Izbjegavanje dvostrukog

oporezivanja

Fuad Balta, dipl.ecc.

Pojam dvostrukog oporezivanja

• Dvostruko oporezivanje nastaje kada se na isto oporezivo dobro više puta plati porez

• Vrste dvostrukog oporezivanja: pravno ili ekonomsko

• Dvostruko oporezivanje je pravno ako je isto lice oporezovano dva puta za istu dobit/ dohodak i kapital/imovinu u najmanje dvije države (ili dva entiteta iste države)

• Dvostruko pravno oporezivanje predstavlja pojavu u kojoj se poreski obveznik u vezi sa istim objektom oporezivanja oporezuje istim (ili sličnim porezom) ioporezuje se za isti period od strane više poreskih vlasti koje su istog ranga

• Ekonomsko dvostruko oporezivanje nastaje kad je propisano da neka

firma/preduzeće/društvo treba platiti porez na svoju dobit, a i njegovi

dioničari dodatno treba da plate porez na dividendu isplaćenu iz te

oporezovane dobiti

• Ekonomsko dvostruko oporezivanje postoji kada plaćaju različite poreze

različiti poreski obveznici u istom vremenskom periodu, na isti poreski

objekat (npr. za ostvareni dohodak po osnovu plaće u inostranstvu, a za

izdavanje nekretnine u zemlji rezidentnosti)

Pojašnjenje pojmova prebivališta, boravišta i

rezidentnost lica koja borave u dvije zemlje

• Rezident se prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja određuje kao lice koja

prema zakonima države ugovornice u njoj podliježe oporezivanju na osnovu svoga

prebivališta, boravišta, mjesta uprave, mjesta osnivanja i registracije društva, ili nekog

drugog obilježja sličnog značenja

• Kada je fizičko lice rezident obiju država ugovornica, onda se smatra rezidentom

države u kojoj joj ima prebivalište,

• Ako je fizičkom licu prebivalište u objema državama smatra se rezidentom samo one

države u kojoj ima uže lične i poslovne veze (središte životnih interesa)

• U slučaju da se ni središte životnih interesa ne može odrediti, to fizičko lice se

smatra rezidentom samo one države ugovornice u kojoj ima uobičajeno boravište

• Ako fizičko lice ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj

od njih, smatra se rezidentom samo one države ugovornice čiji je državljanin

• Ukoliko je to lice državljanin obiju država ili nije državljanin nijedne od njih,

nadležna tijela država ugovornica to pitanje rješavaju međusobnim dogovorom

• Za primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potrebno je

odrediti u kojoj je državi određeni porezni obveznik rezident

• Porezni pojam rezidentnosti nije nužno povezan s državljanstvom

• Fizička osoba može biti državljanin jedne države, a rezident druge

Prema poreznim propisima Federacije BiH, pojam rezidenta definiran je Zakonom o

porezu na dohodak i Zakonom o porezu na dobit

Državljanin i/ili rezident – sinomim ili ne i u

kojim slučajevima?

Rezidentnost prema Zakonu o porezu na

dohodak

U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, rezident je fizičko lice koje:

• na teritoriji Federacije BiH ima prebivalište,

• na teritoriji Federacije BiH neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više

dana u bilo kom poreznom periodu,

• ima prebivalište u Federaciji, a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti

van područja Federacije ostvaruje prihode iz federalnog budžeta ili budžeta

Bosne i Hercegovine (zaposleno je u državnoj službi).

• Izuzetno, rezidentima Federacije smatraju se i fizička lica –povratnici koji su

ostvarili povratak na područje Republike Srpske ili Brčko Distrikta kao i

druga fizička lica koja imaju prebivalište na području Republike Srpske ili

Brčko Distrikta, a koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti kod

poslodavaca koji imaju sjedište na području Federacije

• Ako porezni obveznik u Federaciji BiH ima u vlasništvu ili posjedu više

stanova, nadležnost za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta

porodice, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno

zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje

djelatnosti

• Ako porezni obveznik ima prebivalište u Federaciji BiH i u inostranstvu,

smatra se da ima prebivalište u Federaciji BiH

• Pod stalnim mjestom poslovanja podrazumijeva se mjesto u kojem je

registrirana određena samostalna djelatnost

• Nerezidentom smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije nema

prebivalište ni stalono boravište, a koje na teritoriji Federacije boravi manje

od 183 dana

Rezidentnost prema propisima o porezu na

dobit

Rezident Federacije, u svrhu ovog zakona, je pravno lice koji ispunjava jedan od

sledećih uslova:

• Sjedište pravnog lica je upisano u sudski registar poslovnih subjekata u Federaciji

• Mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja pravnog lica se nalazi na teritoriji

Federaciji.

Nerezidentom se smatra pravno lice čije je sjedište van granica Bosne i Hercegovine

i/ili čije se mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi van granica Bosne i

Hercegovine.

• Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se stalno mjesto poslovanja preko kojeg nerezidentno pravno lice obavlja poslovanje u cijelosti ili djelimično

• Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvata: sjedište uprave, podružnicu, poslovnicu, tvornicu, radionicu i rudnik, naftne ili plinske izvore, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnog bogatstva.

• Stalno mjesto poslovanja predstavlja i gradilište ili građevinski ili instalaterski projekt, ukoliko poslovanje traje duže od šest mjeseci.

• Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvata i pružanje usluga, uključujući i savjetodavne usluge, od strane pravnog lica preko zaposlenih ili drugog lica koje je u tu svrhu angažovalo pravno lice, ukoliko se djelatnost odnosi na isti ili povezani projekt u Federaciji u periodu ili periodima koji ukupno traju duže od tri mjeseca u bilo kom dvanaestomjesečnom periodu

Da li je isti tretman oporezivanja fizičkih i pravnih lica koja ostvaruju

oporezive prihode u državama sa kojim BiH ima, odnosno nema

potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – kako se

utvrđuje rezidentnost (radi prava na oporezivanje) u prvom i drugom

slučaju?

• Ako Bosna i Hercegovina s određenom državom primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, rezidentnost se određuje premaodredbama tog bilateralnog ugovora. OECD-ov model međunarodnihugovora polazi od određenja prema kojem se porezni obveznik smatrarezidentom države u kojoj ima prebivalište, boravište, mjesto uprave ili drugoobilježje slične prirode

• Ukoliko ugovor s određenom državom nije potpisan, lice se smatra rezidentom Bosne i Hercegovine

Zakonski okvir oporezivanja porezom na dohodak i porezom po

odbitku uz primjenu Ugovora o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja – prioriteti primjene

• Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja imaju prioritet u primjeni u

odnosu na domaće zakonodavstvo; međutim, ti ugovori ne isključuju

primjenu domaćih propisa, ali ih mogu ograničiti, kao npr. kad se u ugovoru

o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja smanjuju porezne stope koje su

propisane domaćim poreznim zakonima

Šta je to porez po odbitku, a šta porezni kredit?

• Prema članu 38. stavu 1. Zakona o porezu na dobit, porez po odbitku predstavlja

porez koji se obračunava na prihod koji je nerezident (tj. pravno lice iz inostranstva)

ostvario na teritoriji Federacije, osim prihoda koji se može pripisati poslovnoj jedinici

nerezidenta u Federaciji

• Porezni kredit koristi se za umanjenje porezne osnovice poreza na dobit domaćih

pravnih lica. Pod poreznim kreditom podrazumijeva se porez po odbitku koji je

obustavljen rezidentu Federacije BiH za ostvareni prihod u inostranstvu.

•

Pristup oporezivanja kod države rezidentnosti i države

izvora sa primjerima i dokazima kod autorskih prava

i „ostalih usluga“;

• Država rezidentnosti predstavlja državu u kojoj inostrano lice, koje vrši uslugu i

ostvaruje prihod na teritoriji Bosne i Hercegovine, ima svoje sjedište

• Država izvora predstavlja državu isplatioca prihoda, tj BiH, ako se plaćanje

vrši od strane pravnog lica iz Federacije, RS ili BD

• Ukoliko je porez po odbitku na isplate nerezidentu obračunat kao vlastiti

trošak isplatioca, tj. pravnog lica iz Federacije), isti, u principu, povećava

njegovu oporezivu dobit u poreznom bilansu, tim prije što se, prema

međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u državi

izvora (a to je u ovom slučaju BiH) mogu umanjiti fakture nerezidentnih

pravnih lica po stopi od 10 odsto

• Međutim, ovo se ne odnosi na nerezidentna pravna lica iz Španije i Katara, na koje

se samo može primijeniti ograničena stopa poreza po odbitku od 7%, a 5%

(umjesto zakonske od 10%) za firme iz Slovenije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i

Austrije

• Također, potrebno je posebno naglasiti da se princip poreza po odbitku (npr po

osnovu prihoda od autorskih prava nerezidentnih pravnih lica iz Francuske i

Švedske) ne može primjenjivati u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini kao

zemlji izvora, pošto se, shodno odredbama o Ugovora o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja BiH sa tim državama oporezivanje vrši isključivo u Francuskoj i

Švedskoj, kao zemljama rezidentnosti nerezidentnih pravnih lica

Kada, u kojim slučajevima i visini se, u poreznom

smislu, priznaje porezni kredit?

Porezni kredit se priznaje ukoliko su ispunjeni slijedeći uslovi:

• ostvareni prihod po osnovu kojeg se traži umanjenje poreza je uključen u

poreznu osnovicu koja je predmet oporezivanja i

• porez je plaćen u drugoj državi u skladu sa odredbama Ugovora o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između BiH i te države.

• Plaćeni porez se može priznati i narednoj godini, i ukoliko prihod po osnovu kojeg je porez po odbitku plaćen nije uključen u osnovicu, ukoliko porezni obveznik koji koristi porezni kredit dostavi Izjavu da nije koristio taj porezni kredit u prethodnom periodu i da je prihod uključen u poreznu osnovicu prethodnog perioda.

• Ako je plaćen porez u državi sa kojom BiH nema potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porezni kredit se priznaje se u visini poreza po 5 odsto za dividende, a 10% za sve ostale prihode

• Visina poreznog kredita priznaje se u visini poreza koji je plaćen ili treba da bude plaćen, shodno odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države u kojoj je porez obustavljen

• Plaćeni porez suprotan Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja se ne priznaje u poreznom bilansu rezidentnog pravnog lica

Obaveznost prijave poreznog kredita

• Porezni obveznik koji koristi porezni kredit dužan je Poreznoj upravi prema svom sjedištu da, uz prijavu poreza na dobit, dostavi Obrazac PK-814, tj.Prijavu poreznog kredita po osnovu poreza plaćenog van države BIH.

Uz Obrazac PK-814 porezni obveznik dostavlja i:

• prijavu poreza po odbitku ili drugi validan dokument ovjeren od strane porezne administracije ili nadležnog organa porezne jurisdikcije u kojoj je plaćen i

• potvrdu o rezidentnosti isplatilac prihoda koju izdaje nadležni organ porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi taj isplatilac prihoda.

Kojim pravnim licima i u kojim slučajevima se

obračunava porez po odbitku, a kada i zbog

čega se ne obračunava?

• Porez po odbitku predstavlja porez koji se obračunava na prihod koji je

nerezident (tj. pravno lice iz inostranstva) ostvario na teritoriji

Federacije, osim prihoda koji se može pripisati poslovnoj jedinici nerezidenta u

Federaciji

Porez po odbitku obračunava se po osnovu isplate ili na drugi način izmirene:

• Dividende, odnosno raspodjele iz dobiti;

• kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta po finansijskim instrumentima i

aranžmanima;

• naknada za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva;

• naknada za upravljačke, tehničke i obrazovne usluge (uključujući naknade za usluge

istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge i konsalting usluge);

• naknada za zakup po osnovu iznajmljivanja pokretne i nepokretne imovine;

• naknada za zabavne i sportske događaje;

• premija osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji;

• naknada za telekomunikacijske usluge;

• ostalih naknada za usluge, ali samo za nerezidente iz država sa kojima BiH

nema potpisan ugovor o izbjegavanje dvostrukog oporezivanja

Prihod nerezidenta koji podliježe oporezivanju porezom po odbitku, uključuje i:

• prihod po osnovu poslovanja gradilišta ili građevinskog ili instalaterskog projekta ukoliko nema status poslovne jedinice nerezidentnog pravnog lica koja posluje putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije i koja je rezident Federacije,

• prihod po osnovu pružanja usluga, uključujući i savjetodavne usluge od strane pravnog lica putem zaposlenih ili drugog lica koje je u tu svrhu angažovalo pravno lice, ukoliko nema status poslovne jedinice nerezidentnog pravnog lica koja posluje putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije i koja je rezident Federacije.

Ko i kada obračunava porez po odbitku?

• Članom 38. Zakona o porezu na dobit propisano je da porez po odbitku u ime nerezidenta obračunava i obustavlja isplatilac – rezident Federacijeprilikom isplate, odnosno izmirivanja obaveza prema nerezidentu na druginačin

• Nakon toga, isplatilac prihoda je dužan podnijeti poreznu prijavu nadležnojorganizacionoj jedinici Porezne uprave (tj poreznoj ispostavi prema sjedištuisplatioca) o obračunatom i uplaćenom porezu po odbitku za i u imenerezidenta i platiti taj porez u roku od 10 dana nakon isteka mjeseca u kom je izvršena isplata odnosno izmirena obaveza nerezidentu

Predujam/avans i porez po odbitku

• Porez po odbitku se obračunava i obustavlja kod isplate prihoda

nerezidentu, a uplaćuje u roku od 10 dana nakon isteka mjeseca u kojem je

izvršena isplata nerezidentu, što podrazumijeva i isplaćene avanse.

• Nakon primitka fakture, prilikom plaćanja ostatka fakturisanog iznosa plaća

se porez po odbitku na isplaćeni iznos.

Na koje prihode nerezidenta se obračunava

porez po odbitku?

• Osnovica na koju se obračunava porez po odbitku je bruto iznos koji

rezident Federacije BiH isplaćuje nerezidentu, a porez po odbitku plaća se po

stopi 10 odsto

• Bruto osnovica je prihod na koji glasi faktura koju je nerezident –

pravno lice iz inozemstva ispostavio isplatiocu prihoda u Federaciji,

bez poreza na dodanu vrijednost ili drugog adekvatnog inozemnog poreza,

kao i svaki bruto iznos koji po nekom drugom osnovu iz člana 38. Zakona o

porezu na dobit podliježe porezu po odbitku

Porez po odbitku za isplate dividende pravnim i

fizičkim licima – da ili ne i po kojoj stopi?

• Pravna lica DA, fizička lica NE

• 5% stopa ili 5,26 preračunata stopa (ukoliko isplatilac, umjesto korisnika

dividende, plati porez)

Prijavljivanje obračunatog i uplaćenog poreza

po odbitku

• Obračunati, odbijeni i uplaćeni porez po odbitku (uključujući i porez po odbitku navlastiti teret), prijavljuje se ispostavi Porezne uprave prema sjedištu rezidentnogpravnog lica na slijedećim POD obrascima:

• Prijava poreza po odbitku s osnova dividende (Obrazac POD-815),

• Prijava poreza po odbitku s osnova kamate (Obrazac POD-816),

• Prijava poreza po odbitku s osnova autorske naknade (Obrazac POD-817),

• Prijava poreza po odbitku s osnova ostalih prihoda (Obrazac POD-818),

• Prijava poreza po odbitku s osnova imovine i prava (Obrazac POD-819) i

• Izjava pravnog lica u svrhu oslobađanja plaćanja poreza po odbitku na izvoru – Obrazac POD-820.

Porezno priznati i nepriznati rashodi od

poreznog odbitka – primjeri obračuna;

• U praksi je čest slučaj da nerezident ne pristaje da mu se umanji iznos naznačen na fakturi koju je ispostavio. Kako ne bi došlo do narušavanja poslovnih odnosa između rezidenta i nerezidenta, zakonski je propisano da isplatilac prihoda (rezident Federacije BiH) može obračunati porez po odbitku na svoj teret.

• Tako obračunat porez ima tretman porezno nepriznatog rashoda u poreznom bilansu.

Ali, porez po odbitku koji je rezidentno pravno lice obračunalo i platilo na svoj teret (po navedenim preračunatim stopama, zavisno o čemu se radi), a sa državom nerezidentnog primoaca prihoda BiH nema ratificiran Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tako obračunat i plaćen porez predstavlja porezno priznat rashod za rezidentno pravno lice.

• U slučaju obračuna i uplate poreza po odbitku „na svoj teret” potrebno je

koristiti preračunatu stopu od:

• 11,11% na bruto osnovicu ostvarenog prihoda nerezidenta,

• 5,26% na iznos isplaćene dividende.

Pravila i iznimke kod plaćanja poreza na dohodak za detaširane radnike

firme iz Federacije BiH koja u u inostranstvu ima svoju poslovnu jedinicu –

iskustva i konkretni iz prakse prilikom kontrole poreznog organa iz

inostranstva (npr, u SR Njemačkoj) i u FBiH

• Detaširani (izaslani) radnici pravnog lica iz Federacije BiH koji duže od 182 dana rade u stalnoj poreznoj ispostavi koja se nalazi u SR Njemačkoj porezni obveznici za plaćanje poreza na dohodak po osnovu plaće u SR Njemačkoj i Federacija im ne može još jednom naplatiti (dvostruki) porez na dohodak, dok je rezidentno pravno lice za svoje radnike dužno da doprinosi za iste obračunava i uplaćuje prema propisima iz Federacije

• Za ostvarenu dobit stalne poslovne jedinice u SR Njemačkoj, rezidentno pravno lice dužno je u toj zemlji platiti porez, koji može koristiti kao porezni kredit prilikom iskazivanja osnovice za ukupno ostvarenu dobit u Federaciji i SR Njemačkoj u poreznom bilansu za odgovarajući porezni period.

Aktuelna porezna pitanja

Da li se primici po osnovu gotovinskih

poklona/uplata mogu podvesti pod pojam

ostvarenog dohotka?• Odredbom člana 4. Zakona o porezu na dohodak, propisan je predmet Zakona,

odnosno da se porezom na dohodak oporezuju dohoci koje porezni obveznik ostvari od:

• 1) nesamostalne djelatnosti,

• 2) samostalne djelatnosti,

• 3) imovine i imovinskih prava,

• 4) ulaganja kapitala,

• 5) učešće u nagradnim igrama i igrama na sreću.

Od navedenih kategorija iz člana 4. Zakona, samo bi se dohodak od imovine i

imovinskih prava mogao dovesti u, eventualnu, vezu sa oporezivanjem poklona.

Međutim, dohodak od imovine, prema članu 20. Zakona, uključuje prihod ostvaren:

• 1) iznajmljivanjem nepokretne imovine (zgrade, zemljišta i dr.),

• 2) otuđenjem nekretnina,

• 3) iznajmljivanjem opreme, transportnih vozila i druge pokretne imovine ukoliko

iznajmljeni predmeti ne služe za obavljanje samostalne djelatnosti

• Porezom na dohodak ne mogu oporezovati pokloni u novcu, s ozbirom da je

oporezivanje poklona u isključivoj nadležnosti kantona, sa izuzetkom

oporezivanja dohotka od otuđenja nekretnina nekretnina, ukoliko se iste

prodaju u roku kraćem od tri godine od dana sticanja nekretnina

Kako tretirati i oporezovati ostvarena

primanja/dohotke iz inostranstva putem raznih

vrsta uplata preko banaka?

• U slučajevima ostvarivanja prihoda iz inostranstva, kada nije registrovana

samostalna djelatnost, odnosno nije izdato odobrenje za rad u stambenim

prostorijama od strane općinskih organa, postoji realna opcija oporezivanja

na način da se primijeni stopa od 10% poreza na dohodak na ukupan

prihod, bez priznavanja rashoda (npr, nabavka i preprodaja roba putem

interneta)

• Riječ je o radu bez odobrenja nadležnog općinskog organa, u skladu sa

članom 41. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak

• Prihod iz inostranstva od nesamostalne djelatnosti može oporezovati

isključivo primjenom stope od 10% na određena novčana primanja, te

prijaviti u Godišnjoj prijavi poreza na dohodak GPD-1051

• Ovaj način oporezivanja bi se mogao primijeniti u slučajevima kada opis

djelatnosti najpribližnije odgovara nesamostalnoj djelatnosti, što je postao

čest slučaj za razne vrste obavljanja poslova u SAD ili SR Njemačkoj

(sredstvima telekomunikacija ili preko interneta)

• Karakter povremene samostalne djelatnosti imaju poslovi prema ugovoru

sa poslodavcem iz inostranstva za određeni posao sa datim rokom za

izvršenje, kao na primjer, testiranje nekog novog informatičkog programa za

određenu kompaniju u inostranstvu

• Od 21 aprila 2018. godine - obrazac AMS-1035 (porezno priznati troškovi 20

odsto, 4% doprinosa za zdravstvo i 10% poreza na dohodak

Koje (intelektualne i druge) usluge je moguće podvesti pod pojam

„slobodnih strijelaca“/freelencera, a koje ne – konkretni primjeri iz

svakodnevne prakse;

• Prema definiciji, freelancer je lice samostalno izvršava zadatke ili upravlja projektima za

privredno društvo ili instituciju, a nije njihov zaposlenik.

• Najčešće se radi o nezavisnim profesionalcima koji su visokokvalificirani stručnjaci

specijalizirani za obavljanje određenih zadataka (npr. kao programeri, komercijalisti, novinari,

urednici, dizajneri, arhitekti, copyrighteri, glazbenici, profersori ili samozaposleni umjetnici

ili obrtnici

• Djelatnost freelancera prvenstveno ima karakteristike samostalne djelatnosti trajnog

karaktera ili, najbliže opisu slobodnih zanimanja, a ne povremenih djelatnosti koji se

obavljaju po osnovu ugovora o djelu ili autorskom djelu (tačno određen, konkretan posao sa

rokom izvršenja)

Prijedlozi (privremenih) rješenja u odnosu na odredbe Zakona i

Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, Obavještenja

Porezne uprave Federacije BiH i Javnog mišljenja Federalnog

ministarstva finansija,

Kako bi se izbjegle žalbe i tužbe zbog nejednakosti u načinu oporezivanja, tezbog “spornih” 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje, čini se da bi bilanajjednostavnija opcija plaćanja poreza po osnovu ostvarenog oporezivogdohotka (prihod umanjen za priznate troškove prema Zakonu o porezu nadohodak) u iznosu od 10% i podnošenja prijave poreza na dohodak, nakonisteka ove godine, tj. do 31. marta 2019. za 2018. godinu, s tim što bi u međuvremenu bilo potrebno da Federalno ministarstvo finansija što hitnijeizmijeni Obrazac AMS-1035 u navedenom smislu i u skladu sa objavljenimsopstvenim mišljenjem na web stranici FMF-a od 7. avgusta tekuće godine

Osvrt na kompleksne i komplikovane

procedure kada porezni organ podnosi prijavu

u ime poreznog obveznika kod (retroaktivne?)

prijave poreza na dohodak. • S obzirom da je istekao rok za podnošenje godišnjih prijava iz prethodnih godina (31.

mart tekuće za prethodnu godinu), prema propisima o oporezivanju dohotka nijevalidno iste podnositi naknadno, a pogotovo ne prikazivati/priznavati lične odbitke idruge rashode navedene u Obrascu GPD-1051

• U svim tim slučajevima, shodno odredbama Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiHi Pravilnika o podnošenju poreznih prijava, jedino bi Porezna uprava, nakon slanjapisane Obavijesti poreznom obvezniku o potrebi uplate decidirano navedenog iznosa injegovom (ne)podnošenju prigovora na obavijest mogla da u ime poreznog obveznika(freelancera, npr.) podnese Godišnju poreznu prijavu, tj. Obrazac GPD-1051

• U tom slučaju, odnosni porezni obveznik imao bi pravo na žalbu Federalnom

ministarstvu finansija, koja bi odlagala izvršenje rješenja, ukoliko bi prethodno

uložio prigovor na Obavijest, a u suprotnom (ako bi propustio pravo na

podnošenje prigovora), prijava koju bi podnijela Porezna uprava u ime

poreznog obveznika imala bi ekvivalentnu “snagu” konačnog rješenja u

upravnom postupku, što znači preduzimanje svih mjera prisilne naplate…)