Senzorna integracija u cilju senzibiliziranja djeteta za primjenu

Montessori pedagogije

Iva Balenović, Montessori odgojiteljica, prof. soc. pedagog - spec. rane intervencije, pedagog Senzorne integracije

Senzorna integracija

Senzorna integracija je organizacija osjeta koja se koristi najčešće za postizanje svjesnog, ciljanog, prilagođenog odgovora.(Jean Ayres,

1972, 1979)

To je način na koji koristimo informacije koje primamo osjetilima iz tijela i okoline, a moraju se integrirati kako bismo imali potpunu sliku

tko smo mi, gdje smo i što se oko nas događa.

Disfunkcija senzorne integracije je centralni poremećaj registracije i/ili obrade senzoričkih

stimulusa. Pri tome periferni senzorički i motorički organi nisu oštećeni.

Senzorno integrirani mozak prima osjetne informacije iz našeg tijela i okoline, interpretira ih i organizira u svrsishodne odgovore (adaptivna ponašanja).

Obično se taj proces odvija bez poteškoća i svjesnog napora.

Osjetni sustavi se počinju razvijati vrlo rano tijekom intrauterinog razvoja i ako ništa ne ometa taj razvoj rezultat je dobra senzorna integracija.

Hiperreaktibilnost

- desenzibilizacija

Hiporeaktibilnost

- senzibilizacija

vizualno

auditivno

olfaktorno

gustativnotaktilno

vestibularno

proprioceptivno

“Nihil est in intelectu quod non prius fuerit

in sensu”

“Ništa nije u razumu što prije nije bilo u

osjetilu”

Desenzibilizacija i senzibilizacija –

promatranjem reakcija djeteta i prilagodbom

prostora

MOZAK I ŽIVČANI SUSTAV

ORJENTIRA SE PREMA

SENZORNIM INFORMACIJAMA

DISKRIMINIRA BITNE

INFORMACIJE OD NEBITNIH

ORGANIZIRA I PROCESIRA

SENZORIČKI ULAZ

STVARA VEZE S PRETHODNIM ISKUSTVIMA

SPREMA VAŽNE INFORMACIJE I

ODBACUJE NEVAŽNE

OMOGUĆUJE RAZUMIJEVANJE I PRAVILNU PERCEPCIJU OKOLINE I SITUACIJE

OPTIMALNI STUPANJ POBUĐENOSTI NA AKCIJU, PAŽNJU I ADEKVATNO PONAŠANJE U SITUACIJI, ADAPTIVNI ODGOVORI ODGOVARAJUĆU INTERAKCIJU S OKOLINOM

OMOGUĆUJE UČENJE I RAZVOJ

POKRET VID SLUH OKUS DODIR NJUH POLOŽAJ TIJELA

Teškoće/disfunkcije senzorne intergacije

POTEŠKOĆE REGISTRACIJE - pretjerana osjetljivost ili neosjetljivost na senzoričke podražaje

POTEŠKOĆE MODULACIJE - sposobnost reguliranja i organiziranja stupnja, intenziteta i prirode odgovora na senzoričke podražaje

POTEŠKOĆE DISKRIMINACIJE - odabiranja važnijih od manje važnih i nevažnih informacija te neprimjereno odgovaranje na senzorne podražaje odgođeni odgovor ili potpuni izostanak odgovora)

Navedene poteškoće izravno utječu na uzbuđenost (napetost), pažnju, motivaciju, organizaciju ponašanja, motoričko planiranje, smislenu interakciju i otvaraju djetetu put za uspješno učenje.

Cilj terapije senzorne integracije je osigurati dobru organizaciju zaprimljenih osjetilnih informacija kroz konstruktivne i smislene

aktivnosti odnosno igru što djetetu omogućava primjeren izazov - esencijalno za usvajanje temeljnih koncepata piramide

učenja.

SENZORNI

SUSTAVI

TAKTILNI OSJETI DODIRA

VESTIBULARNI

OSJETI RAVNOTEŽE

PROPRIOCEPTIVNI

OSJETI POLOŽAJA TIJELA

VIZUALNI

OSJETI VIDA

AUDITIVNI

OSJETI SLUHA

GUSTATIVNI

OSJETI OKUSA

OLFAKTORNI

OSJETI MIRISA

RAZVOJ SENZOMOTORIČKIH SPOSOBNOSTI (DO 12MJ)

SAZRIJEVANJE REFLEKSA

SHEMA TIJELA POSTURALNI MEHANIZMI

PRAKSIJA – MOTORIČKO PLANIRANJE BILATERALNA INTEGRACIJA

PUTEM SENZOMOTORIČKIH SPOSOBNOSTI UČENJE KONKRETNIH KONCEPATA1-5 G

VIDNOPROSTORNA PERCEPCIJA

SPOSOBNOST USMJERENOSTI NA DRUGE

VJEŠTINE GRUBE MOTORIKE

VJEŠTINE FINE MOTORIKE SOCIOEMOCIONALNA KONTROLA

KORISTI PERCEPTIVNOMOTORIČKE VJEŠTINE DA BI DOSEGLO AUTOMATIZIRANU RAZINU FUNKCIJE0D 5 G- FAZA UČENJA

VJEŠTINE PISANJA, ČITANJA, BROJANJA

SAMOSTALNOST I OSOBNI RADNI STIL

EMOCIONALNA ZRELOST

PREDOČAVANJE I ZAMIŠLJANJE

TEORIJA UČENJA

GOVOR I JEZIK

SVRHOVITA AKTIVNOST

KONCENTRACIJA

RJEŠAVANJE PROBLEMA

Optimalan razvoj djeteta ovisi o načinu korištenja informacija koje prima osjetilima iz

vlastitog tijela i okoline.

Različiti senzorički podražaji koje dijete voli ipodražaji koje dijete izbjegava, na koje loše

reagira, povoljni i nepovoljni - utječu na igru, učenje, ponašanje i socijalne interakcije te nasvakodnevne aktivnosti kao što su odijevanje,

spavanje, hranjenje.

Ključni principi senzorne integracije prema J. Ayers

izazov primjeren djetetu (“just right challenge”)

senzoričko iskustvo u igri i smislenim aktivnostima omogućuje adaptivno ponašanje

procjena, evaluacija i tretman kroz prilagođavanje i promjene senzoričkog okružja (pravovremeno i poticajno za učenje)

aktivno sudjelovanje djeteta u smislenim aktivnostima

djetetu usmjerene i djetetom vođene aktivnosti (individualizirani pristup)

pažnja usmjerena na dijete

poticanje intrinzične motivacije djeteta – uključenost djeteta u igru

uspostavljanje stanja mirne pozornosti (svjesnosti) što je esencijalno za održavanje pažnje korištenjem taktilnih, proprioceptivnih i vestibularnih poticaja

Djeluje li odabrana aktivnost organizirajuće i motivirajuće

To ostvarujemo kroz

Pažljivo kreiran individualni raspored aktivnosti kojim se osigurava određena količina senzoričkog unosa potrebnog da CNS djeluje organizirano i fokusirano

Dijete je aktivan sudionik

Vestibularni sustav

Daje informacije o položaju tijela obzirom na silu težu

Ljuljanje, vožnja, okretanje, hvatanje ravnoteže, spuštanje

Proprioceptivni sustav

dubinska percepcija

Daje informacije o istezanjima i stezanjima mišića, tetiva i zglobova

Pritisak, povlačenje, guranje, padanje, istezanje

Taktilni sustav/dodir

Daje informacije o predmetima iz okoline koji su dotaknuti

Pjena za brijanje, trljanje, četkanje, hodanje bosih nogu, hvatanje rukama, igranje predmetima

Senzorna integracija

Montessoripedagogija

Poticanje svih osjetila

Struktura,ritam i rituali u Montessori aktivnostima i

Montessori pripremljena okolina omogućuje djetetu regulaciju

senzornog unosa i normalizaciju ponašanja

Individualizirani pristup te učenje brige o sebi razvija kompetentnost djeteta u svakodnevnom životu i

intrinzično potiče dijete u vlastitom razvoju

Prilagodba Montessori materijala i pripremljena okolina omogućuje

individualan rad prilagođen svakom djetetu u skladu sa

razdobljima posebne osjetljivosti

Promatranje djeteta u aktivnostima omogućuje uvid u

djetetove razvojne potrebe

Intrizična motivacija, sloboda odabira aktivnosti

Razvoj osjetljivosti za potrebe drugih i prihvaćanje različitosti

Učenje čineći, ”pomozi mi da učinim sam”

Potiče razvoj praksije te motoričko planiranje kroz sekvencioniranje

Razdvajanje aktivnosti na male cjeline

Prirodni oblici kretanja,

Ruka kao alatka mozga

Učenje kroz pokret

Ponavljanje i individualni ritam u aktivnostima

Pristup djeci s teškoćama putem Senzorne integracije i Montessori

pedagogije

SENZORNA PROCJENA

BASELINE (POČETNA SNIMKA)

PROCJENA SENZORNE

INTEGRACIJE (SIPT)

TEST POREMEĆAJA

SENZORNE INTEGRACIJE

(TPSI)

LJESTVICA ZA ODREĐIVANJE OSJETLJIVOSTI NA DODIR KOD

DJECE

UPITNIK ZA RODITELJE

SNIMKA IGRE DJETETA S

RODITELJIMA

SNIMKA UČENJA NOVE AKTIVNOSTI S RODITELJIMA

SENZORNI TRETMAN

BASELINE

Osnovni cilj – adaptivno ponašanje

• Poboljšanje sposobnosti djeteta u njegovoj interakciji sa okolinom i snalaženjem u promijenjivim životnim okolnostima

kroz:

• Normalizaciju senzoričke obrade

• Promjene nivoa uzbuđenja

• Postizanje motivacije koja je “motor” akcije

• Poboljšanje motoričkog planiranja

• Poboljšanje organizacije ponašanja

Utjecati na poboljšanje praksije i motoričkog planiranja kroz balans stimulacije taktilnog, proprioceptivnog i vestibularnog sustava

kontakt očima

razvoj praksije i motoričkog planiranja

bilateralna integracija

shema tijela

sekvencioniranje

razvoj govora, fine motorike, igre

emocionalna kontrola

Dugoročno:

razvoj socijalnih vještina,

ideacije

vještina pisanja i čitanja

samostalnosti

RAD S DJETETOM

SENZORNA SOBA

MONTESSORI SKUPINA

KROZ MONTESSORI

VJEŽBE

SURADNJA S RODITELJIMA

IGRA IGRALIŠTE

SENZORNA SOBA

MONTESSORI AKTIVNOSTI U SKUPINI

SURADNJA S RODITELJIMA

PODRŠKA I ZAJEDNIČKO PLANIRANJE AKTIVNOSTI

SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI KOD KUĆE

PARTNERSKI ODNOS SA

RODITELJIMA

POSTIGNUĆA

Briga za sebe

Socijalne vještine

Svrhovita igra

Motoričko planiranje

Bolja shema tijela

Učinkovitija senzorička obrada

Poticanje u Montessori pedagogiji kroz prizmu Teorije razvoja senzorne integracije (Kull i

Royeen)

poticanje svih senzornih sustava

kroz kretanje-dijete razvija shemu tijela, praksiju, bilateralnu

integraciju, posturalne mehanizame

razvoj vizualno prostorne percepcije, grube i fine motorike

Poticanje rane komunikacije,

socioemocionalnekontrole

Razvoj percepcije, poticanje usmjeravanja pažnje, koncentracije

Poticanje razvoja samostalnosti, brige o sebi i okolini, osobnog

radnog stila i emocionalne zrelosti

razvoj pisanja, brojanja i čitanja te drugih vještina

Razvoj socijalnih vještina i normalizacije ponašanja

Aktivnosti u Montessori pedagogiji integriraju:

kako bi moglo

razviti

slijedeće

senzomotoričke

sposobnostisenzomotoričke

sposobnosti za učenje i

razvoj

konkretnih koncepata

Koristi perceptivno

motoričke vještine da bi

doseglo automatiziranu

razinu funkcije

HVALA NA PAŽNJI!