Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. - hzz.hr · sezonskih radnika prema dobnim skupinama. Pa tako vidimo da u dobnim skupinama od 18 do 39 godina dvotrećinskom većinom prevladavaju

Anketa sezonskih

radnika u turizmu 2015.

2015.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PODRUČNI URED KARLOVAC

Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac

1

Svrha provođenja Ankete sezonskih radnika u turizmu je prvenstveno pružiti zbirni prikaz kretanja i

obilježja sezonskih radnika sa područja Karlovačke županije. Dobna, spolna i obrazovna struktura kao i

geografska područja na koja odlaze u sezonu, primanja i zadovoljstvo cjelokupnim sezonskim radom

od pripreme do povratka sa sezonskog rada. Podaci koje kroz svakodnevni rad sa strankama savjetnici

upijaju ne pružaju cjelokupnu sliku obilježja vezanih za sezonsko zapošljavanje, a pojedinačni dojmovi

mogu znatno utjecati na rad sa strankama prilikom motiviranja nezaposlenih osoba za odlazak u

sezonu.

Ovo je prva godina provođenja ankete sezonskih radnika na području Karlovačke županije i ujedno prva

u nizu koju ćemo koristiti kao alat u svakodnevnom radu sa nezaposlenim osobama, ali i kao temelj za

razvijanje novih pristupa i sadržaja za osobe koje se odluče za odlazak na sezonski rad u turizmu. Anketa

se provodila u svim ispostavama Područnog ureda Karlovac u periodu od 01.09. do 31.12.2015. godine

i ukupno je anketirano 276 nezaposlenih osoba, povratnika sa sezone.

Graf 1. Broj anketiranih nezaposlenih osoba, povratnika sa sezone po ispostavama

Kako nemamo pouzdan podatak o broju novoprijavljenih osoba povratnika sa sezone možemo

procijeniti postotak anketiranih sezonaca od ukupnog broja radnika koji su radili sezonski posao na

Jadranu 2015. godine. Dobiveni udjeli čine prosjek udjela anketiranih u ukupnom broju zaposlenih sa

evidencije Zavoda na sezonskom radu i udjela anketiranih u ukupnom broju novoprijavljenih u

razdoblju 01.08. do 31.12.2015. koji su posljednji radni odnos radili u jednoj od primorskih županija.

Tablica 1. Zaposleni u sezoni i novoprijavljeni po povratku sa sezone u PU Karlovac

DUGA RESA

KARLOVAC OGULIN OZALJ SLUNJ VOJNIĆ UKUPNO

Zaposleni u sezoni izvan Matičnog PU

62 226 85 14 44 28 459

Anketirani

40 111 25 8 24 17 225

Udio anketiranih u zaposlenima

64,5% 49,1% 29,4% 57,1% 54,5% 60,7% 49,0%

40

111

25

8

75

17

0

20

40

60

80

100

120

Duga Resa Karlovac Ogulin Ozalj Slunj Vojnić


2

Prijavljeni od 01.08. do 31.12. (bez Plitvica )

56 201 90 14 50 32 443

Anketirani (bez Plitvica)

40 111 25 8 24 17 225

Udio anketiranih u novoprijavljenima

71,4% 55,2% 27,8% 57,1% 48,0% 53,1% 50,8%

Prosjek zaposleni i novoprijavljeni

68,0% 52,2% 28,6% 57,1% 51,3% 56,9% 49,9%

Prema toj metodologiji ispitano je 49,9% osoba sa područja Karlovačke županije koje su radile sezonski

rad na Jadranu u 2015. godini. Postotci anketiranih variraju po ispostavama, a iz tablice možemo iščitati

kako je ispostava Duga Resa anketom obuhvatila najveći broj sezonskih radnika sa područja ispostave

68,0%, dok je postotak anketiranih sezonskih radnika u ispostavi Ogulin znatno ispod prosjeka

Područnog ureda 28,6%.

Prema očekivanjima, udio žena u

spolnoj strukturi sezonskih radnika je

veći od tri četvrtine ili 76,4%, dok je

udio muškaraca 23,6%.

Ako pogledamo dobnu strukturu anketiranih

sezonskih radnika možemo vidjeti kako je

najviše mladih od 18 do 29 godina starosti

42,8%, dok je udio osoba starijih od 50 godina

19,5%.

23,6%

76,4%

Graf 2. Spolna struktura sezonskih radnika

M Ž

13,9%

28,9%

17,7%

19,9%

16,9%

2,6%

Graf 3. Dobna struktura sezonskih radnika

18-21 22-29 30-39 40-49 50-59 60-62


3

Struktura sezonskih radnika prema dvije varijable, spol i dob, daje nam detaljniji uvid u spolnu strukturu

sezonskih radnika prema dobnim skupinama. Pa tako vidimo da u dobnim skupinama od 18 do 39

godina dvotrećinskom većinom prevladavaju žene, dok je to još izraženije u dobnim skupinama od 40

do 59 godina gdje je udio žena u ukupnom broju sezonskih radnika gotovo 85,0%. Tek dobna skupina

od 60+ daje uravnoteženiji omjer žena i muškaraca u sezoni, no valja imati na umu mali broj osoba iz

te dobne skupine koji odlaze na sezonski rad. U apsolutnim brojevima najveći broj sezonskih radnika

muškog spola nalazi se u dobnoj skupini od 22 do 29 godina. Isto važi i za žene uz dodatak da je njihov

apsolutni broj podjednako velik u dobnim skupinama od 30 do 59 godina.

Prema obrazovnoj strukturi sezonski radnici su

većinom srednjoškolskog obrazovanja, najviše

KV/VKV radnici 42,1%, te osobe sa završenom

četverogodišnjom srednjom školom 28,9%. Ako

uzmemo u obzir da je i struktura nezaposlenih

osoba u evidenciji Zavoda prema redoslijedu

pojedinih stupnjeva obrazovanja identična,

logičnim se čini i obrazovna struktura sezonskih

radnika. Petina sezonskih radnika sa osnovnom

školom dokazuje činjenicu da velikom broju

nezaposlenih osoba te razine obrazovanja sezona

predstavlja izglednu mogućnost zapošljavanja.

Dobro osmišljen koncept motiviranja tih osoba

kroz informativno-edukacijske radionice mogao

bi značajno pridonijeti povećanju broja osoba

koje se odlučuju za odlazak u sezonu.

29

,7%

29

,9%

25

,5%

15

,1%

15

,6% 4

2,9

%

70

,3%

70

,1%

74

,5%

84

,9%

84

,4% 5

7,1

%

0,0%

20,0%

40,0%

60,0%

80,0%

100,0%

120,0%

18-21 22-29 30-39 40-49 50-59 60-62

Graf 4. Struktura prema spolu i dobi

M Ž

20,5%

42,1%

28,9%

5,9%

2,6%

Graf 5. Obrazovna struktura sezonskih radnika

OŠ KV/VKV SSS VŠS VSS


4

Gledano geografski sezonski radnici sa područja Karlovačke županije najčešće odlaze kod poslodavaca

Kvarnera i Istre. S obzirom da naša županija prirodno gravitira Kvarneru takovi podaci ne iznenađuju.

Kako to izgleda po Ispostavama, tj. u kojem postotku sezonski radnici pojedinih ispostava odlaze u

određene primorske regije možete vidjeti na grafu 6.

Anketnim upitnikom smo također željeli saznati i koliki postotak sezonskih radnika prvi puta odlazi u

sezonu, a koliko je „ponavljača“. Prvi puta je na sezonski rad u 2015. godini otišlo 27,1% anketiranih,

dok je iznenađujuće velik postotak onih koji sezonski rade već 5 ili više sezona 38,8%. Kasnije ćemo

iznijeti podatke o zadovoljstvu anketiranih sezonskim radom, no već iz ovog prikaza možemo uočiti da

je udio sezonaca koji u sezonu odlaze 5 ili više godina značajan i isti možemo koristiti kao motivacijski

okidač prilikom razgovora sa neodlučnim osobama sa manjim mogućnostima zapošljavanja na

lokalnom tržištu rada. Također, rezultat upućuje na eventualnu mogućnost većeg korištenja mjere

stalnog sezonca za koju je potrebna detaljnija analiza skupine kako bi se mogli izvući opravdani

zaključci.

42,5% 47,4%

72,0%

12,5%

41,2%

20,5%

47,7%

32,1% 18,4%

16,0%

50,0%

17,6%

4,1%

25,2%

9,4%15,8% 25,0%

23,5%

8,2%

12,8%

16,0% 18,4%12,0% 12,5% 17,6% 14,2%

67,1%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Karlovac Duga Resa Ogulin Ozalj Vojnić Slunj PU Karlovac

Graf 6. Geografska podjela sezonskih radnika prema ispostavama

Kvarner Istra Srednja Dalmacija Južna Dalmacija Plitvice

17,2%

8,4%

8,4%

38,8%

27,1%

Graf 7. Struktura sezonskih radnika prema broju odrađenih sezona

2 sezone 3 sezone 4 sezone 5 i više sezona ovo mi je prva sezona


5

Za još bolji uvid u pokazatelje

učestalosti odlazaka u sezonu

možemo izdvojiti utjecaj

sezonskih radnika na

Plitvicama (postoji značajan

udio „ponavljača“).

Usporedbom sa prethodnim

grafom vidimo da nije došlo

do značajnije promjene

udjela sezonaca koji u sezoni

rade 5 ili više godina, pa

prethodno izneseno stajalište

o motivacijskom „triggeru“ i

dalje ima čvrsto uporište u

prikazanim podacima.

Graf 9. daje nam detaljniji uvid u spolnu strukturu sezonskih „ponavljača“ (udjel muškaraca i žena u

ukupnom broju se razlikuje od prikazanog u grafu 2., zbog izuzimanja sezonskih radnika na Plitvicama

u prikazu grafa 9). Žene koje odlaze na sezonski rad po prvi puta ili su sezonske radnice već 5 ili više

godina imaju najveći udio u ukupnom broju sezonskih radnika 27,1% tj. 24,8%. Što se tiče muškaraca,

najveći, udjelom u ukupnom broju sezonaca sudjeluju „ponavljači“ koji rade već 5 ili više sezona 9,6%.

Postoji više načina kako doći do sezonskog posla, a anketnim upitnikom ispitanici su mogli odabrati

između 5 ponuđenih odgovora. Trećina ispitanika sezonski posao pronašla je putem prijatelja i

poznanika, dok je posredovanjem Zavoda za zapošljavanje posao u sezoni pronašlo 26,9% anketiranih.

Gotovo petina sezonskih radnika posao je pronašla direktnim kontaktom sa poslodavcem. Vjerojatno

postoji slojevitost načina direktnog kontakta s poslodavcem unutar ovog odgovora, no i ovaj postotak

ukazuje na važnost pripreme osoba zainteresiranih za rad u sezoni i informiranja o važnosti

telefonskog, ako je moguće i osobnog kontakta poslodavca kao prilike za izdvajanje iz skupine

potencijalnih kandidata za radno mjesto.

4,6%

1,8%

1,4%

0,9%

9,6%

18,3%

27,1%

16,5%

6,4%

6,9%

24,8%

81,7%

0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0% 80,0% 90,0%

ovo mi je prva sezona

2 sezone

3 sezone

4 sezone

5 i više sezona

Ukupno

Graf 9. Struktura sezonskih radnika prema broju odrađenih sezona bez Plitvica

Ž M

18,3%

7,8%

7,8%

34,4%

31,7%

Graf 8. Struktura sezonskih radnika prema broju odrađenih sezona bez Plitvica

2 sezone 3 sezone 4 sezone 5 i više sezona ovo mi je prva sezona


6

Uparivanjem varijabli način pronalaženja sezonskog rada i ponavljanje odlaska u sezonu dobivamo

zanimljiv graf iz kojeg vidimo da sezonci kojima je ovo prva sezona posao najčešće pronalaze putem

prijatelja i poznanika, kao što je to slučaj i kod sezonaca kojima je ovo bila 2. sezona. Sezonci koji su do

sada radili već 3 ili 4 sezone češće od ostalih načina traženja posao pronalaze direktno kod poslodavca,

dok je kod anketiranih koji su radili 5 ili više sezona najčešći način pronalaženja posla posredovanjem

Zavoda za zapošljavanje i direktno kod poslodavca.

19,3%

26,9%

16,7%

33,5%

3,6%

0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0%

Direktno kod poslodavca

Posredovanjem Zavoda za zapošljavanje

Putem oglasa na internetu, tisku i sl.

Putem prijatelja i poznanika

kod istog poslodavca

Graf 10. Način pronalaženja sezonskog posla

2,7

14

,9

30

,4

26

,1 29

,2

19

,4

4,3

8,75,7

3,7

24

,3

23

,4

21

,7

21

,7

31

,1

26

,4

20

,3

10

,6

21

,7

21

,7

15

,1 16

,8

52

,7

46

,8

26

,1

21

,7

18

,9

33

,7

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

ovo mi je prvasezona

2 sezone 3 sezone 4 sezone 5 i više sezona Ukupno

Graf 11. Način pronalaženja posla s obzirom na iskustvo rada u sezoni

Direktno kod poslodavca kod istog poslodavca

Posredovanjem Zavoda za zapošljavanje Putem oglasa na internetu, tisku i sl.

Putem prijatelja i poznanika


7

Najvećem broju anketiranih sezonskih radnika sezona traje dulje od 5 mjeseci 36,0%, no s obzirom na

trajanje sezone na Plitvicama nužno je prilagoditi podatke izuzimanjem učinka Plitvica. Na taj način

bitno se smanjuje udio sezonaca koji na sezonskom radu provedu više od 5 mjeseci, pa je tako njihov

udio podjednak sezonskim radnicima koji rade do 3 mjeseca.

Tablica 2. trajanje sezone ukupno i prema učestalosti odlaženja

Trajanje sezone Trajanje sezone prema učestalosti odlaženja

bez Plitvica

sa Plitvicama

prva sezona

2 sezone 3 sezone 4 sezone 5 i više sezona

do 2 mjeseca 14,7% 12,0% 30,6% 12,8% 0,0% 5,6% 7,9%

do 3 mjeseca 22,8% 18,5% 26,4% 17,9% 27,8% 33,3% 18,4%

do 4 mjeseca 19,6% 16,0% 15,3% 33,3% 16,7% 33,3% 14,5%

do 5 mjeseci 19,6% 17,5% 16,7% 15,4% 16,7% 5,6% 28,9%

više od 5 mjeseci

23,2% 36,0% 11,1% 20,5% 38,9% 22,2% 30,3%

S druge strane, ako promatramo trajanje sezone s obzirom na dosadašnje iskustvo rada u sezoni vidimo

da je kod sezonaca kojima je ovo prva sezona najviše onih kojima sezonski rad traje do 2 mjeseca,

sezonaca kojima je ovo druga sezona je najviše sa trajanjem sezone do 4 mjeseca, a među sezoncima

kojima je ovo 3 sezona najviše je onih koji su radili više od 5 mjeseci. Iako se podaci za sezonce kojima

je ovo 4 sezona i gdje je podjednak udio onih koji su radili do 3 i do 4 mjeseca razlikuju od skupina sa

3, te 5 i više sezona možemo zaključiti da radnici koji su do sada odradili više sezona u pravilu dulje

ostaju na sezonskom radu. Iskustvo, realna očekivanja i snalažljivost vjerojatno imaju presudnu važnost

prilikom odabira poslodavaca, zapošljavanja i dužine trajanja sezonskog rada.

Kada govorimo o prosječnoj plaći u sezoni, prema ponuđenim odgovorima anketiranih ona iznosi

4.026,92 KN, no razlikuje se obzirom na zanimanje. Tako prosječna plaća za zanimanja čistačice iznosi

3.707,23 KN, a za sobarice 3.492,30 KN. Konobari su prosječno zarađivali 4.461,11 KN, dok se plaće

radnika u kuhinji kreću od 3.909.10 KN za kuhinjskog radnika do 4.044,76 KN za pomoćnog kuhara i

4.280,95 KN za kuhara. Prosječna plaća za turističke animatore iznosila je 3.900,00 KN.

Duga Resa Karlovac Ogulin Ozalj Slunj Vojnić Ukupno

Potpuno zadovoljan 40,0% 52,3% 60,0% 50,0% 33,3% 52,9% 46,0%

Nisam zadovoljan 15,0% 16,2% 4,0% 0,0% 6,7% 5,9% 11,2%

Djelomično zadovoljan 45,0% 31,5% 36,0% 50,0% 60,0% 41,2% 42,8%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Graf 12. Zadovoljstvo sezonskih radnika zaradom - po ispostavama


8

Nastavno na prosječne plaće sezonskih radnika anketom je istraženo i zadovoljstvo sezonskih radnika

ostvarenom zaradom. Od ukupnog broja anketiranih samo 11,2% nije zadovoljno ostvarenom

zaradom, 42,8% je djelomično zadovoljno, a 46,0% anketiranih je potpuno zadovoljno ostvarenom

zaradom. Na grafu 12 možemo vidjeti zadovoljstvo sezonskih radnika zaradom prema ispostavama iz

kojih dolaze. Postotak nezadovoljnih zaradom je iznadprosječan u ispostavi Karlovac i Duga Resa, dok

iznadprosječni postotak potpuno zadovoljnih zaradom bilježimo u ispostavama Ogulin, Vojnić, Karlovac

i Ozalj.

Iako je najčešće trajanje radnog dana 8 i 8

do 10 sati, neka zanimanja se češće od

drugih javljaju u pojedinim skupinama

trajanja radnog dana. Pa su tako radnici koji

rade od 10 do 12 sati češće konobari i

pomoćni kuhari, dok se među radnicima

koji rade više od 12 sati češće javljaju kuhari

i pomoćni kuhari. Od 8 do 10 sati češće rade

sobarice, dok manje od 8 sati češće rade

sobarice i čistačice. Radno vrijeme od 8 sati

češće se javlja u zanimanju konobar, a zatim

podjednako često kod sobarica, čistačica,

prodavača i radnika u održavanju.

Što se tiče zadovoljstva smještajem podaci daju pozitivan dojam. Od ukupnog broja anketiranih 79,9%

sezonaca imalo je osiguran smještaj od strane poslodavca, dok petina njih nije imala osiguran smještaj.

Gledano prema razini zadovoljstva anketiranih koji su imali osiguran smještaj većina je potpuno

zadovoljna organizacijom smještaja i kvalitetom hrane dok 9,8% sezonaca iskazuje nezadovoljstvo

smještajem i kvalitetom hrane. Temeljem ovih podataka možemo zaključiti da glavnina sezonskih

radnika ima pozitivno iskustvo sa smještajem i kvalitetom hrane organiziranim od strane poslodavca.

34,4%

9,8%

55,8%

79,9%

20,1%

0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0% 80,0% 90,0%

Djelomično zadovoljan

Nisam zadovoljan

Potpuno zadovoljan

Da

Ne

Graf 14. Smještaj i zadovoljstvo smještajem i kvlaitetom hrane

14,9%

10,9%

33,7%

33,3%

7,2%

Graf 13. Trajanje radnog dana

10 do 12 sati 12 sati i više8 do 10 sati 8 satimanje od 8 sati


9

48,6% anketiranih odgovorilo je na pitanje o nedostajućim znanjima prilikom rada u sezoni. Od

anketiranih koji su odgovorili na pitanje 53,0% navodi strane jezike kao znanje koje im najviše

nedostaje, a najčešće je to engleski jezik, te njemački i talijanski. Također, 24,6% anketiranih koji su

odgovorili na pitanje smatra da su imali sva potrebna znanja za uspješno obavljanje sezonskog posla,

dok 8,2% ispitanih iskazuje potrebu za dodatnim kuharskim znanjima.

Tablica 3. Nedostajuća znanja sezonskih radnika

Nedostajuća znanja Anketirani

strani jezik (nije specificiran) 36

engleski 12

njemački 15

talijanski 8

ništa 33

kuharska znanja 11

rad na grillu 2

coctel majstor 1

pekarska znanja 2

specijalizacija za slastice 2

radno iskustvo 5

rad sa fiskalnom blagajnom i poznavanje zakona 4

rad sa viljuškarom 1

pizza majstor 1

thetahiling 1

Ukupno 134

Na pitanje o korištenju usluga HZZ-a vezano za sezonsko zapošljavanje u turizmu odgovorilo je 269 ili

97,5% anketiranih od čega njih 84 ili 31,2% nije koristilo niti jednu uslugu HZZ-a vezanu za sezonsko

zapošljavanje. Od anketiranih koji su koristili neku od usluga HZZ-a najčešće je korištena usluga pravo

na povrat putnih troškova 44,6%. Najmanje su korištene usluge radionica za sezonske radnike (pod

time se prvenstveno misli na organizirani grupni dolazak turističkih kompanija u PU Karlovac) 5,2%.

28,4%

21,8%

5,2%

44,6%

0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0% 45,0% 50,0%

Posredovanje i povezivanje s poslodavcem

Individualno savjetovanje o sezonskomzapošljavanju sa savjetnikom

Radionice za sezonske radnike

Pravo na povrat putnih troškova

Grad 15. Korištenje usluga HZZ-a vezanih za sezonsko zapošljavanje


10

Ako promatramo prema ispostavama možemo uočiti da sezonski radnici u svim Ispostavama, osim u

ispostavi Ogulin, najviše koriste pravo na povrat putnih troškova, dok je u ispostavi Ogulin najviše

korištena usluga individualno savjetovanje o sezonskom zapošljavanju sa savjetnikom. Također, više

od prosjeka posredovanje i povezivanje s poslodavcem koriste anketirani u ispostavama Duga Resa,

Ogulin i Slunj (gledano ukupno anketirani u ispostavi Slunj), dok individualno savjetovanje o sezonskom

zapošljavanju sa savjetnikom više od prosjeka koriste anketirani sezonski radnici u ispostavama Ogulin

i Slunj. Znatno ispod prosjeka uslugu posredovanja i povezivanja s poslodavcem koriste sezonski radnici

u ispostavama Karlovac i Vojnić, dok uslugu individualnog savjetovanja o sezonskom zapošljavanju sa

savjetnikom znatno ispod prosjeka koriste sezonski radnici u ispostavama Duga Resa, Ozalj i Vojnić.

Tablica 4. Korištenje usluga HZZ-a vezanih za sezonsko zapošljavanje prema ispostavama

Duga Resa

Karlovac Ogulin Ozalj Slunj Slunj bez Pl.

Vojnić Ukupno

Posredovanje i povezivanje s poslodavcem

33,3% 18,5% 30,8% 25,0% 47,7% 24,1% 7,7% 28,4%

IS o sezonskom zapošljavanju sa savjetnikom

12,5% 21,0% 38,5% 12,5% 29,2% 34,5% 15,4% 21,8%

Radionice za sezonske radnike 2,1% 7,3% 7,7% 0,0% 4,6% 3,4% 0,0% 5,2%

Pravo na povrat putnih troškova 52,1% 53,2% 23,1% 62,5% 18,5% 37,9% 76,9% 44,6%

Iako trećina ispitanika nije koristila

usluge Zavoda i tu postoji prostor za

poboljšanje rada sa nezaposlenim

osobama od informiranja do pripreme

osobe za sezonski rad, većina ispitanika

koja je koristila neku od usluga HZZ-a

vezanih za sezonsko zapošljavanje u

potpunosti je zadovoljna pruženim

uslugama. Iz navedenog možemo

izvesti zaključak o pozitivnom iskustvu

sezonskih radnika sa uslugama koje

pruža zavod za zapošljavanje. Kako to

izgleda po ispostavama možemo vidjeti

u donjem grafu 17.

32,0%

3,6%64,4%

Graf 16. Zadovoljstvo sezonskih radnika uslugama HZZ-a

Djelomično zadovoljan Nisam zadovoljan Potpuno zadovoljan


11

Vidimo da ispostave Ogulin, Ozalj, Slunj i Vojnić nemaju nezadovoljnih korisnika usluga HZZ-a vezanih

za sezonsko zapošljavanje, dok male udjele nezadovoljnih korisnika bilježe ispostave Duga Resa i

Karlovac. Također, znatno iznad prosjeka udjele potpuno zadovoljnih uslugama bilježe ispostave Vojnić

i Ozalj.

Više od polovice ispitanika u potpunosti je zadovoljno ovogodišnjim radom u sezoni, dok ih je 6,2%

nezadovoljno i to prvenstveno pod utjecajem nezadovoljstva ostvarenim zaradama (88,2%). Ipak

činjenica da je od anketiranih koji nisu bili zadovoljni ovogodišnjom sezonom njih 70,6% spremno i

sljedeće godine ići na sezonu govori da jednokratno negativno iskustvo ili nezadovoljstvo nema

prevladavajući učinak na donošenje odluke o ponovnom radu u sezoni. Od ukupnog broja anketiranih

njih 94,2% spremno je i sljedeće godine raditi sezonski u turizmu.

32

,3%

35

,7%

38

,5%

20

,0%

30

,8%

8,3

% 32

,0%

6,5

%

6,0

%

3,6

%

61

,3%

58

,3%

61

,5%

80

,0%

69

,2%

91

,7% 6

4,5

%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Duga Resa Karlovac Ogulin Ozalj Slunj Vojnić Ukupno

Graf 17. Zadovoljstvo sezonskih radnika uslugama HZZ-a - ispostave


41,8%

6,2%

52,0%

Graf 18. Zadovoljstvo ovogodišnjim radom u sezoni



12

Na otvoreno pitanje o zamjerkama tj. prostoru za promjenu i poboljšanje u sljedećoj sezoni odgovorilo

je 135 anketiranih (48,9%) i u najvećoj mjeri navelo bolju plaću i međuljudske odnose, njih 40,7%. Često

se to odnosi na nezadovoljstvo neisplatom prekovremenih sati, kao i loše međuljudske odnose pod

utjecajem velike fluktuacije radnika koji imaju drugačija očekivanja ili nemaju dovoljno iskustva za

adekvatno obavljanje pojedinih poslova za koje su zaduženi. Također, bolji uvjeti rada u smislu

smještaja i hrane javljaju se kao česta zamjerka poslodavcima i element kojeg bi poslodavci trebali

poboljšati u sljedećoj sezoni.

Predstavljeni podaci daju sumaran pregled obilježja sezonskih radnika sa područja Karlovačke županije.

Za donošenje ozbiljnijih zaključaka potrebne su dugotrajnije serije podataka kako bi se uočio i potvrdio

trend i postojanost pojedinih obilježja, no već ovi podaci mogu poslužiti kao mjerodavan izvor

informacija o procesu sezonskog zapošljavanja od traženja posla do samog povratka sa sezonskog rada.

Možemo izvesti zaključak da je većina sezonskih radnika zadovoljna primanjima i ovogodišnjim radom

u sezoni, te da je više od 90,0% anketiranih spremno i sljedeće godine otići u sezonu bez obzira na

ovogodišnje manje ili više pozitivno iskustvo. Također, iskusniji sezonci osiguravaju duže trajanje

sezonskog rada no i sami iznose potrebu za dodatnim znanjima koja bi im pomogla prilikom rada u

sezoni i to prvenstveno bolje poznavanje i razumijevanje barem jednog stranog jezika. To je i razumljivo

s obzirom da 40,0% sezonaca čine osobe starije od 40 godina, dijelom bez završene srednje škole, i

svakako bi intervencija u obliku prilagođenih edukacija u organizaciji Zavoda imala koristi ali i pozitivan

prijam kod ciljane skupine. Podaci po ispostavama od korištenju zavodskih usluga vezanih uz sezonsko

zapošljavanje do geografskog kretanja sezonskih radnika mogu poslužiti kao orijentir za rad savjetnika

prilikom informiranja o sezoni, te objedinjeni sa interpretiranim ostalim podacima i informacijama iz

ovog izvještaja biti od koristi kod kreiranja programa i sadržaja usmjerenog motivaciji i samoj pripremi

nezaposlenih osoba za sezonski rad.

5,9%

8,9%

8,9%

9,6%

14,8%

40,7%

0,00% 5,00% 10,00% 15,00% 20,00% 25,00% 30,00% 35,00% 40,00% 45,00%

normalno radno vrijeme

bolji odnos poslodavca prema radnicima

bolja organizacija rada

dulja sezona

bolji uvjeti rada (smještaj i hrana)

bolja plaća i međuljudski odnosi

Graf 19. Prijedlozi za promjenu i poboljšanje u sljedećoj sezoni

Documents

Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. - hzz.hr · sezonskih radnika prema dobnim skupinama. Pa tako vidimo da u dobnim skupinama od 18 do 39 godina dvotrećinskom većinom prevladavaju