2

Ivan Golub:Iz “Kalnovečkih razgovora”

Ivina, Ivina,Jantunina mi je povedal

da si denes za pločom stal.Na remence te zesečem.Vučitelka su nas terali

kaj bi po gospocki govorili.Ivina Mlinjaričev, Naco Grkčev,Štefina Goričkov i Ruža z Gred,

Bara Karlovčanova i dečoki Matičinidošli su pred vučitelku i prosili:

„Molim, gospođo, pisalicu!“Dok sem ja došel pred vučitelku rekel sem:

„Ja ne bum nigda po gospocki govoril!“Nesu mi dali pisalicu,

sterali su me za ploču stat;nek se predomislim.

Si su čarajskali s pisalicom po pločicaj,vučitelka su s kredom po ploči cvileli,

ja sem fort za pločom stal.Majka, najte me biti, noge me bole!

RJEČNIK(Kalnovečki razgovori napisani su jezikom koji se govori u Kalinovcu)

povedati – reći denes – danasremenci – vrpce od kožezeseči – sasjeći, izudarativučitelka – učiteljicaterati – tjerati, prinuđivati, silitipo gospocki govoriti – književno govoritidečok – dječakprositi – molitipisalica – pisaljka od škriljca kojom se pisalo po pločici

nigda – nikadčarajskati – šarati, piskaratisi- svifort – stalnonajte – nemojtebiti – tući

3

Uvodna riječ ravnateljice

Drage učenice i učenici, poštovani mentori, članovi Državnog povjerenstva, dragi uzvanici i gosti,

s osobitim zadovoljstvom i radošću pozdravljam Vas u ime učenika, učitelja, djelatnika škole i u svoje osobno ime. Izražavam najsrdačniju dobrodošlicu našim dragim natjecateljima koji su stigli iz svih dijelova Lijepe naše i njihovim mentorima. S osobitim poštovanjem upućujem izraze dobrodošlice članovima Državnog povjerenstva, predstavnicima županijskih i državnih institucija koje prate ovo natjecanje, kolegicama i kolegama.Dobro nam došli u Koprivničko-križevačku županiju, Općinu Kalinovac i školu Ivan Lacković Croata Kalinovac!

Izuzetno smo počašćeni što se 52. Državno natjecanje iz biologije za učenike osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske održava u našoj školi. Izborom OŠ Ivan Lacković Croata Kalinovac za školu domaćina ovogodišnjeg Državnog natjecanja iz biologije ukazana nam je velika čast, povjerenje, ali i priznanje da je ova škola prepoznata po kvaliteti i uspješnosti na nivou Republike Hrvatske.

Škola nosi ime istaknutog hrvatskog likovnog umjetnika, predstavnika naivnog slikarstva Ivana Lackovića Croate. Velikog domoljuba i zaljubljenika u prirodu. U njegovim slikama ovjekovječeni su najljepši motivi Podravine. Njegove slike konaka i potočnica obišle su cijeli svijet, a vrijedna donacija slika krasi prostore ove škole. OŠ Ivan Lacković Croata po broju učenika svrstava se u manje škole na području Koprivničko-križevačke županije. Ove školske godine pohađa je 116 učenika. U njoj je zaposleno 24 djelatnika koji svakodnevno brinu o svemu u ovoj važnoj ustanovi u našem mjestu. Osnovna škola Ivan Lacković Croata Kalinovac je suvremena škola koja ima misiju povezivati znanja, spoznaje, umijeća i vještine iz različitih predmetnih područja u skladnu i jedinstvenu cjelinu. Učenici su središte cjelokupnog školskog života i škola je njihov drugi dom. U njoj imaju sve preduvjete za vrhunsku organizaciju rada koja za krajnji cilj ima ostvarenje kvalitetnih rezultata. U bogatoj paleti programa, projekata i izvannastavnih aktivnosti koje škola nudi, u različitim sadržajima i novim izazovima, svaki učenik pronalazi svoje mjesto. Za dugogodišnje predano djelovanje u području ekologije nagrađeni smo certifikatom zlatni status Eko škole. Naši učenici u znanju biologije redovito svake godine sudjeluju na županijskoj razini natjecanja i po rezultatima svrstani su u sam vrh najboljih.

Posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti mlade biologe, učenike i njihove mentore koji su se svojim trudom, radom i zalaganjem istaknuli kao najbolji u svojim školama i županijama. Vjerujem kako je Vaš put do ovog natjecanja bio prožet velikim zalaganjem i odricanjima stoga vam svima čestitam na postignućima.Slijedite svoje ciljeve i ostvarujte ih i u budućnosti.

Želim Vam svima uspjeh i ugodan boravak u Podravini!

Ravnateljica: Mirjana Bazijanec, dipl. učiteljica

4

Uvodna riječ načelnika

Općina Kalinovac smještena je na jugoistoku podravskog dijela Koprivničko-križevačke županije te kao naselje ima dugu povijest. Prema današnjim saznanjima prvi puta se spominje 1639. godine, ali kao samostalna općina djeluje od 1997. godine.

U prirodno-znanstvenom smislu u Općini Kalinovac na udaljenosti ne većoj od 500-tinjak metara, nalaze se posebnosti koje zasigurno prelaze nacionalne okvire. Prvo što bih istaknuo je posebni šumski rezervat “Crni jarki” - zaštićeno područje šumske zajednice crne johe, reliktnog značaja u europskim razmjerima koja se od vremena ledenih doba sačuvala do danas te ima veliko gospodarsko i prirodoslovno značenje. Razina podzemnih voda koja je tu vrlo visoka ima presudan značaj za održavanje biljnih zajednica u tom šumskom predjelu. U području Natura 2000 nalaze se cret „Brezik“ i “Kalinovački pijesci”. Cret „Brezik“ nalazi se u istočnom dijelu Kalinovca. Malih je dimenzija, karakteriziran nakupljanjem treseta nepotpuno razgrađenih većinom biljnih ostataka koji se nakupljaju na samom mjestu svog nastanka, pod velikim je utjecajem čovjeka. Treća posebnost su „Kalinovački pijesci“ jedini preostali dio nepošumljenih i nekultiviranih pijesaka koji se nalaze istočno od Kalinovca, oko 1.5 km sjeverno od Kloštra Podravskog. To je područje Kalinovačkih pijesaka, na kojima je pješčarska vegetacija još uvijek očuvana bolje nego na Đurđevačkim pijescima.

Površina Općine Kalinovac iznosi 35,25 km², što iznosi 2,02% površine Županije. Područje administrativno čine 3 naselja – Batinske, Molvice i Kalinovac. Općina Kalinovac s ukupno 1 597 stanovnika spada među četiri najmalobrojnije jedinice u Županiji. Općina bilježi kontinuirani pad stanovništva od 1953. godine kada je imala najveći broj stanovnika (2951 stanovnika). Gospodarstvo Općine Kalinovac bazirano je na dugoj tradiciji obrtništva, poljoprivrednoj djelatnosti i šumskom gospodarstvu. Tvrtka Rasco d.o.o. je prva koja je započela s radom u Poduzetničkoj zoni JUG Općine Kalinovac, zapošljava oko 240 radnika s tendencijom porasta. Djelatnost tvrtke proizvodnja je komunalne opreme za prometnice i naselja, a svoje proizvode izvozi na gotovo sva europska i svjetska tržišta. Rasco je nekoliko puta bio dobitnik „Zlatne kune“ za najuspješnije trgovačko društvo te najinovativniji hrvatski proizvod 2013. godine – za malo univerzalno vozilo MUVO. Od kulturnih znamenitosti svakako valja spomenuti crkvu sv. Luke Evanđelista, Zavičajni muzej s Parkom prijateljstva koji ga okružuje te Galeriju Ivana Lackovića Croate na Batinskama. Općina Kalinovac od svoje samostalnosti ulaže u komunalnu infrastrukturu - rekonstrukciju vodovoda, plinovoda, električnih vodova, izgradnju odvodnog kanalizacijskog sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda; modernizacijom i uređenjem ulica s nogostupima i zelenim površinama. Svojom socijalnom politikom Općina ulaže u najvredniji dio društva, u najmlađe, u djecu. Općina pomaže od rođenja djeteta novčanim naknadama, novčanom pomoći osnovnoškolcima, srednjoškolcima i studentima. Izgradnjom nove zgrade OŠ Ivana Lackovića Croata Kalinovac stvoreni su uvjeti za bolji rad s učenicima i lakše stjecanje novih znanja. Školska sportska dvorana je u gradnji, a u planu je izgradnja novog dječjeg vrtića. To su preduvjeti za postizanje kvalitetnih uvjeta kako bi uspjeh u obrazovanju bio što bolji.

Vjerujem da će OŠ Ivan Lacković Croata biti pravi domaćin, a Općina Kalinovac pravo okruženje za postizanje izvrsnih rezultata na Državnom natjecanju iz biologije. Svima Vama - biolozima, učenicima i mentorima želim da svoju radoznalost i sposobnost uočavanja detalja pokažete na ovom 52. Državnom natjecanju iz biologije koje se održava u Općini Kalinovac.

Općinski načelnik: Branko Sobota, dipl. ing.

5

Uvodna riječ župana

Drage učenice i učenici,poštovane nastavnice i nastavnici,uvaženi gosti Koprivničko-križevačke županije,

Izuzetna mi je čast što s Vama mogu podijeliti nekoliko riječi o Osnovnoj školi Ivan Lacković Croata Kalinovac i što Vam ovom prigodom mogu čestitati na plasmanu na 52. Državno natjecanje iz biologije. Plasirati se na državno natjecanje nije mala stvar, stoga učenici i njegovi mentori trebaju biti ponosni na svoj rad bez obzira na to koje će mjesto osvojiti na ovoj razini natjecanja.

Koprivničko-križevačka županija poznata je po kontinuiranom ulaganju u školstvo, a izgradnja Osnovne škole Ivan Lacković Croata u Kalinovcu bila je samo jedna u nizu od investicija županijskog ulaganja u školsku infrastrukturu. Županija i ja kao župan iznimno smo ponosni na sve aktivnosti učenika i nastavnika koji sudjeluju u raznim projektima i obilježavanju brojnih manifestacija kao i na rezultate koji učenici postižu na brojnim županijskim, ali i državnim natjecanjima.

Istaknuo bih kako Osnovna škola Ivan Lacković Croata konstantno radi na kvaliteti obrazovanja, ali i pozitivnim trendovima te je uvijek otvorena za nove ideje. Isto tako stručno osoblje potiče učenike na međusobno poštovanje, uljudnost, prijateljstvo i zajedništvo. Pored svega, učenici ove škole iz biologije postižu odlične rezultate jer svake godine sudjeluju na županijskim natjecanjima iz biologije i ostvaruju odlična mjesta. Bitno je napomenuti i kako je cilj same škole „Svaki učenik ne mora biti odličan đak, ali može postati odličan čovjek” uvelike bitan ne samo za učenike i profesore te škole već je bitan i svima nama jer učimo dok smo živi, a na taj način učimo biti bolji ljudi. U ime Koprivničko-križevačke županije i u svoje osobno ime želim Vam puno uspjeha na predstojećem Državnom natjecanju te se nadam kako ovo Natjecanje neće biti zadnje kojem će Osnovna škola Ivan Lacković Croata u Kalinovcu biti domaćin.

Župan,Darko Koren

6

KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Geografski podaci

Koprivničko-križevačka županija smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Nalazi se u grupi županija Središnje Hrvatske. Unutar Republike Hrvatske Koprivničko-križevačka županija graniči sa sljedećim županijama: Međimurskom, Varaždinskom, Zagrebačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Virovitičko-podravskom. S površinom od 1.748 km² sedamnaesta je po veličini županija u Hrvatskoj, dok je po broju stanovnika, ukupno 115.582, šesnaesta po veličini. Klima Koprivničko-križevačke županije je umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom (Cfb). Sjeveroistočni dio Županije čini dolina rijeke Drave. Tamo prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima zemnog plina (i naftnog kondenzata). Rijeka Drava i šljunkovite naslage kriju velika bogatstva pitke vode, ali i građevinskog materijala. Kao središnja naselja ovog prostora ističu se u prvom redu Koprivnica, tradicionalni centar nastao na kontaktu ravničarskog i brdskog dijela Županije te manji, Đurđevac u istočnom dijelu zaravni. Brdski dio Županije čini prostor Kalničkog gorja i Bilogore, područje brežuljkastog reljefa. Bilogorski dio (najveća visina 307 m) smješten je na sjeverozapadnom dijelu, dok drugi dio čini područje Kalničkog gorja, s najvišim vrhom Kalnikom (642 m). U ovom prostoru prevladavaju mala ruralna naselja - izuzev grada Križevaca.

Županijsko središte i najveći grad je Koprivnica koja ima, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, 30 854 stanovnika. Grad Križevci ima 21 122 stanovnika, a Đurđevac 8 264 stanovnika.

Osobna karta Koprivničko-križevačke županije:

Površina: 1 748 km² (17. u RH)Broj stanovnika (2011.): 115 584 (16. u RH)Gustoća naseljenosti: 66,12 stan/ km²Broj naselja: 264Broj gradova: 3Broj općina: 22Sjedište: KoprivnicaDan Koprivničko-križevačke županije: 13. travnja

Zastava Koprivničko-križevačke županije

Smještaj Koprivničko-križevačke županije u Hrvatskoj

Gradovi i općine Koprivničko-križevačke županije

Pasji zub, Erythronium dens-canis L., Zlatni breg, Jagnjedovec pored Koprivnice FOTO: M. Lovrak Ivanov,2016.

7

Koprivničko-križevačka županija ima velike potencijale za turistički razvoj, iako je njihova valorizacija tek u začecima. Temelji leže u posebnim prirodnim vrijednostima, bogatoj spomeničkoj baštini, pokretnoj nematerijalnoj baštini s područja etnografije, društvenih manifestacija i duhovnosti.

Važniji kulturno-povijesni spomenici su: crkva Sv. Križa i grkokatolička katedrala Svetoga Trojstva u Križevcima, crkva Uznesenja Marijina u Glogovnici, crkva sv. Brcka u Kalniku, barokne crkve u Koprivnici, Križevcima, Močilama, Peterancu, Legradu, Hlebinama, Kloštru Podravskom, Imbriovcu, Miholjancu itd. Zatim postbarokne crkve u Novigradu Podravskom, Đurđevcu, Molvama, Kalinovcu, Apatovcu, Drnju, Goli, Ždali itd., te feudalne utvrde Stari grad u Đurđevcu, Veliki i Mali Kalnik, židovske sinagoge u Križevcima i Koprivnici, kurija Barnagor u Čepelovcu, dvorac Inkey u Rasinji itd.

Gospodarstvo

U gospodarskoj strukturi najvećih poduzeća dominira prehrambena industrija, farmaceutska industrija, drvno-ambalažna industrija, građevinarstvo i trgovina. Od posebne je važnosti eksploatacija zemnog plina i naftnog kondenzata (Molve, Ferdinandovac, Kalinovac, Gola…), a uskoro i geotermalnih voda. Tradicionalna agrarna proizvodnja još ima veliko značenje, osobito je razvijeno stočarstvo s porastom proizvodnje mlijeka. Unaprjeđenju poljoprivrede u Županiji pridonosi i najstarije poljoprivredno učilište u RH i šire, osnovano 1860. godine u Križevcima. Najveće i najvažnije

županijske tvrtke smještene su u Koprivnici (Podravka, Belupo, Danica, Bilokalnik IPA, Hartman, Carlsberg, Sloga-Gama, Komunalac…), Križevcima

(KTC, Radnik…), Đurđevcu (HAAS Dom, Sloga, Komunalije...) i Kalinovcu (Rasco). Jedna od najvećih županijskih tvrtki je Podravka - čije ime potječe od stanovnika Podravskog kraja.

Tvrtka je nastala je 1947. godine na temeljima nekadašnje tvornice pekmeza i prerade voća - Wolf, te kasnije postala poznata u zemlji i inozemstvu po proizvodnji univerzalnog dodatka jelima - Vegeti. Danas ju se prepoznaje po nizu brandova - Dolcela, Lino, Eva, Fant, Kviki, Talianetta, Fini-Mini, Studena, Lero, Belupo i drugi.

Upravna zgrada Podravke, najveće hrvatske prehrambene kompanije

Feudalna utvrda Stari grad u Đurđevcu, najpoznatija po povijesnoj bitci protiv Turaka,

gdje su Đurđevčani pobijedili turskoga vojskovođu Ulama-bega uz pomoć pijetla.

S obzirom na dugu tradiciju likovnih umjetnosti, kako akademskog tako i naivnog slikarstva i kiparstva, Koprivničko-križevačka županija specifična je po velikom broju likovnih manifestacija, ali i galerija i slikarsko-kiparskih zbirki. Profesionalne zbirke djeluju u Križevcima, Koprivnici, Hlebinama i Đurđevcu. Od ostalih likovnih zbirki vrijedne eksponate nude i ona u Peterancu (Ivan Sabolić), Virju (Josip Turković), Molvama, Goli (Ivan Večenaj), Gornjoj Šumi (Mijo Kovačić), Batinskama (Ivan Lacković Croata), Hlebinama (Ivan i Josip Generalić) i drugi. U području rekreacije i turizma veliku ulogu imaju umjetna jezera nastala eksploatacijom šljunka i pijeska - Šoderica, Čingilingi te gradski bazeni Cerine u Koprivnici te otvoreni bazen u Križevcima. Sve su popularnije biciklističke staze Drava route i Bilodravska biciklistička ruta. Širi se ribolovni i lovni turizam, a sve je više vinskih cesta. Sve su brojnije kulturno-povijesne, tradicijske i vjerske manifestacije: Podravski motivi i Renesansni festival u Koprivnici, Veliko križevačko spravišće, Picokijada u Đurđevcu, Dani plemstva u Gornjoj Rijeci, Martinski dani u Virju, Dani hmelja u Gregurovcu, hodočasničke svečanosti za Veliku Gospu u Molvama i dr.

Renesansni festival u KoprivniciBregunice, Riparia riparia, na strmim odronjenim obalama Drave, FOTO:www.h-alter.org/vijesti/bregunica-postala-ptica-godine

8

9

GRAD ĐURĐEVACTreći i najmanji grad u Koprivničko-križevačkoj županiji je Đurđevac. Prema popisu stanovnika iz 2011. godine Đurđevac broji 8 264 stanovnika na 157,3 km² površine. Grad se sastoji od gradskog naselja Đurđevac i sljedećih prigradskih naselja: Budrovac, Čepelovac, Grkine, Mičetinac, Sirova Katalena, Severovci, Suha Katalena i Sveta Ana. Od nacionalnih manjina značajan je udio Roma 3,74%. Sam grad Đurđevac je smješten u podravskoj nizini, između dvije prirodno-geografske cjeline - između sjevernih obronaka Bilogore i rijeke Drave. Današnji Stari grad nastao je usred močvare na uzvišenom pješčanom humku. Najstariji dijelovi današnjeg Đurđevca nastali su također na uzvišenim pješčanim humcima okruženim vlažnim livadama.

Prvi spomen Đurđevca datira iz 1267. godine u ispravi kralja Bele IV. U 15. stoljeću se razvio u trgovište, u 16. stoljeću je sjedište Đurđevačke kapetanije, a u 18. stoljeću sjedište Đurđevačke pukovnije. Đurđevačka i Križevačka pukovnija vraćene su banskoj Hrvatskoj 1871. godine. U tom razdoblju nastao je i najduži kanal u Đurđevcu, Čivićevac, koji je dobio ime po zapovjedniku Vatroslavu Čiviću koji je rukovodio iskopom kanala što je omogućilo isušivanje močvarnog područja.

Najpoznatiji kulturno-povijesni spomenik ovog dijela Podravine je đurđevački Stari grad, ujedno jedini registrirani spomenik kulturne baštine u Đurđevcu. Pretpostavlja se da Stari grad potječe iz 15. stoljeća, iako je u osnovi sagrađen već u 14. stoljeću. To je jedna od najstarijih i najpoznatijih sačuvanih nizinskih utvrda na prostoru između Save i Drave. Najpoznatiji vlasnici od petnaestog stoljeća bili su Prodavići, Celjski, udovica Katarina Celjska, Ernušti, a

prodorom Turaka u Slavoniju zaposjeda ga krajiška graničarska vlast. Ovaj monumentalni spomenik prve kategorije podsjeća Picoke i sve brojnije posjetitelje na burnu prošlost ovog kraja. U njemu su smještene četiri galerije, od kojih je najznačajnija galerija Donacija Ivana Lackovića Croate. Današnja župna crkva svetog Jurja, koja dominira centrom Đurđevca, leži na temelju već nekoliko prethodnih crkava. Nalazila se i u udžbenicima iz matematike u temama vezanim za obradu geometrijskih tijela jer se lako uočavaju.Scensko oživljavanje Legende o Picokima jedinstvena je scenska priredba i osobit vizualno-zvučni doživljaj, a izvodi se zadnji vikend u lipnju od 1968. godine. Prema scenariju radnja je smještena u vrijeme napada turske vojske na đurđevačku utvrdu. Kako je Ulama-beg naišao na neočekivani otpor i vojnički nije uspio poraziti đurđevačke branitelje, odlučio se na dugotrajnu opsadu, s ciljem izgladnjivanja vojske i sklonjenog pučanstva. Možda bi u tome i uspio da nije bilo mudrosti i lukavosti Đurđevčana. Legenda kaže da je u okruženoj utvrdi hrane doista nestalo.

Ostao je samo jedan mali pijetao (u đurđevačkom govoru pevčec, picek, picok). Ovaj preostali “zalogaj” nije dakako mogao nahraniti ljude. U takvoj gotovo bezizlaznoj situaciji, jedna starica predlaže kapetanu grada da se pjetlić stavi u top i ispali u turski tabor, što je i učinjeno. Misleći da u utvrdi ima još toliko hrane da se njome oni iz grada mogu i razbacivati i na taj način izrugivati, Ulama-beg odustaje od opsade i napušta bojište. Kao neku vrstu kletve, Ulama-beg Đurđevčane naziva “Picokima”. Tako i završava ova scenska igra: “A vi tamo, pernati junaci, što picekima bojeve bijete, ime PICOKA dovijeka nosili! PICOKIMA vas djeca zvala, a unuci vaši ostat će PICOKI!”

Legenda govori o hrabrosti i domišljatosti Đurđevčana ponosnih na svoju povijest, na svoj nadimak i svojeg pijetla koji je danas najzastupljenije heraldičko obilježje ovog kraja.

Crkva sv. Jurja Scenski prikaz Picokijade Galerija u unutrašnjosti Starog grada

10

ĐURĐEVAČKI PIJESCIDio pijesaka koji se nalazi istočno od grada Đurđevaca proglašen je 1963. godine posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim staništem u Hrvatskoj. Rezervat zauzima površinu od ukupno 19,5 ha. Krajem ledenog doba, prije 10 000 do 8 000 godina, Drava je nosila velike količine pijeska i taložila ga na obalama, a istovremeno snažni vjetrovi koji s Alpa pušu prema Panonskoj nizini donose pijesak na potez Molve – Podravske Sesvete. Goleme količine pijeska nataložene u Podravini stvorile su tako jedinstvenu pješčaru koja leži na močvari. Vlažna klima omogućila je stvaranje biljnoga pokrova pa je pijesak bio ukroćen. Kako se povećavala naseljenost ovoga dijela Podravine, šume koje su našle svoje stanište na pijesku masovno su se krčile kako bi se stvorio pogodan prostor za život. Devastiranjem šuma tijekom 17. i 18. stoljeća došlo je do postupne erozije te se time pustinjski krajolik iznova pojavio, a time i mukotrpan rad i borba sa živim pijeskom. Debljina pustinjskih dina na nekim mjestima iznosila ponegdje i do 80 metara.

Obuzdavanje i smirivanje Podravskih pijesaka bio je težak, mukotrpan i dug proces. Prvo pošumljavanje Pijesaka, točnije podizanje vjetrobrana, započelo je sadnjom crnog i bijelog bora u dužini od 150 m, a širini od 30 m (1891. godine). Potpunom smirivanju Pijesaka prišlo se krajem 19. i početkom 20. st. Ono se provodilo u 4 faze: prva faza bila je uravnjavanje tla, druga smirivanje Pijesaka, treća sađenje bagrema, a četvrta zamjena bagrema borom. S pojavom pijesaka vezani su danas već pomalo zaboravljeni izrazi „Hrvatska Sahara“ i „Krvavi peski“, koji su nastali u narodu ovog kraja, ali i u stručnim krugovima kao metafora za nekadašnji saharski izgled ovog prostora i tešku borbu seljaka s pokretnim, „živim“ pijeskom koji je zasipao dijelove naselja i poljoprivredne površine. Podravci su u neprestanoj borbi s pijeskom imali žuljevite i krvave ruke, ali i oči. Danas takvih pijesaka više nema pa su i ti izričaji izgubili svoj primarni smisao i značaj.

Da bi se smirili i učvrstili pijesci tu je davno zasađen grm zečjak ili lakotnik, nepješčarska vrsta. Rezultat toga je da su ti pijesci postali nepokretni, međutim širenjem zečjaka, bagrema, kupine i drugih nepješčarskih vrsta pješčarska vegetacija ubrzano se potiskuje. Još uvijek se može utvrditi oko 30 vrsta biljki pješčarki, psamofita koje stvaraju ekološke uvjete za održavanje velikog broja životinjskih vrsta od čega je najveći broj entomofaune. Od makroleptidoptera nalazimo tridesetak vrsta koji se pojavljuju na ovim tlima.

U posljednjih 30 godina zbog povećane količine organskih tvari došlo je do promjene u karakteristikama pedološke podloge te su se izmijenila i mnoga fizikalno-kemijska svojstva tla. Uz sivkastu gladicu (Corynephorus canescnes (L.) P. Beauv.), vlasulju bradicu (Festuca vaginata W.K.) ili rukavičastu vlasulju na području rezervata nalazimo i majčinu dušicu pješčarku (Thymus serpyllum L.), trputac vuzliku (Plantago indica L.), poljski pelin (Artrenisia campestris L.), trobridi lanolist ili pješčarsku zijevalicu (Linaria genistifolia(L.) Mill.) i dr.

Crni cjevasti pauk, Eresus niger L., mužjak,FOTO: Radovan Kranjčev

POSEBNI GEOGRAFSKO-BOTANIČKI REZERVAT

Zečjak, Cytisus scoparius (L.)Foto: M. Lovrak Ivanov, 2016.

11

Mravlji lav – kukac mrežokrilac (Myrmeleon formicarius L.)koji se zatrpava u pijesak tako da na površini ostaju ljevkasta udubljenja; FOTO: M. Lovrak Ivanov,2016.

Tulostoma sp. (snimka/foto. Ivana Kušan) Vlasulja bradica, Festuca vaginata W.K.FOTO: E. Trepotec Marić

Dr. Radovan Kranjčev, prirodoslovni znanstvenik koji više od 30 godina, istražuje podravsku prirodu, posvetio je ovom dijelu Podravine velik dio svojeg znanstveno-istraživačkog rada. Izdvojio je biljke pješčarke, vlasulju bradicu i sivkastu gladicu koje su najznačajniji predstavnici travnjačkog bilja i endemične zajednice biljaka pješčarki kojima je ovo jedino poznato nalazište u našoj zemlji, s tim da je gladica i proglašena kritično ugroženom vrstom hrvatske flore. Nešto je slično s pjeskovitim dvornikom, metlicom pješčarkom, pješčarskim trputcem, tzv. “vuzlikom” ili pak ježastom runjikom. Isti autor ondje je ustanovio veliko bogatstvo gljiva i lišajeva te istražio faunu kukaca, osobito velikih leptira. Od leptira ovdje možemo naći sovicu lanilista (Calophasia lunula Esp.), pješčarsko sovicu (Hadena irregularis Hufn), Chamaesphecia empuformis Esp., mlječikin staklokrili leptir , zelenkastu sovicu (Calamia tridens Hufn) i još druge.1

Ovdje su nađene i razne vrste pješčarskih gljiva - sitnočehava rudoliska (Entoloma pseudoturci Noordel.) - strogo zaštićena vrsta u kategoriji ugroženosti kao osjetljiva, zatim pješčarski stršak (Phallus hadriani Vent. Pers.) kao ugrožena i još mnoge druge.2

Od ostalih kukaca treba spomenuti osu kopačicu (Bembex rostrata L.) i mravljeg lava koji pravi ljevkasta udubljenja u rastresitom pijesku. Ovdje živi i naš najljepši, ali rijetki pauk –crni cjevasti pauk(Eresus niger). Od ostale faune treba spomenuti različite vrste guštera, zečeve, srne i fazane.

1 Kranjčev, R., 2009., Leptiri Hrvatske, Veda, Križevci2 Tkalčec,Z., Mešić,A., Kušan,I., Matočec, N.,2008., Crvena knjiga gljiva Hrvatske, Ministarstvo kulture,Zagreb

12

OPĆINA KALINOVACPostoji nekoliko pretpostavki o tome kako je Kalinovac dobio ime. S obzirom na to da je naselje nastalo na pješčanom brežuljku kojeg su tada okruživale močvare, prema riječi Kal - blato jedna je od pretpostavki. Toj pretpostavci ide u prilog i činjenica da je župni patron Sv. Luka Evanđelista u srednjem vijeku štovan i kao zaštitnik od malarije, a koja je u ovom podneblju bila stalni čovjekov pratitelj. Druga pretpostavka je da ime dolazi od imena zimzelenog grmlja - kalini koja je voljela vlagu pa je rasla oko močvarnih područja na kojem je nastao Kalinovac. Treća pretpostavka je da je Kalinovac dobio ime po potoku Kalinoa koji se prvi put spominje u darovnici iz 1270. godine u kojoj Stjepan, sin Bele IV., određuje međe posjeda Prodavić koje se protežeu uz potok Kalinoa.

Najstariji pisani podatak o Kalinovcu datira iz 1639. godine gdje je ucrtan u kartu Varaždinskog generala dok 1680. komarnički arhiđakon u kanonskoj vizitaciji posjećuje Kalinovac te nalazi 50 kuća. Vjerojatno se ovdje obitavalo i prije turskih provala, ali računa se da je današnji Kalinovac naseljen doseljavanjem veće grupe stanovnika iz susjednih Pavlanaca kraj Drave. Na mjestu sadašnjeg sela bila je predstraža đurđevačke tvrđave koja bi paljenjem vatri i drugim znakovima upozoravala stanovništvo o dolasku turskih haračlija. Na mjestu tadašnje straže, na povišenom pješčanom brežuljku sagrađena je kalinovačka graničarska kuća, "štacija". Štacija je tipičan primjer barokne marijaterezijanske izgradnje malih javnih objekata: visoki temelji unutar kojih se kriju boltani podrumi, u prizemlju prostrane sobe s nizom karakterističnih, malih prozora, a nad njima izrazito visoko krovište. Krajem 19. stoljeća u ovoj je kući uređena

Unutrašnjost crkve sv. Luke,Foto: Nenad Erdelec

Kalina (Ligustrum vulgare)

Štacija (danas Zavičajni muzej)FOTO: M. Lovrak Ivanov, 2016.

kalinovačka pučka škola, a danas se u njoj nalazi muzej i etnografska zbirka te umjetnička djela i donacija Ivana Lackovića Croate.Trajni mir s Turcima pogoduje naseljavanju sela, a vraća se i izbjeglo stanovništvo. Krajem 19. stoljeća doseljava se znatan broj obrtnika što oživljava ekonomski napredak sela koje se do tada bavilo isključivo poljoprivredom. Osniva se DVD, gradi se crkva, a graničarski duh dugo ostaje prepoznatljiv po govoru, nošnji i drugim običajima. Kalinovčani imaju i svoj nadimak – Poberuni. Đurđevčani su prozvali Kalinovčane Poberunima, jer su tobože Kalinovčani kod izgradnje đuđevačke tvrđave, kod prenošenja cigle iz ruku u ruku osim glavnog smjera prenošenja cigli napravili i svoj sporedni krak, preko kojega su za svoj račun slali najbolju ciglu. A dogovoreni znak za takvo prenošenje bio je – poberi!

Crkva sv. Luke izgrađena je 1867. godine u neogotičkom stilu. Vanjski izgled Crkve oduševljava dok unutarnji ostavlja bez daha. Impresivni oltari, lusteri i raspela stvaraju poseban ugođaj u Crkvi, kao i orgulje koje su zaštićeni spomenik kulture iz 1882. godine. Osim crkve, u Kalinovcu se nalazi nekoliko kapelica.

Prvi i drugi svjetski rat odnosi mnogo muških Kalinovčana. Nakon rata i godina obnove i odricanja, "zmetanja tavana" i čišćenja ambara, dolazi snažan ekonomski rast sela. Vrijedne ruke kalinovačkog težaka i nove sorte žita i pasmine stoke daju zamah modernoj poljoprivrednoj proizvodnji. Tržište je gladno kvalitetnog mesa i iz Kalinovca svakodnevno putuju kamioni krcati stokom u velike klaonice diljem Republike Hrvatske.

13

Pedesetih godina prošlog stoljeća oko Kalinovca su počeli nicati bušaći tornjevi za ispitivanje i eksploataciju nafte i zemnog plina. Prva ispitivanja davala su pozitivne rezultate, a nabavom modernije opreme za veće dubine bušenja došlo je do spoznaje da je naftno-plinsko polje Kalinovac jedno od najvećih takovih polja u Europi. Intenzivna eksploatacija donijela je nova radna mjesta, izgradnju prometnica i ostalih infrastrukturnih objekata. Danas je prihod od naftne rente jedan od snažnih generatora razvoja sela i općine. Općina Kalinovac ustrojena je 7. veljače 1997. godine izdvajanjem iz područja Grada Đurđevca. Sastoji se od tri naselja: Kalinovac, Molvice i Batinske. Prema popisu iz 2011. godine u općini Kalinovac živjelo je 1 597 stanovnika na površini od 35,25 km² iz čega proizlazi gustoća naseljenosti 45,3 stan/km². Kalinovac je jedna od najrazvijenijih općina Podravine zahvaljujući bogatim nalazištima plina. Na području Općine djeluje 40-ak obrtnika. Pri tom valja

FOTO: Tomislav Paviša

spomenuti najznačajnije tvrtke koje svojom djelatnošću prelaze lokalne, pa i državne okvire. Riječ je o tvrtki ''Rasco'' d.o.o., tvornici za proizvodnju specijalne komunalne opreme s oko 240 zaposlenika koja posluje 25 godina. „Zlatnu kunu“ - priznanje Hrvatske gospodarske komore za najuspješnije trgovačko društvo u Koprivničko-križevačkoj županiji dobili su 1999., 2003. i 2014. Godine, a 2013. godine primili su priznanje „Zlatna kuna“ za najinovativniji hrvatski proizvod - malo univerzalno vozilo Muvo.

Tvrtka ''SCAN'' d.o.o. čija je osnovna djelatnost projektiranje, isporuka opreme, izrada i puštanje u rad sustava automatskog upravljanja i instrumentacije u industrijskim procesima i zgradarstvu te pružanje visokokvalitetne usluge servisiranja sustava upravljanja i održavanja.

Nekadašnji kalinovački „konaki", Batinske, najpoznatiji su kao mjesto rođenja slikara naivne umjetnosti svjetskog glasa – Ivana Lackovića Croate. Njemu u čast otvorena je u Batinskama i Galerija koja nosi njegovo ime te u kojoj su izložena djela ovog velikana hrvatske umjetnosti.

U Kalinovcu su svoje stanište našle i slijedeće vrste: jelenak(Lucanus cervus Linnaeus, 1758.) insekt iz porodice Lucanidae (jelenci), bijela( Ciconia ciconia L., 1758.) i crna roda (Ciconia nigra L.1758.), siva (Ardea cinerea L., 1758.) i bijela čaplja (Ardea alba), dabar(Castor fiber L., 1758.), povremeno vidra (Lutra lutra L., 1758.) te još mnoge druge. Fotografije se nalaze na stražnjoj strani korice biltena.

Galerija na BatinskamaFOTO:M. Lovrak Ivanov,2016.

14

Istočno od mjesta Kalinovac nalazi se šumski predio Crni jarki. Zbog crne johe koja se u tom području nalazi u optimalnom razvitku te se po svom uzrastu ubraja među najkvalitetnije u Europi kao i reliktnog karaktera pripadajuće biljne zajednice To je područje stavljeno, 4.10. 1992. godine, u ukupnoj površini od 72,23 ha, pod posebnu zaštitu kao Posebni rezervat šumske vegetacije „Crni jarki“. Razina podzemnih voda koja je tu vrlo visoka ima presudan značaj za održavanje biljnih zajednica u tom šumskom predjelu. U okviru zaštićenog područja nalazi se i trajna ekološka ploha uspostavljena 1980. godine od strane Šumarskog fakulteta Zagreb i Hrvatskog ekološkog društva, kao dio međunarodnog projekta „Čovjek i biosfera“ (MAB) sa svrhom multidisciplinarnih istraživanja promjena u ekosustavu crne johe, jedinstvenom u Europi. Ta ploha se prepušta spontanom razvoju i tretira kao sekundarna prašuma u kojoj nikakvi ljudski zahvati osim multidisciplinarnih istraživanja nisu dopušteni.

Botanički je ovo područje više puna istraživano dok zoološki nije, osim djelomičnog istraživanja leptira (Kranjčev, 1977.) Tako se na ovom području povremeno pojavljuje velika preljevalica (Apatura iris L.) vrsta danjih leptira koja se nalazi u Crvenoj knjizi ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Republike Hrvatske (2004. g.). Ovdje još možemo naći slijedeće leptire: malu prelijevalicu (Apatura ilia Denis et Schiffermüeller, 1775.) spada u porodicu Nymphalidae (šarenci ili riđe); prugasto jedarce (Iphiclides podalirius Linnaeus, 1758.) iz porodice Papilionidae (lastinrepci); grundov šumski bijelac (Leptidea morsei major Grund, 1905.) iz porodice Pieridae (bijelci); kiseličin vatreni plavac ( Lycaena dispar Haworth, 1802.) spada u porodicu Lycaenidae (plavci) i crni apolon (Parnassius mnemosyne Linnaeus, 1758.) je član porodice Papilionidae (lastinrepci).

CRNI JARKI - POSEBNI REZERVAT ŠUMSKE VEGETACIJE

Velika prelijevalica, Aparatura iris L.Foto:www.enciklopedija.hr

15

Bijela čemerika, Veratrum album L. FOTO: M. Lovrak Ivanov, 2005.

Močvarna smeđa žaba, Rana arvalis Nilsson, 1842 . FOTO: www.macrografie.nl/amfibien

Od vodozemaca ovdje nalazimo dosta žaba: šumsku smeđu žabu (Rana dalmatina Bonaparte, 1838), smeđu krastaču (Bufo bufo Linnaeus, 1758.), zelenu krastaču (Bufo viridis Laurenti, 1758.), močvarnu smeđu žabu (Rana arvalis Nilsson, 1842.) koju Kalinovčani još zovu plavom žabom zbog toga što mužjaci za vrijeme parenja poprime plavu boju; gatalinku (Hyla arborea Linnaeus, 1758.) te nešto rjeđe žutog mukača (Bombina variegata Linnaeus, 1758.) Na vlažnim livadama pored Crnih jaraka nekada je bilo velika populacija kockavice (Fritillaria meleagris L.). Mještani su je nazivali košuticom. Danas je vrsta dosta prorijeđena.

Kockavica, Fritillaria meleagris L FOTO: M. Lovrak Ivanov, 2016

Proljetni drijemovac Leucoium vernum L. FOTO. M. Lovrak Ivanov, 2004.

Kaljužnica Calta palustris L.FOTO. M. Lovrak Ivanov, 2004

Na najnižim i najvlažnijim dijelovima zaštićene plohe nalaze se biljne zajednice crne johe s dugoklasnim šašem (Cariceto elongatae-Alnetum glutinosae W. Koch 1926.) koja predstavlja reliktnu šumsku zajednicu te ima veliko prirodoslovno značenje. Na izdignutim terenima razvijena je zajednica crne johe s poljskim jasenom i sremzom. Tu joha postiže visinu od 25- 30 metara visine. Prva proljetnica koje je šum prepuna u ožujku je proljetni drijemovac (Leucoium vernum L.), zatim bijela šumarica. U rano proljeće na vlažnijim dijelovima šumskog tla nalazi se kaljužnica (Calta palustris L.), zatim bijela čemerika (Veratrum album L.) kojoj je ovo jedino nalazište u Podravini. U svibnju se ovdje može vidjeti mnogo močvarnih perunika (Iris pseudoacorus L.)

16

Nekoliko ha uglavnom neobraštenog pijeska nekad korištenih za eksploataciju pijesaka u velikoj je mjeri devastiran i degradiran. Na preostalim površinama dominira niska travnata vegetacija s biljnim i životinjskim svijetom karakterističnih za ova staništa. Ovaj prostor nalazi se unutar ekološke mreže Nature 2000. Ovo stanište predstavlja još jedinu oazu psamofilnih vrsta u Hrvatskoj. Uz pješčarske odrone na ovim staništima viđena je ptica pčelarica, žurica (Merops apiaster L.) u društvu s čađavom lastom, bregunicom (Riparia riparia L.)Među kukcima opnokrilcima može se susresti osa kopačica iz roda Bembex (B. rostrata L.). Od kukaca mrežokrilaca čest je mravlji lav (Myrmeleon formicarius L.), a od ravnokrilaca ovdje živi nosata šaška (Acrida ungarica Herbst)3. U raznoj literaturi, prostornim planovima županije te crvenoj knjizi piše sljedeće kao mjere zaštite: „Ovi pijesci su jedan od preostalih postojećih lokaliteta s pješčarskim staništem u Hrvatskoj i od iznimne su vrijednosti za očuvanje znatnog broja pješčarskih gljiva i biljaka. Taj lokalitet potrebno je hitno zaštititi tj. proglasiti posebnim botaničko-mikološkim rezervatom“4 Nadamo se da će se to ubrzo i dogoditi.

Nosasta šaška, Acrida ungarica HerbstFOTO: www.zipcodezoo.com

Kalinovačko-kloštranski pijesci

Ptica pčelarica, Merops apiaster L.FOTO: pčelarstvo.org/album

Siva grmotulja, Alyssum gmelinii Jord. et Fourr. Foto: M. Lovrak Ivanov,2016.

Osa kopačica, Bembex riostrata L.FOTO: M. Lovrak Ivanov, 2016.

3 Kranjčev, R., 1995., Priroda Podravine, Mali princ, Koprivnica4 Tkalčec,Z., Mešić,A., Kušan,I., Matočec, N.,2008., Crvena knjiga gljiva Hrvatske, Ministarstvo kulture,Zagreb

17

5 Tkalčec,Z., Mešić,A., Kušan,I., Matočec, N.,2008., Crvena knjiga gljiva Hrvatske, Ministarstvo kulture, Zagreb6 Kranjčev, R.2006., Pijesci u Podravini Đurđevački pijesci, Gradska knjižnica Đurđevac, Đurđevac, Koprivnica

Ove gljive u Republici Hrvatskoj nađene su samo na ovim pijescima Kalinovačko-kloštranskim:5

-pješčarska zdjeličarka, Peziza ammophila - kritično ugroženu, živi kao saprotrof tla; isključivo na pješčarskim staništima, plodišta se razvijaju tijekom listopada-pješčarski stršak, Phallus hadriani - ugrožena, živi kao saprotrof tla; gotovo isključivo na pješčarskim staništima, plodišta se razvijaju od srpnja do prosinca-Tulostoma sp. - živi kao saprotrof tla; uglavnom na pješčarskim staništima, plodišta su prisutna tijekom cijele godine-Octospora humosa – živi kao parazit na pješčarskim mahovinama, plodišta se razvijaju u hladno doba godine (kasna jesen i zima)-Geopora arenicola  - mutualistički simbiont vaskularnih biljaka, na pjeskovitim tlima u različitim staništima, plodišta se razvijaju u proljeće i jesen (ožujak, listopad)-mala okretnica, Disciseda candida - kritično ugrožena, plodišta se mogu naći cijele godine, živi kao saprotrof sa vlasuljom bradicom (Festuca vaginata)-pješčarska slabunjavka, Psathyrella ammophila, kritično ugrožena, živi kao saprotrof sa vlasuljom bradicom. -stepska uleknjača, Clitocybe collina, ugrožena, nađena na pješčarskom travnjaku sa vlasuljom bradicom-restasta pušnica, Tulostoma fimbriatum Fr, kritično ugrožena, živi kao saprotrof na pješčarksim staništima, plodišta se mogu naći cijele godine.

Neke od biljaka s ovih površina su potpuno nestale. Jedna od njih je i Pulsatilla pratensis (l.) Miller ssp. nigricans Zam., cnkasta sasa, košunded čiji je korijen dopirao i do četiri metra u dubinu na području nekadašnjeg mjesnog smetlišta Kalinovca. Njena revitalizacija na ovim područjima je moguća što bi mogao biti svojevrstan zaštitni znak pijesaka. Veliki broj primjeraka uništen je vađenjem biljaka i presađivanjem u vrtove kao i branjem cvjetova u svrhu dobivanja modrog ekstrakta kojim su se bojala uskrsna jaja, pisanice.6

Restasta pušnica, Tulostoma fimbriatumFoto/snimka: Ivana Kušan

Pješčarska zdjeličarka, Peziza ammophilaFoto/snimka: Neven Matočec

Pješčarski stršak, Phallus hadriani

Foto/snimka: Ivana Kušan

Crnkasta sasa, Pulsatilla pratensis (L) Miller ssp. nigricans (Storck) zam.

FOTO: H. Stunković

18

Ivan Lacković Croata (1932. – 2004.)Ivan Lacković Croata – slikar, grafičar i crtač rođen 1. siječnja 1932. godine u mjestu Batinske nedaleko od Kalinovca. Slike i mirisi djetinjstva provedenog na konacima potaknuli su ga još kao dječaka da naslika svoje prve slike vodenim bojama 1944. godine. U svojim ranim djelima prirodno i iskreno izražava doživljaj prirode i života rodnog kraja. Nakon preseljenja u Zagreb od 1957.g. nastavlja slikati poetske prizore iz zavičaja temperama i uljima na staklu, a potom njegovi nostalgični zapisi bivaju ostvareni i u crtežu. Za njegov slikarski put zaslužni su slikar i likovni pedagog Dragutin

Ančić i Krsto Hegedušić. Od 1968. godine postaje članom Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU). Sudjelovao je na više od 400 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, od toga na oko 150 samostalnih izložbi u najznačajnijim kulturnim središtima na svih šest kontinenata. Njegove slike i crteži nalaze se u mnogim uglednim svjetskim galerijama i privatnim zbirkama. Tijekom života primio je brojne nagrade i priznanja.Dao je nemjerljiv doprinos u stvaranju Općine Kalinovac 1997. godine, a kasnije i osamostaljenju osnovne škole koja danas s ponosom nosi njegovo ime.

POZNATE OSOBE IZ NAŠEG MJESTA

Ivan Golub (1930.)Akademik mon. prof. emeritus dr. sc. Ivan Golub rođen je 21. lipnja 1930. godine u Kalinovcu kao petnaesto dijete u obitelji. Završivši, u rodnom Kalinovcu, osnovnu školu (1942.), kao pitomac Nadbiskupskoga dječačkog sjemeništa u Zagrebu završio je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju (1950.). Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1958.) diplomirao je teologiju. Nakon svećeničkog ređenja (1957.), kratko vrijeme radi na nekoliko župa, a zatim odlazi na daljnje školovanje u Rim, gdje je kao pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima doktorirao teologiju na Papinskom sveučilištu Gregorijani (1963.) te magistrirao biblijske znanosti na Papinskom biblijskom institutu (1964.).

Nakon povratka u Hrvatsku radni je vijek proveo kao profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Dobitnik je najviših državnih priznanja: državne nagrade Vladimir Nazor za književnost (1996.), odličja Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za književnost (1996.) i Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za znanost (2001.). Koprivničko-križevačka županija uručila mu je 2014. g. nagradu za životno djelo.

Do danas je objavio sedamdesetak knjiga i više stotina članaka iz područja teologije, povijesti kulture i književnosti na više jezik. U književnom radu proslavio se knjigom „Kalnovečki razgovori“ (1979.), poemom pisanom zavičajnim kajkavskim kalnovečkim jezikom, Priređen je i višejezični zbornik o njegovu životu i djelu „Čovjek prijatelj i slika Božja“ (Rim, 1991.). Jednom riječju, Ivan Golub je učenjak i spisatelj svjetskog formata, a svakako jedan od najznačajnijih intelektualaca i književnika iz Podravine u povijesti, koji je ime Podravine i Koprivničko-križevačke županije svojim knjigama i gostovanjima pronio diljem svijeta.

19

ŠKOLSTVO I BIOLOGIJA U NAŠOJ ŠKOLI KROZ GODINEPonosni smo što mjesto u kojem živimo i djelujemo ima bogatu kulturnu tradiciju u koju je utkana i duga povijest kalinovačkog školstva. Prvi pisani podatak o postojanju škole u Kalinovcu datira iz 1829. godine.Odlukom Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske od 25. kolovoza 1998. godine Osnovna škola Kalinovac izdvaja se iz sastava OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac i postaje samostalna osnovna škola. Do potpunog osamostaljenja i razdvajanja sa školom Grgura Karlovčana iz Đurđevca dolazi 1.lipnja 1999. godine. Od 2006. godine na inicijativu Školskog odbora i Općinskog vijeća Općine Kalinovac i suglasnosti osnivača, Koprivničko-križevačke županije, škola nosi ime Ivan Lacković Croata Kalinovac.

Povijesni trenutak za kalinovačko školstvo dogodio se 3. rujna 2012. godine kada je započela nastava u novoj školi, a zgrada svečano otvorena 18. listopada iste godine. Veliki uspjeh škola je postigla na području ekologije - zlatni status Eko škole. Dobitnici smo plakete Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva „Škola prijatelj zajednice“ i povelje „Škole bez nasilja“ pod pokroviteljstvom UNICEF-a Hrvatska.

Naši se učenici redovito svake godine plasiraju na županijska natjecanja iz biologije te postižu dobre rezultate bez dodatne nastave (npr. 2015. 1. i 3. mjesto u 8. razredu). Veliku zainteresiranost pokazuju i za sadržaje prve pomoći i sudjeluju na natjecanjima Crvenog križa (2015. godine Državno natjecanje u Splitu). Osim toga posebnu pažnju u školi pridajemo ekologiji kao Eko škola sa zlatnim statusom. Godinama su naši učenici bili vrlo uspješni na Eko kvizu u organizaciji Udruge Lijepa naša.

Natjecanje Crvenog križa

Eko stalak za bicikle

Kućica za šišmiše

20

Od 2009. godine posebno se zalažemo za odgoj prema održivom razvoju u sklopu gospodarenju otpada. Škola smo koja je pokrenula akcije sakupljanja malih otpadnih baterija i akumulatora sa poduzećem Friš iz Križevaca koja je ovaj projekt proširila na cijelu Republiku Hrvatsku. U našoj školi učenici odvajaju otpad –od papira, plastike, stakla, baterija, plastičnih čepova i otpadnog jestivog ulja. Redovito organiziramo razne akcije na razni Općine Kalinovac kao što je akcija sakupljanja elektroničkog otpada. Također imamo i svoje kompostište. S ovom temom smo sudjelovali na raznim natjecanjima i natječajima kao što su Eko kviz Lijepa naša, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u kategoriji razvoja volonterstva „Naš doprinos Zajednici“, Ina natječaji, Litter Less kampanji, Biotekin natječaj za ekologe i još mnoge druge. Surađujemo sa udrugom Biom iz Zagreba u sklopu čega smo motivirali učenike za zimsko hranjenje ptica, izradu hranilica za ptice, vodozemce, ježeve te postavili kućicu za šišmiše na stražnjem ulazu u našu školu.

Sudjelujemo u monitoringu populacije piljaka koje se gnijezde na školi te projektu Spring alive Hrvatska gdje aktivno pratimo dolazak ptica selica- roda, lastavica, kukavica i piljaka. Naša škola je bila domaćin putujuće izložbe o čovječjoj ribici u organizaciji Hrvatskog herpetološkog društva- Hyla.

Kako bismo pomogli udruzi oboljelih od leukemije i limfoma u kupnji skupih lijekova naši učenici su uključeni u akciju sakupljanja plastičnih čepova gdje osim ekologije mogu razvijati humanost i osjećaj za druge kao i akcijama koje organiziramo u sakupljanju igračaka koje se daruju siromašnoj djeci. U sklopu projekta Međuškolsko ekološko prijateljstvo izmjenjujemo iskustva sa drugim školama naše okolice i organiziramo zajedničke aktivnosti. Organiziramo redovite biciklijade za učenike.

U učionici biologije prirodoslovno opismenjavanje postiže se izvedbom različitih oblika praktičnih radova, učenika se potiče na stvaranje vlastitog mišljenja, razvijanje sposobnosti promatranja i uočavanja uzročno-posljedičnih veza u prirodi. Učenici se brinu o životinjama u kabinetu - ribama, paličnjacima i kornjačama. U izvanučioničkom radu provode dio nastavnog procesa gdje se osposobljavaju za prepoznavanje ključnih dijelova znanstvenog istraživanja te donose zaključke na temelju dokaza.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Eko-papirko

PRO

GRA

M D

RŽAV

NO

G N

ATJE

CAN

JA IZ

BIO

LOG

IJE

(Kal

inov

ac, 2

1.-2

4. tr

avnj

a 20

16. g

.)

Četv

rtak

21.

trav

nja

2016

.

SAT

MJE

STO

POVJ

EREN

STVO

MEN

TORI

- is

traž

ivač

ki ra

dovi

UČE

NIC

I - is

traž

ivač

ki

rado

viM

ENTO

RI -

znan

jeU

ČEN

ICI -

zna

nje

14:0

0 - 1

6:00

Hot

el P

icok

Prija

va s

udio

nika

Drž

avno

g na

tjeca

nja

iz b

iolo

gije

16:3

0 - 1

7:30

Hot

el P

icok

Sast

anak

čla

nova

Drž

avno

g po

vjer

en-

stva

(DP)

Slob

odno

vrij

eme

Slob

odno

vrij

eme

Slob

odno

vrij

eme

17:3

0 - 1

8:15

Hot

el P

icok

Sast

anak

čla

nova

DP

s m

ento

rima

Sast

anak

čla

nova

DP

s m

en-

torim

aSl

obod

no v

rijem

eSa

stan

ak č

lano

va D

P s

men

torim

aSl

obod

no v

rijem

e

18:3

0 - 1

9:30

Hot

el P

icok

Veče

ra

20:0

0 - 2

1:00

Dom

kul

ture

- Đ

urđe

vac

Sveč

ano

otva

ranj

e Dr

žavn

og n

atje

canj

a

21:1

5 - 2

2:00

Hot

el P

icok

Sast

anak

čla

nova

Drž

avno

g po

vjer

en-

stva

(DP)

Slob

odno

vrij

eme

Peta

k 22

. tra

vnja

201

6.

SAT

MJE

STO

POVJ

EREN

STVO

MEN

TORI

- is

traž

ivač

ki ra

dovi

UČE

NIC

I - is

traž

ivač

ki

rado

viM

ENTO

RI -

znan

jeU

ČEN

ICI -

zna

nje

7:00

- 8:

00H

otel

Pic

okDo

ruča

k

08:0

0Is

pred

Hot

ela

Pico

kPo

laza

k au

tobu

sa p

rem

a šk

oli I

. Lac

ko-

vić

Croa

ta, K

alin

ovac

Pola

zak

auto

busa

pre

ma

škol

i I. L

acko

vić

Croa

ta, K

alin

o-va

c

08:2

0Is

pred

Hot

ela

Pico

kPo

laza

k au

tobu

sa p

rem

a šk

oli I

. Lac

ko-

vić

Croa

ta, K

alin

ovac

Pola

zak

auto

busa

pre

ma

škol

i I. L

acko

vić

Croa

ta,

Kalin

ovac

8:15

- 8:

45O

Š I.

Lack

ović

Cro

ata

Prip

rem

a za

nat

jeca

nje

u zn

anju

Post

avlja

nje

plak

ata

u ho

lu š

kole

9:00

- 11

:00

Ispr

ed O

š I.

Lack

ović

a Cr

oate

Odl

azak

na

stru

čnu

eksk

urzi

ju n

a Dr

avu

- pre

dava

nje

G.

Šafa

reka

9:00

- 10

:30

OŠ

I. La

ckov

ić C

roat

aN

atje

canj

e u

znan

ju z

a O

Š i S

Š (6

ka

tego

rija)

Razg

led

crkv

e Sv

. Luk

e te

pos

jet ž

upno

m d

voru

Nat

jeca

nje

u zn

anju

za

OŠ

i SŠ

(6 k

ateg

orija

)

10:3

0 - 1

1:00

OŠ

I. La

ckov

ić C

roat

aSl

obod

no v

rijem

e

11:0

0 - 1

2:30

OŠ

I. La

ckov

ić C

roat

aRa

zgle

dava

nje

i pro

sudb

a pl

akat

aRa

zgle

dava

nje

i pro

sudb

a pl

akat

aO

dlaz

ak n

a st

ručn

u ek

skur

ziju

na

Drav

u - p

reda

vanj

e G

. Ša

fare

ka

12:3

0Is

pred

Oš

I. La

ckov

ića

Croa

tePo

vrat

ak u

Hot

el P

icok

12:3

0 - 1

3:30

OŠ

I. La

ckov

ić C

roat

aRu

čak

12:4

5 - 1

4:00

Hot

el P

icok

Ruča

k

13:3

0 - 1

7:30

OŠ

I. La

ckov

ić C

roat

aIs

prav

ljanj

e za

daća

- na

tjeca

nje

u zn

anju

14:3

0 - 1

7:30

Ispr

ed H

otel

a Pi

cok

Odl

azak

u ra

zgle

d đu

rđev

ačke

Pod

ravi

ne -

Đur

đeva

čki

pije

sci,

Zavi

čajn

i muz

ej, p

ark

prija

teljs

tva,

tvor

nica

Ras

co,

Crni

jark

i, Ka

linov

ački

pije

sci,

Gal

erija

I. L

acko

vić

Croa

ta,

jeze

ro B

atin

ske

- dru

ženj

e uz

okr

jepu

i Ko

njič

ki k

lub

Đur

đeva

čki g

rani

čari

Odl

azak

u ra

zgle

d đu

rđev

ačke

Pod

ravi

ne- t

vorn

ica

Rasc

o, Z

avič

ajni

muz

ej, p

ark

prija

teljs

tva,

gal

erija

Ivan

La

ckov

ić C

roat

a, je

zero

Bat

insk

e- u

z ok

rjepu

i Ko

njič

ki

klub

Đur

đeva

čki g

rani

čari

17:0

0 - 1

7:30

Uči

onic

e šk

ole

1, 4

, 5, 6

, 7,

8

Ispr

avlja

nje

zada

ća -

natje

canj

e u

znan

ju,

men

tori

učen

ika,

OŠ

i SŠ

17:3

0 - 1

8:30

OŠ

I. La

ckov

ić C

roat

aU

vid

u za

daće

i ra

zgov

or s

men

torim

a -

natje

canj

e u

znan

juSl

obod

no v

rijem

eSl

obod

no v

rijem

eU

vid

u za

daće

i di

skus

ija s

čla

novi

ma

DP-a

18:0

0 - 1

8:30

OŠ

I. La

ckov

ić C

roat

aZa

prim

anje

i rje

šava

nje

žalb

i uče

nika

-n

atje

canj

e u

znan

juSl

obod

no v

rijem

eSl

obod

no v

rijem

eZa

prim

anje

i rje

šava

nje

žalb

i uče

nika

-nat

jeca

nje

u zn

anju

18:3

0 Is

pred

OŠ

I. La

ckov

ića

Croa

teO

dlaz

ak u

Hot

el P

icok

Odl

azak

u H

otel

Pic

ok

19:3

0H

otel

Pic

okO

bjav

a ko

načn

e lje

stvi

ce p

oret

ka -

natje

-ca

nje

u zn

anju

Obj

ava

kona

čne

ljest

vice

por

etka

- na

tjeca

nje

u zn

anju

20:0

0 - 2

1:00

Veče

ra u

Hot

elu

Pico

k

21:1

5 - 2

2:00

Hot

el P

icok

Sast

anak

pov

jere

nstv

a (p

o po

treb

i)Sl

obod

no v

rijem

e

Subo

ta 2

3. tr

avnj

a 20

16.

SAT

MJE

STO

POVJ

EREN

STVO

MEN

TORI

- is

traž

ivač

ki ra

dovi

UČE

NIC

I - is

traž

ivač

ki

rado

viM

ENTO

RI -

znan

jeU

ČEN

ICI -

zna

nje

7:00

- 8:

00H

otel

Pic

okDo

ruča

k

08:0

0Is

pred

Hot

ela

Pico

kO

dlaz

ak u

OŠ

I. La

ckov

ića

Croa

teO

dlaz

ak u

OŠ

I. La

ckov

ića

Croa

te

08:3

0Is

pred

Hot

ela

Pico

kO

dlaz

ak u

OŠ

I. La

ckov

ića

Croa

tePo

stav

ljanj

e is

traž

ivač

kog

mat

erija

la

Odl

azak

u O

Š I.

Lack

ović

a Cr

oate

9:00

- 10

:30

OŠ

I. La

ckov

ića

Croa

teO

bran

e sa

mos

taln

ih is

traž

ivač

kih

rado

va -

osno

vne

i sre

dnje

ško

le

10:3

0 - 1

1:00

OŠ

I. La

ckov

ića

Croa

teSt

anka

- ok

rjepa

u h

olu

škol

e

11:0

0 - 1

2:30

OŠ

I. La

ckov

ića

Croa

teO

bran

e sa

mos

taln

ih is

traž

ivač

kih

rado

va -

osno

vne

i sre

dnje

ško

le

12:3

0Is

pred

OŠ

I. La

ckov

ića

Croa

tePo

laza

k au

tobu

sa p

rem

a H

otel

u Pi

cok

12:3

0 - 1

3:30

OŠ

I. La

ckov

ića

Croa

teRu

čak

12:3

0 - 1

4:00

Hot

el P

icok

Ruča

k

15:0

0 - 1

6:00

Dvor

ana

Hot

ela

Pico

kPr

edav

anje

: Ren

ato

Filja

r - s

atel

itski

i na

viga

cijs

ki s

usta

vi u

zna

nstv

eno

istr

aživ

ačko

m ra

du

16:1

5 - 1

6:45

Dvor

ana

Hot

ela

Pico

kPr

ezen

taci

ja p

roje

kta

EkoR

aMa

Slob

odno

Vrij

eme

Prez

enta

cija

pro

jekt

a Ek

oRaM

aSl

obod

no V

rijem

e

17:0

0 - 1

8:30

Hot

el P

icok

Nat

jeca

nje

u sa

mos

taln

im is

traž

ivač

kim

rado

vim

a –

razg

ovor

s u

čeni

cim

a i m

ento

rima

uz z

avrš

nu

kore

kciju

čla

naka

za

obja

vu u

čas

opis

u Bi

ozna

lac

Odl

azak

u ra

zgle

d đu

rđev

ačke

Pod

ravi

ne- Đ

urđe

vačk

i pi

jesc

i, Cr

ni ja

rki,

Kalin

ovač

ki p

ijesc

i, Pe

tica

18:3

0 - 1

9:00

H

otel

Pic

okŽa

lbe

učen

ika

i men

tora

- na

tjeca

nje

u is

traž

ivač

kim

rado

vim

a

19:3

0H

otel

Pic

okO

bjav

a ko

načn

e lje

stvi

ce p

oret

ka -

natje

canj

e u

sam

osta

lnim

istr

aživ

ački

m ra

dovi

ma

Slob

odno

vrij

eme

Slob

odno

vrij

eme

20:0

0 - 2

1:00

Hot

el P

icok

Veče

ra

21:0

0 - 2

2:00

Hot

el P

icok

Prip

rem

a za

sve

čano

st z

atva

ranj

aSl

obod

no v

rijem

e

Ned

jelja

24.

trav

nja

2016

.

SAT

MJE

STO

POVJ

EREN

STVO

MEN

TORI

- is

traž

ivač

ki ra

dovi

UČE

NIC

I - is

traž

ivač

ki

rado

viM

ENTO

RI -

znan

jeU

ČEN

ICI -

zna

nje

7:00

- 8:

00H

otel

Pic

okDo

ruča

k

8:00

- 8:

45H

otel

Pic

okVi

deo

snim

ka s

cens

kog

prik

aza

Lege

nde

o Pi

coki

ma

8:45

- 10

:30

Đur

đeva

cO

rgan

izira

ni ra

zgle

d St

arog

gra

da i

Gal

erije

Sta

ri G

rad

8:00

- 10

:30

Dom

kul

ture

Đur

đeva

cPr

ipre

ma

sveč

anos

ti za

tvar

anja

11:0

0 - 1

2:30

Dom

kul

ture

Đur

đeva

cSv

ečan

ost p

odje

le n

agra

da, p

rizna

nja

natje

cate

ljim

a i m

ento

rima

13:0

0 - 1

4:30

Hot

el P

icok

Ruča

k

15:3

0Is

pred

Hot

ela

Pico

kO

dlaz

ak s

udio

nika

nat

jeca

nje

orga

nizi

rani

m p

rijev

ozom

Lege

nda:

Vr

emen

ik z

a sv

e su

dion

ike

i/ili

natje

cate

lje

Vrem

enik

za

Drža

vno

povj

eren

stvo

Vrem

enik

za

men

tore

i uč

enik

e ko

ji se

nat

ječu

s is

traž

ivač

kim

rado

vim

a

Vrem

enik

za

men

tore

i uč

enik

e ko

ji se

nat

ječu

u z

nanj

u

24

1. Vesna Ančić, prof., Srednja škola Pakrac2. mr. sc. Marijana Bastić, OŠ Rudeš, Zagreb3. Valerija Begić, prof., OŠ Sesvetski Kraljevec, Sesvetski Kraljevec4. Snježana Đumlija, prof. 111 gimnazija Osijek, Osijek5. prof. dr. sc. Marija Heffer, Medicinski fakultet, Osijek 6. mr. sc. Eduard Kletečki, prirodoslovni muzej Zagreb7. prof. dr. sc. Goran Klobučar, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb  8. doc. dr. sc. Petra Korać, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb9. izv. prof. dr. sc. Goran Kovačević, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb10. Jasenka Krznarić Barić, prof., Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci11. Vlatka Kuhar, prof., VII. gimnazija, Zagreb12. dr. sc. Irena Labak, Odjel za biologiju, Osijek13. doc. dr. sc. Duje Lisičić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek,, Zagreb14. Martina Lovrak Ivanov, dipl. uč., OŠ Ivan Lacković Croata Kalinovac, Kalinovac15. dr. sc. Andreja Lucić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zoologijski zavod, Zagreb predsjednica državnog povjerenstva16. Lydia Lugar, prof., OŠ Marije i Line, Umag17. prof. dr. sc. Božena Mitić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb 18. Anita Mustać, prof., OŠ Šime Budinića, Zadar19. Marina Ništ, prof., AZOO, Podružnica Osijek tajnica DP - a20. prof. dr. sc. Mirjana Pavlica, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb 21. doc. dr. sc. Sandra Radić Brkanac, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb, 22. izv. prof. dr. sc. Ines Radanović, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb23. Sunčica Remenar, prof., Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb24. doc. dr. sc. Mirko Ruščić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Split25. dr. sc. Zorana Sedlar, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb ,26. dr.sc. Mirela Sertić Perić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb 27. Mirjana Stanić, prof., Gimnazija „Matija Mesić“, Slavonski Brod28. Dalibor Sumpor, prof., Srednja škola Kutina i Tehnička škola Kutina, Kutina29. Jasminka Žiža, prof., Gimnazija Karlovac

ČLANOVI DRŽAVNOGA POVJERENSTVA NATJECANJA IZ BIOLOGIJE

25

UČENICI I MENTORI POZVANI NA 52. DRŽAVNO NATJECANJE IZ BIOLOGIJE

Osnovna škola - 7. razred

Rang Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Naziv škole i grad

1. Luka Guliš Jasenka Matičec OŠ Ljudevita Gaja - Zaprešić, Zaprešić

2. Irma Nina Orlandić Vesna Buljan OŠ Bol - Bol, Split

3. Jakov Vilić Jasenka Matičec OŠ Ljudevita Gaja - Zaprešić, Zaprešić

4. Marko Preočanin Marija Papac OŠ Izidora Kršnjavoga, Zagreb

5. Petra Sučić Marija Hršak OŠ Ljudevit Gaj u Krapini, Krapina

6. Hana Tretinjak Jasenka Matičec OŠ Ljudevita Gaja - Zaprešić, Zaprešić

7. Dino Šimac Marijana Gudić OŠ Kraljice Jelene, Solin

8. Mihael Hršak Marija Štivičević OŠ Josipa Kozarca - Vinkovci, Vinkovci

9. Mihaela Vrbanić Živana Vranjić-Brkljača OŠ Benkovac, Benkovac

10. Luka Boljkovac Marina Špine-Juraić OŠ Grabrik, Karlovac

11. Patrik Jurić Kristina Vujić Teskera OŠ Retkovec, Zagreb

12. Iva Peko Dubravka Premec OŠ Višnjevac, Osijek

13. Marina Hajdarović Nediljka Raič OŠ Jure Kaštelana, Zagreb

14. Lucija Renić Kristina Pavlović OŠ Kustošija, Zagreb

15. Olga Jerković Perić Tanja Petrač OŠ Josipa Jurja Strossmayera - Zagreb, Zagreb

Osnovna škola - 8. razred

Rang Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Naziv škole i grad

1. Petra Vrljičak Dragana Mamić OŠ Sućidar, Split

2. Petar Škrobo Božica Ignjačić OŠ Josipa Lovretića, Otok

3. David Bendelja Sanja Janušić III. osnovna škola - Čakovec, Čakovec

4. Luka Bulić Bračulj Renata Silić OŠ Meje, Split

5. Natalija Vidović Erika Zsigmond -Farago OŠ Savski Gaj, Zagreb

6. Marija Pešikan Vlatka Šalić OŠ Retfala, Osijek

7. Ana Šarić Vesna Matak OŠ Vladimira Nazora - Vinkovci, Vinkovci

8. Kristina Jeras Melita Povalec OŠ Frana Galovića, Zagreb

9. Ivan Cepanec Gordana Gorčan OŠ Milke Trnine, Križ

10. Marijan Višić Gordana Žepec OŠ Bukovac, Zagreb

26

Srednja škola- 1. razred

Rang Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Naziv škole i grad

1. Lana Semenić Emil Gaal XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

2. Matej Lonić Doma Zidar Gimnazija Franje Petrića - Zadar, Zadar

3. Luna Frenštacki Živković Vedrana Habek-Martinac XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

4. Marta Paladin Karlo Horvat Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb

5. Petra Horvat Ana Culej Gimnazija Antuna Gustava Matoša - Zabok, Zabok

6. Matej Lacković Petra Međeral Ozimec V. gimnazija - Zagreb, Zagreb

7. Mislav Barić Ines Alujević III. gimnazija Split, Split

8. Klara Bardač Ivana Gambiroža I. gimnazija - Zagreb, Zagreb

9. Klara Ćosić Vesna Mitar SŠ Tina Ujevića - Kutina, Kutina

10. Lukas Levanić Emil Gaal XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

11. Iva Verbanac Ivana Burić Gimnazija Pula, Pula

12. Elizabeta Gegić Mihaela Marceljak Ilić XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

13. Mihaela Dolić Ivana Gambiroža I. gimnazija - Zagreb, Zagreb

14. Domagoj Bogić Romeo Lakoš Prirodoslovno tehnička škola - Split, Kaštel Stari

Srednja škola - 2. razred

Rang Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Naziv škole i grad

1. Tea Arvaj Renata Banjan III. gimnazija - Osijek, Osijek

2. Tomislav Brajković Vedrana Habek Martinac XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

3. Klara Tomašković Vedrana Habek Martinac XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

4. Ivana Babić Vedrana Habek Martinac XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

5. Matko Petrović Vanja Novaković XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

6. Franjo Mikić Jasminka Žiža Gimnazija Karlovac, Karlovac

7. Julija Jelena Toplak Mišo Rašan SŠ Prelog, Prelog

8. Luka Ilić Vedrana Habek Martinac XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

9. Tia Žeželj Vidoša Ljiljana Hrastar Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb

10. Dorian Loknar Melita Lichtenthal SŠ Vladimir Nazor, Čabar

11. Hrvoje Pleša Gordana Pintarić Kovač Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga - Križevci, Križevci

12. Fran Klarić Biserka Bogadi Prva gimnazija - Varaždin, Varaždin

27

Srednja škola - 3. razred

Rang Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Naziv škole i grad

1. Alojzije Košić Tanja Šalamon Gimnazija Josipa Slavenskog, Čakovec

2. Lovro Hrvoić Andreja Cindrić XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

3. Jan Kolić Petra Međeral Ozinec V. gimnazija Zagreb, Zagreb

4. Sara Priselac Andreja Cindrić XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

5. Karlo Pintarić Vinka Sambolec Škerbić Prva gimnazija Varaždin; Varaždin

6. Ivan Tečer Mirjana Stanić Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod

7. Sara Kocijančić Nerina Pauro - Korać Gimnazija Pula, Pula

8. Ana-Marija Bogner Ljerka Kuburić Gimnazija A. G. Matoša, Đakovo, Đakovo

9. Tea Ravnjak Darija Cik Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti, Osijek

10. Nikolina Požega Petra Krajačić SŠ Slunj, Slunj

11. Martin Đevenica Ljubica Kostanić III. gimnazija Zagreb, Zagreb

12. Marija Ćosić Vesna Mitar SŠ Tina Ujevića, Kutina

Srednja škola- 4. razred

Rang Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Naziv škole i grad

1. Ana Matešković Sanja Fabac Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar

2. Ana Dudaš Adriana Ivandić II. gimnazija - Zagreb, Zagreb

3. Edi Kučera Anica Novokmet Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir

4. Dorian Dragičević Melba Blažić Grubelić Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, Rijeka

5. Barbara Ungar Mihaela Marceljak-Ilić XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

6. Antonia Milanja Terezija Šabić Gimnazija Franje Petrića - Zadar, Zadar

7. Ivan Ciganek Miroslav Samardžić Gimnazija Fran Galović - Koprivnica, Kopriv-nica

8. Matea Liskij Mihaela Marceljak-Ilić XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

9. Katarina Krešo Darija Cik Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti, Osijek

10. Katarina Lucija Vuković Ljiljana Hrastar Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb

11. Ivana Kraljević Andreja Cindrić XV. gimnazija - Zagreb, Zagreb

12. Ida Čurtović Petra Ozimec-Međeral V. gimnazija - Zagreb, Zagreb

28

Istraživački radovi- osnovna škola

Ra-zred

Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Naziv škole i grad Tema istraživačkog rada

7. Katarina Đukes i Katja Bajs Nataša Pongrac OŠ STRAHONINEC, Strahoninec VRSTE PLIJESNI I NJIHOV RAZVITAK NA

KUPOVNIM I DOMAĆIM NAMIRNICAMA

7. Paola Joza Mirica Brekalo Oš Petra Preradovića, Zadar Utjecaj kave i Fis Cole na rast i razvoj graha

7. Jakov Uzelac i Ema Volar Nataša Kletečki OŠ Bogumila Tonija Samobor, Samo-

bor

RASPROSTRANJENOST ŠIROKOLISNE VEPRINE (Ruscus hypoglossum L.) U PARK ŠUMI TEPEC - PALAČNIK - STRAŽ-NIK

8. Lucija Cvitak i Paloma Pavan Slađana Cvitičanin OŠ Grabrik, Karlovac Utjecaj bavljenja sportom na rast noktiju

na rukama

8. Lovro Božičević i Loren Petrušić Marina Kirasić Prva osnovna škola, Ogulin UTJECAJ INDEKSA TJELESNE MASE NA

OSJETE SLATKOGA I SLANOGA

8.Antonio Erše-gović i Filip Strmečki

Marko Šafran Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog – Ivanec, Ivanec

UTJECAJ VODE DOBIVENE SAKUPLJA-NJEM MAGLE NA KLIJANJE PŠENICE (TRITICUM AESTIVUM L.)

8. Valerija Ivšić i Lea Lukšić Maja Curić OŠ Vladimira Nazora Pazin, Pazin SVE TAJNE KOPRIVE

8. Mara Močibob i Stela Pletenac Maja Curić OŠ Vladimira Nazora Pazin, Pazin U DRUŠTVU VIDEOIGRICA - NOVIH (NE)

PRIJATELJA

8. Matea Kranjčić i Katarina Goja Sandra Penco Osnovna škola Augusta Šenoe, Zagreb NAMETNICI NA DRVEĆU OKOLIŠA

ŠKOLE

8. Hana Volner Iva Katić Osnovna škola Dragojle Jarnević, Karlovac

Primjena mikorize kod liječenja lavande od gljivičnih oboljenja te kod uzgoja sadnica lavande i uzgoja lucerne

29

Istraživački radovi – srednja škola

Ra-zred

Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Naziv škole i grad Tema istraživačkog rada

1. Lucija Marković i Eva Perčić Željka Kadi Ekonomska i trgovačka škola Čako-

vec, ČakoveMJERE ZA SUZBIJANJE ŠPANJOLSKIH PUŽEVA (ARION VULGARIS)

1. Josip Jaram Romana Halapir Franković V. gimnazija, Zagreb

UDIO ŽELJEZA U INDUSTRIJSKI PROI-ZVEDENIM I PRIRODNIM PREHRAMBE-NIM NAMIRNICAMA

1. Lucija Gotovac Vesna Dobronić III. gimnazija, Split MASLINICI DIDE MOGA

1. Vedrana Barišić i Ana Rusković Vesna Dobronić III. gimnazija, Split MIKROPLASTIKA U RIBAMA

2. Julia Jelena Toplak Mišo Rašan SREDNJA ŠKOLA PRELOG, Prelog PRIRAST BUKVE (FAGUS SYLVATICA L.)

NA IVANŠČICI I KALNIKU

2. Gabrijela Glavaš Sanja Lugarić Srednja škola Vrbovec, Vrbovec UTJECAJ SVOJSTAVA TALA NA RAST I RAZVOJ PŠENICE

2. Viktorija Jakšić Iva Prgomet Klasična gimnazija, Zagreb Utjecaj pH vrijednosti i antibiotika na bakterije mliječnog vrenja

3. Dina Cvitanović i Veronika Ilić Josipa Poduje SŠ Antun Matijašević Karamaneo, Vis UTJECAJ NEODIMIJSKIH MAGNETA NA

RAST I RAZVOJ BILJAKA

3.Simona Brlić Kukoleča i Petra Šipora

Romana Halapir Franković V.gimnazija, Zagreb

DOKAZIVANJE PLACEBO UČINKA POMOĆU KOFEINA IZ KAVE ROBUSTE (COFFEA CANEPHORA)

3. Mario Jerčić i Kate Ivković Ines Alujević III. gimnazija Split, Split

ŽLJEZDASTI PAJASEN (AILANTHUS ALTISSIMA MILL.) SWINGLE (SIMAROU-BACEAE) NA SPLITSKOM PODRUČJU

3. Natalija Bosnar i Adrijana Strabić Neala Čuljat Tomašić Srednja škola Pregrada, Pregrada

RAZLIKE U PRISUTNOSTI ČIMBENIKA IMUNOSTI KOD UČENIKA S OBZIROM NA UČESTALOST AKUTNIH RESPIRA-TORNIH INFEKCIJA

3. Lovro Rašan Mišo Rašan SREDNJA ŠKOLA PRELOG, PrelogSlatkovodne meduze (Craspedacusta sowerbyi Lankester 1880.) u vodenim ekosustavima donjeg Međimurja

3. Mia Čop Željko Krstanac Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb

UTJECAJ UPORABE ŽVAKAČIH GUMA RAZLIČITIH OKUSA NA KRATKOROČNO I DUGOROČNO PAMĆENJE

4. Ana Marija Knez Mihaela Marceljak Ilić XV.gimnazija, ZagrebUtjecaj mikrovalova na koncentraciju C vitamina u paprici (Capsicum annuum L.) i limunu (Citrus limon L.)

4. Mihaela Miha-ljević Bojana Davda Sirovina II. gimnazija, Zagreb BESKRALJEŽNJACI - STANOVNICI PLO-

DIŠTA GLJIVA

4. Dorian Dević Ljerka Gazdek Gimnazija “Fran Galović” , Koprivnica FAUNA PAUKA SKAKAČA OKOLICE MALOG POGANCA

30

ORGANIZACIJSKI ODBOR 52. DRŽAVNOG NATJECANJA IZ BIOLOGIJE

1. Mirjana Bazijanec, dipl. učiteljica, ravnateljica – predsjednica2. Martina Lovrak Ivanov, dipl. učiteljica s pojačanim programom prirodoslovlja- potpredsjednica3. Hrvoje Baltić, prof. likovne kulture, organizator estetskog uređenja pozornice i škole 4. Darijo Čamilović, prof. fizike i politehnike5. Mirjana Danček, dipl. učiteljica, koordinatorica kulturno-umjetničkog programa6. Jasna Miklaušić, dipl. učiteljica, koordinatorica kulturno-umjetničkog programa7. Sanja Kolar, dipl. učiteljica s pojačanim programom iz njemačkog jezika 8. Elizabeta Trepotec Marić, prof. geografije i povijesti9. Igor Radmilović, prof. pedagogije i sociologije

SURADNICI

1. izv.prof.dr.sc. Renato Filjar, dipl. ing. elektrotehnike2. Ivana Senjan, prof. glazbene kulture i crkvene glazbe 3. Irena Tišljar, prof. biologije i kemije, vodič terenske nastave4. Ana - Marija Bobovčan, prof. biologije i kemije, vodič terenske nastave5. Marijan Fuček, predsjednik Udruge cimbalista Hrvatske6. Mario Fuček, djelatnik TZ Grada Đurđevca7. Darko Gabaj, voditelj tamburaša8. Dijana Habijanec, voditeljica pjevačkog zbora OŠ Ivan Lacković Croata Kalinovac9. Edita Janković Hapavel, vodič kroz galeriju u Starom gradu10. Sanja Kolar, voditeljica grupe „Kaj volimo“11. Mihaela Lončar, prof. geografije, vodič u crkvi i Zavičajnom muzeju 12. Mladen Gorupić, župnik župe sv. Luke i prodekan đurđevačkog dekanata13. Zvijezdana Smes, prof. biologije i kemije, vodič terenske nastave 14. Jasna Miklaušić, voditeljica malog folklora KUD-a „Grgur Karlovčan“ Kalinovac15. Danijel Zvonar, voditelj kulturno-umjetničke udruge Tomislav Franjić16. Dunja Kudumija, nastavnik biologije i kemije, vodič terenske nastave17. Bernarda Žibreg, nastavnik biologije i kemije, vodič terenske nastave 18. Ivana Nikša, predsjednica Konjičkog kluba Đurđevački graničari 19. Jasminka Stankir, voditeljica dramske grupe OŠ Ivan Lacković Croata Kalinovac20. Goran Šafarek, dipl. ing. biologije

31

SPONZORI

BILTEN 52.DRŽAVNOG NATJECANJA IZ BIOLOGIJE, KALINOVAC, 21. - 24. TRAVNJA 2016.Uredništvo: Hrvoje Baltić, Petra ŠerbeđijaGlavni urednik: Martina Lovrak IvanovRačunalna obrada: Darijo ČamilovićIzdavač: OŠ IVAN LACKOVIĆ CROATA KALINOVAC, DRAVSKA 6, KALINOVACKontakt: 048/883-272e-mail: ured@os-kalinovac.skole.hrZa izdavača: Mirjana Bazijanec, ravnateljicaTisak: Print i Dizajn

21. - 24. TRAVNJA 2016.

OPG Brček

BEMA d.o.o.-frizerski salon Kalinovac

Pizzeria LA-LU Kalinovac

32

Bijela roda, Ciconia ciconia L., 1758 Velika bijela čaplja, Ardea alba, Egretta alba L., Izvor: www.ptice.info

Crna roda, Ciconia nigra L., 1758

Kockavica, Fritillaria meleagris L. Proljetni drijemovac, Leucoium vernum L. Visibaba, Galanthus nivalis L.

Dabar, Castor fiber L. 1758 Jelenak, Lucanus cervus L. 1758 Vidra, Lutra lutra L. 1758, Izvor:www.dzzp.hr