ISSN 0506-9998

V IJE ST IP O M O R S K E M E T E O R O L O Š K E S L U Ž B E

IZDAJE: POMORSKI METEOROLOŠKI CENTAR — SPLIT

G O D I N A XXXII SIJEČANJ—PROSINAC 1986.

S A D R Ž A J :

• Iz rada S vjetsk e m eteorološke organizacije — K lim a tsk e p ro m jen e , su ša i š ire n je p u s tin ja . P o m o rsk o -m eteo ro lo šk e usluge . O cean o g ra fsk e p lu tače . O ceanog rafske usluge . P r im je n a p o m o rsk ih k lim a to lo š ih p o d a ta k a . M ogući u tje c a ji n u k lea rn o g r a ta n a k lim u .

• V ijesti iz stranih m eteoroloških službi — R ad fra n c u sk ih o d a b ra n ih brodova.

• V ijesti iz našeg pom orstva — S a v je to v a n je o m eđ u n a ro d n o m a sp e k tu p lo v id b en ih p u to v a n a Ja d ra n u .

• V rijem e na Jadranu u razdoblju siječanj—prosinac 1986.

• N ove knjige — P o m o rsk i zbo rn ik . N av ig ac ijsk a m eteo ro log ija .

• M eteorološke narodne poslovice

• O svrt na m eteorološki rad na brodovim a Jugoslavenske trgovačke m ornarice u 1985. godini.

B R O J

1-41986.

Iz rada Svjetske meteorološke organizacijeKLIMATSKE PROMJENE,

SUŠA I SIRENJE PUSTINJA — TEME ZA DAN SVJETSKE

METEOROLOGIJE U 1986.GODINI

Poruka generalnog sekretara SMO

Svake godine, od 1961. na­dalje, slavio se je 23. ožujka dan meteorologa, u spomen stupan ja na snagu Kon­vencije Svjetske m eteorološke organizacije iz 1950. godine. Izvršni sav jet SMO je kao tem u za Dan m eteorologa u 1986. godini odabrao »Klim atske prom jene, suša i širen je pustinja«.

U toku posljednjih dekada su k lim atski do­gađaji često izazivali velike poteškoće u ljud ­skom društvu. Tako je u Africi sahelska suša u razdoblju od 1968. do 1973. privukla pažnju jav ­nosti jače od mnogih drugih događaja i pokazala realnost prom jena klim e te n jen značaj za ljud-

Iz laz i po zav ršen o m p ro m jeseč ju .

G O D IN A X X X II B ro j 1—4

S IJE Č A N J—PR O SIN A C 1986.

V I J E S T IP O M O R S K E

METEOROLOŠKESLUŽBE

T ro m jesečn i lis t za s lu žb en e o b av ije s ti i u p u te za m eteo ro lo šk i ra d pom oraca .

□U ređ iv ačk i odbo r:

H odžić m r M ilan , d ip l. inž.L akoš d r S tipe , k ap . fre g a te

M iljak Ju r ic a , d ip l. inž.M odrić Božo, p ro fe so r

S tip an o v ić V lad im ir, kap . freg . u m iro v in i V isković S m iljan , d ip l. inž.

□G lav n i i odgovorn i u re d n ik : V l a d i m i r S t i p a n o v i ć

□I z d a v a č :

P o m o rsk i m eteo ro lo šk i c e n ta r S p lit

ski rod, a posebice za društva koja se već bore s oskudicama koje su u neposrednoj vezi sa sušnom i polusušnom klimom. U još novije doba, suša se je ponovila s udvostručenim in ten ­zitetom , a n jen i su se u tjecaji širili po E tiopiji i Sudanu te drugim krajevim a. Pojava »E1 Nino« je još jedan događaj po­vezan uz k lim atske uvjete. N or­m alno izran jan je h ladne vode,

bogate hran jiv im sastojcima, pred obalam a P e­rua, Ekvadora i K olum bije biva zam ijenjeno toplom i relativno sirom ašnom vodom iz ekvato­rijalnog dijela Pacifika, što izaziva katastrofalne posljedice na ribarstvo kao i na pojačane i razor­ne oborine duž ovih obala. Ovaj oceanološki fe­nom en je povezan s prom jenam a tlaka zraka ve­likih razm jera izm eđu A ustralije na zapadu te Južne A m erike i istočnog Pacifika na istoku, tzv. »južnom oscilacijom«. Izvanredno izraženi »E1 Nino« se je pojavio u razdoblju 1982/83, a njegov se je u tjecaj proširio i na S jevernu Am e- riku^ Evroazijski kontinent, A ustra liju i na In ­doneziju. Kako »južna oscilacija« im a svojih posljedica na cirkulaciju atm osfere nad velikim dijelom svijeta, ona može b iti u vezi i s drugim klim atskim anom alijam a na raznim kontinen ti­ma našeg planeta. D aljn ja istraživanja prom jena klim e će v jero jatno dati određenija objašnjenja ovih pojava.

Sjeveroistočni Brazil je bio sklon suši kroz čitavu njegovu poznatu povijest. Tako je i ne­kih deset m ilijuna stanovnika tog područja bilo teško zahvaćeno velikom sušom u 1958. godini. Jedan povijesni pregled pokazuje da su se ta ­kve slične jake suše dogodile u toku godina 1790— 1794, 1877— 1879. i izm eđu 1932. i 1933. Ove su suše također posljedica prom jene režim a oborina na području sjeveroistočnog B razila u toku dužeg razdoblja, ali i ovdje treba da se m eđusobne veze još istraže.

U A ustraliji, u njenim istočnim dijelovim a, sušni periodi su se pojavili kad su se količine oborina spustile znatno ispod norm alnih v rijed ­nosti u razdoblju od trav n ja do lipn ja 1982. Ekonomske posljedice suše bile su procijenjene na dvije tisuće m ilijuna australsk ih dolara. B ije­snih su požari šikara i niskih šuma, a velike pješčane oluje su odnijele nekih 200.000 tona površinskog sloja zemlje. Jedna studija o m e­teorološkim faktorim a pokazala je da je ova

2

austra lijska suša, popraćena visokim tlakom iz­nad jugoistočne A ustralije, također bila pove­zana s »južnom oscilacijom«.

U U jedinjenom kraljevstvu, velika nesta­šica oborina od svibnja 1975. do kolovoza 1976. iznad Engleske i W alesa bila je najjača u raz­doblju od kada se bilježe količine oborina, tj. od 1727. godine, a to je sušno razdoblje izazvalo velike poteškoće oko snabdijevanja vodom na­vedenih područja. Potom, polovinom veljače 1977. godine, u srednjim zapadnim dijelovim a SAD zavladala je jedna od najjačih suša za koje se znade u tom području. U sjećanjim a ljud i je ostala i suša u području Velikih ravnica iz 1930-tih godina.

Bilo je i mnogo drugih p rim jera katastro ­falnih k lim atskih događaja o kojim a bi se ovdje moglo govoriti, kao što su slabi odnosno djelo­mično izostali m onsuni u Indiji ili naleti topline u južnom Brazilu, u SAD i u drugim dijelovim a svijeta. Jedna studija prošlih zapisa pokazuje da ova klim atska odstupanja i nisu neuobičajena: slične su se pojave dešavale i ranije, pa će se v jerojatno pojavljivati i ubuduće. Očevidno je djelovanje ozbiljnog u tjecaja klim atskih v a rija ­cija na ljudsku rasu i u današnje vrijem e, a tehnološki napredak nije baš ozbiljno smanjio njihove posljedice.

Sve do industrijske revolucije svaka p ro­m jena klim e i njezine pridružene posljedice sm atrale su se posve prirodnim događajim a koji su izvan ljudske kontrole. Sada se, m eđutim , dolazi sve više do saznanja da je danas možda ljudsko društvo čak i više ranjivo od utjecaja klim atskih prom jena, ali da i ljudske aktivnosti mogu u tjecati na klim u, pa i u širim razm je­rima.

Izbacivanjem industrijsk ih i poljoprivred­nih nusproizvoda u atm osferu, čovječanstvo sada izm jenjuje radijacione procese u atm osferi, a možda u izvjesnoj m jeri i atm osfersku cirku­laciju. P rim jeri su nam o tom e dovoljno poznati da bi ih ovdje trebalo ponavljati. Zato je do­voljno da se kaže kako je ljudska intervencija, obično nepažljivo, uzrokovala važne prom jene nad velikim područjim a Zem ljine površine kao i na sastav atm osfere. Posljedice ovih prom jena će se vrem enom m anifestira ti na čitav sistem koji determ inira svjetsku klim u. V jerojatno je da će posljedice biti p rim je tne za nekoliko na­rednih dekada.

Veliku pažnju U jedinjenih nacija i drugih specijaliziranih agencija je privuklo istraživa­n je klime, prom jene klim e i suše. Na konferen­ciji UN o prirodnoj sredini čovjeka koja je održana 1972. godine bilo je istaknuto da je svijet doveden p red m eđunarodni problem bes­

prim jernog dom eta koji bi se jedino mogao r ije ­šiti kroz najčvršću suradn ju nacija. Godine 1974. je na konferenciji UN za svjetsku ishranu u tv r­đena važna uloga klim e na području proizvodnje hrane. Slično je i na konferenciji U jedinjenih nacija o vodam a spoznata važnost razum ijeva­n ja klim atskih prom jena i njihovih u tjecaja na vodosnabdijevanje i na njeno korištenje u svije­tu, a na konferenciji UN o problem im a širenja pustin ja iste godine, također je istaknuta po tre­ba razum ijevanja klime. Ekonomski i socijalni sav jet UN je potkrijepio in icijativu Svjetske m eteorološke organizacije oko uspostavljanja program a o klim i svijeta. Konačno, konferen­cija o klim i svijeta koju je organizirala 1979. godine Svjetska m eteorološka organizacija u suradnji s ostalim m eđunarodnim agencijam a, im ala je kao središnju tem u pregled klim atskih prom jena i n jen ih kolebanja pod u tjecajem kako prirodnih tako i ljudskih uzroka te njihovih u tjecaja na ljudske aktivnosti.

Jasno je da moramo im ati točnu sliku k li­m atskih kolebanja ako želimo da se bavimo i njihovim utjecajim a. U tu svrhu možemo pro­učavati ran ije registracije i poduzeti teoretska i eksperim entalna istraživanja, a taj je posao povjeren Program u istraživanja klim e svijeta koji se nalazi pod vodstvom Svjetske m eteoro­loške organizacije i M eđunarodnog savjeta znanstvenih udruženja (ICSU). U pogledu rada na sprečavanju širen ja pustin ja, prvo p itan je koje se postavlja je da li je to širenje pod u tje ­cajem povrem enih perioda suša, ili se pak radi0 m anifestiran ju klim atskih sklonosti ka sušno- sti, ili je to rezu lta t ljudskih djelatnosti. Možda je najjednostavniji odgovor onaj koji govori o kom binaciji sva tri u tjecaja.

Da širen je pustin ja im a socijalne, političke1 am bijen talne im plikacije jasno dokazuju suše u Africi. Povećavanje krda stoke i nesta jan je izvora vegetacije vodi prom jeni u trad icional­nim načinim a ispaše, rad i čega se stvara visoki tlak nad obradivim tlim a, pa dolazi do ogolja- van ja tla na velikim područjim a. Sm anjivanje produktivnog zem ljišta do pustinje, kom binira­no s povećanjem stanovništva te opadanje p ro­izvodnje h rane u ostalim dijelovim a svijeta m o­gu lako izazvati katastrofalne posljedice. L jud ­ske aktivnosti mogu m odificirati pustin jska područja svijeta, ali znanstvenici treba da daju odgovore o procesim a koji su s tim e povezani p rije nego što to bude kasno.

Svi program i Svjetske m eteorološke orga­nizacije, kao što su Svjetsko m eteorološko bd ije­nje, P rogram klim e svijeta, Hidrološki program s vodenim resursim a, P rogram istraživanja i razvoja, školovanja i osposobljavanja osoblja te

3

Program tehničke suradnje, osnovni su i na­m ijenjeni prvenstveno za pomoć zem ljam a-čla- nicam a na svim m eteorološkim područjim a i u operativnoj hidrologiji. Među najvećim brigam a Svjetske m eteorološke organizacije su one koje su usm jerene na pomoć onim zem ljam a-članica- ma prisiljenim da se iz geografskih, tehničkih ili institucionalnih razloga stvarno bore s proble­mima koji su vezani sa sušam a i s opasnostima od širen ja pustinja. U tim nastojanjim a, Svjet­ska m eteorološka organizacije je prim ila nepro­cjenjive pomoći od svih zem alja-članica, u k lju ­čujući i onih sre tn ijih koje su učinile velike na­pore oko preuzim anja troškova te na davanju stručnih ocjena, savjeta i, od svega još i n a jva­žnijega, pomoći oko školovanja i uvježbavanja stručnog osoblja.

Izražavajući duboku zahvalnost svim zem- ljam a-članicam a Svjetske m eteorološke organi­zacije koje su pomogle da se ovi zajednički na­pori omoguće, izražavam o u povodu D ana m e­teorologa u 1986. godine, svoje iskrene želje za dajjn jim uspjesima.

G.O.P. OBASIP re m a »M essage f ro m th e S e c re ta ry -G e - nera l« u WMO B U LLETIN b r . 1/1986 p re ­veo:

S tp .

POMORSKA METEOROLOGIJA

Pomorsko-meteorološke usluge

Radna grupa Kom isije za pom orsku m eteo­rologiju Svjetske m eteorološke organizacije je bila reorganizirana na devetom zasjedanju Ko­m isije za pom orsku m eteorologiju Svjetske m e­teorološke organizacije u Ženevi ru jn a 1985. s tim e da ova radna grupa i dalje pokriva sve aspekte m eteorologije koji se odnose na p riba­v ljan je pom orskih m eteoroloških usluga u svije­tu. Ona je bila održala svoj sastanak na kojem u je prisustvovao 21 predstavnik iz deset zem alja- -članica SMO i šest m eđunarodnih organizacija kao i dva izvjestitelja Kom isije za pom orsku m eteorologiju te tr i izv jestite lja Regionalnih asocijacija. Ovako veliko učešće raznih p red­stavnika dovoljno jasno ukazuje na staln i in te­res pom orske javnosti koji se s vrem enom i po­većava, u pogledu kvalite te i količine inform a­cija koje daju nacionalne m eteorološke službe, kao i važnosti koju p ridaju zem lje-članice S v je t­ske m eteorološke organizacije takvim uslugam a.

Kao sadržaji od posebne važnosti sm atrani su oni iz tr i točke dnevnog reda sastanka: u prvom redu, učesnici su naglasili da postojeći razvitak pom orskih kom unikacija, povezan s iz­

m jenam a propisa rad i povećanih zahtjeva kori­snika u pom orstvu, postav ljaju istovrem eno i dodatne zahtjeve nacionalnim m eteorološkim službam a oko re s tru k tu riran ja i adap tiran ja onih usluga koje one daju za potrebe pom orstva u širem smislu riječi. U tom kontekstu, bilo je dosta rasprava koje su se odnosile na sistem INMARSAT, posebice u vezi s njegovom upotre­bom u p rikup ljan ju podataka m eteoroloških mo­tren ja sa brodova i za eventualnu raspodjelu m eteoroloških obavijesti za potrebe pomoraca. Bilo je vrlo korisno što su na sastanku bili p ri­sutni i predstavnici INM ARSAT-a, tako da se je moglo in icirati i više akcija po taknu tih od radne grupe na čitavom području pom orskih te­lekom unikacija.

Drugo, radna grupa je u tvrdila , kad bi sve zem lje-članice Svjetske m eteorološke organi­zacije željele ostvariti usluge koje traže kori­snici u pom orstvu — m eđu kojim a im a dosta i onih koji su sprem ni da za takve usluge po­sebno plaćaju — tada bi trebalo da se i u n u tar okvira nasto jan ja Svjetske m eteorološke orga­nizacije inicira odgovarajući ekstenzivni pro­gram u kojem u bi bio uključen tranz it znanja, prim jene tehnike i tehnologije. U okviru ovoga, data je inform acija o seriji sem inara o pom or- sko-m eteorološkim uslugam a koji su u toku, a ujedno je na sastanku Radne grupe odlučeno da se takvi poduhvati i dalje nastave, dapače da se i prošire ako je to moguće. Radna grupa je t a ­kođer sugerirala da se pronađu i drugi putovi pomoću kojih bi se mogli unaprijed iti školova­nje i osposobljavanje osoblja na polju pomorske m eteorologije i fizikalne oceanografije.

Konačno, poklonjenja je pažnja i predm etu koji zaslužuje izvjesnu hitnost, a to je p riba­v ljan je odgovarajućih pom orsko-m eteoroloških usluga i obavijesti za vrijem e tra jan ja tropskih ciklona. Posebice, naglašeni su potencijalni pro­blem i koji nasta ju za pom orce rad i nesređene nom enklature na polju tropskih ciklona među pojedinim Regijam a ili zem ljam a-članicam a; usvojeni su bili i zaključci o tom e da se pobolj­ša pružanje inform acija i prognoza o olujnim plim am a u okviru Program a Svjetske m eteoro­loške organizacije o tropskim ciklonima.

Oceanografske plutače

Panel o slobodnim plutačama

»Slobodne plutače« su, od vrem ena kad su se počele u većem broju koristiti (nakon sredine sedam desetih godina) sa zapaženim uspjehom u okviru Globalnog meteorološkog eksperim enta, taj tip neusidrenih m eteorološko-oceanografskih p lutača je zauzeo svoje m jesto u istraživanjim a

4

m ora i atm osfere kao izuzetno jeftino sredstvo za p rik lup ljan je podataka odgovarajućih m jere­n ja sa udaljen ih m orskih područja. Naglo sm a­njivan je broja upo trijeb ljen ih p lutača na k ra ju Globalnog meteorološkog eksperim enta je u po­sljednje vrijem e bilo djelomično kom penzirano značajnim povećanjem njihove upotrebe u raz­nim m eteorološkim i oceanografskim operativ­nim i istraživačkim program im a. Istovrem eno, povećana je po tražnja za slobodnim plutačam a u okviru potreba Svjetskog m eteorološkog bdi­jenja, Program a istraživanja klim e svijeta i d ru ­gih sličnih program a.

Im ajući u vidu ove faktore, Izvršni savjet je predložio da se u zajednici s M eđuvladinom oceanografskom kom isijom osnuje jedan Koope­rativn i panel o slobodnim plutačam a da bi se na taj način stvorio efikasan m ehanizam za po­većanje suradnje na području slobodnih p lu ­tača u svijetu uopće. Prvo zasjedanje Panela je uslijedilo u Toulouse-u u listopadu 1985. Uče­stvovalo je devetnaest p redstavnika iz devet zem alja-članica Svjetske m eteorološke organi­zacije i M eđuvladine oceanografske kom isije te četiri m eđunarodne organizacije.

Na navedenom sastanku je usvojeno, u skla­du s općim radnim proceduram a, da članstvo pa­nela može biti sastavljeno od predstavnika bilo koje zem lje-članice Svjetske m eteorološke orga­nizacije ili M eđuvladine oceanografske kom isije koje izraze želju za učešćem u aktivnostim a pa­nela. U stanovljeno je, nadalje, da bi panel nor­m alno trebalo da se saziva godišnje, a ako je moguće, zajednički sa sastancim a sporazum a o tarifam a Službe Argos. Učešće na ovim sastan­cima bilo bi dopušteno i predstavnicim a bilo koje institucije ili program a u kojim a se ak tiv ­no koriste ili razv ija ju slobodne plutače ili za čiji su rad potrebni podaci sa slobodnih p lu­tača.

Četiri zem lje-članice, A ustralija, F rancu­ska, K anada i SAD su predvid jele da dadu do­brovoljne priloge za održavanje stalnog tehn i­čkog koordinatora, čiji će osnovni zadaci biti p rikup ljan je i obrađivanje inform acija o zah­tjev im a i potrebam a raznih program a za poda­cima prikup ljen im slobodnim plutačam a, obli­kujući uz to specifične prijedloge za suradn ju da bi se tako omogućilo zadovoljavanje potreba za podacima, potom prip rem anje i razašiljanje kvarta lne publikacije koja bi obrađivala sve aspekte aktivnosti u vezi sa slobodnim p lu tača­ma. Razne aktivnosti, a posebno aktivnosti teh ­ničkog koordinatora do sitn ijih detalja b it će još rasprav ljene na sastancim a panela u toku 1987. godine.

Služba Argos

Peti sastanak sporazum a o tarifam a Službe Argos bio je održan neposredno nakon sastanka Panela o slobodnim plutačam a. Ova v rsta p lu­tača sada predstav lja veći dio postojećih p la t­form i čiji se podaci bilo prenose ili obrađuju putem sistem a Argos (u prosincu 1985. je bilo 391 takvih od ukupno 742), dok se među osta­lim platform am a nalaze usidrene plutače, balo­ni, brodovi i stalne postaje.

Godišnji sastanci sporazum a o tarifam a si­stem a Argos okupljaju mnoge vrste korisnika usluga ovoga sistem a i to sa područja m eteoro­logije, oceanografije, hidrologije, biologije i iz ostalih znanstvenih područja, pa je na sastanku 1985. godine bilo učesnika iz 13 zem alja i orga­nizacija.

Globalne tarife prim jenjive u 1986. godini za razne službene korisnike sistem a Argos osta­le su na istoj razini kao one koje su važile u 1985. godini, tj. oko 3.070 am eričkih dolara (23.000 francuskih franaka) po platform i na go­dinu, a ona je znatno jeftin ija od one koja važi za p rivatne korisnike.

Značajno je napom enuti da od spom enutih 391 slobodnih plutača koje su koristile usluge službe Argos u prosincu 1985, svega su podaci sa 149 plutača bili uključeni u Globalni teleko­m unikacijski sistem za opću razm jenu, što p red­stav lja ogromni gubitak prikup ljen ih podataka koji bi se mogli iskoristiti za potrebe Svjetskog m eteorološkog bd ijen ja kao i za potrebe nacio­naln ih m eteoroloških službi, pa je bilo zatraže­no od svih zem alja koje upo treb ljavaju slobodne plutače za svoje program e istraživanja da podu­zmu sve moguće napore kako bi se osigurala što veća distribucija dobivenih podataka preko Globalnog telekom unikacijskog sistema.

Oceanografske usluge

U Tokiju je od 5. do 12. ožujka 1986. održan m eđunarodni sem inar o oceanografskim uslu­gama »sinoptičkog« tipa. Sem inar je organizi­ra la i ugostila Japanska m eteorološka agencija (JMA), a sponzor sem inara je bila Japanska fun- dacija za unapređenje brodogradnje. Učesnici su bili predstavnici iz raznih oceanografskih in­stitucija šest zem alja zapadne pacifičke regije, a bili su p risu tn i i predstavnici Svjetske m eteo­rološke organizacije.

Sem inar je dotakao praktično sve aspekte p rikup ljan ja oceanografskih podataka, p rip re ­me i prenošenja raznih obrađenih produkata i

5

Učesnici m e đ u n a ro d ­nog oceanografskog sem inara (o žu jak 1986.) pri ra zg led an ju japanskog is traž ivač­kog broda » S h u m p u M a ru «

(Fo to : P .E . D ex ter)

oceanografskih usluga raznim vrstam a korisni­ka takvih podataka u pom orstvu i drugim g ra­nam a aktivnosti vezanim a uz pomorstvo. U toku sem inara je bila posebna pažnja posvećena ras­pravam a o značajnom utjecaju In tegrira- ranog globalnog sistem a oceanografskih usluga (IGOSS) kao globalno orijentiranom sistem u za p ribav ljan je oceanografskih usluga.

Inače, program sem inara je bio jako raz­novrstan i zanim ljiv. On je sadržavao veći broj članaka o sistem u IGOSS kao i o specifičnim

aspektim a tog sistema, a učesnici su podnijeli i izvještaje iz svojih zem alja, m eđu kojim a su upravo dom aćini objasnili do pojedinosti ocea­nografske proizvode i usluge koje nudi i Jap an ­ska m eteorološka agencija. Posebna je pažnja bila posvećena iznošenju i razglabanju potreba za daljn jim razvitkom ocanografskih usluga i službi na području zapadno-pacifičke regije. Opća je bila ocjena da je sem inar bio koristan posebno za veće uključivanje aktivnosti u okvi­ru IGOSS-a u toj regiji, za povećanje ud jela i uloge Svjetske m eteorološke organizacije i na­cionalnih m eteoroloških službi na p rikup ljan ju i raspodjeli oceanografskih podataka i p ružanja usluga, za poboljšanje veza i susreta m eđu ze­m ljam a ove regije te za uspostavljanje n o v ih , izvora podataka nužnih sistem u IGOSS, posebi­ce podataka m jeren ja tem pera tu re m ora po du­bini i sličnih m jeren ja slanosti (BATHY/TE- SAC) te m jeren ja razine mora.

Nakon održavanja ovog sem inara porasle su nade u daljn je proširenje i učvršćivanje si­stem a IGOSS u ovom području za dobrobit či­tave pom orske zajednice, ali su izražene i želje da bi se slični sem inari, ubuduće organizirani i od pojedinih drugih zem alja ove i d rugih regija, mogli korisno ispoljiti za unapređenje oceano­grafskih aktivnosti.

P re m a »M eteorology an d ocean affa irs« u WMO B U L L ET IN b r . 2 i 4/1986,

p r ire d io :S tp .

PRIMJENA POMORSKIH KLIMATOLOŠKIH PODATAKA

Arhive pomorskih meteoroloških podataka

Najveći izvor klim atoloških podataka s mo­ra i oceana su rezu lta ti ru tin sk ih m otren ja koja se obavljaju dobrovoljnim radom časnika palu ­be na trgovačkim brodovim a širom svijeta. Re­dovita m eteorološka m otren ja na brodovima su bila započeta sredinom prošlog vijeka, a ona su plod posebnog duha i svijesti za suradnjom , povezanom osim toga i sa saznanjem o značaju tih podataka za sve one koji plove m orima. Čak i danas smo suočeni sa saznanjem da će podaci m eteoroloških m otren ja na brodovim a i dalje b iti potrebni i da će oni p redstav lja ti osnovu i za izvjesnu kontrolu budućih sistem a kojim a će se moći vršiti m otren ja i m jeren ja na daljinu. Dakle, rad i takve važnosti pom orskih m eteoro­loških podataka, i sinoptičari, kao i klimatolozi, b rinu se da se i dalje poboljšavaju rezu lta ti me­teoroloških m otren ja na brodovima. Ovome se danas p rid ružu ju i oceanografi, odnosno odgo­

varajuće nacionalne i m eđunarodne institucije koje uvode u posljednje vrijem e i posebne pro­gram e u cilju poboljšanja instrum enata i n ji­hove upotrebe na brodovim a. Za potrebe kori­šten ja prikup ljen ih i p rovjeren ih podataka sa brodova bilo koje nacije, Kom isija za pom orsku m eteorologiju Svjetske m eteorološke organiza­cije je preuzela na sebe da nađe najbolje načine za obradu i arh iv iran je, a isto tako i za m eđu­sobnu razm jenu takvih podataka. Razvoj i upo­treba računara u toku pedesetih i u prvim šezde­setim godinam a ovoga vijeka mnogo je pripo­mogla na ostvarivanju ovih zamisli. Tako je utvrđeno na 4. Kongresu Svjetske m eteorološke organizacije, koji je održan 1963. godine, poseb­nom odlukom da se za p rikup ljan je i obradu kli­m atoloških podataka s točno određenih područja pojedinih m ora i oceana odredi devet (kasnije je to sm anjeno na osam) zem alja-članica Svjet­ske m eteorološke organizacije koje će b iti od­govorne za obavljanje takvog posla (vidi sliku). Sve ostale zem lje-članice mogu na zahtjev i uz naknadu stvarn ih troškova od ovih p rv ih zema­lja dobiti obrađene podatke sa određenog pod-

6

P odruč ja odgovornos ti zem a lja -č la n ica S M O za obradu p o m o rsk ih k l im a to lo šk ih podataka .

ručja, u cilju korišten ja tih podataka za svoje svrhe.

Osnovni poticaj za razradu sistem a raz­m jene i a rh iv iran ja pom orskih m eteoroloških podataka pretežno je došao iz znanstvenih k ru ­gova koji su rad ili na opsluživanju ribarsk ih aktivnosti podacim a m eteorološko-oceanograf- ske prirode, ali su se doskora potrebe za sličnim podacim a pojavile i kod drugih korisnika, pose­bice za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte iz podm orja. No i pomorsko građevinarstvo je počelo b iti sve više korisnik takvih podataka, tako da su mnoge zem lje m orale osnovati i svo­je specijalne službe koje se bave specifičnim obradam a pom orsko-m eteoroloških i oceano­grafskih podataka.

Rad na p rikup ljan ju i priprem i pomorsko- -m eteoroloških podataka za daljn je klim atolo- ške obrade je organiziran tako da su na jp rije pom orske m eteorološke službe odnosno centri, iz prikup ljen ih brodskih m eteoroloških dnevni­ka brodova dotične zemlje, vršile i danas još vrše kvalita tivnu kontrolu tako prikup ljen ih po­dataka i odgovarajuću selekciju podataka. Po­tom su se nakon takve prve obrade podaci uno­sili na m eđunarodne bušene kartice u cilju raz­m jene odnosno dostav ljan ja podataka zem ljam a zaduženim za klim atološku obradu. M ada se ova M eđunarodna pom orsko-m eteorološka bušena kartica još i danas koristi, već su u upotrebi i drugi načini zapisivanja i razm jene na m agnet­skim trakam a u sklopu obrasca za M eđunarod­nu pom orsko-m eteorološku m agnetsku traku, koji dopušta unošenje i raznih dodatnih poda­taka, kao npr. p rim jedbi o kvalitativnoj kontro­li i drugo.

Zem lje-članice koje su zadužene za klim a­tološku obradu podataka p rim ljen ih od drugih

zem alja ili koje su same prikupile od svojih trgovačkih brodova, vrše ovu obradu po jed in ­stvenim propisim a koji su u tv rđen i od strane Svjetske m eteorološke organizacije. Tako su, najprije , ove zem lje trebale da obrade godišnje i dekadske preglede podataka u obliku tabela za ograničeni broj m anjih područja te za svaku oceansku m eteorološku stanicu u n u tar njenog područja odgovornosti. K asnije su tabele bile zam ijenjene obrađenim podacim a na kartam a koje su vršile globalno p rekrivan je morskih prostranstava. Sada se u Komisiji za pom orsku m eteorologiju razm atraju načini da se polusu- m arizirani podaci upisuju na m agnetske m edije koji se mogu koristiti na raznim vrstam a m ikro­računala koji se danas općenito koriste u svije­tu, je r bi to bilo znatno p rik ladnije za korištenje u vrlo različite svrhe nego što se to može putem sadašnjih oblika koji se ob jav lju ju u štam pa­nim pregledim a.

Osim trgovačkih brodova koji p ribav lja ju za sada još uvijek većinu m eteoroloških poda­taka sa m orskih p rostranstava koji se koriste i za klim atološke svrhe, danas pristižu takvi po­daci i iz drugih izvora, kao što su razne m eteo- rološko-oceanografske plutače, brodovi-svjetio- nici, p latform e za istraživanje ili eksploataciju nafte iz podm orja i još nekih sličnih izvora. P ri tom e treba im ati u vidu da se u svemu godišnje prikupi dosta veliki broj podataka za obradu: on proizlazi iz oko jednog m ilijuna m eteorolo­ških ili oceanografskih m otrenja. Takav fond podataka osigurava sve bolje poznavanje p ri­rodnih uv je ta atm osfere nad m orem i samog mora, iako je prekrivenost takvim podacima do ­sta neravnom jerna u odnosu na pojedine morske rejone, m eđu kojim a im a i takvih gdje su po­daci vrlo m anjkavi. No problem i ne proističu samo iz toga: podaci koji se p rikup lja ju sa bro­dova p redstav lja ju rezu lta te m otren ja koja nisu vršena na stalnim pozicijama, kao što je to npr. slučaj kod brodova-svjetionika koji obavljaju m otrenja. Zato nisu ni rezu lta ti obrada takvih podataka međusobno potpuno usporedivi, o če­m u treba i pri dobivanju rezultata, kako i p ri korišten ju takvih rezu lta ta voditi računa.

Primjena pomorskih klimatoloških podataka

Značaj klim atoloških podataka sa m orskih područja znatno je porastao u posljednje v rije ­me, posebice radi toga što je porastao znatno i broj raznih v rsta s tru k tu ra koje se koriste na m oru, m eđu kojim a su naročito in teresantne platform e bilo za istraživanje ili za eksploata­ciju nafte. One su kao takve vrlo skupe, ali i n jihova upotreba je izvanredno skupa. Što se

7

tehničkih i pom oračkih karak teristika tiče, ta ­kve platform e treba da izdrže odgovarajuće ne­pogode bilo m eteorološke ili oceanografske p ri­rode, ali ipak ne za najgore slučajeve koji se u određenom geografskom području uopće mogu desiti. Ovisi to i o tom e koliki je predviđeni vijek tra jan ja dotične struk tu re . Na taj se način nam jerno uzim a razložan rizik, koji ipak znat­no sm anju je cijenu izgradnje dotičnoga objekta koji, dakle, ne m ora baš da izdrži ono najgore moguće. Iz toga, kao i za razne druge slučajeve, mogu se izračunati iz postojećih podataka po­moću odgovarajućih m atem atičkih funkcija tzv. statistički povratni periodi neke pojave u 50, ili u 100 godina, ili za neke druge potrebne pe­riode koje odabire korisnik obrade. Na prim jer, korisnik može postaviti i takav zahtjev da mu se izračuna, za određeno m orsko područje, ka­kve mogu biti procijenjene m aksim alne brzine v jetra iz raznih smjerova koje bi se mogle poi v iti jedanput u 50 godina. Na sličan se način mogu opslužiti i drugi korisnici, koji, npr. mogu tražiti podatke o drugim m eteorološkim elem en­tim a za jedno ili više određenih područja i za određene vrem enske periode.

Za p lan iran ja raznih v rsta djelatnosti se također mogu i treba ju p rim jen jiva ti klim ato- loški podaci, pa se, na prim jer, može traž iti što se od m eteoroloških pojava može očekivati u određenom rejonu u određenom dijelu godine. R ezultati takvih p roračuna se mogu koristiti za p lan iran je nekog prijevoza ili teg len ja osje tlji­vog tereta, za izvršenje nekih posebnih radova, pa sve do općeg p lan iran ja ili p lan iran ja odre­đenih osiguranja pom orskih sportsko-rekrea- cionih aktivnosti u određenom području i sli­čno.

Naravno da se i od stručnjaka-m eteorologa odnosno klim atologa, koji obrađuju i daju re­zu ltate takvih obrada, traži odgovarajuća odgo­vornost, odnosno da oni, poznavajući dotični problem koji in teresira korisnika, ocijene v je ­rodostojnost rezu lta ta u odnosu na korišteni broj osnovnih podataka ili da uz dobivene rezu lta te dadu korisniku i potrebne kom entare u cilju realne upotrebe rezu lta ta obrade.

P re m a »A pplica tions o f m a rin e c lim ato - log ica l data« R .J . S h e a rm a n a u WMO B U LLETIN b r. 3/1986.

p r ire d io :Stp.

MOGUĆI UTJECAJ NUKLEARNOG RATA VEĆIH RAZMJERA NA KLIMU

UVOD

U novije vrijem e je bio poduzet veći broj studija da bi se našli odgovori za potencijalne dugoročne u tjecaje na klim atske prilike koje bi bile izazvane nekim nuklearn im konfliktom ve­ćih razm jera. Na petom zasjedanju Združenog znanstvenog kom iteta održanom u ožujku 1984. bilo je diskusija o klim atskim aspektim a toga problem a i tada je zatraženo od dva člana toga kom iteta, doktora G.S. G olitsyna i doktora N.A. Phillipsa da priprem e odgovarajući izvještaj za sjednicu u narednoj godini. U izrađenom izvje­šta ju dat je pregled novijih stud ija o ovom pro­blem u te se sum iraju zaključci iz jednog opsež­nog izvještaja kojega je publicirao 1984. am e­rički Savjet za nacionalna istraživanja (NRC).

Uz opću tem u koja je poznata pod imenom »nuklearna zima« postoji znatna količina znan­stvene litera tu re , po kojoj se p retpostav lja da bi ubacivanje veće količine »crnog aerosola« u a t­mosferu, nastalog iz m asovnih požara izazvanih nuklearn im eksplozijama, mogle proizvesti tem ­pera tu re ispod točke ledišta nad površinom Zemlje.

A tm osferski aerosoli bi mogli ohlađivati površinu Zem lje b lokiranjem sunčeve svjetlo­

sti, ali i zagrijavati je putem onog poznatog efekta pod nazivom »efekat staklenika«.* Do koje će od ovih posljedica doći, ovisi o veličini čestica u aerosolu. Ako bi one bile m anje od tipične valne dužine terestričkog zračenja u in- fracrvenom dijelu spektra (oko 10 pm), efekat staklenika bio bi sm anjen, a apsorpcija zračenja u »vidnom« dijelu spektra bi se pojačala. Crne čestice čađe veličine od jedne do deset dese­tina m ikrona (kakve nasta ju i rasprostiru se pri požarim a većih razm jera) snažno apsorbira­ju rad ijaciju u vidnom dijelu spektra, ali su one gotovo prozirne za infracrveno zračenje. Zato, da bi se ocijenile moguće posljedice nuklearnog ra ta na klimu, treba na jp rije da razm otrim o mo­gućnosti nastanka velikih količina sitn ih česti­ca i njihovog razvoja s vrem enom .

DIM I PRAŠINA IZ VEĆEG NUKLEARNOG SUKOBA — SCENARIJ

Novije studije se baziraju na pretpostavci detoniran ja većeg dijela postojećeg nuklearnog

* T op lin sk u b ila n c u Z em lje od ržav a a tm o sfe ra ta k o što zad ržav a du g o v aln o z ra č e n je t la i v rš i p ro tu z ra - čen je to p lo te te ta k o š tit i tlo i p riz em n i sloj od jačeg o h lađ iv an ja , slično s tak len ik u . U g ljičn i d ioksid i n ek i d ru g i p lin o v i jo š p o ja č a v a ju ta j e fe k a t (op. prev .).

8

arsenala nad ciljevim a u srednjim geograf­skim širinam a sjeverne hem isfere. Većina poje­dinačnih nuk learn ih oružja je danas snage u granicam a od jedne m egafone (1 Mt).* Scenarij koji je sastavio am erički Sav jet za nacionalna istraživanja (NRC) tem eljio se je na količini od 6.500 Mt, odnosno na nuklearnom sukobu u ko­jem bi bila upotreb ljena približno jedna polo­vina atomskog arsenala u 1983. godini; pod ovim uvjetim a sm atralo se je da bi oko 1.000 gradova bilo potpuno razoreno i spaljeno nada­leko rasprostran jen im požarim a koji bi stvorili ogromne količine crnog ugljikovog dima.

Do sada se proizvođenje dim a u požarima velikih razm jera n ije dovoljno tem eljito istra ­živalo. P rem a procjenam a se pretpostav lja da današnji veći grad sadrži znatne količine raznih goriva koje dosižu koncentracije od oko 200 kg/m 2 u gradskim centrim a. Nadalje, grad sa stanovništvom od jednog m ilijuna ljud i mo­že, prem a autorim a Larsonu i Sm allu (1982), sadržati od 10 do 40 m ilijuna tona m aterija la koji se može lako upaliti. Uz pretpostavku da samo polovina toga m aterija la plane, s tim e da se od ovoga stvori 1% ugljikovog dima, Crutzen i suradnici (1984.) su došli do rezu lta ta da bi to dalo količinu od 50.000 do 200.000 tona dima koji bi ušao u atm osferu. No ukupna količina dim a koji bi mogao nasta ti od gradskih požara također ovisi o izboru scenarija samih eksplo­zija, pa su tako Crutzen i B irks (1982.) u svom scenariju sm atrali da bi 1.000 gradova kao m ete mogli proizvesti od 50 do 200 m ilijuna tona di­ma. M eđutim, i dodatne količine dim a bi se mogle p rid ružiti navedenim količinam a, kao re ­zu ltat izgaranja uskladištenih rezervi sirove nafte, bušotina nafte i p lina te velikih šumskih požara. Postojeće uskladištene količine u lja su procijenjene na 10° tona, a njihovo potpuno iz­garan je bi moglo po Telleru (1984.) proizvesti 100 m ilijuna tona dima. P rem a već navedenim autorim a C rutzenu i B irksu (1982.), šum ski po­žari bi mogli p rek riti područje od jednog m ili­juna četvornih kilom etara površine i proizvesti oko 150 m ilijuna tona dima. U izv ještaju Z dru­ženog znanstvenog kom iteta (JSC) su izvjesti­te lji Golitsyn i Phillips zaključili da bi ukupna količina proizvedenog dim a od gradskih i šum ­skih požara te od sagorijevanja naftn ih izvora i skladišta mogla znatno prem ašivati 100 m ili­juna tona. U stud iji Savjeta za nacionalna is­traž ivan ja (NRC) iznosi se procjena od 180 m i­lijuna tona dima, uz moguću v jero jatnost opse­ga od 20 do čak 650 m ilijuna tona.

* P r i čem u se p o d ra z u m ije v a e k v iv a le n a t od jed n o g m ili ju n a to n a k las ičnog eksp loziva , tr in itro to lu o la (TNT) (op. prev .).

Prašina je drugi izvor atm osferske zagađe­nosti; ona bi bila podignuta sa zemlje prilikom površinskih ili eksplozija nad površinom terena. Postojeći podaci pokazuju da ove potonje eks­plozije mogu stvoriti oko 7.000 tona čestica m a­n jih od 1 m ikrona od svake m egafone upotre- bljenog eksploziva. Čestice ove veličine se mo­gu, pošto su se uspele na visinu od preko 10 km, zadržati u atm osferi mjesecima, no ipak p ra ­šina pretežno samo raspršu je svjetlo i ne može im ati ni približno tako tragične učinke kao dim. Na prim jer, oko 7.000 tona prašine je bilo uba­čeno u globalnu stra tosferu prilikom erupcije vulkana K rakatoa u Indoneiziji, 1883. godine, p ri čemu je izm jereno srednje ohlađivanje p ov r­šine iznosilo samo oko 0,5CK.*

V ertikalna rasprostran jenost dim a kratko nakon nuklearnog sukoba i njeno daljn je raz­v ijan je po vrem enu i prostoru su b itn i elem enti za procjenu posljedica na klim u. Početna kon­centracija dim a će se progresivno sm anjivati rad i tr iju faktora: radi koagulacije čestica p ra ­šine m eđu n jim a sam im a i s prirodnim aeroso- lima; rad i pročišćavanja putem padavina; radi horizontalnog k re tan ja i rasipanja prem a osta­lim dijelovim a planete. U slučaju m asovnih šum skih i gradskih požara, p retpostav lja se da će oko pet do deset postotaka dim a biti ubačeno u stra tosferu na visinu preko 10 kilom etara, gdje će se taj dim moći zadržati kroz nekoliko tjedana te b iti p ren ije t na velike udaljenosti. Ipak, im a dosta stud ija u kojim a se ne p retpo­stav lja ju nikakve horizontalne nehomogenosti raspodjele dima, te sm atraju da će se dim kon­cen trira ti jednolično. Prem a M acCrackenu (1983.), ako bi se 200 m ilijuna tona dima rasp ro ­strto ujednačeno preko čitave sjeverne hem i­sfere, »optička dubina« atm osfere bi iznosila 4 (što znači da bi prenosivost za rad ijaciju u vi­dljivom dijelu valnih dužina bilo sm anjeno faktorom 4). Ova je vrijednost dovoljno visoka da potpuno zaustavi procese fotosinteze u b ilj­kama, pa bi ras t biljaka bio ozbiljno oštećen, ako bi takvi uv jeti tra ja li kroz nekoliko sed­mica.

SIM ULIRANJE U TJECAJA NA KLIMU POMOĆU MODELA

Za procjen jivanje potencijalnih posljedica koje bi mogle nasta ti u atm osferi nakon nukle­

* °K je oznaka za iz ra ž a v a n je te m p e ra tu re po s tu p n je ­v im a K elv in a , č ija lje s tv ica n em a n e g a tiv n ih v r i je d ­nosti, već započ in je od »apso lu tne nule« (prib ližno — 273°C), d o k je v e lič in a s tu p n ja je d n a k a k ao u l j e ­stv ic i C elzija. °K se obično k o ris te za te rm o d in a m i- čke i ae ro lo šk e p ro ra č u n e (op. prev.).

9

arnog sukoba većih razm jera, bili su prim ijen je­ni atm osferski modeli raznih stupan ja kom pleks­nosti. P rv i pokušaj je izvršio Turco sa suradni­cima (1983.) koristeći jednodim enzionalni mi- krofizički model za prognozu razvitka oblaka prašine i dima u pojedinim vrem enskim odsje­cima te jednodim enzionalni radijacijsko-kon- vektivni model za izračunavanje radijacijskog transfera i profila tem pera tu re zraka kao funk­cije vrem ena. Taj je rad bio istovrem eno popra­ćen s više drugih studija sa sličnim modelima uz niz raznih pretpostavki u vezi početne »op­tičke dubine« dima (između fak tora 4 i 8) i brzine raščišćavanja. U takvim se je m odelim a obično uzimalo kao pretpostavku da su dim i prašina raspršeni jednakom jerno u zraku iznad planete.

Svi ovi proračuni su dali kao rezu lta t da bi na Zem ljinoj površini nastupilo znatno za­hlađenje, kao i u nižoj troposferi, uz istovre­meno jače zagrijavanje gornje troposfere i do­nje stratosfere. Najveće sm anjenje tem peratu re u prizem nom sloju, u granicam a od 15° do 42°K, nastupilo bi između 14 i 35 dana nakon nukle­arnog sukoba.

Iako su ovi jednodim enzionalni modeli, po­dešeni za prostorno jednolično stanje, nagovje- štali mogućnost sniženja prizem ne tem pera tu re ispod točke ledišta i lje ti na sjevernoj hem isfe­ri, oni ipak nisu mogli dati sigurnijeg odgovora na to koliko će ograničavajuće na sm anjenje tem pera tu re zraka djelovati velika term alna inercija m ora i oceana, a nisu se mogle uzeti u obzir ni regionalne razlike term ičkog režim a atm osfere.

Bili su iznijeti i izvještaji o nekoliko sim u- lacija izvršenih s trodim enzionalnim modelim a opće cirkulacije atm osfere. Na prim jer, A lek­sandrov i Stenčikov (1983.) su koristili jedan dvoslojni model opće cirkulacije atm osfere s do­sta grubim horizontalnim razlaganjem , uz p re t­postavku o jednolično rasprostranjenom dimu u atm osferi iznad sjeverne hem isfere do 12° sjeverne geografske širine, uzim ajući »optičku dubinu« fak tora 7 (s procjenam a koje bi nastu ­pile po scenariju za nuklearn i konflikt od 10.000 megatona). Uzeto je da će se optička dubina postepeno sm anjivati i da će se vratiti na vrijednost neporem ećene atm osfere nakon jedne godine. U lazna sunčeva rad ijac ija je uze­ta tako da bude ravna srednjoj godišnjoj v rijed ­nosti. Taj je m odel dao kao rezu lta t da bi se četrdesetog dana prizem na tem pera tu ra zraka spustila za 40°K ispod početnih uv je ta u unu ­trašn josti kontinenata, dok bi nad oceanima ohlađivanje bilo m anje, oko 10°K. Covey, Schneider i Thompson (1984.) su izradili još bolje obrađenu sim ulaciju korištenjem deveto- slojnog modela sa sferičnim harm onicim a do

vala br. 16 i sa srednjim dnevnim solarnim fluksom na v rhu atm osfere, a uzeli su za p re t­postavku da je 6.500 m egatonski nuklearn i su­kob proizveo 180 m ilijuna tona dim a ravno­m jerno rasprostran jenog u atm osferi između 1 i 8 k ilom etara visine, a izm eđu 30° i 70° sje­verne geografske širine. P rem a takvom scena­riju , optička dubina za sunčevu rad ijac iju u područjim a prekrivenim dimom bila je v rijed ­nosti 3 i održavala se je kroz 20 dana rada m o­dela. Ovaj je pokus dao za rezultat: u uvjetim a koji norm alno vladaju u m jesecu srpnju , došlo bi do naglog sm anjivanja srednje prizem ne tem ­pera tu re zraka nad kopnom za oko 25°K.

U oba proračuna, ublažavajući u tjecaj m o­ra i oceana je bio evidentan. Modeli podešeni za opću cirkulaciju atm osfere su također p ro ­gnozirali veće prom jene u srednjoj m eridional- noj cirkulaciji radi u tjeca ja koje proizvodi za­g rijavan je visoke troposfere i niže stratosfere putem apsorpcije sunčevog zračenja koju vrši dim. P riroda ove izm jene navodi na in tenzivi­ran je m eđuhem isferne cirkulacije i odgovara­jućeg transporta dim a prem a nižim geografskim širinam a, pa i dalje, u južnu hem isferu.

OSTALE DUGOROČNE POSLJEDICE

Studije koje su obradili Crutzen i B irks (1982.) te Izrael sa suradnicim a (1983.) nagovje­štaju da bi neki veći nuklearn i sukob u kojem u bi se upotrijeb ila pretežno oružja veće snage, tj. ona od preko 1 m egatone, na sjevernoj hem i­sferi bi posljedica toga bilo razaran je ozonskog sloja. S druge strane, m anje bi eksplozije up ra ­vo proizvele izvor ozona u troposferi. Osim toga, veće količine drugih plinova, kao što su m etan (CHt), etan (C2HB) i teži ugljikovodici, mogli bi se oslobađati iz nesagorjelih izvora p rirod­nog plina i nafte, ili bi se stvorili iz djelom i­čnog izgaranja organskih tvari u gradskim po­žarim a. K em ijske posljedice na atm osferu koje bi izazvao jedan nuk learn i sukob do sada nisu sagledane onoliko koliko je velika pažnja data p itan ju »nuklearne zime«.

OSTALI PROBLEM I

Golitsyn i Phillips navode dva osnovna pro­blem a koji su potrebni pri razm atrana ju »nukle­arne zime«:

— određivanje količine ugljikovog dima koji nasta je prilikom nuklearnog suko­ba, njegova početna raspodjela, njegova svojstva te njegov postupni razvoj po vrem enu i prostoru;

10

— procjen jivanje rezu ltira jućih atm osfer­skih efekata, uk ljuču jući i u tjecaje na prom jene tem pera tu re i cirkulaciju, kao i u tjecaja na tlo i vodu koji leže pod tom atm osferom; u tjecaj i same atm o­sfere na dim.

R astu ran je početnih dim nih m asa je možda u prvoj kategoriji i jedan od na jk ritičn ijih pro­blem a, je r sve ostalo ovisi o poznavanju lokalne koncentracije dima. O tome su iskustva vrlo ograničena, osim onoga što se za sada zna iz stud ija o zagađenju zraka u n u tar graničnog slo­ja. Razvitak konvekcije navođene sunčevom energijom na vrhovim a dimnog oblaka je još jedan aspekt toga problem a; uzlazni transport dim a tim načinom će povećati vrijem e zadrža­van ja dima u atm osferi, a to može biti vrlo va­žno za procjenu v jero jatnosti »nuklearne zime«. Još su neke nesigurnosti povezane s uk lan ja ­njem čestica prašine putem raznih procesa koji pročišćavaju zračni prostor, kao što je koagula­cija, apsorpcija vodene pare i isp iran je padavi- nama. Num eričko sim uliranje ovih kom pleksnih m ikrom eteoroloških procesa je upravo krcato poteškoćama.

ZAKLJUČAK

Većina studija je do sada uzim ala kao p re t­postavku početno »dimno punjenje« atm osfere od 100— 200 m ilijuna tona, što bi bilo sasvim dovoljno da onemogući prolaz sunčevog svjetla do zemljinog tla odnosno površine m ora u pod­ručjim a koja su p rekrivena dimom. Na osnovi iznijetih proračuna dobivenih pomoću modela, izvjestioci Združenog znanstvenog kom iteta za­k ljučuju da bi značajno zahlađenje nastupilo nad kontinentaln im područjim a sjeverne hem i­sfere kroz period od nekoliko sedmica. Ipak, za sada su nesigurna saznanja o transportu , šire­nju, pročišćavanju i m ijen jan ju čestica dima, što ograničava svaki pouzdani zaključak bilo o efektu takve količine dim a u periodu od ne­koliko sedmica na sjevernoj hem isferi, a ne do­pušta baš nikakve zaključke o uvjetim a u trop ­skom pojasu i na južnoj hem isferi. Također, ne može se dati točnijih zaključaka o potenci­jalnom u tjecaju m anjih količina dim a koje bi se unijele u atm osferu.

P re m a »Possible c lim atic co n seq u en ces of a la rg e -sca le n u c le a r w ar« u WMO BU L- LET IN br. 2/1986.

p rev eo :Stp.

VIJESTI Iz stranih meteoroloških služhi

RAD FRANCUSKIH ODABRANIH BRODOVA

G. Eric Weiss iz Direkcije Meteorologije Francuske, pošto se je upoznao s »VIJESTIM A Pomorske meteorološke službe«, poslao je na­šem uredništvu, izm eđu ostaloga i časopis »La Meteorologie« u kojem u je objavljen jedan n je ­gov rad o meteorološkom radu na brodovima francuske trgovačke mornarice, razvitku i do­prinosu meteorologiji koji su davali i daju fran­cuski odabrani brodovi, kao i o utjecaju sv je t­skih ekonomskih uvje ta na pomorski saobraćaj, pa i na pritjecanje meteoroloških izvještaja s odabranih brodova. Pošto je autor ljubazno po­nudio da upotrijebimo po volji materijalne koje je u tom radu iznio, koristimo sa zahvalnošću ovu priliku da dio tih podataka iznesemo u slo­bodnoj verziji, jer će oni bez sum nje korisno poslužiti kao usporedbeni materijal, odnosno kao prim jer mogućnosti realizacije meteorolo­škog rada na brodovima trgovačke mornarice.

Pom orski prijevoz je za F rancusku bitni elem enat ukupne aktivnosti te zem lje koji p red­stav lja če tv rtinu njenog ukupnog prom eta na uvozno-izvoznom području, a ujedno treba na­

glasiti da brodovi pod francuskom zastavom donose zem lji 17 m ilijard i franaka godišnje; tako 75% uvoza, od čega 99% petro leja i 87% m inerala pristiže m orskim putem u zemlju. Svjetske ekonomske prilike im ale su uvijek bitnog u tjeca ja na pom orski prijevoz kako u po­zitivnom, tako i u negativnom smislu, a pe tro ­lejski »šokovi« 1973. i 1979. su bitno utjecali na sm anjenu potražnju brodskih prostora, što je u pom orstvu dovelo do nužnosti određenih adaptacija rad i sm anjenja tih negativnih u tje ­caja. Tako je, izm eđu ostaloga došlo i do poseb­nih zahtjeva na području tehnologije: trebalo je prijeći na izgradnju brodova koji bi bili općeni­to boljih osobina od prethodnih, ali ujedno i ekonomičniji, što je uvjetovalo veću autom a­tizaciju svih radova na brodu zahvalju jući širo­koj prim jeni m ikroprocesora, uz istovrem eni trend znatnog sm anjenja brodske posade, pa su već poznati i brodovi od 45.000 do 72.000 t koji­m a n ije po trebna posada veća od 13 do 15 osoba, no čiji sastav podrazum ijeva ujedno i tako p ri­prem ljene i osposobljene pojedince koji tako­đer sa svoje strane osiguravaju odgovarajuću polivalentnost pom oračkih funkcija. Sve noviji

11

i efikasniji telekom unikacijski u ređaji daju na­slu titi da će za kojih 5 godina sa brodova prak­tično nesta ti sadašnji radio-telegrafisti, pa se u tom pogledu eventualno postavlja i pitanje, ne p redstav lja li sve to i neku opasnost s jedne strane za meteorologe, a s druge za pomorce. M eđutim, bez obzira na sve takve novitete, brod u suštini i dalje ostaje brod, a pomorci treba da uvijek im aju u svijesti činjenicu da će im se m otren ja koja svakodnevno izvrše na brodu v ra titi nazad u obliku prognoza. U skladu sa svim navedenim faktorim a treba razm atrati i ulogu meteorološkog rada na brodovim a sada i ubuduće, pa n ije ni tako teško odrediti nega­tivne posljedice onih poteškoća koje donosi k ri­za m eđunarodnog pom orstva i u odnosu na p ri­kup ljan je m eteorološko-oceanografskih poda­taka.

Odabrani brodovi

U 1985. godini Francuska je im ala 206 oda­branih brodova na kojim a su se obavljala do­brovoljna m eteorološka m otren ja i sa kojih su se slali OBS METEO izvještaji, dok je sa 196 takvih brodova u 1984. godini prikupljeno u k u p ­no 99.475 m otrenja, što predstav lja prosjek od nešto preko 500 m otren ja po brodu. Takav prosjek nije bio postignut u uzastopnih zadnjih 8 godina (vidi tabelu). Ovih gotovo 100.000 mo­tren ja ostvarenih u jednoj godini predstav ljaju , s druge strane, dnevni prosjek od 273 m otren ja koja ostvaru ju francuski odabrani brodovi. Taj prosjek se ne sm atra lošim, ali se ipak p retpo­stav lja da bi ukupni rezu lta ti mogli b iti i bolji kad bi se bolje rasporedila m otren ja po pojedi­nim sinoptičkim term inim a. Što se raspodjele tiče, ona je izgledala po ostvarenim postocima m otren ja u pojedinim glavnim odnosno sinop­tičkim m eđuterm inim a ovako:

Sinoptički termin Postotak izvršenih motrenja

00 14,4%03 6,2°/o06 17,6%09 7,7%12 21,1%1'5 8,8%18 18,5%21 5,7'%

P rije iznošenja podataka o odaslanim OBS METEO izvještajim a, treba nešto reći i o opre­m ljenosti francuskih odabranih brodova sred­stvim a i u ređajim a za radio-telekom unikaciju . R adio-telegrafskim sredstvim a oprem ljeno je najviše odabranih brodova, n jih 71°/o. Moder-

TABELA 1

PREGLED BRO JA O DABRANIH BRODOVA I IZVRŠENIH M OTRENJA PO GODINAM A

Godina Broj odabra­nih brodova

Broj izvršenih motrenja

Prosjek po brodu

1953. 103 18.237 1771954. 151 43,477 2881955. 158 49.639 3141956. 166 54.019 3251957. 182 79.753 4381958. 192 89.133 4641959. 188 113.315 6031960. 170 86.675 5101961. 171 47,412 2771962. 180 77.1(65 4291963. 200 90.206 4511964. 200 96.889 4841965. 187 97.874 5231966. 182 100.390 5521967. 179 98.224 5491968. 176 102.949 5851969. 174 100.125 5751970. 166 98.591 5821971. 169 95.909 5681972. 189 103.191 5461973. 192 106.391 5541974. 198 114.233 5771975. 210 114.880 5471976. 219 102.068 4661977. 224 102.519 4581978. 220 96.939 4411979. 218 100.597 4611980. 212 90.598 4271981. 209 91.285 4371982. 197 77.321 3921983. 197 79.415 4031984. 196 99.475 508

n iji> tj- radio-teleks u ređaji se nalaze na 29% ovih brodova, a od ovog postotka 19% brodova, tj. n jih 11 je u 1984/85. godini bilo oprem ljeno brodskom stanicom -term inalom satelitskog tele­kom unikacijskog sistem a INMARSAT, a to su bili pretežno tankeri i tram peri, tj. brodovi koji plove na dužim rutam a. Uglavnom uz takve uv jete oprem ljenosti radio-telekom unikacijskim uređajim a, odabrani brodovi su u pojedinim go­dinam a otprem ali slijedeće ukupne količine OBS METEO izvještaja:

Godina OBS METEO izještaji Motrenja %

1976. 67.253 102.068 65,91977. 69.340 102.519 67,61978. 66.130 96.939 68,21979. 66.531 100.597 66.11980. 50.880 90.598 56,21984. 66.374 99.475 66,7

12

U odnosu na ostvareni broj m otrenja, po­sto tak odaslanih izvještaja kretao se je u tom razdoblju od najm anje 56,2% do 68,2% ili u srednjoj vrijednosti 65%. M eđusobne odnose broja m otren ja i postotka odaslanih izvještaja prikazuje grafikon (koji je ovdje izrađen slično kako se p rikazu ju ovi odnosi u izvještajim a o re ­zu lta tu rada jugoslavenskih trgovačkih brodova svake godine u ovom časopisu, rad i lakšeg uspo­ređivanja).

U 1984. godini od svih izvršenih m otrenja bilo je sa odabranih brodova poslato 66.374 iz­vještaja , odnosno 66,7%. No svi ovi izvještaji nisu ujedno i stigli u centar za korištenje m eteo­roloških podataka. K onstatirano je, naim e, da je od ukupnog bro ja odaslanih OBS METEO izvje­šta ja C entralna m eteorološka služba prim ila sa­mo 73%, a to za 1984. godinu p redstav lja ukup­no 17.921 neprim ljeni izvještaj; ili drugim r ije ­čima, od 99.475 izvršenih m otren ja moglo se je iskoristiti podatke od samo 48.453 m otrenja, što ipak treba konsta tira ti s izvjesnom gorčinom.

Sto se tiče o tprem anja izvještaja s brodo­va, postoje, dakako, zakašnjenja u odnosu na term ine m otrenja, pa iz statističkih podataka proizlazi da se rezu lta ti podataka m otren ja iz term ina 00h GMT i 03h GMT najvećim dijelom odašilju zajedno s izvještajim a iz term ina 06h GMT, pa to najčešće u tječe i na određeno zaka­šn jen je prijenosa izv ješta ja iz term ina 06h radi velike količine depeša koja se oko toga vrem ena nakupi i kod obalnih radio-stanica. Relativno su m ala zakašnjenja reg istrirana u 15h GMT i 21h GMT. OBS METEO izvještaji koji se šalju putem INM ARSAT-a obično b ivaju otprem ani s broda u vrem enu od 30m nakon term ina mo­tren ja, a pristižu u cen tralnu m eteorološku slu-

m o t r e n j a

žbu već u 35. m inuti iza term ina m otrenja. No u vezi s ovim sistemom zanim ljivo je iznijeti iskustvo s odabranih francuskih brodova: od svih brodova koji su oprem ljeni term inalom za otprem u putem INM ARSAT-a, tek sa 20% ovih se taj sistem i koristi za p redaju OBS METEO izvještaja. Ovo izgleda paradoksalno, no-za sada, a i na osnovi vrlo strogih upu ta za korištenje sistem a INMARSAT na brodovim a, još se sate­liti prvenstveno rezerv ira ju za poruke h itn ih ili službeno-povjerljivih sadržaja, dok se za druge izvještaje korisnici upućuju na radio-telex vezu.

Izvodi iz članka o radu francuskih odabra­nih brodova, koji se mogu koristiti i za uspoređi­vanje meteorološkog rada i njegovog rezulta ta na brodovim a jugoslavenske trgovačke m orna­rice, nadam o se da će nam moći dobro poslu­žiti i bez nekih posebnih kom entara.

P re m a »Le re se a u đes n a v ire s se lec tion - n es . . . A u jo u rđ ’h u i e t dem ain« E .W eiss-a u »LA M ETEOROLOGIE« b r. 11/1986.

p r ire d io :Stp.

VIJESTI iz našeg pomorstva

SAVJETOVANJE O MEĐUNARODNOM ASPEKTU PLOVIDBENIH PUTOVA

NA JADRANU*

Savjetovanje koje je održano 13. prosinca 1985. u Privrednoj Komori D alm acije u Splitu pošlo je od činjenice da je pom orski prom et u Jad ran u u blagom, ali stalnom porastu, da u n jega uplovljava sve veći broj brodova, osobito velikih dim enzija, koji prevoze masovne, rasu­

* Iz v je š ta j je o b ja v lje n u PO M O R SK O M Z B O R N IK U b r. 24/1986.

te, suhe, tekuće i razne opasne terete. P rem a istraživanjim a, u Jad ran godišnje uplovi 20.000 brodova prekom orske plovidbe i isto toliko is­plovi. Od toga godišnje uplovi oko 1500 tankera. Pored toga vrlo je razvijen i obalni prom et, n a ­ročito izm eđu ta lijanskih luka s većim, a između jugoslavenskih i albanskih luka m anjim brodo­vima. K oncentracija obalne plovidbe većim bro­dovima evidentirana je u sjevernom Jad ranu izm eđu talijansk ih luka. Zbog toga razm atran je plovidbenih putova na Jad ran u i njihovo regu­liran je postaje vrlo značajnim . Za tem eljito shvaćanje mogućnosti njihovog regu liran ja sma­tralo se neophodnim rasprav iti m eđunarodno-

13

-pravne aspekte tog problem a, naročito sada kada je naša zem lja K onvenciju o pravu mora potpisala. Prem a toj Konvenciji Jad ran se svr­stava u m ora koja karakterizira:

a) složenost plovidbe u uskom prostoru po­luzatvorenog mora,

b) prilazi lukam a vode kroz dugačka otočna područja i opasne prolaze,

c) složenost' vrem enskih prilika zbog brze, nagle prom jene i iznenadnog dostizanja ekstrem nih veličina,

d) velike opasnosti od svih v rsta zagađiva­nja, zbog m alih vodenih m asa i njihove slabe i prespore izm jene, i

e) potrebe da se posebna pažnja posveti ko­rišten ju i očuvanju živih bogatstava, či­stoće i p rirodnih ljepota.

Analize pom orskih nezgoda na jugoslaven­skoj obali po tvrđuju iznesene karak teristike J a ­drana. I nepotpuni broj analiziranih slučajeva nezgoda pokazao je da ih je bio priličan broj i da su zastupljene sve v rste nezgoda koje su doživjeli brodovi sviju v rsta i veličina. P ri tome je bilo dosta sreće, je r nezgode nisu bile s ka ta ­strofalnim posljedicam a zagađenja m orske sre­dine.

Potonuća brodova »Panorea« i »Brigitta M ontanari« u obalnom m oru u 1984. godini, ljudske žrtve i činjenica da još n ije otklonjena potencijalna opasnost od tereta, samo su potvr­dila slu tn je i opomene stručnjaka. Analize su, nadalje, pokazale podudarnost s rezultatim a is­traživan ja u svijetu, ali i neke osobitosti, poseb­no su pokazala žarišta nezgoda, jednim dijelom i zbog neuređenosti i neregu liran ja plovidbenog puta, ali i cijelog sustava sigurnosti plovidbe. Da bi se potaklo rješavan je nagom ilanih pro­blem a sigurnosti plovidbe na Jad ranu u svjetlu Konvencije o p ravu m ora i drugih m eđunarod­nih plovidbenih regulativa u trenu tku kada se u nas ulažu napori za njihovo otklanjanje, Z nanstveni savjet za pom orstvo (Sekcija za dru- štveno-znanstvene aspekte pomorstva) Jugosla­venske akadem ije znanosti i um jetnosti i Savez d ruštava za proučavanje i unapređenje pom or­stva Jugoslavije organizirali su savjetovanje »M eđunarodno-pravni aspekti plovidbenih puto­va u Jadranu«.

Osnova za rad Savjetovanja bili su ovi (po­zvani) referati:— S t ip e Lakoš: S a d a šn ji i b u d u ć i p lo v id b en i p u to v i

(uvodn i re fe ra t) ;— D avorin R ud o lf : P lo v id b en i p u to v i p re m a novoj

K o n v en c iji o p ra v u m o ra ;— N ik ša Zrnčić: M e đ u n a ro d n i s ta n d a rd i s ig u rn o sti p lo ­

v id b e n a p lo v n im p u to v im a u J a d ra n u ;

— Pavao K o m a d in a : A u to m atsk o ra d a rsk o p ilo tira n je — d op rinos s ig u rn o s ti p lov idbe ;

— A n te P aviš ić i J o ško D vorn ik : O zn ačav an je p o m o r­sk ih p lo v n ih p u to v a i n jih o v a p o d je la u obalnom m o ru S F R J;

— Miro Sto l ić i N iko la K o lu nd ž ić : S a d a šn je i bu d u će p om orske rad io -v eze za s ig u rn o s t i pogibelj n a m o­ru ;

— Ivo Grabovac: Im o v in sk o -p ra v n a odgovo rnost za po sljed ice zag a đ iv a n ja s b ro d a ;

— P redrag S ta n ko v ić : M eđ u n a ro d n a K o n v en c ija o t r a ­g a n ju i sp a ša v a n ju n a m oru , H am b u rg 1979;

— B ra n im ir D ruškov ić : P ro b le m a tik a n a p u š te n ih b ro ­dova n a p lo v id b en im p u to v im a u J a d r a n u ; i

— T o m is lav Đorđević: J u r isd ik c ija ob a ln e d ržav e n a p lo v id b en im p u tov im a.

Svi su referati, osim dva posljednja, obja­vljeni u Pom orskom zborniku, broj 23. Rijeka, 1985. i kao poseban izvadak poslani su, uz 250 poziva, organim a, organizacijam a, stručnim i znanstvenim institucijam a i pojedincim a koji su, po m išljen ju organizatora, trebali b iti zain te­resiran i za ovo Savjetovanje.

Na Savjetovanju su prisustvovala 52 znan­stvenika i stručn jaka iz raznih pom orskih in ­stitucija.

Z a k l j u č c i :

—- Sadašnji plovidbeni putovi na Jadranu , nastali kao rezu lta t slobodnog odabira pu ta i dobre pom orske prakse zapovjednika broda, po­kazuju slabosti koje su rezu ltira le nezgodama, i još više, talnom latentnom opasnošću da se one povećaju. N ajveća opasnost p rije ti od tankera i brodova s opasnim teretom kad plove blizu obale i kroz otočno područje na prilazim a luka. S jedne strane, njihove ogromne dim enzije — posebice veliki gaz, a s druge strane velike koli­čine opasnog i škodljivog tereta, realna su opa­snost s nesagledivim posljedicam a za visoko raz ­vedenu obalu s otočnim područjim a poput isto­čnog Jadrana.

Iz toga proizlazi zaključak da je nem inov­no usm jeriti plovidbu podalje od otočnog pod­ručja i obale te sigurnijim prilazim a lukam a.

Osim toga, moguće je i m ora se znatno po­većati sigurnost plovidbe svih brodova, a osobito velikih i brodova s opasnim teretom , oprem a­njem plovidbenih putova suvrem enim sredstv i­m a i uvođenjem m jera, kojim a se posredno i neposredno povećava sigurnost plovidbe, i to: jav ljan je , identifikaciju , praćenje, nadzor, te usm jeravanjem plovidbe sigurnim plovidbenim putovim a, izbjegavanjem nesigurnih plovidbe­nih putova i udaljavanjem velikih brodova i brodova s opasnim teretom od obale i otočnog područja, obavještavanjem brodova u plovidbi, obaveznim i preporučenim peljaren jem kroz otočno područje i na prilazim a lukam a, te ko­načno, pom aganjem u nevolji i u otežanim u v je­tim a plovidbe.

14

— Savjetovanje ukazuje da je stud ija iz 1980. god. koju su radile skupa tri institucije: H idrografski in stitu t JRM, Ustanova za održa­vanje pom orskih plovnih putova i In stitu t za prom etne znanosti u Zagrebu prem a zahtjevu Saveznog kom iteta za saobraćaj i veze te samo­staln i radovi pojedinih stručn jaka i znanstve­nika, solidna osnova od koje bi valjalo početi.

— O cjenjujući da je osnovni razlog zašto to i danas n ije učinjeno u tome, što Savezni ko­m itet n ije ekipiran potrebnim kadrovim a i što nisu iskorištene potencijalne snage i m ogućno­sti specijaliziranih pom orskih institucija, kao što su H idrografski institu t, Plovput, Jugoregis- tar, Pom orska m eteorološka služba, pomorski fakulteti, »Brodospas« i dr., savjetovanje p re ­poručuje Saveznom kom itetu za saobraćaj i veze da provede akciju kod nadležnih da ga ekipira nužnim stručnim kadrovim a, da se i sam osloni na znanstvene, istraživačke i specijalizirane in ­stitucije u pom orstvu i angažira te organizacije na rješavan ju problem atike plovidbenih putova, je r je sjedinjenjem kadrova to stvarno moguće učiniti i bez posebnih ulaganja.

— V alja im ati na um u da Jadransko more spada u tzv. okružena ili poluokružena mora, tj. m ore koje je okruženo sa četiri države i da K onvencija o pravu m ora nalaže obalnim drža­vam a da surađu ju prilikom ostvarivanja svojih p rava i ispunjavanja svojih dužnosti. Ta se su­radn ja proteže i na sigurnost plovidbe. Zato je za određivanje plovidbenih putova za tankere i brodove s opasnim teretom i ostale velike bro­dove, te uvođenje drugih m jera kojim a se pove­ćava sigurnost plovidbe, potrebno ostvariti su­radn ju m eđu obalnim državam a Jadranskog mora.

— M eđunarodna pom orska organizacija (IMO) izrađuje i stalno unapređuje standarde sigurnosti plovidbe u obliku preporuka i kon­vencija koje potpisuje i naša zemlja. Oni obu­hvaćaju standarde tehničkog oprem anja brodo­va, broj i obrazovanje posade te standarde teh ­ničke oprem ljenosti plovidbenih putova.

N epridržavanje tih standarda postala je praksa. Savjetovanje je bilo jedinstveno u tome da se treba kloniti takve prakse po kojoj se konvencije i druge m eđunarodne obaveze olako prihvaćaju , a teško, sporo i nikako ne provode.

N epridržavanje standarda plovidbe, ocije­njeno je, proističe jednim dijelom iz neriješenog sta tusa specijaliziranih stručnih institucija i n ji­hovim neutvrđenim obavezam a za praćenje i ažuriran je m eđunarodnih regulativa u nas.

Nosilac tih poslova m orao bi se s tara ti i o p rim jeni u našem zakonodavstvu.

— Uzroci pom orskih nezgoda tem eljem su istraživanja i ocjene sigurnosti plovidbe. Speci­jalizirane stručne i znanstveno-obrazovne insti­tucije trebale bi biti nosiocem tih istraživanja, pa se preporuča Saveznom kom itetu za saobra­ćaj i veze da propiše način u tv rđ ivan ja uzroka nezgode i u tom smislu nužnu evidenciju, p ra ­ćenje s ciljem nalaženja pouka.

— Specijalizirane stručne pom orske orga­nizacije (Hidrografski institu t, Plovput, Pom or­ska m eteorološka služba, »Brodospas« i »Jugo- registar«) članice su svjetskih organizaciji čiji rad koordinira IMO i u njim a aktivno sudje­luju, m eđutim , na nacionalnoj razini nisu pove­zane i koordinirane. Preporuča se Saveznom ko­m itetu za saobraćaj i veze da preuzm e ulogu koordinatora i p rezen tan ta onih obaveza zem lje koje proizlaze iz prihvaćenih m eđunarodnih konvencija i sporazum a kao i isticanja in teresa i stavova zemlje.

— Problem atika pom orskih plovnih putova u više je nav ra ta bila predm etom rasprava kao što su bili simpozij »Spašavanje ljudskih života i preživ ljavanje na m oru i priobalju«, u Hvaru, 1971., Savjetovanje o lučkim kapetanijam a, Split, 1971., I, II i III K onferencija o zaštiti J a ­d rana o čemu su napisani mnogi radova, a izra­đene su i dvije studije, ali sav taj napor n ije dao očekivane rezulta te u praktičnoj prim jeni.

Sm atra se da je to zato što se ne shvaća važnost m ora i pom orstva za p rivredni razvoj zemlje, što smo rascjepkani i nepovezani, što se sporo ili nikako ne rješavaju zaključci i što se svatko uvlači u v lastite interese, pa je svaka akcija unaprijed osuđena na neuspjeh, a pose­bno što ne postoji stručno tijelo koje bi koordi­niralo i upravljalo aktivnostim a na razini SFRJ.

— Svako savjetovanje do sada, pa i ovo, ukazuje na neodrživost postojeće podjele plo­vidbenih putova i ističe jedinstvenost plovidbe­nih putova, za koje treba da postoji i jed instve­ni p ravni status iz kojeg proizlazi jedinstven standard njihovog uređen ja i održavanja. Podje­la plovidbenih putova na m eđunarodne i repu­bličke, te nadalje na općinske, m jesnih zajed­nica i radnih organizacija s ciljem razlučivanja financiran ja saveznih i republičkih organa, un i­jelo je pom utnju i nebrigu, usložilo i otežalo održavanje, a k ra jn ji efekat ogleda se u isk lju ­čenju velikog b ro ja lučkih svjetala, pa i onih na plovnom putu , pa se tim e um anjila sigurnost plovidbe baš za one m ale brodove obalne plo­vidbe i nautičkog turizm a u čiji se razvoj ulaže, kao b itn ih za razvoj privrede i život stanovni­štva u priobalju i na otocima. M eđutim, ni ob­

15

jekti na tzv. m eđunarodnom i republičkim plo­vidbenim putovim a nisu u mnogo boljem polo­žaju. Suvrem enih sredstava i oprem e nema, a klasična je oprem a toliko zastarje la da se za n ju ne mogu naći rezervni dijelovi, pa se lako može predvidjeti v ijek tra jan ja rada. Time je učinjen nesklad i jaz između suvrem eno opre­m ljenih brodova i zaostale navigacijske oprem e na plovidbenim putovim a, pa tako ti brodovi svoju suvrem enu oprem u nisu u stan ju kori­stiti.

— Iako ovo savjetovanje n ije dalo sigurne odgovore na p itan je kako financirati održavanje objekata sigurnosti plovidbe na plovidbenom putu, prevladalo je shvaćanje da je postojeći način podjele objekata na savezne, republičke i ostale — zbog načina financiran ja — razlogom mnogih nesporazum a koji su prouzrokovali veli­ke poteškoće kako u održavanju postojeće i ona­ko zastarjele opreme, tako još više ukočile izgle­de za bilo kakvu m odernizaciju, kao im perativ vrem ena. Zato se ukazuje na nužnost iznalaženja sustava koji će sigurno i tra jno riješiti financi­ranje, održavanje i unapređenje objekata sigur­nosti plovidbe.

— Duboko svjesni ud jela obilježavanja plo­vidbenih putova u sigurnosti plovidbe, sav jeto­vanje sm atra da se m oraju poduzeti odlučni ko­raci kako bi se sm anjio jaz izm eđu zaostale pomorske signalizacije i navigacijskih suvrem e­no oprem ljenih brodova što plove Jadranom , je r ti brodovi ne mogu koristiti svoju opremu i na taj način plove s m anjim stupnjem sigur­nosti. Sm atra se da je nužno p ra titi svjetska dostignuća i učiniti Jadransko more, u tom smi­slu, sigurnim koliko su sigurna i druga m ora u Evropi. Zato je nužno izvršiti m odernizaciju objekata pom orske signalizacije uspostavlja­njem rasv jetne oprem e s višim stupnjem sigur­nosti rada, aktivnih radarsk ih odgovarača, de­tek to ra za m aglu i autom ata za uključivanje zvučnih signala i ostale suvrem ene oprem e ko­jom se u tjecaj ljudskog fak tora na pouzdanost funkcioniranja svodi na m inim um .

Težište in teresa treba da bude glavni plo­vidbeni put, te pu t kroz K varner i uz zapadnu obalu Istre, Tršćanski zaljev i prilazni plovidbe­ni putovi za luku K ardeljevo, Split, Š ibenik i Zadar.

— Nezgode brodova i akcije spašavanja ne­dvojbeno pokazuju da služba sigurnosti plovid­be na našoj obali n ije na onoj razini na kojoj bi mogla i trebala biti. Gubici brodova i ljudskih života na dom ak obali, pa i u otočnom podru­čju, još jednom su ukazali na brojne propuste koji proizlaze iz neorganiziranosti i izostanka brze djelo tvorne akcije.

Nekoliko nasukanih brodova i danas stoje nem aknuti na plovidbenom pu tu i pored njega kao spomenici nemoći i nebrige. Ne samo što narušavaju estetski izgled krajo lika nego su i potencijalna opasnost za zagađenje m ora i tro ­vanje flore i faune mora, a neki i potencijalna opasnost za druge brodove.

Još jednom je ukazano na potrebu ispun ja­van ja obaveza pred našom i svjetskom javno­šću, je r smo prihvatili m eđunarodne obaveze da organiziram o službu spašavanja i intervencija na m oru u slučaju zagađenja.

— T raganje i spašavanje, ocijenjeno je, je ­dno je od b itn ih elem enata sigurnosti plovidbe, ali je uglavnom i dalje nerješeno u nas. O cjenju­je se, nadalje, da je uzrok tome uvriježeno shva­ćanje, pa i službena polazišta odgovornih, kako je Jad ran siguran i im un na nezgode. M eđutim, na osnovi podataka i analiza, savjetovanje je jedinstveno u ocjeni da je, naprotiv , plovidba opasnija nego što mi to obično priznajem o i re ­spektiram o kroz našu regulativu i praksu u p ružan ju pomoći i spašavanju, a što nedvojbeno pokazuju analize nezgoda. N ajbolje je to v id lji­vo iz dva nedavna slučaja i potonuća broda »Panorea« uz gubitak gotovo cijele posade, te »Brigitta M ontanari«, broda s opasnim teretom ,1984. godine. U kazuje se na nužnost razlučiva­n ja tragan ja i spašavanja ljud i od spašavanja imovine, odnosno in tervencija u slučaju velikih nezgoda, poput nezgoda tenkera i sprečavanje zagađivanje m orske okoline kao posljedice ne­zgode. D osadašnje rasprave m iješale su te poj­move i p ri tome se obično zapostavljalo spaša­vanje im ovine i sprečavanje zagađenja m orske okoline, odnosno in tervencije na m oru u sluča­ju velikih nezgoda. To se p itan je sm atra k ljuč­nim i urgentnim , pa se preporuča Saveznom ko­m itetu da in tenzivira priprem e za donošenje zakona i jedinstvenih podzakonskih i drugih akata kojim a bi se obuhvatilo:

— tragan je i spašavanje u obalnom moru,

—• tragan je i spašavanje izvan granica obal­nog m ora (suradnja s obalnim drža­vama),

— jedinice i m inim alna oprema,

—- priprem ne m jere, jedinstveni postupak, izvještavanje, osm atranje i jav ljan je,

— centre i koordinaciju rada.

— S obzirom da je m eđunarodna plovidba Jadranom u nadležnosti i u in teresu svih država na Jadranu , potrebno je razviti su radn ju među njim a.

D osadašnja su radn ja izm eđu jugoslavenskih i ta lijanskih stručnih organizacija pokazala je

16

dobru volju jedne i druge strane i dala odre­đene rezultate, ali i nedopustivo spori tem po rješavan ja i realiz iran ja zaključaka. N edostatak jedinstvenog prilaza i m išljenja, organizirane akcije koja bi vodila cjelovitom rješavan ju pro­blem atike plovidbenih putova, a tim e i ukupne sigurnosti za plovidbu na Jadranu , koncentraci­jom stručnih i znanstvenih potencijala na za­jedničkom zadatku, evidentan je i to bi valjalo što p rije prevladati. Zato se sugerira nedležni- m a da in ic ira ju upravo suradn ju i da u stra ju na bržem tem pu provođenja zaključaka.

— V rem enske prilike na Jad ranu , osobito v jetar, valovi i nevere b itan su fak tor sigurno­sti plovidbe u zimskom periodu za velike, a u ljetnom za m ale brodove i čamce, osobito sve razvijenijeg nautičkog turizm a. Te prilike u tje ­ču p ri p ružan ju pomoći, spašavanju i in terven­cijam a u slučajevim a zagađivanja mora.

Savjetovanje je ocijenilo da pom orska m e­teorološka služba ne pruža dovoljno kvalitetne usluge koje su nužne suvrem enoj plovidbi, ka­ko velikih, tako i m alih brodova i čamaca, a osobito ne za potrebe pomoći, spašavanja i in ­tervencija na m oru i za sigurnost specijalnih, vrlo osjetljiv ih d jelatnosti kao što su istraž iva­n je i iskorištavanje m ora i podm orja.

Nadalje, savjetovanje ocjenjue da je to za­to, što je služba zapostavljena, tehnički zaosta­la, a tehnički i organizacijski ne d jelu je kao je ­dinstvena jugoslavenska pom orska m eteorološka služba i što su radn ja s ostalim službam a zem a­lja na Jad ran u n ije onakva kakva bi mogla i trebala biti. Zato se preporuča nadležnim orga­nim a da pokrenu in icijativu za njeno uređen je i osposobljavanje.

— Na savjetovanju je jasno ukazano na odredbe u Konvenciji UN o p ravu m ora (1982) koju om ogućavaju obalnoj državi ( i obalnim državam a) da nacionalnim propisim a ili spora­zum im a urede prom et rad i poboljšanja sigurno­sti i zaštite nacionalnih ili regionalnih interesa.

U terito rija lnom m oru se mogu, na p ri­m jer, propisati plovni putovi i sustavi odjelje- noga prom eta, a od tankera, nuk learn ih brodova i brodova koji prevoze nuklearne i druge bitno opasne ili škodljive tv ari može se zah tijevati da plove propisanim putovim a (ako ne plove pro­pisanim putovim a, obalna država prolazak mo­že držati škodljivim). Valja, dalje, im ati na um u m ogućnost da se u gospodarskom pojasu pro­glase tzv. posebna područja u kojim a su oštriji uv jeti za plovidbu rad i zaštite m orskog okoliša (na to valja obratiti pažnju kada se bude donosio Zakon o gospodarskom e pojasu SFR Jugosla­vije), a isto tako i dužnost država u tzv. polu- okruženim m orim a (u koje spada Jadran), da su rađu ju rad i rješavan ja zajedničkih problem a.

K onvencija potanko uređu je i postupak progla­šavanja sustava odijeljenoga prom eta koji valja slijediti ako se odluči takve sustave proglasiti u O trantu , u području Pianoze i Palagruže, u sjevernom Jad ran u i u nekim drugim podru­čjim a gustog prom eta.

— S ciljem djelo tvornije suradnje između SFR Jugoslavije i Republike Ita lije preporuča se nadležnoj kom isiji V odoprivrede da popuni tim da porade na studiji koja bi bila podlogom nužnim stručnim kadrovim a iz pom orstva, pot- kom isiju za sprečavanje zagađivanja mora. Za- usaglašavanja stavova o regu liran ju i u ređenju plovidbenih putova, spašavanja i in tervencija na m oru u slučaju velikih nezgoda.

— Sistem veza brod— obala—brod u svi­je tu sve više u tječe na sigurnost plovidbe i ko­m ercijaln i uspjeh, pa se preporuča Saveznom kom itetu za saobraćaj i veze da in tenzivira rad na raspravi i p rihvaćan ju idejnog p ro jek ta što ga je izradila Ustanova za održavanje pom or­skih plovnih putova, kako bi se prišlo daljoj razrad i i realizaciji.

U ključivanje SFR Jugoslavije u m eđuna­rodni satelitski sustav pom orskih veza (IN­MARSAT) i druge, uvjetom je korišten ja tog svjetskog sistem a sadašnjosti. P ri tom e se ne sm ije zaboraviti n iti dopuna sustava obalnih radio-stanica koje su osnova službe jav ljan ja i obavještavanja, tragan ja i spašavanja na m oru i p raćen ja brodova s opasnim teretom i up ra ­v ljan ja plovidbom te zaštite m orske okoline.

— Nagli razvoj tehničko-tehnoloških susta­va u pom orstvu i odnosa na plovidbenim puto­vim a nem inovno zah tijevaju da se program i po­m orskih odgojno-obrazovnih institucija (škole i fakulteti) prilagode zahtjevim a suvrem enog po­m orstva, a u svoje znanstveno-istraživačke pro­gram e uključe istraživanja koja će pomoći p ri­m jeni tih sustava i odnosa na Jad ran u i u našoj trgovačkoj m ornarici.

— Pom agala na brodu — publikacije i ra- dio-obavijesti te druge inform acije p redstav ljaju oslonac posadi broda iz kojeg se upoznaje sa svim hidrografskim , navigacijskim i m eteorolo­škim prilikam a i regulativnom uređen ju plo­vidbenih putova. Odgovornost za njihovo izda­vanje i održavanje u ažurnom stan ju pada na obalnu državu, a u im e nje to čine stručne po­m orske institucije, u nas H idrografski institu t, Jugoregistar, Pom orska m eteorološka služba i U stanova za održavanje pom orskih plovih pu­tova. Velika je m anjkavost što n ije regulirana ta obaveza, pa se preporuča Saveznom kom ite­tu za saobraćaj i veze da to potakne i koordinira kod saveznih organa te unese dopune u Zakonu o pomorskoj i unu trašn jo j plovidbi i druga akta.

Stipe Lakoš

17

Vrijeme na Jadranu u razdoblju siječanj-prosinac 1986.

SIJEČA NJ

U siječnju na Jad ranu prevladava bura, su­ho i hladno vrijem e, a ovog puita prevladavalo je kišovito i blago vrijem e s jugom, s na tp rosje­čno niskim tlakom. Od 1. do 6. genovska ciklona u tječe na vrijem e na Jad ranu uzrokujući kišo­vito, s pojačanim jugom i valovitim morem. Nakon pom icanja spom enute ciklone nad sre­dnju Evropu, na Jad ran u nastupa k ratko tra jno poboljšanje vrem ena uzrokovano toplim grebe­nom azorske anticiklone s jugozapada. Pod u tjecajem nove serije atlan tsk ih ciklona u v re ­m enu od 8. do 16. Jad ran se nalazi ponovo u ciklonalnom polju, što uzrokuje kišovito i blago vrijem e s jugom uz valovito i jače valovito more. Iza posljednje ciklone, pojavila se jaka sam ostalna anticiklona, otk inuta od grebena azorske anticiklone, prem iješta se preko Ja d ra ­na nad jugoistočnu Evropu i uzrokuje pobolj­šanje vrem ena uz m anji pad tem pera tu re uzro­kovane pojačanim sjevernim vjetrom koji je izazvao i jače valovito more. Od 17— 19. se sla­bije izražena dolina sa zapada širi prem a J a ­dranu uz kiše i porast tem pera tu re do 16°C. Na zapadnoj obali Istre pojavila se m agla u raz ­doblju 20—22. Ovo razdoblje m irnog vrem ena ponovo je narušeno novom serijom atlantskih ciklona koje se pomiču i preko naših krajeva na istok uzrokujući duž Jad ran a vrlo prom jen­ljivo vrijem e (23— 28). Jedan prodor hladnog m orskog zraka sa sjeverozapada donio je 27. i snijeg na južnom i d ijelu srednjeg Jadrana. Snijeg se ubrzo otopio. To je ujedno i na jh lad ­nije razdoblje u m jesecu kad je m inim alna tem ­pera tu ra bila malo ispod ništice, (do — 2°C). Ovo hladno i m irno vrijem e naglo je prekinuto razvojem olujne ciklone (972 hPa) iznad L igur- skog m ora uzrokujući na Jad ranu (30— 31.) oluj­no jugo i uzburkano more, te kiše i ponovni porast tem pera tu re zraka do 16°C.

VELJAČA

V rem enske prilike na Jad ran u u veljači nastav lja ju se iz prethodnog m jeseca uz česte kiše. Vrlo je prom jenljivo i malo h ladnije nego u siječnju. Iako je, općenito uzevši, veljača bila

prosječna, ipak su m inim ilne tem pera tu re pri vedrim noćim a pale na sjevernom Jadranu do — 7°C, a na srednjem i južnom do — 2°C. U ovom m jesecu vršeni su vrlo česti i uzastopni prodori hladnog polarnog oceanskog zraka sa sjevera i sjeverozapada u razdoblju od 1. do 10. što je uzrokovalo česte kiše praćene grm ljav i­nam a uzrokovanim brzopokretnim hladnim frontam a, što je opet utjecalo na brzo skretan je v je tra od juga na buru koja n ije bila osobito jaka i tra ja la je po jedan dan. N ajjača je bila 7. kod Senja, oko 80 km /sat. S ovim hladnim prodorim a padao je k ratko tra jno i snijeg na sje­vernom i d ijelu srednjeg Jad ran a (7. i 11.) kada su zabilježene i natprosječne količine kiše na čitavom Jadranu . U razdoblju od 12. do 17. duž Jad ran a prevladava utjecaj anticiklone koja se razvila iznad zapadne i srednje Evrope — otki­nu ti greben azorske anticiklone — koji se prem iještao nad istočnu i jugoistočnu Evropu. Ovo je razdoblje stabilna vrem ena s burom kad je bilo hladno, je r m aksim alne tem peratu re nisu prelazile 8°C, što odgovara prosjeku velja­če. U razdoblju od 18. do 23. Jad ran se ponovo nalazi pod u tjecajem serije ciklona sa zapada, koje su se gibale preko sjevernog Jad ran a na istok i sjeveroistok. U ovom razdoblju duž ve­ćeg dijela Jad ran a puše um jereno jugo uz blago i kišovito vrijem e. Iza posljednje ciklone došlo je do brzog prodora hladnog oceanskog zraka preko čitavog Jadrana, ponegdje sa snijegom. Ciklona nad Jonskim m orem malo je zastala, a nad evropskim kopnom razvila se jaka antici­klona, koja je na Jad ran u uzrokovala ponovo buru od 25— 28., ali ne jaku, te vedro i hladno vrijem e, što je bilo ujedno i na jh ladn ije raz­doblje ove zime na Jad ranu . More je uglavnom um jereno valovito, a njegova površinska tem pe­ra tu ra pala je do 11°C.

OŽUJAK

Brze prom jene vrem ena iz veljače nastav­lja ju se i u ožujku. N atprosječne količine kiše, što inače nije tipično za ovaj m jesec na Jad ranu , te izostanak bure je ustvari iznim ka za vrijem e u ovom mjesecu. Naprotiv, vrem enske prilike su uzrokovane opet prodorim a oceanskog zraka sa zapada, što je posljedica položaja azorske an-

18

Siječanj—prosinac 1986.

T E M P E R A T U R A O BO RIN E' S ija n je

M jesto g z ra k a m o ra K o li_ B ro j su n c a u

s re d . m ak s . m in . sred .č in a dana*) sa tim a

I 5,7 13,2 - 2 ,4 — 116 13 114II 2,0 13,6 -7 ,7 — 112 11 102

II I 7,6 16,0 - 2 ,3 — 125 11 144IV 12,5 24,3 - 0 ,2 — 153 14 125V 19,2 28,4 10,8 — 121 9 184

R ijek aVI 20,2 29,5 15,5 — 140 9 263

V II 22,2 31,2 11,9 — 74 4 296V III 23,2 33,4 12,8 — 120 8 294

IX 18,1 28,2 9,7 — 74 5 234X 14,8 25,8 5,4 — 103 5 230

X I 10,4 17,3 2,0 — 144 5 133X II 5,9 16,6 - 6 ,5 — 154 4 143

I 7,7 14,2 0,7 12,7 86 10 127II 6,2 14,7 - 2 ,4 11,3 176 15 70

II I 10,9 19,0 3,3 11,6 84 9 120IV 14,7 23,0 4,5 14,3 100 11 201V 21,3 28,4 14,5 19,8 29 2 338

S p litVI 22,5 31,3 11,5 21,5 41 6 314

V II 24,0 31,6 17,4 22,3 81 8 288V III 26,7 34,0 15,7 24,3 0 0 372

IX 21,8 29,4 14,5 21,1 20 4 271X 17,5 25,8 7,5 19,1 60 5 220

X I 12,8 18,4 6,4 15,4 56 4 170X II 7,9 15,3 - 2 ,5 14,5 39 3 171

I 9,0 16,2 0,6 _ 96 9 137II 7,7 17,3 - 2 ,0 — 167 19 70

II I 11,1 18,6 2,3 — 102 10 137IV 14,8 22,2 4,0 — 68 10 211V 20,5 29,0 12,9 — 30 1 340

H v a rVI 21,9 3-1,7 10,6 _ 38 4 331

V II 23,9 30,8 16,9 — 21 5 309V III 26,2 34,4 17,2 — 0 0 385

IX 21,9 31,3 15,3 — 17 3 283X 18,2 27,5 6,4 — 37 4 240

X I 14,0 21,1 5,4 — 68 4 158X II 9,4 19,0 - 2 ,4 — 30 4 160

* O dnosi se n a b ro j d a n a s obo rinom ž 0,1 m m

i porast tem perature uz kiše i vrlo nisku naoblaku (visina ob­laka na više stanica ispod 100 m) što je inače rijetkost na Jad ranu ; tm urno je, a more m a­lo valovito, vjetrovi slabi južni, jedino na području Senja sta l­no puše um jerena bura. Od 5. do 6. greben sa zapada zauzi­ma m jesto doline, što na Ja d ­ranu uzrokuje brzo razvedrava- nje i pojačanu tram untanu uz valovito more. Ciklona nad Al­žirom produbljava se i širi svo­ju dolinu prem a Jadranu , oda­kle se povlači greben, pa v jetar skreće na jugo (od 7. do 13.) koje je slabo do um jereno, uz porast tem perature do 15°C i kišu. Na području Senja i dalje je um jerena bura. More do um jereno valovito. Potom se dolina popunjava, tlak raste na čitavom Jadranu, gdje se raz­vija bezgradijentno polje povi­šenog tlaka uz stabilno, vedro i mirno, ali noću i u ju tro hlad­no vrijem e, dok je dnevna tem ­pera tu ra porasla do 17°C. Spo­m enuto bezgradijentno polje se narušava, pa preko Jadrana na­ilazi od 23. do 31. ponovo se­rija ciklona sa sjeverozapada. U ovom razdoblju prevladava duž Jadrana um jereno jugo, oblačno, blago i kišovito v rije ­me uz um jereno valovito more, što i čini karak teristiku ovogo­dišnje zime na Jadranu.

ticiklone koja se i ovog pu ta nalazila znatno južn ije od svoje norm alne pozicije. Tako je ona samo povrem eno pružala svoj greben u nizu ci­klona, i ponovo se povlačila na jugozapad, tako da su prodori sa zapada i sjeverozapada išli južn ije od svoje norm alne pu tan je u ovo doba godine te uzrokovali na Jad ran u vrlo prom jen­ljivo i kišovito vrijem e.

Dolina sa zapada se od 1. do 4. brzo širi preko Jad ran a na istok, uzrokuje brzo otopljen je

TRAVANJ

U prvoj dekadi, pod u tjecajem baričkog polja povišenog i izjednačenog tlaka, na Ja d ­ranu prevladava stabilno i suho vrijem e uz sta­lan i lagan porast tem pera tu re do 20°C. V jetar je slab južni, a m ore malo do um jereno valovito. Kroz drugu i treću dekadu, Jad ran se ponovo nalazi pod u tjecajem prodora vlažnog ocean­skog zraka sa sjeverozapada i zapada, što je snizilo tem pera tu ru zraka, donijelo povećanu

19

naoblaku i česte kiše. Sredinom druge dekade m inim alne tem pera tu re su pale p ri noćnim raz- vedravanjim a do ništice. Na početku druge dekade, tj. 12. i 13, na sjevernom Jad ran u pao je snijeg, a p ri k ra ju druge dekade snijeg je pao i po svim obalnim brdim a iznad 900 m. P ri prolascim a hladnih fron ti zabilježene su česte grm ljavine po čitavom Jad ranu . Poboljša­nja vrem ena bila su k ratko tra jna . Od vjetrova prevladavalo je jugo, a samo k ratko tra jno je okretalo (iza fronte) na svjež sjeverozapadnjak. More je bilo uglavnom um jereno valovito. U trećoj dekadi nastav lja se isti tip vrem ena iz prethodne dekade. Prodori vlažnog oceanskog zraka vrše se sa sjeverozapada uz malo uspore­nje, pa je tem pera tu ra zraka postupno rasla do 24°C. M eđutim m inim alne tem pera tu re pri noćnom razvedravanju padale su, naročito na sjevernom Jadranu , do ništice. Općenito, u tra ­vnju je vrijem e bilo vrlo prom jenljivo, bez oluja, uz povećane dnevne oscilacije tem pera­ture, uz niži tlak od prosječnog i obilne kiše.

SVIBANJ

Za razliku od vrem enskih prilika u travn ju , kada su prodori hladnog oceanskog zraka bili vrlo česti i zahvatali čitavo Jadransko more, u svibnju su ovi prodori bili ograničeni ug lav­nom na sjeverni dio Jadrana . Tu su nevere bile vrlo česte, a količina oborina nadprosječna, dok su oborine na srednjem i južnom Jad ranu bile ispod prosjeka, a nevere vrlo rije tke i to uglav­nom uz obalu. T em peratura zraka stalno je u porastu i dosegla je 29°C, tem pera tu ra m ora je već u trećoj dekadi 21°C, što se ne događa tako često na Jadranu . Toplo vrijem e u svibnju i tem pera tu ra m ora iznad 20°C s popodnevnim neverinim a više podsjeća na rano ljeto nego na kasno proljeće. Ovakvo vrijem e na Jadranu bilo je uvjetovano baričkim poljem srednjeg izjednačenog tlaka s jedne i cirkulacijom ne­stabilnog toplog i vlažnog zraka s druge strane V jetrovi su bili slabi kroz čitav mjesec, a more malo do um jereno valovito.

LIPA N J

Nestabilno i kišovito vrijem e praćeno če­stim grm ljav inam a bez jak ih v jetrova, razm je­rno svježe, uz vrućine koje su počele krajem treće dekade, opća je značajka vrem ena u lipnju na Jad ranu . Nakon brzoprolazne fronte sa sje­verozapada, koja je uzrokovala grm ljavine i pljuskove te um jerene v jetrove i to prvo jugo, a zatim 1. svjež sjeverozapadnjak, na čitavom Ja d ran u u prvoj pentadi prevladava, uz izjed­načeni tlak (oko 1012 hPa), prom jenljivo v ri­jem e s popodnevnim neverinim a. M aksim alne

tem peratu re ne prelaze 20°C, a na k ra ju pen- tade dosegle su 23°C. Novo širen je doline sa zapada zahvata Jad ran 5. i 6. uz osjetan pad tlaka (1001 hPa), pa prelazi topla fron ta uz kiše i slabe vjetrove. More je malo valovito. Iza spom enute doline s toplom frontom , razvija se greben azorske anticiklone, koji uzrokuje raz- vedravanje s ponegdje jakom burom (Velebitski kanal i srednji Jad ran do 80 km /sat); bu ra brzo slabi i od 7. do 9, a vrijem e se u razdoblju od 10— 13. poboljšava uz porast tem pera tu re koja raste do 25°C; tlak zraka je izjednačen, oko 1008 hPa, prevladava vedro noću i p rije podne a poslije podne su učestali neverin i i pljuskovi duž čitavog Jadrana. More je m alo do um jereno valovito, a tem pera tu ra m ora porasla je do 22°C. U razdoblju od 23. Jad ran se nalazi u bezgradijentnom polju (tlak oko 1011 hPa), ali visinska jezgra vlažnog zraka koja se nalazi iznad jugoistočne Evrope zahvata i Jad ran gdje uzrokuje samo rije tk e popodnevne grm ljavine s pljuskom , uglavnom uz obalu; tem pera tu ra raste do 29°, a tem pera tu ra m ora je 23°C. More je malo valovito, a m aestral preko dana malo pojačan, ali samo poslije podne u kana­lima. U razdoblju od 24. do 27, nakon prolaska slabo izražene hladne fronte preko Jadrana, razvija se greben azorske anticiklone koja po­novno na Jad ran u uzrokuje k ra tk o tra jn u um je­renu, a kod Senja jaku buru . T lak zraka naglo raste na čitavom Jad ranu , ali ne prelazi 1020 hPa, dok bu ra naglo slabi i već od 28. pa do k ra ja m jeseca prevladava vedro, vruće i m irno vrijem e s m aestralom poslije podne. Samo r ije ­tke popodnevne grm ljavinske pojave zabilje­žene su uz obalu, inače vrijem e je bistro, vedro i vrlo toplo s izvanrednom vidljivošću. M ak­sim alna tem pera tu ra dosegla je 31°C, tem pera­tu ra m ora je 23°C, tako da se vrijem e tada stabiliziralo na čitavom Jadranu .

SRPAN J

Općenito, vrem enske prilike u srpn ju na Jad ranu , su bile uzrokovane pretežno kruženjem nestabilnog zraka i čestim prolascim a fron ti sa sjeverozapada na jugoistok što je donosilo, na­ročito u prvoj polovini mjeseca, česte kiše, naročito na sjevernom i srednjem dijelu Ja d ­rana, ali više uz obalu a m anje na otocima, tako da ni tem pera tu ra n ije dosegla svoj m ak­simum, obzirom da su vrućine počele tek na samom k ra ju mjeseca, kada se vrijem e i stab i­liziralo. U prvoj pentadi prevladava utjecaj visinske jezgre svježeg zraka, što uzrokuje duž Jad ran a povećanu naoblaku sa slabim v je tro ­vim a i malo valovito more. U drugoj pentadi tlak zraka opada i zadržava se oko 1008 hPa; inače duž Jad ran a vlada m irno, ali preko dana

20

uz povećanu naoblaku kada se po jav lju ju p lju ­skovi i grm ljavine, pa se je uz obalu noću poja­vljivao burin, te ni u ovoj pentadi nije bilo vrućine. Početkom druge dekade vrše se uza­stopni prodori svježeg oceanskog zraka sa sje­verozapada koji donose osjetn ije osvježenje s pojačanim sjeverozapadnim vjetrom , uz obalu k ratko tra jno zapuše bura, m aksim alna tem pe­ra tu ra zraka ne prelazi 26°C, a tem pera tu ra m ora je 21— 22°C. Sredinom dekade kišovito je vrijem e na čitavom Jadranu , a posebno na pod­ručju Senja tra je jaka bura, je r se duž Jad rana proteže p litka dolina, a greben azorske antici­klone se ne povlači sa srednje Evrope. Na otvorenom m oru puše svjež NW uz valovito more, uz obalu prevladava prom jenljivo obla­čno, ponegdje pljuskovi, a m aksim alna tem pe­ra tu ra zraka pri k ra ju ove dekade dosegla je 29°C. Početkom treće dekade vrijem e se na Jad ran u polako stabilizira, s obzirom na ojača- n je i širen je azorske anticiklone koja je p rekrila veći dio Sredozem lja i Jadran . Bura, koja je u početku puhala i do 85 km /sat, sve je slabija, tem pera tu ra raste, a prev ladava i vedrina s m aestralom koji se pojavio na samom kraju m jeseca kada su i prodori hladnog zraka p re ­stali. T em peratu ra je dosegla 32— 34°, tako da se može govoriti o pravim prvim vrućinam a ovog lje ta na Jadranu .

KOLOVOZ

Opća značajka vrem ena u ovom m jesecu je ta da je ono bilo na čitavom Jad ranu vrlo stabilno, suho s vrućinom i slabim dnevnim vjetrovim a, more je bilo m irno ili malo valo­vito, neverin i vrlo rije tk i uglavnom na sjever­nom Jad ranu , tako da je na Jad ran u uz vrućinu vladala i suša.

U razdoblju od 1. do 5, pod u tjecajem slabo izražene fronte koja se usporeno gibala od s je ­verozapada na jugoistok, zabilježene su slabe kiše na sjevernom Jad ranu , zatim i k ra tk o tra j­na bura, drugdje burin, a m ore malo valovito. Od 6. do 20. prev ladava sasvim m irno bezgra- dijentno polje uz stalan porast tem pera tu re zraka i mora. Suho je i vedro uz vrućinu i su- m aglicu na moru. M aksim alna tem pera tu ra do­segla je 34°C. Na početku treće dekade (23. i 24.) po jav lju je se slaba dolina na srednjem Jadranu , a s A lpa se spušta slabo izražena hladna fronta, što je uzrokovalo jaku neveru na području Viškog i Lastovskog kanala. N astupa jako jugo s visokim valovima, potom k ra tk o tra jn a tram un- tana, s vrlo malo kiše. N evere slabijeg in ten ­ziteta pojavile su se i na sjevernom Jadranu , ali tem pera tu ra zraka se b itn i je n ije prom jenila tako da vrućina i slabi dnevni v jetrovi tra ju do pred sam kraj mjeseca. Osvježenje je na Jad ran u nastupilo 30. i 31, kada je preko Ja d ­

rana prešla h ladna fron ta koja je samo poneg­dje uz obalu donijela slab pljusak, ali se zato tem pera tu ra snizila za oko 8°C, tako da je uz bu rin vrijem e bilo sasvim ugodno, vedro i suho uz malo valovito more.

RUJAN

Suho i stabilno vrijem e, pod utjecajem grebena azorske anticiklone, nastav lja se i u ovom mjesecu. Slabo izraženi prodori malo svje­žijeg zraka sa sjeverozapada, samo su n a k ra t­ko u tjecali na izvjesno osvježenje i pojavu jačeg v jetra , s izuzetkom 10. kada se je na pod­ručju Zadra pojavila nevera s prolomom oblaka. U Zadru je izm jereno u 24 sata 356 mm kiše, što p redstav lja apsolutni m aksim um . Pod u tje ­cajem grebena azorske anticiklone nalazi se i čitav Jad ran (tlak zraka oko 1017 hPa) p rev la­dava vrlo toplo, suho i m irno vrijem e s m aest­ralom preko dana, a noću uz obalu ponegdje b u rin s m aksim alnom tem peraturom do 27°C, a tem peraturom m ora 23°C. Takvo vrijem e je vladalo na Jad ran u u prva tr i dana. Tlak zraka4. opada i razvija se p litka dolina duž Jadrana, a slabo izražena fron ta prelazi Jad ran koja do­nosi naoblačenje i samo ponegdje slabu kišu te slabo jugo koje je ubrzo skrenulo m jestim ice uz obalu na jaku buru (Senj, Split, Dubrovnik im aju udare oko 38 čv). T lak zraka raste, bura je brzo prestala, pa od 6. do 8. ponovo vlada lijepo vrijem e. U razdoblju od 9.— 11, nakon prodora malo svježijeg zraka na Jad ran i pom i­canja fronte s Alpa preko Jad rana na jugoistok, tlak zraka opada do 1009 hPa, zapuhalo je slabo jugo, a uz obalu su se pojavile slabe nevere s vrlo rije tk im i slabim pljuskovim a kiše, osim područja Zadra, gdje se 10. razvilo iznimno jako nevrijem e kada je padala veoma jaka kiša (prolom oblaka), upravo enorm na količina u je ­dnom danu (356 mm); vidljivost je bila sm a­njena na par m etara. Iza ovog prodora tlak zraka ponovno je porastao, a Jad ran se našao u sedlu gdje je od 12. do 18. prevladavalo vrlo stabilno, suho i toplo vrijem e (m aksim alna tem ­p era tu ra do 31°C), a m ore je m irno. Slabije izražen porem ećaj prelazi Jad ran 19, koji je uzrokovao samo m jestim ice neverin. Kod Senja je zapuhala k ra tk o tra jn a bu ra (udari do 50 čv.). Od 20.— 24. tlak zraka ponovno raste do 1028 hPa, dom inira greben azorske anticiklone sa zapada što u ovom razdoblju ponovo podržava suho, vrlo stabilno i toplo vrijem e (maks. tem ­pera tu ra do 27°C) s m aestralom . 25. se vrijem e naglo m ijen ja uz pad tlaka do 1010 hP a s obzi­rom na razvoj ciklone kod Korzike, a s druge strane protegao se hladni greben od Sjevernog m ora nad jugoistočnu Evropu. Prelaskom slabo izražene fronte niz Jadran , uzrokovane su m je­stim ične nevere s malo obilnijom kišom i na

21

srednjem Jad ranu (u Splitu je palo 9 mm), nakon dvom jesečne suše. Malo je osvježilo, a poslije­podnevne grm ljavine samo su se m jestim ice pojavljivale uz obalu do 28. More je bilo malo valovito, tem pera tu ra zraka je opala, a m aksi­m alna nije prelazila 22°C, koliko je iznosila i tem pera tu ra mora. Poslije dva dana, tj. 29. i 30. ponovo pod u tjecajem anticiklone na Ja d ­ranu prevladava vedro, suho i toplo vrijem e s m aestralom .

LISTOPAD

U prvoj i drugoj dekadi mjeseca, nastav lja se razdoblje suhog i stabilnog vrem ena iz p re t­hodnih dana što je i dalje uzrokovano jakim grebenom azorske anticiklone koja p rekriva go­tovo čitavu južnu Evropu i Sredozem lje. U ovom razdoblju m ore je m irno ili malo valovito, toplo je (m aksim alne tem pera tu re sežu do 25°C, tem pera tu ra m ora 21°C), prevladava vedro. Jedino je m agla 7. i 8. na većem dijelu sjever­nog i srednjeg Jad ran a pojava koja je u tjecala na sm anjenje vidljivosti na m oru u ova dva dana. Uobičajeni prodori svježeg zraka, koji se inače događaju sredinom ovog m jeseca kao p red­znak jeseni malo su zakasnili i tek 19. nastupa prvi prodor koji donosi pad tem pera tu re za više od 10°C; pale su i p rve obilnije kiše s g rm lja­vinam a (nevere), tako da je p rek inu ta duga suša koja je inače vladala na većem dijelu Jad rana sve do polovine srpnja. Od 20. do 23. p rev la­dava lijepo vrijem e uz slabe v jetrove i lagani porast dnevne tem perature , m ore je malo valo­vito, a tlak zraka polako opada, pa je 24. iznosio 1003 hPa. Na području srednjeg Jad ran a se raz­vila m ala ciklona, gdje se razvilo i um jereno jugo, a na sjevernom Jad ran u jaka bura; kiše i grm ljavine su se pojavile na većem dijelu J a ­drana, m inim alne tem pera tu re su pale do 8°C, a m aksim alna n ije prelazila 20°C. Prom jene vrem ena su uslijedile nakon novih uzastopnih prodora svježeg zraka, tako da se od 26. do 31. na Jad ran u po jav lju ju ciklone uz nizak tlak zraka od 998 hPa. Jugo zakreće na buru , koja je bila osobito jaka 29. na području Slovenskog prim orja (do 50 čvorova), kod Senja do 65 čvo­rova. T em peratura m ora opala je do 19°C. Opće­nito, vrem enske prilike na Jad ran u u prve dvije dekade su: suho, stabilno i toplo sa slabim v je ­trovim a. U trećoj dekadi vjetrovito s povrem e­nim kišam a i padom tem peratu re uz valovito more.

STUDENI

Općenito, i u ovom m jesecu je prevladavao u tje ­caj anticiklonalnog vrem ena, tako da se na­stav lja uglavnom suho vrijem e; prodori hladnog oceanskog zraka bili su rijetk i, količina oborine

je za oko 40% ispod prosjeka, a to je neobično za ovaj m jesec i za ovo godišnje doba. U prva dva dana, pod u tjecajem baričkog polja sre­dnjeg izjednačenog tlaka, na čitavom Jadranu prevladava vedro, m irno i toplo vrijem e. Već 3. razvija se ciklona iznad Ligurskog m ora od oko 1006 hPa i pokreće se prem a K alabriji i Jon ­skom moru, dok se iznad srednje Evrope raz­vija greben hladne anticiklone (1030 hPa), što duž Jad ran a uzrokuje pogoršanje vrem ena, um jereno jugo, zatim vrlo jaku buru (udari do 120 km na više m eteoroloških stanica). S ovim prodorom oceanskog zraka na otvorenom m oru je pala obilna kiša (Palagruža 73 mm), dok je uz obalu najveća količina bila 15 mm, na Rijeci. More je bilo jače valovito. M inim alne tem pera­tu re zraka su se spustile do 7°C, a m aksim alne nisu prelazile 18°C. B ura je brzo prestala, tlak zraka duž Jad ran a je porastao do 1028 hPa, ta ­ko da je od 6. do 14. prevladavalo vedro, m irno i stabilno vrijem e sa slabim dnevnim v jetrov i­ma, noću i u ju tro svježe, a danju tem pera tu ra do 19°C uz obalu i na otocima. Nakon slabo izražene visinske fronte koja prelazi Jad ran 15. i uzrokuje prolaznu naoblaku, na srednjem J a ­dranu se pojavilo k ratko tra jno slabo do um jere­no jugo na otvorenom m oru, uz m ali pad tlaka, a lagani porast tem perature. Već 16. ojačalo je anticiklonalno polje duž Jad ran a na oko 1030 hPa, i nastav lja se lijepo vrijem e uz m irno m o­re. Na sjevernom Jad ran u sumaglica, a tem pe­ra tu ra pokazuje lagani porast. Na k ra ju ovog' razdoblja tlak opada, anticiklona se povlači na zapad i 23. se razvija ciklona u Genovskom zalje­vu što uzrokuje duž Jad ran a jugo, oblačno i blago vrijem e s kišam a i grm ljavinam a. Spome­nu ta ciklona se gibala prem a jugu, nad Gabeški zaljev, v je ta r na Jad ran u zakrenuo je na k ra t­ko tra jnu um jerenu buru, uz razvedravanje i porast tlaka bez bitni je prom jene tem pera tu re (m aksim alne tem pera tu re do 19°C); m ore 3—4, sm iru je se, a ponovo jača anticiklona iznad sre­dnje Evrope čiji tlak je porastao na 1043 hPa; na Jad ran u je također visok tlak te od 26. do 30, prevladava duž Jad ran a bura (olujna jedino na području Senja), vedro, suho i razm jerno blago vrijem e.

PROSINAC

Suho vrijem e, s velikim deficitom kiše na­ročito na južnom i srednjem Jad ranu , gdje od prosjeka n ije palo ni 30% oborine, osnovna je značajka vrem ena u ovom m jesecu na Jadranu . U razdoblju od 1. do 12. prev ladava u tjecaj spo­m enute jake anticiklone iz studenoga, kada se atlan tsk i porem ećaji kreću sjevernije od 50. p a ­ralele na sjeveroistok, tako da je duž Jad ran a ostalo stabilno, vedro i m irno vrijem e, uz stalno

2 2

um jerenu buru u Velebitskom kanalu, dok je na otvorenom m oru sjevernog Jad ran a i na pod­ručju Istre prevladavala m agla i sumaglica. U razdoblju od 13. do 17. anticiklona iznad Evrope se povlači, a atlan tske ciklone usm jeravaju se nad zapadno Sredozem lje i prem a Jad ranu , gdje tlak naglo opada, v je ta r skreće na jugo uz na- oblačenje i slabe kiše te m anji pad dnevnih tem peratu ra , tako da sada nisu m aksim alne tem pera tu re prelazile 16°C. M ore je valovito. Ciklona se gibala preko srednje Ita lije i južnog Ja d ran a nad sjeverni dio Egejskog mora, kad je na Jad ran u v je ta r skrenuo na jak sjeveroza­padnjak uz brzo razvedravanje. U razdoblju od 18. do 21. uzastopni razvoj ciklona i njihovo g i­banje sa zapadnog Sredozem lja preko Jad rana na istok i jugoistok, uzrokovale su na Jad ranu vjetrovito vrijem e s malo kiše. Posebno jak sje­vern i i sjeverozapadni v je ta r zabilježen je 20.. uz uzburkano more, koje je na zapadnoj obali

Istre imalo rušilačke razm jere. Nakon kraćeg sm irivanja vrem ena 21, već 22. ponovno duboka ciklona (1001 hPa) nad južnim Jadranom uzro­kuje kiše i grm ljavine, uz k ratko tra jno sk re ta ­nje v je tra na pojačanu bu ru i m anji pad tem ­pera tu re . U razdoblju od 23. do 31. Jad ran se nalazi neprekidno pod u tjecajem m editeranske ciklone s jedne i slabo izražene anticiklone iz­nad evropskog kopna s druge strane. U ovom razdoblju duž Jad ran a prevladava vrlo pro­m jenljivo, uglavnom kišovito vrijem e, uz k ra t­ko tra jnu pojavu um jerenog južnog v je tra te brzo sk re tan je v je tra na sjeverni i sjeveroza­padni sm jer (tram untana), rjeđe na k ra tk o tra j­nu buru, čiji udari nisu bili jači od 45 čvorova. More je bilo valovito. T em peratu ra zraka stalno je bila u opadanju, tako da su na k ra ju ove de­kade m inim alne tem pera tu re uz obalu pale malo i ispod ništice.

M. B.

Nove knjige

POMORSKI ZBORNIK

O bjavljen je »POMORSKI ZBORNIK« broj 24/1986. Saveza društava za proučavanje i una­pređen je pom orstva Jugoslavije. Zbornik kao uvodni dio sadrži poruke, obaveze i poticaje 13. Kongresa SK J pod naslovom »Ustrajno i stvaralački na Titovom putu«, a edicija je u prvom redu posvećena Sredozem lju kao zoni m ira i suradnje

Iznosimo ovdje i sadržaj ovogodišnjeg PO­MORSKOG ZBORNIKA koji je štam pan na 604 stranice:

ZA SREDOZEM LJE KAO ZONU MIRA I SURADNJE

Nikola Stražičić: M editeran. Prirodno-geo- grafski i pom orsko-ekonom ski aspekt

Vlatko M ileta: Ekonomski odnosi u m edi­teranskom prostoru i položaj Jugoslavije

K senija K larić: M editeran na KESS-uRadovan Vukadinović: Tri nivoa aktivnosti

u pravcu m ira i sigurnosti na M editeranuRanko Petković: N esvrstanost i M editeranP e ta r S trpić: Udio m editeranskih zem alja

u svjetskim vojnim troškovim a

Anđelko Kalpić: Na zbivanja u Sredoze­m lju sve više u tječu k re tan ja u zem ljam a i vo­dam a Indijskog oceana

IZVORNI ZNANSTVENI I IZVORNI RADOVI. PRETHODNA PRIOPĆENJA, PREGLEDNI I

STRUČNI RADOVI

Ivo Zuvela: U tjecaj nafte na m eđunarodne ekonomske odnose

G radim ir Radivojević: Nedopuštene radn je na m oru kao p rije tn ja slobodnoj plovidbi

M arjan U rbany: Jezik kao fak to r sigurno­sti u m eđunarodnoj plovidbi

D ragan M artinović: Proizvodnja i upotreba inertnog plina na tankerim a — doprinos sigur­nosti plovidbe

Josip Barić: Osvrt na nove razvoje u brod­skoj elektronici

Jovo Ivović: Razvoj OOUR-a pomorskog brodarstva

Edna M rnjavac: A ktualni tren u tak razvoja pom orske kom ponente integralnog transporta

Ljubo Stipanić: M odernizacija tehnologije rada na kontenerskim term inalim a

Davor Sokolić: D unav kao plovidbeni putIvo M arković: Osnivanje carinskih zona u

skladu s novim zakonim a i propisim a

23

Ju ra j M ađarić: Uloga špeditera u sm anje­n ju logističkih troškova

Pavle Simić: Špediter u funkciji punom oć­nika u carinskom postupku

Ratko Zelenika: Špediter — tehnolog sao­braćaja

Ivo Grabovac: Pravno značenje prigovora prim aoca u prijevozu stvari m orem

Vinko Kandžija: Zajednička politika o m or­skom ribarstvu Evropske zajednice

Radosna Mužinić: Š n ju ri (rod TRACHU- RUS) u Jad ranu

M ira Zore-A rm anda: K arak teristike s tru ja ­nja istočno-jadranskog priobalja

Alica Bajić: Prilog poznavanju m aksim al­nih tem pera tu ra zraka na Jad ranu

Guj Paić i Vlado Valković: Radiološki im- pakt korištenja raškog ugljena u term oelek tra­ni Plom in

Vlado Valković i A ndrej S tergaršek: Dobi­vanje sekundarnih sirovina iz pepela ugljena u funkciji zaštite okoline

Rade Guberina: N jem ački prepadi i pom or­ski desant na otok U gljan

Ilija Mitić: Podanici dubrovačke republike u službi stran ih zem alja i domovine u inozem ­stvu

Biološka valorizacija Raškog zaljeva

Nika Kuzmanović: H idrografske značajke Dušan Zavodnik: Bentos L jubinka Igić: O braštaj kao biološka kon­

tro la kod uzgoja školjkašaDragica Fuks i Massimo Devescovi: Sani­

tarna kvalite ta m ora i školjkašaM irjana Hrs-Brenko, Davor Medaković, Zeljka Labura i M ilan Bohač: Mogućnost

uzgoja školjkaša

DOKUM ENTACIJSKO INFORM ACIJSKI PODACI I SADRŽAJI

Savjetovanje o m eđunarodnopravnom as­pektu plovidbenih putova u Jad ran u — za­ključci

Simpozij »P ro jek tiran je i g radnja domaćeg ribarskog broda za ribolov na Jad ran u i izvoz« — zaključci

U R E D N IŠT V O

NAVIGACIJSKA METEOROLOGIJAA nton I. Simović

U izdanju »Školske knjige« u Zagrebu štam pan je k rajem 1985. godine udžbenik za

usm jereno obrazovanje u pom orskom prom etu i p riručn ik za pom orce pod naslovom »Naviga­cijska m eteorologija«, kao četvrto prerađeno iz­danje ran ijih sličnih p riručn ika au tora A ntonaI. Simovića.

P rethodni udžbenik pod nazivom »Pom or­ska m eteorologija«, također u izdanju »Školske knjige« bio je publiciran 1978. godine, s istom nam jenom kao i ovaj najnoviji, a oba su p ri­ručnika po obujm u slični, tj. sadrže nešto više od 250 stranica.

U predgovoru novog priručn ika au to r izm e­đu ostaloga navodi:

»Od prvog izdanja "Pom orske m eterologije” prošlo je 15 godina. U m eđuvrem enu se štošta izm ijenilo u školovanju za pom orce i u pom or­skom prom etu: novi nastavni program i uskla­đeni su s preporukam a Svjetske m eteorološke organizacije, brodovi su oprem ljeni na jsuvre­m enijim navigacijskim i radio-uređajim a, m e­teorološka služba nakon uvođenja satelita do­stigla je neslućen razvoj, te re tn i brodovi plove brzinom i od 25 čv, nosivost brodova za m asov­ne tere te prelazi 300.000 đwt, a vrijem e u bro­darstvu postaje značajan činilac. Zbog toga m e­teorologiji, u praksi i u školi, treba dati zna­čajnije navigacijsko obilježje, da ona postane sastavni dio vještine izbora plovidbene ru te i vođenja broda najoptim alnijom rutom . To je uvjetovalo p reradu sadržaja pojedinih poglavlja i prom jenu naziva knjige "Pom orska m eteoro­logija” u nov naziv "N avigacijska m eteorolo­g ija” . Takav tre tm an m eteorologije po tvrđuje i sv jetska lite ra tu ra kojom sam se služio pišući knjigu, a i podrška recenzenata i nastavnika pojedinih centara za usm jereno obrazovanje u pom orskom prom etu . . .«

O razlikam a, dakle, izm eđu prethodnog i ovog izdanja udžbenika govori i sam au tor u predgovoru, pa treba napom enuti da osnovni dijelovi od kojih se sastoji sadržaj udžbenika nisu doživjeli praktično nikakvih izm jena, dok su izm jene ili dopune izvršene u poglavljim a koja iznose podatke o sadržaju vrem enske k a r­te, prognoziranja na osnovi vrem enskih kara ta (posebice o prognoziranju pojedinih m eteorolo­ških elem enata), korišten ja m eteoroloških sate­lita, korišten ja radio-faksim il kara ta te o samo­stalnom vođenju m eteorološke navigacije i m e­teorološkog usm jeravan ja brodova s kopna. Iz ­m ijenjeni su, dakako, i dijelovi koji se odnose na upotrebu novih m eteoroloških ključeva. U vezi sa svim time, povećan je i broj izvora iz stručne lite ra tu re koji je korišten pri izradi knjige.

UREDNIŠTVO

Mr. L jerka Šim unković

Metereološke narodne poslovice— V rijem e je k ad g o d m ati,

a k ad g o d m aćeha.

Poslovicu obično definiram o kao sažetu iz­reku o nekoj životnoj pojavi, zakonu ili norm i u obliku tv rdn je ili upute. One su b itn i dio narodne tradicionalne književnosti i neprocje­njivo blago, po kojem upoznajem o dušu jednog naroda. One često sadržavaju opasku, opomenu ili pravilo za život i rad, kojih su se m orali p rid ržavati ljud i u raznoraznim životnim situ ­acijam a. Tako, sasvim opravdano, F. J. Miloše- vić kaže da su poslovice ogledalo narodnog oštroum lja, njegov nenapisani zakonik te stalna i ta janstvena knjiga njegove m udrosti (F. J. Milošević: B iserje hrvatskog narodnog jezika. S tud ija o poslovicama. Šibenik 1910, str. 16).

Ako se slučajno zapitamo, odakle našem narodu tolika m udrost, lako ćemo naći odgovor. Naš narod crpi svoju m udrost uglavnom iz is­kustva, te iz dugog i prokušanog iskustva stvara prav ila po kojim a u ređu je svoj život. Svoja za­pažanja, u obliku poslovica, narod iznosi sliko­vitim riječim a, vrlo često jezgrovito, lakonski, a u težn ji da poruka bolje dostigne svoj cilj, vrlo se često jav lja ju u stihu ili ritm ičkoj prozi, a rjeđe u običnoj prozi. Mnoge poslovice im aju, osim doslovnog i ono drugo simboličko, p rene­seno značenje.

Mnoge su poslovice postale zajedničke raz­ličitim jezicim a i ku lturam a. One se, kao i riječi, posuđuju iz jednog k ra ja u drugi, iz jedne ze­m lje u drugu, je r je životno iskustvo m anje ili više svugdje isto i svima zajedničko. Ono se ta ­ložilo generacijam a i stoljećim a prom atran jem života oko sebe, prirode, neba, m ora itd. Zbog toga im am o identičnih poslovica iz raznih izvo­ra i krajeva, a još češće imamo pojavu srodnih, sličnih poslovica — varijanata. Tako, na našem dalm atinskom tlu , postoji sličnost poslovica na hrvatskom s onima na talijanskom jeziku, a ko­je su bile u upotrebi kod d ije la stanovništva koje je govorilo talijanskim jezikom (m letačkim dijalektom ).

Poslovice su začinjale i d jela naših velikih pjesnika: I. Gundulića, P. Hektorovića, P. P. Njegoša, P. P reradovića i dr., a narodne poslo­vice su sakupljali naši poznati znanstvenici i jezikoslovci kao: V uk Stefanović Karadžić, Šime Ljubić, Đuro Daničić i drugi.

M eđutim , prom jenom životnih prilika, po­treba i načina života, mnoge su poslovice prešle u zaborav. Bila bi ogrom na šte ta da ova n a ro ­

dna m udrost, sticana životnim i radnim isku­stvom kroz stoljeća, bude potisnuta i potpuno zaboravljena. Zato neka ovo bude m ali doprinos tome da ovo »biserje« iziđe ponovo na vidjelo i bljesne svojim punim sjajem .

P redm et našeg in teresa jest jedan m ali dio ovog golemog narodnog blaga i odnosi se samo na m eteorološke poslovice tj. poslovice koje je narod pravio prom atra jući atm osferske prilike, a iz životne potrebne da upozna pojedine p red­znake dobrog ili lošeg vrem ena, te da bi mogao p reduh itriti eventualne štete, i obaviti posao koji je u toku. Ove m eteorološke poslovice ve­zane su uz poljoprivredne radove, ribarstvo i pomorstvo, je r su to bila glavna zanim anja s ta ­novništva Dalm acije. Posebno su naši pomorci, zbog teškog zanata i opasnosti kojim a su se iz­lagali, postali vrlo v ješti u p redviđanju vrem ena i »čitanju« postojeće vrem enske situacije.

M eteorološke poslovice koje sam sakupila podijelila sam na:

1. Klim atološke poslovice — koje su veza­ne za k lim u tj. prom jene vrem ena tije ­kom godine.

2. V rem enske poslovice —■ koje p redviđaju vrijem e ili s tvara ju zaključke o vrem en­skoj situaciji, na osnovi neposrednog ili duljeg p rom atran ja.

Svuda gdje je to bilo moguće, uspoređivala sam slične poslovice u hrvatskom i talijanskom jeziku, bez ulaženja u analizu da li su te po­slovice izvorne, v a rijan te ili samo prevedene.

1. KLIM ATOLOŠKE POSLOVICE

U prošlim stoljećim a nakon izum a štam pe, dok još n ije bilo dnevnih ni periodičnih novina kao danas i dok je narod bio na niskom stupnju pism enosti i obrazovanja, bile su vrlo popularne publikacije tzv. lunari, alm anasi i kalendari, koji su osim podataka o danim a, nedjeljam a i m jesecim a u godini, b ili prepuni korisnih poda­taka, savjeta, obavještenja o h istorijskim doga­đajim a, praznicim a, sajm ovim a, astronom skim i m eteorološkim podacim a i si. Ove publikacije su sadržavale narodne pjesm e, priče, poslovice i zagonetke. Tu je bio naznačen početak i kraj poljoprivrednih radova, koji su se obično vezi­vali uz određene svece, čija se svetkovina p o ­klapala s prom jenom godišnjih doba. Zato im a­mo veliki broj poslovica koje su povezane s im e­

25

nim a svetaca, blagdana, m jeseci u godini, godi­šnjih doba a sve to u vezi s m eteorološkim i biološkim pojavam a te poljoprivrednim radovi­ma karakterističn im za određeno doba godine.

a) Promjene vremena u toku godine vezane za razne poslove

Tri Kralja (6. I) prvo bez mesa nego bez bure. Tri k ra lja slijede iza blagdana te je v jero ­jatno da ima mesa, a još je v jero jatn ije da će puhnuti bura.

Sv. Ante (17.1) bijele brade. Zato što je u to doba zima u punom zamahu. Na talijanskom jeziku imamo sličnu poslovicu:

Sant’Antonio de la barba bianca, se non piovi, la neve non manca. (Sv. A nte bijele b ra ­de; ako ne kiši, ne nedostaje snijega).

Sv. Ante opat, uzm i m otiku i pođi kopat. Upozorenje da se vinogradi mogu početi oko­pavati.

San Bastian (20.1) con la viola in man. (Sv. Sebastian sa ljubicom u ruci). K rajem sije­čnja na toplijim i zaštićenijim m jestim a imamo pojavu prv ih ljubica.

Uz blagdan Svijećnice narod je povezao p restanak prave lju te zime.

Kandelora oblačna, godina rodna.Kandelora m uti u dno mora.Kandelora, (2.11) zima fora, a za n jom gre

sveti Blaž (3. 11), koji govori da je laž, a za n jin gre sveta Kristina (14. II), koja govori da je istina.Candelora: se la vien co sol e bora de Vinverno

semo fora;se la v ien co piova e vento de l’in- verno semo dentro.

(Ako Svijećnica dolazi sa suncem i burom onda smo izvan zime, ako dolazi sa kišom i v je ­trom u n u ta r smo zime). Ili

Madona Candelora, de l’inverno semo fora, ma se fa bel tem po de l’inverno semo drento. (Gospa Svijećnica, izvan smo zime, ali ako je lijepo vrijem e, u n u ta r smo zime).

Madona Candelora, de l’inverno semo fora, ma San Biasio el dixe: adasio. (Gospa Svijećni­ca, izvan smo zime, ali Sv. Blaž kaže: polako).

L ingvistički je zanim ljiva ova h ibridna tvo­revina, koja sam a očito govori o prožim anju dvaju jezika i ku ltura:

Candelora, zima fora, m a san Blaž, el dixe che xe laž.

Također je zanim ljiva ova latinsko-ta- lijanska poslovica u kojoj narod izražava nevje- ricu u vedrinu dana 2. veljače:

Sol lucente, Maria purificante,plus hgemis quam ante. (Sunce svijetleće,

Očišćenje Djevice M arije, više zime nego ranije).

Cd l’Eremita xe ciaro e la Candelora scura, de l’inverno no aver piu paura. (Kada je P u ­stin jak vedar a Svijećnica tm urna, nemoj se više p lašiti zime).

Sv. Agata (5. II) snigom bogata. Tada zna pasti snijeg.

K raj zime se veže i uz drugi datum :

Sv. Matija (25. II), z im u zatvara, a ljeto otvara.

Poslije sv. Matija, svaka ptica propiva.

B uđenje prirode u ožujku, narod vezuje obično za sv. G rgura:

Sv. Grgur papa (12. III), svaka zvjeraol vanka.

Sv. Grgur papa, na dvanaest marča, lasta­vica vanka, zmija ispod kruga, dida iz komina.

Poslije sv. Grgura, svaka ptica gnjezdura.

S. Gregorio papa, le sisile passa l’acqua: San Benedeto (21. III) le xe tu te za sul teto. (S. G rgur papa, lastavice prelaze vodu (more): Sv. Benedikt, sve su već na krovu).

M eđutim , može se dogoditi da se u ožujku povrati zima i padne snijeg:

Sv. Josip (19. III) snigom posip, S v .B e n e (21. III) snigom krene.

Sv. Jole, sipa na pajole. U pozorenje da je najbolje doba za ulov sipa.

Na sv. Josipa, u kraj sipa, od po maja, sipa od kraja.

Na sv. Josipa, jaja ptica prosipa.

Blagovijest (25. III), goveda u obijest, riba u mrijest, čobani u nesvijest. Tada se budi p ri­roda i sunce jako zapeče.

Đurđev danak (24. IV), hajdučki sastanak, Mitrov danak (25. X ) hajdučki rastanak. K ad bi zatoplilo hajduci su se mogli okuplja ti u šumi, a kad bi zahladilo hajduci su se ras ta ja li da bi prezim ili kod jataka.

Đurđevska kiša ne ogladni svijeta. AliĐurđevski daždi, prazni badnji.

26

Đurđevska suša i Petrovska kiša ne ogladni svijet.

Nem a proljeća do Jurjeva dana, ni ljeta do sv. Petra.

Ne baci kabana do Jurjeva dana, a halje do Ivanje (24. VI). V rijem e se n ije još ustalilo te postoji opasnost od prehlade.

Sv. A n te (13. VI) višnjar. Tada dozrijevaju višnje.

Sv. A n te pripazi mi janjce, sv. Luka (18. X) čuvaj ih od vuka.

Petar (29. VI) peče, Ilija (20. VII) žele. Tada su jake vrućine.

Se piove per S. Piero, piove mo da vero;se piove per S. A nna (26. VII) l’acgua de -venta mana. (Ako kiši za sv. P etra , uistinu

kiši; ako kiši za sv. Anu, voda se p re tva ra u manu).

Od sv. Ilije (20. VII), sve haljine milije.

Sv. Jakov palentu miša. V jeru je se da ako o Jakovu (25. VII) padne kiša da će uroditi ku ­kuruz.

Najveća je vrućina o sv .L o vr i (10. VIII). Njoj odgovara ova talijanska:

S. Vincenzo gran fredura, S. Lorenzo gran caldura, Vuno e l’altro poco i dura. (Sv. Vinko velika zima, sv. Lovre velika vrućina, i jedno i drugo malo traje).

Sv. Bare (24. VIII) zadnje sjeme. Tada se si­je repa i zadnje povrće.

Sv. Bare potjera solare. Označava p resta ­nak radova u solanama.

Mala Gospa (9. IX), a kaca u vinograd. Zna­či da je vrijem e za berbu.

Sv. Matij (21. IX) uzm i vrčić, pak se napij.

A san Mate l’uccellatore salta in pie. (Na sv. M atiju, lovac na ptice skače na noge).

S v .K u z m a i Damjan (26. IX) slivaj vino u badanj.

Sv. Frane (14. X ) nesta u polju hrane.

Prvo jače zahlađenje, kada počinju prve zimske oluje, narod obično veže za sv. Luku:

Do sv. Luke (18. X), kud ti drago ruke, a od sv. Luke, tu r’ u njedra ruke.

Od sv. Luke, u džep ruke.Sve ti Luka, v rz ’ ruke unutra, ne vadi ih

vanka do Jurjeva danka.

Poslije sv. Luke, m etn i u njedra ruke; ne vadi ih vanka prije sv. Marka.

Sv. Luka u nokte huka.

Sv. Luka snijeg zahuka.

Sv. Luka u jarbole puha (lupa).

Za sv. M artina vino je već napravljeno, o čemu svjedoče ove talijanske poslovice:

A San Martin (11. XI) tuto el mosto deven- ta v in (Za sv. M artina sav se m ošt p retvara u vino).

Se vegnisse piu volte san Martin, el saria la malora del contadin. (Kad bi više pu ta došao sv. M artin, bila bi p ropast za seljaka).

Sv. Mrata, snijeg na vrata.

Gospe od Kaštela (21. XI), snijeg do ma- štela.

Sv. Klimente, koji kopa od mora funda­mente. (23. XI). Uobičava doći veliko nevrijem e sa valovima.

Sv. Kate (25. XI), prigna ognju gnjate. Ili Sv. Kate, k ognju gnjate, Sv. Niko (6. XII),

na oganj sinko, sv. Vlaho (3. II) nemoj plaho.Sv. Kata, obilata vrata. Zato je r donosi

snijeg.Santa Caterina, iazo o neve per marina; dise el fredo a la vecia: Spetime a San An- drea (30. XI), se non vegno alora, spetime a Nadal (25. XII), se a Nadal no vegno, non starme piu spetar. (Sv. K atarina, led ili

snijeg po obali; reče zim a starici: čekaj me za sv. A ndrije, ako ne dođem tada čekaj me za Bo­žića, ako za Božića ne dođem, nemoj me više čekati).

Sv. Kate dobar dan, do Božića mjesec dan.Sv. Andrija (30. X I) dijeli kabanice. Tada

obično jako zahladi te je potrebno toplo se obući.Sv. S im un (8. X II) lomi timun.Sv. Šime štracavela, koji dere jedra vela.

Obično su tada jake oluje.Sv. Luce (13. XII), ukaži m i sunce. Nema

više sunca, pretežno je oblačno.Sveta Luce drvarica, trinaest dana do Bo­

žića.Santa Luzia, la note piu longa che ghe sia

(Sv. Lucija, na jdu lja noć što postoji). Blizu je zimski ekvinocij.

Da Santa Luzia a Nadal el giorno se slonga un pie de gal. (Od sv. Lucije do Božića dan se produžuje za pijetlovu nogu). Tada se dani ne­znatno produžuju.

27

Da Santa Luzia, la note xe piu longa che ghe sia; e da San Tomaso a Nadal, i giorni se slonga un pie de gol. (Za sv. Lucije je najdu lja noć što postoji; od sv. Tome do Božića dani se p rodu lju ju za pijetlovu nogu).

S v .T o m a (21. X II) goni prajce doma, uzm i nožić pa ih zakolji za Božić.

Sv. Toma ubij prasce doma, svoju bačvu privrtija, m oju braću napojia.

Na Badnji dan (24. XII) kreši dan, koliko kokoš može priskočiti.

Do Božića (25. X II) jugo i daž, po Božiću zima i mraz.

Bolje je Božić kužan, nego južan. Ili

Božičnoj jugovini i te tk inu kolaču ne treba se veseliti. S m atra se da je više bolesti kad je slaba zima. Ali,

Božični jug, nije dug.Do Božića sito i lito; od Božića hladno i

gladno.Do Božića med, od Božića snijeg i led.

Da Nadal a Pasgueta, el giorno se slonga de una oreta. (Od Božića do m alog U skrsa dan se produlju je za jedan sat).

Se prima de Nadal no se cazza, o no se ozela, dopo Nadal no se miga pela. (Ako se prije Božića ne lovi divljač ili ptice, poslije Božića se ne dere koža).

Zelen Božić, bil Uskrs. IliBijel Božić, zelen Uskrs.A ko nije mraz o Božiću, on je o Uskrsu.Božić rutavac, a Uskrs gizdavac.

b) Mjeseci u godini

Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, do­lu i brijegu.

Glada nije do đenara.Lijepi dani u đenaru, grubo vrijeme u fe-

braru.

U siječnju je obično najveća studen, zato i poslovice:

Se de genaro el bel fredo xe forte, i poveri veći i se brama la morte. (Ako je u siječnju velika hladnoća, jadn i starci p riže ljku ju smrt).

De jenaro o de febraro, Idio manda T fredo come vol el tabaro. (Siječnja i veljače, Bog šalje studen kako kapu t zahtijeva).

K a’ dođe sičanj, nima više velikih plimi ni pulentad.

Koja voćka cvate mjeseca đenara, ne spra­vljaj joj ni vreće ni stara.

Boj se sičnju repu, marču glavi. Upozorenje za kraj siječnja i početak ožujka je r tada zna učiniti nevrijem e.

Nije tomu vrijeme: u siječnju jagode.A ko nije veljača moćna, nisu niti djeca

smočna. Ili

Se no piovi de febraro, no spetar prai verdi, no segale, fru ti e aio. (Ako ne kiši u veljači, nemoj očekivati zelene livade, raž, voće ni luk).

Kad veljača ne daždi, marač dobro ne misli.

Veljača, ženski mjesec. V jeru je se da je veljača nepostojana kao i žensko čeljade.

Od po velje, svako zelje.

Koliko je u veljači lijepih dana, toliko va­lja da padne do Jurjeva snijegova.

Febraro xe curto, ma pezo de un Turco. (Veljača je kratka, ali gora od Turčina). P rem ­da je veljača kratka, može b iti i teška.

O žujak je m jesec kojem je posvećeno n a j­više poslovica:

A ko Velja ne veljuje, Maro i velju je i vraguje. Ili

Ako Velja ne veljuje, onda Marač oplakuje. Slične su i na talijanskom :

Se jenaro no geniza, e febraro no febriza; maržo geniza, febriza e marziza. (Ako siječanj ne sječuje, i veljača ne veljuje, ožujak sječuje, ve lju je i ožujkuje).

Veljača velja, ožujak popelja.Ako veljača losture lovi, marač kupe lomi.Sto velja izmami, to marač opali.A ko veljača m uhe izmami, ožujak će ih sve

podaviti.U po marča i pas u hlad bježi.Kad se u siječnju i veljači mačak na suncu

grije, u ožu jku se u zapećku od studeni krije.Marač dugom kudom, dečembar bijelom

bradom.Marač kudom vrže.Marač derač.Marač i smriječke opali.Marac — jarac.Mokar marac, zao parac.

28

Martinska vedrina, vinova dobra godina.

Svakom e mjesecu ukradi, a marču i veljači sahrani.

Marča, igra koza i tanča, čoban se zavija od glada; a pas ište hlada.

Prvi marča, svaka travka vanka i ljubica, plavka.

Koliko je ožujsko sunce opasno svjedoči slijedeće:

Bolje da te m ajka bije, neg marčansko sunce grije. Ili

Bolje da te zmija upekne, neg da te ogrije marčansko sunce.

Bolje da te zmija ujije, nego Marčino sunce ugrije.

Čuvaj se sunca marčanoga k ’o poskoka jedovnoga.

Chi dorme al sol de primavera, el pol cia- par la febre nera. (Tko spava na proljetnom suncu može dobiti crnu groznicu).

Maržo, mato. (Ožujak, luđak). S m atra se ludim zbog atm osferskih razlika.

Nije ni marač magarac. I u ožujku ima studeni.

A ko te ožujak miluje, travanj te brije.

Marač mora tri puta posoliti, ako ne on, tako april, ako ne on, tako maj. Tj. u proljeće se očekuje tr i pu ta jaka bura.

Ožujak suh, travanj mokar, i kruha i smoka. Ili

Ožujak suv, mokar travanj, težak i gospo­dar blagodaran i slavan.

Maržo suto e april bagna, beato el vilan che a semena. (Suh ožujak a m okar travan j, blaženi seljak koji je posijao). Sm atra se zbog toga što je ožujak nestabilan uslijed kišnih, oblačnih i v je trov itih dana.

April dolce dormir. (U trav n ju je slatko spavati).

April no te scoprir. (Nemoj se skidati u travnju). Zbog nestabilnosti vrem ena može se lako razboliti.

Aprilska kiša — majsko cvijeće.

Po veljače, loza plače; o po marča, pupak vanka; april listom a maž cvitom.

Tko mađa okisne, mada se i osuši. U svibnju je lijepo vrijem e i kiše k ratko tra ju .

Po vas maj, ne ostavljaj z im ski halj. Ili

Ne svlači z im ski halj, dok ne dođe mjesec maj. Ovome odgovara:

Aprile, non ti scoprire, magio va adagio, giugno buta zo el codegugno. (T ravnja se ne o tkrivaj, u svibnju idi polako, a u lipn ju baci gunj).

Maio suto, gran da per tuto. (Suhi maj, posvuda žita).

Svibanjska rosa sve nagoji, svibanjski mraz sve ubije.

Maj, uzmi i daj. Uzme ako ne padne kiša, da ako padne kiša.

Svibanj ohladan puni konobu i hambar.

Se el majo tempera, el fromento e la paja i xe a bon marca. (Ako je svibanj um jeren, žito i slam a su jeftini).

Maj ribi na kraj. Došlo je vrijem e za r i­bolov.

Dunja, lulja i agosta na placi svega dosta; a đenara i febrara nema na placi ni gomnara. Na tržnici u lje tn im m jesecim a im a obilje po­vrća i voća, dok u zimskim nem a gotovo ništa.

Kad daždi lulja, nema ulja. Onda m asline ne rode.

Si’ agosta kožuh, a pleti k lobuk febrara. Sve treba rad iti u svoje vrijem e.

Se piovi d’agosto, piovi miel e mosto. (Ako kiši u kolovozu, kiši m ed i mošt).

Prva kiša o augušta, rashladi zem lju i more.

La prima piova d’agosto, rinfresca el mar, e ’l bosco. (Prva kiša kolovoza, osvježava m ore i šumu).

La piova setembrina per l’ua xe una ro- vina. (Rujanska kiša je propast za grožđe).

Rujan misec rujno vino daje; novo turnja a staro prodaje.

Se novembre fa montane i altri mesi i fa brentane. (Ako studeni čini poplave, drugi m je­seci prave bujice).

c) Godišnja doba

Pitali vuka: Kad je zima najljuća, a on od­govori: kad se sunce rada.

Kad je zima i u tikv i je zima; a kad je ljeto i vrh Biokova je vruće.

Zlo kad zima ne ide zimom.

29

/

Zima ne traži ljepotu nego toplotu. IliZima gizde ne gleda. Da se ugrije važna je

topla a ne lijepa odjeća.Nema zime dok ne padne inje.Nema zime bez vjetra.Z ima ujeda bez zubi. IliAko zima ustima ne ujede, ona repom

osine. Ako početak zime nije hladan, onda će to biti n jen kraj.

Još se nije zima izjalovila.Nijedne zime nije v u k izio.Z im u nisu izjeli kurjaci, nego kravu i ko­

bilu. Znači, doći će zima m akar i kasnije.Zima ne može zimovati na nebu.Nije nijedna zima ostala na nebesih.Poručila zima: kupi k u t’ o vina, i popi ga

cijela, i ne boj se snijega.Zima je ljuća, što je čovjek Ijeniji.Za z im om primaliće dohodi. IliIza zime čeka se ljeto.Za z im om daždivom, proljeće obilno.Mokra zima pune bačve; mokro ljeto, suhe

bačve; suho ljeto, mokre bačve.Ne uzdaj se u z im sku vedrinu, ni u lje tnu

oblačinu (nego nosi sobom ombričinu* —• dodaju na Pelješcu).

Zima meni, ljeto tebi, kad nije zime; ljeto meni, zima tebi, kad ljeta nije.

Iza zime toplo, iza kiše sunce.Za ljeta zlo je što je za zime dobro.Što ti ljeto da, to ti zima ne uze.Ljeto ambar puni, zima prazni. Ili Ljeto nosi, zima troši.Ljeto i zima godinu iznjiha.Ljeto oholito, zima priklonita. Ili Ljeto vilovito a zima kukavica.Ljeto vilovito, jesen bijesna, zima tijesna. Spremi ljeti za zimu, a zimi spravi za ljeto.

Ili

Tko se ne stara s lita, zla ga zima srita.Ko liti laduje, zim i gladuje.Svako lito nosi svoje žito.Ljetne vrućine, z imske studeni.Jesen je bogata, a zima rogata.Nema proljeća dok sunce ne sine.Sve je ljepše u proljeće nego u drugo doba.

* k išo b ran

2. VREMENSKE POSLOVICE

N astaju na osnovi observacija kratkoroč­nog i dugoročnog karak tera . Vezane su uz v re ­m enske prilike (prom atranje neba, v jetrova, Sunca, Mjeseca, m ora i si.), daju vrem ensku prognozu, savjete pom orcim a itd.

a) Vremenske prilike

a) Vjetrovi

Nije brodar v je tru gospodar.

Posli vitra, bonaca.

Kad daždi, daždi; kad sniježi, sniježi; a kad vjetar dune, tada je zlo vrijeme.

Vjetar kad hoće da prestane, onda najvećma duše.

Sto nije sunce osušilo, to je bura ovijala.

Kad bura duhne, svakome je bude; a tko nema bilja, ima i dva dila. Tj. drveće um anju je učinak v jetra . P rem a tom e gdje nem a drveća jače se osjeća bura.

Bura je čista žena, pomete sve kantune.

Kad bura puše, čoviku samo dlaka raste i lug na kominu. Toliko je hladno da se treba dobro u topliti i naložiti vatru .

Bura vije oko kuće, pita kruha i obuće.Na male se oblačiće bura juši.Tremuntana, bura parićana. K ad puše tra -

m untana, sprem a se bura. IliTramontana, bora d am a (T ram untana zove

buru).

O tra jan ju i učestalosti bure svjedoče nam ove poslovice:

Bura, buru stiže.Quando la bora se move o uno, o tre, o nove

la dura. (Kada bu ra krene tra je jedan, tr i ili devet dana).

Tre giorni la cressi la bora, tre la jiorissi, tre la finissi. (Tri je dana rasla bura, tr i je cvje­tala a tri se stišavala).

Tre giorni la nassi, tre giorni la cressi, tre giorni la crepa. (Tri dana se rađala, tr i dana ra ­sla i tr i dana crkavala).

Bora che sbraia, xe jogo de paia; bora scu- ra, poco la dura; bora a tratti xe quela che bati. (Bura koja urliče je v a tra od slame; tm urna bu­ra malo tra je ; bu ra na m ahove je ona koja udara).

30

Bože te učuvaj oblačne bure i vedra juga.

Non spetate mai la bora se sciroco in mar lavora. (Ne očekujte n ikad buru, ako je jugo na moru).

Maistro fresco — bora presto. (Svježi m a­estra l — brzo će bura).

0 porijek lu bure govore ove poslovice, sva­ka iz svoga kraja:

U Vra tn iku se rodila, u Bakru se krstila a u Trstu se odhranila.

Bura se u Treštu rađa, ispo’ Velebita i V o ­dič živi, a doli ko’ Vrulje umire.

A Fiume la nassi, a Segna la jorisisi, a Trie- ste la finissi. (Na Rijeci se rodila, u Senju cvije- tala, a u T rstu završila).

La bora la nase nel Quarnero, la se sposa e Segna, la more e Vruglia. (Bura se rađa u K varneru , udaje se u Senju a um ire kod Vrulje).

Iza bure vedrije je nebo.

Tremuntana škura — jugo dura; trem un- tana čista — o’ juga ništa.

Jugo, siromaška majka. Ili

Jugo, uboški bijeljac. Ili

Južina, siromaška posteljica. Zbog toga jer je za juga toplije.

Neka ti je juga kao brata. Razum ije se zi­mi, je r je tada toplije.

Jugova vedrina i mladina dobrina u dugonije.

Dok je jugo, ni vrime drugo.Scirocco movi e tramontana piovi. (Makni

jugo i tram ontana kiši).El maistro xe el rufian del scirocco. (Ma­

estra l je svodnik jugu).Majštral zimski, vrag pakleni. J e r je zim­

ski m aestra l jako hladan.Maestro de inverno, el diavolo de l’inferno.

(Zimski m aestral vrag iz pakla).Garbin ljuti, koji more do dna muti. R ijetko

puše, obično lje ti te nosi grad.1 mao daždić, ve lik v je tar utaži.

P) Oborine

Mlad kao rosa. IliProć kao jutarnja rosa.Za dažd i za sm rt ne treba Boga moliti,

sami će doći.

Sitoj zem lji malo daža triba.

Tri su kiše u godini berićetne: Jurjevska, Križevska i Duhovska.

Za k išom je sunce jasnije.

Sunce i dažd, cigani se legu. Ili

Sunce i dažd, gubavi se žene. Ili

Sunce grije, kiša ide, đavoli (vještice) se legu. Ovima odgovara:

Piova e sol, le strighe va in amor; piova e vento, le strighe va in convento. (Kiša i sunce, vještice se zaljub lju ju ; kiša i v je tar, vještice idu u samostan).

Cd la piova col sol se missia, el diavolo ja la lissia. (Kada se kiša i sunce m iješaju, vrag pere robu).

Piova e sol, durar non pol. (Kiša i sunce ne mogu tra jati).

A ko dažd ne daždi, zemlja ne plodi.

Ni u svakoj kiši blaga, ni u svakoj suši glada.

Ljetn i je dažd kao i vojska. Tj. jak i silan, negdje zahvati a negdje ne.

Kad se čuje vele groma, tad je dobro stati doma.

Konjski topot, ženski plač i premaljetna grmljavina brzo prođu.

Sto više grmljavine, to rodnija godina.

Bijele m uhe padaju, a crne krepavaju. Kad pada snijeg, nem a više m uha.

Docni snijeg jest bijeli gnoj.

Još nije snijeg u oblacima sagnjio.

Kasni mrazovi, rana tuča.

Dobar kao ljeti krupa. Tj. veom a zao i štetan.

Poslije krupe ne treba zvonjenja. Obično se zvoni da se ras tje ra krupa.

Nije dobro led ni u marami kroz vinograd pronijeti. Kaže se ako k rupa nije nan ije la velike štete.

b) Prognostičke poslovice

Najveća je pamet vrijeme poznat.Dobar dan se izjutra poznaje.Duga na nebu, lijepo vrijeme.Iza šutnje eto oluje.

31

Kasni mrazovi, rana tuča.

Nakon dobre, nadaj se rđavoj godini.

Pred zoru se mrzne.

Oblaci s mora, snijeg do mora.

Tri kaliga, bura na vratima.

Iz debela oblaka daždi. Ali:

Svaki oblačić, nosi svoj miščić.

Cd ’l sol la neve toca, ghe ne casca un ’ altra poca. (Kad sunce dodirne snijeg, pada ga još malo).

Cd ’l sol la neve indora, de la neve gavemo ancora. (Kad sunce snijeg pozlati, im at ćemo ga još).

Cd la nebia xe molto bassa, bele giornae la ne lassa. (Kad je m agla jako niska, ostavlja lije ­pe dane).

I nuvoli da ponente, no i se alza mai per gnente; ma quei che va in montagna, no i bagna la campagna. (Oblaci sa zapada, ne dižu se n i­kad za ništa; ali oni koji idu u p lan inu ne n a ta ­paju polje).

Voda, vodu zove. Tj. plim a zove kišu.Oseka je, ići će na buru.Sunce u vedro zađe, sutra je lipo vrime. IliKa sunce zapada u ćaro, sutra će lipo vrime.Crljena večer, posrano jutro.Crljena zora, mokra gora.

Ka se gora crljeni, baciće jaka bura. Slične su im ove na talijanskom :

Rosso de sera, bel tempo se spera: rosso de matina, bruto tempo s’avizina. (Večernje crve­nilo, očekuje se lijepo vrijem e: ju ta rn je crve­nilo, loše se vrijem e približava).

Cd el ziel xe tuto rosso, o fa vento o piove in grosso. (Kada je nebo svo crveno, ili će v je ta r ili velika kiša).

Nebo rudasto, nebo plakasto. Ovome odgo­v ara ju talijanske:

Nuvole a pecorele, piova a cadinele. (Oblaci na ovčice, kiša na kablove).

Cd el ziel se jato a pecorele, o vento o piova a cainele. (Kada je nebo poput ovčica, ili će v je ­ta r ili kiša na kablove).

Iza velike grmljavine, mala kiša pada. IliDopo gaver tanto toniza, ecote una piova

che Dio la manda. (Nakon što je toliko grmilo, evo ti kiše koju Bog šalje).

Ka je puno grmeža, malo će dojti kiše.

Cd lampiza, no toniza. (Kad sijeva, ne grmi).

Cd lampiza in ponente, non lampiza mai per gnente. (Kada sijeva na zapadu, ne sijeva nikad zabadava).

Cd lampiza in tramontana, segno xe de gran caldana. (Kada sijeva na sjeveru, znak je velike sparine).

Omara je, bit će kiša.

Blidi Misec daž dosi, a crjeni ga prosi.

Luna rossa fa bugiar el mondo. (Crveni m je­sec progori svijet).

La Luna, magna le nuvole fino a una. (Mje­sec, pojede oblake sve do jednog).

K a’ se Misec izvrne, slabo će vrime. Kad je Mjesec s trbuhom dolje, predznak je lošeg v re­mena.

Goba a levante, luna calante; goba a po­nente, luna cresente. (Grba na istoku, mjesec se sm anjuje; g rba na zapadu, mjesec raste).

Luna setembrina, sete lune se ghe inchina. (Rujanski se mjesec sedam pu ta nakloni).

Ka’ se vidi zvizda blizu Miseca, učinit će fortuna.

Ka’ zvizde migaju, vitar će.

Prognoziranje prem a ponašanju životinja, p tica i riba:

K a’ riba skače vanka mora, jugo će.

Cd se vede in porto el dolfin, la piova xe assai vizin. (Kada se u luci vidi dupin, kiša je sasvim blizu).

Cd i gali canta for’ de l’uso, bruto tempo salta suso. (Kada pijetlovi p jeva ju van običaja, zaskočit će ružno vrijem e).

Cd le mosche seca un poco, segno xe de gran sciroco. (Kada m uhe pomalo sm etaju, znak je velikog juga).

Cd i sorte i verm i for’ de tera, segno xe de gran nevera. (Kada crvi izlaze iz zemlje, znak je velikog nevrem ena).

Cd canta el rospo co la rana, piova zerta e tramontana. (Kada p jeva žaba k rastača sa ža­bom kreketušom , sigurno će kiša i tram untana).

Cd la zueta canta de matina, la piova la xe za vizina. (Kada se sova oglasi u ju tru , kiša je već blizu).

32

Kvatro aprilanti, kvaranta duranti (šegvi- tanti). Kakovo je vrijem e 4. travn ja , predviđa se da će takovo biti i slijedećih 40 dana.

Quatro aprilanti, quaranta di duranti. (4. travn ja , četrdeset dana traje).

Se piove per la Sensa (3. VI), quaranta giorni no semo senza. (Ako kiši za Uzašašće, četrdeset dana nismo bez). V jerovanje da ako kiši na dan Uzašašća, kišit će da ljn jih če tr­deset dana.

Sveta Bibiana (2. XII), četrdeset dana i j e ­dna šetemana. Kakovo je vrijem e za Sv. Bibi- anu, takovo će b iti da ljn jih 48 dana.

Se piove el giorno de S. Bibiana, piove quaranta giorni e una setimana (Ako kiši na dan sv. Bibiane, kišit će 40 dana i jednu sedmicu).

Se ’l supia ben de San Martin (11. XI), no ’l finisse de supiar che solo in fin. (Ako dobro puše za sv. M artina, neće p resta ti puhati sve do kraja). Tj. do k ra ja mjeseca.

Kakve su Otačke kvatre (kvatre pred Bo­žić), tako je i sve lito.

c) Savjeti pomorcima

Najgore je idriti po tramuntani, sa’ je ima, sa’ je nima. Tj. puše s prekidim a.

Ponente ciaro e tramontana scura, metite in mar e non aver paura. (Svijetao zapad i ta ­m an sjever, idi na m ore i nemoj se plašiti).Tramontana dara, scirocco scuro, butete in mar che ti xe sicuro. (Svijetao sjever, tam an jug, baci se u m ore da budeš na sigurnom).Tramontana torba e sciroco ciaro, tieniti all’erta marinaro. (Sjever tam an a svijetao jug, budi na oprezu m ornaru).

Luna colegada (sentada) mariner in pie; luna in pie, mariner senta. (Kada Mjesec sjedi, m ornar na noge; kada je M jesec na nogama, m ornar sjedi). To znači da Mjesec koji »sjedi« s rogovim a okrenutim uvis, predskazuje loše vrijem e i m ornar treba b iti na oprezu.

Govori bura: Kad jedrim ja, ne jedri ti. Opomena m ornaru da ne jed ri za jake bure.

Anca el macaco sa navigar col bon vento. (I budala zna ploviti s dobrim vjetrom ).

In mar bisogna girar la vela secondo el vento, ma qualche volta se devi per forza andar contro vento. (Na m oru treba okrenuti jed ra prem a v jetru , ali koji pu t m oraš na silu ići pro­tiv vjetra).

Ko se odveć vjetra boji, nek ne ide na more.

Sudeći po ovim poslovicama, naš je narod imao veliko iskustvo na kojem bi m u mogao pozavidjeti i najbolji meteorolog, te se, vrlo v jerojatno, mogao s priličnim povjerenjem i os­loniti na ove poslovice. U današnje vrijem e, ka­da imamo svakojakih atm osferskih i drugih za­gađenja kao posljedicu često previše nekontro­liranog ponašanja velikog dijela ljudske zajed­nice naše civilizacije, oslanjanje na takve sta­re poslovice već postaje malo moguće.

L I T E R A T U R A

F o rs te r R .: T rad iz io n i p o p o la r i d a lm a te — p ro v e rb i m eteo ro log ic i, »U D alm ata« , Z a d a r 1891. god. X X V I, b r. 91, 92, 93.

K o ra ja c V.: F ilo zo fija h rv a tsk o -s rb sk ih n a ro d n ih p o ­slovica, O sijek 1876.

K u rs a r A.: Z ab ilje šk e o govo ru u Š e p u rin i n a o toku P rv iću , Č ak av sk a rič, b r. 2, S p lit 1972,Z ab ilje šk e iz pom oračkog ž iv o ta s ta r ih S e p u r in ja - na, Č ak av sk a rič b r. 2, S p lit 1978.

L ocica M .: R acco lta d i p ro v e rb i v e rn aco li che si u san o in D alm az ia , »La D om enica«, Z a d a r 1889

M ilošević F . J . : B ise r je h rv a tsk o g n a ro d n o g je z ik a — S tu d ija o poslov icam a, Š ib en ik 1910.

M io tto L .: V ocabo lario d e l d ia le tto v en e to -d a lm a ta . T rie s te 1894.

R o sam an i E .: V ocabo lario g iu liano , B o logna 1958

S ab a lich G .: I p ro v e rb i z a ra tin i de lle stag ion i, V ene- zia 1925

S lobodna D a lm ac ija , T ežačke m isli, S p lit 1985.

S lov inac — L is t za k n jižev n o st, u m je tn o s t i o b rt, D u ­b rov n ik , b r. 3, 1880, b r. 6, 1883

Š k a rp a V.: H rv a ts k e n a ro d n e poslov ice, Š ib en ik 1909.

V idović R .: P o m o rsk i rje č n ik , S p li t 1984.

V la jin ac M .: P o ljsk a p r iv re d a u n a ro d n im p o slo v ica ­m a, B eo g rad 1925.

33

Kap. Duško Jeftim ijades

Osvrt na meteorološki rad na brodovima Jugoslavenske trgovačke mornarice u 1985. godini

U toku 1985. i 1986. godine Pom orski m e­teorološki cen tar je prim io ispunjene brodske m eteorološke dnevnike s ukupno 204 broda J u ­goslavenske trgovačke m ornarice. Analiza m e­teorološkog rada tih brodova izvršena je na os­novi podataka iz dnevnika koji su stigli u Cen­ta r do 1. 07. 1986. godine; nakon tog roka došla je još izvjesna količina dnevnika, dapače bilo je među njim a i nekih koji su pristig li čak i sa zakašnjenjem od dvije godine. Očito, podaci iz tih dnevnika se nisu mogli uzeti u naknadnu analizu iz tehničkih razloga. Š teta je što se takva zakašnjenja dostave brodskih m eteoroloških dnevnika dešavaju svake godine, pa je zbog toga i analiza meteorološkog rada na brodovim a uvijek u određenoj m jeri pogrešna.

Brodovi koji su izvršili manje od 100 motrenja

Na osnovi dugogodišnjeg iskustva sm atra se da brod koji je u toku jedne godine izvršio m anje od 100 m otrenja, objektivno nije obavio svoju m eteorološku obavezu, pa zato n ije svrsi­shodno ni analizirati njegov rad. Ipak, shvaća­jući da je u određenom bro ju slučajeva »krivac« i objektivni faktor, objavljujem o također p ri­kupljene podatke o njim a, sm atrajući da će ih neko shvatiti kao svojstvenu opomenu, neko kao dobronam jernu kritiku , a neko kao izvi­ri jenje.

Takvih brodova bilo je u 1985. godini u k u p ­no 32, a podaci o n jim a su iznijeti u tabeli 1. Ovi su brodovi ostvarili ukupno 1.630 m otrenja, što je u prosjeku 50,9 m otren ja po brodu, što je za 13 m otren ja m anje nego što su takvi brodovi ostvarili u 1984. godini.

Što se OBS METEO izvještaja tiče, ovi su brodovi predali u prosjeku samo 10,2 izvještaja po brodu. Još je porazniji podatak da su oni predali domaćim radiostanicam a u svem u sa ­mo 67 izvještaja, ili 2,1 izvještaj po brodu.

Govoreći o ovim brodovim a, može se p re t­postaviti da upravo oni nisu uopće ili nisu na vrijem e dostavili Pom orskom m eteorološkom centru izvjestan broj brodskih m eteoroloških dnevnika. Zato bi bilo potrebno još jednom za­m oliti sve brodove da redovito m otre, da što

veći broj rezu lta ta m otren ja dostave u obliku OBS METEO izvještaja najbližim obalnim ra ­diostanicam a, a isto tako da na vrijem e dostave ispunjene listove brodskog m eteorološkog dnev­nika, je r su tako dobiveni podaci neophodni za norm alan rad m eteoroloških službi, a oni su ta ­kođer dragocjeni za upoznavanje klim atoloških karak teristika pojedinih mora.

S obzirom da su podaci sa 32 broda iz ta ­bele 1 isključeni iz da ljn jih analiza, u tekstu koji slijedi prikazan je m eteorološki rad ostala 172 broda.

Podaci o broju motrenja

U brodskim m eteorološkim dnevnicim a s ukupno 172 broda koji su izvršili više od 100 m otren ja u toku 1985. godine, bilo je upisano ukupno 62.526 m otrenja, što je, kako se to može v id je ti iz tabele 2, za 714 m otren ja m anje nego u prethodnoj godini, ali je to ipak više nego u svim ostalim godinam a od 1959. do 1984.

Prosjek motrenja po brodu iznosi 363,5 m otrenja, što p redstav lja najviši prosjek u raz­doblju od 1959. do sada, osim u 1968. godini, kad je bio neznatno viši.

Najbolji prosjek svih plovidba ostvarili su brodovi Jugolin ije iz R ijeke sa 420,6 m otrenja. Taj je prosjek za 19,9 m otren ja m anji nego u prethodnoj godini, iako on ipak n ije naročito nizak (viši je bio u ukupno 7 godina u razdo­b lju od 1959. naovamo).

Brod koji je izvršio najveći broj motrenja u toku 1985. godine bio je ponovno m /b »Sušak« (859) Jugolin ije iz R ijeke (iako je ove godine obavio 65 m otren ja m anje nego u prethodnoj).

Ističem o tri broda koji su u 1985. godini iz­vršili najveći broj m otrenja:

M/b »Sušak« (859), Jugolinije, R ijeka. Na n jem u su bili u 1985. zapovjednici: kap. Slobo­dan M arković i kap. Duško Hauselm aier. I ča­snici palube: kap. P redrag Brazzoduro. Zoran Lukin i Em il Rožmanić. II č. palube: kap. D ra­gan D ejanovčanin i Ivan M artinović. III č. p.: kap. Tihom ir Bačić i M irko M arin. Radio-tele- grafisti: A lbert Butorac i D avor Volarić.

34

BRODOVI KOJI SU IZVRŠILI M ANJE OD 100 M OTRENJAB rodov i su p o red an i po red o s lijed u p lov idb i u ta b e li 4

TA BELA 1

Ime broda a b c M %0 Plovidba

1. K u p a 45 _ 12 12 26,7 Ju g o lin ija2. L ošin j 72 3 18 21 29,2 Ju g o lin ija3. S ava 93 2 11 13 14,0 Ju g o lin ija4. N adir 66 — — — L o šin jsk a5. O rju la 49 7 2 9 18,4 L o šin jsk a6. Selce 87 26 56 82 94,3 L o šin jsk a7. S u ša k 20 — — — — L o šin jsk a8. Zlar in 71 3 — 3 04,2 L ošin j ska9. L ju b lja n a 56 3 11 14 25,0 S p lošna

10. L ju to m e r 9 — — — 00,0 S p lošna11. P iran* 57 — — — 00,0 S p lošna12. K ru šev ac 14 — — — 00,0 Ju g o o cean ija13. R isan 18 — — — 00,0 Ju g o o cean ija14. S u tje sk a 76 — 28 28 36,8 Ju g o o cean ija15. P a šm a n 33 — — — — J u g o ta n k e r16. P o d u n a v lje 57 6 10 16 28,1 Ju g o ta n k e r17. P o m o rav lje 95 — 17 17 17,9 J u g o ta n k e r18. R ava 83 — — — 00,0 J u g o ta n k e r19. R a ia n a c 28 — ----- — — Ju g o ta n k e r20. V e lim ir Š k o rp ik 14 — 2 9 14,3 Ju g o ta n k e r21. K oločep 7 — — — — A tla n tsk a22. P litv ice 33 — — — 00,0 A tla n tsk a23. S ton 41 1 — 1 02,4 A tla n tsk a24. Bar* 58 11 41 52 89,7 P rek o o k ean sk a25. R u m ija 84 — 6 6 07,1 P re k o o k e a n sk a26. K rk a 28 4 14 18 64,3 S lobodna27. P rv ić 92 — 3 3 03,3 S lobodna28. Subićevac* 37 — 17 17 46,0 S lobodna29. C etina 26 1 — 1 03,9 S p litsk a30. P loče 86 — — — 00,0 M ed ite ra n sk a31. F enera* 29 — 5 5 17,2 Is ta rs k a32. J u r in a 66 — — —- 09,1 Is ta rsk a

S vega: 1630 67 259 «jZiD

O b ja šn je n je :*: b ro d k o ji je to k o m 1985. godine u k lju č e n ili isk lju čen iz p lo v id b e ; a ■— b ro j m o tre n ja ; b — b ro j O BS M ETEO iz v je š ta ja p re d a t ih dom aćim ra d io s ta n ic a m a ; c — b ro j O BS M ETEO iz v je š ta ja p re d a t ih s tra n im ra d io s ta n ic a m a ; d — zb ro j b + c ; °/o — p o s to tak p re d a tih iz v je š ta ja u o d nosu n a b ro j izv ršen ih m o tre n ja ; (pos to tak 00,0 je u p isan b ro d u k o ji je im ao te le g ra f is tu , a li n ije p red ao n it i 1 iz v je š ta j) ; — je u p isa n b ro d u bez ra d io - te le g ra f is te koji ta k o đ e r n ije p re d a o n it i jed n o g izv je š ta ja . K u rz iv o m su isp isan i b ro d o v i bez ra d io -te le g ra f is te .

M/b »Kranj« (769), Splošne plovbe, P iran. Zapovjednici: kap. D arjan Jagn jić i kap. Hugo Možina. I časnici palube: kap. Janez Hum ski i Nenad Cimpić. II č. palube: Š tipan Romić i Ivan Jovanov. III č. palube: Goran Štefulić, Tonči Grubišić i Sandi Križm an. Radio-telegrafisti: Alojz Lavrič i Danilo Marčetić.

M/b »Celje« (761), Splošne plovbe, Piran. Zapovjednici: kap. R upert Beno i kap. Josip M ekota. I. časnici palube: kap. M laden Bože- glav i Ivan Oblak. II. č. palube: Vilim Kezić, V alter Raca i A nton Hazler. III. č. palube: An- drej Mašilo, V alter Suban i Renato Gržičić. R adio-telegrafisti: G oran Pavešić i M arko Pe- telin.

35

TABELARNI PREGLED IZVRŠENIH MOTRENJA ZA RAZDOBLJE1959— 1984.

TA BELA 2

God

ina

Bro

j sv

ih

brod

ova

Bro.

i sv

ih

mot

renj

a

Pros

jek

po

brod

u

Naj

bolj

ipr

osje

k(p

lovi

dba)

Nje

n pr

osje

k po

br

odu

Bro

d s

najv

iše

mot

renj

a

Bro

jm

otre

nja

tog

brod

a

1959. 109 34.951 320,6 T a n k e rsk a 578,2 A lan 9791960. 122 32.299 264,7 L o šin jsk a 372,5 Z elengo ra 6251961. 131 34.918 266,5 L o šin jsk a 442,0 Rog 6771962. 145 37.531 258,8 S p lo šna 401,7 K o rd u n 6141963. 161 40.991 254,6 S p lošna 357,7 P ira n 3991964. 163 42.344 259,8 Ju g o lin ija 323,1 B ela K ra jin a 6271965. 180 52.185 289,9 S plošna 379,3 B ela K ra jin a 6911966. 178 52.235 293,6 S p lo šna 393,8 D ržić 7191967. 176 54.592 310,2 Ju g o lin ija 421,5 Š u m ad ija 7561968. 168 61.781 367,8 Ju g o lin ija 486,9 L ju b ija 7951969. 165 52.357 317,3 Ju g o lin ija 393,1 A g ru m 8291970. 157 50.462 321,4 J u g o lin ija 443,1 N ehaj 7361971. 148 43.585 294,5 Ju g o lin ija 411,4 A g ru m 1.0371972. 137 47.176 344,3 M ed ite ra n sk a 446,6 A g ru m 1.4301973. 139 42.208 303,7 J u g o lin ija 368,7 T rig lav 7581974. 152 38.291 25,1,9 M ed ite ra n sk a 384,7 A g ru m 1.2111975. 139 36.205 260,5 Ju g o ta n k e r 357,0 L ju to m e r 6051976. 146 44.047 301,7 J a d ro lin i ja 414,0 M ark o P olo 6391977. 161 48.361 300,4 L o šin jsk a 350,4 J. N iko lov 9891978. 171 57.090 333,9 S p lošna 390,2 P io n ir 8801979. 163 47.967 294,3 D a lm a tin sk a 377,0 S u šak 6951980. 171 56.908 332,8 J u g o ta n k e r 460,0 H re lj in 843

1981. 166 53.035 319,5 Ja d ro lin i ja 381,0 H re lj in 9421982. 178 54.325 3,05,2 Ja d ro lin i ja 348,7 H re lj in 837

1983. 195 58.844 301,8 Sp lo šna 357,3 G ospić 757

1984. 179 63.240 353,3 S p lošna 440,5 S u šak 924

1985. 172 62:526 363,5 Ju g o lin ija 420,6 S u šak 859

Podaci o predanim OBS METEO izvještajima

Od 172 broda čiji je rad ušao u ovu anali­zu, 37 brodova nije imalo radio-telegrafiste, ali su ovi ipak predali 109 OBS METEO izvještaja. Pošto je 135 brodova s radio-telegrafistim a p re ­dalo ukupno 16.547 izvještaja, ovima je prido- dato i 109 izv ješta ja s brodova bez rad io-tele­g raf ista, tako da je sveukupno bilo predato 16.656 izvještaja. P rem a tome, u 1985. godini je bio p redan 1.441 izvještaj m anje nego u p re t­hodnoj godini (iako više nego u svim godinam a od 1958. do 1982.)

Ukupni prosjek predanih izvještaja po bro­du iznosi 123,4 što je za 4 izvještaja m anje nego

M lb »Sušak« Jug o lin i je iz R ijeke , im ao je n a jveć i broj m o tr e n ja (859), bio je d rug i po b ro ju p red a n ih iz v je š ta ja (385) i d rug i brod po u sp je h u u u k u p n o m m e teo ro lo ­š k o m radu.

36

TABELARNI PREGLED PREDANIH OBS IZVJEŠTAJA ZA RAZDOBLJE1958—1984.

TA BELA 3

cccTJOo

>o•—-Tj 8 ° S £ Sh >

CD O •r-, 5h CO ,£2Or? °P-i a

5 s-°T h OZ a a

cti rt 03 OS-4

8 > M.N _0

1958. 114 12.252 109,8 T a n k e rsk a 299,4 P e tk a 5351959. 123 10.792 87,7 T a n k e rsk a 310,5 A lan 5031960. 136 8.219 60,4 T a n k e rsk a 197,5 A lan 4441961. 138 8.644 62,6 T a n k e rsk a 103,4 A lan 4521962. 164 6.995 42,6 T a n k e rsk a 7.3,7 Iž 3521963. 110 7.843 71,3 Ju g o rečn o 250,0 Iž 4411964. 120 8.401 70,0 T a n k e rsk a 128,8 Z letovo 4561965. 133 8.979 67,5 T a n k e rsk a 151,2 Z letovo 5111906. 127 7.612 59,9 P rekook . 86,7 B očna 3681967. 102 8.085 79,3 M ed ite ra n sk a 225,0 V eleb it 5241968. 127 10.489 82,6 M ed ite ra n sk a 314,7 P lod 6951969. 119 12.321 103,5 M ed ite ra n sk a 215,0 R om an i ja 6921970. 117 12.326 105,4 Jugoocean . 148,7 M ak ed o n ija 5031971. 110 10.536 95,8 S p lošna 128,5 G ro b n ik 4881972. 114 10.2:17 89,6 Ju g o lin ija 122,7 K osovo 6441973. 116 9.668 83,3 Jad ro s lo b o d n a 111,1 P u la 4131974. 124 8.699 70,1 Ju g o lin ija 87,0 K ras 3651975. 108 8,3:27 77,1 Ju g o ta n k e r 180,0 L ju to m e r 4221976. 114 11.029 96,7 P rek o o k . 150,5 V iševica 4231977. 126 14.124 112,1 Ju g o ta n k e r 185,8 J . N ikolov 7091978. 134 15.198 113,4 S plošna 156,4 C elje 4711979. 123 14.500 117,9 Ju g o ta n k e r 175,3 Z letovo 4891980. 132 15.055 114,1 J u g o ta n k e r 216,0 N ova G orica 6061981. 119 14.848 124,8 J u g o ta n k e r 193,8 H re lj in 5751982. 136 15.406 113,3 L o šin jsk a 220,0 H re lj in 5011983. 157 17.241 109,8 Ju g o ta n k e r 158,8 K am n ik 5551984. 142 18.097 127,4 J u g o ta n k e r 214,7 V elen je 8241985. 135 16.656 123,4 S p lošna 168,6 N ovo M esto 414

u 1984. godini, ali je ipak više nego u svim prethodnim godinam a osim 1981.

Najbolji prosjek po brodu im ala je Splošna plovba iz P irana sa 168,6 izvještaja, što je ipak

M /b »Novo Mesto« Sp lošne p lo v b e iz P irana bio je n a jb o l j i brocl po c je lo k u p n o m m e teo ro lo ško m radu (679—414— 61,2'Vo), a predao je i na jveć i broj O B S M E ­T E O izv ješ ta ja .

za 46,1 m anje nego u 1984. godini, a m anje je nego u ukupno 14 godina u razdoblju od 1958. do sada.

Natprosječni broj dostavljenih izvještaja po brodu im ale su slijedeće plovidbe: Splošna plov­ba, P iran (168,6), Jugotanker, Z adar (161,6), Jugolinija, R ijeka (128,7) i Lošinjska, R ijeka (128,6).

Najveći broj izvještaja je predao m /b »No­vo Mesto« (414) Splošne, P iran . Taj broj je ipak približno samo polovinu od onoga najvećeg b ro­ja izvještaja odaslanih s jednoga broda u p re t­hodnoj godini, a skrom an je i u odnosu na go­tovo sve ran ije godine.

Tri broda koja su predala najveći broj iz­v ješta ja u 1985. godini su:

M/b »Novo Mesto« (414) Splošne, P iran. Zapovjednici: kap. Dušan Stanišić i kap. Emil

37

Tijan. I. časnici palube: kap. Nenad Cimpić i Zoran Radišić. II. č. palube: Veljko Jelušić, Z la- tibor Lukšić i Zoran Titulić. III. č. palube: Ne- bojša Tasić, Rolando Lukin i Toni Vidmar. Radio-telegrafisti: Zoran G rgurević i M irko Sel.

M/b »Sušak« (385), Jugolinije, Rijeka. Im e­na zapovjednika, časnika palube i radio-tele- grafista već su iznijeta ranije, je r je taj brod bio najbolji po bro ju izvršenih m otrenja.

M/b »Molat« (338), Jugotankera, Zadar. Za­povjednici: kap. M irko K urtin i kap. Ozano Ro- kov. I. časnici palube: kap. V ladim ir Miloš, Mirko Lončar i Srećko Mičić. II. č. palube: Mi- lenko Rodin. III. č. palube: Silvio Bajlo i P re ­drag M artinović. Kadet: Dinko Lisica. Radio- -telegrafisti: L uka Slađoj ev i Sretko Ramov.

OBS METEO izvještaji s područja Jadrana

Izvještaji s područja Jad rana su vrlo važni za Pom orski m eteorološki centar, je r p redstav­lja ju neophodan »lokalni« m aterija l za analizu i prognozu vrem ena. Na žalost, kad ne bi bilo drugih izvora podataka, oni koji pristižu sa bro­dova bi zaista mogli vrlo malo doprin ijeti sva­kodnevnom radu tog Centra. Za ilu strac iju se iznosi broj p rim ljen ih izvještaja preko naših obalnih radiostanica u 1985. godini: n jih je bilo ukupno 1.839, m eđu kojim a su u računati i iz­v ješta ji dostavljeni s ona 32 broda koji su izvr­šili m anje od 100 m otren ja u toku godine. P re ­m a tome, prim ljeno je prosječno svega 5 OBS METEO izv ješta ja dnevno, što znači da je taj broj u zadnjih nekoliko godina u stalnom opa­danju.

Najveći broj izvještaja predao je našim obalnim radiostanicam a m /b »Pionir«, Jugoli­n ije iz Rijeke, i to 137 od ukupno 282 predana izvještaja. Potom slijedi m /b »Maribor« Splo­šne plovbe sa 95 od ukupno 265 predanih izvje­štaja, pa m /b »Adm iral Zmajević« Jugooceanije iz K otora sa 87 od ukupno 93 p redana izvještaja. Posebno je nepovoljno, što se tiče b ro ja p ri­stiglih izv ješta ja s Jad ran a to, da su upravo oni brodovi koji zbog svojih plovidbenih zadataka češće plove Jadranom , dostavili izuzetno malo takvih izvještaja.

Odnos broja motrenja i predanih OBS METEO izvještaja

M eteorološkim službam a u sv ijetu koje ob­jav lju ju prognoze vrem ena za pojedina m orska

područja je bitno koliko p rim aju OBS METEO izvještaja s brodova, pa je tako i broj odaslanih izv ješta ja s pojedinog broda m jerilo rada brod­skih m eteoroloških m otritelja , ali i zalaganja rad io-te legrafista oko o tprem anja tih izvještaja. Zato, ako se broj izvršenih m otren ja i broj oda­slanih izv ješta ja sagledavaju u m eđusobnom odnosu, ako se on iskaže postocima, onda se do­biva jasn ija slika ukupnih zalaganja članova posade broda u meteorološkom radu. U ova raz­m atran ja uzim aju se, m eđutim , samo oni bro­dovi koji su im ali ukrcane radio-telegrafiste, uz uv je t da su i brodski m otrite lji izvršili više od 250 motrenja u toku godine. Uz takve uvjete, najveći postotak predaje OBS METEO izvješta­ja u 1985. godini im ala su slijedeća tr i broda:

M/b »Velenje« (96,1% od 259 m otrenja) Splošne plovbe, P iran . (Ovaj je brod u 1984. godini imao najveći broj m otrenja, predao n a j­više izvještaja, najbolji odnos m otren ja i p re ­danih izv ješta ja i najbo lji po cjelokupnom ra ­du). Zapovjednik: kap. Boris Vranić. I. časnik palube: kap. M arjan Tončić. II. č. palube: V jen- ceslav Bizjak i H arold Zic. III. č. palube: M ar­jan Švagelj. Kadet: S tojan Drožina. Radio-tele- grafist: Jerko Viličić.

M/b »Bled« (91,9% od 334 m otrenja) Splo­šne, P iran . Zapovjednik: kap. Josip Dobrić.I. časnici palube: M arjan Grižon i M laden K ristl. II. čas. palube: N ikša Batistić i Veselin Vujić. III. č. palube: Erm ando B erljavac i M ar­ko Gombač. Radio-telegrafist: F ranc Škerij.

M/b »Maribor« (81,5% od 325 m otrenja) Splošne, P iran . Zapovjednici: kap. Zvonim ir Za- bukovec, kap. A nte F inka i kap. Dušan Stanišić.II. časnici palube: Silvan Fobić, Bojan Z ablat- nik, D am ir Huber, Denis Vukm an, E dvard Brzin

M/b »Velenje« Sp lo šne p lo v b e iz P irana im ao je n a j ­bolj i odnos m o tre n ja i p re d a n ih O B S M E T E O i z v j e ­š ta ja (96,l"/o od 259 m otren ja ) .

38

motrenja

P reg led re zu l ta ta m eteoro loškog ra ­da na brod ov im a od 1959. do 1985. T a n k a k r iv u l ja p re d s ta v l ja broj m o ­tren ja , a debela odnos broja m o tr e ­n ja i p red a n ih O B S M E T E O i z v j e ­

š ta ja iz ražen u %>

i Em ir Škrkljević. III. čas. palube: Edo Kucelin, Ivan M arić i D ragan Kozina. Radio-telegrafisti: Denis Roman i Rade Mitrić.

Ocjena cjelokupnog rada

U sm islu uvoda u ocjenu cjelokupnog me­teorološkog rada na brodovim a naše trgovačke m ornarice, možda bi bilo prikladno na jp rije razm otriti odnos rezu lta ta pojedinih elem enata toga rada u posljednje dvije godine, što poka­zuje niža tabela:

G o d i n a

1984. 1985.

B ro j b ro d o v a k o ji su o b av lja li m o tren j a 179 172B ro j sv ih m o tre n ja 62.240 62.526P ro s je k po b ro d u 353,3 363,5P ro s je k n a jb o lje p lov idbe 440,5 420.6B rod s n a jv iše m o tre n ja 924 859B ro j o d as lan ih iz v je š ta ja 18.097 16.656B roj o d aslan ih iz v je š ta ja po b ro d u 127,4 123.4P ro s je k p lo v id b e s n a jv iše o d asla ­n ih iz v je š ta ja 214,7 168,6B ro d s n a jv iše iz v je š ta ja 824 414

Vidi se sa su podaci koji se odnose na mo­tren ja bili u 1985. nešto bolji nego u 1984, osim najvećeg b ro ja m otren ja na najboljem brodu i prosjeka najbolje plovidbe. Podaci o izv ještaji­ma su, m eđutim , u 1985. godini slabiji.

Realan uvid pružaju usporedbe podataka iz1985. godine s odgovarajućim prosjecim a od 1958. odnosno 1959. do 1984. godine:

R a z d o b 1 j e

P ro s je k1958—84.

god ina1985.

B ro j b ro d o v a k o ja su o b av lja li m o tre n ja 157,7 172P ro s je č a n b ro j sv ih m o tre n ja 47,612,6 62.526P ro s je k m o tre n ja po b ro d u 301,9 363,5B ro j b ro d o v a s ra d io - te le g ra - fistom 125,4 135B ro j o d as lan ih iz v je š ta ja 11.329,7 16.656P ro s je k o d aslan ih iz v je š ta ja po b ro d u 90,4 123,4O dnos b ro ja o d aslan ih izv je ­š ta ja i sv ih m o tre n ja 23,8"/o 26,6"/«

Ovakva usporedba rezu lta ta m eteorološkog rada naših brodova pokazuje u svim elem entim a znatno bolju sliku u 1985. godini, odnosno da su oni ipak u usponu prem a srednjim vrijedno­stim a iz prošlosti.

N ajboljim rezulta tim a cjelokupnog m eteo­rološkog rada na pojedinim brodovim a sma­tram o one gdje je realiz iran dobar rad brodskih m eteoroloških m otrilaca, ali gdje su i brodski radio-telegrafisti uložili svoje napore da znat­n iji dio ostvarenih m otren ja ujedno i predaju, u vidu OBS METEO izvještaja, obalnim rad io ­stanicam a koje takve izvještaje dalje proslje­đuju odgovarajućim m eteorološkim centrim a. Ocjenjujući, dakle, u tom smislu rezu lta te me­teorološkog rada brodova, moguće je kao p iva tri vrijednovati slijedeće brodove:

M/b »Novo Mesto« Splošne, P iran (679 — 414 — 61,1%).* Im ena zapovjednika, časnika

* B ro jk e u zag rad am a o zn ačav a ju : b ro j izv ršen ih m o­tr e n ja , b ro j o d as lan ih O B S M ETEO iz v je š ta ja i p o ­s to ta k k o ji iz toga proizlazi.

39

palube i rad io-telegrafista već su iznijeta ranije, je r je ovaj brod bio i najbolji po broju predanih OBS METEO izvještaja.

M/b »Sušak«, Jugolinije, R ijeka (859 — 385— 44,8%). Im ena zapovjednika, časnika palube i rad io-telegrafista i ovog broda su bila iznijeta ranije, je r je on imao najveći broj m otrenja.

M/b »Kamnik«, Splošne, P iran (558 — 343— 61,5%). Zapovjednici: kap. Ivan Rom an i kap. F ranjo Bajčić. I. časnici palube: kap. Valin Linić i Neven Bačić. II. č. palube: Radom ir Cavor i Štipan Romić. III. č. palube: D ragan M aturić i Lenko P irija. Kadet: Božo Jelavić- -Šako. Radio-telegrafisti: A nton Salam un i Leon Stanič.

Cjelokupni m eteorološki rad za pohvalu postigli su još i slijedeći brodovi:

M/b »Molat«, Jugo tankera (536 — 338 — 63,1%). M/b »Zeta« (681 — 328 — 48,2%) Ju - gooceanije, Kotor. M/b »Kordun« (698 — 306— 43,8%) Jugooceanije. M/b »Motovun« (507— 295 — 58,2%) Jugolinije, Rijeka. M/b »Vele­bit« (760 — 309 — 40,7%) Jugolinije, Rijeka. M/b »Bled« (334 — 307 — 91,9%) Splošne, Piran. M/b »Priština« (440 — 305 — 69,3%) Jadroslobodne, Split. M/b »Celje« (767 — 282— 36,8%) Splošne, P iran . M/b »Triglav« (745— 279 — 37,5%) Jugolinije, Rijeka. M/b »Treći maj« (730 — 269 — 36,9%) Jugolinije, Rijeka. M/b »Zagreb« (453 — 285 — 62,9%) Jugolinije, Rijeka. M/b »Molat« (536 — 338 — 63,1%) J u ­gotankera, Zadar.

Na ovom m jestu treba odati p riznanje i po­hvalu nekim brodovim a koji n isu im ali radio- -telegrafiste, a izvršili su dosta veliki broj m ot­renja, pa i odaslali izvjesni broj OBS METEO izvještaja:

M/b »Iva« (672 — 46 — 6,8%) Lošinjske, Rijeka. M/b »Osor« (456 — 8 — 1,8%) Lošinj­ske, Rijeka. Više od 500 m otren ja obavili su brodovi bez rad io-te legrafista D alm atinske plo­vidbe iz Vele Luke: m /b »Kom« (588), m /b »Potirna« (568) i m /b »Jadro« (558) te m /b »Kutina« (619) A tlantske plovidbe iz D ubro­vnika.

ZAKLJUČAK

Uzim ajući u cjelini, stan je u pogledu me­teorološkog rada na brodovim a Jugoslavenske trgovačke m ornarice je u 1985. godini bilo bez znatn ijih prom jena u odnosu na prethodnu go­dinu. Broj brodova koji su učestvovali u m e­teorološkom radu bio je gotovo jednak, tj. za svega 7 m anji, pa je i ukupni broj m otren ja bio za 714 m anji, ali je prosjek m otren ja po brodu za 10,2 veći i takav je m eđu najvišim a otkako naši brodovi obavljaju m otren ja i dosta­v lja ju izvještaje. Broj odaslanih OBS METEO izv ješta ja je nešto m anji u ukupnoj vrijednosti, ali je prosjek ovih po brodu dobar u odnosu na sve prethodne godine, a od 1984. godine je niži za 4,0 izvještaja. Odnos odaslanih OBS METEO izvještaja prem a izvršenim m otrenjim a je i dalje stalno nepovoljan: on iznosi 26,6%; m anji je od prethodne godine za 2,0% te se, p rem a tome, i dalje održava na suviše niskoj razini, uv ijek ispod 30%. To je, svakako, jedan od najslab ijih elem enata u m eteorološkom radu naših brodova, je r s jedne strane obezvređuje rad brodskih m eteoroloških m otritelja , a s d ru ­ge strane prem alo doprinosi onoj osnovnoj svr­si brodskog m eteorološkog rada, a to je da osi­gura onaj osnovni m aterija l koji je potreban m eteorološkim službam a širom svijeta za ana­lizu i prognozu vrem ena nad m orskim prost­ranstvim a. To su, na žalost, konstatacije koje se vuku iz godine u godinu, a uzroci se nalaze u ipak neadekvatnom zalaganju brodskih ra ­dio-telegrafista u o tprem an ju izvještaja.

Uspoređujući rezu lta te rada u 1985. godini s onima koji proizlaze kao prosjeci iz čitavog ran ijeg razdoblja od 1958. godine do sada, ipak se sa zadovoljstvom može zaključiti da taj rad u 1985. u svojoj sveukupnosti p redstav lja nap­redak.

40

PODACI O IZVRŠENOM METEOROLOŠKOM RADUP lo v id b e su p o red an e p rem a b ro ju b ro d o v a k o ji su v rš ili m eteo ro lo šk a m o tre n ja

TA BELA 4

O b j a š n j e n j e :B ro j b ro d o v a ( . . . ) — P rv i b r o j : b ro d o v i u ek sp lo a ta c iji k o ji su tre b a li v rš iti re d o v n a m e teo ro lo šk a m o tre n ja . — D rugi b ro j: b ro d o v i k o ji su ak tiv n o su d je lo v a li u m eteo ro lo šk o m ra d u . — T reć i b ro j: v r ije d n o s t k o ja p re d s ta v lja o m je r dva p rv a b ro ja i ozn ačav a p o sto ta k b ro d o v a k o ji su v rš ili m e teo ­ro lo šk a m o tre n ja i izv je š ta v a n ja .B ro d o v i tisk a n i koso n e m a ju u k rc a n o g te le g ra fis tu .M asno tisk a n je n a jb o lji b rod .— B ro d o v i bez te le g ra fis te k o ji n isu p re d a li n i je d a n OBS M ETEO iz v je š ta j; 00,0: b ro d o v i sa te le g ra fis to m k o ji n isu p re d a li n i je d a n OBS M ETEO izv je š ta j.a — b ro j m o tre n ja ; b — b ro j OBS M ETEO iz v je š ta ja p re d a tih d o m aćim ra d io -s ta n ic a m a ; c — b ro j OBS M ETEO iz v je š ta ja p re d a tih s tra n im ra d io -s ta n ic a m a ; d — u k u p a n b ro j p re d a tih OBS M ETEO iz v je š ta ja ; p/c — p o sto ta k p re d a je OBS METEO iz v je š ta ja . M asno tisk a n i b ro je v i o zn ača v a ju iz n a d p ro s je č n e v rije d n o s ti .* :brod k o ji je u to k u 1985. g o d ine isk lju č e n iz p lov idbe .

JU G O LIN IJA , RIJEKAB ro j b ro d o v a (60—56— 93,3)

a b c d »/(i

1. A u g u st C esarec 276 ___ 43 43 15,62. B a k a r 581 18 95 113 19,53. B a ltik 369 15 16 31 08,44. B aška 347 11 121 132 38,15. B osna 382 5 142 147 38,56. B rib ir 684 21 121 142 20,S7. B uzet 688 42 93 135 19,68. C rik v en ica 345 1 93 94 27.39. D obra 233 — 64 64 27,5

10. D rag o n ja 334 — 181 181 54,211. D rav a 385 12 190 202 52,512. D rv a r 245 14 46 60 24,513. G o ran K ovačić 515 — 100 100 19,414. G ro b n ik 456 17 108 125 27,415. H re lj in 650 12 215 227 34,916. H rv a ts k a 331 2 24 26 07,917. J a d r a n E x p ress 727 19 200 219 30,118. Je se n ic e 225 8 100 108 48,019. K a s ta v 452 1 84 85 18,820. K o s tre n a 265 16 132 148 55,921. K ra lje v ic a 467 4 103 107 22,922. K ra n jč e v ić 260 13 70 83 31,923. Krasica 100 2 63 65 65,024. K rk 290 9 51 60 20,725. K u m ro v ec 238 3 32 35 14,726. L eden ice 669 48 187 235 35,127. M ošćenice 291 4 84 88 30,228. M otovun 507 20 275 295 58,229. M režn ica 309 — 42 42 13,630. N ehaj 382 14 148 162 42,431. N iko la T esla 375 6 61 67 17,932. N ovi V inodolsk i 277 9 22 31 11.233. O p a tija 448 —■ 206 206 46,034. P ag 337 13 60 73 21,735. P az in 289 — 123 123 42,636. P io n ir 630 137 145 282 44,137. P la ta k 356 — — — 00.038. P rim o rje* 383 — 36 38 13,739. R ab 414 3 41 44 10.640. R ijek a 324 7 102 109 33,641. R isn jak 497 60 107 167 33,642. R ječ in a 135 4 4 8 05,9

43. S enj 315 — 69 69 21,944. S lo v en ija 385 28 88 116 30,145. S n je ž n ih 435 12 — 12 02,846. S u šak 859 23 362 385 44,847. T opusko 376 9 109 118 31,448. T reć i m aj 730 3 266 269 36,949. T rep ča 230 2 — 2 00.950. T rig lav 745 29 250 279 37,551. T rsa t 300 3 119 122 40,752. T uhob ić 814 13 106 119 14,653. V eleb it 760 7 302 309 40,754. V o jvod ina 419 17 150 167 39,955. V olosko 378 2 138 140 37,056. Z ag reb 453 11 274 285 62,9

Svega: 23.556 729 6.363 7,092 30,1

P ro s je k za 56 b ro d .: 420,6

Z bro j za 55 b ro d o v a : 717 6.363 7.080

P ro s jec i: 13 115,7 128,7

Z b ro j za 1 brod: 12 — 12

P ro sjec i: 12 — 12

LO ŠINJSK A, RIJEKAB ro j b ro d o v a (32;—26— 81,3)

a b c d 'o/o

1. A ni 656 6 7 13 02,02. Brioni 125 — — — —3. Cres 315 2 — 2 00,64. Č ikat 166 3 — 3 01,85. C unsk i 291 25 75 100 34,46. D ika 496 1 — 1 00,27. D o ltin 234 9 42 51 21,88. G alio la 120 40 60 100 83,39. I v a 672 46 — 46 06,8

10. K u rila 327 — — — —11. L ahor 416 — — — —12. L ipa 685 61 59 120 17,513. L isk i 203 1 '— 1 00,514. N ada 275 48 30 78 28,415. O rlec 128 14 5.1 65 50,816. Oruđa 440 3 — 3 00,717. Osor 456 8 — 8 01,818. P ula 313 5 — 5 01,619. Rapoča 344 5 — 5 01,520. R ovenska 344 68 74 142 41,321. Srakane* 135 — — — —22. Tiha 292 — — — —23. Ursa 216 5 — 5 02,324. Ustrine 198 8 — 8 04,025. Vijera 108 2 1 3 02,826. Zadar 266 — — — —

Svega: 8.221 360 759 1.119 13,61

P ro s je k za 26 b rod .: 316,2Z bro j za 8 b ro d o v a : 271 758 1.029

P rosjec i: 33,9 94,8 128,6Z broj za 18 brodova: 89 1 90P rosjec i: 4,9 0,1 5,0

41

SPLOŠNA, PIKANB roj b ro d o v a (21— 19—90,5)

a b c d o/o

1. B led 334 4 303 307 91.92. B očna 228 10 69 79 34,73. B oh in j 408 — 158 158 38,74. B oris K id rič 475 4 190 194 40,85. B oris K ra ig h e r 261 2 59 61 23,46. C elje 767 9 273 282 36,87. Izola 216 2 55 57 26,48. K am n ik 558 8 335 343 61,59. K oper 305 1 8 9 03,0

10. K ran j 769 6 202 208 27,111. K ras 415 11 248 259 62,412. K rp a n 285 15 20 35 12,313. L iti ja 167 1 31 32 19,214. L ogatec 121 14 8 22 18,015. M arib o r 325 95 170 265 81,516. N ova G orica 494 2 41 43 08,717. Novo M esto 679 8 406 414 61,118. V elen je 259 8 241 249 96,119. V rh n ik a 692 9 178 187 27,0

S v e g a : 7.758 209 2.995 3.204 41,3P ro s jec i: 408,0 11 157,6 168,6

JADROSLOBODNA, SPLITB roj b ro d o v a (20— 15— 75,0)

a b c d »/o

1. A d m ira l P u riš ić 203 41 _ 41 20,22. A lka 219 6 30 36 46,43. H ero j K o šta S tam en k o v ić 643 10 64 74 11,74. Je lsa 359 56 3 59 16,45. K a iro s 251 6 33 39 15,56. M a r ja n 107 2 3 5 04,77. M ark o O reškov ić 243 6 114 120 49,48. M a tija G ubec 221 1 49 50 22,69. M oša P ija d e 207 4 42 46 22,2

10. M osor 200 16 33 49 24,511. O m iš 280 8 71 79 28,212. P h a ro s 296 3 57 60 20,313. P r iš tin a 440 2 303 305 69,314. Š o lta 305 1 30 31 10,215. U skok 184 5 2 7 03,8

S v e g a : 4.149 167 834 1.001 24,1P ro s jec i: 276,6 11,1 55,6 66,7

JUGOOCEANIJA, KOTORB ro j b ro d o v v a (24— 13--5 4 ,2 )

a b c d °/o

1. A d m ira l Z m ajev ić 198 87 6 93 46,92. B a n a t 360 — 24 24 06,73. D u rm ito r 116 — 24 24 20,7

4. K a p e ta n M artin o v ić 621 1 67 68 11,05. K o rd u n 698 3 303 306 43,86. K osm aj 262 — 171 171 65,37. K o to r 200 — 57 57 28,58. K um anovo 206 1 41 42 20,49. M oslav ina 249 1 44 45 18,1

10. P rv i fe b ru a r 401 3 199 202 50,411. S lav o n ija 347 — 121 121 34,912. Š u m a d ija 141 5 93 98 69,5

13. Z eta 681 11 317 328 48,2

Svega: 4.480 112 1.467 1.579 35,3

P ro s jec i: 344,6 8,6 112,9 121,7

JUGOTANKER, ZADARB ro j b ro d o v a (28— 12—42,9)

a b c d °/o

1. A n te B an in a 682 46 174 220 32,3

2. G ospić 505 5 178 183 36,2

3. M olat 536 10 328 338 63,1

4. N in 290 — 177 177 61,05. N ovig rad 315 — 125 125 39,76. P o d ra v in a 183 18 134 152 83,17. P o sav in a 262 21 155 176 67,28. R av n i K o ta ri 294 — 151 151 51,4

9. R udo 203 — 43 43 21,210. S es tru n j 123 — — 00,011. S isak 388 6 139 145 37,412. Z letovo 439 9 220 229 52,2

S vega: 4.220 115 1.824 1.939 45,9P ro s jec i: 351,7 9,6 152,0 161,6

DALM ATINSKA, VELA LUK AB roj b ro d o v a (9—9— 100,0)

a b c d %

1. G radina 471 — — — —

2. Jadro 558 — — — —3. K alos I 206 — — — —4. K o m 588 — — — —5. M arko Tašilo 396 — — — —6. M ika lica Oreb 147 — — — —7. P erna 253 — — — —8. P opla t 288 — — — —9. P otirna 568 — — — —

S vega: 3.475 — — — —P ro s jec i: 386,1 — — — —

42

A TLA NTSK A , DUBRO VNIKB roj b ro d o v a (24— 7—29,2)

a b c d %>

1. B o san k a 210 — _ _ 00,02. D u b ro v n ik 284 — 17 17 6,03. K o n av le 616 — 10 10 1.64. K u t in a 619 — — —5. P e lje šac 527 — — — 00,06. Slano* 124 — — — —7. Sipan 148 — — — —

Svega: 2.528 — 27 27 1,1P ro s je k za 7 b ro d o v a : 361,1Z bro j za 4 b ro d a : 1.637 — 27 27P ro s jec i: 409,3 — — — —Z bro j za 3 broda 891 — — — —

Prosjeci: 297,0 — — — —

SLOBODNA, ŠIBENIKB ro j b ro d o v a (15—6—40,0)

a b c d °/o

1. D in a ra 193 — 181 181 93,82. D rn iš 246 18 53 71 28,93. Ja b la n ic a 249 — 26 26 10,44. K n in 259 — 6 6 2,35. K ra p a n j 214 26 7 33 15,46. R ogoznica 196 19 92 111 56,6

Svega: 1,357 63 365 428 31,5P ro s jec i: 226,2 10,5 60,8 71,3

JADR O LIN IJA, RIJEKAB ro j b ro d o v a (6/48— 1— 16,7)

a b c: d Vo

1. Lun* 375 - - — —

S v e g a : 375 - — —P ro s je k : 375 - —

SPLITSK A , SPLITB ro j b ro d o v a (11— 4—36,4)

a b c d °/o

1. B osu t 127 1 - - 1 0,82. Čikola 536 3 - - 3 0,63. L astovo 114 - - — —4. S u t la 338 3 - - 3 0,9

S v e g a : 1.115 7 - - 7 0,6P ro s jec i: 278,8 1,8 - - 1,8

M EDITERANSKA, KORČULAB ro j b ro d o v a (12— 2— 16,7

a b e d «/o

1. K o rču la 500 8 54 62 12,4

2. P u p n a t 236 -- — — —

S vega: 736 8 54 62 12,4P ro s je k za 2 b ro d a : 368,0Z bro j za 1 b ro d : 500 8 54 62P ro s jec i: 500 8 54 62Z bro j za 1 brod: 236 -— — —P ro s jec i: 236 -- — —

ISTA RSK A, PU LAB ro j b ro d o v a (5— 1— 20,0)

a b c d %

1. U čka 351 — 180 180 51,3

S v e g a : 351 — 180 180 51,3P ro s je k : 351 — 180 180

PREKOOKEANSKA, BARB roj b ro d o v a (12— 1— 8,3)

a b c d «/o

1. P odgo rica 205 2 16 18 8,8

Svega: 205 2 16 18 8,8P ro s je k : 205 2 16 18

ZBIRN I PREGLEDP lo v id b e su p o red an e p re m a p o s to tk u b ro d o v a k o ji su

o b av lja li m e teo ro lo šk a m o tre n ja i iz v je š ta v a n ja

P lo v id b a B ro jb ro d o v a a b C d %

D alm a tin sk a 9— 9—100 3.475 _9 3.475 — — — —

Ju g o lin ija 60—56—93,3 23.556 729 6.363 7.092 30,355 23.121 717 6.363 7.0801 435 12 — 12

S plošna 21—19—90,5 7.758 209 2.995 3.204 41,3L o šin jsk a 32—26—81,3 8.221 360 759 1.119 13,6

8 2.733 271 758 1.02918 5.488 89 1 90

Ja d ro s lo b o đ n a 20—15—75 4.149 167 834 1.001 24,1Ju g o o c e a n ija 24—13—54,2 4.480 112 1.467 1.579 35,3Ju g o ta n k e r 28—12—42,9 4.220 115 1.824 1.939 45,9S lobodna 15— 6—40 1.357 63 365 428 31,5S p litsk a U — 4—36,4 1.115 7 — 7 00,6

4 1.115 7 — 7A tla n tsk a 24— 7—29,2 2.528 — 27 27 01,1

4 1.637 — 27 273 891 — — —

Is ta rsk a 5— 1—20 351 — 180 180 51,3M e d ite ran sk a 12— 2—16,7 736 8 54 62 12,4

1 500 8 54 621 236 — — —

Ja d ro lin i ja 6—(48)—1—16,7 375 — — — —

1 375 — — — —

P re k o o k e a n sk a 12— 1—08,3 205 2 16 18 08,8

U k u p n o : 279—172—61,6 62.526 1.772 14.884 16.656 26,6P ro s je k za 172 b ro d a 363,5 10,3 86,5 96,8Z b ro j za 135 b ro d a sa

ra d io te le g ra f is to m 1.664 14.883 16.547P ro s je c i 374 12,3 110,2 122,6Z b ro j za 37 broda bez

ra d io te leg ra fis te 108 1 109P ro s je c i 2,9 0,0 2,9

P rim je d b a : B ro jk e u K urzivu odnose se n a b ro d o v e bez rađ io - te le g ra fis te .K od J a d ro lin i je : b ro j u z ag rad i se odnosi na u k u p a n b ro j b ro d o v a . Inače , u ovoj analiz i su o b ra đ e n i sam o b ro d o v i u m e đ u n a ro d n o j p lov idb i.

43

U redništvo: Sp lit, Prilaz V III korpusa broj U — P oštansk i pretinac 44 — T elefon: 591-033 — L ist se dostavlja besplatno pom orskim ustanovam a, poduzećim a, brodo v io « Ki suradnicim a — R ukopisi se ne vra­

ćaju — Članci se ne h onoriraju" '

Tisak: V ojna štam parija — Split