razloga da izdavanje lokacijskih i građevnih dozvola bude djelotvornije i u provedbi jednostavnije. Građevna područja urisana su na katastarskim kartama umanjenima u mjerilo 1:5.000.

6. Zaštitni pojasevi tehničke infrastrukture. Zaštitni pojasevi tehničke infrastrukture (osobito pojasevi dalekovoda i cijevnoga transporta plina) u pravilu su izvan granica građevnih područja. Tamo gdje ti pojasevi prolaze naseljem, na tim mjestima nije moguća izgradnja zgrada, ali se preporuča koristiti na neki drugi dozvoljeni način, te odgovarajuće krajobrazno oblikovanje u svrhu uređenja i ljepšeg izgleda naselja.

Povećanje građevnoga područja, u odnosu na prethodni važeći plan napravljeno je tamo gdje je bilo moguće i stručno opravdano uklopiti postojeću izgradnju izvan važećega građevnoga područja. Poglavito se to odnosi na bespravnu izgradnju. Povećanje građevnoga područja predviđeno je i tamo gdje se pokazala potreba za zaokruženjem cjeline postojećega naselja.



2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Zamisao ovoga Plana, između ostaloga, je prostorni razvitak naselja na način da se očuva samosvojnost tradicijskoga krajolika s manjom gustoćom izgrađenosti, s manjim sklopovima stanovanja isprepletenim sa šumarcima, gajevima, voćnjacima, livadama, oranicama i vinogradima (slika 1). Da bi se to ostvarilo planirana su "razdrobljena" građevna područja u namjeri da se spriječe površinom veliki i u neprekinutom nizu predugački predjeli stanovanja. U naseljima se očekuje ekološki odnos prema krajoliku što zahtijeva prilagodbu prirodnim uvjetima stvarnoga smještaja naselja i širega prostora, te suzdržavanje od neopravdanih i nepromišljeno glomaznih zgrada. Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju parkovnih i rekreacijskih predjela naselja, uređenju biciklističkih i pješačkih staza odvojenih od kolnika glavnih državnih i županijskih cesta u naseljima kroz koja prolaze te prometnice. Sva postojeća naselja unutar Općine su naselja seoskih obilježja.

Da bi se očuvala prepoznatljivost naselja u duhu tradicije i očuvanja slike krajolika potrebno je posvetiti pozornost uređenju komunalne infrastrukture u naseljima. To se osobito odnosi na estetski izgled, koji je vrlo često narušen uslijed uporabe uobičajenih i estetski nedovoljno promišljenih građevina i rješenja komunalne infrastrukture. Najčešće se manje komunalne građevine (trafostanice, plinske podstanice i dr.) postavljaju estetski neusklađeno sa slikom ulice tako da su vizualno pretjerano uočljive i nepotrebno nametljive u naselju ili krajoliku.

Zagrebačka županija OPĆINA BRDOVEC Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA


Ovim Planom mijenja se poglavlje 3. Plan prostornog uređenja, Prostornog plana uređenja Općine Brdovec (Glasnik Zagrebačke županije br. 9/05., 3/07. i 5/08.), i postaje poglavlje 3. Plan (pročišćen tekst) dijela poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige II te sada glasi,

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA Zamisao prostornoga uređenja Općine Brdovec temelji se na: polazištima za planiranje (navedenim u

poglavlju 1), na ciljevima prostornoga razvoja i uređenja (navedenim u poglavlju 2) na štovanju prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih naslijeđenih vrijednosti i na nastavljanju vrijedne i korisne tradicije gospodarenja i svekolikoga čovjekova djelovanja u ovome kraju. Cijeli Plan je usklađen sa postavkama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07., 38/09.). Ovim Planom nisu predviđene i nisu dozvoljene one djelatnosti čovjeka koje bi mogle ugroziti, oštetiti ili obezvrijediti stoljećima stvaran kulturni krajolik po kojemu je ovaj kraj postao prepoznatljiv. Nisu dozvoljene niti one djelatnosti i ponašanja pojedinaca ili zajednice koje ne skrbe za zaštitu okoliša i ne jamče siguran i zdrav život budućim naraštajima. Polazi se od shvaćanja da želimo i moramo na najbolji mogući način odrediti pravila ponašanja u prostoru Općine temeljeći ih na principima održivoga razvitka, da moramo koliko je god to moguće udovoljiti potrebama današnjih stanovnika, ali i da ne smijemo zaboraviti na buduće naraštaje koji imaju puno pravo naslijediti sve ono što su naraštaji i prije nas stoljećima stvarali misleći i na budućnost.

3.1. PRIKAZ PROSTORNOGA RAZVOJA NA PODRUČJU Općine U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE Općina Brdovec svojim prirodnim, kulturnim i drugim osobitostima te obilježjima razvitka

gospodarskih i društvenih djelatnosti vrlo je slična po osobitostima i obilježjima ostalih općina i gradova u zapadnom dijelu Županije. Ovaj Plan izrađen je u skladu sa smjernicama i planovima razvoja zacrtanim u Prostornom planu Zagrebačke Županije. Plan je također usklađen sa prostorno-planskom dokumentacijom susjednih prostornih jedinica (Općina i Gradova), osobito glede prometnica i magistralnih pojaseva infrastrukturnih sustava.

Industrija, kao grana djelatnosti koja je desetljećima bila glavna okosnica zapošljavanja i cjelokupnoga gospodarskoga i društvenoga razvitka Županije, ostaje i nadalje jedan od glavnih pravaca razvoja. Međutim, ona će u svojim ustrojbenim obilježjima, gospodarskim pristupima poslovanja, tržišnom nastupu i tehnologiji rada trebati doživjeti značajne preobrazbe, koje će je bitno razlikovati od dosadašnje industrije. Iz usporedbe gospodarskih područja u ostalim gradovima i općinama Županije, razvidno je da ukupno promatrano postojeći i planirani gospodarska područja Općine Brdovec idu u red većih područja.

Mogućnosti i strategija razvoja poljodjelstva u Županiji i Općini Brdovec su istovjetni. Razmjerno su velike poljodjelske površine, mogućnosti su znatne, ali tržište nije osigurano iako postoje vrlo dobri uvjeti za prodaju poljoprivrednih proizvoda – zdrave hrane ne samo na hrvatskom već i europskom tržištu.

Djelatnost šumarstva nije od većega gospodarskoga značaja u smislu razvoja drvne industrije, kao niti u lovnom i rekreacijskom turizmu.

Istočno od prostora Općine Brdovec (smjerom jug – sjever) prolazi autocesta (Zagreb-Krapina-Macelj – Republika Slovenija), a s kojom je Općina Brdovec (preko prostora Grada Zaprešića) spojena prometnim čvorom. Nasuprot cestovnom prometu, željeznički prometni pravac MG 2 (R. Slovenija - Savski Marof – Zagreb – Tovarnik – Srbija) prolazi samim središtem Općine.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA Ovim Prostornim planom utvrđena su obilježja gradograditeljskoga ustroja i osnovna namjena i

korištenje zemljišta na području Općine Brdovec, što je prikazano na kartografskom prikazu 1.A. (Korištenje i namjena prostora - Prostori za razvoj i uređenje). Planom predviđen gradograditeljski ustroj Općine Brdovec, posljedak je postojeće izgradnje, postojećega i planiranoga sustava infrastrukture, razmjerno prihvaćenih



visokih kriterija zaštite prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti te planerske zamisli gradograditeljskoga oblikovanja središnjeg općinskog mjesta Brdovec i uobličenja kulturnoga krajolika kojemu osobitu prepoznatljivost daju i ostala naselja Općine.

Središnje općinsko naselje Brdovec nalazi se u krajnjem istočnom dijelu prostora Općine, uz granicu prema Gradu Zaprešiću i veže na sebe glavninu društvenih i gospodarskih djelatnosti. Samim mjestom Brdovec prolazi splet prometnih i ostalih infrastrukturnih pojaseva, koji se istovremeno iskazuju kao ograničenja za izgradnju i kao usmjeritelji izgradnje. Postojeća građevna područja naselja (GPN) proširena su tamo gdje je to bilo potrebno, a smanjenje do sada planiranog GPN-a provedeno je tamo gdje je to bilo nužno zbog usklađenja sa postojećim ograničenjima (šuma, kvalitetno poljodjelsko zemljište, klizišta, ...). Povećanje GPN-a predviđeno je u svim naseljima, naročito onima koja pokazuju demografski rast. Međutim i u dva naselja sa negativnim demografskim pokazateljima predviđena su određena širenja građevnog područja kako bi se i u tim naseljima omogućili temeljni uvjeti za razvoj – mogućnost nove izgradnje. Rekonstrukcijom postojećih prometnica državnoga, županijskoga i lokalnoga značaja Općina Brdovec će biti dobro povezana sa ostalim obližnjim gradovima i Općinama Zagrebačke županije i Zagrebom, a time i sa ostalim važnim državnim i međunarodnim prometnicama. Sjeverni brežuljkasti predjeli Općine, zbog svojih osobitih vrijednosti i obilježja namijenjeni su vinogradarskom gospodarstvu i turističkom korištenju. Svi vrijedni dijelovi Općine ovim Planom se čuvaju od nepotrebne i neprimjerene izgradnje, čime se stvaraju preduvjeti za društveno-naseobinski skladan, ekološki prihvatljiv i gospodarski samostalan život stanovnika.

3.2.1. Utvrđivanje građevnih područja Granice građevnih područja pojedinih naselja proizišle su iz analize postojećeg načina zauzimanja

prostora, demografskim podacima za pojedina naselja (usporedbom sa prethodna dva popisa stanovništva i najnovijim podacima iz MUP-a) te zahtjevima i potrebama stanovništva i same Općine. Pri tome se vodilo računa o ograničenjima koja su propisana Prostornim planom Zagrebačke županije. Pretpostavlja se da će se ovakav trend nastaviti i dalje. Kako se postavljeni standardi ne bi prekoračili već prilikom izrade Prijedloga Plana, građevinska područja naselja planirana su oko postojećih izgrađenih jezgri naselja i to kao kompaktne zaokružene cjeline. Sukladno citiranim stavovima, nisu prihvaćeni zahtjevi zaprimljeni prije i tijekom javne rasprave koji su tražili uključivanje pojedinih izdvojenih k.č. zemljišta u građevno područje naselja, kako poradi činjenice da bi takva rješenja bitno opteretila Općinu u pogledu izgradnje komunalne infrastrukture, tako i poradi činjenice da bi takva rješenja bila presedani s nesagledivim posljedicama u kontekstu planiranja građevnih područja naselja i zaštite prostora,

U obzir su uzeta tradicijska obilježja naselja. Općina Brdovec zauzima poljodjelski prostor prošaran s nekoliko koncentriranih, ali i linearno formiranih naseobinskih struktura. Za ovaj kraj je tipična veza stambene i proizvodne jedinice što se moralo uzeti u obzir prilikom određivanja građevnih površina koje su time postale nešto veće. U načelu, u građevno područje je uvrštavano zemljište do dubine od 50,00 metara od regulacione linije postojeće ili planirane prometnice. Težilo se očuvanju povijesne matrice svojstvene tipologije izgradnje (tamo gdje ona još postoji). Da bi se to ostvarilo nužno je bilo planirati manju gustoću da bi parcele bile veće (dublje) i da bi udio voćnjaka, vrtova i gajeva neposrednog dijela uz stambenu jedinicu bio unutar obrisa naselja i ponegdje unutar granice građevnoga područja. Prilikom utvrđivanja građevinskih područja naselja vodilo se računa o slijedećim ograničenjima i preporukama:

za nove gradnje prvenstveno koristiti rezerve neizgrađena prostora unutar naselja (dijeljenjem velikih parcela, ispunom unutar blokova uz zadržavanje tradicijskih vrtova i voćnjaka između dvaju stambenih prometnica, izgradnjom praznih i "preskočenih" parcela, zamjenskom gradnjom na mjestu starih i dotrajalih kuća, itd.);

proširenja građevnih područja moraju se oblikovati tako da podržavaju izvornu matricu naselja; ograničiti linearno protezanje naselja uz jače prometnice, koje u konačnici može rezultirati

nepoželjnim spajanjem bližih susjednih naselja u nečitljivu aglomeraciju bez identiteta; sve poznate ili indicirane arheološke zone izuzete su iz građevnog područja, nastojanje da se izbjegnu velike neprekinute površine građevinskih područja, nastojanje da odnos izgrađeno-neizgrađeno ne pređe odnos 1:1; čuvanje vrijednoga poljodjelskog zemljišta; čuvanje područja zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa (građevine i površine za zaštitu urisane su

na listovima u grafičkom dijelu plana), ograničenja odnosno zabranu građenja unutar zaštitnih pojasa infrastrukture.



Građevno područje za potrebe gospodarstva i servisa određeno je temeljem stvarnih sadašnjih i budućih potreba. Određena su i područja za šport i rekreaciju.

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

Red. broj Naziv općine: OPĆINA BRDOVEC Oznaka

Ukupno prema

važećem PPUO

Brdovec - ispravak po

digitaliziranom katastru (ha)

Povećanje ili

smanjenje ovim

Planom (ha)

Ukupno prema ovom Planu (ha)

1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. Građevinska područja GP 1114,30 22,8096 1137,1096

1.1. Građevinska područja naselja GPN 1016,00 -63,2258 952,7742

1.1.1.1. Mješovita namjena M 935,6041 1.1.1.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 3,6892

1.1.1.3. Športsko-rekreacijske namjene R 13,4809

1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 98,30 39,6699 137,9699

1.1.2.1. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 109,1489

1.1.2.2. Športsko-rekreacijske namjene R 15,5723

1.2.3. Groblje G 13,2487

1.1.3. Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora (gradnja pod posebnim uvjetima) 46,3655 46,3655

1.1.3.1. Mješovite namjene 42,4485

1.1.3.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne 3,917

1.2. Šumske površine Š 551,00 551,00

1.2.1. Šuma gospodarske namjene Š1 551,00 551,00

1.3. Poljoprivredne površine P

2061,70 -22,8096

1334,0848

1.3.1. Osobito vrijedno obradivo tlo P1 1029,4788

1.3.2. Vrijedno obradivo tlo P2 304,6060

1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PŠ 696,7337

1.4.1. Ostala obradiva tla i ostale površine 696,7337

1.5. Vodene površine V 8,0719

OPĆINA BRDOVEC 3727,00 3727,00

2. ZAŠTIĆENE CJELINE

2.1. Prirodna baština 1823,0504 1823,0504

2.1.1. Osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz 1177,7988 1177,7988

2.1.2. Osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz 645,2516 645,2516

OPĆINA BRDOVEC 1823,0504 1823,0504

Sva ograničenja, koja je bilo moguće spoznati tijekom izrade ovoga Plana, uzeta su u obzir prilikom planiranja širenja naselja. Zbog nepostojanja i nemogućnosti izrade stručnih studija, tijekom izrade ovoga plana, mnogi od ovih činitelja su uzimani u obzir djelomično - na temelju obilaska terena i podataka koje je bilo moguće tom prilikom prikupiti. Ako se prilikom provedbe ovoga plana utvrde precizna i na terenu uočljiva ograničenja, ne samo ovdje navedena nego i druga, potrebno je to zabilježiti i onemogućiti možebitnu izgradnju na takvim terenima.



U sklopu građevnog područja naselja moguća je izgradnja (obnova): stambenih zgrada; stambeno-poslovnih zgrada (stambene zgrade združene s uslužnim, obrtničkim, trgovačkim i drugim

djelatnostima); gospodarskih zgrada (obrtničke radionice, mali proizvodni pogoni ako zadovoljavaju uvjete zaštite); zgrada javnih namjena ili s javnim sadržajima; uslužnih djelatnosti (društvene, trgovačke, turističke samostalne i u kombinaciji sa stanovanjem).

Moguće je graditi ili obnavljati i prilagođivati postojeće gospodarske zgrade za obrtničke radionice i male proizvodne pogone, ako nije ugrožen život i rad ostalih stanovnika naselja i ako to uvjeti zaštite kulturne i prirodne baštine dozvoljavaju. Građevna područja za gospodarske zone određuju se za gradnju, poslovnih, servisnih, skladišnih i komunalnih objekata, građevnih pogona i pogona za preradu raznih sirovina i drugih sličnih gospodarskih objekata.

Ovim su Planom predviđene sljedeće osnovne grupe namjena: 1. Područja namijenjena za razvoj i uređenje naselja (građevno područje), 2. Područja za izgradnju izvan naselja (građevno područje za različite gospodarske namjene), 3. Pojasevi namijenjeni infrastrukturnim sustavima.

U sklopu svih navedenih namjena, ako je bilo potrebno, prikazana su područja s ograničenjima u korištenju, koja su svrstana u tri grupe i to: Područja zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti, Područja zaštite kulturnoga naslijeđa i Područja primjene planskih mjera zaštite. U područjima namijenjenim za razvoj i uređenje naselja predviđene su: mješovita namjena (pretežito stambena i pretežito poslovno-uslužna sa stanovanjem), javni i društveni sadržaji, športsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine (parkovi) i groblje. U sklopu područja stanovanja moguća je u manjoj mjeri gospodarska i poslovna namjena, što je potanko utvrđeno u Odredbama za provođenje. U nekim dijelovima naselja planirana su područja gospodarske namjene što je grafički iskazano kao zasebna i konkretna namjena.

U područjima za izgradnju izvan naselja predviđena je gospodarska namjena, za koje će biti potrebno izraditi Urbanistički plan uređenja kojim bi se utvrdile pravilne etape uređenja te načina korištenja i izgradnje. Područja izvan građevnih područja namijenjena su za šume i poljodjelsku obradu, a izgradnja je moguća samo za neke građevine (primjerice: klijeti, vinogradarski podrumi, planinarski i lovački domovi, vidikovci i sl.) uz zadovoljavanje uvjeta određenih u Odredbama za provođenje ovoga Plana.

U područjima ili pojasevima namijenjenim prometnim i infrastrukturnim sustavima predviđena je izgradnja i održavanje cesta, cestovnih raskrižja u jednoj ili dvije razine, cestovnih prijelaza, dalekovoda, plinovoda, drugih infrastrukturnih vodova i infrastrukturnih građevina. Podrobnije obrazloženje infrastrukturnih sustava navedeno je u poglavlju Razvoj infrastrukturnih sustava (3.5.) i u Odredbama za provođenje ovoga Plana.

3.2.3. Osnovna namjena i korištenje površina Općina ima razmjerno raznoliku i složenu namjenu prostora. Temeljna podjela prostora Općine je

trojaka: prostor namijenjen za građevna područja naselja te izdvojena građevna područja izvan naselja (gospodarstvo, groblja, sport i rekreacija), prostor izvan građevnih područja naselja, te prostor prometnih i infrastrukturnih koridora. Površine izvan građevnih područja su slijedeće: šumske površine, površine branjevina i šibljaka (privatnih i gospodarskih šuma); poljodjelske površine. Površine prometnih i komunalno-infrastrukturnih koridora: ceste i željeznica, te pojasevi energetskih i ostalih infrastrukturnih vodova.

3.2.3.1. Građevna područja naselja

U sklopu ovih prostora predviđaju se građevna područja naselja za PRETEŽITO STAMBENU IZGRADNJU sa svim pratećim javnim i društvenim sadržajima, prihvatljivim u građevnim područjima naselja. To su uglavnom postojeće izgrađene površine naselja uz manja proširenja na nove površine. Iako su zauzete neke nove površine, koje nisu bile u građevnom području dosadašnjega Prostornoga plana, ovim planom su izvršena određena smanjivanja građevnog područja u skladu sa potrebama zaštite i očuvanja prirodne i kulturne baštine. U narednim tablicama dat je detaljan pregled površina građevinskog područja pojedinih naselja na području Općine Brdovec sa prikazom do sada izgrađenog područja i područja planiranog za buduću izgradnju



ODNOS IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA ZA CIJELU OPĆINU BRDOVEC

Red. broj OPĆINA BRDOVEC Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)

Izgrađeni dio prema

ovom Planu (ha)

Neizgrađeni dio prema

ovom Planu (ha)

1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP

1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 952,7742 694,2821 258,4921

1.1.1.1. Mješovite namjene M 935,6041 682,4884 253,1157

1.1.1.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 3,6892 3,6892 0,0000

1.1.1.3. Športsko-rekreacijske namjene R 13,4809 8,1045 5,3764




1.1.2.3. Groblje G 13,2487 1,5070 11,7417


1.1.3.1. Mješovite namjene 42,4485 42,4485

1.1.3.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne 3,9170 3,9170

OPĆINA BRDOVEC 1137,1096 786,1004 351,0092

ODNOS IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA PO NASELJIMA

Red. broj

1. BRDOVEC Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)




1.1.1.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 0,3055 0,3055

1.1.1.3. Športsko-rekreacijske namjene R 1,5524 1,5524

1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 17,7116 17,7116


1.1.2.3. Groblje G 11,7417 11,7417



BRDOVEC 173,9694 121,9033 52,0661



Red. broj

2. PRIGORJE BRDOVEČKO Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)










PRIGORJE BRDOVEČKO 146,1398 96,3262 49,8136

Red. broj

3. LADUĆ DONJI Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)




1.1.1.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 0,2194 0,2194



LADUĆ DONJI 124,6484 86,6271 38,0213

Red. broj

4. LADUĆ GORNJI Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)






1.1.2.3. Groblje G 0,4298 0,4298



LADUĆ GORNJI 106,5716 77,3412 29,2304



Red. broj

5. ŠENKOVEC Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)








ŠENKOVEC 68,2600 58,3549 9,9051

Red. broj

6. HARMICA Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)






HARMICA 38,6484 32,3341 6,3143

Red. broj

7. VUKOVO SELO Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)






VUKOVO SELO 69,3201 58,2738 11,0463



Red. broj

8. KLJUČ BRDOVEČKI Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)






1.1.2.2. Športsko-rekreacijska namjena R 0,9333 0,9333




KLJUČ BRDOVEČKI 48,5353 33,3572 15,1781

Red. broj

9. DRENJE BRDOVEČKO Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)






1.1.2.1 Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I,K 8,6917 8,6917



DRENJE BRDOVEČKO 81,9538 41,5947 40,3591

Red. broj

10. SAVSKI MAROF Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)






SAVSKI MAROF 48,7456 40,3078 8,4378



Red. broj

11. PRUDNICA Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)






1.1.2.1.A Gospodarske namjene - proizvodne I, K 17,0392 17,0392 1.1.2.1.B Gospodarske namjene - poslovne I, K 0,4857 0,4857





PRUDNICA 71,1677 39,6997 31,4680

Red. broj

12. ZDENCI BRDOVEČKI Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)










ZDENCI BRDOVEČKI 98,2625 65,0552 33,2073



Red. broj

13. JAVORJE Oznaka

Ukupno prema ovom

Planu (ha)


ovom Planu (ha)


ovom Planu (ha)





1.1.2.1. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I,K 9,7247 9,7247

1.1.2.3. Groblje G 1,0772 1,0772



JAVORJE 60,1009 35,8585 24,2424

3.2.3.2. Građevna područja za gospodarsku izgradnju

U sklopu građevnih područja predviđenih za gospodarsku namjenu planira se izgradnja različitih pogona potrebnih komunalnom servisiranju, te građevine za proizvodne i prerađivačke gospodarske djelatnosti, koje zbog svoje namjene i veličine ne mogu biti smještene uz obiteljske zgrade i na obiteljskim građevnim parcelama. Prije izgradnje potrebno ih je opremiti potrebnom komunalnom infrastrukturom. Nisu moguće djelatnosti koje onečišćuju okoliš.

3.2.3.3. Građevna područja za groblja s mrtvačnicom

Postojeća groblja u Javorju i Laduću se zadržavaju. Za groblje u Laduću izrađen je DPU po kojem se vrši uređivanje planiranog širenja groblja. Groblje u Javorju nije predviđeno za širenje jer prostorni uvjeti to nedozvoljavaju. Novo groblje je planirano u sjevero-istočnom dijelu Općine, odmah na granici prema Gradu Zaprešiću i njihovo postojeće groblje

3.2.3.4. Građevna područja za športsko-rekreacijsku namjenu

Športsko-rekreacijska namjena planirana je u svakom naselju. Uz postojeće površine predviđeni su i prostori za možebitno širenje, kako za športske terene, tako i za prateće građevine (klubovi, svlačionice, spremišta opreme i manji ugostiteljski sadržaji). Ugostiteljski, trgovački i uslužni sadržaji unutar građevina za šport i rekreaciju ne smiju zauzimati više od 20% bruto izgrađene površine zgrade osnovne namjene (športa i rekreacije). U svim naseljima moguća je izgradnja manjih dječjih igrališta u sklopu građevnih područja naselja. Moguća je njihova izgradnja i izvan građevnoga područja (u blizini postojećih naselja), ali uz suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

3.2.3.5. Šumske površine (privatne i državne gospodarske šume)

Šumske površine i površine šumskoga zemljišta obuhvaćaju 14.8% površine Općine. Velike su površine u privatnom vlasništvu, ali su slabo korištene. Ostaju i nadalje u svojoj namjeni. Gospodarenje šumama se vrši jednostavnom i proširenom biološkom reprodukcijom. Šume su važan sastavni dio krajolika. Izraz su lokalnog vizualnog identiteta i sudjeluju u oblikovanju njegove "slike". Važno ih je čuvati u područjima gdje su osobito uočljive, stoga i vizualno vrijedne. Podržavanje višestruke uloge i funkcije šuma i šumskih površina obuhvaća:

- očuvanje svih vrsta šuma i na njima temeljenih dobara, uključujući šumske terene kao i druga područja iz kojih se crpe blagodati šuma;

- očuvanje šuma od ogoljavanja (pod utjecajem sve većih potreba stanovništva, širenja poljodjelstva), šumskih požara i neodrživih komercijalnih šumskih radova;

- održanje postojećih šuma putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, te povećanje pošumljavanja i šumskog pokrova u određenim područjima, putem očuvanja prirodnih šuma, njihove zaštite,



rehabilitacije i regeneracije te akcije pošumljivanja novih i već pošumljenih područja, kao i sadnju drveća u cilju održavanja ili pak vraćanja ekološke ravnoteže;

- provođenje obnavljanja vegetacije u određenim ogoljelim gospodarstvima, radi suzbijanja opustošenja i sprječavanja erozije, kao i radi drugih zaštitnih funkcija i nacionalnih programa rehabilitacije šumskih površina;

- ostvarivanje razvoja i jačanja šuma zasađenih u neindustrijske svrhe s ciljem podržavanja ekološko prihvatljivih područja, odnosno regeneracije na odgovarajućim lokacijama;

- povećanje zaštite šuma od zagađivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih čovjekovih utjecaja na njih.

Gospodarenje šumama vršiti će se prema šumskogospodarskoj osnovi koja se temelji na načelima biodiverziteta i obnovljivim resursima. Potrebno je razvijati sve funkcije šume u smislu njihova učinkovitijeg korištenja. Uništene šumske površine potrebno je obnoviti pošumljivanjem. Ograničenja korištenja prostora u smislu lociranja određenih sadržaja odnose se na zaštitu šumskih i drugih prirodnih površina. Nema neplanske izgradnje zgrada sekundarnog stanovanja uz rubna šumska područja. Gospodarske djelatnosti mogu se locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih površina šuma.

3.2.3.6. Poljodjelske površine

Poljodjelske površine dvojako su razvrstane - kao poljodjelske površine u širim područjima naselja koje se koriste za intenzivno poljodjelstvo te poljodjelske i šumske površine pretežito sjevernog dijela općine. Očuvanje vrijednog poljodjelskog zemljišta i osiguranje potrebnih novih površina za razvoj gospodarstva naglašava potrebu donošenja mjera za poticanje boljeg iskorištenja građevinskog zemljišta. Do zaživljavanja tih mjera proširenja građevinskih područja za potrebe proizvodnje mogu se odobravati na temelju konkretnih programa, a ne kao ponudbene opcije.

Lociranje građevina i trasa infrastrukture planirano je koordinirano tako da se što više koriste postojeći koridori, izbjegavaju šume i vrijedno poljodjelsko zemljište, da se očuva cjelovitost prirodnih i izgrađenih struktura te omogući zaštita krajobraza.

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. Gospodarske djelatnosti

Mogućnosti za razvoj gospodarskih djelatnosti na području Općine Brdovec su velike. Ovim Planom stvoreni su svi potrebni prostorno-planski preduvjeti za razvoj raznolikih gospodarskih djelatnosti, čime su stvoreni temelji za razvoj. Uvjeti za smještaj i izgradnju zgrada gospodarskih djelatnosti navedeni su u Odredbama za provođenje ovoga Plana. Pod gospodarskom namjenom smatraju se sljedeće namjene: proizvodna namjena (industrijska i zanatska), poslovna namjena (uslužna, trgovačka i komunalno-servisna) i ugostiteljsko-turistička namjena, iskorištavanje mineralnih sirovina (šljunčare u krajnjem južnom dijelu Općine).

Program obnove gospodarstva usmjerava gospodarstvo na uspostavljanje nove strukture vlasništva i odnosa privređivanja, uvažavajući komparativne prednosti prostora i gospodarstva Županije. Osposobljavanje i modernizacija postojećih objekata i kapaciteta jedan je od osnovnih zahvata koji se moraju poduzeti s ciljem oživljavanja gospodarskih aktivnosti. Posebito značajan segment oživljavanja gospodarstva je poduzetništvo kojem treba pokloniti posebnu pozornost. Preduvjet uspješnijeg razvoja gospodarstva je modernizacija prometnog sustava te obnova i izgradnja prateće infrastrukture. Obnova proizvodnih kapaciteta predviđa rekonstrukciju prijašnjih stanja kao i svođenje kapaciteta na optimalnu razinu iskorištenja. Buduća struktura gospodarstva na općinskoj razini temeljiti će se na proizvodima poljodjelske proizvodnje. To znači da bi budući razvoj trebalo usmjeriti na stavljanju vlastitog poljodjelskog prostora u funkciju industrijske proizvodnje izgrađene u vlastitom prostoru.

Planom je predviđeno uređenje 4 gospodarska područja (proširenje postojećeg u Zdencima Brdovečkim, postojeće područje Plive koje se proteže kroz dva naselja: Savski Marof i Prudnice te dva novoplanirana i to u naseljima Ključ-Drenje i Javorje-Zdenci. Osim ovih većih gospodarskih područja, u



svakom naselju moguće su manje gospodarske površine za razvoj industrije, obrta, malog i srednjeg poduzetništva u sklopu građevnog područja naselja. U mnogim očuvanim seoskim domaćinstvima, sa očuvanom tradicijom, postoje dobri uvjeti za razvoj seoskoga i seljačkoga turizma. Osim u gospodarskom području, u sklopu mješovite namjene pojedinih naselja, moguća je gospodarska poslovna namjena.

Velike su mogućnosti za gospodarski razvoj izvan građevnih područja. Šume omogućuju gospodarenje šumskim zemljištem u manjem omjeru, ali zato poljodjelsko zemljište omogućuje razvoj poljodjelstva, vinogradarstva, proizvodnje zdrave hrane i uzgoj peradi. Proizvodnja ekološki čiste hrane, osobito cijenjene u Europi, uopće nije u ovom dijelu Županije razvijena, a postoje velike mogućnosti. Vinogradarski predio u općini Brdovec je neznatan i to samo u sjevernom dijelu Općine

Potencijali turizma temelje se na prirodnim ljepotama, arheološkim lokalitetima i kulturnim dobrima te očuvanom ruralnom prostoru. Mogućnosti razvoja lovnog i ribolovnog turizma su velike. Na području Općine trebalo bi što prije izraditi Studiju o turističkim mogućnostima ovoga kraja koja bi sadržavala slijedeće: vrednovanje tranzitnog korisnika usluga, vrednovanje prometnih pravaca mogućih turističkih cesta uz brojne spomenike kulture i osobite vrijednosti krajobraza, komparativne prednosti bogatstva prirodnih resursa za razvoj turističke djelatnosti - lovnog, ribolovnog turizma i seoskog turizma, oblikovanje turističkog identiteta općine i prijedlog za jačanje promidžbenih aktivnosti. Sela sa tradicijskim obilježjima pružaju mogućnost za razvoj ruralnog turizma uz isticanje značaja ekopoljodjelstva i proizvodnje zdrave hrane i tradicijskog graditeljstva.

Prirodni potencijal Općine karakterizira postojanje povoljnih prirodnih uvjeta za razvoj seoskog turizma. Posebna turistička zona nije planirana. Položaj na državnoj cesti te dobra povezanost i blizina gradova Zaprešića i Zagreba je nešto što će itekako pomoći daljnjem razvoju turizma. Posebito je važno sa turističkim programima istaknuti prednosti tradicionalnog kulinarstva i oživljavanjem tradicionalnih obrta.

3.3.2. Društvene djelatnosti Zgradama društvenih djelatnosti smatramo zgrade namijenjene školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi,

kulturi, fizičkoj kulturi, sportu, upravi, vatrogasnoj službi, vjerske građevine i sl. Glavnina zgrada društvenih djelatnosti danas je smještena u središnjem općinskom naselju, koje će i nadalje biti stjecište glavnine najvažnijih zgrada društvenih djelatnosti. Planom se potiče razvitak obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva i športa. Stoga građevine i prostore društvenih djelatnosti treba što ravnomjernije rasporediti u prostoru kako bi bili dostupni svim korisnicima. Planom nisu predviđena posebna mjesta, odnosno parcele kao posebne površine za izgradnju novih ili prenamjenu postojećih zgrada društvenih djelatnosti. Novi sadržaji društvenih djelatnosti smještavati će se unutar građevinskih područja pojedinih naselja na parcelama koje omogućuju kvalitetno funkcionalno i oblikovno prostorno i arhitektonsko rješenje. Izgradnja crkvi i ostalih vjerskih građevina je moguća u pojedinim naseljima u sklopu građevnoga područja.

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.4.1. Zaštita prirodnih resursa 3.4.1.1. Šume

Šume i šumska zemljišta su prirodno naslijeđe i prirodno bogatstvo te kao dobro od opće vrijednosti uživaju posebnu zaštitu pa ih valja čuvati, unapređivati i povećavati. Sve postojeće šume treba čuvati. Značaj šuma nije samo u izravnoj koristi (tehničko i ogrjevno drvo, sporedni šumski proizvodi i dr.), već i u posrednim koristima u smislu općekorisnih funkcija šume kao što su: stvaranje čistoga i pročišćavanje onečišćenoga zraka; usklađivanje režima i stanja voda; zaštita od erozije, bujica i poplava; zaštita naselja od pretjerane buke; djelotvornost u liječenju i oporavku; pogodnost za rekreaciju; usklađivanje plodnosti zemljišta; zaštita u obrani i dr. Ekološka vrijednost šume danas višestruko premašuje njezinu sirovinsku vrijednost. Nekad su šume zauzimale 80-90% tla, a danas pokrivaju 30-40%. Šume se besprekidno uništavaju na različite načine, ponajprije vremenskim nepogodama, kiselim kišama, nesvrsishodnim krčenjem i sječom. Cilj bi trebao biti sačuvati barem sadašnju površinu šuma, po mogućnosti pošumljavanjem povećati površinu te degradirane oblike šuma pravilnim gospodarenjem prevesti u stanje veće kakvoće. Osim o gospodarskom uređenju šuma, valja skrbiti i o estetskom i rekreacijskom uređenju. Ne



treba zaboraviti ni na inženjersku i zaštitnu ulogu šuma, primjerice: vizualna i svekolika zaštita naselja (od buke, od neugodnog mirisa, od snijega i vjetra itd.), zaštita erozivnih i devastiranih površina.

Gospodarenje šumama mora se obavljati na temelju važećih zakona i drugih dokumenata, među kojima ponajprije valja istaknuti: Zakon o šumama, Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) te Šumskogospodarska osnova za Republiku Hrvatsku, sastavljena u skladu s Helsinškom konferencijom o zaštiti i uporabi europskih šuma (1993.). U Šumskogospodarskoj osnovi načelo o trajnosti gospodarenja šumama je utvrđeno kao upravljanje i uporaba šuma i šumskoga zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava u šumi biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja i vitalnost kako bi šume ispunile bitne gospodarske, ekološke i socijalne svrhe. Osnova gospodarenja predviđa da se ukupna godišnja sječa temelji na načelu trajnosti i obnovljivosti šumskoga resursa. Treba jačati ekološke činitelje održivoga gospodarenja šumama i pridržavati se sljedećih naputaka:

Svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem. Istražiti ranije postojanje šuma i napraviti studiju za pošumljavanje na području Općine iz razloga razmjerno malenih šumskih površina. Ne treba pošumljivati postojeće livade i oranice u područjima zaštite krajolika,

Neprekidno pratiti stanje šuma te ih kartirati, Šumama gospodariti na principu održavanja po trajnosti, prirodnosti i neprekidnog povećanja

vrijednosti šuma, Možebitnu preradu drva razvijati kao čistu industriju, Prilikom prenamjene šume za potrebe neke druge namjene, naručitelj snosi troškove podizanja nove

šume koja se mora osnivati na zemljištu na kojem nije bilo šume, S osobitom skrbi i stručnom opravdanošću treba pristupiti možebitnoj promjeni svojta drveća,

(zamjeni listopadnih šuma sa kulturama četinjača). Takva zamjena mora biti iznimna i opravdana, Poticati razvoj i uređenje mjesnih gajeva i šuma u svrhu rekreacije, šetnje i odmora.

Trebalo bi izraditi studiju o šumama na području Općine s ciljem da se ustanove i kartiraju stvarne šumske površine, da se napravi vrednovanje postojećih šuma, da se odrede smjernice za unapređenje šumskih površina u budućnosti, kao i zemljišta povoljna i nužna za pošumljavanje. Prilikom obilaska terena za potrebe izrade ovoga Plana primijećeno je nepodudaranje stvarnoga stanja i obilježenih šuma na postojećim/korištenim topografskim kartama. Nerijetko se može zamijetiti povećanje šuma što je često posljedak zapuštenosti poljodjelskih površina (oranica i livada). Češće su to šikare i početni stupnjevi razvoja šume nego li stvarne šume. Izgradnja na šumskim zemljištima nije moguća, osim gradnje građevina tehničke infrastrukture i to u skladu s važećim zakonima i propisima, važećom prostorno-planskom dokumentacijom i s odredbama ovoga Plana.

3.4.1.2. Poljodjelsko zemljište

Poljodjelsko zemljište je dobro od općega (državnoga) značenja pa je stoga osobito zaštićeno. Poljodjelskim zemljištem smatra se: 1. obradivo zemljište (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci); 2. neizgrađeno građevno zemljište; 3. ribnjaci, trstici i močvare koji nisu posebno vrijedni biotopi i 4. drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljodjelskoj proizvodnji. Prema Programu prostornoga uređenja Republike Hrvatske temeljni je cilj poticanje razvoja suvremenog, djelotvornog i konkurentnog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje poljodjelskih proizvoda, na način koji štiti prirodne potencijale zemlje. Osobito valja koristi prednosti nezagađenoga tla i mogućnosti proizvodnje ekološki čistih poljodjelskih proizvoda. Poljodjelsko zemljište treba štititi od onečišćenja bilo koje vrste, poglavito radi proizvodnje zdrave hrane i mogućega turističkoga razvitka. Korištenje, zaštita i raspolaganje poljodjelskim zemljištem određeno je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Trebalo bi djelotvornim poticajima i promidžbom potaknuti veću skrb za poljodjelstvo, osobito u svrhu razvitka turizma i boljega gospodarskoga napretka kraja. Vrijedilo bi razvijati: proizvodnju tzv. zdrave hrane za što postoje svi preduvjeti, uzgoj tradicijskih sorta voća, vinogradarstvo s uzgojem vrsnih sorta grožđa i sl.

Poželjno bi bilo što prije izraditi studiju o poljodjelskom zemljištu na prostoru Općine s namjerom da se stručno i znanstveno utemeljeno potanko utvrde vrijednosti, obilježja i mogućosti pojedinih tala te da se ustanove područja koji omogućuju vrstan razvitak poljodjelstva. Vrijedno bi bilo utvrditi i zemljišta povoljna za određene tipove poljodjelskih djelatnosti i kultura (vinogradarstvo, voćarstvo, povrćarstvo i dr.). Tijekom izrade ovoga Plana korišteni su stari podatci o tlima (pedološka obilježja) iz Prostornoga plana bivše Općine



Zaprešić, PP Zagrebačke županije. Ti su podaci dobrim dijelom zastarjeli i nedovoljno precizni. Potrebno je uvesti novi princip u utvrđivanju kakvoće (boniteta) tla uz uvažavanje svih čimbenika vezanih uz plodnost i zaštitu tla i pri tom postojeću pedološku podlogu prilagoditi razini urbanističkoga plana koji će je koristiti.

Zaštitu i očuvanje poljodjelskoga zemljišta treba provoditi dosljedno u sklopu svih sustava, uvažavajući sljedeće naputke:

* Zbog rastuće potražnje za tlom, moraju se pronaći učinkovitiji načini korištenja i zaštite tla; * S gledišta zaštite tala cilj je omogućiti korištenje tala na "održiv" način; * Poljodjelsko zemljište treba koristiti razborito smanjujući korištenje vrsnoga zemljišta za

nepoljodjelske svrhe; * Pojačati mjere u području šumarstva, vodnoga gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu

na oštećenje zemljišta; * Usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane; * Sprječavati daljnje povećanje izloženosti eroziji i sanirati klizišta na poljodjelskom zemljištu, na

temelju važećega Zakona o poljoprivrednom zemljištu; * Zaustaviti zapuštanje malih seoskih gospodarstava i poticati povećanje zemljišnoga posjeda; * Bolje iskorištavati postojeće te privoditi svrsi do sada neobrađena i zapuštena poljodjelska zemljišta.

3.4.1.3. Mineralne sirovine

Prostornim planom Zagrebačke županije zabranjeno je otvaranje novih eksploatacijskih polja (mineralnih sirovina) do donošenja programa na razini Županije. Eksploatacija šljunka, pijeska i tehničkog građevnog kamena na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima (šljunčarama i kamenolomima) može se vršiti isključivo u funkciji prostorno-oblikovno-tehničke sanacije i privođenja konačnoj namjeni, a sve u okvirima ranije odobrenih eksploatacijskih polja. U tom smislu nisu moguća nova povećanja ovih eksploatacijskih polja, osim u dijelovima nužno potrebnim za sanaciju u funkciji privođenja konačnoj namjeni, a najviše do 10% površine polja. Ova povećanja mogu se odobriti tek nakon izrade i donošenja urbanističkih planova uređenja ili detaljnih planova uređenja za područja na kojima se nalaze eksploatacijska polja.

3.4.2. Zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti 3.4.2.1. Zaštita prirodnog naslijeđa

Atraktivne i prirodno vrijedne krajobrazne cjeline zaštićuju se temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) odredbama prostornog plana te drugim Zakonima. U prihvaćenom prostornom planu Zagrebačke županije na temelju izrađene Studije zaštite prirodne baštine Zagrebačke županije izrađene 2000. g. obavljena je ocjena stanja i vrednovanje predloženih dijelova prirode. Na temelju obavljenog vrednovanja utvrđeni su dijelovi prirode koji se predlažu štititi temeljem Zakona o zaštiti prirode u pojedinim kategorijama te prostorno planskim mjerama i drugim Zakonima. Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) predložena je zaštita slijedećih dijelova prirode u kategoriji spomenik parkovne arhitekture:

Park oko dvorca u Januševcu: Sjeverno od glavne prometnice Zaprešić - Harmica nalazi se obnovljen klasicistički dvorac Januševec.

Ispred južnog pročelja dvorca bio je uređen manji perivoj dok se sjeverozapadno na dvorac naslanjala prirodna šuma. Dio nekadašnjeg perivoja je djelomično obnovljen. Trebalo bi što prije izraditi povijesnu studiju perivoja i perivoj djelomično restituirati. Kako je sačuvan povijesni prostor nekadašnjeg perivoja, postoji realna mogućnost kvalitetne obnove i stoga se treba staviti pod zaštitu.

Park oko dvorca u Laduču Nalazi se u mjestu Laduč, u podnožju blago brežuljkastog Marijagoričkog krajolika. Dvorac je

sagrađen krajem 19. stoljeća s pročeljem okrenutim prema savskoj ravnici. Posljednji vlasnici dvorca bili su baruni Vranyczany. Ispred dvorca je ornamentalni dio perivoja sa šišanim oblicima šimšira i tuje. Perivoj nije očuvan u cijelosti zbog interpolacije raznih sadržaja kao i zbog neprimjerene izgradnje koje su smanjile nekadašnju površinu perivoja. Danas je u njemu socijalna ustanova za djecu. Pred desetak godina rađen je projekt obnove perivoja bez prethodne obvezatne povijesne analize te je tom obnovom perivoj potpuno redizajniran. Vrijedno bi bilo izraditi povijesnu studiju te perivoju vratiti neke od povijesnih značajki i vrijednosti. Perivoj ima elemenata da se stavi pod zaštitu.



Pojas uz rijeku Savu i Sutlu - priobalje Priobalje, to jest pojas uz rijeku Savu i donji tok rijeke Sutle štiti se mjerama prostornog plana, a

temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). Granice područja pojasa rijeka ucrtane su u grafičkom prilogu. Pojas rijeke Save kojeg treba očuvati proteže se duž južne granice općine, obuhvaćajući i pola donjeg toka rijeke Sutle ispod naselja Ključ Brdovečki do utoka u Savu. U tom pojasu Save nužno je spriječiti nelegalno i nekontrolirano vađenje šljunka kao i sanirati divlje deponije otpadaka.

Područje šumskog kompleksa Brdovec Ovo je gospodarska šuma u kojoj se gospodari na temelju Osnove gospodarenja za period od

10godina. Zaštita njega i način gospodarenja s ciljem očuvanja prirodnih šumskih zajednica i površine šuma propisan je Zakonom o šumama. Veliki vrh iznad Brdovca predstavlja pojas šume hrasta kitnjaka i bukve starosti 90 g. svojevremeno je predlagano za zaštitu kao poseban šumski rezervat. Izgubivši svojstva za zaštitu i ovim se šumskim pojasom gospodari na temelju izrađene šumsko gospodarske osnove.

Prema spomenutoj uredbi pojas uz rijeku Sutlu u zapadnom dijelu Općine nalazi se u obuhvatu ekološke mreže: HR2001070 , Sutla. To je kopneno područje NEM-a sa ciljevima očuvanja divljih svojti: bolen „Aspius aspius“, gavčica „Rhodeus amarus“, mali vretenac „Zingel streber“, obična lisanka „Unio crassus“, paklare, peš „Cottus gobio“, tankorepa krkuša „Gobio uranoscopus“ i vidra „Lutra lutra“. Za ovo područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite propisane Uredbom. Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 5; 10; 102; 105; 106; 107; 109 Ostalo: zabraniti ribolov živim mamcima; sačuvati reofilna staništa i područja s bržim tokom. Svaki broj označava mjeru ili skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja).

Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže 5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka 10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda 30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)

Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova

1000 A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa

102 Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta

105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)

106 Očuvati povezanost vodnoga toka 107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja

Pojas uz rijeku Savu u južnom dijelu Općine se nalazi u obuhvatu ekološke mreže: HR2001116 # , Sava. To je kopneno područje NEM-a sa ciljevima očuvanja divljih svojti: bjeloperajna krkuša „Gobio albipinnatus“, blistavac „Leuciscus souffia“, bolen „Aspius aspius“, gavčica „Rhodeus amarus“, Keslerova krkuša „Gobio kessleri“, mali vretenac „Zingel streber“, nosara „Vimba vimba“, plotica „Rutilus pigus“, prugasti balavac „Gymnocephalus schraetzer“, riječni rak „Astacus astacus“, sabljarka „Pelecus cultratus“, tankorepa krkuša „Gobio uranoscopus“, ukrajinska paklara „Eudontomyzon mariae“, velika pliska „Chalcalburnus chalcoides“, veliki vijun „Cobitis elongata“ i veliki vretenac „Zingel zingel“, te stanišnih tipova:

NKS šifra NATURA šifra stanišni tip

A.2.7.1.1. Neobrasle šljunčane riječne obale (sprudovi)

3150 Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

E.1. 91E0* Priobalne poplavne šume vrba i topola



Za ovo područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite propisane Uredbom. Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 5; 10; 100 - 107; 109 - 112. Svaki broj označava mjeru ili skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja).

Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže 5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka 10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda


1000 A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa 100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju

101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta


103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa 104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa

105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)

106 Očuvati povezanost vodnoga toka 107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja

110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju

111 Vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama

112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova Pojas uz rijeku Savu u južnom dijelu Općine, sjeverno od rijeke Save, se nalazi u obuhvatu ekološke mreže: HR2001032 # , Sava - kod Zaprešića. To je kopneno područje NEM-a sa ciljevima očuvanja stanišnih tipova:


6430 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)

I.1.5.4. Zajednice ladoleža uz riječne tokove

Za ovo područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite propisane Uredbom. Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 101-103; 107; 112. Svaki broj označava mjeru ili skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja).





103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa 107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova



Pojas uz rijeku Savu u južnom dijelu Općine, južno od rijeke Save, se nalazi u obuhvatu ekološke mreže: HR2001033 # , Savršćak - šljunčare. To je kopneno područje NEM-a sa ciljevima očuvanja stanišnih tipova:


3140 Vode bogate bazama s dnom obraslim parožinama (Characeae)

3130 Amfibijska staništa Isoeto - Nanojuncetea

Za ovo područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite propisane Uredbom. Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 101-104; 107. Svaki broj označava mjeru ili skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja).





103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa 104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa

107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

Cijeli dio Općine (izuzev malog dijela Općine uz savu, prostor oko Savršćak – šljunčare) se nalazi u obuhvatu ekološke mreže: HR1000007 #, Hrvatsko zagorje. To je međunarodno važno područje za ptice sa ciljevima očuvanja divljih svojti: rusi svračak „Lanius collurio“ i Zlatovrana „Coracias garrulus“. Za ovo područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite propisane Uredbom. Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 8; 9; 121; 122; 123; 125 i 127. Svaki broj označava mjeru ili skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja).



Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže 8 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom 9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo


4000 E. Šume 121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma

122 Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine

123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove

124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice

125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme

127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama

3.4.2.2. Zaštita kulturnog naslijeđa

Za potrebe izrade ovog plana izrađena je Konzervatorska podloga kojom su inventarizirana i vrednovana nepokretna kulturna dobra općine Brdovec. Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su prema vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je sljedeća:

1.0. povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja, 2.0. povijesne građevine i sklopovi, 3.0. područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe, 4.0. elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine niskogradnje s uređajima, 5.0. arheološka nalazišta i lokaliteti, 6.0. krajolik ili njegov dio što svjedoči o čovjekovoj prisutnosti u prostoru



Nepokretna kulturna dobra i kulturno povijesne vrijednosti navedeni su u Popisu koji slijedi. Nepokretna kulturna dobra podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, a kulturno povijesne vrijednosti lokalnog značenja trebaju se štititi Odredbama Prostornog plana. Status zaštite obuhvaćen je sljedećim kategorijama:

R kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara P/PR preventivno zaštićeno kulturno dobro/ u tijeku je postupak upisa u Registar ZPP zaštita mjerama i odredbama Prostornog plana

Povijesne građevine i sklopovi koje su dosad bile upisane u Registar kulturnih dobara, odnosno zaštićene rješenjem o preventivnoj zaštiti, pripadaju vrsti civilnih i sakralnih građevina, te arheoloških lokaliteta i memorijalnih obilježja. Evidencijom i vrednovanjem zatečenih kulturno povijesnih vrijednosti u prostoru, sukladno suvremenim europskim načelima i standardima zaštite, predložene su za zaštitu i sljedeće vrste: gospodarske i industrijske, tehničke građevine s postrojenjima, te grobne – memorijalne građevine i obilježja. Pojedinačne građevine i sklopovi vrednovani su kategorijama: 1 (nacionalnog), 2 (regionalnog), 3 (lokalnog) značaja. Na području općine Brdovec nema kulturnih dobara koje bi bile vrednovane kao 0 kategorija, internacionalnog značaja. Od povijesnih naselja dosad zakonom nije bila zaštićena niti jedna povijesna cjelina. Obradom terena ustanovljeno je da je na području obuhvata plana ostao očuvan manji broj povijesnih naselja seoskih obilježja koja imaju očuvanu povijesnu matricu i u manjem stupnju tradicijsku arhitekturu. Sukladno njihovim kulturno povijesnim obilježjima, stupnju očuvanosti pripadajućih povijesnih struktura; prostornih i graditeljskih, ali i kvaliteti neposrednog pejzažnog okruženja, vrednovana su kategorijom: 2- regionalnog i 3-lokalnog značenja.

Slijedom suvremenih zamisli o zaštiti nepokretnih kulturnih dobara, uveden je i pojam kulturnog krajolika, (cultural landscape) kojeg čine topografski definirana područja u kojima je naročito izražen kvalitetan suživot graditeljske baštine i prirodnih osobitosti pripadajućeg okruženja, a kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetničkih, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti. Kulturni krajolik (kao dio sveukupnog kulturnog krajolika) podrazumijeva područja oblikovana ljudskom rukom tijekom povijesti, očuvana do danas, a svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru. Razlikujemo sljedeće vrste:

- namjerno kreiran krajolik, stvoren čovjekovim djelovanjem, a podrazumijeva parkove, perivoje i vrtove, stvorene iz estetskih razloga, vezane uz religijske ili druge reprezentativne građevine

- krajolik nastao organskim putem, višestoljetnim djelovanjem društvenog, gospodarskog, administrativnog ili religijskog poticaja na svoj prirodni okoliš. Unutar ove kategorije razlikujemo fosilni krajolik, u kojem je evolucijski proces u nekom trenutku prošlosti došao do kraja, i kontinuirani krajolik koji je zadržao djelatnu društvenu ulogu u suvremenom društvu, usko povezanu s tradicijskim načinom života, u kojem je evolucijski proces još uvijek u tijeku, a istovremeno još uvijek pruža materijalne dokaze svoje evolucije kroz vrijeme (poljodjelski krajolik).

TABELARNI PRIKAZ NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA OPĆINE BRDOVEC PO VRSTAMA

1.0. Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja

Dijelovi povijesnih naselja Status zaštite Prijedlog kategorije

1.1. Brdovec, dio naselja E/ZPP 3 1.2. Gornji Laduč, dio naselja E/ZPP 3 1.3. Harmica, dio naselja E/ZPP 3 1.4 Šenkovec, dio naselja E/ZPP 3 2.0. Povijesne građevine i sklopovi

2.1. Povijesni graditeljsko krajobrazni sklop Status zaštite Prijedlog kategorije

2.1.1 Stambeno gospodarski sklop dvorca Vranyczany Dobrinović, Laduč Z-2255 1

2.2. Crkve i kapele Status zaštite Prijedlog kategorije

2.2.1. Župna crkva sv. Vida, Javorje P/PR 2 2.2.2 Kapela sv. Leonarda, Gornji Laduč Z-1830 3



2.3. Kapele poklonci Status zaštite Prijedlog kategorije

2.3.1 Kapela sv. Ivana Krstitelja, Brdovec E/ZPP 3 2.3.2 Kapela poklonac, Brdovec E/ZPP 3 2.3.3 Kapela Tri Kralja, Brdovec E/ZPP 3 2.3.4 Kapela Kraljice mira, Drenje Brdovečko E/ZPP 3 2.3.5 Kapela Blažene Djevice Marije, Harmica E/ZPP 3 2.3.6 Kapela poklonac, Javorje E/ZPP 3 2.3.7 Kapela Srca Isusovog, Ključ Brdovečki E/ZPP 3 2.3.8 Kapela poklonac sv.Antuna Pustinjaka, Prudnice E/ZPP 3 2.3.9 Kapela sv. Barbare, Zdenci Brdovečki E/ZPP 3

2.4 Stambene građevine Status zaštite Prijedlog kategorije

2.4.1 Dvorac Vranyczany Dobrinović, Gornji Laduč Z-2255 1 2.4.2 Dvorac Januševec, Prigorje Brdovečko Z-2251 1 2.4.3 Stambena vila Janeković, Brdovec PR 3 2.4.4 Kurija, Prigorje Brdovečko ZPP 3 2.4.5 Kurija župnog dvora, Javorje ZPP 3

2.5. Građevine javne namjene Status zaštite Prijedlog kategorije

2.5.1 Zgrada stare škole, Brdovec P/PR 2 2.5.2 Zgrada stare škole, Prigorje Brdovečko E/ZPP 3

2.6. Gospodarske i industrijske građevine Status zaštite Prijedlog kategorije

2.6.1 Stara zgrada nekadašnje Tvornice žeste, Savski Marof E/ZPP 3 2.6.2 Zgrada željezničke čuvarnice, Brdovec E/ZPP 3

3.0. Područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe 3.1. Groblja, spomenici i spomen ploče Status zaštite Prijedlog

kategorije 3.1.1 Mjesno groblje,Javorje E/ZPP 3 3.1.2 Mjesno groblje, Gornji Laduč E/ZPP 3 3.1.3 Spomenik palim borcima, Brdovec P 3 3.1.4 Spomenik palim borcim, Gornji Laduč P 3 3.1.5 Spomenik žrtava 1903., groblje Javorje E/ZPP 3 3.1.6 Spomen ploča, Šenkovec P 3 3.1.7 Spomen ploča NOB-a, groblje Gornji Laduč P 3 3.1.8 Spomen ploča, Ključ Brdovečki P 3 3.1.9 Križni put i raspelo, Ključ Brdovečki E/ZPP 3 3.1.10 Spomen ploča, Zdenci Brdovečki P 3 4.0. Elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine niskogradnje s uređajima 4.1. Građevine niskogradnje Status zaštite Prijedlog

kategorije4.1.1 Dio sustava 1.željezničke pruge Zidani Most-Zagreb, na području općine, s

građevinama niskogradnje i tehničkom opremom E/ZPP 3

5.0. Arheološka nalazišta i lokaliteti 5.1. Arheološki lokaliteti i zone Status zaštite Prijedlog

kategorije5.1.1 Brdovec, antika, rimska cesta E/ZPP 2 5.1.2. Brdovec, antika, nalazi metalnog posuđa E/ZPP 2 5.1.3 Brdovec, prapovijest-brončano doba E/ZPP 2 5.1.4. Drenje Brdovečko, Gorica, antička villa rustica P 2 5.1.5 Drenje Brdovečko, Lisičina antička villa rustica E/ZPP 2 5.1.6 Drenje Brdovečko, Zadrugarsko, antička villa rustica E/ZPP 2 5.1.7 Gornji Laduč, Starjak, Goljak prapovijesno naselje E/ZPP 2 5.1.8 Donji Laduč, Gračec, prapovijesno i srednjovjekovno naselje E/ZPP 2 5.1.9 Gornji Laduč, antička villa rustica između Drenja i Laduča P 2 5.1.10 Harmica, srednji vijek, skupni nalaz novca E/ZPP 2 5.1.11 Javorje, slučajni nalaz keramičkog lonca, antika 1-2. st. E/ZPP 2 5.1.12 Prudnice, antička villa rustica E/ZPP 2 5.1.13 Savski Marof, lokalitet kurije Vrbina E/ZPP 3



6.0. Predjeli kulturnoga krajolika 6.0 Predjeli kulturnoga krajolika Status zaštite Prijedlog

kategorije6.1 Perivoj dvorca Vranyczany Dobrinović, Gornji Laduč R 137 2 6.2 Perivoj dvorca Januševec R 02 2 6.3 Padine iznad Januševca, dio podgorja E/ZPP 3 6.4 Padine iznad Gornjeg Laduča, dio podgorja E/ZPP 3 6.5 Zapadne padine podno sv. Križa, dio okruženja kapele E/ZPP 3 6.6 Područje doline Save, dio krajolika Savske doline E/ZPP 3 ZBIRNA TABLICA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA OPĆINE BRDOVEC

PRAVNI STATUS ZAŠTITE OPĆINA BRDOVEC

VRSTA KULTURNOG DOBRA UPISANO U REGISTAR PREVENTIVNO ZAŠTIĆENO EVIDENTIRANO /ZPP/

1. Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja Gradska Malogradska Seoska 4

UKUPNO 0 0 4

2. Povijesne građevine i sklopovi Povijesni graditeljsko krajobrazni sklop 1 Crkve i kapele 1 1 Kapele poklonci 9 Stambene građevine 2 3 Građevine javne namjene 1 1 Gospodarske građevine 2

UKUPNO 4 2 15

3. Područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe Groblja, spomenici i spomen ploče 0 6 4

UKUPNO 0 6 4

4. Elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine niskogradnje s uređajima Građevine niskogradnje 1

UKUPNO 0 0 1

5. Arheološka nalazišta i lokaliteti Arheološki lokaliteti i zone 1

UKUPNO 0 0 1

6. Krajolik ili njegov dio što svjedoči o čovjekovoj prisutnosti u prostoru Krajolik 2 4

UKUPNO 2 0 4

SVEUKUPNO 6 10 39

Valorizacija kulturnih dobara i kulturno povijesnih vrijednosti

1. Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja Na području općine Brdovec nalazi se trinaest naselja: Brdovec, Donji Laduč, Drenje Brdovečko,

Gornji Laduč, Harmica, Javorje, Ključ Brdovečki, Prigorje Brdovečko, Prudnice, Savski Marof, Šenkovec, Vukovo Selo, Zdenci Brdovečki, a samo njih pet imaju očuvane elemente povijesne matrice i tradicijske arhitekture. U povijesna naselja s očuvanim povijesnim ustrojem i u manjim potezima prisutnom tradicijskom gradnjom možemo ubrojiti: Brdovec, Gornji Laduč, Harmicu i Šenkovec, dok se u Drenju Brdovečkom štiti tradicijski ustroj i arheološko područje.

1.1. Brdovec Sjedište istoimene općine, kao naselje se razvilo se u dolini, na nekadašnjem zaprežnom putu, koji je

preko Zaprešića spajao Zagreb sa Štajerskom i Kranjskom. Toponim Brdovec koji je nekad označavao daleko širi prostor ostao je ime današnjeg naselja, iako se ono nalazi u dolini. Crkva sv. Vida u Brdovcu (Javorju) nalazi se u Popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334.god. a naselje postaje sjedištem brdovečke seoske



općine, kao jedne od najvećih općina na susedgradsko stubičkom vlastelinstvu. Brdovec je bio sjedište sudčije, a pripadala su mu sela: Trstenik, Šenkovec, Ključ, Kraj, Matijaševec, Drenje, Gornji i Donji Laduč, Prigorje. U brdovečkoj je sudčiji bilo 85 domaćinstava. Brdovec je neko vrijeme (15. st.) bio kotar, odnosno obuhvaćao je teritorij vlastelinstva između Krapine i Sutle. Nakon raspada susedgradskog vlastelinstva područje brdovečke sudčije podijeljeno je u niz manjih vlastelinstava. Nastali su posjedi i manja vlastelinstva: Stari dvor u Laduču, Lužnica, Novi Dvori, Vrbina, Mickovo, Januševec, Dolec, Šibice, Kraj, Hrastina, Gračec, Vukovo Selo, Zaprešić, Šenkovec i drugi. Početkom 18. st. na tom je prostoru živjelo oko 30 plemićkih obitelji u svojim plemićkim kurijama. Sredinom 19. st. (1862. god.) na području katastarske općine Brdovec nalaze se sela: Brdovec, Prudnice, Prigorje, Zdenci, Javorje, Šibice, dva dvorca (Januševec i Lužnica) te dvije plemićke kurije Prigorje i Vrbinu. Godine 1862., Brdovcem prolazi željeznička pruga, koja dijeli naselje na sjeverni i južni dio. Dolazak željeznice značio je prekretnicu u razvoju naselja. Direktnim prometnim povezivanjem sa Zagrebom i Ljubljanom otpočinje razdoblje nagle i brze transformacije brdovečkog kraja. Industrijalizacija omogućena razvojem željeznice dovodi nove gospodarske aktivnosti; 1866. god. Juro Jelačić otvara u Šenkovcu prvu hrvatsku tvornicu sušenog voća i povrća, a u Savskom Marofu, točnije Vrbini, od 1876.god. počinje proizvodnja žeste i kvasca. Ta je tvornica danas u sklopu Plive najstarija kemijska industrija na tlu Hrvatske koja je zadržala kontinuitet proizvodnje do danas.

Prema popisu stanovnika iz 1857. Brdovec je imao 470 stanovnika, a prema nacrtu prve katastarske izmjere nalazimo 43 kućna broja. U naselju Javorje nekadašnjem zaselku smještena je župna crkva sv. Vida, sagrađena 1631. godine. Do nje se nalazi groblje. Željeznička pruga postavljena je kao barijera između Brdovca i Javorja, koji danas čine posebna naselja. Javorje je u to vrijeme imalo 12 kućnih brojeva. Prostorna organizacija povijesnog dijela naselja Brdovec je linijska. Naselje je organizirano obostrano uz cestu, a tek je u novijem razdoblju došlo do intenzivnije izgradnje.

Valorizacija: na prostoru uz cestu očuvana je tradicionalna parcelacija i povijesna građevna struktura. Zona zaštite ucrtana je na kartografskom prikazu. Lokalni značaj.

Smjernice: svi zahvati unutar zone zaštite imaju se odvijati na način očuvanja povijesne matrice i tradicijske arhitekture. Povijesne građevine treba održavati i obnavljati prema elementima izvornog oblikovanja,zu moguće prilagodbe u interijeru za suvremene potrebe.

1.2. Gornji Laduč

Linijsko naselje smješteno uz nekadašnju zaprežnu cestu koja je iz Zagreba preko Zaprešića vodila prema Kranjskoj i Štajerskoj. Prema popisu stanovnika iz 1857.god. naselje je imalo 232 stanovnika. U naselju se nalaze dvorac Laduč, kapela s grobljem i gospodarska zgrada iz 18. st. (kasnije škola, a danas društvani dom) na lokaciji "Stara Harmica".

Valorizacija: U dijelu naselja uz cestu očuvana je tradicionalna matrica s nekoliko kuća iz kraja 19. i početka 20.st. Zona zaštite ucrtana je na kartografskom prikazu. Lokalni značaj.

Smjernice: svi zahvati unutar zone zaštite imaju se odvijati na način očuvanja povijesne matrice i tradicijske arhitekture. Povijesne građevine treba održavati i obnavljati prema elementima izvornog oblikovanja,zu moguće prilagodbe u interijeru za suvremene potrebe

1.3. Harmica Linijsko naselje smješteno na samoj granici sa Slovenijom, a u neposrednoj blizini ceste prolazi

željeznička pruga Zagreb - Zidani most. U Harmici je već u 16. st. bila mitnica. Prema popisu stanovnika iz 1857. god. naselje je imalo 122 stanovnika. U dijelu naselja, uz križanje ceste prema Sloveniji i dolini Sutle, očuvana je tradicionalna matrica i niz kuća s početka 20. st. U naselju se ističe stambena zgrada, katnica većih dimenzija pravokutnog tlocrta, dvostrešnog krovišta, sagrađena početkom 20. st. Pročelje bogato ukrašeno historicističkim i secesijskim ukrasima. U dobrom je stanju.

Valorizacija: U dijelu naselja uz cestu očuvana je tradicionalna matrica s nekoliko kuća s početka 20. st. Lokalni značaj. Smjernice: svi zahvati unutar zone zaštite imaju se odvijati na način očuvanja povijesne matrice i tradicijske arhitekture. Povijesne građevine treba održavati i obnavljati prema elementima izvornog oblikovanja,zu moguće prilagodbe u interijeru za suvremene potrebe.



1.4. Šenkovec Linijsko naselje organizirano uz cestu Zaprešić - Harmica (slovenska granica). Šenkovec je u 16. st.

bio organiziran u dvije prostorne cjeline: Gornji i Donji, koje su se u 18. st. spojile u jedno naselje. Tu je svoj dvor imala obitelj Krčelića. Prema popisu stanovnika iz 1857. godine naselje je imalo 178 stanovnika. U naselju se ističe stambena zgrada sagrađena u 19. st. (za Marka Šmita). Prizemnica većih dimenzija pravokutnog tlocrta, strmog dvostrešnog krovišta s plitkim krovnim otvorima, na dvorišnoj strani nalazi se drveni trijem na četiri rezbarena drvene stupa. Obnovljena početkom 20. st. zajedno s gospodarskom zgradom u dvorištu. Danas zapušteno. Potrebna je obnova i revitalizacija.

Valorizacija: U dijelu naselja uz cestu očuvana je tradicionalna matrica s nekoliko kuća iz kraja 19. i početka 20.st. Zona zaštite ucrtana je na kartografskom prikazu. lokalni značaj. Smjernice: svi zahvati unutar zone zaštite imaju se odvijati na način očuvanja povijesne matrice i tradicijske arhitekture. Povijesne građevine treba održavati i obnavljati prema elementima izvornog oblikovanja,zu moguće prilagodbe u interijeru za suvremene potrebe

1.5. Drenje Brdovečko

Naselje je smješteno u blizini utoka rijeke Sutle u Savu; danas je korito Save udaljeno oko 1 km od naselja, a u 19. st. Sava je tekla u blizini današnje kapelice. U antičkom razdoblju Drenje je imalo skelu preko Save. Naselje se nalazilo na važnim prometnicama uz Savu i Sutlu. Arheološkim istraživanjima potvrđena je teza da se tu nalazilo značajno antičko naselje. Pronađeni su zidovi velike građevine s mozaičnim podovima i šupljom opekom korištenom za grijanje prostora, te brojni nalazi keramike, metalnih posuda i novca. Prvi podaci o popisu stanovnika Drenja potječu iz 1446. god kad je u Drenju živjelo 6 obitelji. Godine 1857 naselje je imalo 289 stanovnika. U naselju nema očuvane povijesne građevne strukture koja bi uvjetovala formiranje zone zaštite povijesnih struktura, izuzev arheološke zone . Nekadašnja tradicijska drvena arhitektura zamijenjena je novom zidanom, prije svega zbog učestalih poplava, zbog blizine toka rijeke Save. Naselje ima karakterističnu matricu nizinskog naselja, razgranate ulične mreže. Preteže prizemna i jednokatna izgradnja na relativno pravilnim parcelama. Zbog vrijednosti nalaza arheološke zone ubraja se u red lokaliteta regionalnog značaja.

Valorizacija: naselje ima očuvanu tradicionalnu matricu, ali s novom izgradnjom. Tu se nalazi značajna arheološka zona. Smjernice: zbog vrijednosti i značaja arheološke zone predlažu se daljnja istraživanja i prezentacija nalaza. Ne dozvoljava se širenje građevnog područja u potencijalnu arheološku zonu. Regionalni značaj.

2. Povijesne građevine i sklopovi

2.1. Povijesni graditeljsko krajobrazni sklop 2.1.1 Povijesni graditeljsko krajobrazni (stambeno gospodarski) sklop dvorca Vraniczany u Gornjem

Laduču nalazi se u istoimenom naselju, uz cestu. Posjed se spominje još od 17. st. kada je postojala i plemićka kurija. Sadašnji dvorac sagrađen je krajem 19. st. na mjestu starijeg dvorca (nalazi se na katastarskoj karti iz 1862. g.). U posjedu je obitelji Jelačić, a kasnije je javnom dražbom prešao u vlasništvo židova. Danas se u njemu nalazi socijalna ustanova za djecu. Dvorcu se prilazi s juga kroz reprezentativni parterni vrt uz čiji rub su sačuvane gospodarske zgrade, dok je iza dvorca zapušten perivoj s elementima romantične vrtne arhitekture. Sklop gospodarskih zgrada smješten je istočno od dvorca, uz glavnu cestu.

2.2. Crkve i kapele 2.2.1. Župna crkva sv. Vida, Brdovec Južno od glavne ceste naselja i željezničke pruge, u

Javorju, na proširenju raskrižja. Župa se spominje u popisu iz 1334. Nije utvrđeno točno vrijeme gradnje, ali se po arhitektonskim i strukturnim obilježjima te pronađenim freskama u kripti crkve (ispod pjevališta) može zaključiti da ima elemente kasnosrednjovjekovne građevine. Istraživanja su pokazala (prof. dr. Sena Sekulić Gvozdanović) da njezin toranj ima obrambeni karakter, te da ima puškarnice. Čitav donji dio zvonika (tri kata) je obrambena kula i spada u prvu fazu gradnje srednjovjekovne crkve. Također je zaključeno da je cijela crkva u čitavoj dužini njezinih bočnih zidova u strukturi i po načinu gradnje iz najstarije srednjovjekovne faza, izuzev svetišta koje u kasnijoj obnovi prati liniju srednjovjekovnog svetišta. Južna kapela kružnog tlocrta je do visine zida crkve bila obrambena kula. Patronicij sv. Barbare dokazuje prvotnu obrambenu funkciju jer je sv. Barbara zaštitinica fortifikacija. I uz sjeverni bočni zid lađe bila je prigrađena kula, četverokutna oblika, koja se kao kapelica stopila u cjelinu bočnog rizalita crkve sa sakristijom i



oratorijem iz barokne faze. Današnjiim stilskim izgledom građevine crkva se na prvi pogled datira u kasnobarokno razdoblje. Zbog vanjskog izgleda i unutrašnjeg raskošnog prostornog rješenja, teže se raspoznaje fortifikacijska građevina. Pravokutnog broda s užim svetištem završenog poligonalnom apsidom i kapelom kružnog tlocrta s južne strane, velikom sakristijom sa sjeverne strane, te zvonikom na 6 katova ispred pročelja. Unutrašnjost presvođena. Svodovi ukrašeni štuko ukrasima, te oslikani medaljonima. U crkvi je sačuvan vrijedan inventar. U graditeljskoj baštini Hrvatske kapela sv. Barbare visoko je vrednovana jer je to jedinstven primjer rotunde iz razdoblja renesanse (15/16 st.) koja je sastavni dio obrambene utvrđene crkve. Obnovljena poč.20.st., dok je u novije vrijeme obnovljeno krovište. U dobrom je stanju.

2.2.2. Kapela sv. Leonarda, Donji Laduč Nalazi se u naselju. Sagrađena je 1835. godine u klasicističkom stilu. Većih je dimenzija, pravokutnog broda s malim zvonikom iznad pročelja. Obnovljena je oko 1970. godine. U zidovima su zamjetne pukotine - potrebna je statička sanacija.

2.3. Kapele i poklonci 2.3.1. Kapela sv. Ivana Krstitelja, Brdovec Nalazi se u naselju, uz cestu. Manjih dimenzija,

pravokutnog broda završenog trostranom apsidom, a s vanjske strane ojačani kontraforima, te zvonikom iznad pročelja. Historicističkog oblikovanja.

2.3.3. Kapela sv. Tri kralja, Brdovec Nalazi se u naselju, uz cestu. Sagrađena je u prvoj polovici 19. st. Pravokutnog je broda sa zaobljenim svetištem i zvonikom iznad pročelja. Oltar je iz početka 20. st.

2.3.4. Kapela Kraljice mira, Drenje Brdovečko Nalazi se u središtu naselja, na maloj parceli. Pravokutnog je tlocrta s tornjićem. Dimenzije kapele su 7,0x4,8 metara, a unutrašnje visine 3,6 metara, s ravnim drvenim tabulatom. Toranj je visine 6,5 m. Na bočnim stranama su okrugli prozori, a na tornjiću sa prednje i stražnje strane po tri visoka prozora. Gradnja je započela 1942. g., ali je prekinuta sve do 1959. g. Građena je po projektima arhitekta J. Denzlera.

2.3.5. Kapela Blažene djevice Marije, Harmica Nalazi se u naselju, na raskršću. Manjih je dimenzija, pravokutnog broda s malim zvonikom iznad pročelja. Sagrađena je 1919. g. i u dobrom je stanju.

2.3.7. Kapela srca Isusovog, Ključ Brdovečki Nalazi se u središtu naselja, sagrađena je 1924. g. To je jednobrodna građevina sa zvonikom iznad glavnog pročelja.

2.4. Stambene građevine 2.4.1. Dvorac Vranyczany Dobrinović, Gornji Laduč Jednokatna građevina pravokutnog

tlocrta, s kasnijim dogradnjama na sjeveru tako da pruža dojam trokrilnosti. Glavno pročelje okrenuto je prema ravnici na jugu, a obilježava ga velika trolučna altana koja se nalazi po sredini, dijeleći pročelje na dva dijela s po tri prozorska otvora. U cjelini pročelja su jednostavno oblikovana s rustikom i naglašenim horizontalnim vijencem između etaža. Središnji prostor unutrašnjosti čini veliki foaje s reprezentativnim stubištem. Stropovi soba na prvom katu su oslikani, te je sačuvano nekoliko secesijskih peći. Danas se u njemu nalazi socijalna ustanova za djecu. Dvorac je u novije vrijeme obnovljen, u dobrom stanju.

2.4.2. Dvorac Januševec, Prigorje Brdovečko Nalazi se u naselju, na križanju cesta. Sagrađen oko 1830. g. za baruna Josipa Vrkljana (Werkleina) bivšeg ministra vojvotkinje Marie Louise, kćeri austrijskog cara Franje i supruge Napoleona Velikog. Prije gradnje dvorca na toj je lokaciji stajala drvena kuća (kurija). Projekte za gradnju je vjerojatno radio B. Felbinger (izvedeno stanje je ponešto drugačije). Izmjenjivali su se mnogi vlasnici i održavali ga u dobrom stanju, sve do 2. svj. rata, kada je dvorac miniran. Polagana obnova trajala je sve do 1989. g. kada je u njega smješten dio Državnog arhiva. To je reprezentativni klasicistički dvorac pravokutnog tlocrta, sa sjevernim jednokatnim i južnim dvokatnim pročeljem. Pročelja su klasicistički smirena, ali bogato plastički obrađena. Na S ulaznom pročelju nalazi se veliki trijem na četiri stupa, na istoj je osi na J pročelju slično koncipirana velika altana, dok je na Z pročelju velika lođa. Tlocrtnu koncepciju određuje središnje postavljena velika kružna dvorana, koju nadvisuje kupola na 8 pilastara, a koju okružuju prostorije uzduž svih pročelja. Gospodarske zgrade koje su se nalazile nasuprot ulaza srušene su nakon 1945.g. Nekadašnji perivoj je gotovo potpuno prerastao u šumu. Dvorac je obnovljen, u dobrom stanju.

2.4.4. Kurija, Prigorje Brdovečko Nekad je to bio posjed Blažekovića, a zatim Egersdorfera (mjernika) koji je godine 1875. bio izabran za saborskog zastupnika. Jednokatna građevina udaljena stotinjak metara od ceste, nekad okružena perivojem. Danas je u građevinski lošem stanju, prijeti rušenje. Budući da je jedna od rijetkih očuvanih drvenih kurija na ovom području, treba je prije svega dokumentirati-arhitektonski snimiti i poduzeti mjere za njenu obnovu.



2.4.5. Kurija župnog dvora, Javorje Nalazi se uz crkvu. Sagrađen je 1905. g. po nacrtima arh. J. Holjca., na mjestu stare građevine. Pravokutnog je tlocrta sa pravokutnim rizalirnim istakom na ulaznom pročelju, četveroslivnog krovišta. U dobrom je stanju.

2.6. Gospodarske i industrijske građevine 2.6.1. Stara zgrada nekadašnje Tvornice žeste, Savski Marof U sklopu današnje tvornice Pliva

dd, Savski Marof očuvan je dio građevne strukture nekadašnje tvornice kvasca i širita. Tvornicu je utemeljio barun Dumreicher, kasnije se zvala Žumberak, a od 1967. godine to je Pliva, Savski Marof.

5. Arheološka nalazišta i lokaliteti 5.1. Arheološki lokaliteti i zone 5.1.1. Brdovec Antika, rimska cesta, trag ceste vidljiv je na njivi Koprivšek Jože, između ceste i

pruge (Zaprešić – Dobova); n.v. 131 m. 5.1.2. Brdovec, Antika, nalazi metalnog posuđa- simpulum, savsko prudište n.v. 133 m. 5.1.4. Gorica, Drenje Brdovečko Antička villa rustica, u središtu naselja (današnje naselje je

okružilo lokalitet); n.v. 140 m, 1-2. st. Zaštitno istraživanje provedeno je tijekom 1980-1. i 1983-4. godine. 5.1.5. Lisičina, Drenje Brdovečko Antička villa rustica, uz istočni rub sela, tristotinjak metara

istočnije od vile u Gorici, 1-2. st.; rekognosciranje. 5.1.6. Zadrugarsko, Drenje Brdovečko Antička villa rustica, 200 m istočno od vile Lisičina, uz

križanje puteva sjeverno od tvornice Pliva, n.v. 135 m, 1-2. st.; rekognosciranje. 5.1.7. Starjak, Goljak, Gornji Laduč Prapovijesno naselje, gradina, na brdu iznad Gornjeg

Laduča, n.v. 250 m - brončano doba. 5.1.8. Gračec, Gornji Laduč Prapovijesno i srednjovjekovno naselje 5.1.9. Gornji Laduč Antička villa rustica. Lokalitet se nalazi između Drenja i Laduča, ali je

katastarski zaveden kao Gornji Laduč, n.v. 135 m. Vrlo veliki objekt, minimalno 100x100 m i za sada neoštećen gradnjom, najveći dio objekta se nalazi južno od pruge; antika, 1-2. st.; zaštitno iskopavanje provedeno je 1986. g.

5.1.10. Harmica Skupni nalaz novca iskovanog 1538. g. - srednji vijek 5.1.11. Javorje Slučajni nalaz keramičkog lonaca u dvorištu M. Landrpeta, Savska 4, antika 1-2. st. 5.1.12. Prudnice Antička villa rustica, na zapadnom rubu sela, 1 km istočno od ville u Zadrugarskom,

135 m n.v.; 1-2. st., rekognosciranje.

3.4.3. Područja za koje je obvezna izrada prostornih planova (kartogram 3.8.5.) Za područje Općine Brdovec ovim je Planom predviđena izrada više detaljnijih prostornih planova i to

Urbanističkih planova uređenja i Detaljnih planova uređenja. Na kartogramu 3.8.5., koji je dio ovoga pisanoga dijela Plana, grafički su obilježeni detaljniji prostorni planovi koje je potrebno izraditi. Na planovima građevnih područja urisane su granice obuhvata pojedinih planova. Izrada detaljnijih prostornih planova je nužna kako bi se pojedini prostori svrsishodno, oblikovno i graditeljski na zadovoljavajući način uobličili i tako pridonijeli trajnoj i prepoznatljivoj slici Općine Brdovec. U cilju provođenja ovoga Plana i zaštite prostora neophodna je izrada slijedećih planova nižeg reda:

1. Detaljni plan uređenja groblja u Brdovcu 2. Detaljni plan uređenja Sportsko-rekreacijske zone u Brdovcu 3. Detaljni plan uređenja Sportsko-rekreacijske zone Prudnica 4. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Brdovec I 5. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Brdovec II 6. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Brdovec III 7. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Brdovec IV 8. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko I 9. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko II 10. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko III 11. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko IV 12. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko V



13. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko VI 14. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Laduč Gornji 15. Urbanistički plan uređenja poslovne zone Ključ 16. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Drenje Brdovečko I 17. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Drenje Brdovečko II 18. Urbanistički plan uređenja gospodarskog područja Savski Marof 19. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prudnica I 20. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prudnica II 21. Urbanistički plan uređenja poslovne zone Zdenci Brdovečki 22. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Zdenci Brdovečki 23. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Javorje 24. Urbanistički plan uređenja poslovne zone Javorje 25. Urbanistički plan uređenja eksploatacijskog polja „Savrščak“

U cilju što kvalitetnijega uređenja i uobličenja te svrsishodnijega korištenja prostora i naslijeđenih vrijednosti na području Općine Brdovec, preporučljivo je izraditi nekoliko studija. Prvenstveno se tu misli na Studije zaštite i obnove perivoja.

Zbog što svrhovitijega korištenja prostora te u cilju zaštite vrsnih tala na području Općine Brdovec, poželjno je izraditi studiju poljodjelskoga i šumskoga korištenja zemljišta. Tom studijom treba utvrditi bonitet tla. Za izradu ovoga Plana korišteni su dvadesetak godina stari podaci iz Prostornoga plana bivše Općine Zaprešić. Valjalo bi, također, izraditi studiju unapređenja turizma u koju treba ugraditi sve turističke mogućnosti ovoga kraja (vinska cesta i vinogradarstvo, kulturni turizam, rekreacijske mogućnosti, seoski turizam i dr.).

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

Prognozom gospodarskog razvoja Općine i ovog dijela Županije, povećanjem broja stanovnika i stupnja motorizacije neminovno se dolazi do zaključka da je postojeći prometni sustav na području Općine nedostatan što se tiče tranzitnog dijela prometa. Lokalni prometni pravci su manje-više zadovoljavajući uz neke manje ispravke horizontalnog i uzdužnog presjeka trasa pojedinih prometnica (proširenja kolnika, izravnanje i niveliranje kolne površine i sl.). Širenje građevnih područja u nova stambena i ostala područja, osobito onih namijenjenih gospodarskim aktivnostima, nužno mora pratiti i izgradnja odgovarajuće prometne infrastrukture.

3.5.1.1. Cestovni promet (kartogram 3.8.1.)

Planirane korekcije državnih i županijskih cesta Teškoće odvijanja prometa na području Općine posljedica su činjenice da sav putnički i teretni

promet prema i sa graničnog prijelaza Harmica, te velikog broja osobnih vozila u vrijeme jutarnjeg i popodnevnog vršnog opterećenja, danas prolazi središnjim dijelom općine i općinskog središta. Planom se predlaže (i osiguran je potreban cestovni pojas) da se izvede nova dionica državne prometnice sa prometnim pojasom odmah sjeverno od utvrđenog pojasa željezničke pruge MG2. Današnja državna cesta D225, nakon izgradnje državne ceste GP Harmica – Brdovec – Zaprešić, rekonstruirala bi se i poboljšao njezin uzdužni i poprečni profil i prekatergorizirala bi se u županijsku cestu. Također se planira današnju županijsku cestu Ž3033 (prema PPZŽ) prekategorizirati u lokalnu cestu. Planirana je izgradnja (županijske) ceste Prigorje Brdovečko – Novi Dvori – Jablanovec, kao i (državne) ceste Bobovica – Prigorje Brdovečko. Nadalje, uz planiranu lokalnu cestu Ključ Brdovečki – Drenje Brdovečko, planira se izgradnja lokalne ceste paralelno sa magistralnom željezničkom prugom, i to sa južne strane. Planom je također predviđena gradnja produžetka županijske ceste Ž3030 prema jugu nakon križanja sa današnjom D225. Trasa ove ceste spojena je na njen planirani nastavak na području Grada Samobora.

Planirani autobusni kolodvor

Središnji općinski autobusni kolodvor nije planiran ovim Planom, već će se duž sadašnje državne ceste D225 (koja će izgradnjom planirane ceste paralelno sa željezničkom prugom - MG2) vjerojatno pretvoriti u županijsku, urediti stajališta za autobuse sa pratećim sadržajima.



Benzinske postaje Ovim Planom na području Općine nije posebno utvrđena lokacija za gradnju novih benzinskih

postaja. Ukoliko se iskaže potreba za njima, one će se moći planirati u područjima mješovite namjene, ili u cestovnom pojasu planiranog dijela trase državne ceste D225, uz prethodnu izradu sve zakonom propisane dokumentacije.

3.5.1.2. Željeznički promet (kartogram 3.8.1.)

Sukladno s globalnom analizom obujma prometa za razdoblje do 2020. godine, a temeljom veličine prometa, opremljenosti suvremenom opremom signalno-sigurnosnih uređaja na magistralnoj glavnoj željezničkoj pruzi MG2 treba postojeće kolodvorske kolosijeke produljiti. Postojeća pruga ne zadovoljava traženu razinu usluge pa ju je u sljedećem razdoblju potrebno rekonstruirati i dograditi nove dionice za brzinu minimalno 160 km/sat, rekonstruirati ili izgraditi novu kontaktnu mrežu, dopuniti i postaviti nove signalno sigurnosne i telekomunikacijske uređaje na kolodvorima i na pruzi, uvesti daljinsko upravljanje prometom tj. telekomande i izgraditi radio dispečerski sustav u periodu do 2010. godine. Tražena brzina od minimalno 160 km/sat na postojećoj pruzi postigla bi se uvođenjem suvremenih vlakova s tim da se i prilikom remonta pruge i manjim rekonstrukcijama građevinskih elemenata dobije povoljnija trasa. Prilikom rekonstrukcije postojećih dionica ili izgradnje novih treba primjenjivati tehničke parametre iz Dodatka II Europskog sporazuma o glavnim međunarodnim željezničkim prugama AGC 1995. g. Kompletna dopuna signalno-sigurnosnih uređaja u kolodvorima i na pruzi te uvođenje daljinskog upravljanja prometom tj. telekomande predviđena je do 2010. godine.

3.5.1.2. Javne telekomunikacije (kartogram 3.8.2)

Područje Općine već je i prije izrade ovoga Plana bilo vrlo dobro pokriveno telekomunikacijskom mrežom. Ovim prostornim planom predviđena su širenja i grananja podzemnih korisničkih i spojnih vodova u suglasju sa širenjem sadržaja prema planiranom građevnom području. Izgradnja stupova pokretne mreže moguća je isključivo u sufglasju sa odredbama članka 104 III Izmjena i dopuna PPZŽ (Službeni glasnik Zagrebačke županije br. 4/10). Elektroničke komunikacijske zone za smještaj antenskih stupova urisane su u kartografskom prilogu 2.B. Pošta i telekomunikacije.

3.5.2. Energetski sustav 3.5.2.1. Cijevni transport plina (kartogram 3.8.3.1.)

Plinofikacija prirodnim plinom predstavlja doprinos u očuvanju zraka, tla i vode. Na području Općine Brdovec distribuira se prirodni plin, a koristi se za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje i hlađenje te za tehnološke potrebe. Plioopskrbni sustav na području Općine Brdovec sastoji se od: visokotlačnog dijela koji čini visokotlačni plinovod DN300 te na njega priključena regulacijska stanica široke potrošnje PSR Brdovec i industrijska plinska regulacijska stanica PRS Pliva te srednjotlačne plinske mreže s pripadnim kućnim priključcima.

Visokotlačni plinovod služi za opskrbu prirodnim plinom PRS Brdovec i PRS Pliva. Radni tlak plina u visokotlačnom dijelu plinoopskrbnog sustava je 4-6 bar. PRS Pliva locirana je unutar tvorničkog kruga. Instalacija PRS Brdovec smještena je u limeni kiosk, a oko PRS je izvan zone ugroženosti od eksplozije postavljena zaštitna ograda.

Srednjotlačna plinska mreža napaja se prirodnim plinom iz PRS Brdovec i služi za opskrbu prirodnim plinom kućanstava, ustanova i industrije. Plinska mreža izgrađena je u potpunosti za postojeću za postojeću izgrađenost, a ima kapacitet koji osigurava povećanje potrošnje zbog nove izgradnje.

3.5.2.2. Elektroenergetika (kartogram 3.8.3.2.)

Jugozapadnim dijelom Općine prolazi dvostruki 400 kV dalekovod. Prema planovima Elektroprijenosa ucrtana je planirana trasa dvostrukog 400 kV dalekovoda koji dolazi sa sjevera, iz općine Marija Gorica i Ključu Brdovečkom nastavlja prema jugoistoku paralelno sa postojećim dalekovodom. Izlaskom izvan područja Općine Brdovec odvaja se od ovog pravca i skreće prema jugu (području Grada Samobora).

Krajnjim zapadnim dijelom Općine također prolazi 2x110 kV dalekovod i to u smjeru sjever-jug (iz smjera Republike Slovenije preko Harmice i Ključa Brdovečkog ponovo natrag na područje Republike Slovenije). Drugi, jednostruki, 110 kV dalekovod prolazi krajnjim jugoistočnim dijelom Općine. Ovim Planom



predviđena je dogradnja još jednog (dvostrukog) 2x110 kV dalekovoda i to uz postojeći pojas 2x400 kV dalekovoda.

NNM je dobro razvijena na području Općine i postojeći kapaciteti su dostatni za možebitne potrebe za proširenjem ili pojačanjem Možebitne nove trafostanice 10(20)/0,4 kV postavljat će se u skladu sa stvarnim potrebama uz prethodno izrađenu potrebnu dokumentaciju.

3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.5.3.1. Vodoopskrba (kartogram 3.8.4.1.)

Središnjim prostorom Općine, duž prometnice D225, prolazi glavni magistralni vod iz smjera zaprežića, koji opskrbljuje vodom sva naselja Općine Brdovec. Ovim Planom ucrtane su planirani spojevi ovog magistralnog voda preko današnje i dodatno planirane vodospreme u Donjem Laduču sa magistralnim vodovodom na području Općine Marija Gorica i to iz dva smjera (jedan postojeći – zapadni koji bi se dodatno pojačao te drugi istočni. Zapadni se vezuje na postojeću vodospremu na području Općine marija Gorica, a istočni se spaja direktno na magistralni vodovod iz iste Općine.

S obzirom na postojeće vodospreme, prekidne komore, uređaj za pročišćavanje te crpne stanice, prilikom svake izvedbe pojedinih dijelova novoizgrađenih cjevovoda morat će se obaviti dodatna provjera tlaka u krajnjim točkama i napraviti dodatno podešavanje. Prilikom izrade planova budućih vodoopskrbnih podsustava i grananja mreže biti će potrebno predvidjeti i proširenje postojećih vodosprema. Ne smije se zaboraviti da veći dio domaćinstava ima i “privatne” izvore pitke vode - bunare koji se nikako ne smiju zanemariti.

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda (kartogram 3.8.4.2.)

Izrađeni i potvrđeni glavni projekti fekalne kanalizacije s već izvedenim dionicama istog kanalizacijskog sustava čine cjelovito riješen sustav odvodnje (fekalne) razdjelne kanalizacije. Cilj daljnjeg razvoja odvodnje na području Općine Brdovec je sustav oborinske odvodnje.

Odlukom o odvodnji otpadnih voda (Glasnik Zagrebačke županije br.9/06) planirano je da se otpadne vode sa područja Općine Brdovec odvode u Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Zaprešića i nastavno u rijeku Savu. Otpadne vode Općine Brdovec odvode se razdjelnim sustavom javne odvodnje.

Na dijelovima područja Općine gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne vode se moraju odvoditi u vodonepropusne sabirne jame ili lokalnim odvodnim sustavom na način propisan Odlukom o odvodnji otpadnih voda, što se dozvoljava kao privremeno rješenje do izgradnje sustava javne odvodnje, a nakon izgradnje priključiti se na isti, a sabirnu jamu ili lokalni sustav odvodnje isključiti iz funkcije.

Jedino za objekte sagrađene u skladu s tehničkim zahtjevima iz propisa koji su bili na snazi prije donošenja Odluke o odvodnji otpadnih voda, dozvoljeno je ispuštanje otpadnih voda u septičke jame.

Sam način odvodnje i uvjeti ispuštanja otpadnih voda, kao i potencijalno onečišćenih oborinskih voda, propisuje se vodopravnim aktima u skladu s pozitivnim propisima, osim za odvodnju otpadnih voda iz stambenih građevina i sl. u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe, za što vodopravni uvjeti nisu potrebni.

Kod odvodnje oborinskih voda nema većih problema jer postoji veliki broj manjih prirodnih vodotoka do kojih se sustavom otvorenih ili poluotvorenih kanala može odvesti sva preostala oborinska voda koja ostane nakon prirodnog upijanja vode u teren. Poplave su ograničenog karaktera i relativno kratkog trajanja. Međutim potrebno je redovito održavati propusnost korita vodotoka, kako bi se smanjila opasnost od poplava od bujičnih voda nastalih prilikom sezonskih pojačanih oborina.

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Zaštita voda, odnosno uređenje vodotoka i voda, provodi se na temelju Zakona o vodama (NN 153/09.) i Državnoga plana za zaštitu voda.). Glavni je cilj zaštite voda očuvanje vrsnoće voda i zdravlja ljudi. Vodama se upravlja prema sljedećim načelima:

* Načelo jedinstvenog vodnog sustava; * Načelo održivoga razvitka;



* Načelo sveobuhvatnog planiranja i sveobuhvatnog razvoja i upravljanja okolišem i prostorom; * Načelo prevencije koje podrazumijeva planiranje i poduzimanje potrebnih mjera u zaštiti voda

(preventivne mjere su mjere sprječavanja i ograničavanja u ispuštanju opasnih i drugih tvari, koje bi mogle uzrokovati onečišćenje ili zagađenje voda);

* Načelo "uporabe najbolje raspoložive tehnologije", koje podrazumijeva: štednju sirovina i energije, isključivanje opasnih tvari iz tehnološkog procesa te smanjenje količina i štetnosti svih ispuštenih tvari;

* Načelo "onečišćivač plaća", što znači da svatko tko onečisti vodu ima obvezu platiti naknadu u skladu sa stupnjem izazvanoga onečišćenja;

* Načelo osiguranja stalnih informacija o stanju kakvoće voda, što je od osobite važnosti za upoznavanje javnosti i poduzimanje potrebnih mjera za zaštitu voda.

Sustav javne odvodnje samo je djelomično izveden u Općini, što znači da se otpadne vode i sanitarne otpadne vode. U budućnosti se očekuje veliko onečišćenje, osobito kada započne jača izgradnja planiranih gospodarskih i stambenih područja. Svi možebitni onečišćivači morat će poduzeti sve mjere da se isključi svaka mogućnost onečišćenja ili zagađenja voda.

Da bi kakvoća voda bila zadovoljavajuća potrebno je poduzeti sljedeće mjere: * Zabraniti ili ograničiti izgradnju na područjima zaštite prirode i krajolika; * Ograničiti izgradnju i obavljanje djelatnosti na malim vodotocima gdje ispuštanje otpadnih voda

može imati utjecaj na kakvoću voda i pored primjene potrebnih mjera zaštite; * Zabraniti ispuštanje opasnih tvari iz stavka 2. članka 3 Uredbe o opasnim tvarima u vodama; * Ograničiti ispuštanje opasnih tvari iz stavka 3. članka 3. Uredbe o opasnim tvarima u vodama.

Da bi se spriječilo ili smanjilo onečišćenje voda potrebno je poduzeti sljedeće mjere: * Izgraditi cjeloviti sustav javne odvodnje; * Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje; * Spriječiti odlaganje krupnoga otpada, strvina, industrijskoga otpada i svih drugih vrsta otpada u

vodotoke; * Smanjiti opterećenje otpadnim vodama iz raznih tehnoloških procesa i prilagoditi sastav otpadnih

voda dopuštenim vrijednostima opasnih i drugih tvari; * Zamijeniti postojeću tehnologiju s boljim i čišćim tehnologijama u tehnološkim procesima gdje

opasne i druge tvari onečišćuju vode; * Donijeti program mjera za smanjenje onečišćenja voda od agrotehničkih sredstava; * Urediti erozijska područja i spriječiti ispiranja gradnjom regulacijskih vodnih građevina,

pošumljavanjem, pravilnom obradom tla, i pravilnom uporabom agrotehničkih sredstava u proizvodnji bilja.

U cilju ostvarenja mjera zaštite voda potrebno je izraditi Plan provedbenih mjera, koji treba sadržavati sljedeće: 1. Popis čimbenika onečišćenja voda, ocjenu stanja i određivanje prvovažnih postupaka; 2. Analiza mogućnosti uporabe boljih tehnologija u nekom tehnološkom procesu; 3. Utvrđivanje potrebnih mjera zaštite voda, kao i potrebnog novca za njihovo provođenje; 4. Vremensku razradu provedbe utvrđenih mjera i 5. Odgovorne osobe za oživotvorenje plana provedbenih mjera.

3.5.3.4. Zaštita od poplava i bujica

Zaštita od poplava i bujica uređeno je Zakonom o vodama (NN 153/09). Potrebno ih je rješavati sustavno u sklopu vodnogospodarske djelatnosti, a na temelju vodnogospodarske osnove. Provodit će se prema dokumentu Dugoročni plan razvoja vodoprivrede Hrvatske od 1986. do 2005. godine kojim je predviđeno cjelovito uređenje bujičnih slivova i tokova. Zbog postojanja vodotoka različitih veličina sa zapadnih obronaka Medvednice, obličja terena, obilježja podneblja te nepostojanja sustavne zaštite, postoji određena opasnost od poplava, erozija i bujica. Do manjih ili većih poplava u potočnim nizinama povremeno dolazi u proljeće i jesen, a prilikom ljetnih jakih kiša dolazi i do erozije tla na padinama. Da bi se opasnost i posljedice poplava sveli na što manju mjeru, potrebito je učiniti sljedeće:

* Istražiti i mjeriti režim voda i erozijske pojave na terenu, te voditi katastar bujica u sklopu vodnogospodarskog katastra i karte bujičnih tokova i erozija. Ovisno o rezultatima istraživanja poduzeti djelotvorne mjere zaštite;

* Redovito čistiti korita i obale vodotoka od krutog i krupnog otpada;



* Graditeljskim, krajobraznim i tehničkim mjerama uređivati vodotoke tamo gdje je to potrebno, ali na način da se uklopi u krajolik svojom linijom toka, materijalima i ostalim tehničkim pojedinostima;

* Napraviti studiju ili plan zaštite od voda gdje će se po potrebi predvidjeti sakupljanje voda (retencije) i drugi tehnički zahvati te djelotvorne mjere za zaštitu od poplava. (u Planu urisane retencije preuzete su iz dosadašnjega plana.

U cilju zaštite od erozije valjalo bi učiniti sljedeće: * Popisati i kartirati terene osjetljive na eroziju, odnosno zabilježiti one terene koji su već erozijom

uništeni ili oštećeni; * Utvrditi čimbenike koji u većoj mjeri pridonose eroziji tla i odrediti djelotvorne mjere s ciljem da se

nepovoljno djelovanje čovjeka svede na što manju mjeru (primjerice, trebalo bi oranične površine nagiba 15-300 prevesti u trajne travnjake);

* Napraviti plan poboljšanja i pošumljavanja onih terena koji su uništeni erozijom ili su možebitni erozivni tereni (svi tereni s nagibom od 300);

* Djelotvornim zahvatima smanjiti mogućnost nepovoljnoga djelovanja brdskih voda.

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM Odnos prema zbrinjavanju otpada jedno je od mjerila kojim se može prosuđivati o civilizacijskoj

razini i o gospodarskoj razvijenosti nekog društva. Zbrinjavanje komunalnoga otpada postao je posljednjih godina jedan od prvovažnih zadataka u Hrvatskoj. Smanjenje količina i zbrinjavanje otpada treba postati jedna od neodgodivih zadaća u zaštiti i unapređenju stanja okoliša i zaštiti zdravlja ljudi. Zbrinjavanje otpada ima osobitu važnost s gledišta zaštite okoliša i prirodnih izvora.

Zbrinjavanje otpada podrazumijeva skrb o postupanju s komunalnim i posebnim otpadom. Posebnim otpadom smatra se opasan otpad i nisko i srednje radioaktivan otpad. Na području Općine Brdovec za sada nema opasnog otpada čije se zbrinjavanje ustrojava na razini Države. Postoji neopasan i poluopasan tehnološki otpad (IZ tvornice "Pliva"), čije zbrinjavanje treba rješavati na razini Županije. U budućnosti, s razvojem i izgradnjom proizvodnih pogona u gospodarskim područjima, može se očekivati znatnije količine tehnološkoga otpada (krutog i tekućeg).

Odlaganje otpada na području Općine nije malen problem, kao uostalom i u cijeloj županiji. Na razini Županije pokušava se sustavno riješiti problem odlaganja komunalnoga otpada. Daleko je veći problem s tehnološkim otpadom. Dok za komunalni otpad postoje neki podaci, za tehnološki otpad nije moguće doći do stvarnih podataka. Budući da zbrinjavanje otpada nije dugoročno riješeno ne samo za Općinu Brdovec, nego i za susjedne Općine potrebno je žurno na razini Županije donijeti potrebne odluke i napraviti pripreme za trajno rješenje odlaganja komunalnoga otpada. Ponajprije je potrebno izraditi studiju kojom će se utvrditi moguća mjesta za odlagališta. Takva studija nije napravljena za Općinu prije izrade ovoga Plana.

3.6.1. Kruti otpad Na području Općine trenutno nema odlagališta komunalnoga otpada već se isti odlaže na deponij u

Karlovačkoj županiji koja jedina ima uređenu deponiju. U svrhu poboljšanja stanja s komunalnim i industrijskim otpadom predlaže se sljedeće:

* Redovito utvrđivanje količina i vrste komunalnoga i tehničkoga otpada; * Izrada liste najvećih proizvođača otpada; * S osobitom pozornosti prići evidentiranju opasnog otpada i njegovom zbrinjavanju (NN 32/1998.); * Obraditi otpad prije njegova trajno odlaganja; * Poduzeti djelotvorne mjere za smanjenje otpada, njegovo prikupljanje i odvoz; * Odvojeno prikupljanje iskoristivoga i neiskoristivoga otpada, obrada i iskorištavanje otpada (postaviti

kontejnere za sakupljanje iskoristivoga otpada: staklo, papir, metal, plastika); * Prilikom izdavanja lokacijskih i građevnih dozvola za proizvodne građevine (zgrade u svrhu obrta,

maloga poduzetništva i čiste prerađivačke industrije) potrebito je odrediti uvjete za postupanje s otpadom;

* Osiguravati i sanirati divlja odlagališta otpada; * U sklopu Programa zaštite okoliša potrebno je potanko odrediti mjere postupanja s otpadom (Zakon

o otpadu, NN 34/1995.). Valja osobito obraditi sljedeće: - Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada;



- Mjere iskorišćivanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenoga skupljanja; - Gradnja građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada; - Mjere poboljšanja odlagališta otpada i otpadom onečišćenoga tla; - Mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom; - Izvori i visina potrebitoga novca za provođenje pojedinih mjera; - Rokovi za izvršenje utvrđenih mjera.

3.6.2. Tekući otpad Za tekući otpad predviđena je izgradnja sustava javne odvodnje (kanalizacije) koji je samo djelomice

izveden. Tekućim otpadom smatraju se: 1. sanitarne otpadne vode, koje se ispuštaju nakon uporabe iz domaćinstava, ugostiteljstva, ustanova i drugih građevina neproizvodnih djelatnosti i 2. tehnološke otpadne vode, koje su korištene u proizvodnom procesu (od farmi, industrijskih postrojenja i druge proizvodnje). U cilju smanjenja onečišćenja od tekućega otpada propisuje se sljedeće:

* Kada se u nekom građevnom području izvede odvodni kanal (javna kanalizacjska mreža), postojeće stambene i ostale zgrade i građevine moraju se priključiti na sustav javne kanalizacije;

* Ako u građevnom području postoji javni sustav odvodnje, stambena ili druga zgrada ili građevina koja se planira izgraditi mora se priključiti na javnu kanalizacijsku mrežu;

* Otpadne vode iz domaćinstava moraju se prije ispuštanja u okoliš pročišćavati metodom samočišćenja u septičkim jamama;

* Otpadne vode iz gospodarskih zgrada u domaćinstvima s izvorom onečišćenja, kao i otpadne vode gospodarskih proizvodnih građevina (obrt, industrija i dr.) moraju se prije ispuštanja u vodotok pročistiti tako da se ne poveća stupanj onečišćenja.

3.6.3. Zbrinjavanje biološkoga otpada Kao prvovažni zadatak nameće se potreba kompostiranja biljnih ostataka u domaćinstvima. Kompostiranje u vlastitom vrtu ili dvorištu smanjit će količinu krutoga otpada koji se odlaže u odlagalištima, smanjit će cijenu komunalnoga otpada (zbog smanjene količine otpada), smanjit će osobne troškove za umjetna gnojiva, pridonijet će zdravijem i ekološki primjerenijem življenju. Kompostiranje u vlastitom vrtu treba poticati raznim mjerama.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ U Ustavu Republike Hrvatske izričito se navodi da je zaštita okoliša "ustavna kategorija", a dijelovi

ekosustava su proglašeni kao "dobra od državnog interesa i imaju osobitu zaštitu Države". Izjavom o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj iz 1992. godine prihvaćena je zamisao uravnoteženoga (održivoga) gospodarskoga razvitka uz štovanje vrijednosti okoliša. Potpisivanjem sporazuma o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti 1997. godine Hrvatska se pridružila većini zemalja u svijetu koje su to isto učinile. Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07.), Zakonom o otpadu (NN 151/03., 178/04., 153/05., 111/06., 60/08. i 87/09.), Zakonom o zaštiti zraka (NN 48/1995., 178/04. i 60/08.), Zakon o vodama (NN 153/09.), Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07., i 38/09.) i drugim zakonima, pravilnicima i uredbama stvorene su pravne pretpostavke za uspostavu cjelovitoga sustava upravljanja okolišem i prostorom.

Prema Zakonu o zaštiti okoliša okoliš je prirodno okruženje (zrak, voda, tlo, biljni i životinjski svijet, itd.) kao i okruženje koje je stvorio čovjek (gradovi, naselja, prometnice, kultura, itd.). Uređenje, korištenje i zaštitu okoliša ovaj zakon shvaća kao skup isprepletenih mjera i akcija uključivo planiranje, valoriziranje i upotrebu svih resursa okoliša, određivanje stupnja njihovog opterećenja, bilanciranje, utvrđivanje učinkovitih mjera zaštite, itd. Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji prostor je cjelokupna fizička, prirodna i po čovjeku stvorena osnova koja se u skladu s gospodarskim i drugim potrebama obnavlja, razvija i zaštićuje u trajnom procesu prostornog uređenja. U Strategiji prostornoga uređenja R.H. iz 1997. godine navedeno je da prostor Republike Hrvatske treba razvijati uvažavanjem i svrhovitim korištenjem prirodnih izvora, prirode i kulturnih dobara u planiranju gospodarskoga razvitka i potreba stanovništva.

Ključna područja djelovanja u zaštiti okoliša su područja gospodarstva i korištenja prirodnih izvora. Prvovažni cilj u industriji treba biti modernizacija i uvođenje suvremenih tehnologija koje će smanjiti i odstraniti štetne utjecaje, odnosno takva tehnologija koja će osigurati gospodarske učinke u granicama



dopustivih opterećenja okoliša. U području infrastrukture i komunalnim djelatnostima potrebno je provesti modernizaciju, ponajprije pročišćavanje otpadnih voda, izvedbu sustava odvodnje koji osigurava nepropusnost, te sustavno zbrinjavanje otpada (odvajanje i prikupljanje korisnoga otpada, posebna skrb za opasni otpad, štednja vode i energije). Krajobraz treba čuvati provođenjem mjera zaštite prirodne i kulturne baštine te očuvanjem kulturne i prirodne fizionomije krajolika u cjelini. U poljodjelstvu treba težiti smanjenju upotrebe štetnih kemijskih sredstava i očuvanju kakvoće poljodjelskoga zemljišta. U vodnom gospodarstvu potrebno je provoditi mjere zaštite voda i suvremenih načela korištenja voda s namjerom očuvanja prirodnoga ustroja.

3.7.1. Sustav gospodarenja okolišem Sustav gospodarenja okolišem uključuje sljedeće:

* Društveni i gospodarski razvitak, * Razborito korištenje prirodnih izvora i kulturnoga naslijeđa, * Zaštitu okoliša, * Provedbu i kontrolu sustava gospodarenja okolišem.

Osim poznatih znanstvenih grana i načina istraživanja u posljednje vrijeme osobito se ističe važnost ekonomike okoliša. Ta nova znanstvena grana ekonomskih znanosti pokušava dati odgovore na pitanja: koji su razlozi doveli do oštećenja prostora i okoliša, kakva je isplativost korištenja prostora, koje postupke treba primijeniti za sprječavanje onečišćenja i uz koju cijenu, kako razborito i štedljivo koristiti prirodna bogatstva, kako gospodariti otpadom, koja je učinkovitost politike zaštite okoliša, itd. Republika Hrvatska je donesenim zakonima, pravilnicima i uredbama prihvatila tri temeljna načela prava okoliša, a to su:

* Načelo predusretanja podrazumijeva prethodnu zaštitu i sprječavanje ugrožavanja prirodnih izvora, odnosno uklanjanje ili svođenje opasnosti na najmanju moguću mjeru;

* Načelo uzročnosti podrazumijeva da svatko tko onečišćuje okoliš i prouzrokuje štete, snosi troškove oporavka ili naknadu štete;

* Načelo suradnje podrazumijeva zajedničko djelovanje svih zainteresiranih (države, društva, gospodarstvenika, pojedinaca).

Djelotvornost zaštite okoliša bit će veća ako ne izostane suradnja županija. Gradovi i općine su maleni i u pravilu s nedostatnim novcem za potrebne djelatnosti u svrhu zaštite okoliša. Kada se novac općina i gradova pod pokroviteljstvom županije promišljeno usmjeri, učinkovitost će biti zamjetna. Zato dogovor županijskih, gradskih i općinskih uprava mora biti na samom početku rješavanja poteškoća zaštite okoliša kako bi se problemi uočili, razmotrili, pratili i najdjelotvornije usklađeno rješavali. Usklađeno djelovanje u zaštiti okoliša znači međusobnu suradnju susjednih općina, gradova, županija i država. Ekološke poteškoće su često regionalnih obilježja: nastaju na jednom mjestu, očituju se na drugom mjestu. One ekološke probleme, koji nastaju na teritoriju općine ili grada morat će riješiti sama općina, odnosno grad. Probleme koji nastaju u susjednim gradovima (općinama) ili državama morat će se rješavati zajednički na obostranu korist. Mnoge ekološke probleme, primjerice: poboljšanje kakvoće zraka, vode i tla, zaštita biološke raznolikosti, kao i najveći dio najvažnijih pitanja zaštite okoliša - moguće je djelotvorno riješiti mjerama gospodarske politike na području energetike, prometa, industrije, graditeljstva, turizma, poljodjelstva i šumarstva.

3.7.2. Utvrđivanje stanja okoliša Skrb o zaštiti i unapređenju mjesnoga okoliša je pravo i obveza lokalne samouprave, dakle općina i

gradova. Zakon o zaštiti okoliša određuje općinama i gradovima obveze glede izrade dokumenata zaštite okoliša. Ponajprije se to odnosi na Izvješće o stanju okoliša i na Program zaštite okoliša. Da bi se mogao napraviti program zaštite okoliša potrebito je dobro upoznati okoliš, dakle zabilježiti postojeće stanje. U sklopu ovoga Plana djelomično je istraženo stanje okoliša i dostupne spoznaje su ugrađene u Plan. Za izradu izvješća o stanju okoliša u velikoj mjeri će poslužiti ovaj Plan, osobito poglavlje o kulturnome i prirodnome naslijeđu. Zbog nedostatka novca nije bilo moguće izraditi sveobuhvatnu studiju zaštite okoliša i tako osobito obraditi teme mogućih onečišćenja pitke vode, vodotokova, tla i zraka. Te su teme u sklopu ovoga Plana samo načete i očekuje se da će slijedom Zakona o zaštiti okoliša to biti učinjeno u skoroj budućnosti.



Gradovi i općine nemaju izravnu zakonsku obvezu izrade izvješća o stanju okoliša, ali su obvezni, primjerice, osigurati uvjete za vođenje očevidnika o stanju okoliša, mjerama zaštite okoliša i načinu obavješćivanja javnosti, te osigurati javnost podataka važnih za zaštitu okoliša. Gradovi i općine bi morali voditi cjeloviti pregled izvora podataka i spisa važnih za zaštitu okoliša. Prikupljanje i sređivanje raspoloživih izradaka i podataka prvi je korak u stjecanju uvida u stanje okoliša. U prvi trenutak izgledat će da ničega nema ili da su podatci vrlo skromni. Nakon potankoga istraživanja postojećih raznovrsnih izradaka (elaborata, planova, izvješća i sl.), utvrdit će se obimnost podataka o okolišu, ali oni su raspršeni na raznim mjestima. Potrebito ih je skupiti na jedno mjesto, svrstati po određenim mjerilima i utvrditi što nedostaje. Podatci o okolišu mogu se naći u sljedećim izradcima:

* Prostornim planovima, * Studijama o utjecaju na okoliš, * Zbirkama isprava o posebno zaštićenim područjima i građevinama, * Osnovama, planovima i programima s područja vodnoga gospodarstva, gospodarenja šumama, * Zdravstvenoj dokumentaciji, * Podatcima i popisima mjesnih onečišćavatelja, tvrtki koje obavljaju poslove zaštite okoliša i dr., * Katastru onečišćenja (kojeg treba što prije uspostaviti).

A Izvješće o stanju okoliša općine trebalo bi sadržavati sljedeće podatke: * Stanje dijelova okoliša, * Podatci o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš i o svim drugim nepovoljnim utjecajima na okoliš, * Djelatnosti i onečišćivači, * Ocjena provedenih mjera i njihove učinkovitosti, * Stanje u zaštiti okoliša - analiza ostvarivanja dosadašnjih Programa zaštite okoliša, * Ocjena provedenoga nadzora, * Podatke o izrečenim kaznama i o korištenju novčanih sredstava za zaštitu okoliša, * Procjenu potrebe izrade novih ili izmjene i dopune postojećih izradaka, * Popis stručnih ustanova i pojedinaca koji pridonose zaštiti okoliša,

Na temelju raspoloživih podataka i spoznaja u Općini Brdovec trenutno nema većih problema iz djelokruga zaštite okoliša, ako se izuzmu otpadne vode proizvodnih pogona "Plive" u Savskom Marofu i nedostatak sustava odvodnje otpadnih voda u svim naseljima. Budući da to nije samo problem Brdovca, nego i nekih drugih susjednih gradova i općina, a time i Županije, to će se taj problem trebati što skorije riješiti na najprikladniji način. Nepostojanje odvodnje u skoro svim naseljima općine (izuzev dijela Prigorja Brdovečkog i dijela Brdovca) nadomještava se sa septičkim jamama. Poljodjelstvo je slabo razvijeno tako da ne postoji opasnost od prekomjerne upotrebe pesticida, što nije isključeno u budućnosti pa treba poduzeti preventivne mjere. Znatni su problem divlja odlagališta krupnoga otpada, što je postalo opći problem, a treba ga riješiti Općina sa mjerama koje su u nastavku navedene.

3.7.3. Mjere zaštite okoliša 3.7.3.1. Program zaštite okoliša

Prema Zakonu o zaštiti okoliša, gradovi i općine dužni su izraditi program zaštite okoliša za ona područja koja je potrebno posebno zaštititi radi očuvanja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti. Izradi programa zaštite prethodi izrada Izvješća o stanju okoliša. Sastavni dio programa zaštite okoliša trebaju biti i Mjere postupanja s otpadom (podrobnije o njima pod naslovom: 3.6. Postupanje s otpadom). Program o zaštiti okoliša treba sadržavati sljedeće podatke:

* Osnovni ciljevi, * Uvjeti i mjerila zaštite okoliša u cjelini, * Stanje onečišćenja okoliša i prvovažne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i pojedinačnim

prostornim cjelinama, * Razrada načela i smjernica zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša, * Mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja okoliša, * Provoditelji mjera i ovlaštenja u svezi s provođenjem mjera zaštite okoliša, * Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje zaštite okoliša, * Način provođenja žurnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćavanja okoliša, * Rokovi za poduzimanje pojedinih mjera.



3.7.3.2. Zaštita voda

Uz donesene propise, za uspješnu provedbu zaštite voda važna je izrada planova za zaštitu voda na razini lokalne uprave i samouprave, kao i utvrđivanje onečišćivača i sustavno praćenje kakvoće vode na svim vodotocima. Radi održavanja prihvatljivog ili postojećeg stanja kakvoće voda, nameće se kao nužno neprekidno osiguranje nadzora nad djelatnostima, koje bi mogle izazvati povećana ili nepredviđena onečišćenja površinskih i podzemnih voda. Zaštitu voda potrebno je provoditi na temelju Državnoga plana za zaštitu voda (NN 8/1999.). Zaštita voda od posebnog je značaja. Zaštita se mora neprekidno provoditi za sve površinske i podzemne vode, uključujući i vodu za piće i termalnu vodu. Potrebno je osigurati novac za istražne radove koji bi prethodili izradi vodnogospodarske osnove i vodnogospodarskim planovima za područje Općine. Osnovni ciljevi zaštite voda trebaju biti sljedeći:

* Sačuvati vode koje su još čiste; * Poboljšati ili ukloniti onečišćenja zbog kojih dolazi do ugrožavanja ili onečišćavanja vode za piće na

postojećim ili planiranim izvorištima; * Očuvati kakvoću voda u propisanim kategorijama provođenjem i održavanjem mjera zaštite, te

djelotvornijom kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za pročišćavanje onečišćenih voda; * Zaustaviti pogoršanje kakvoće podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona ozbiljnije narušena; * Poboljšati izgradnju potrebnih uređaja za pročišćavanje onečišćenih voda, bilo da se radi o

središnjim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Općine ili većih industrijskih građevina; * Gospodarskim razvojem predviđati "čiste tehnologije", kojima bi se smanjilo ulaganje i izgradnja

uređaja za pročišćivanje otpadnih voda.

3.7.3.3. Zaštita tla

Sve površine tala, sposobne za poljodjelsku proizvodnju, raspoređene su prema plodnosti u osam bonitetnih klasa i dvije podklase u svakoj klasi, a slijedom obilježja tla, podneblja, obličja terena i drugih čimbenika (Pravilnik o bonitiraju zemljišta). U prvu (I) skupinu ubrajamo tla najbolje kakvoće. Šumska tla su u pravilu iznad prosječnog boniteta. Dostupni podatci ukazuju da poljodjelstvo nije do sada bilo ozbiljan onečišćivač tala. Zakon o poljodjelskom zemljištu sadrži članke o zaštiti tla, zaštiti poljodjelskoga zemljišta od prenamjene i štetnih tvari. Zaštita tla, kao osnovnog nacionalnog dobra, je nužna kako bi se u što većoj mjeri sačuvalo tlo za proizvodnju zdrave hrane, danas toliko cijenjene u svijetu. To je od osobitoga značenja za gospodarski i turistički razvitak Općine i cijele županije. Da bi se tlo, dobre kakvoće i pogodno za voćnjake, vinograde i ostale poljodjelske kulture, zaštitilo od onečišćenja odnosno da bi se ono smanjilo, trebalo bi napraviti sljedeće:

* Napraviti pedološku studiju, odnosno studiju o mogućnosti razvitka poljodjelstva kako bi se kod izrade izmjena i dopuna ovoga Plana mogli koristiti rezultati istraživanja s ciljem da se onemogući izgradnja na najvrsnijim tlima pogodnima za poljodjelstvo;

* Onemogućiti svaku bespravnu izgradnju, osobito na vrsnom poljodjelskom zemljištu; * Smanjiti na najmanju moguću mjeru uporabu agrotehničkih pesticida, umjetnog gnojiva i sl.; * Djelotvornim zahvatima spriječiti eroziju tla; * Spriječiti divlja odlagališta otpadaka po poljodjelskim zemljištima; * Podukom i vrsnim planovima i zamislima poticati proizvodnju zdrave hrane na tradicijski način.

3.7.3.4. Zaštita kakvoće zraka i zaštita od buke

Zaštita zraka, odnosno smanjenje lokalnog onečišćenja zraka, jedan je od prvovažnih zadataka u provođenju zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Hrvatskoj. Zrak se smatra općim dobrom koje ima zaštitu u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka je očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, kulturne i materijalne vrijednosti, postići najbolju moguću kakvoću zraka, spriječiti ili barem smanjivati onečišćenja koja utječu na promjenu klime te uspostaviti, održavati i unaprjeđivati cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom zraka na teritoriju Hrvatske. Zakon o zaštiti zraka (NN 48/1995.) i Pravilnik o katastru emisija u okoliš (NN 36/1996.) su osnovni propisi za provedbu politike zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Hrvatskoj.

Republika Hrvatska potpisnica je sljedećih međunarodnih ugovora: Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača (od 1991.), Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (od 1991.), Londonske Dopune Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, Kopenhagenske



Izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (od 1991.), Protokola konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, o dugoročnom financiranju programa suradnje za praćenje i procjenu dalekosežnog prekograničnog prijenosa onečiščujućih tvari u zraku u Europi (EMEP Protokol, od 1991.), Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (od 1992.).

Današnja kakvoća zraka uglavnom je I. kategorije, što znači da je zrak čist ili neznatno onečišćen ili II. kategorije, što znači da je zrak umjereno onečišćen. Prekomjerno onečišćenje zraka (III. kategorija) zabilježeno je u industrijskim gradovima (Zagreb, Rijeka, Split, Kutina). U svrhu zaštite zraka treba ponajprije učiniti sljedeće: 1. rješavati problem onečišćenja česticama i sumpor-dioksidom i 2. smanjenje onečišćenja iz prometa i specifičnih industrijskih postrojenja. Cilj svih gradova i mjesta u Hrvatskoj treba biti postizanje I. kategorije glede onečišćenja zraka. Sljedeći važan zadatak je zaštita šumskog ekosustava od "kiselih plinova" (SO2, NOX i NH3). Taj problem valja rješavati na međunarodnoj razini, ali se može očekivati da će za pojedine županije biti propisane kvote emisije. Tamo gdje nema velikih izvora onečišćenja (primjerice u područjima izvan gospodarskih područja s izvorima onečišćenja) očuvanje kakvoće zraka treba iznalaziti sporazumno s pojedinim izvorima omogućavajući da sami izvori predlože najpovoljnije mjere zaštite po načelu djelotvornost-trošak.

Utjecaj prometa na okoliš u neprestanom je porastu. Promet je zbog uporabe fosilnih goriva (nafta) odgovoran za 25% globalnih emisija ugljikova dioksida. Izgaranje fosilnih goriva proizvodi onečiščujuće tvari (ugljikov monoksid, dušikovi oksidi, benzen, krute čestice, olovo i dr.) koje se prenose na veće udaljenosti i koje škode ljudskom zdravlju, biljkama, životinjama, usjevima i šumama. Promet se smatra jednim od najvažnijih uzročnika zdravstvenih tegoba povezanih s otrovnim onečišćujućim tvarima u zraku. Štetne tvari dospijevaju u vodotoke te tako dalje onečišćuju ekosustav i ugrožavaju ljudsko zdravlje. Od drugih nepovoljnih utjecaja prometa za život u naseljima najozbiljnija je buka. Na području Općine moguće je u budućnosti očekivati znatnije izvore onečišćenja zraka i izvore veće buke.

3.7.3.5. Vatrogasna zaštita

U cilju što djelotvornije zaštite od požara na području Općine poželjno je poduzeti sljedeće mjere: * Izraditi jedinstveni program protupožarne zaštite za područje Općine; * Unaprijediti protupožarnu preventivu, kao najjeftinijega načina rješavanja problema požara; * U državnim šumama obvezno provoditi mjere zaštite od požara (izgradnja šumskih prosjeka,

prorjeđivanje šumskih sastojina ugroženih požarom, kresanje grana uz javne prometnice i dr.); * Vlasnike privatnih šuma (u kojima se ne provode gospodarske mjere i nužne mjere zaštite od

požara) i zapuštenih poljodjelskih površina potrebno je poticajnim mjerama privoliti na privođenje zemljišta svojoj namjeni, ali i vrlo jasno predvidjeti i kazne zbog neprovođenja zakonskih obveza;

* Poticati osnivanje dobrovoljnih vatrogasnih društava i unapređivati uvjete za rad postojećih dobrovoljnih vatrogasnih društava.

3.7.3.6. Zaštita okoliša mjerama krajobraznoga i graditeljskoga oblikovanja

Na području Općine ovim je Planom predviđeno nekoliko načina zaštite okoliša mjerama krajobraznoga i graditeljskoga oblikovanja. To su: zahvati potrebne provedbe procjene utjecaja na okoliš, oblikovanje zemljišta uz veće infrastrukturne građevine, sanacija oštećenih gradskih cjelina i područja pojačane kontrole prostornih zahvata.

Prilikom izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju postojećih državnih i županijskih cesta, koje prolaze područjem Općine, bilo bi dobro da se izradi Studija utjecaja na okoliš, a zatim i Projekt krajobraznoga oblikovanja cestovnog užeg i šireg pojasa. Projektom krajobraznoga oblikovanja treba predvidjeti pejsažno uređenje građevnim zahvatima narušenoga krajolika prilikom izgradnje cesta.

Uslijed graditeljskih neprimjerenih zahvata, osobito tijekom druge polovice 20. stoljeća, potrebno je vrsnim urbanističko-arhitektonsko-perivojnim oblikovanjem pridonijeti zaštiti povijesnih dijelova Općine (oko dvoraca u Laduču i Januševcu) te uobličenju zapuštenoga i urbanistički nedorečenoga prostora. To se osobito odnosi na širi prostor perivoja dvoraca. Potanke uvjete o načinu korištenja i o možebitnim graditeljskim i drugim zahvatima utvrdit će se u Studiji zaštite i obnove perivoja, koje će prethoditi izradi Urbanističkim (konzervatorskim) planovima uređenja.



3.8. KARTOGRAMI

3.8.1. Razvrstaj cestovnog i željezničkog prometa



3.8.2. Pošta i telekomunikacije



3.8.3. Energetski sustavi 3.8.3.1. Plinoopskrba



3.8.3. Energetski sustavi 3.8.3.2.Elektroenergetika



3.8.4. Vodnogospodarski sustavi 3.8.4.1. Vodoopskrba



3.8.4. Vodnogospodarski sustavi 3.8.4.2. Odvodnja otpadnih voda



3.8.5. Područja za koje je obvezna izrada prostornih planova


Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.

B IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA ZAGREBAČKE

ŽUPANIJE (Glasnik Zagrebačke županije br. 3/02., 6/02., 8/05., 8/07., 4/10.)



C. STRUČNE PODLOGE, NA KOJIMA SE TEMELJE

PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA



1. Podaci iz grafičke baze registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave (DGU). 2. Digitalne topografske karte (DTK25) u mjerilu 1:25000 Državne geodetske uprave (DGU). 3. Digitalne ortofoto (DOF) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave (DGU). 4. Katastarski planovi u digitalnom rasterskom obliku u mjerilu 1:1000 i/ili 1:2880 Državne geodetske

uprave (DGU).



D. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE

BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA



Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana su:

- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) - Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 16/07 i 46/10) - Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) - Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) - Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) - Zakon o vodama (NN 153/09) - Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) - Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) - Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) - Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) - Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 56/10) - Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10) - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) - Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) - Zakon o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09 i 73/10) - Zakon o grobljima (NN 19/98) - Zakon o pošti (NN 172/03, 15/04, 92/05 i 63/08) - Zakon o telekomunikacijama (NN 122/03, 158/03, 177/03, 60/04 i 70/05) - Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08) - Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) - Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) - Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07 i 88/10) - Zakon o željeznici (NN 123/03, 194/03, 30/04, 79/07 i 75/09) - Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 40/07) - Zakon o policiji (NN 129/00 41/08) - Zakon o unutarnjim poslovima (NN 29/91, - pročišćeni tekst, 73/91, 19/92, 33/92,76/94, 161/98,

128/99,29/00, 53/00, 129/00 i 32/02) - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) - Pravilnik o jednostavnim građevinama (NN 21/09 i 57/10) - Pravilnik o posebnim uvjetima za izgradnju objekata i uređaja u zaštitnom pojasu željezničke pruge

(Sl. list 19/76, 49/89, 53/83 i 43/85). - Pravilniku o tehničkim uvjetima i normama za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika

magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list 26/85)

- Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92) - Pravilnik o grobljima (NN 99/02) - Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite (NN 55/02) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06) - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94) - Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) - Pravilnik o ukapljenom plinu (NN 117/07) - Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN

146/05) - Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa

i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91) - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i

uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94) - Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08)



- Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (Sl.list 55/83) preuzetog Zakonom o standardizaciji (NN 53/91)

- Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06) - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) - Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (NN 8/08 i 46/08) - Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju

udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01) - važeće preuzete Norme za projektiranje čvorova u istoj razini U.C4.050. (1990.g.). - Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00 i 68/03) - Uredba o održavanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 90/95) - Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09). - Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) - Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo

kulture – Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995., 1998.). - Odluka o razvrstaju javnih cesta u autoceste (NN 77/07, 13/09 i 104/09) - Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 17/10) - Odluka o razvrstaju željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07) - Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga I. i II. reda (NN 64/93, 92/95 i 49/03)



E. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79., MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI

IZ ČLANKA 94. TE SUGLASNOST ŽUPANA IZ ČLANKA 98. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09)



F. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ STRUČNOJ, JAVNOJ

RASPRAVI I PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI



1. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI



2. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI



3. IZVJEŠĆE O PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI



G. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA



PRILOG 1: ODLUKA O IZRADI IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE BRDOVEC



PRILOG 2: OBJAVA PRETHODNE RASPRAVE



PRILOG 3: OBAVIJEST O PRETHODNOJ RASPRAVI





PRILOG 4: ZAPISNIK S PRETHODNE RASPRAVE



PRILOG 5: PRISTIGLA MIŠLJENJA, SMJERNICE I PREPORUKE NA NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA































PRILOG 6: ODLUKA O POČETKU JAVNE RASPRAVE



PRILOG 7: OBJAVA JAVNE RASPRAVE



PRILOG 8: ZAPISNIK S JAVNE RASPRAVE





PRILOG 9: ODLUKA O PRIHVAĆANJU NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA ZA JAVNI UVID I UPUĆIVANJE NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA NA PONOVNU JAVNU RASPRAVU



PRILOG 10: OBJAVA PONOVNE JAVNE RASPRAVE



PRILOG 11: ZAPISNIK S PONOVNOG JAVNOG UVIDA





H. SAŽETAK ZA JAVNOST



Izrada Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Brdovec, u daljnjem tekstu Plan, započeta je temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Brdovec objavljene u službenom glasilu Općine Brdovec „Glasnik Općine Brdovec“ broj: 1/08.




Izrada Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Brdovec, u daljnjem tekstu Plan, započeta je temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Brdovec objavljene u službenom glasilu Općine Brdovec „Glasnik Općine Brdovec“ broj: 1/08.


Documents

Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE … · Obavezni prilozi Planu, Knjige II te sada glasi, 1. POLAZIŠTA 1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Današnje upravno-teritorijalno