2. 3. 2017. u 17.00 sati, 2. katStručno vodstvo po izložbi – dr. sc. Irena Kraševac, autorica izložbeVodstvo će biti koncentrirano na uvodnu dionicu izložbe: Veze Zagreba i Beča na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

te na opus Ivana Meštrovića u kontekstu bečke moderne.

7. 3. 2017. u 19.00 sati, 2. kat APEL ZA SPAS – Joško Zaninović i Antonia TomićMeštrovićevo Vrelo života nekad u Palači Wittgenstein u Beču danas u Gradskom muzeju, Drniš

Pedesetih se godina prošlog stoljeća rušila ratnim bombardiranjima oštećena Wittgensteinova palača, a

nasljednici su rasprodavali dio umjetnina. Tako je Meštrovićevo Vrelo života dospjelo na dražbu kod nekoga

bečkog antikvara, a vijest o tome Meštrovićev je poznanik Rudolf Sieber javio umjetniku u Sjedinjene

Američke Države. Nakon niza dogovora i pregovora oko sudbine reljefa koji je, uzidan u zid predvorja palače,

bio pošteđen ratnih devastacija, Meštrović ga je odlučio otkupiti u vlastitom trošku za 2000 dolara i pokloniti

zavičajnom Drnišu, uz uvjet da općina Drniš materijalno potpomaže njegova sina Tvrtka. Vrelo života svečano

je otkriveno u Drnišu 25. kolovoza 1957. kao javni spomenik. O današnjem stanju i načinima devastacije i

sanacije govorit će ravnatelj Gradskog muzeja Drniš, Joško Zaninović i kustosica Antonia Tomić.

9. 3. 2017. u 17.00 sati, 2. katStručno vodstvo po izložbi – Petra Vugrinec, autorica izložbeVodstvo će biti koncentrirano na slikarstvo te formalne i sadržajne poveznice i razlike Hrvatskog salona i bečke

Secession.

IZAZOV MODERNE: ZAGREB–BECoko 1900.

˜

POPRATNA DOGAĐANJA

UZ IZLOŽBU

Galerija Klovićevi dvori,

Jezuitski trg 4, Zagreb

16. 3. 2017. u 17.00 sati, 2. katStručno vodstvo po izložbi – Darija Alujević, autorica izložbeVodstvo će biti koncentrirano na hrvatske kipare i umjetnice koji su se formirali u Beču na prijelazu iz 19. u

20. stoljeće te ostvarili vrijedne opuse i zapažene karijere u Zagrebu i Beču.

23. 3. 2017. u 17.00 sati, 2. katStručno vodstvo po izložbi – dr. sc. Marina Bagarić, autorica izložbeVodstvo će biti koncentrirano na protagoniste i naručitelje novoga stila što se manifestirao u arhitekturi i

primijenjenoj umjetnosti Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bit će riječi o stilskim podudarnostima u

stvaralaštvu bečkih i zagrebačkih arhitekata.

28. 3. 2017. u 19.00 sati, 2. katMali K&K razgovori – Milana Vuković Runjić i Daniel RafaelićRazgovori na temu bečkih fenomena – književnost.

1. 4. 2017. u 12.00 sati, predavaona /atrijŠPICA – Zagrebačke kavane oko 1900.*Iako ih više gotovo i nema, o kavanama se često govori vjerojatno stoga što su jedan od simbola modernih

vremena, razdoblja koji je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće obilježilo europsku kulturu kao i našu suvremenost.

Vratiti se u to vrijeme moderne i njenih izazova, prije svega zagrebačke ali i bečke, promatrati je iz kavanskog

kuta, tema je predavanja Zagrebačke kavane oko 1900.

Ines Sabotič je povjesničarka, stekla je zvanje izvanredne profesorice na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje trenutno

obnaša i dužnost prorektorice za nastavu. Napisala je doktorsku disertaciju na temu zagrebačkih kavana i krčmi oko 1900.

koju je obranila na sveučilištu Paris I – Panthéon-Sorbonne.

*posjetitelji predavanja moći će kušati kavu i Sacher tortu.

4. 4. 2017. u 19.00 sati, 2. katMali K&K razgovori – Milana Vuković Runjić i Daniel RafaelićRazgovori na temu bečkih fenomena – psihoanaliza

11. 4. 2017. u 19.00 sati, 2. katdr. sc. Katarina Nina Simončič – Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće – utjecaji Beča na Zagreb i obrnutoPredavanje će se posvetiti odnosu umjetnosti i mode, uzajamnim utjecajima Zagreba i Beča, u cilju

rekonstrukcije zagrebačke mode na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bilo je to razdoblje u kojem je ključnu ulogu u

promicanju mode imala žena. Pred kraj 19. stoljeća svojim odjevnim kodom simbolizirala je suprugovu

financijsku moć, dok je kruti korzet odraz njezine političko-društvene sputanosti. U ozračju borbe za

emancipaciju i prava, ženska moda nadahnjuje se novim pristupom, preuzetim iz umjetničkih krugova pod

vodstvom Gustava Klimta i Henryja van der Veldea. Njihova zalaganja pridonijela su oslobođenju i afirmaciji

tijela kroz novi odjevni oblik - reform haljinu. Izlaganjem teme nastojat će se analizirati načini asimilacije

odjevne reforme u zagrebačkoj modi, te ukazati na hrvatski modni doprinos kako bečkoj metropoli tako i

globalnom modnom tržištu.

Dr. sc. Katarina Nina Simončič docentica je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz

Povijesti mode i odijevanja. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za povijest umjetnosti, doktorirala je s temom

Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Autorica je nekoliko publikacija posvećenih istraživanju kulture

odijevanja i predstavljenih na znanstvenim konferencijama u Firenzi, Bukureštu, Oxfordu, Dubrovniku, Ljubljani, Milanu,

Bihaću, Kopenhagenu, Helsinkiju, Sydneyu i Valenciji.

25. 4. 2017., 19.00 sati, 2. katMali K&K razgovori – Milana Vuković Runjić i Daniel RafaelićRazgovori na temu bečkih fenomena – Žena

2. 5. 2017. u 19.00 sati, 2. kat dr. sc. Nada Bezić – Glazbeni život Zagreba i Beča na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Blagoje Bersa (1873-1934) najznačajniji je predstavnik glazbene moderne u Hrvatskoj. Nakon školovanja u

Zagrebu odlazi na studij u Beč gdje diplomira 1899. godine. U Beču će živjeti od 1903. do 1919. i tamo stvoriti

ponajbolji dio svojeg opusa, između ostalog i obje opere: Oganj (1911) i Postolar od Delfta (1914) te antologijsku

popijevku Seh duš dan (1918). Bio je suvremenik velikih bečkih glazbenika, Gustava Mahlera i Arnolda

Schönberga, a koncertne dvorane pružale su mu priliku za upoznavanje druge tada suvremene glazbe. Po

povratku u Zagreb dao je značajan doprinos razvoju hrvatske glazbe kao profesor kompozicije i

instrumentacije na Muzičkoj akademiji.

Nada Bezić od 1988. radi u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu kao voditelj knjižnice i urednik izdanja (mjesečno glasilo

HaGeZe, projekt Sabrana djela Blagoja Berse i dr.).

Doktorirala je muzikologiju s temom Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010. Autorica je nekoliko knjiga, od kojih je

posljednja Glazbene šetnje Zagrebom, i tridesetak znanstvenih te brojnih publicističkih članaka. Povremeni je vanjski suradnik

Hrvatske radiotelevizije, ove godine s ciklusom emisija na Trećem programu Hrvatskog radija. Bila je suradnik međunarodnih

muzikoloških projekata, sudjelovala je na tridesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Postavila je više izložbi s

temama iz povijesti hrvatske glazbe. Glavna područja istraživanja: povijest HGZ-a i glazbeni život Zagreba u 19. i 20. stoljeću,

popisi djela hrvatskih skladatelja. Počasni je turistički vodič specijaliziran za glazbeni Zagreb.

infoSTRUČNA VODSTVA PO IZLOŽBIOdržavaju se četvrtkom u 17.00 sati. Za vodstvo se zbog ograničenih grupa i velikog interesa potrebno najaviti.

Vodstvo je besplatno, a prisustvovati možete uz kupljenu ulaznicu.

Prijava na broj: 01 48 51 926 ili e-mail: prodaja@gkd.hr

PREDAVANJA I DISKUSIJEOdržavaju se četvrtkom u 19.00 sati u prostoru izložbe na 2. katu Galerije Klovićevi dvori. Prisustvovati

predavanju može svatko uz predočenje kupljene ulaznice za izložbu.