Percepcija ponašanja i potreba darovite djece u odnosu na duljinu staža odgojiteljica

Copyrigt Centar Bistrić 2012 1

Jasna Cvetković-Lay,dipl.psih.Tajana Lankaš,mag.psych.

U znanstvenim radovima često su razmatrane osobine darovite djece koje ih razlikuju od ostale djece, kao i njihove različite potrebe te postupci kojima bi se odgojitelji i učitelji trebali služiti kako bi zadovoljili te potrebe (npr. Crljen i Polić, 2006; Krneta, 2009;Shechtman i Silektor, 2012)

No, koja su to ponašanja darovite djece koja odgojiteljima pričinjavaju najviše problema? S druge strane, koja ponašanja priželjkuju i kojima se dive?

Znaju li odgojiteljice točno dekodirati potrebe koje leže u pozadini nepoželjnih ponašanja te kojim se korektivnim postupcima najčešće služe kako bi izbjegla ponavljanje tih negativnih ponašanja?


Psihičko zdravlje, pozitivna slika o sebi, fleksibilnost, strpljivost, pozitivnost i otvorenost utječu na rad s darovitima kao i na stavove prema darovitoj djeci (Wilson i Headley, 1999; prema Sindik, 2010)

Povezanost mašte i empatije sa stavovima prema darovitoj djeci (Sindik, 2010)

Prediktori pozitivnosti gledišta učitelja o darovitosti: ugoda iskustva rada s darovitima, zaokupljenost učiteljskim radom, zadovoljstvno u radu i dužina radnog staža (Čudina-Obradović i Posavec, 2009)


Dužina staža odnosno radno iskustvo utječe na percepciju pozitivnih i negativnih ponašanja darovite djece

Dužina staža odnosno radno iskustvo pomaže u “dekodiranju” negativnih ponašanja i prepoznavanju potreba koje stoje iza njih

Dužina staža odnosno radno iskustvo olakšava osmišljavanje postupaka kojima je moguće korigirati negativna ponašanja


odgojiteljice uključene u neki oblik edukacija za rad s darovitom djecom predškolske dobi (hospitiranje u radionicama ili seminari u organizaciji Centra "Bistrić" i AZOO)

odgojiteljice koje su imale iskustvo bar sa jednim stručno identificiranim darovitim djetetom

ukupan broj odgojiteljica koje su popunjavale vježbu N=92


U konačni uzorak su ušle odgojiteljice koje su vježbu ispunile u cijelosti i navele godine staža (N=38)

U uzorak nisu ušle odgojiteljice:

koje su vježbu ispunile u cijelosti, ali nisu navele godine staža (n=35)

odgojiteljice koje su navele samo pozitivna ili samo negativna ponašanja (n=16)

odgojiteljice koje su navele samo potrebe i korektivne postupke (n=3)


Zadatak 1: Razmislite o ponašanju darovitog djeteta koje

poznajete. Neka ponašanja vas ljute ili ne znate kako s njima izaći na kraj, u najmanju ruku željeli bi da su drugačija. S nekima ste oduševljeni. Pokušajte ih, za početak, razvrstati u dvije kolone navedene u tabeli.

NEGATIVNA POZITIVNA


Zadatak 2: Razmotrite stavku po stavku navedena negativna

ponašanja i pokušajte ispuniti ovu tabelu u svjetlu općih potreba sve djece (potreba za ljubavlju, moći, slobodom i zabavom) ali i posebnih potreba darovite djece. Što namjeravate učiniti da njihove potrebe prikladno zadovoljite? Kako ćete znati da ste u tome uspjeli?

PONAŠANJE POTREBA ŠTO ČINIM

Tisuću zaštoRadoznalost, potreba za

istraživanjemSamostalni projekt


Odgojiteljice neovisno o dužini radnog staža navode jednak broj nepoželjnih ponašanja darovite djece

Odgojiteljice dužeg radnog staža navode nešto veći broj pozitivnih ponašanja, ali ni ta razlika nije statistički značajna


Odgojiteljice dužeg radnog staža prepoznaju nešto više potreba u pozadini negativnih ponašanja, ali navode manje primjera mogućih korektivnih postupaka

Ipak, razlike su male i nisu se pokazale statistički značajne



1. osjetljivost na vlastite pogreške

2. dosada u rutinskim aktivnostima

3. želja za dominacijom i vodstvom

4. svojeglavost5. stalno zapitkivanje i

povećana aktivnost6. djeluju odsutno7. kritiziranje drugih8. zatvorenost i izolacija

od drugih9. prosti su

10. nestrpljivost i netolerantnost

11. snažna emocionalnost i povremena agresija

12. nesuradnja13. razmaženost i traženje

pažnje14. povodljivost15. isključiva usmjerenost na

jedno područje16. površna pažnja i

smanjena koncentracija17. neurednost18. nepredvidljivost



Odgojiteljice kraćeg radnog staža navode ponašanja koja se mogu svrstati u manji broj kategorija ne navode ponašanja koja karakteriziraju

nestrpljivost i netolerantnost, povodljivost, neurednost te nepredvidljivost darovite djece

Najveći problem predstavlja im svojeglavost te, u nešto manjoj mjeri, česta dosada koju darovita djeca doživljavaju prilikom uobičajenih aktivnosti kao i njihova nespremnost na suradnju



Odgojiteljice s dugogodišnjim radnim stažem kao najčešće nepoželjno ponašanje darovite djece navode pretjeranu osjetljivost na vlastite pogreške

Također, problem im često predstavlja nesuradnja darovitih, kao i površna pažnja i smanjena koncentracija za vrijeme uobičajenih (njima nezanimljivih) aktivnosti, svojeglavost te konstantno zapitkivanje



1. izvrsnost u određenom području

2. znatiželja; istraživački duh

3. kreativnost4. neagresivnost5. otvorenost i opuštenost6. lakoća zapamćivanja7. usredotočenost i

ustrajnost8. suradnja i spremnost na

pomoć9. pozitivna energija

10. tolerantnost i prilagodljivost

11. bogatstvo rječnika i dobre komunikacijske vještine

12. spretnost pri rješavanju problema

13. samostalnost14. lakoća usvajanja znanja15. karakteristike vođe16. moć zapažanja i brzo

shvaćanje odnosa17. korištenje “zdravog

razuma” i praktičnog znanja


Copyrigt Centar Bistrić 2012

19

Odgojiteljice s manje iskustva ponovno daju homogenije odgovore, odnosno navedena ponašanja mogu se svrstati u manji broj kategorija

Kao najčešće pozitivno ponašanje izdvajaju iznimnu moć zapažanja i brzo shvaćanje različitih odnosa, kao i izuzetnu znatiželju darovite djece



Iskusnije odgojiteljice prisjećaju se i ponašanja koja se mogu svrstati u kategorije neagresivnosti, otvorenosti i opuštenosti, pozitivne energije, spretnosti pri rješavanju problema i lakog zapamćivanja te samostalnosti

Najviše su zadivljene neprestanim upitima i znatiželjom darovite djece, kao i njihovom kreativnosti te bogatstvom rječnika



1. potreba za uvažavanjem u socijalnom kontekstu2. potreba za samopotvrđivanjem (samopoštovanjem)3. potreba za moći4. potreba za izazovima (“mentalnom hranom”)5. potreba za upornosti6. potreba za istraživanjem7. potreba za znanjem (znatiželja)8. potreba za izbjegavanjem obveza (općenito

nezanimljivih stvari)9. potreba za slobodom10. potreba za ljubavi



Ove odgojiteljice nabrajaju manje potreba koje su u pozadini nepoželjnih ponašanja (istu potrebu vide kao odgovornu za više problematičnih ponašanja)

Potrebu za izazovima najčešće ističu kao onu u pozadini negativnih ponašanja darovite djece



Ove odgojiteljice ističu potrebu za samopotvrđivanjem kao najčešće odgovornu za nepoželjna ponašanja darovite djece

Za razliku od manje iskusnih kolegica, uviđaju potrebu za uvažavanjem (posebno u socijalnom kontekstu) kao jako važnu

Također, navode još i potrebu za upornosti (završavanjem započete aktivnosti) i potrebu za ljubavi



1. poticanje na prihvaćanje druge djece2. dodjeljivanje uloge pomagača3. razgovor i verbalizacija problema4. ponuda raznovrsnih aktivnosti5. pokretanje projekta6. motiviranje darovitog djeteta7. dosljednost odgojitelja8. prilagodba aktivnosti9. davanje posebnih zaduženja i zahtjevnijih

zadataka10. naglašavanje važnosti pridržavanja dogovora11. pomoć u istraživanju12. isticanje uspjeha darovitog djeteta



Odgojiteljice s manje radnog staža najčešće se koriste ponudom raznovrsnijih aktivnosti kako bi korigirale nepoželjna ponašanja darovite djece



Ove odgojiteljice koriste raznovrsnije postupke kako bi korigirale nepoželjna ponašanja (npr. poticanje na prihvaćanje drugih, isticanje uspjeha ili pružanje pomoći oko istraživanja)

Kao najčešće korišten korektivni postupak navode prilagodbu aktivnosti prema željama i potrebama darovite djece, kao i pružanje raznovrsnijih aktivnosti na izbor darovitima



Iako se ne razlikuju po broju uočenih pozitivnih i negativnih ponašanja darovite djece, kao ni u broju prepoznatih potreba i predloženih korektivnih postupaka, odgojiteljice se ponešto razlikuju u kategorijama ponuđenih odgovora ovisno o dužini radnog staža

pritom odgojiteljice kraćeg radnog staža daju homogenije odgovore


Senzibilizacija i edukacija odgojiteljica na osobine i potrebe darovite djece

Pomoć psihologa u “dekodiranju” što zapravo stoji iza nekih ponašanja (primjerice strah od neuspjeha, perfekcionizam, potreba za izazovima i samopotvrđivanjem...)

Pomoć u osmišljavanju prikladnih “korektivnih postupaka” odnosno individualizaciju pristupa i obogaćivanju programa za darovitu djecu


Cvetković-Lay,J. (2005.). Problemi su meni laki, jer se riješit može svaki, Kako i zašto organizirati radionice za darovitu djecu, Centar “Bistrić”, Zagreb.

Crljen, M. i Polić, R. (2006). Briga za nadarenu djecu. Metodički ogledi, 13, 137-147.

Čudina-Obradović, M. i Posavec, T. (2009). Korelati pozitivnih, negativnih i ambivalentnih gledišta učitelja o darovitosti. Napredak, 150, 425-450.

Krneta, Lj. (2009). Percepcije potreba darovitih kao društvene elite. ISBN 978-86-7372-114-9, 15, 298-306.

Shechtman, Z. i Silektor, A. (2012). Social Competencies and Difficulties of Gifted Children Compared to Nongifted Peers. Roeper Review, 34, 63-72.

Sindik, J. (2010). Povezanost emocionalne kompetencije te mašte i empatije odgojitelja sa stavovima o darovitoj djeci. Život i škola, 24, 65-90.


Documents

Percepcija ponašanja i potreba darovite djece u odnosu na duljinu staža odgojiteljica