Izjava ministra za ekonomski razvoj Branimira Gvozdenovića nakon

Crna GoraCrna Gora________________________________________________

Ministarstvo zaMinistarstvo za ekonomskiekonomski razvojrazvoj

PROSTORNIPROSTORNI PLANPLAN CRNE GORE CRNE GORE DO 2020. GODINEDO 2020. GODINE

PREDLOG PLANAPREDLOG PLANA

28. maj 200728. maj 2007 –– 28. jun 2007.28. jun 2007.

Broj prisutnih:Broj prisutnih: 14741474

Formalni komentari: 578Formalni komentari: 578

Podijeljeno planova:Podijeljeno planova: 30783078

Mediji:Mediji:• TV emisije 33• Radio emisije 1818• Novinski članci 217217• Radio i TV prilozi 112112

JAVNA RASPRAVAJAVNA RASPRAVA--ukupanukupan pregledpregled --

KljuKljuččna oblast:na oblast:• Održiv razvoj• Implementacija plana

�� Prostorni zahvat Crne Gore: 13.812 kmProstorni zahvat Crne Gore: 13.812 km22

�� Morski akvatorij: 2.5Morski akvatorij: 2.5440 km0 km22

�� Cjelokupna obalna linija: 313 kmCjelokupna obalna linija: 313 km

�� Po osnovu nacionalnog zakonodavstva zaPo osnovu nacionalnog zakonodavstva zašštitiććeno: 10eno: 1066.655 ha (7,72% teritorije).655 ha (7,72% teritorije). . Meñunarodno zaMeñunarodno zašštitiććena podruena područčja prirode: 237.899 ha (17,2% teritorije)ja prirode: 237.899 ha (17,2% teritorije). U. Ukupna kupna zazašštitiććena podruena područčja prirode po oba osnova: 19,6% teritorijeja prirode po oba osnova: 19,6% teritorije

�� Planom iz 1997. Planom iz 1997. godine predviñeno da godine predviñeno da ćće u Crnoj Gori e u Crnoj Gori žživjeti 648.000 stanovnika. ivjeti 648.000 stanovnika. Projekcija nije ostvarena, buduProjekcija nije ostvarena, budućći da je ukupno stanovnii da je ukupno stanovnišštvo dostiglo: 620.145 (popis tvo dostiglo: 620.145 (popis 2003.g.)2003.g.)

Planske projekcije potvrñene za Sredi Planske projekcije potvrñene za Središšnji i priblinji i približžno za no za PrimorskiPrimorski region region. M. Meñutimeñutim, , za Sjeverni region projekcije nijesu ostvareneza Sjeverni region projekcije nijesu ostvarene

�� U Crnoj Gori ima 39 gradska i 12U Crnoj Gori ima 39 gradska i 123535 seoskih naselja (po popisu iz 2003. bez stalnih seoskih naselja (po popisu iz 2003. bez stalnih stanovnika ostalo 20 sela a po popisu iz 1991. g. 15 sela)stanovnika ostalo 20 sela a po popisu iz 1991. g. 15 sela)

�� Gustina naseljenosti: 44,8 stanovnika na 1 kmGustina naseljenosti: 44,8 stanovnika na 1 km2 2 povrpovrššineine

PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2020. GODINE PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2020. GODINE -- PREDLOGPREDLOG

POSTOJEPOSTOJEĆĆE STANJEE STANJE

�� Nije realizovan ni jedan planirani energetski Nije realizovan ni jedan planirani energetski objekatobjekat

�� U drumskom saobraU drumskom saobraććaju realizovani su samo aju realizovani su samo segmenti na pravcima budusegmenti na pravcima buduććih autoputeva i ih autoputeva i vavažžnih magistralnih pravaca i rekonstruisani nih magistralnih pravaca i rekonstruisani postojepostojećći vai važžni magistralni putevi.ni magistralni putevi.

ZavrZavrššeni su glavni radovi na rekonstrukciji eni su glavni radovi na rekonstrukciji aerodroma u Podgorici i Tivtuaerodroma u Podgorici i Tivtu

�� Naslijeñeni su problemi nelegalne gradnjeNaslijeñeni su problemi nelegalne gradnje, , nerijeneriješšenih pitanja u oblasti tehnienih pitanja u oblasti tehniččkeke infrastrukture infrastrukture (vodosnadbijevanje,(vodosnadbijevanje, naronaroččito ito PrimorskogPrimorskog regiona, regiona, tretmana otpadnih voda, odlaganja komunalnog tretmana otpadnih voda, odlaganja komunalnog otpada)otpada)

�� Donijet novi Zakon o planiranju i ureñenju Donijet novi Zakon o planiranju i ureñenju prostoraprostora


POSTOJEPOSTOJEĆĆE STANJEE STANJE

VizijomVizijom odrodržživogivog razvojarazvoja u u CrnojCrnoj GoriGori obuhvaobuhvaććeneene susu::

�� Vizija ekonomskog razvojaVizija ekonomskog razvoja

�� Socijalna vizijaSocijalna vizija

�� VizijaVizija žživotneivotne sredinesredine

�� EtiEtiččka vizijaka vizija

�� VizijaVizija kulturekulture

Vizija i opVizija i opššti ciljevi odrti ciljevi održživog razvoja u Crnoj Gori su tretirani kao vodeivog razvoja u Crnoj Gori su tretirani kao vodećće predjeljenje e predjeljenje

u pripremi Prostornog plana. Formulacija opu pripremi Prostornog plana. Formulacija opšštih i sektorskih specifitih i sektorskih specifiččnih principa, nih principa,

ciljeva i smjernica, kao i teritorijalnih odredbi za prostorni rciljeva i smjernica, kao i teritorijalnih odredbi za prostorni razvoj Crne Goreazvoj Crne Gore uvijek uvijek

odraodražžavaju navedene zahtjeve odravaju navedene zahtjeve održživog razvoja.ivog razvoja.


VIZIJA ODRVIZIJA ODR ŽŽIVOG RAZVOJAIVOG RAZVOJA

Na osnovu vizija definisano je pet opNa osnovu vizija definisano je pet opšštih ciljeva u Nacionalnoj strategijitih ciljeva u Nacionalnoj strategiji odrodržživog razvojaivog razvoja::

�� Ubrzan ekonomski rast i razvoj i smanjenje regionalnih razvojnihUbrzan ekonomski rast i razvoj i smanjenje regionalnih razvojnih razlikarazlika

�� Smanjenje siromaSmanjenje siromašštva; osiguranje ravnopravnosti u pristupu uslugama i tva; osiguranje ravnopravnosti u pristupu uslugama i resursimaresursima

�� Osiguranje efikasne kontrole i smanjenja zagañenostiOsiguranje efikasne kontrole i smanjenja zagañenosti, kao i odr, kao i održživo upravljanje ivo upravljanje prirodnim resursimaprirodnim resursima

�� Unapreñenje sistema upravljanja i uUnapreñenje sistema upravljanja i uččeeššćća javnosti; angaa javnosti; angažžovanje svih aktera sa ovanje svih aktera sa izgradnjom kapaciteta na svim nivoimaizgradnjom kapaciteta na svim nivoima

�� OOččuvanje kulturne raznolikosti i identitetauvanje kulturne raznolikosti i identiteta


CILJEVI ODRCILJEVI ODR ŽŽIVOG RAZVOJAIVOG RAZVOJA

Prostorni razvoj Crne Gore zasniva se na opProstorni razvoj Crne Gore zasniva se na op šštim principima:tim principima:

•• Prostorni razvoj gradi i podstiProstorni razvoj gradi i podstičče ubrzan ekonomski razvoj i unapreñuje status e ubrzan ekonomski razvoj i unapreñuje status „„Crne Crne GoreGore--ekoloekološške drke držžaveave““ osiguravanjem racionalne upotrebe zemljiosiguravanjem racionalne upotrebe zemljiššta i prostora i ta i prostora i valorizacijom pejzavalorizacijom pejzažža.a.

•• Primjena principa odrPrimjena principa održživog razvoja definisanih u Nacionalnoj strategiji odrivog razvoja definisanih u Nacionalnoj strategiji održživog ivog razvoja Crne Gore, zasnovanih na preporukama Deklaracije iz Rijarazvoja Crne Gore, zasnovanih na preporukama Deklaracije iz Rija i Milenijumske i Milenijumske deklaracije i Johanesburdeklaracije i Johanesburšškog plana implementacije, dosljedno je promovisana u kog plana implementacije, dosljedno je promovisana u svim aspektima koji se tisvim aspektima koji se tičču prostornog razvojau prostornog razvoja

•• Sve grupe stanovniSve grupe stanovnišštva su ciljna grupa za ekonomski i drutva su ciljna grupa za ekonomski i drušštveni razvoj; socijalno i tveni razvoj; socijalno i prostorno marginalizovane grupe biprostorno marginalizovane grupe bićće integrisane.e integrisane.

•• Prostorni razvoj doprinosi oProstorni razvoj doprinosi oččuvanju i unapreñenju identiteta stanovniuvanju i unapreñenju identiteta stanovnišštva, potva, posebno sebno po pitanju kulturnog nasljeñapo pitanju kulturnog nasljeña..

•• ŠŠiroko rasprostranjena neplanska gradnja i zloupotreba zemljiiroko rasprostranjena neplanska gradnja i zloupotreba zemljiššta suzbijata suzbijaćće se e se izradom prikladnijih pravnih instrumenata i unapreñenjem kontrolizradom prikladnijih pravnih instrumenata i unapreñenjem kontrolnih mehanizama i nih mehanizama i njihove primjene.njihove primjene.


OPOPŠŠTI PRINCIPI PROSTORNOG RAZVOJATI PRINCIPI PROSTORNOG RAZVOJA

Prostorni razvoj Crne Gore mora da odgovara aktuelnim iProstorni razvoj Crne Gore mora da odgovara aktuelnim i budubuduććimim potrebamapotrebama

stanovnistanovnišštva. Optva. Opšštata struktura i strategija uranvotestruktura i strategija uranvotežženog prostornog razvoja enog prostornog razvoja

bazira se na dva stubabazira se na dva stuba kkojaoja se se ččine suprotsavljenim,ine suprotsavljenim, ali u stvari definiali u stvari definiššu samo u samo

razlirazliččite ite zahtjeve istog procesa:zahtjeve istog procesa:

�� regionalizacija razvojne perspektiveregionalizacija razvojne perspektive

�� dalja integracija crnogorskog prostoradalja integracija crnogorskog prostora

KONCEPT ORGANIZACIJE URE ðENJA I KORIKONCEPT ORGANIZACIJE URE ðENJA I KORI ŠŠĆĆENJA PROSTORA DO 2020. GODENJA PROSTORA DO 2020. GOD



SjeverniSjeverni regionregion

PrimorskiPrimorski regionregion

SrediSrediššnjinji regionregion

RRegionalizacijaegionalizacija

•• PrimorskiPrimorski region region sastojisastoji se se odod

razvojnihrazvojnih zonazona BokokotorskogBokokotorskogzalivazaliva, , centralnogcentralnog i i jujužžnognogprimorja,relativnoprimorja,relativno jeje gusto gusto naseljennaseljenregion region sasa privredomprivredom zasnivanzasnivan nanatercijarnimtercijarnim aktivnostimaaktivnostima

•• SrediSredi ššnjinji region region se se sastojisastoji se se odod

razvojnihrazvojnih zonazona ZeteZete i i BjelopavliBjelopavliććkeke

ravniceravnice, , NikNikššiiććkogkog i i CetinjskogCetinjskog poljapolja, , nastalenastale u u najizrazitijemnajizrazitijem nizijskomnizijskomprostoruprostoru okruokružženomenom karstnimkarstnimpovrpovrššimaima..

•• SjeverniSjeverni region region sastojisastoji se se ododrazvojnihrazvojnih zonazona formiranihformiranih u u dolinamadolinamaLima, Tare i Lima, Tare i ĆĆehotineehotine, , PivePive i i IbraIbra sasakontaktnimkontaktnim planinskimplaninskim podrupodruččjimajima..


Integracija prostoraIntegracija prostora vrvršši se razvojnim i se razvojnim

aktivnostima uaktivnostima u::

�� RazvojniRazvojnimm koridorikoridorimama

�� RazvojnRazvojnimim zonzonamaama

�� PrekograniPrekograniččnnimim razvojnrazvojnimim zzononamaama




Razvojni koridoriRazvojni koridori definidefiniššuu podrupodruččjaja dudužž

kojih su skoncentrisanekojih su skoncentrisane osnovneosnovne razvojne razvojne

aktivnosti.aktivnosti. Planom sPlanom su u prepoznati sljedeprepoznati sljedećći:i:

11.. Bar Bar –– Podgorica Podgorica –– MateMatešševo evo –– Andrijevica Andrijevica

-- Berane Berane –– BoljariBoljari

2.2. Risan Risan –– Grahovo Grahovo –– NikNikššiićć –– ŠŠavnik avnik ––

ŽŽabljak abljak –– PljevljaPljevlja

3.3. Ulcinj Ulcinj –– Bar Bar –– Budva Budva –– Boka KotorskaBoka Kotorska

4.4. Tuzi Tuzi –– Podgorica Podgorica –– Danilovgrad Danilovgrad –– NikNikššiićć ––

PluPlužžineine

5.5. RoRožžaje aje –– Berane Berane –– Bijelo Polje Bijelo Polje –– PljevljaPljevlja

6.6. MateMatešševo evo –– KolaKolaššin in –– Boan Boan –– ŠŠavnikavnik

7.7. Budva Budva –– Cetinje Cetinje –– NikNikššiićć


Razvojne zoneRazvojne zone su podrusu područčja meñusobno povezanih gradova i naselja u kojima su ja meñusobno povezanih gradova i naselja u kojima su

razvojne aktivnosti locirane na narazvojne aktivnosti locirane na naččin da su meñusobno in da su meñusobno kkomplementarneomplementarne. U Crnoj Gori . U Crnoj Gori

to su sljedeto su sljedećće oblasti:e oblasti:


1. 1. BokaBoka KotorskaKotorska

2.2. BudvanskoBudvansko--petrovapetrovaččkoko primorjeprimorje

3. 3. BarskoBarsko--ulcinjskoulcinjsko primorjeprimorje

4. 4. ZetskoZetsko--bjelopavlibjelopavliććkaka zonazona

5. 5. CetinjskaCetinjska zonazona

6. 6. PodruPodruččjeje SkadarskogSkadarskog jezerajezera

7. 7. NikNikššiiććkaka zonazona

8. 8. GornjeGornje i i srednjesrednje PotarjePotarje

9. 9. PolimskaPolimska zonazona

10. 10. PivskaPivska zonazona

11. 11. PodruPodruččjeje DurmitorDurmitoraa

12. 12. PljevaljskaPljevaljska zonazona

13. 13. RoRožžajskaajska zonazona



PrekograniPrekograni ččne razvojne zonene razvojne zone su podrusu područčja ja ššireg obima uz granicedrireg obima uz granicedržžave i koje seave i koje se

mogu sastojatimogu sastojati od gradova, naselja i opod gradova, naselja i opšština koje imaju slitina koje imaju sliččne razvojne potencijale i/ili ne razvojne potencijale i/ili

probleme, a nalaze se uprobleme, a nalaze se u susjednim drsusjednim držžavama. Planom su prepoznate sljedeavama. Planom su prepoznate sljedećće:e:

1. 1. BeraneBerane, , AndrijevicaAndrijevica, , RoRožžajeaje –– PePećć, , KosovskaKosovska MitrovicaMitrovica

2. 2. PljevljaPljevlja, , BijeloBijelo PoljePolje –– PrijepoljePrijepolje, , PribojPriboj

3. 3. PljevljaPljevlja, , GradacGradac –– FoFoččaa

4. 4. PluPlužžineine, , MagliMaglićć -- BioBiočč –– FoFoččaa, , dolinadolina SutjeskSutjeskee

5. 5. NikNikššiićć, , VilusiVilusi -- TrebinjeTrebinje, , BileBileććaa, , GackoGacko

6. 6. BokaBoka KotorskaKotorska –– Dubrovnik Dubrovnik -- TrebinjeTrebinje

7. 7. BasenBasen SkadarskogSkadarskog jezerajezera ((PodgoricaPodgorica, , DanilovgradDanilovgrad, Bar, , Bar, UlcinjUlcinj––SkadarSkadar, ,

KoplikKoplik))

8. 8. PrekograniPrekograniččnini park park ProkletijeProkletije ((PlavPlav, , GusinjeGusinje -- AlbanijaAlbanija))



PrekograniPrekograni ččnnaa razvojnrazvojn aa zonzon a:a:

BeraneBerane , , AndrijevicaAndrijevica , , RoRožžajeaje ––PePećć, , KosovskaKosovska MitrovicaMitrovica

PrioritetiPrioriteti razvojarazvoja : :

saobrasaobraććajnaajna integracijaintegracija::

autoputautoput AndrijevicaAndrijevica –– PriPrišštinatina –– NiNišš

i i prugapruga odod BijelogBijelog PoljaPolja prekopreko

BeranaBerana do do PePeććii; ;

privrednaprivredna saradnjasaradnja::

industrijaindustrija, , turizamturizam ii trgovinatrgovina

PrioritetiPrioriteti razvojarazvoja ::


autoputautoput Beograd Beograd –– Bar Bar

PrivrednaPrivredna saradnjasaradnja

energetskaenergetska distributivnadistributivna infrastrukturainfrastruktura,,

industrijaindustrija i i trgovinatrgovina


PrekograniPrekograni ččnnaa razvojnrazvojn aa zonzon a: a: PljevljaPljevlja , , BijeloBijelo PoljePolje –– PrijepoljePrijepolje , , PribojPriboj

PrekograniPrekograni ččnnaa razvojnrazvojn aa zonzon a: a: PljevljaPljevlja , , GradacGradac –– FoFoččaa




magistralmagistrala a PljevljaPljevlja––GradacGradac––

ŠŠulaula –– FoFoččaa i i daljedalje premaprema

SarajevuSarajevu

privredna saradnja:privredna saradnja:

energetskenergetskaa distributivndistributivnaa

infrastrukturainfrastruktura, , industrijaindustrija i i

trgovinatrgovina



PluPlu žžineine , , MagliMagli ćć -- BioBio čč ––FoFoččaa, , dolinadolina SutjeskSutjesk ee



magistralmagistralaa zaza brzibrzi saobrasaobraććajaj NikNikššiićć ––

PluPlužžineine –– ŠŠććepanepan poljepolje


vodoprivredevodoprivrede i i energetikeenergetike,, turizmaturizma,,

poljoprivredepoljoprivrede ii trgovinetrgovine, ,

zazašštittita a žživotneivotne sredinesredine::

regionalniregionalni ParkPark MagliMaglićć--BioBiočč--VolujakVolujak sasa

NacionalnimNacionalnim ParkomParkom „„SutjeskaSutjeska”” ii

ekoloekološškiki koridorkoridor jugoistojugoistoččnihnih DinaridaDinarida


PrekograniPrekograni ččnnaa razvojnrazvojn aazonzon a:a:

NikNik ššiićć, , VilusiVilusi ––TrebinjeTrebinje , , BileBile ććaa, , GackoGacko



JadranskoJadransko--jonskjonski i autoputautoput i i

prugepruge odod NikNikššiiććaa dodo BileBileććee,,

privredna privredna saradnjasaradnja::

industrijindustrijaa,, vvodoprivredodoprivredaa

((korikoriššććenjenjee vodevode BileBileććkogkog

jezerajezera),), energetikeenergetike, , trgovinetrgovine

ddrurušštventvenee djelatnostidjelatnosti::

obrazovanje i zdravstvoobrazovanje i zdravstvo


PrekograniPrekograni ččnnaa razvojnrazvojn aazzonon a:a:

BokaBoka KotorskaKotorska ––Dubrovnik Dubrovnik -- TrebinjeTrebinje



brzabrza saobrasaobraććajnicaajnica,, priobalnpriobalnaa

plovidbaplovidba i i aerodromiaerodromi TivatTivat ii

ĆĆilipiilipi; ;

pprivrednarivredna saradnjasaradnja::

turizamturizam, , trgovina,vodoprivredatrgovina,vodoprivreda

zazašštitetite žživotneivotne sredinesredine::

morskomorsko dobrodobro i i ekoloekološškiki

koridorkoridor primorskihprimorskih planinaplanina,,

kulturnokulturno nasljenasljeñeñe::

kulturnokulturno--istorijskoistorijsko nasljeñnasljeñee

primorskihprimorskih gradovagradova..



Basen Skadarskog jezeraBasen Skadarskog jezera



JadranskoJadransko--JJonskonskii autoputautoput, , brzbrzaa saobrasaobraććajnicajnicaa

u u primorskomprimorskom zaleñuzaleñu ii plovnihplovnih putevaputeva nana

SkadarskomSkadarskom jezerujezeru; ;


industrijindustrijaa, , energetikenergetikaa, , turizturizaam,m, poljoprivredpoljoprivredaa i i

trgovinetrgovine

zazašštitetite žživotneivotne sredinesredine::

SkadarskoSkadarsko jezerojezero i i ekoloekološškiki koridorikoridori primorskihprimorskih

planinaplanina i i zelenizeleni pojaspojas).).


PrekograniPrekograni ččnnaa razvojnrazvojn aa zonzon a: a: PrekograniPrekograniččnini park park ProkletijeProkletije

PrioritetiPrioriteti razvojarazvoja : : privrednaprivredna saradnjasaradnja u u podrupodruččjuju turizmaturizma i i zazašštitetite žživotneivotne sredinesredine ((planiraniplanirani

NP NP ProkletijeProkletije i i ekoloekološškiki koridorikoridori: : zelenizeleni pojaspojas i i jugoistojugoistoččnini DinaridiDinaridi).).

�� Centar drCentar dr žžavnog znaavnog zna ččajaaja:: najrazvijeniji tip najrazvijeniji tip urbanog naseljaurbanog naselja: : PodgoricaPodgorica

�� DrDržžavniavni centar posebnog znacentar posebnog zna ččajaaja: : CetinjeCetinje

�� Centri regionalnog znaCentri regionalnog zna ččajaaja:: Bar, Bijelo Polje, Bar, Bijelo Polje, Berane, NikBerane, Nikššiićć, Pljevlja, Herceg Novi, Kotor i , Pljevlja, Herceg Novi, Kotor i BudvaBudva

�� Centri opCentri op šštinskog znatinskog zna ččajaaja:: Andrijevica, Andrijevica, Danilovgrad, KolaDanilovgrad, Kolaššin, Mojkovac, Plav, Pluin, Mojkovac, Plav, Plužžine, ine, RoRožžaje, aje, ŠŠavnik, Tivat, Ulcinj, avnik, Tivat, Ulcinj, ŽŽabljakabljak

�� ZnaZnaččajni lokalni centrajni lokalni centr ii

�� Lokalni centriLokalni centri

POLICENTRIPOLICENTRIČČNI RAZVOJ URBANOG SISTEMANI RAZVOJ URBANOG SISTEMA



Koncept prostornog razvoja Koncept prostornog razvoja

poljoprivrede i poljoprivrede i ššumarstva:umarstva:

formiran je u skladu sa izdvojenim formiran je u skladu sa izdvojenim

funkcionalnim cjelinama i na bazi funkcionalnim cjelinama i na bazi

IzvrIzvrššeneene regionalizacije prostora regionalizacije prostora

CrneCrne GoreGore::

Za intezivnu poljoprivrednu Za intezivnu poljoprivrednu

proizvodnju:proizvodnju:

�� PPrimorskrimorskii region 11.900 haregion 11.900 ha

�� SrediSrediššnjnjii region 40.500 haregion 40.500 ha

�� SjevernSjevernii region 47.000 haregion 47.000 ha

PROSTORNI KONCEPT RAZVOJA PRIVREDNIH DJELATNOSTIPROSTORNI KONCEPT RAZVOJA PRIVREDNIH DJELATNOSTI

PROSTORNI KONCEPT RAZVOJA PRIVREDNIH DJELATNOSTIPROSTORNI KONCEPT RAZVOJA PRIVREDNIH DJELATNOSTI


U U turizmuturizmu , cilj je pove, cilj je poveććanjeanje kapaciteta hotelskih lekapaciteta hotelskih ležžajaaja uu objektimaobjektima visokevisoke kategorijekategorije ii

formiraformiranjenje komplementarnih kapacitetakomplementarnih kapaciteta. .

PrPriimorski regionmorski region

U okviru U okviru nautinautiččkog turizmakog turizma: : velikevelike servisne marineservisne marine: Bar i Tivat; : Bar i Tivat; standardne marinestandardne marine: na rtu : na rtu

Kobila, Liman u Ulcinju, Bigovo i Kumbor; Kobila, Liman u Ulcinju, Bigovo i Kumbor; specijalne marinespecijalne marine: Ada Bojana, Buljarica i Rijeka : Ada Bojana, Buljarica i Rijeka

CrnojeviCrnojevićća i Virpazara i Virpazar

SrediSredi ššnji i sjeverni regionnji i sjeverni region

Za potrebe razvoja skijaZa potrebe razvoja skijašškog turizma, pjekog turizma, pješšaaččenja, planinarenja, planinskog biciklizma, lova enja, planinarenja, planinskog biciklizma, lova

i ribolova, agroturizma, ekstremnih sportova i vjerskog turizma i ribolova, agroturizma, ekstremnih sportova i vjerskog turizma sasaččuvauvaćće se lokacije e se lokacije na na

podrupodruččju: Durmitora, Sinjajevine, ju: Durmitora, Sinjajevine, Bjelasice, Komova, crnogorskih Prokletija, MoraBjelasice, Komova, crnogorskih Prokletija, Moraččkih kih

planina, planina, izmeñu dolina Tare i izmeñu dolina Tare i ČČehotineehotine i primorskih planina.i primorskih planina.

Prostorni koncept razvoja tehniProstorni koncept razvoja tehni ččkih infrastrukturnih sistemakih infrastrukturnih sistema


IstoIsto ččni transferzalni pravacni transferzalni pravac ::

AutoputAutoput :: BarBar –– PodgoricaPodgorica –– MateMatešševoevo ––

AndrijevicaAndrijevica –– BeraneBerane –– BoljariBoljari

Putni saobraPutni saobra ććajaj

U konceptu razvoja putne mreU konceptu razvoja putne mrežže e

dominantne osovine dominantne osovine ččine dva transferzalnaine dva transferzalna

i tri longitudinalna pravcai tri longitudinalna pravca::



Zapadni transferzalni pravacZapadni transferzalni pravac ::

MagistralniMagistralni putput :: BokaBoka KotorskaKotorska ––

NikNikššiićć –– ŠŠavnikavnik --ŽŽabljakabljak -- PPljevljaljevlja




JuJu žžni longitudinalni pravac duni longitudinalni pravac du žžprimorja:primorja:

Magistrala za brzi motorni Magistrala za brzi motorni saobrasaobra ććaj:aj: Herceg Novi Herceg Novi -- prelaz preko prelaz preko

Boke Kotorske Boke Kotorske –– Tivat Tivat –– Budva Budva –– Bar Bar ––

Ulcinj sa meñunarodnim prikljuUlcinj sa meñunarodnim priključčcima cima

na Debelom Brijegu prema Hrvatskoj i na Debelom Brijegu prema Hrvatskoj i

u podruu područčju Sukobina prema Albaniji.ju Sukobina prema Albaniji.




SrediSredi ššnji longitudilani pravacnji longitudilani pravac

Magistrala za brzi motorni saobraMagistrala za brzi motorni saobra ććaj: aj: BoBožžajaj –– PodgoricaPodgorica –– DanilovgradDanilovgrad ––

NikNikššiićć –– PluPlužžineine -- ŠŠććepan Polje sa epan Polje sa

prikljupriključčcima Nikcima Nikššiićć -- Trebinje, NikTrebinje, Nikššiićć ––

BileBilećća i Nika i Nikššiićć--GackoGacko




Sjeverni longitudinalni pravacSjeverni longitudinalni pravac

MagistralniMagistralni putput :: ŠŠulaula –– PljevljaPljevlja ––

Bijelo PoljeBijelo Polje –– BeraneBerane –– RoRožžajeaje –– BaBaćć




JadranskoJadransko --Jonski autoputJonski autoput

reon Nudolareon Nudola –– GrahovoGrahovo –– ČČevoevo ––

PodgoricaPodgorica –– šširi rejon Boiri rejon Božžajaaja




PrimarnPrimarn aa mremre žžaa žželjeznieljezni ččkog kog saobrasaobra ććaja:aja:

pruga Beogradpruga Beograd –– Bar sa kracimaBar sa kracima

PodgoricaPodgorica –– NikNikššiićć i Podgoricai Podgorica ––

Skadar. Skadar.




SekundarnSekundarn aa mremre žža a žželjeznieljezni ččkog kog saobrasaobra ććaja:aja:

Pljevlja Pljevlja ––Bijelo Polje, Bijelo Polje,

Bijelo Polje Bijelo Polje –– Berane Berane –– PePećć i i

NikNikššiićć –– BileBilećća. a.

Za sekundarnu mreZa sekundarnu mrežžu treba izgraditi u treba izgraditi

studije opravdanostistudije opravdanosti




NajznaNajznaččajnija luka:ajnija luka:�� Luka BarLuka Bar

Luke za me ñunarodni pomorski Luke za me ñunarodni pomorski saobrasaobra ććaj:aj:

�� Kotor, Kotor, �� Risan, Risan, �� Zelenika i Zelenika i �� BudvaBudva




Meñunarodni aerodromiMeñunarodni aerodromi : : �� Podgorica i Podgorica i

�� Tivat Tivat

Ostali aerodromi:Ostali aerodromi:�� Berane, Berane, �� NikNikššiićć, , �� ŽŽabljak,abljak,�� Pljevlja i Pljevlja i �� UlcinjUlcinj

VazduVazdu ššni saobrani saobra ććajaj


SaobraSaobra ććajna mreajna mre žža a -- projekcijaprojekcija

RaRazzvojvoj energetike Crne Gore je snaenergetike Crne Gore je snažžan modifikator privredne strukture i propulzivni faktor an modifikator privredne strukture i propulzivni faktor

ekonomskog razvoja ali i snaekonomskog razvoja ali i snažžan generator ekoloan generator ekološških problema. Osnovna orjentacija razvoja kih problema. Osnovna orjentacija razvoja

energetike Crne Gore bazirana je na racionalnom korienergetike Crne Gore bazirana je na racionalnom koriššććenju sopstvenih energetskih potencijalaenju sopstvenih energetskih potencijala

Nacrtom Strategije razvoja energetike CG predviñeni su priroriteNacrtom Strategije razvoja energetike CG predviñeni su priroritetni objekti za realizaciju:tni objekti za realizaciju:

�� Hidroenergetski sistem na MoraHidroenergetski sistem na Moračči (HE i (HE ““AndrijevoAndrijevo””, HE , HE ””RasloviRasloviććii””, HE , HE ””MilunoviMilunoviććii”” i HE i HE ””ZlaticaZlatica””, oko 700 GWh). Ukupna povr, oko 700 GWh). Ukupna površšina akumulacionih jezera iznosi 36,54 kmina akumulacionih jezera iznosi 36,54 km22 ili 0,26% ili 0,26% teritorije Crne Goreteritorije Crne Gore

�� Hidroelektrana na Komarnici (HE Hidroelektrana na Komarnici (HE ””KomarnicaKomarnica””--240 GWh).Povr240 GWh).Površšina akumulacionog jezera ina akumulacionog jezera iznosi 10,58 kmiznosi 10,58 km22 ili 0,08% teritorije Crne Goreili 0,08% teritorije Crne Gore

�� Druga faza TE Druga faza TE ““PljevljaPljevlja”” (1100 GWh)(1100 GWh)

MoguMogućća je izgradnja TE a je izgradnja TE ““BeraneBerane””, gasne elektrane, vjetroelektrana, srednjih i malih hidroelektr, gasne elektrane, vjetroelektrana, srednjih i malih hidroelektrana, ana,

kao i potencijala rijeke Pive (Krukao i potencijala rijeke Pive (Krušševo, i voda Bileevo, i voda Bileććkog jezera)kog jezera)

KoriKoriššććenje energetskih potencijala enje energetskih potencijala ćće opredjeljivati kompleksne analize koje e opredjeljivati kompleksne analize koje ćće uvae uvažžavati sve avati sve

prednosti ali i ograniprednosti ali i ograniččenja i preuzete zakonske obaveze i rjeenja i preuzete zakonske obaveze i rješšavanje meñusobnih odnosa sa drugim avanje meñusobnih odnosa sa drugim

stranamastranama



EnergetikaEnergetika

Za regionalno snabdijevanje vodom priobalnog Za regionalno snabdijevanje vodom priobalnog dijela Crne Gore, dijela Crne Gore, oodgovarajudgovaraju ćći koridori i i koridori i llokacije okacije ćće biti sae biti sa ččuvani od drugih upotrebuvani od drugih upotreb a.a.


HidrotehniHidrotehni ččka ka InfrastrukturaInfrastruktura

Upravljanje otpadomUpravljanje otpadom



MMeñuopeñuop šštinske deponijetinske deponije : :

1. 1. Bar i Ulcinj;Bar i Ulcinj;2. Kotor, Tivat i Budva (sa mogu2. Kotor, Tivat i Budva (sa moguććim im ukljuuključčenjem Herceg Novog);enjem Herceg Novog);3. Herceg Novi; 3. Herceg Novi; 4. Podgorica, Danilovgrad i Cetinje; 4. Podgorica, Danilovgrad i Cetinje; 5. Nik5. Nikššiićć, Plu, Plužžine i ine i ŠŠavnik; avnik; 6. Pljevlja i 6. Pljevlja i ŽŽabljak;abljak;7. Kola7. Kolaššin, Mojkovac i Bijelo Polje; in, Mojkovac i Bijelo Polje; 8. Berane, Ro8. Berane, Rožžaje, Andrijevica i Plavaje, Andrijevica i Plav

MeñuopMeñuop šštinski reciklatinski recikla žžni centrini centri : :

1. 1. Bar, Bar, 2. 2. Podgorica, Podgorica, 3. 3. NikNikššiićć, , 4. 4. Mojkovac, Mojkovac, 5. 5. Berane, Berane, ii6. 6. PljevljaPljevlja

�� Centri za kompostiranjeCentri za kompostiranje : : Bar, Podgorica, MojkovacBar, Podgorica, Mojkovac

�� Deponije medicinskog otpadaDeponije medicinskog otpada : : Kotor, Podgorica, NikKotor, Podgorica, Nikššiićć, Berane, Berane

�� Deponije opasnog otpada iz domaDeponije opasnog otpada iz doma ććinstavainstava : : Bar, Herceg Novi, Podgorica, NikBar, Herceg Novi, Podgorica, Nikššiićć, , Berane, PljevljaBerane, Pljevlja

�� Deponovanja mulja iz industrijskih otpadnih vodaDeponovanja mulja iz industrijskih otpadnih voda : : Ulcinj, Bar, Kotor, Herceg Ulcinj, Bar, Kotor, Herceg Novi, Podgorica, NikNovi, Podgorica, Nikššiićć, Berane, Pljevlja, Berane, Pljevlja

�� DeponovanjeDeponovanje vozilavozila van van upotrebeupotrebe :: Bar, Bar, PodgoricaPodgorica, , NikNikššiićć, , BeraneBerane, , PljevljaPljevlja

�� Deponovanje Deponovanje žživotinjskog otpadaivotinjskog otpada : : Bar, Podgorica, NikBar, Podgorica, Nikššiićć, Bijelo Polje, Pljevlja, Bijelo Polje, Pljevlja



Upravljanje otpadomUpravljanje otpadom


MreMrežža naselja i tehnia naselja i tehni ččka ka infrastruktura infrastruktura -- projekcijaprojekcija

�� NajznaNajznaččajnija karakteristika buduajnija karakteristika buduććeg prostornog razvoja Crne Gore trebalo bi da eg prostornog razvoja Crne Gore trebalo bi da bude integralni pristup zabude integralni pristup zašštiti prirodne i kulturne batiti prirodne i kulturne bašštinetine

�� Poseban kulturni i simboliPoseban kulturni i simboliččan znaan značčaj ima more, odnosno morski akvatorij Crne Goreaj ima more, odnosno morski akvatorij Crne Gore

�� Istorijski gradovi Crne Gore kao dio kulturnog nasljeña Istorijski gradovi Crne Gore kao dio kulturnog nasljeña ččine njegov ine njegov najreprezentativniji dionajreprezentativniji dio

�� Koncept zaKoncept zašštite prirodne batite prirodne bašštine je zasnovan na primjeni modela odrtine je zasnovan na primjeni modela održživog razvoja ivog razvoja koji u pojedinim prostorima mora biti usklañen sa lokalnim uslovkoji u pojedinim prostorima mora biti usklañen sa lokalnim uslovimaima

�� Planira se formiranje novih nacionalnih parkova Prokletije (21.0Planira se formiranje novih nacionalnih parkova Prokletije (21.000 ha) i Orjen 00 ha) i Orjen (15.000 ha), kao i pro(15.000 ha), kao i prošširivanje granica NP Durmitoririvanje granica NP Durmitor, , ččime se dostiime se dostižže 10,32% e 10,32% teritorije Crne Gore.teritorije Crne Gore.

�� Planira se formiranje novih regionalnih parkova Rumija (12.000 hPlanira se formiranje novih regionalnih parkova Rumija (12.000 ha), Komovi a), Komovi (23.000 ha), Sinjajevina (33.000 ha), Magli(23.000 ha), Sinjajevina (33.000 ha), Maglićć BioBiočč i Volujak (7.000 ha), Ljubii Volujak (7.000 ha), Ljubiššnja nja (9.000 ha) i Turjak sa Hajlom (13.000 ha), (9.000 ha) i Turjak sa Hajlom (13.000 ha), ššto to ččini preko 6,5 % teritorije Crne Gore.ini preko 6,5 % teritorije Crne Gore.

Ovim bi se pod nacionalnu i meñunarodnu zaOvim bi se pod nacionalnu i meñunarodnu zašštitu prirode stavilo oko 27,3% titu prirode stavilo oko 27,3% teritorije teritorije Crne Gore. Crne Gore.

ZAZAŠŠTITA TITA ŽŽIVOTNE SREDINEIVOTNE SREDINE II KULTURNOG NASLJEðA KULTURNOG NASLJEðA



ZaZašštita tita žživotne sredine ivotne sredine -- postojepostojećće stanjee stanje

Nacionalni parkovi:Nacionalni parkovi:

�� Skadarsko jezeroSkadarsko jezero

�� LovLovććenen

�� DurmitorDurmitor ii

�� Biogradska goraBiogradska gora

Meñunarodno zaMeñunarodno za šštitiććenaenapodrupodru ččja prirodeja prirode : :

Ramsarsko podruRamsarsko područčjeje:: SkadarskoSkadarsko jezerojezero

UNESCO rezervat biosfereUNESCO rezervat biosfere:: sslivno livno

podrupodruččje rijeke Tareje rijeke Tare, , Kotorsko Kotorsko ––

risanski zalivrisanski zaliv

119,6% teritorije Crne Gore9,6% teritorije Crne Gore


ZaZašštita tita žživotne sredine ivotne sredine -- projekcija 2020.projekcija 2020.

NacionalniNacionalni parkoviparkovi ::LovLovććenen,, Biogradska gora,Biogradska gora, Durmitor,Durmitor,

Skadarsko jezeroSkadarsko jezero, , Prokletije i OrjenProkletije i Orjen

Regionalni parkovi: Regionalni parkovi: Rumija, Komovi, Sinjajevina, MagliRumija, Komovi, Sinjajevina, Maglićć, ,

BioBiočč ii Volujak, LjubiVolujak, Ljubiššnja,nja, Turjak sa Turjak sa

HajlomHajlom

Meñunarodno zaMeñunarodno za šštitiććenaena

podrupodru ččja prirodeja prirode : :

Ramsarsko podruRamsarsko područčjeje -- SkadarskoSkadarsko

jezerojezero,, Kotorsko Kotorsko –– risanski zaliv, risanski zaliv, sslivno livno

podrupodruččje rijeke Tare je rijeke Tare

27,3% teritorije Crne Gore27,3% teritorije Crne Gore

SMJERNICE I MJERE ZA REALIZACIJU PPCGSMJERNICE I MJERE ZA REALIZACIJU PPCG


Za ostvarivanje razvojnih opredjeljenja definisanih PPRCG kao prZa ostvarivanje razvojnih opredjeljenja definisanih PPRCG kao prioritetne se izdvajaju ioritetne se izdvajaju

sljedesljedećće aktivnosti:e aktivnosti:

•• Integralni razvoj Sjevernog regiona kroz saobraIntegralni razvoj Sjevernog regiona kroz saobraććajno povezivanje i omoguajno povezivanje i omoguććavanje avanje perspektivnih privrednih granaperspektivnih privrednih grana

•• PoboljPoboljššanje stanja anje stanja žživotne sredine sa infrastrukturnim komunalnim opremanjem ivotne sredine sa infrastrukturnim komunalnim opremanjem (sistemi za pre(sistemi za preččiiššććavanje otpadnih voda, mavanje otpadnih voda, meñuopeñuopšštinske sanitarne deponije tinske sanitarne deponije ččvrstog otpada...)vrstog otpada...)

•• Postizanje dogovora sa susjednim zemljama o saobraPostizanje dogovora sa susjednim zemljama o saobraććajnim pravcima, zajedniajnim pravcima, zajedniččkoj koj zazašštiti titi žživotne sredine i izgradnji energetskog sisitemaivotne sredine i izgradnji energetskog sisitema

•• Sprovoñenje odrednica PPRCG u Prostornim planovima opSprovoñenje odrednica PPRCG u Prostornim planovima opšština i Prostornim tina i Prostornim

planovima podruplanovima područčja posebne namjeneja posebne namjene

Planom su date detaljne smjernice i postavke za izradu ProstorniPlanom su date detaljne smjernice i postavke za izradu Prostornih planova oph planova opšština i GUPtina i GUP--

ova centara lokalnih zajednica koje treba donijeti u skladu sa Zova centara lokalnih zajednica koje treba donijeti u skladu sa Zakonom u 2008.godiniakonom u 2008.godini

Planom je dat popis potrebnih studija i istraPlanom je dat popis potrebnih studija i istražživanja neophodnih za realizacijuivanja neophodnih za realizaciju PPCGPPCG

PodgoricaPodgorica ,, decembar decembar 2007.2007.

Documents

Izjava ministra za ekonomski razvoj Branimira Gvozdenovića nakon