-

INFORMATIVNI LIST ZA PODRU JE MJESNOG ODBORA DRENOVA

Broj 23 Prosinac, 2010. Godina 5.

IZ AKTUALNOG KOMENTARA PREDSJEDNIKA VMO: TRI PRI E O IZGUBLJENOM VREMENU (I NE SAMO VREMENU)

I OVE GODINE BROJNE NAGRADE MJESNOM ODBORU DRENOVA

ŽIVE JASLICE NA BADNJAKPRED CRKVOMGOSPE KARMELSKE

Uredništvo „Drenovskoga lista“ i lanovi Vije a mjesnog odbora žele svim mještanima Drenove estit Boži

te sretnu i uspješnu Novu godinu

Tri pri e o izgubljenom vremenu (i ne samo vremenu)

U prošlom broju Drenovskoga lista pisao sam o problematici nedostatka financijskih sredstava te na inima da se taj problem riješi. Sada je tema situacija kada su sredstva ak i rezervirana, no ne mogu se iskoristiti zbog raznih prepreka koje ponekad sami postavljamo.

Povod je najnovije odga anje završetka Ceste A (spoja prema Drenovskom putu u smjeru Streljane) zbog žalbe na lokacijsku dozvolu. U ovo vrijeme besparice vrlo je zna ajno da su za taj dovršetak Ceste A planirana sredstva, no postoji realna opasnost (na to smo eksplicitno upozoreni) da, ukoliko se i dalje bude odugovla ilo sa realizacijom – sredstva budu nepovratno usmjerena na neku drugu lokaciju gdje je projekt spreman za realizaciju, a završetak naše Ceste A e ekati neka bolja vremena ( itaj sljede e desetlje e).

Ina e je ta cesta imala prili no zlosretnu sudbinu jer je sli nih zaustavljanja bilo i ranije i prakti no je svaka poddionica imala neku svoju imovinsko-pravnu zavrzlamu. Nije mi namjera sada ulaziti u detalje svakog od tih slu ajeva i da li su te blokade bili objektivne prirode ili samo ina enje pojedinaca, no injenica je da svaka od tih situacija prolongira završetak objekata koji nesumnjivo služe velikom broju gra ana na Drenovi, a u nekim slu ajevima neki od projekata su posve propali i sredstva su nepovratno izgubljena. U daljnjem tekstu podsjetit emo se na neke od tih slu ajeva kada su pojedinci zbog

neprepoznavanja šireg intresa zaustavili realizaciju i onemogu ili rješavanje klju nih problema na Drenovi. Naravno, ishodište problema je u ve ini slu ajeva pitanje „pravi ne naknade“ kojeg razli iti vlasnici terena razli ito percipiraju. Nekima nije problem ustupiti dio svojega zemljišta za nogostup ili proširenje ceste jer razumiju da e i oni imati koristi od ure enja, neki traže realnu tržišnu

cijenu za svoju zemlju, a neki „ni za živu glavu“ ne žele ustupiti niti milimetar svojeg terena. No, s obzirom da projekti obi no obuhva aju šira podru ja onda je dovoljna jedna ili dvije osobe da se projekti zaustave. Sigurno je da privatno vlasništvo predstavlja „svetinju“, no uvijek je zanimljivo pitanje gdje je granica izme u privatnih interesa i op eg dobra. Krenimo kronološki redom i pogledajmo nekoliko tipi nih primjera.

Pri a prva: Cesta D - Ulica Orlanda Ku i a Tijekom 1995-1999. godine, a u sklopu unaprje enja

prometne mreže na Drenovi, izra eni su projekti i osigurana financijska sredstva za realizaciju više prometnica radno nazvanih Cesta A, O i D. Cesta D ide trasom Ivana Žorža te ulicom Orlanda Ku i a. Tijekom te 4 godine tadašnji sazivi Vije e uložili su ogromnu energiju

Propali plan ure enja Ulice Orlanda Ku i a u nastojanjima da se prona e neki kompromis te da

se riješe imovinsko pravni problemi. Trebalo je više od pola desetlje a da se sve razriješi pa je grad kona no sredinom 1999. podignuo kredit za realizaciju dogovorenih trasa.

No, ne i za Orlanda Ku i a. Naime 3 obitelji oštro su se protivile bilo kakvoj izgradnji i kompromisu tvrde i da projektirana trasa prometnice previše zadire u njihove

posjede. Treba napomenti da je bila projektirana standardna širina prometnice, predvi eni su bili odgovaraju i nogostupi, te realizacija uli ne rasvjete urbanog tipa. Glavna intencija bila je dakle „urbanizirati“ to podru je i dati mu kvalitetu komunalnog standarda koja je na razini susjednih dijelova naselja i primjerena gradskom podru ju. Održani su brojni sastanci, no kako se i nakon 4 godine pregovora stajališta nisu približila te

AKTUALNI KOMENTAR PREDSJEDNIKA VIJE A MO

nakon kona ne odbijenice županijskog Ureda za katastarske i geodetske poslove za provedbu parcelacije zbog žalbi koje su uložile spomenute obitelji, Grad Rijeka kona no odustaje od rekonstrukcije i izgradnje Ceste D, a novac se preusmjerava na druge projekte. Bilo je to 11.1.1999. godine.

Ulica Orlanda Ku i a danas Prošlo je deset godina i osim manjih popravaka

asfalta nismo se pomakli. I onda nastaje obrat, stiže peticija gra ana iz iste ulice kojim traže da se urede nogostupi jer eto njihova djeca ne mogu sigurno i i u školu. Požuruju MO da to hitno uvrsti u prioritete i da se brzo riješi.Sramota i skandal je da u toj ulici u centru Drenove nema nogostupa! No sre om postoji i arhiva MO, otpuhala se prašina (ne shvatiti doslovno) sa fascikla na kojem piše Cesta D i „vidi vraga“ - najaktivnije su one obitelji koje su sve prije deset godina zaustavile. Kada smo ih sa time suo ili, komentar je bio: „Pa valjda svatko može promijeniti mišljenje!“ To no, no izgubili smo deset godina i što je najgore, novac je nepovratno otišao...

Pri a druga: parkirališta razna... Parkirališta na Drenovi odli na su podloga za

obavljanje socioloških istraživanja. U proteklih pet godina cikli ki se pokušava riješiti problem parkirališta na više lokacija. Scenarij je uvijek isti – grupa gra ana prosvjeduje zbog nedostatka parkinga i traži od MO rješenje. Naravno problem je teško rješiv jer urbanisti u sedamdesetima nisu mogli ni sanjati da e radni ljudi za dvadesetak godina imati po dva-tri vozila po stanu pa mjesta jednostavno nisu ni predvi ena. Sre om predvidjeli su dosta zelenila i sada nastaje velika dilema – žrtvovati dio zelenila za parking. Kre e se u odabir pogodnih lokacija i po inje se planirati ure enje parkirališta u Cvjetnoj ulici južno od ku nih brojeva 8,10 i 12, Ulici Ivana Žorža kod ku nih brojeva 1,3 i 5, Ulici Stanka Frankovi a sjeverno od ku nih brojeva 22 do 28 te u Ulici Bra e Hla a jugozapadno od ku nih brojeva 2, 4, 6 i 8. Sredstva se rezerviraju u prioritetima MO, kre e izrada idejnih rješenja i onda se sve zaustavlja. Dio zbog

urbanisti kih razloga (jer na dubini od 50 m treba pro i pruga visokog kapaciteta?!), a dio zbog protivljenja druge skupine gra ana koji žele sa uvati svoj travnjak i ne žele automobile ispod prozora. Smatraju sramotnim da se uništava „malo preostalog zelenila“ i da ponašanje MO nikako nije u skladu sa motom Drenove „Zelena plu a grada“. Naravno izra eni projekti i dozvole imaju vijek trajanja, u me uvremenu se mijenja i zakon i opet smo na po etku. Uklonjeni su i razlozi tipa pruge visokog kapaciteta. Ove godine MO (opet) u svojem programu ima predvi enih 70.000 kn za izradu projektne dokumentacije. A sljede e godine (7 godina nakon prvobitnog zahtjeva) trebala bi krenuti realizacija - ali samo ako opet ne bude skupine ekološki osvještenih gra ana koja e sve zaustaviti. No, to ne ete uti u lokalnom kafi u - uti ete da vje nici MO nisu ništa poduzeli da se riješi problem parkiranja na Drenovi...

Pri a tre a: Opet parking ili zelena tržnica ili igralište ili ...

No da ne bi ispalo da su samo gra ani krivi za propuštene projekte ima tu još krivaca. Postoje odre eni prostori kojima se jednostavno ne može na i namjena ve itavo desetlje e. Dobar primjer je neiskorišteno parkiralište pored našeg drenovskog vrti a. Prvobitna ideja (koja je i realizirana) bila je izgradnja dovoljno velikog parkinga koji e koristiti uz korisnike vrti a i stanari okolnih objekata. No, kako to ve kod nas ide, stanari nisu bili oduševljeni idejom da se parking nalazi 50 m od ku a (idealno je ispod prozora naravno) te je parking godinama zjapio prazan odnosno služio kao priru no odlagalište krupnog otpada. Nakon toga javila se ideja da se taj prostor iskoristi kao zelena tržnica. Naravno osigurana su sredstva, izra eni su projekti te je raspisan natje aj. Ne jedan nego tri na koje se nitko nije javio – naravno od trenutka kada je nastala ideja do trenutka kada je po ela realizacija proteklo je dovoljno godina da se na kilometar udaljenosti izgrade Getro, Konzum, Billa, Mercator, Merkur, Plodine pa je potreba za zelenom tržnicom nestala brže nego što treba uvenuloj zelenjavi da se pretvori u kompost. Jasno, prostor je opet neiskorišten, gradi se proširenje postoje eg vrti a na ra un okolnog zelenila pa je nova ideja da se parking pretvori u igralište za djecu. No ve na prvoj stepenici opet problemi, nadležnosti, (pre)namjene terena, suglasnosti urbanista, itd. Uglavnom sude i po tempu rješavanja problema kao i potrebnoj energiji trebat e opet godine da se to realizira, a do tada e se vjerojatno svijet (opet) promijeniti pa idemo ispo etka...

Da li ima neka pouka iz ovih pri a? Pa vjerojatno samo da je život prekratak da bi ga ovako „trošili“ i godinama propuštali prilike da se riješe neki problemi. Da gra ani moraju razmisliti gdje žive (nitko nije otok) i da li ima smisla dati nešto zajednici. Da porazgovaraju sa svojim susjedima i prije pisanja peticija sami prona u neko razumno rješenje. Bio bi to veliki korak naprijed.

Energo – plinifikacija Drenove Povodom estih upita gra ana u vezi problematike

izgradnje plinske mreže na Drenovi održan je sastanak s predstavnicima ovlaštenog koncesionara za podru je Grada Rijeke, firme Energo d.o.o. te su zatraženi detalji o dinamici izgradnje plinske infrastrukture u narednom razdoblju. Službeni odgovor donosimo u cijelosti:

„U protekle tri godine Energo d.o.o. je na podru ju MO Drenova samostalno plinoficirao jedanaest ulica što ukupno ini 5715 metara distributivnog plinovoda. Na plinskoj mreži do sada su izvedena 153 plinska priklju ka, na kojima su trenutno 332 korisnika. Plinoficirane su ulice: Bok,Kampanja, Ivana Žorža, Drenovski put, Cvetkov trg, Ku ina, Brca, Groma a, Ružice Mihi ,Žminjska i Stanka Frankovi a.

Energo d.o.o. je u širenju plinske mreže usko koordiniran sa ViK-om (Vodovod i kanalizacija) u objedinjavanju zahvata polaganja instalacija, što je uvijek dobrodošlo radi olakšanja životnih uvjeta sugra ana koji obitavaju blizu mjesta raskopa. Tako se u protekloj godini u suradnji sa KD ViK pristupilo radovima polaganja cjevovoda dužine cca. dvjesto metara.

Glavni preduvjet za širenje plinske mreže je ekonomska isplativost do koje Energo d.o.o. dolazi marketinškim ispitivanjem potencijala ciljnog tržišta, a o ituje se u spremnosti potencijalnih potroša a na potpisivanje Predugovora o opskrbi prirodnim plinom. Na temenlju toga, procjenjuje se potencijal potrošnje, te stavlja u odnos sa iznosom investicije ime se dolazi do zaklju ka da li je isplativo na ciljnom podru ju širiti plinsku mrežu ili ne.

Analiza ekonomske isplativosti, uz procjenu minimalnog broja zainteresiranih korisnika, pokazala se trenutno nepovoljnom, vjerojatno zbog cjelokupne ekonomske situacije. No unato tome u 2011. godini planira se ponoviti marketinško ispitivanje potencijala u Goranskoj ulici te ukoliko ono bude pozitivno, plinoficirati e se Goranska ulica. Aktivnosti na širenju broja

priklju aka na postoje oj mreži i održavanju iste nastavljaju se jednakom dinamikom.

Marketinškim pristupom i pristupom kroz na ela društveno odgovornog poslovanja, Energo d.o.o. nastoji pružiti maksimalno zadovoljstvo svim svojim korisnicima i ujedno osigurati održivi razvoj plinske djelatnosti. U ispitivanju tržišta i eventualnom prodoru prema potencijalnim klijentima, svaka pomo je dobrodošla. Samim time Energo d.o.o. je otvoren za svaki vid suradnje koju mogu pružiti Mjesni odbori, a koji može dovesti do bržeg i produktivnijeg širenja plinske mreže.“

Sanjin Kirigin, dipl.ing., direktor KD Energo d.o.o.

Energo d. o. o. Rijeka dostavio nam je tako er i grafi ki

prikaz do sad izvedene plinske mreže na Drenovi vidljiv na gornjoj slici.

Kapelica na groblju G. Drenova Predstavnici VMO Drenova su u nastojanju da se riješi

problem kapelice na groblju Gornja Drenova održali sastanak u KD Kozala i pokušali posti i dogovor da se unutrašnjost kapelice primjereno uredi. Naišli smo na razumijevanje te je naš prijedlog podržan, a KD Kozala e po etkom sljede e godine pokušati osigurati potrebna

sredstva te urediti kapelicu kako bi ona u potpunosti mogla ispuniti svoju funkciju i omogu iti dostojanstven ispra aj pokojnika. Dobili smo i podršku Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i upravljanje zemljištem ime su otklonjene prepreke za realizaciju ure enja pa se nadam da e time ovaj problem biti riješen.

Damir Medved predsjednik VMO Drenova

AKTUALNI KOMENTAR PREDSJEDNIKA VIJE A MO - NASTAVAK

Drenovski list, informativni list za područje Mjesnog odbora Drenova - Rijeka IZDAVAČ: Vijeće MO Drenova - Pododbor za kulturu, Rijeka, Cvetkov trg 1 Tel: 255- 275, Fax: 504-570, e-mail: mo.drenova@rijeka.hr, Internet adresa: www.rijeka.hr/drenova ODGOVORNI UREDNIK: Damir Medved UREDNIK: Christian Grailach UREDNIČKI ODBOR: Christian Grailach, Marina Frlan Jugo, Božana Maršanić, Dinko Mavrinac, Marino Štefan NAKLADA: 1.200 primjeraka TISAK: Prirodoslovna i grafička škola Rijeka

Osobna karta Gradska knjižnica Rijeka (GKR), Ogranak Drenova Brca 8 b Tel. 254-813 e-mail: drenova@gkri.hr Malo povijesti Ogranak Drenova Gradske knjižnice Rijeka nastavlja dugu tradiciju Pu ke itaonice u Drenovi osnovane 1908. godine. Od 1985. godine djeluje kao knjižni ni ogranak GKR za djecu i odrasle, a od 2007. smješten je u nov i privla an prostor u sveu ilišnom naselju. Što Vam nudi danas Današnja knjižnica na Drenovi je moderna kvartovska knjižnica koja nastoji zadovoljiti potrebe stanovnika naselja za informacijama, obrazovanjem, rekreacijom, kulturom, druženjem i zabavom. Nudi brojne usluge za korisnike svih životnih dobi te im nastoji pružiti sadržaje i ugodan prostor za kvalitetno provo enje slobodnog vremena. Za djecu i mlade:

Slikovnice za djecu od najranije dobi Obiteljska pri aonica za predškolce Pssst... pri a! ponedjeljkom u 18 sati Knjige za djecu i mlade, stripovi, asopisi, filmovi, edukativni cd-romovi Radionica za mla e školarce na talijanskom jeziku Prime parole srijedom u 18 sati

itateljski klub za tinejdžere jednu subotu u mjesecu (zaintereisrani, pitajte u knjižnici!)

Za odrasle:

Filmska zbirka Knjige, filmovi i glazbeni CD-ovi Novine i asopisi (Novi list, Bebe, Drvo znanja, Meridijani, Vijenac, Zarez)

itateljska grupa, klub ljubitelja itanja i razgovora o knjigama (svakog prvog utorka u mjesecu u 18 sati)

Za sve lanove:

Besplatan pristup internetu Korištenje ra unala

Radno vrijeme knjižnice ponedjeljak, utorak, srijeda, petak – od 8 do 20 sati etvrtak – od 12 do 20 sati

subota – od 8 do 13 sati Potražite nas... Iza crkve Gospe Karmelske na Drenovi, u sveu ilišnom naselju, u prizemlju stambene zgrade broj 8 b, prva zgrada lijevo iza samostana na Donjoj Drenovi. Gradska autobusna linija br. 5 i prigradska br. 11.

Do ite, o ekujemo vas!

Alica Kolari , dipl. knjižni arka

O G R A N A K D R E N O V A G K R V A Š A K N J I Ž N I C A!

POZIV SVIMA, OSOBITO MUŠKIM PJEVA IMA DA SE UKLJU E U RAD MJEŠOVITOGA PJEVA KOGA ZBORA DVD DRENOVA TE PJESMOM I

DRUŽENJEM PROMIJENE I ULJEPŠAJU ŽIVOT SEBI I SVOJIM SUMJEŠTANIMA

Povodom obilježavanja 400 godina prisustva kapucina u Rijeci i Hrvatskoj, 15. listopada otvorena je u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja izložba „Od bitija kapucinskoga fragmenti“. Na izložbi je javnosti prvi puta predstavljeno veliko kulturno bogatstvo koje su kapucini tijekom stolje a sa uvali. Izloženi su najvrjedniji eksponati iz kapucinskih samostana u Hrvatskoj u vidu rukopisa, tiskanih knjiga te sakralnih i drugih predmeta, a posebnu pozornost izaziva do sad najstariji glagoljski rukopis prona en u Rijeci. Na izložbi je prikazano etrdeset rukopisa pisanih na glagoljici, latinskom jeziku te hebrejsko-aramejskom jeziku prona enih tijekom istraživanja u knjižnicama kapucinskih samostana u Rijeci, Karlobagu i Varaždinu.

U prisustvu visokih uglednika crkvenog i društvenog života Rijeke i izaslanika ministra kulture Republike Hrvatske, svojim je nastupom, po rije ima dekana Stanka Dodiga, klapa „Drenova“ unijela živost u atmosferu tišine i strahopoštovanja prema iznimno vrijednim izloženim eksponatima, od kojih su neki prvi puta izloženi javnosti.

Kompoziciju „Venerabilis barba capucinorum“ W. A. Mozarta koja je za tu priliku izvedena i koja se izvanredno uklopila u proslavu ove obljetnice, klapa je uvela u svoj repertoar na nagovor mons. Gabrijela Bratine, umirovljenog drenovskog župnika koji je ispri ao i kako je kompozicija nastala.

Kapucini su se, naime, požalili velikom kompozitoru kako o njima nikad nije napisao ni jednu skladbu.

Još tijekom iste no i Mozart je komponirao pjesmu duhovito složenu od samo tri rije i: venerabilis barba capucinorum ili prevedeno asna kapucinska brada

Naš župnik, vl . Gabrijel koji je i sam u mladosti, u studentskom pjeva kom zboru pjevao ovu kompoziciju, predložio je klapi da je uvježba.

Tri rije i za etiri glasa (!) zvu i jednostavno, ali se klapa tijekom uvježbavanja uvjerila da se ovako pisana klasi na kompozicija teško prilago ava klapskom na inu pjevanja. Izme u ostaloga, klapske se pjesme uobi ajeno izvode bez dirigenta, dok je za izvo enje ovakve kompozicije dirigent prijeko potreban. No, uz puno truda i zalaganja, klapa je prvi put pjesmu izvela u drenovskoj crkvi na Boži nom koncertu 2008. godine, na veliko iznena enje i zadovoljstvo vl . Gabrijela i svih prisutnih.

Proslava obljetnice kapucina u Rijeci bila je prilika da se ova zanimljiva skladba predstavi široj publici i skrene pozornost na efektan nastup i glasovne mogu nosti klape Drenova.

Pod ravnanjem maestra Zorana Badjuka klapa nastupa u sastavu: Danijela Mileti (prvi tenor), Silvana Šuperina, Christian Grailach i Vlado Babi (drugi tenori), Josip Špani , Neven Deškovi i Dinko Mavrinac (baritoni) te Damir Manzin i Davor Peloza (basi).

Božana Maršani

Nastup u kaštelu Grobnik U okviru ovogodišnje „Grobni ke jeseni“ u organizaciji

Katedre akavskog sabora Grobniš ine, održana je 19. studenoga „Ve er svilon tkana“ na kojoj su u kaštelu Grobnik nastupila tri zbora koje vodi maestro Zoran Badjuk. Tako su uz naš, drenovski zbor i klapu nastupili zbor „Halubjan“ iz Viškova i Zbor lije nika Rijeka. Naš se zbor predstavio i s našom „Drenovom“ koja je oduševljeno prihva ena od publike i lanova dvaju prijateljskih nam zborova.

Tjedan dana kasnije, 19. studenoga u avjanskom domu održana je „Grobni ka ve er“ na kojoj je publika prisustvovala nesvakidašnjem glazbenom doga aju – prvom predstavljanju najve eg pjeva kog zbora u Hrvatskoj, novoosnovanog

I naš zbor bio je dio ovog spektakla Mješovitog pjeva kog zbora „Castrum“ sastavljenog od gotovo svih zborova s podru ja naše županije. Zbor koji je te ve eri brojio oko 500 pjeva a, me u kojima i lanovi našega zbora, pod ravnanjem Darka argonje izveo je dvije pjesme „Vilo moja“ i „Tu je jubav moja“. Prije toga svaki od 17 zborova ili vokalnih sastava izveo je po jednu pjesmu, a naš zbor, naravno, našu „Drenovu“.

Za prvi cjelove ernji koncert zbora „Castrum“ koji se planira u svibnju idu e godine, zborovi pripremaju 12 kompozicija.

lanovi zbora DVD „Drenova“ izuzetno su po aš eni što su dio ovog vrlo zahtjevnog projekta Katedre akavskoga sabora Grobniš ine.

Christian Grailach

Z A P A Ž E N N A S T U P K L A P E D R E N O V A

DVA ZNA AJNA NASTUPA ZBORA DVD DRENOVA

Ovako je izgledalo jezero Radovi na upojnom bunaru Završeno! Godinama, pa zapravo i desetlje ima, za malo se ve e kiše na raskrižju Žminjske ulice sa Cvjetnom stvaralo doslovce gotovo neprohodno jezero nakupljene kišnice. Postoje e odvodne šahte nisu, zbog konfiguracije terena, a vjerovatno ni zbog loše izvedbe, mogle odvoditi vodu. Ovu godinu je Grad Rijeka, na nastojanje Vije a MO Drenova, iz sredstava komunalnih prioriteta, odlu io da se taj problem riješi. U ime investitora „Rijekapromet“ d. d. radove je izvelo trgova ko društvo „Gra evinar“ d. o. o. iz Rijeke. Kako nam je rekao gospodin Kurili iz Rijekaprometa,

rukovodilac na gradilištu, problem je riješen izgradnjom upojnog bunara ukopanog na podru ju parkirališta uz Žminjsku ulicu. Postoje e „vodolovke“ u Žminjskoj, nakupljene oborinske vode vodit e u upojni bunar kapaciteta oko etiri kubna metra. Iz bunara e vodu postupno upijati teren koji je na tom mjestu dovoljno porozan. Gospodin Kurili istaknuo je da smatra da e problem time biti riješen, a i mi, mještani koji smo godinama plivali ili se s mukom automobilima probijali jezerom, tome se nadamo i veselimo. Pa, pri ekajmo prvu veliku kišu!

Zatvoren promet Radovi u tijeku Novi potporni zid i završni radovi

Za velikih kiša po etkom listopada urušio se potporni zid na Drenovskom putu izme u ku nih brojeva 124 i 126. Promet je isti dan zatvoren i obavljao se zaobilazno Ulicama Stanka Frankovi a i Bra e Hla a. Stvarala se prili na gužva, naro ito ispred marketa u ulici Stanka Frankovi a zahvaljuju i, prije svega, nesavjesnim voza ima koji su svoje automobile parkirali uz nogostup, što je smetalo pove anom prometu, a pogotovo autobusima linije broj 11 koji su bili prisiljeni prometovati zaobilazno tom ulicom. Putem sredstava informiranja; „Novog lista“ i gradske

Internet adrese www.rijeka.hr, sudionici u prometu obaviješteni su o postoje oj preregulaciji prometa i zamoljeni za strpljenje i razumijevanje do 19. listopada do kada je bilo predvi eno da e trajati radovi na sanaciji. No, ugodno smo svi bili iznena eni (što se danas rijetko dešava) kada je promet Drenovskim putem otvoren ve 7. listopada. Preostaje još da se dvorište zgrade u kojem je izgra en novi potporni zid dovede u prvobitno stanje. Radovi se izvode, ali ne utje u na odvijanje prometa. Radove je izvelo poduze e „Gra evinar“ D.O.O, a investitor je bila Županijska uprava za ceste Rijeka.

Christian Grailach

RIJEŠEN PROBLEM „JEZERA“ U ŽMINJSKOJ ULICI

SANIRAN ODRON NA DRENOVSKOM PUTU

Mjesnom odboru Srdo i dodijeljena je nagrada za naj on-line mjesni odbor, a Mjesnom odboru Drenova nagrada za najuspješnije organiziran dan mjesnog odbora. Nagrade su dodijeljene uo i prezentacije rada mjesne samouprave u Gradu Rijeci za novoizabrane predsjednike i zamjenike vije a 34 rije ka mjesna odbora.

estitavši nagra enima, rije ki gradona elnik Vojko Obersnel istaknuo je kako se mjesnoj samoupravi u Gradu Rijeci pridaje velik zna aj, vode i se mišlju da mjesni odbori moraju biti spona izme u gra ana i gradske uprave. "Putem mjesnih odbora može se najlakše i najpreciznije detektirati probleme i na i najefikasniji na in za njihovo rješavanje. Ponekad to nije lako, ponajviše zbog nerazriješenih imovinsko-pravnih odnosa i ograni ene visine sredstava u prora unu. Ipak, i ove je godine, bez obzira na tešku gospodarsku situaciju, zadržan isti iznos za mjesne odbore, pa je tako za program malih komunalnih akcija osigurano oko 10 milijuna kuna," kazao je gradona elnik Obersnel, istaknuvši kako mu je želja da se odnosi izme u mjesnih odbora i gradske uprave razvijaju na partnerskoj osnovi, a sve u cilju podizanja kvalitete života Rije ana. Na natje aj za "Naj on-line mjesni odbor u 2009. godini"

prijavilo se 10 mjesnih odbora. Povjerenstvo za odabir projekata prvu je nagradu dodijelilo MO Srdo i, druga nagrada je pripala MO Drenova, a tre a MO Podvežica. Kako je pojasnila voditeljica Službe za internet podršku Zavoda za informati ku djelatnost Tatjana Perše, cilj provedbe natje aja je razvijanje takmi arskog duha izme u pojedinih mjesnih odbora u kreiranju još kvalitetnijih, sadržajnijih i inovativnijih web-stranica mjesnih odbora. Tako er, želi se dodatno potaknuti vije a mjesnih odbora na promociju svojih on-line sadržaja gra anima, kao i osposobljavanje gra ana njihovo korištenje radi brže i efikasnije komunikacije s mjesnim odborom. Na natje aj za "Naj dan mjesnog odbora u 2009. godini" prijavilo se 7 mjesnih odbora. Povjerenstvo za odabir projekata najboljim je proglasilo MO Drenova, druga je nagrada pripala MO Pehlin, a tre a MO Orehovica. Prvo mjesto nosi nagradu od 7.000 kn, druga nagrada iznosi 5.000 kn, a tre a 3.000,00 kn. Nov ani dio nagrade osigurava se financijskim planom u Prora unu Grada Rijeke i može se iskoristiti isklju ivo za realizaciju novih programskih aktivnosti nagra enih vije a ili kao pomo u financiranju ve postoje ih.

www.rijeka.hr

Predstavnici Drenove Priznanje za najure eniji MO Oku nica Tatjane Cve i Turisti ka zajednica grada Rijeke i Grad Rijeka su u sklopu projekta "Volim Hrvatsku, volim Rijeku, poznatom po sloganu "Više cvije a, manje sme a", dodijelili nagrade za najure enije mjesne odbore te privatne i poslovne prostore u središtu grada. ak 21 mjesni odbor uklju ilo se u akciju NAJ-NAJ u sklopu koje se birala najljepša oku nica, prozor i balkon. Projekt "Volim Hrvatsku, volim Rijeku", Turisti ka zajednica grada Rijeke posljednjih godina provodi s naglaskom temu " ovjek (u enik) – klju uspjeha", a u koordinaciji s odjelima gradske uprave Grada Rijeke te Studijem Perivoj. Tako je u suradnji s odjelima za poduzetništvo te gradsku samoupravu i upravu tijekom ove godine podržana organizacija 12 ekoloških akcija te akcija NAJ-NAJ po mjesnim odborima grada Rijeke. Ove godine se u akciju biranja naj oku nice, balkona i prozora uklju io ak 21 od 34 mjesna odbora Grada Rijeke, a nakon odabira najboljih u svakom pojedinom mjesnom odboru, dodijeljene su i nagrade za podru je cijelog grada u devet

kategorija. S obzirom na to da su se gra ani ove godine zaista potrudili oko ure enja svojih balkona, prozora i oku nica, u nekim kategorijama dodijeljeno je više nagrada. Svim sudionicima, a ove ih je godine bilo ak petstotinjak, uru ene su zahvalnice. Izdvojit emo kategorije u kojima su mjesnom odboru Drenova ili pojedincima s Drenove pripale nagrade:

- Kategorija 1 - Najure eniji mjesni odbor: - MO Drenova, prva nagrada.

- Kategorija 3 - Originalno oblikovanje: Tatjana Cve i , Podbreg 3 – MO Drenova, prva nagrada.

- Kategorija 4 – Najkreativniji balkon: Samostan asnih sestara, .s. Rozaria Elek, Cvetkov trg 1 –

MO Drenova, druga nagrada.

Izvor: www.rijeka.hr

NAJBOLJE WEB-STRANICE I NAJUSPJEŠNIJE ORGANIZIRAN DAN MJESNIH ODBORA

DODIJELJENE NAGRADE U SKLOPU PROJEKTA VOLIM HRVATSKU, VOLIM RIJEKU

Zavi ajna udruga Drenova (ZUD) osnovana je 19. lipnja 2007. o emu je „Drenovski list“ donio lanak u 10. broju od listopada iste godine u kojem je Dinko Mavrinac o ciljevima udruge napisao:

Cilj udruge je da se popravi kvaliteta živjenja na Drenove ku si volimo, na na in da se organiziraju zabave, kulturne priredbe, predavanja, te aji, zabavne igre i se a se ki spameti, a da bi to bilo interesantno za Drenov ani. Treba gledat da se si mladi a više povu u z ceste i da jin se omogu i da pokažu se a znaju na razneh priredbah i va organiziranju oneh sadržaji ke mladi danas interesiraju.

Udruga je zaista, u svjetlu zacrtanih ciljeva, i po ela aktivnim radom i izvjesno vrijeme vrijedno radila i organizirala niz zapaženih akcija. No, nažalost, nakon izvjesnog vremena entuzijazam je splasnuo.

Sre om, našlo se ponovo ljudi koji su ponovo pokrenuli rad Udruge pa je tako 10. rujna 2010. održana godišnja skupština, a ubrzo zatim i prvi radni sastanak na kojem je, prije svega izabrano novo rukovodstvo ZUD-a kako slijedi:

Predsjednik: Damir Mihi Potpredsjednica: Iva Beltrame Tajnica: Danica Žitini

U nadzorni odbor izabrani su: An elka Stapi Mirjana ovo Nikolina Zvonarek

lanovi stegovnog suda: Kristijan Vidovi Danica Žitini Stjepan Ve erina

Predsjednica karnevalske skupine: Iva Beltrame Na sastanku je je donesen i okvir rada ZUD-a u kojem stoji da je Udruga osnovana poradi:

- Okupljanja gra ana radi poticaja i razvoja ljubavi za istraživanje i o uvanje obi aja našega kraja.

- Organiziranja i sudjelovanja u zabavnim i

kulturno-umjetni kim manifestacijama koje su u funkciji popularizacije i uvanja obi aja.

- Okupljanja mladeži poradi poticaja i razvijanja svijesti u o uvanju okoliša

- Poticaja i sudjelovanja u aktivnostima koje su usmjerene na razvoj turizma i ekologije grada Rijeke, a time i Drenove.

Do konca godine ZUD planira provesti akcije:

- Proslava Sv. Nikole uz predhodni dogovor s MO Drenova

- Organiziranje „Živih jaslica“ na Badnjak uz predhodni dogovor sa župnikom, vl . Marijanom Benkovi em.

U sljede oj godini zacrtani su zadaci: - Maškare – kompletan program od Antonje do Pepelnice. - Tijekom prolje a organizirati planinarske šetnje u cilju

organizacije planinarskog društva. - U estvovanje u proslavi Dana Drenove uz predhodni

dogovor s MO Drenova. Navedeni program je na elan i prilagodit e se potrebama gra ana i MO Drenova.

Danica Žitini

esto se uje me u Drenov anima, a ponekad se pro ita i u „Novom listu“ kako je Drenova naselje – spavaonica. Naravno u smislu da se ništa ne doga a, da se, naro ito mla ima, ne pruža nikakav sadržaj i mogu nost kvalitetnog ispunjenja slobodnog vremena. Je li tome baš tako?

S vremena na vrijeme u prostorima Mjesnog odbora organiziraju se (u okviru financijskih mogu nosti) doga anja kao što su npr. izložbe, predavanja, koncerti u Domu na Lokvi i sli no. Moram re i da s posjetom uglavnom možemo biti zadovoljni, ali priredbe posje uje više, manje isti krug ljudi. Ne može se re i da mještani nisu informirani. Svaka se priredba oglašava u „Novom listu“, na Radio Rijeci, na web stranici našeg MO pa i u „Drenovskom listu“.

Što se ti e organiziranog i aktivnog provo enja slobodnog vremena nabrojat u društva, sportske kolektive i ostale organizirane djelatnosti koji djeluju na Drenovi i koji svi odreda rado primaju nove lanove: Kultura:

- Mješoviti pjeva ki zbor DVD Drenova - Pjeva ki zbor „Lahor“ crkve BDM Karmelske - Zavi ajna udruda Drenova - Likovna radionica - Kreativna radionica za djecu predškolskog uzrasta - Škola stranih jezika Linguae - Knjižnica Drenova, ogranak Gradske knjižnice Rijeka

Sport:

- Ženski odbojkaški klub Drenova, - Pikado klub Romano, - Ri rock climbing klub sportskog penjanja, - Bo arsko društvo Drenova, - Malonogometni klub Drenova, - Rekreacija za žene u Domu na Lokvi - Ogranak Prvih rije kih mažoretkinja Drenova - Sport club „Leone“ (rekreacija, aerobik, fitness) - Fitness studio 9, teretana Tu svakako treba spomenuti Klub umirovljenika,

Dobrovoljno vatrogasno društvo Drenova, Aktiv Crvenog križa, Aktiv dobrovljnih davalaca krvi, Udruženje antifašisti kih boraca.

Na raspolaganju je rukometno i košarkaško igralište na Tuni u. Isto tako i dvorana Doma na Lokvi za organiziranje kulturno-umjetni kih priredbi (mladi gdje ste?).

Vije e mjesnog odbora trudi se, u okviru svojih mogu nosti i ovlasti, obogatiti izbor za kvalitetnije ispunjenje slobodnog vremena. Tako, na primjer, pokrenuta je inicijativa za izgradnju sportske dvorane.

Naravno, ne želim re i da je to dovoljno, premda, obzirom na ve spomenute materijalne mogu nosti, nije ni malo.Preostaje mi da uputim poziv mještanima Drenove, posebno mladima, da se uklju e u aktivno organiziranje slobodnog vremena ili se priklju e jednoj od navedenih aktivnosti.

Christian Grailach

ZAVI AJNA UDRUGA DRENOVA PONOVO KRENULA RADOM

DRENOVA SPAVAONICA, JE LI BAŠ TAKO?

DRENOVSKA BURA Spin … Budin se … Vidin ::: Prišla nan je drenovska bura luda! Judi, rabi snetit i leh malo teplega aja popit. Zima je … Puše … Fi e ::: Va ku u nas tira, za se je kriva: stabla nan rušila, krovi zela i našu Drenovu z vejen pokrila. Znan to je ona prava, naša, drenovska bura. Tea Avdalovi , 8. r.

BOŽI Za Boži znaju svi veliki i maleni. Slave ga u prosincu u dvanaestome mjesecu. Na bor stavljaju kuglice a vani su pahuljice. Djeca odu van i budu cijeli dan. Onda do e no pa spavat odu po . Kad se ujutro probude ispod bora ih ekaju igra ke lude.

Kristijan Reškovi

DRENOVA Drenova je dobila ime po drenjuli. Pijaža mi se šuma na Velom vrhu. Sva je zelena, a va njoj kantaju ti ice. Ona je jako lipi zavi aj!

Maria Malnar, 2. r.

MOJA DRENOVA Moja Drenova se budi u sneno jutro. Mirisom pe enog kruha i krafni iz obližnje pekarnice. Drenova je prekrasna, ona je moj dom ve osam godina. Miris me iz pekare budi ve osam godina. I bez krafne u školu ne idem ja. Drenova je moj dom i sunce obasjava svaki korak moj. BOŽI Boži je blagdan kada kitimo bor. Bor pun kuglica i lampica ukrašava naš dom. Pod borom su jaslice, ov ice i kravice. Na vrhu bora zvijezda sjaji a moj se bor od kuglica plavi.

Svako jutro kad u školu krenem ja, sretnem poznatog

ovjeka i pozdravim ga. Taj barba kog pozdravim ja cijelu Drenovu pometa. Moja Drenova sada blista uz teški napor i dobru volju našeg barba Slavka.

Valentina Tuk, 3. r.

Stol je pun kola a i keksa. Za Boži su svi sretni i veseli, a i koja pahulja bijela još bi nas više razveselila.

Mauro Mitrovi , 3.r.

ŠETNJA DRENOVOM Ovih dana na Drenovi je zavladala jesen. U

punom sjaju za arala je naše predgra e. Vjetar jako puše, a kiše su postale veoma

este. Stabla mijenjaju svoje liš e u prekrasnu boju zlata. Kasnije postaje ve crveno, sme e te otpada s grana.. Tada ini šareni sag po kojem dje ica radosno cupkaju dolaze i iz škole svojim toplim ku ama.

Vjetar mrsi kosu lijepih djevoj ica. Kada padne kiša, tada polako pa sve ja e klize

vesele kapljice po prozorima djece koja se spremaju za po inak. udna je ta jesen, a tako lijepa i raskošna na našoj Drenovi. Stare bakice spremaju ukusne kola e i zimnicu, a djedovi pripremaju drva za ogrjev. neka stabla nemaju više niti listi a.

Svi se žale na hladno u i tvrde da e ova zima biti veoma hladna. Možda mi se ini, ali mislim da nas jesen zajedno s našom Drenovom predaje hladnoj gospo i zimi … tko zna …

Ivana Matijevi , 6. r.BOŽI Oduvijek me zanimalo postoji li Djed Boži njak. Mama i tata kažu da ne.

Badnjak je. Trudim se ostati budan. Zaspim. ujem nešto. Odem do prozora, ali nema ništa. Oslušnem. Kroz dimnjak padne Djed Boži njak. Upitao sam ga mogu li se s njim provozati. Podijelili smo puno darova. Bio sam sretan. Boži no je jutro, probudio sam se sretan, ali umoran. Ispod bora su me do ekali darovi. za koje ne znam jesam li ih donio ja ili su ih stavili mama i tata.

Patrik Pešov, 3. r.

KANTUNI OSNOVNE ŠKOLE FRAN FRANKOVI

Nakon ljetnje stanke u listopadu je ponovo zapo ela

redovna mjese na kreativna radionica za djecu predškolskog uzrasta, koju ve tre u godinu za redom u prostoru MO Drenova vodi odgojiteljica Ivana Crni . Ve na prvom druženju u ovoj sezoni odazvalo se petnaestak mališana i njihovih roditelja, a na sljede em, održanom 18. studenoga bilo ih je ak dvadeset.

U veselom ugo aju kakvog mogu stvoriti razdragana djeca, u njima najdražoj tehnici, tzv. „Ples pisanja“, stvarali su prava mala umjetni ka djela. Zadovoljni su bili i roditelji pa mi je tako mama Martina ispri ala: Kao pedagog mislim da su ovakva doga anja vrlo pozitivna

za djecu i založila bih se da takvih sadržaja bude što

više. Moja Gabrijela, a vidim i ostala djeca, jako su zadovoljna i nestrpljivo ekaju svaku radionicu. Zadovoljni su i roditelji jer, u ovo doba sve ve e otu enosti, ovo je prilika za druženje. Svi se slažu da bi bilo lijepo kad bi radionica bila i eš e, no svjesni smo da je to vezano i uz materijalne troškove. Mislim da bi se roditelji ak i složili u estvovati u materijalnim troškovima, ali i ovako sve funkcionira izvrsno i svi zajedno nestrpljivo ekamo sljede i susret. Kad je ve spomenut, sljede i susret, gospo a Crni , voditeljica radionice, najavila je 16. prosinca

Po evši od sredine listopada, svakoga utorka u prostoru MO Drenova održava se likovna radionica. Radionica vodi poznata drenovska slikarica Biserka Mihi . Slikanje je gospo i Biserki ve odavno postalo više nego hobi. Uz uzgoj cvije a slikanje daje sadržaj i smisao njezinom slobodnom vremenu. Od 1995. sudjeluje u radu likovne sekcije Zajednice talijana u Rijeci. Najprije u radionici koju je vodio Mauro Stipanov, a potom u likovnoj grupi koju vodi Tea Paškov. U okviru sekcije u estvovala je na nekoliko skupnih izložbi. Redovno izlaže na izložbama koje na Drenovi organizira pododbor za kulturu pa je tako izlagala na izložbi grupe drenovskih autora 2005. godine, na izložbi „Tri žene, tri umjetnice“ 2006. i redovito na izložbama „Pul crekve“ u sklopu „Dana Drenove“. Žele i svoje znanje i vještinu prenijeti i na druge pokrenula je likovnu radionicu.

Jedna od polaznica, gospo a Ester, ispri ala mi je zašto se odlu ila pridružiti polaznicima radionice: Ve sam prije, duže vrijeme poha ala sli nu radionicu, ali sam zbog obiteljskih razloga na dulje vrijeme morala prekinuti. Trebao mi je neki motiv da se pokrenem. Od kolegice sam doznala da se na Drenovi pokre e radionica i pridružila sam se. I evo, upravo radim jednu sliku pastelama, tehnici koju do sada nisam radila. Voljela bih se više posvetiti

slikanju, ali ku ne i ostale obaveze to baš ne dozvoljavaju. Zato je ovakav, organizirani na in druženja pravi na in da se malo više posvetim tom svome hobiju. Iako, kako sam ve rekla, imam izvjesno predznanje, smatram da se uvijek može nešto novo nau iti. Nisam s Drenove, sa Škurinja sam i ne mogu da ne pohvalim inicijativu za ovu akciju i dodala bih kako sam mnogo lijepoga ula o aktivnostima koje se na Drenovi provode.

Christian Grailach

KREATIVNA RADIONICA ZA DJECU PREDŠKOLSKOG UZRASTA

L I K O V N A R A D I O N I C A

Krv su darovali veterani. . .

etvrta ovogodišnja akcija darivanja krvi u Mjesnom odboru Drenova, u organizaciji Društva dobrovoljnih darivatelja krvi Drenova, Gradskog društva Crvenog križa i Zavoda za transfuzijsku medicinu KBC-a Rijeka, održana je u etvrtak prijepodne, 28. listopada 2010. godine, u tjednu u kojem je obilježen i Dan darivatelja krvi.

...i po prvi put studentica Monica Mance Akciji je pristupilo 49 darivatelja, a prikupljene su 42

doze krvi. Po prvi put krv je darivala i studentica Monica Mance. Zanimljivo je i nadasve pohvalno da se broj novih darivatelja pove ava svakoga puta, dolaskom mladih, humanih ljudi, koji prepoznaju važnost ove akcije.

RASPORED SVETIH MISA I OBAVIJESTI IZ DRENOVSKIH ŽUPA

AKCIJA DOBROVOLJNOG DARIVANJA KRVI

ŽUPA SV. JURJA MUČENIKA (Gornja Drenova)

U Župi sv. Jurja Mučenika za predstojeće blagdane sv. mise će se služiti po sljedećem rasporedu:

• Na Badnjak, 24. prosinca 2010., je posljednja sv. misa zornica u 6.30 sati. U 23.30 sati je koncert Božićnih pjesama grupe Aledory, a ponoćna misa (polnoćka) je u 24 sata.

• Na Božić, 25. prosinca 2010., mise su u 9,30 i u 11 sati.• Na blagdan Sv. Stjepana, 26. prosinca 2010., mise su u

9.30 i 11 sati. • Na Staru godinu, u petak, 31. prosinca 2010., misa

zahvalnica za završetak građanske 2010. godine u 18,30 sati.

• Na Novu godinu, 1. siječnja 2011., misa je u 11 sati.• U srijedu, 5. siječnja 2011., misa je u 18,30 sati. Za

vrijeme mise je blagoslov vode. Poslije mise u 19,30 sati Zbor DVD Drenova održat će SVEČANI KONCERT.

• Na blagdan Sveta tri kralja, u četvrtak, 6. siječnja 2011., mise su u 9,30 i u 11 sati.

U ostale dane sv. mise služit će se radnim danom (od ponedjeljka do subote) počam od 27. prosinca 2009. godine pa na dalje u 18,30 sati, a nedjeljom u 9,30 i u 11 sati.

Blagoslov obitelji započet će 27. prosinca 2010., prema rasporedu istaknutom u oglasnom prostoru na župnoj crkvi, odnosno prema rasporedu napisanom u pastoralnom pismu kojeg su, uz prigodnu čestitku župnika, dobile sve obitelji na Gornjoj Drenovi.

ŽUPA BDM KARMELSKE (Donja Drenova)

U Župi Blažene Djevice Marije Karmelske za predstojeće blagdane sv. mise će se služiti po sljedećem rasporedu:

• Na Badnjak, 24. prosinca 2010., služit će se misa bdijenja za djecu i starije osobe u 21 sat te ponoćna misa (polnoćka) u 24 sata. U večernjim satima pred crkvom će se u organizacije Zavičajne udruge Drenova uprizoriti „žive jaslice“ uz koncert klape „Drenova“ neposredno pred polnoćku.

• Na Božić, 25. prosinca 2010., mise su u 10 i u 18 sati. • Na blagdan Sv. Stjepana, u nedjelju, 26. prosinca 2010.,

jutarnja misa je u 10 sati (za vrijeme mise je blagoslov vode). Popodnevna misa je u 18 sati, a poslije mise će Mješoviti pjevački zbor DVD Drenova održati BOŽIĆNI KONCERT.

• Na Staru godinu, u petak 31. prosinca 2010. u 18 sati služit će se misa zahvalnica za završetak građanske 2010. godine.

• Na Novu godinu, 1. siječnja 2011., mise su u 10 i u 18 sati

• Na blagdan Sveta tri kralja, u četvrtak, 6. siječnja 2010., mise su u 9, 11 i u 18 sati.

Blagoslov obitelji započet će 26. prosinca 2010., prema rasporedu istaknutom u oglasnom prostoru na župnoj crkvi. Obitelji koje su bile u programu blagoslova prošle godine bit će uvrštene u program i ove godine. Obitelji koje do sada nisu bile u programu blagoslova, a željele bi da ih se ove godine blagoslovi, neka se prijave župniku.

Christian Grailach