issn: 1848-2929 · istočne Europe, Latinske Amerike, Bliskog istoka, Sje-verne Amerike i zapadne Europe. Dobitnici su ovogodišnjih nagrada one banke koje su brižno pazile na potrebe

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 66, godina XI, travanj 2017.

issn

: 184

8-29

29

tema brojaPoslovni softver

posebni prilozi

intervjuTihana Marelja

Digitalna budućnostTelekomunikacijeGraditeljstvo i nekretnineKontinentalni turizam

32 BIZdirekt � travanj 2017. www.mirakul.hr

Sadržaj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Tihana Marelja, direktorica Zagrebačkog inkubatora poduzetništva

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Šri Lanka

FinancijeIntegrirani pristup upravljanja rizicima - podloga učinkovitom upravljanju

Poslovne informacije Tvrtke žele prediktivnu analitiku kao dio standardne ponude BI alata

EnergetikaHrvatska iskoristila samo 2 posto raspoloživih EU fondova za energetiku

AutomobiliGlobalno auto tržište poraslo je 5,6% na 84,24 milijuna vozila

Poslovni kalendar

14 tema broja: Poslovni softver

Iako su do određene razine potrebe svih tvrta-ka slične, u nekim detaljima, svaka tvrtka ima specifične softverske potrebe. Bilo da se radi o ra-sporedu, računovodstvu, odnosu s klijentima, dobavljačima, upravljanju dokumentima i slično, softverska rješenja osiguravaju kvalitetno funkcioni-ranje poslovanja.

39 Telekomunikacije

10

20

28

34

45

62

66

54 Kontinentalni turizam

23 Digitalna budućnost

51 Graditeljstvo i nekretnine


Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Da-

niela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Banana ostaje banana, pa bila i država

Tek se tinta od prošlog uvodnika ohladila, a već se mo-ram posipati pepelom. Više, nažalost, nemamo, relativno, stabilnu političku i gospodarsku situaciju. Kihnuo je, i ozbiljno se prehladio, ni manje ni više nego Agrokor. Ono što je do jučer bilo nezamislivo, sada je postalo itekako re-alno. I za mnoge vrlo bolno. Nažalost, apetiti su bili veći od mogućnosti. Ili ega? U svakom slučaju, u pisanju ovog uvodnika, tek se potpisao standstill aranžman i ne zna se još kako će se sve odvijati, ali prilično je sigurno da ćemo uskoro gledati neki novi Agrokor, bez obitelji Todorić. Je li to dobro ili ne za Hrvatsku? Postoji nekoliko kriterija. Pod broj jedan je, naravno, što će napraviti nova uprava: restrukturiranje ognjenim mačem samo da si vrate lovu, ili će se ipak gledati i dugoročna opstojnost i rast biznisa. Pod broj dva, je li uopće toliki značaj Agrokora za naše go-spodarstvo, koji mu pripisuju? I pod broj tri, je li Agrokor više štetio našem gospodarstvu, kroz svoj način poslovanja s državom i dobavljačima, ili je ipak više značio kroz svoj rast, strane akvizicije i ulaganje u modernizaciju i najno-vije tehnologije, pri čemu mislim, recimo, na projekte i zemlju u Baranji, koji se najčešće citiraju u tom kontekstu. Sve u svemu, Hrvatska je još jednom dokazala kako ima mizerno gospodarstvo, koje toliko ovisi o jednom gospo-darskom subjektu, i o jednoj gospodarskoj grani, turizmu, da je to prilično jedinstven primjer u svijetu. Banana će očito uvijek biti banana, pa makar se radilo o državi. Neću dalje pisati o ovoj temi, trenutno je jako puno nepoznani-ca, a i muka mi je pomalo. Posvetimo se vedrijoj tematici.

U ovom broju zadovoljstvo nam je bilo intervjuira-ti Tihanu Marelju, direktoricu Zagrebačkog inkubatora poduzetništva. Startup kultura je u Hrvatskoj u snažnom uzletu, i to predstavlja jedan od najzdravijih dijelova našeg gospodarstva, s najvećim potencijalom. Što sve rade u in-kubatoru pročitajte u vrlo zanimljivom intervjuu.

Tema broja je poslovni softver. Uvijek aktualna i inte-resantna tematika, s pregršt korisnih informacija za po-duzetnike. Od specijaliziranih IT rješenja, budućnosti ERP-a, CRM-a, do zaštite poslovnih informacija. Obrađujemo i umjetnu inteligenciju, blockchain te pa-metnu specijalizaciju u IT sektoru. Tržište se i dalje ubrzano mijenja, a mi vas nastojimo držati u tijeku s najvažnijim promjenama i novitetima. Vrlo bliska tema navedenoj je Digitalna budućnost, još jedan izvrstan pri-log koji ide korak dalje od Teme broja, u svijet kojim će dominirati umjetna inteligencija, pametni gradovi i pa-metni uređaji. Odnosno, sve što nas okružuje bit će ‘pa-metno’. Svijet u kojem ćete ponovno morati prilagođavati svoje poslovne modele, iako ste tek nedavno uveli najno-viju generaciju tehnologije. U našoj banana državi to vam vjerojatno još neko vrijeme neće trebati, ali ako planirate intenzivno u izvoz, što vam toplo preporučujem, onda do-bro proučite obje teme.


BIZ vijesti BIZ vijesti

Online trgovci i programeri dijelili znanje na Meet Magento konferenciji

U Osijeku se 17. i 18 ožujka održala konferencija Meet Magento Hrvatska. Više od 200 sudionika iz 18 ze-malja imalo je priliku slušati 35 stručnjaka iz područja eCommercea i Magenta.Organizator prve konferencije Meet Magento Hr-vatska bila je osječka tvrtka Inchoo, koja se može pohvaliti s radom na više od 450 eCommerce projeka-ta za klijente iz cijelog svijeta. Konferencija se sa-stojala od dva dijela programa – poslovnog, koji je bio namijenjenog vlasnicima i voditeljima trgovina, i tehničkog, koji je programerima donio najbolje svjets-ke prakse Magento platforme.Tijekom dva dana posjetitelji su imali priliku poslušati stručnjake iz nekoliko sfera internetske trgovine. Sudionici konferencije složili su se kako eCommerce u Hrvatskoj ima velik potencijal, samo trgovci tre-baju prepoznati dobre poslovne prilike te primijeniti tehničke trendove i dobre prakse kako bi im poraslo pozitivno korisničko iskustvo i prodaja.

Najbolje web trgovine godine 2017. su namjestaj.hr i sonusart.hr

U dvorani KRAŠ Auditorium na 3. konferenciji Ecom-merce Day, svečanom dodjelom nagrada najboljim web trgovcima, zaključilo se 5. travnja najveće natjecanje na području web trgovine u Hrvatskoj, Web trgovac godi-ne 2017., kojeg organizira poduzeće sMind d.o.o. Glavne nagrade osvojile su trgovine namjestaj.hr (The Shopper’s Mind Web Champion Award) te sonusart.hr (The Shop-per’s Mind Web Challenger Award). Podijeljeno je i 17 nagrada u ostalim kategorijama, uz bogati nagradni fond u vrijednosti 37.000 kuna. Na konferenciji su predstavlje-ni novi rezultati najvećeg istraživanja web kupovine u Hrvatskoj Shopper’s Mind 2017, u kojem je sudjelovalo 22.437 online kupaca. U natjecanju Web trgovac godine 2017. sudjelovalo je 50 najpoznatijih web trgovina. Slijedi pregled ostalih nagrađenih trgovina.

Shopper’s Mind Category Awards:• Audio & Video: sonusart.hr• Automoto: silux.hr• Books: superknjizara.hr• Health & Beauty: malinca.hr

• Gifts & Fun: partypops.hr• Home & Garden: namjestaj.hr• IT & Consumer electronics: conrad.hr• Kids & Family: agrotoys.eu• Pets: zooplus.hr• School & Office: moj-toner.com• Sports equipment: ferivisport.hr• Telco & Mobile: gizzmo.hr• Web shopping mall: ekupi.hr

Posebne Shopper’s Mind nagrade:• The Shopper’s Mind 3rd People’s Choice Award: superknjizara.hr• The Shopper’s Mind 2nd People’s Choice Award: moj-toner.com• The Shopper’s Mind 1st People’s Choice Award: salonatech.com• The Shopper’s Mind Committee Award: mall.hr

32. Međunarodno znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin

Najvažnija međunarodna plinska konferencija i izložba u JI Europi, koja će od 3. do 5. svibnja okupiti gotovo 600 stručnjaka za plin i energetiku, od čega oko 60 uglednih predavača i 40 izlagača iz više od 20 zemalja, pravo je mjesto za poslovno umrežavanje i sklapanje novih poslova. Skup će obraditi brojne teme važne za plinsko gospodarstvo, koje se protežu duž cijelog lanca prirodnog plina te ključnu problematiku, koja će odre-diti razvoj tržišta prirodnog plina u bliskoj budućnosti. Pariški sporazum, kojim su se vlade gotovo svih država u svijetu obvezale na smanjenje emisije CO2, znatno utječe na transformaciju plinskog gospodarstva global-no, a tako i u zemlji. Izrada nisko-ugljične strategije te projekt izrade nove energetske strategije Republike Hrvatske dio su napora za smanjenjem emisija CO2, a svakako predstavljaju izazov za pozicioniranje pli-na kao energenta u cjelokupnoj energetskoj strategiji. Ova će problematika, uz sigurnost opskrbe u uvjetima liberaliziranog tržišta te razvoj plinskih projekata u Hrvatskoj, biti središnji dio nadolazećeg Susreta.

Objavljen poziv na dostavu projektnih prijedloga Internacionalizacija poslovanja malih i srednjih poduzeća

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta obja-vilo je Trajno otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijava, koji će se provoditi u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritet 3 ‘Poslovna konkurentnost’; Investicijski prioritet 3d ‘Potpora stvaranju kapaciteta MSP-a za uključivanje u proces rasta na regionalnim, nacional-nim i međunarodnim tržištima i inovacijskim procesi-ma’; Specifični cilj 3d1 ‘Poboljšani razvoj i rast MSP-ova na domaćem i stranim tržištima’.

Cilj ovog Poziva je povećati sposobnost hrvatskog gospodarstva za sudjelovanje na globalnim tržištima te pridonijeti povećanju udjela malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) u ukupnom izvozu roba i usluga poboljšanjem uvjeta za njihov rad u međunarodnom okruženju.Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prija-va s krajnjim rokom dostave projektnih prijava do 31. prosinca 2017. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti od 38.000.000,00 kuna.Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se po ovom Pozivu može dodijeliti pojedinom poduzetniku iznosi 100.000,00 kuna, dok najviši iznos iznosi 1.000.000,00 kuna. Više informacija o natječaju te natječajnu dokumentaciju možete pronaći na stranicama www.strukturnifondovi.hr.

Global Finance proglasio PBZ najboljom bankom u Hrvatskoj

Časopis Global Finance proglasio je Privrednu banku Zagreb d.d., članicu Intesa Sanpaolo Grupe, najboljom bankom u Hrvatskoj 2017. Global Finance objavio je po 24. put svoje godišnje nagrade za najbolje ban-ke svijeta - World’s Best Banks. Potpuno izvješće o nagrađenim bankama bit će objavljeno u svibanjskom izdanju časopisa s dobitnicima odabranim u više od 150 zemalja diljem Afrike, Azije i Pacifika, srednje i istočne Europe, Latinske Amerike, Bliskog istoka, Sje-verne Amerike i zapadne Europe.Dobitnici su ovogodišnjih nagrada one banke koje su brižno pazile na potrebe svojih klijenta na zahtjevnim tržištima i postigle bolje rezultate istodobno polažući temelje za budući uspjeh. Odluke o odabiru donijeli su urednici časopisa Global Finance nakon konzultacija s korporativnim financijskim managerima, bankarima i bankarskim konzultantima te analitičarima diljem svijeta.

Dvanaest sila koje će radikalno promijeniti tržište rada

Globalno tržište rada prolazi kroz korjenite promjene. Tehnologije koje se brzo razvijaju, novi poslovni mode-li, demografski trendovi i novi pristupi radu potiču tako dramatične promjene da će radno mjesto budućnosti današnjim liderima biti potpuno neprepoznatljivo.To je jedan od ključnih zaključaka cjelogodišnjeg istraživanja globalnog tržišta rada koje je proveo The Bo-ston Consulting Group. Izvještaj napisan na temelju ana-lize objavljen je pod nazivom ‘Dvanaest sila koje će radi-kalno promijeniti način rada organizacija’ (Twelve Forces That Will Radically Change How Organizations Work) i prvi je u seriji izvještaja ‘Novi novi način rada’ (New New Way of Working). Tvrtke koje gledaju u budućnost već se

sada pripremaju za ovakve promjene, ali pred njima je još puno posla. Brzina i agilnost imat će presudnu važnost. Kompanije će morati rasformirati klasične odjele i linije izvještavanja, a umjesto njih organizirati manje i agilnije timove koji će se sastojati od ljudi iz različitih odjela, s različitim ulogama. Njihov će fokus biti na što bržem pla-siranju novih ideja i proizvoda na tržište i prikupljanju povratnih informacija od korisnika.Konačno, u iznimno dinamičnom okruženju, kompanije će morati kontinuirano ulagati u razvoj i prekvalifikaciju svojih ljudi, posebno kod digitalnih vještina, koje će biti ključne za rezultate tijekom sljedećih godina.

Kemija kreativne industrije treći put na Ekonomskom fakultetu u Osijeku

Organizatori „Kreativne riznice“ već treću godinu zaredom organiziraju ovaj popularizacijski simpozij kulturnih i kreativnih industrija te svoje izlagače i posjetitelje pozivaju da ih posjete od 26. do 29. travnja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Razlog velike zainteresiranosti za „Kreativnu riznicu“ organizatori prepoznaju u izvješću Ekonomskog instituta iz 2015. objavljenog pod nazivom „Mapiranje kulturnih i krea-tivnih industrija“. U navedenom Izvješću istaknuto je kako kreativne i kulturne industrije zahtijevaju orga-nizacijske modele koji bi doveli do sektorske politike, odnosno kako je potrebno „horizontalno povezivanje kulturne politike s ostalim javnim politikama - go-spodarstva, poduzetništva, turizma, graditeljstva, pro-stornoga planiranja“. Upravo takvo, horizontalno, ali i vertikalno povezivanje, ono je što svojim izlagačima i posjetiteljima nudi „Kreativna riznica“. Riječ je o javnom, besplatnom događanju svih dionika kultur-nih i kreativnih industrija otvorenom za javnost te izlagače i posjetitelje svih dobnih i obrazovnih razina.Ove godine krovna je tema „Kemija kreativne indu-strije“, a organizatori događanja Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji - An-dizet i Ekonomski fakultet u Osijeku primili su osam pokroviteljstava kao jamstvo vrsnoće i potrebitosti održavanja takve manifestacije.

y Više aktualnih vijesti pogledajte na BIZdirekt portalu: www.mirakul.hr/bizdirekt


1/1

Peto izdanje Dana komunikacija okupilo rekordan broj posjetiteljaU društvu najvećih imena industrije, u Rovinju je predavanje održao i čarobnjak za kampanje Alex Braun. Veliku pozornost izazvao je i suosnivač portala The Pirate Bay, Peter Sunde, koji je pričao o odgovornosti i moći u dijeljenju sadržaja u digitalnom svijetu.

Komunikacijska industrija okupila se od 30. ožujka do 2. travnja u Rovinju. Ondje je, naime, u organizaciji HURA-e i IAB-a Hrvatska održano peto izdanje fe-stivala Dani komunikacija, koji je pred publiku doveo neka od najvećih svjetskih imena na području tržišnih komunikacija, pa je tako na festival došlo čak 40 posto više posjetitelja u odnosu na prošlu godinu.

Inspirativni predavači i diskusijeNa jednom od najposjećenijih predavanja Dana komu-nikacija, rovinjskoj publici predstavio se američki PR čarobnjak Alex Braun, poznat po svojoj ulozi konzul-tanta za SDP. Veliku pozornost izazvao je i suosnivač portala The Pirate Bay, Peter Sunde, koji je pričao o odgovornosti i moći u dijeljenju sadržaja u digitalnom svijetu. Inspirativno predavanje održala je Natasha Jen, dizajnerica poznata po spajanju digitalnih medija i arhitekture. Među društvom koje razbija sve konven-cije našla se i rokerska marketinška agencija SNASK, čije je predavanje uključivalo i glazbeni performans.O ključnoj ulozi kvalitetne komunikacije u li-derstvu u poslovnoj zajednici porazgovarali su neki

od najuspješnijih lidera u Hrvatskoj, na CEO pane-lu „Keep calm and communicate“. Gosti panela bili su Vedrana Jelušić Kašić iz Europske banke za ob-novu i razvoj, suosnivačica Biovege Jadranka Boban Pejić i poznati poduzetnik i glas startup scene Saša Cvetojević.

Zbog kvalitetnog i bogatog programa u dvoranama hotela Lone tako se tražilo mjesto više, a organizatori ne kriju da su Dani komunikacija 2017. izdanje koje je podiglo ljestvicu organizacije manifestacija koje su prilika za edukaciju i inspiraciju, ali i druženje i zabavu za predstavnike struke i poslovne zajednice.

-Dani komunikacija ove su godine okupili rekordan broj posjetitelja, njih više od 2.200, a ovakav uspjeh predstavlja dodatni poticaj da nadmašimo vlastita i očekivanja naših posjetitelja i u šestom izdanju fe-stivala - rekao je Davor Bruketa, predsjednik Uprave HURA-e.

Priznanje struke za najbolje projekteU tri dana festivala, osim predavanja, održale su se i dodjele nagrada Effie, IdejaX, Mixx i Young Lions Croatia za najbolje projekte agencija i oglašivača.Grand Prix i zlatnu nagradu Croatia Effie osvojili su Zagrebačka pivovara, primarna agencija BBDO Zagreb, medijska agencija Universal McCann i agencija Degordian za kampanju „Počeši s razlogom“. Nagradu MIXX „Best in show“ koja se dodjeljuje za najkreativnije i najučinkovitije radove u online oglašavanju osvojila je agencija Digi-talist za kampanju „Potraži spas u H1“ za klijenta H1 Telekom. U sklopu natjecanja IdejaX, nagradu X za agenciju godine dobila je agencija McCann Zagreb, dok je na-gradu X za oglašivača godine dobio Hrvatski Telekom. Prestižnu Grand Prix nagradu i putovanje na festival Cannes Lions 2017. u sklopu natjecanja Young Lions Croatia osvojili su Matko Buntić i Fran Mubrin iz agencije 404 za rad „Zeleni otisak“.

Konferencije

Slav

ko M

idžo

r_PI

XSE

LL

Peta

r Gle

bov_

PIX

SELL

Peter Sunde CEO panel

Alex Braun

Peta

r Gle

bov_

PIX

SELLU tri dana festivala,

osim predavanja, održale su se i dodjele nagrada Effie, IdejaX,

Mixx i Young Lions Croatia za najbolje projekte agencija i

oglašivača.


Intervju mjeseca

Investicije ZIP-ovih startup timova premašuju 6 milijuna kunaAko pogledamo situaciju 2012. godine, kada je Zagrebački inkubator poduzetništva osnovan, u odnosu na danas, startup scena je dosta ojačala. Danas uz ZIP možete naći inkubatore koji teže pomoći mladim startupima. Znači, broj inkubatora, tehnoloških parkova, centara inovacija znatno je veći nego tad. Svaka takva institucija stvorena je kako bi pomogla statupima kroz edukacijske programe, razvoj poslovanja, mentoriranje, povezivanja s potencijalnim investitorima i slično.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Hrvatski startupi u 2016. godini privukli su 14,88 mi-lijuna eura, odnosno 111,6 milijuna kuna investicija. To je bila druga najuspješnija godina u privlačenju kapitala za startupe u odnosu na proteklih pet godina, što je više nego dovoljan povod za razgovor o poten-cijalima hrvatske startup scene s Tihanom Mareljom, voditeljicom Zagrebačkog inkubatora poduzetništva.

Tihana Marelja, direktorica Zagrebačkog inkubatora poduzetništva

Smatram da timovi, osnivači koji se odluče na pokretanje vlastitog

startupa, trenutno imaju iznimno veliku potporu.

Startup kultura već je godinama aktualna. Kako je došlo do osnivanja Zagrebačkog inkubatora poduzet-ništva, prvog ove vrste u Hrvatskoj? Osnovni plan aktivnosti Zagrebačkog inkubatora po-duzetništva definiran je programom ‘Startup Croatia’ - sveobuhvatnim programom kojim se žele izgraditi i pokrenuti oni elementi startup ekosustava koji su uobičajeni u vodećim tehnološkim centrima (Lon-don, Berlin, Pariz i drugi), a nedostajali su u Zagre-bu, Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Ovaj program osmislila su četiri osnivača ZIP-a: Ivo Špigel, Miho-vil Barančić, Saša Cvetojević i Damir Sabol, kako bi unaprijedili lokalni startup ekosustav.

Što je bio cilj pokretanja ZIP-a?Neki od glavnih ciljeva za unaprjeđenje lokalnog startup ekosustava kojima su bili vođeni su poticanje još bržeg razvoja sve većeg broja kvalitetnih proje-kata, etabliranje Hrvatske kao regionalnog startup lidera, te omogućavanje pokretačima projekata da što veći zamah postignu u Hrvatskoj, kako bi i sutra, kada u njih investiraju strani ulagači, njihovo upo-rište u domaćem gospodarstvu bilo što čvršće i po-služilo kao osnova za globalnu ekspanziju, umjesto ‘selidbe’ izvan granica Hrvatske već u ranim razvoj-nim fazama.

Prema Vašem mišljenju, zašto je startup postao mož-da najpoželjniji oblik poduzetništva, odnosno ulaska u poduzetništvo?Smatram da timovi, osnivači koji se odluče na po-kretanje vlastitog startupa, trenutno imaju iznimno veliku potporu. Ako pogledamo situaciju 2012. godi-ne, kada je ZIP osnovan, u odnosu na danas, startup scena je dosta ojačala. Danas uz ZIP možete naći in-kubatore koji teže pomoći mladim startupima. Znači, broj inkubatora, tehnoloških parkova, centara inova-cija znatno je veći nego tad. Svaka takva institucija stvorena je kako bi pomogla statupima kroz eduka-cijske programe, mentoriranje, povezivanja s poten-cijalnim investitorima i slično. Timovi se imaju kome obratiti kako bi dobili savjet, prostor za rad, potrebnu edukaciju.

Intervju mjeseca

Zagrebački inkubator poduzetništva vodeći je startup inkubator u Hrvatskoj.

Kako biste opisali startup scenu u Hrvatskoj u odno-su na regionalnu/europsku/svjetsku?Kao što sam spomenula, napredak i rezultati vidljivi su u odnosu na same početke. Svakako treba uzeti u obzir da je svjetska startup scena mnogo prije nas po-čela razvijati i njegovati ovakav oblik poduzetništva. Hrvatska je počela provoditi mnoge programe poti-caja za startupe, što je velika olakšica za timove. Vje-rujem da bi rezultati bili puno bolji kada bi se cijeli prijavni/valuacijski proces na neki način optimizirao i vremenski skratio, jer bi startupi mogli puno prije doći do novaca kao bi postigli brži razvoj i rast.

Dva puta godišnje provodite ZIP Startup program, u tijeku su prijave za 11. generaciju. Koji su uvjeti za ulazak timova/pojedinaca u ovaj program?Ove godine odlučili smo uvesti nove aktivnosti i neke promjene u sam rad ZIP-a. Jedna od njih je uvođenje predinkubacijskog programa, stoga ZIP Startup pro-gram planiramo na jesen 2017. Razlog zbog čega smo se odlučili na uvođenje novog programa je u tome što smo uvidjeli problem kod timova koji su tek na razini ideje, odnosno na samom početku. Kada žele pokre-nuti svoj projekt i moraju čekati nekoliko mjeseci do ulaska u program, do tada, nažalost, odustanu. Počnu se susretati s prvim preprekama, ne znaju točno kako riješiti prve zadatke, neki su u potrazi za suosniva-čem. Sve su to problemi koje je teško prevazići u tako ranoj fazi ako nemaš podršku iskusnijeg od sebe. Svi koji su pokrenuli vlastiti startup ili bilo koji podu-zetnički projekt znaju da je za to potrebna hrabrost i poduzetnički duh koji će pomoći u rješavanju pro-blema. Timove želimo osnažiti za izazove koji ih če-kaju uz praćenje, mentorsku potporu i usmjeravanje.

Koliko ZIP Startup program traje i što obuhvaća?ZIP startup program traje četiri mjeseca. Obuhvaća četiri aktivna mjeseca mentoriranja, edukativnih ra-dionica, usmjeravanja, postavljanja i rješavanja zada-taka, praćenja, mentorsku mrežu preko 50 domaćih i stranih poduzetnika te mogućnost dobivanja inve-sticije.

Mreža vaših partnera širi se iz godine u godinu. U ko-joj mjeri oni prepoznaju potencijal startupa? Na koji način ostvarujete suradnju s njima?To su partneri koji razumiju koliko je bitno jačati startup scenu. Na mnoge načine uspijevamo ostva-riti suradnju. Od organiziranja heckathona, do pro-vođenja inkubatorskih programa unutar njihovih kompanija. Za Styriu Group Graz organizirali smo interni inkubator za njihove zaposlenike. Uvidjeli su da postoji iznimno veliki broj zaposlenika koji ima-ju fantastične ideje za rješavanje problema s kojima se svakodnevno susreću na poslu ili s klijentima. A tko može imati bolje rješenje od onih koji znaju kako kompanija diše i s kojim se problemima susreće. Pro-

blem je bio kako prikupiti te ideje, kako ih organizi-rati i evaluirati. U suradnji sa ZIP-om bio je otvoren natječaj na koji su se mogli prijaviti zaposlenici. Broj od 80 timova koji je stigao pozitivno ih je iznenadio. Na kraju programa 6 projekta je uspješno realizirano i primijenjeno unutar grupacije. Ono što želim na-glasiti je da bez partnera ZIP ne bi mogao biti ovo što danas jest.

Koliki je broj timova proteklih godina prošlo kroz ovaj program te koliko su investicija privukli? Uvijek volim brojevima iskazati uspjeh. Kroz deset generacija prošla su sedamdeset i dva tima, od kojih su proizašle 54 firme. Nedavno smo radili infografiku investicija u Hrvatske startupe za 2016. godinu, pa nam je bilo zanimljivo usporediti koliki dio otpada na naše timove. Naši timovi, od zasnivanja ZIP-a, sveukupno su prikupili preko šest milijuna kuna in-vesticija.

Možete li izdvojiti nekoliko najuspješnijih?Pojam ‘najuspješniji’ u startup svijetu različito se gleda. Je li to količina investicija koju tim uspije dobi-ti, ili je to ‘exit’… U slučaju naših timova, ja bih rekla da je svaki od njih dobio edukaciju koju ne može do-biti u školi ili fakultetu, upoznao je uspone i padove kroz svoje primjere, iz kojih je najviše naučio. Neki su dobili investicije, neki osnovali firme koje i dan danas jako dobro posluju i konstantno povećavaju broj zaposlenih. Sve navedeno smatram da je za njih uspjeh jer to su iskustva koja mogu primijeniti na nekom drugom projektu.

ZIP je startup inkubator, stoga se često postavlja pi-tanje moraju li prijavljeni projekti biti bazirani na in-formacijskim tehnologijama?Zagrebački inkubator poduzetništva osnovan je kao prvi tehnološki startup inkubator u Hrvatskoj. Ta-kvo pitanje često dobijemo i odgovor koji slijedi je da smo mi inkubator koji je usmjeren i fokusiran na tehnološke startup timove. Smatramo da takvim timovima možemo najviše pomoći svojim znanjem i znanjem mentora koji podupiru i nesebično dijele svoje znanje.

Tradicionalno organizirate Dan otvorenih vrata, na-mijenjen osobama koje se žele prijaviti u program. Odgovara li interes vašim očekivanjima?Dan otvorenih vrata prvotno je namijenjen timovi-ma koji se žele prijaviti u naš program, ali i svima onima koji žele čuti više o našem radu i aktivnosti-ma koje održavamo. Odaziv bude dosta velik. Nekada organiziramo predavanje na kojem predstavimo naš rad, nakon čega slijedi vrijeme za pitanja prisutnih. Sjećam se da smo jednom ‘Dan otvorenih vrata’ odr-žavali kroz dva tjedna kako bismo pojedinačno mogli sjesti i razgovarati s timovima koji se žele prijaviti.


Intervju mjeseca

Program ‘Startup Croatia’ osmislila su četiri osnivača

ZIP-a: Mihovil Barančić, Damir

Sabol, Saša Cvetojević i Ivo Špigel, kako bi unaprijedili lokalni startup ekosustav.

Na kraju smo morali kreirati raspored održavanja “1 na 1” informiranja zbog prevelikog broja zainteresi-ranih. Ali to su slatke brige.

Koliko zanimanje vlada za prijave? Broj prijava koje nam stižu nakon što otvorimo po-ziv za program u prosjeku je nešto veći od 40. Na nama je da prođemo kroz svaku prijavu i napravimo selekciju za drugi krug, gdje timovi dolaze usmeno prezentirati svoj projekt pred članovima ZIP-a. Tek nakon toga donosi se konačna odluka tko ulazi u ge-neraciju.

Koji je najveći broj prijava koje ste dobili?Nikada nismo gledali na kvantitetu timova koje ćemo uzeti, već na kvalitetu, pa smo stoga imali ge-neraciju u kojoj su bila četiri tima, a znali smo imati i s njih jedanaest.

Kakva iskustva imate s crowdfunding kampanjama?U svibnju 2014. godine ZIP je pokrenuo Crowdin-vesting kampanju na platformi Seedrs. Kampanja je završila s nevjerojatnim uspjehom, gdje je postavlje-ni cilj od 93.000,00 eura prikupljen u samo 12 dana. Na temelju toga, investirali smo u četiri tima kako bi mogli brže nastaviti s razvojem svojih startupa. To su: Thorium A+ - platforma za energetsko certifici-ranje i učinkovitost; SnapTap - interaktivna, beskon-taktna rješenja za evente; TutoTod - edukativna iPad aplikacija koja potiče kreativno razmišljanje i izraža-vanje kod djece od 1 do 5 godina te Appetit - mo-bilna aplikacija putem koje korisnici u svojoj blizini mogu pronaći, bookirati i kupiti zdrave gotove obro-ke, pripremljene u domovima kuhara. U potrazi smo za petim timom u koji bismo uložili preostali iznos od kampanje.

U kojoj su mjeri poslovni anđeli doista angažirani na hrvatskoj startup sceni? Imate li dostupne podatke

vezano uz ovaj način sufinanciranja projekata?Tri od četiri osnivača Zagrebačkog inkubatora podu-zetništva članovi su mreže poslovnih anđela. U men-torskoj mreži također imamo članove iz CRANE-a. Kroz komunikaciju s njima došla sam do zaključka da većina njih više ne žele investirati u projekte koji nisu prošli kroz neki inkubatorski/akceleratorski program. Njima to pokazuje dozu ozbiljnosti i anga-žiranosti koju tim predstavlja. Ako su, na primjer, članovi mentorske mreže nekog inkubatora, onda mogu pratiti njihov razvoj u početnim koracima, te mogu vidjeti koliko je doista tim odlučan u razvoju svoga startupa. Na primjer, na Demo Dayu kojeg smo održali za osmu ZIP generaciju, poslovni anđeo Hr-voje Prpić odlučio je investirati u tim Wemy.

Odnedavno se ZIP preselio u Centar inovacija HUB385. Zašto se odlučili na ovaj potez?ZIP je vodeći startup inkubator u Hrvatskoj, a HUB se jasno isprofilirao kao središte tehnološke i krea-tivne zajednice. Zbog toga, udruživanje snaga ovih dviju institucija bio je logičan slijed, uz glavni cilj da startup zajednicu učinimo još boljom, te da stvorimo centralno mjesto za unaprjeđenje startup ekosustava. Povezuje nas zajednička vizija daljnjeg razvitka hr-vatske tehnološke i startup zajednice. Osim toga, po-kretači obiju organizacija su dugogodišnji prijatelji i poznanici, a i ‘HUBovci’ su se već iskazali kao odlični mentori u ZIP programu.

Najavili ste i prvu zajedničku inicijativu - globalno natjecanje startupova Get in the Ring, koje će se u Hrvatskoj održati prvi put. Što ono obuhvaća?Get in the Ring je inovativan koncept eventa koji daje startupima globalnu platformu za rast i unaprjeđenje posla i networking. GITR postoji u preko 80 zemalja i surađuje s liderima poslovnih ekosustava diljem svi-jeta. Get in the Ring je natjecanje u ‘pitchanju’ koje je zamišljeno na način da dva startupa doslovno uđu u improvizirani ring i prezentiraju, odnosno pitchaju svoju ideju/koncept/inovaciju. Tijekom ukupno 5 ru-ndi, svaki startup ima 30 sekundi za pitch. U svakoj rundi startupi se fokusiraju na određenu temu, zbog čega je njima lakše objasniti čime se bave, a publika ih lakše može pratiti. Timovi koji pobijede na svakom od lokalnih Get in the Ring natjecanja od organizatora dobivaju besplatan put u Singapur (u svibnju 2017.), gdje će dobiti priliku odmjeriti snage među 150 sudi-onika iz cijelog svijeta i biti dio međunarodnog doga-đanja na kojem će prisustvovati razni svjetski prizna-ti investitori i mentori. Tako ćemo se i mi potruditi i odabrati najboljeg kojeg ćemo poslati u Singapur da predstavi Hrvatsku. Za ovakav tip eventa bitno je imati sponzore na koje možete računati. Svakako bih spomenula Erste banku kao glavnog sponzora ovog natjecanja, koji podržava ZIP od samog njegovog po-četka.


Tema broja

Iako su do određene razine potrebe svih tvrtaka slične, u nekim detaljima, svaka tvrtka ima specifične softverske potrebe. Bilo da se radi o rasporedu, računovodstvu, odnosu s klijentima, dobavljačima, upravljanju dokumentima i slično, softverska rješenja osiguravaju

kvalitetno funkcioniranje poslovanja.

Pripremio: Ante Vekić

Tema broja

Umjetna inteligencija uskoro će početi preuzima-ti kontrolu nad vašim računalima i automatizirati veći dio vašeg posla. Iako zvuči kao crni scenarij iz SF filmova, ova rečenica zapravo opisuje nešto što se u stvarnosti već događa, a nije ni crno, ni opa-sno, već poželjno i uzbudljivo. Umjetna inteligencija ili AI, već je našla primjenu u mnogim softverskim rješenjima i svakodnevno se implementira u još više njih. Salesforce razvija svog Einsteina za pametno upravljanje odnosima s klijentima, Oracle je počeo promovirati svoju strategiju za novu generaciju usluga u oblacima: prilagodljive inteligentne aplika-cije (Adaptive Inteligent Apps), a IBM Watson već je u širokoj primjeni u mnogim industrijama. Osim poslovnih sustava, AI ulazi i u kućanstva: Amazo-nov Echo prednjači u sektoru kućanskih pametnih asistenata, a parira mu Google Home, te još poneki manji konkurent.

Stiže umjetna inteligencijaAI nije više daleka budućnost, ona je već među nama. Što donosi poslovnom sektoru?

Prvi zadatak umjetne inteligencije bit će automa-tizacija jednostavnih aktivnosti, a kasnije i nešto složenijih. Zahvaljujući tome djelatnici će se moći fokusirati na one zadatke u kojima više do izražaja mogu doći njihova specifična znanja i vještine i koji tvrtki stvaraju veću dodanu vrijednost. Ukoliko, primjerice, dvoje partnera trebaju zakazati sastanak, a oboje za takve stvari koriste kalendar koji se nalazi online, AI vrlo jednostavno može usporediti oba ka-lendara, uzeti u obzir osobne preferencije pojedinog partnera, te druge bitne varijable i ugovoriti sasta-nak. Ono gdje će umjetna inteligencija zaista doći do izražaja bit će usklađivanje na temelju osobnih preferencija, pa će tako onom partneru koji voli preskočiti ručak i otići kući ranije s posla, dogovoriti sastanak u prijepodnevnim satima, na primjer.

Drugo područje koje očekuje korist od implementa-cije umjetne inteligencije je potpora u odlučivanju, temeljenom na velikoj količini podataka. Složeni setovi podataka čine odlučivanje temeljitijim, ali i složenijim. Umjetna inteligencija će upravlja-ti ogromnim setovima podataka i značajno nam olakšati zadaću.

Napredne tvrtke već su počele raditi na korištenju sustava umjetne inteligencije u procesu selekcije kandidata za posao, gdje AI pomaže pri selekci-ji životopisa, a kasnije u HR odjelu asistira pri godišnjem ocjenjivanju djelatnika i koordinaci-ji njihove obuke. Prodajni timovi koristit će AI za pomoć oko potencijalnih klijenata, ugovaranja po-slova, brige o inventaru, statusima narudžbi i dru-gim informacijama u prodajnom procesu.

Budućnost ERP rješenja je u oblakuVeć spomenuti Oracle sa svojim pametnim aplika-cijama u oblaku samo je dio trenda koji i dalje ne jenjava. Gartner i IDC procjenjuju kako će globalna potrošnja na usluge u oblaku do 2020. narasti na vr-toglavih 203 milijarde USD. Značajan dio tog kolača otpast će zasigurno i na ERP softverska rješenja, koja se iz lokalnih okruženja polako, ali sigurno sele u ‘cloud’. Velike poslovne organizacije sve više traže jedinstvenu strukturu koja nadilazi tradicionalni ERP sustav i povezuje sve poslovne procese, uživo pruža sve ključne informacije i spaja tvrtku s digital-nim okruženjem izvan vlastitih zidova.

Istraživanje tvrtke Forrester Research pokazuje kako 43% tvrtaka u svijetu trenutno seli svoje ERP sustave u oblak ili planiraju to učiniti tijekom na-redne dvije godine. To su, prije svega, rastući bizni-si, koji trebaju ERP rješenje koje će pratiti taj rast i razvitak. Ono mora ponuditi napredne mogućnosti, poboljšano korisničko iskustvo i povezati raštrkane poslovne procese u koherentno, holističko poduzeće – bez mnogo poteškoća u implementaciji, kao što su skupe softverske nadogradnje. Starije verzije lo-kalnih ERP sustava ograničavaju tvrtke, teške su za održavanje i usporavaju tvrtku u rastu. Zato je selidba u ‘cloud’ mnogima privlačna opcija. Uz to, nadogradnje starih verzija obično su komplicirane, nefleksibilne i nedostaje im skalabilnosti, što može otežati globalni rast. S druge strane, ERP u oblaku može jednostavno rasti s biznisom; jednostavno se dodaju novi ‘pretplatnici’, jednostavno se dodaju nove međunarodne funkcionalnosti za specifična tržišta bez potrebe za instalacijom novog softvera ili zapošljavanjem IT osoblja na tim lokacijama.

Uz cijenu održavanja i mogućnost skalabilnosti, veličina tvrtke jedan je od glavnih elemenata odlu-ke o ERP sustavu u oblaku. Veće su tvrtke sporije s promjenama, ali imaju dovoljno financijskih resur-sa da osiguraju njihov uspjeh, dok se mali i srednji biznisi prilikom prihvaćanja novih IT praksi moraju ponašati agilnije i više voditi računa o troškovima.

Međutim, cjenovno pristupačnije ERP rješenje u oblaku može malim i srednjih tvrtkama otvoriti mogućnosti koje su do sada bile rezervirane samo za velike igrače. To ga čini pogodnim za implementaciju u najširi spektar sektora i veličina tvrtaka, ali zasi-gurno je idealan za proizvodne tvrtke čiji suradnički karakter dominira čitavim nabavnim lancem i koji će od objedinjavanja imati najveću korist.

Za one koji se još ne mogu odlučiti na selidbu u oblak osmišljeni su hibridni sustavi, koji mogu poslužiti kao međukorak, ali u praksi se pokazalo da mogu zadovoljiti i potrebe zahtjevnih korisnika.

Gartner i IDC procjenjuju kako će globalna potrošnja na usluge u oblaku do 2020. narasti na vrtoglavih 203 milijarde USD.

Poslovni softver


Tema broja

Sve više tvrtaka usvaja neke nove

načine komuniciranja i osjetan je trend

rasta novih alata za suradnju na radnom

mjestu

Softverski alati za poslovno komuniciranje i suradnjuKomunikacija s klijentima iznimno je važna za sva-ku tvrtku, ali jednako je važna i interna komunikaci-ja. Dok je e-mail još uvijek dominantan način komu-nikacije na radnom mjestu, sve više tvrtaka usvaja neke nove načine komuniciranja i osjetan je trend rasta novih alata za suradnju na radnom mjestu. Re-voluciju je započeo Slack, a tu su i Google Hangouts, te Skype for Business. Istraživanje tvrtke Spiceworks tvrdi kako će takav način komunikacije u vrlo skoroj budućnosti prihvatiti čak 42% tvrtaka.

Po popularnosti, vodeći je alat Skype for Business (koristi ga 36% organizacija), a slijede ga Google Hangouts (16%) i Slack (13%). Međutim, krajem 2016. Microsoft je predstavio svoj Microsoft Teams alat i, na temelju ankete, u Spiceworksu očekuju da će upravo on zabilježiti najveći rast u naredne dvije godine. Ako se to ostvari, Microsoft Teams će preskočiti Slack i Google Hangouts te zasje-sti na drugo mjesto, odmah iza softvera Skype for Business. Tvrtkama koje žele interno komunici-ranje budućnosti na raspolaganju su još i Facebook Workplace i Spark by Cisco Systems. Sve su to alati koji su posebno korisni malim i srednjim tvrtkama koje imaju radnu snagu na terenu i članove tima koji imaju potrebu razmjenjivati dokumente, koristiti chat opciju i surađivati na dokumentima u stvarnom vremenu.

Uloga softvera u poslovnoj primjeni dronovaDronovi ili bespilotne letjelice nude nekoliko različitih primjena za poslovne subjekte na različitim tržištima. Iako su posljednjih godina sve popularni-ji, očekuje se daljnji rast njihove prodaje, pogotovo nakon što postanu dostupnija rješenja za njihovo korištenje u različitim industrijama, primjerice, u poljoprivredi, naftnoj industriji, dostavi, inspekciji komunalne infrastrukture i slično. Dok rani kori-snici utiru put još većoj primjeni dronova, u poza-dini se događa tiha softverska ekspanzija koja po-tencijalnim korisnicima u nabrojanim industrijama razvija upravljačka rješenja uz koje će dronovi po-stati alat za automatizaciju, generiranje podataka, izvještavanje i druge komercijalne aktivnosti, uz poštivanje svih zakonskih ograničenja. Neki proizvođači dronova idu toliko daleko pa zaključuju kako će dronovi postati nezaobilazni dio opreme na svakom radnom postrojenju jer su se već dokazali sigurnima, učinkovitijima i bržima od ljudi u određenim scenarijima u mnogim indu-strijama. To su, primjerice, telekomunikacije, gdje se može obavljati inspekcija mobilnih odašiljača, pa za sličnu primjenu kod vjetroturbina, gdje se ne mora razmišljati o sigurnosti radnika prilikom pregleda pokretnih lopatica rotora. Dronovi se već obilato koriste u industriji zabave, posebno filmskoj i TV te video produkciji.

Softverske platforme pomažu pri automatizaciji dro-nova, upravljanju njihovim letom i bilježenju poda-taka, istovremeno smanjujući potrebu za ljudskim inputom, te zadovoljavajući sve zakonske propise. Upravo je softver rješenje za rast dodane vrijednosti dronova i uspješnu komercijalizaciju alternativnih scenarija upotrebe u komercijalne svrhe. Industri-ja je još uvijek mlada, ali već postoji značajan broj proizvođača specijaliziranog softvera za upravljanje kapacitetima dronova.

Kako blockchain transformira poslovne modeleDok dronovi unose revoluciju u nekoliko različitih industrija, jedna tehnologija mogla bi promijeni-ti gotovo sve industrije i pritom razviti niz novih poslovnih modela. U eri disrupcije, poslovni mode-li koji su jučer vrijedili kao neupitni, danas postaju vrlo klimavi. Jedna od onih tehnologija koja već duže vremena obećava promijeniti puno toga, a sada je vrlo zrela da svoje obećanje ispuni, jest blockchain. Trenutno najpopularniji blockchain je tehnologija koja pogoni Bitcoin. Ona pruža nedjeljivi zapis, vi-soke razine kriptografske sigurnosti, o svim tran-sakcijama virtualnim novcem Bitcoinom. Sustav je decentraliziran (ne može se, primjerice, uništiti ako se uništi jedan njegov dio, ma koliko velik bio), si-guran (svaka je transakcija zaštićena i potvrđena kriptografski), sadrži neizmjenjivi povijesni zapis o svakoj transakciji, učinkovit (razmjena informacija je brza i jednostavna) i transparentan (sve je doku-mentirano).

Višestruki distribuirani zapis je digitalna metoda skladištenja podataka i može se (osim za virtualni novac) primijeniti na sve što treba biti zabilježeno od strane neovisnog tijela i potvrđeno da se dogodilo, kao npr. transakcija, sporazum, ugovor, vlasništvo…

Upravo je ta robusnost i relativna jednostavnost Bit-coin ‘lanca blokova’ potaknula na razmišljanje da se slična tehnologija primijeni u drugim okruženjima: razmjeni valuta, upravljanju lancem nabave, trgovi-ni, novčanim pošiljkama, peer-to-peer razmjenama, mikroplaćanjima, registraciji imovine, bankarstvu, regulatornom izvještavanju (borba protiv pranja novca)… U širokom smislu, procesiranje svih tih fi-nancijskih usluga trenutno je vrlo neučinkovito zato što obje strane koje sudjeluju u razmjeni vode svoje odvojene zapise (i potencijalne buduće obveze). Zato što su odvojeni zapisi, puno se truda i resursa ulaže u potvrdu identičnosti u svakom koraku izvršenja ugovora. U teoriji, sve je te troškove moguće izbjeći uzajamno distribuiranim zapisom. Korištenjem takvog zapisa mogu se umanjiti određeni rizici, ubr-zati izvršenja ugovora, ali financijska industrija još traži pravi način njegove implementacije. Common-wealth Bank of Australia, na primjer, koristi privatni Ripple blokchain protokol kako bi obavljala tran-sakcije između vlastitih poslovnica. Tehnologija koju su izgradili Chain, Eris Industries, Ethereum, IBM i Intel koristila se kako bi se pametnim ugovorima pružila podrška izdavanju i sekundarnom trgovan-ju komercijalnim tržišnim zapisima. ABN AMRO istražuje kako pametnim ugovorima temeljenim na blockchain tehnologiji osigurati izdavanje kredita, Citigroup koristi privatni blockchain u interakciji s manjim bankama, a Santander je identificirao 20 do 25 potencijalnih aplikacija blockchain tehnologije u

CRM: je li vam potreban i kako ga strateški koristitiUnatoč brojnim koristima koje CRM (Customer Relationship Management) sustav može imati na poslovanje, u Hrvatskoj ga mnogi još ne koriste, otkrilo je krajem prošle godine istraživanje, koje su među malim i srednjim hrvatskim tvrtkama pro-veli tvrtka Softwise i portal PoslovniPlus. Ispitanici su tako otkrili kako se još uvijek oslanjaju na jednostavne Excel tablice i rokovnike kroz koje prate prodajne procese te odnose s kupcima i klijentima. Tek je 12,9 posto ispitanika implementiralo CRM rješenja u svoje poslovne procese.

Ako ste jedna od onih tvrtaka koja nije sigurna treba li početi razmišljati o imple-mentaciji CRM sustava, obratite pažnju na sljedeće znakove upozorenja, koji bi vam mogli signalizirati da postoji takva potreba:

1. Ne postoji jedinstveni izvor informacija - Podatke o kupcima i narudžbama spre-mate u Excel tablicu na svom stolnom računalu, dio podataka imate zapisan u rokovniku, a ostatak vam je na laptopu. Vaši djelatnici nemaju pristup jedinstvenom mjestu gdje postoje sve informacije o kupcima, narudžbama i kontaktima.

2. Procesi su netransparentni - Nemate uvid u proces interakcije kupaca s vašim dje-latnicima, ne znate što radi prodajni tim. Na taj način im je teško pomoći da budu uspješniji i držati ih odgovornima.

3. Izvještaje je teško slagati - Izvještaji i analiza rezultata vašeg prodajnog tima ne govore vam ništa, previše vremena se potroši na njihovo slaganje.

4. Gubite podatke - Teško vam je zakazati povratni poziv potencijalnim kupcima. Neki od prodajnih djelatnika održali su odlične sastanke usput, ali nisu predali zabilješke, ili možda jesu, ali su se zagubile. Neki su djelatnici napustili tvrtku i odnijeli svoje bilješke sa sobom.

5. Prema svakom klijentu odnosite se jednako - Ne ciljate potencijalne kupce te-meljem njihove vrijednosti za biznis, nego šaljete istu prodajnu poruku, ponudu ili brošuru svima, bez obzira u kojoj se fazi prodajnog procesa nalaze, na kojoj su zemljopisnoj lokaciji ili u kojoj su industriji.

6. Nedostaje vam plan za brzi rast - Što ako ove godine narastete s 20 na 100 zapo-slenika? Jeste li sigurni da će vam sadašnji poslovni procesi ostati jednaki?

Odgovori na ova pitanja reći će treba li vam CRM ili ne. Vrijeme je novac, posebno u prodaji. Što učinkovitije koristite vaše vrijeme, to će i financijski rezultati biti bolji.

Tema broja

Potrebna vam je mobilna aplikacija?Odlučili ste svoj biznis promovirati mobilnom aplikacijom ili imate ideju za nove Po-kemone, a ne znate puno o programiranju. Ono što morate učiniti je pronaći nekoga kome ćete platiti da vam izradi mobilnu aplikaciju. Pri tome se možete odlučiti za freelance programera ili možete odabrati agenciju koja će taj posao odraditi za vas. Kako biti siguran da ćete dobro odabrati? Evo nekoliko savjeta:

Freelancer:• Raspitajte se kod poznanika - Ako nikad niste radili s freelancerom, možda će vam

biti teško ocijeniti koliko je osoba stručna i vješta u svom poslu. Zato se raspitajte za preporuku kod nekoga za koga znate da je koristio freelancere.

• Savjetujte se s prijateljima programerima - Ako imate prijatelje koji su developeri, iskoristite ih za savjet.

• Dobro proučite portfolio - Svaki dobar freelancer trebao bi imati radove koje vam može pokazati.

• Vole li programiranje? - Ako je odgovor da, onda će zasigurno imati neke vlastite projekte na kojima su radili ili neke open source zajednice kojima su doprinijeli.

• Vodite računa da vam je osoba kompatibilna - Postoji izreka da je prosječan progra-mer bolji od odličnog kojega ne možete podnijeti.

Agencija/studio:• Proučite njihov portfolio - Koliko uspješnih aplikacija imaju u trgovinama aplikacija?

Koliko aplikacija im je na 1. mjestu u trgovinama ili dobilo priznanja, ili doseglo velik broj preuzimanja? Jesu li razvijali složene ili jednostavne aplikacije?

• Provjerite preporuke klijenata- Tražite tvrtke koje su voljne dati kontakt podatke klije-nata kod kojih se možete raspitati o kvaliteti prijašnjeg rada.

• Budite jasni o okvirima vašeg projekta - Dobra agencija će vam osigurati voditelja projekta s kojim ćete komunicirati. Oni će nakon razgovora skicirati projektni zada-tak. Budite sigurni da su u njemu sva vaša očekivanja posložena na jasan način i da je navedeno sve što želite.

• UX/UI dizajn - Pristojna agencija bi trebala posebnu pažnju posvećivati korisničkom iskustvu. Prilikom pregleda portfolija vodite računa o aplikacijama s iznimnim sučeljem: 50% uspjeha je u dizajnu.

• Testiranje i osiguranje kvalitete - Razvijaju li aplikacije uz testiranje? Tko je odgo-voran za osiguranje kvalitete? Jesu li uključili QA u ponudu? Testiraju li na pravim uređajima? Kojima? Koliko? Koji sustavi i koje verzije?

• Isporuka - Što dobivate na kraju? Je li izvorni kôd uključen? Tko je vlasnik kôda?• Tražite fiksnu cijenu - Neke će se tvrtke pobuniti, uz argument da se uvjeti projekta

mogu promijeniti, ali to je jedini način da ne potrošite više nego što imate na ra-spolaganju.


Tema broja

Korisnici već desetljećima koriste

razne antimalwaresoftvere, no mnogi još

uvijek ne slijedeni najjednostavnije

sigurnosne smjernice.

bankarstvu. Uz velike banke i brojne male startupe koji se klade na tehnologiju, sigurno je da će doći do novih praksi, a vrijeme će pokazati koja će na kraju preuzeti dominaciju.

Zaštitite vaše poslovanje i podatke Europa, Amerika i Azija tijekom prošle godine suočili su se s najvećim porastom cyber prijetnji, pri čemu se nisu birali ciljevi. Napadi su izvršeni na sva područja ljudskog djelovanja, a rast od 60% će se nastaviti tijekom 2017., moglo se čuti na prvoj kon-ferenciji o zaštiti poslovnih sustava od zlonamjernih programa u organizaciji tvrtke Dimeros, zastupni-ka Malwarebytes rješenja za Hrvatsku i područje jugoistočne Europe.

Predviđa se kako će ransomware ostati na vrhu prijetnji, jer se ova vrsta napada pokazala kao najuspješnija, dok ih se u Europi godišnje otkrije 49,26%. Tako Europa ima najveći postotak otkri-venih zlonamjernih programa, u analizi konti-nenata. Od 10 zemalja u kojima se otkrije najveći broj ransomwarea, na prvom su mjestu Sjedinjene Američke Države, a redom ih slijede: Njemačka, Ita-lija, Velika Britanija, Francuska, Australija, Kanada, Španjolska, Indija te Austrija. Prema Malwarebytes istraživanju, u 2016. godini čak 50% žrtava platilo je traženu otkupninu. Stručnjaci predviđaju kako će ransomware postati osobni, do sada su se napa-di dešavali nasumično, pa je svatko u bilo kojem

trenutku mogao biti ugrožen. Stoga se predviđa kako će ciljani ransomware napadi postati novi standard. Ako napadači mogu prepoznati razliku između poduzeća i ciljane skupine potrošača, bit će u mogućnosti prilagoditi zahtjev za otkupninom svakom pojedinačnom slučaju. Osim kriptiranja da-toteka, ransomware napadači će uskoro prijetiti s objavom podataka ili informacija na društvenim me-dijima, ili na neki drugi destruktivan način.

Korisnici već desetljećima koriste razne anti-malware softvere, no mnogi još uvijek ne slijede ni najjednostavnije sigurnosne smjernice. Kako bi se to promijenilo, u Malwarebytesu navode kako je prvi korak obrazovanje: podučavanje o IT sigurnosti i mogućim prijetnjama već u školama i na fakul-tetima, te bi to trebala biti obveza i zakonodavaca. Zaposlenici bi trebali prolaziti redovite edukacije i treninge kako bi osigurali nesmetano poslovanje. S druge strane, u 2017. godini očekuje se porast zapošljavanja stručnjaka za sigurnost. Potreba za pojedincima koji imaju tehnička znanja o sigurnosti trenutno predstavlja prioritet u svim industrijama.

Specijalizirana IT rješenja za vaše poslovanjeIako su do određene razine potrebe svih tvrtaka slične, u nekim detaljima, svaka tvrtka ima specifične softverske potrebe. Bilo da se radi o rasporedu, računovodstvu, odnosu s klijentima, dobavljačima, upravljanju dokumentima i slično, softverska rješenja osiguravaju kvalitetno funkcioniranje po-slovanja. Kad se ukaže potreba za specijaliziranim rješenjem, tvrtka ima mogućnost koristiti vlastite kapacitete za razvoj softvera (ukoliko ih posjeduje) ili angažirati vanjsku tvrtku. Što je bolje? Univer-zalnog recepta nema, jer je svaka tvrtka drugačija, ali generalno, postoje razlozi za i protiv vlastitog razvoja, kao i za i protiv korištenja vanjske tvrtke.Dok je tvrtka mala, najfleksibilnija opcija je korištenje vanjske tvrtke za razvoj. Izazov leži u pro-nalasku iskusnih i kvalitetnih programera. ‘Lijeni’ način je korištenje agencije ili posrednika. Nuspojava tog načina je rast ukupnog troška na ime agencijs-ke provizije. Drugi razlog protiv takvog aranžmana leži u činjenici da su agencije samo privremeno okupljalište programera srednje klase, dok oni koji postanu bolji vrlo brzo odlaze u freelance vode. Zato tvrtke iskusne u razvoju softvera savjetuju angažiranje kvalitetnih freelancera, koje je moguće pronaći kroz osobne kontakte ili povezivanjem s lo-kalnom tehnološkom zajednicom. No, postoji i do-bra strana angažiranja agencije. Ukoliko se odlučite na potpisivanje dugoročnije suradnje, uvijek postoji mogućnosti ostvarivanja popusta. Zapošljavanje vlastitih programera opravdano je jedino ukoliko se radi o većoj tvrtki i ukoliko je opseg posla toliki da bi angažiranje agencije bilo neisplativo.

Tema broja

Pametna specijalizacija u IT sektoru Prema strategiji pametne specijalizacije Hrvatsku za razdoblje 2016.-2020. industri-ja informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT industrija) bila je u posljednjim desetljećima glavni izvor produktivnosti. Obilježja ICT industrije su inovativnost i visoka ovisnost o kontinuiranom tehnološkom napretku. Ona je također izvorište dramatičnih promjena u poslovnoj praksi drugih industrijskih djelatnosti. Potenci-jal ovog sektora je izuzetan s obzirom na trendove potražnje na globalnoj razini i integraciju ICT-a u druge gospodarske djelatnosti. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. prepoznala je ovu industriju kao industrijsku djelatnost koja ima veliki potencijal rasta i zapošljavanja.

Najveći potencijal rasta i zapošljavanja je prepoznat u računalnom programiranju, savjetovanju i s njima povezanim djelatnostima, te su one, prema Industrijskoj stra-tegiji Republike Hrvatske 2014.-2020., prepoznate kao strateška industrijska djelat-nost. Zato su, između ostalog, informacijsko-komunikacijske tehnologije jedna od horizontalnih tema Strategije pametne specijalizacije Hrvatske i kao takve faktor ubrzanja, pokretači rasta i doprinose stvaranju dodane vrijednosti unutar različitih prioritetnih područja.

Prema Strategiji, prepoznati potencijali i snage za jačanje implementacije ICT-a su:• robotika i automatizacija• Internet stvari (IoT), velike količine podataka (Big Data) i usluge temeljene na In-

ternetu.Više o Strategiji pametne specijalizacije RH i ulozi IC tehnologije možete pronaći na www.obzor2020.hr.

Softver za praćenje troškova skladišta i dokumenataU logističkim krugovima, malo je onih koji ne znaju za tvrtku Primat informatika. Kada govorimo o proizvođačima WMS sustava u regiji, nameće se samo jedno ime koje može stati uz bok najboljim i najpoznatijim svjetskim rješenjima, a to je Primat informatika, odnosno PrimatWMS.

Današnja visoko industrijalizirana proizvodnja i distribu-cija zahtijeva sve racionalnije poslovanje. Konkurencija sve subjekte u tom lancu tjera da budu učinkovitiji uz što manje troškove. Postavlja se pitanje: gdje smanjiti ukupne troškove? Odgovor: logistika (skladištenje) i transport.Proizvodne tvrtke na ta dva problema uglavnom ne obraćaju previše pažnje, no s druge strane, distributeri itekako pokušavaju pronaći način kako smanjiti troškove skladištenja i transporta. Rješenje problema, ako promatramo samo seg-ment skladištenja, tj. logistike, leži u modulu za praćenje troškova, tzv. 'Cost to Supply' modulu WMS sustava.Radi se o mjerenju i praćenju logističkih troškova u samom skladištu i izražavanju tih troškova po ulazno/izlaznim dokumentima. Na taj način moguće je egzaktno izrazi-ti trošak obrade pojedinog dokumenta i usporediti ga s maržom isporučenih roba ili naplaćenom uslugom distri-bucije. Kada na to dodamo još i trošak transporta, dobijemo cjelokupnu vrijednost isporučene robe.

Cost2SupplyAko promatramo jedno skladište, u njemu je lako prepoznati više komponenti koje sudjeluju u formiranju troška samog skladišta.To su:• sam objekt skladišta sa svom infrastrukturom (regali, po-

lice, struja, voda, grijanje...)• sredstva za rad u skladištu (viličari, kolica)• ljudi, tj. skladišni radnici i administracija.

Svi gore iskazani elementi pojedinačno čine trošak kroz direktno (plaće ljudi, utrošak energije) ili indirektno opterećenje (amortizacija objekta, amortizacija polica i regala te sredstava za rad).

Kako je danas moderna skladišta nemoguće zamisliti bez su-stava za upravljanje skladišnim procesima (Warehouse Ma-nagement System), tu je i odgovor na te troškove u sklopu PrimatWMS sustava koji nudi Primat informatika.

Obračun troškaDa bi mogli izraziti C2S trošak na razini pojedinog doku-menta, potrebni su nam sljedeći podatci:• cijena skladištenja palete na dan• prosječna težina pune palete u skladištu• cijena komisioniranja komadnih artikala• cijena komisioniranja transportnih pakiranja• cijena komisionranja po težini (kg)• cijena utovara paleta

• cijena obrade izlaza• cijena obrade dokumentacije C2S.Postoji još parametara koje je moguće definirati, ali oni nisu presudni za sam način obračuna.

primatinformatika

Primat informatika razvija projekte u smjeru najnovijih logističkih dostignućaU logističkim krugovima, malo je onih koji ne znaju za tvrtku Primat informatika. Kada govorimo o proizvođačima WMS sustava u regiji, nameće se samo jedno ime koje može stati uz bok najboljim i najpoznatijim svjetskim rješenjima, a to je Pri-mat informatika, odnosno PrimatWMS. PrimatWMS bazira se na vlastitom softveru Primat informatike, sva logistička rješenja razvijena su od strane iskusnih inženjera i developera Primata, a sve krojeno prema potrebama samih korisnika. Potpisom ugovora o implementaciji PrimatWMS sustava, korisnici Primat informatike napra-vili su veliki korak u poboljšanju svog poslovanja, kako u samom skladištu, tako i cijele tvrtke, s obzirom na to da je dobra organizacija i kontrola skladišta jedan od preduvjeta za nesmetan rast tvrtke te samu profitabilnost. Ovaj napredak omogućuje povećano zadovoljstvo krajnjih kupaca smanjenjem ukupnih troškova manipulacije i skladištenja robe, a ujedno se smanjuje potrošnja energije, vremena, skladišnih ka-paciteta, kao i radne snage. Inovativnost i praćenje tržišnih tokova i potreba glavni je adut u razvoju poslovanja svake moderne tvrtke, što je Primat informatika pre-poznala, te stoga razvija projekte u smjeru najnovijih logističkih dostignuća te potre-ba svojih korisnika. Posebno treba izdvojiti module Standby (online kopija sustava) i Cost2Supply (praćenje troškova rada skladišta), koji samom rješenju daju dodatnu vrijednost u pogledu sigurnosti sustava te pružanju samih logističkih usluga. Sve odgovore možete dobiti direktnim upitom na: [email protected].


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Demokratska Socijal-istička Republika Šri

LankaGlavni grad:

ColomboPovršina:

65.610 km²Stanovništvo:

22.235 milijuna Službeni jezik:

Sinhala (74%) i Tamil (18%), ostali 8%

Valuta:

šrilanska rupija 1 EUR = 162,7 LKR)

Robna razmjena sa Šri Lankom (2016.)

Izvoz Hrvatske u Šri Lanku Uvoz Hrvatske iz Šri Lanke

Proizvodi strojogradnje 11% Proizvodi tekstilne industrije 12%

Farmaceutski proizvodi 10%

Bijela tehnika 9%

UKUPNI IZVOZ813

tisućaEUR

UKUPNI UVOZ5.974 tisućaEUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE U ŠRI LANKI

Počasni konzul: Tilak de ZoysaAdresa: A.E.C Building, 2nd Floor, 140/A, Vouxhall Street, Colombo 2 Tel: 00 94 11 25 28 95 73Fax : +94 11 5289571Email : [email protected]

KONZULAT DEMOKRATSKE SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE ŠRI LANKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Počasni konzul: Marko Vojković Adresa: Heinzelova 62/a/VI, 10000 Zagreb Tel: 00385 1 63 87 780Fax: 00385 1 63 87 702E-mail: [email protected]

Šri Lanka - loše pravosuđe i oslabljena percepcija razine korupcijeRast gospodarstva, povoljne Vladine politike i reforme, sigurnost stranih ulaganja i transparentnost Zakona o ulaganju odaju potencijal za nove ulagače u Šri Lanku.

Važni linkoviVlada Šri Lanke

www.gov.lkMinistarstvo vanjskih poslova

www.mfa.gov.lk Odjel za uvoz i izvoz

www.imexport.gov.lkUlaganje u Šri Lanku

www.investsrilanka.com

Hram Budinog zuba

Gospodarstvo Šri Lanke raslo je po proječnoj stopi od 6% u posljednjih pet godina. Zemlja je napravila zna-čajan ekonomski prijelaz iz krhke do relativno stabilne zemlje. Ekonomska preobrazba ojačana je reformama koje podržavaju dugoročni razvoj i konkurentnost, makroekonomsku stabilnost i potencijal za rast, koje uključuju jačanje upravljanja javnim financijama i strukturne reforme za poticanje dinamičnijeg privat-nog sektora. Međutim, loše pravosuđe i dalje potkopa-va prava vlasništva, te je percipirana razina korupcije oslabljena. Vlada je pokrenula projekte koji potiču rast u ratom razorenim i ugroženim područjima, razvijaju mala i srednja poduzeća, te povećavaju poljoprivrednu produktivnost. Zabrinutnost se javlja kod visokih pro-računskih deficita i niskih poreznih prihoda. Nadalje, Vladin dug od oko 72% BDP-a među najvišima je kod zemalja u razvoju. Nova Vlada u 2015. godini drastič-no je povećala plaće u javnom sektoru, što je podrža-lo povećanje potražnje za robom široke potrošnje, te smanjenje deviznih rezervi.

Struktura gospodarstvaU slučaju Šri Lanke, gospodarstvo nije slijedilo tipičan uzorak strukturalne promjene, iako je njezina ekono-mija doživjela značajan razvoj. Doprinos poljoprivred-nog sektora u BDP-u opao je u odnosu na druge sek-tore, iako je broj zaposlenih u industrijskom sektoru još uvijek manji od poljoprivrednog. Ovo dokazuje kako se produktivnost u poljoprivrednom sektoru nije povećala tijekom određenog vremenskog razdoblja. Razlog tomu je ogroman iznos subvencija koje daje Vlada Šri Lanke. Najvažniji poljoprivredni proizvo-di u Šri Lanki su riža, šećerna trska, žitarice, mahu-narke, začini, povrće, voće, čaj, kokos, mlijeko, jaja i riba. Najvažniji industrijski proizvodi su proizvodi od gume, odjeća, tekstil, cement i naftni derivati. Sektor usluga pokazuje najveći potencijal za rast (turizam, osiguranje, bankarstvo, telekomunikacije, prijevoz, trgovina). Strategije razvoja prioritet stavljaju na us-luge, prvenstveno zbog strateškog položaja Šri Lanke, ali još uvijek se ne bi smjelo zanemariti mogućnosti

u poljoprivredi i proizvodnji, s obzirom na temeljna prirodna bogatstva zemlje i njene komparativne pred-nosti.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatska i Šri Lanka imaju puno dodirnih točaka, što otvara vrata poslovnoj suradnji. Obje zemlje konstant-no izražavaju želju za produbljivanjem i proširenjem bilateralne suradnje na nova područja, što obostrano pozitivno utječe na gospodarstvo zemalja. Šri Lanka je naglasila mogućnost distribucije proizvoda preko Luke Rijeka. Hrvatska je zanimljiva i svojom brodo-gradnjom, prehrambenom industrijom, područjem tu-rizma, proizvodnjom ribljih proizvoda, sektorom uslu-ga i IT sektorom. Obje zemlje imaju dobro razvijenu turističku infrastrukturu i industriju, što je dodatan potencijal za zajedničku suradnju. Osim toga, potpisan je Sporazum o suradnji na području kulture, obrazo-vanja, znanosti, tehnologije i sporta.

Postupak uvoza robe u Šri LankuPrije samog uvoza robe potrebna je registracija. Uvoz svih pošiljaka treba biti označen i deklariran, te se tre-ba podnijeti carinska deklaracija nakon dolaska robe i nakon dobivanja naloga za isporuku. Sve carinske pristojbe i troškovi navedeni su u Tarifnom vodiču, te

Colombo


datno, što doprinosi visokom gospodarskom rastu. Šri Lanka je uvela ekonomsku liberalizaciju u Južnu Aziju prije više od tri desetljeća. Vlada je prihvatila strategije i politike koje su i više nego pogodne za međunarodna ulaganja. Zakoni o ulaganju, pravni i regulatorni okvir su transparentni, ukupno strano vlasništvo dopušteno je gotovo u svim područjima gospodarstva, nemaju ograničenja na repatrijaciju zarade, naknadu i kapital. Sigurnost stranih ulaganja zajamčeni su Ustavom. Imaju potpisane Ugovore o bilateralnoj zaštiti ulaganja s 28 zemalja i Sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s 38 zemalja. Šri Lanka ima najveći broj pismenog stanovništva u Južnoj Aziji, engleski jezik naširoko se koristi u poslovnom okruženju, radna sna-ga je kompetentna i inteligentna.

Poslovni običajiPoslovni bonton u Šri Lanki poprilično je formalan. Ru-kovanje je česti pozdrav, koji treba biti čvrst. Muškarci se smiju rukovati i sa ženama, no bolje je prvo pričekati da žena pruži ruku jer neke se poslovne žene ne vole rukovati s muškarcima. Cijene titule i očekuju da ih os-lovljavate titulom ukoliko ih imaju. Posjetnice se obično razmjenjuju nakon stiska ruke i pozdrava. Možete, no nije presudno, jednu stranu posjetnice prevesti na nji-hov jezik. Pružajte i primajte posjetnice s obje ruke te ih promatrajte i čuvajte s poštovanjem. U komunikaciji je bitno da drugu stranu gledate u lice, pazite na duge pa-uze i ne izbjegavajte kontakte očima. Strpljivi su i često nedorečeni, stoga naučite čitati između redaka. Nikad nemojte otvoreno kritizirati ljude, stavljati ih u nezgo-dan položaj ili ih držati pod pritiskom. Prije sastanka do-bro je da im pošaljete dnevni red, te kratke informacije o svom poslovnom subjektu.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Šri Lanke

BDP: 237,8 mlrd USD

BDP per capita: 11.200 USD

Stopa rasta BDP-a: 5%

BDP prema sektorima: usluge (60,6%), industrija (30,9%), poljoprivreda (8,5%)

Izvoz (2016.): 10,12 mlrd USD

Izvozni proizvodi: tekstil i odjeća, čajevi, začini, gumeni proizvodi, drago kamenje,

riba, proizvodi od kokosa

Zemlje izvoza: SAD (26%), UK (9%), Indija (7,2%), Njemačka (4,3%)

Uvoz (2016.): 18,64 mlrd USD

Uvozni proizvodi: nafta, tekstil, strojevi i transportna oprema, građevinski materijal,

mineralni proizvodi, prehrambeni proizvodi

Zemlje uvoza: Indija (24,6%), Kina (20,6%), UAE (7,2%), Singapur (5,9%)

Nezaposlenost: 4,7%

Inflacija: 0,9%

Internetski kod zemlje: .lk

Pozivni broj: +94

Vlada je pokrenula projekte koji potiču

rast u ratom razorenim i ugroženim područjima,

razvijaju mala i srednja poduzeća,

te povećavaju poljoprivrednu produktivnost.

se plaćanje može izvršiti online ili direktno na carini. Pošiljke se svrstavalju u tri kategorije: Amber i Red su pošiljke koje se podvrgavaju dodatnim ispitivanjima, dok se Green pošiljke puštaju bez pregleda. Zakonska obveza uvoznika je ispravno deklarirati sve proizvode te platiti potrebni iznos.

UlaganjaŠri Lanka je zemlja koja nudi mirno domaće okruže-nje, povoljne Vladine politike i povjerenje ulagača. U svim ključnim sektorima gospodarstva ulaže se do-

Ribolov na štulama - tradicija koja izumire

Industrijska revolucija - The next generationStara kineska poslovica (kletva) kaže: Dabogda živio u zanimljivim vremenima! I živimo, doista! Sa sociološkog aspekta, ključna je riječ našeg vremena upravo ‘vrijeme’. Porastom ljudske populacije bilo je neophodno pronaći način kako ubrzati procese koji će omogućiti razvoj svjetske ekonomije i društva. Industrijsko je doba naslijedilo informacijsko, informacija je postala valuta najveće vrijednosti tijekom 20. stoljeća, a njezina komunikacija temelj za razvoj ljudskog društva u 21. stoljeću.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Danas živimo u vremenu Interneta, milijardi mo-bilnih uređaja zahvaljujući kojima komunikacija prelazi na višu razinu, u vremenu 3D i nanotehno-logije te obnovljivih izvora energije koji zamjenju-ju fosilna goriva, a u začetcima je i pojava umjetne inteligencije, virtualne stvarnosti, autonomnih vo-zila, robota... Govorimo o trećoj i četvrtoj industrij-skoj revoluciji. Dok jedna još traje, mnogi se slažu u tome da je sljedeća već počela. Brzina njihova napredovanja je strahovita, zahvaljujući izrazito brzom napretku tehnologije. Osvrnemo li se tek koje desetljeće unazad, početke digitalne revoluci-je možemo smjestiti u 80-e godine prošlog stolje-ća kada počinje rasti upotreba osobnih računala, a još snažniju promjenu donosi World Wide Web s početka 90-ih. Za primjer, 90-ih godina oko 0,05% svjetske populacije koristilo je Internet, a podatci za kraj 2016. pokazuju da se ta brojka popela na gotovo 50%, ili približno 3,4 milijarde ljudi. Zanimljivo je da danas postoje zemlje u kojima gotovo svi stanov-nici koriste Internet - u Islandu govorimo o 98,2%, a prate ga Luksemburg s 97,3% i Andora s 97%.

I dok bismo treću industrijsku revoluciju mogli u užem smislu vezati uz IT i sve popratne pojave koje su se razvile zahvaljujući informatičkoj industriji i pa-ralelno s njom, četvrta industrijska revolucija podiže komunikaciju na višu razinu i donosi IoT (Internet of Things), nanotehnologiju, robotiku... Sve to drastično mijenja svijet u kojem živimo i smješta budućnost upravo u sadašnji trenutak.

Utjecaj digitalne revolucije na poslovanjeSvaka tvrtka koja želi uspjeti na tržištu danas pred-stavit će se na internetskoj stranici, vrlo često ko-ristiti društvene mreže kako bi došla do svojih korisnika, komunicirati s korisnicima u realnom vremenu, ali i koristiti tehnologiju, između osta-loga, kako bi unaprijedila svoje poslovne procese. Govorimo o utjecaju digitalne transformacije na poslovanje, a više o samom pojmu ispričao nam je Stanislav Marušić iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla. Digitalna transformacija općenito je promjena u po-našanju, kulturi i ekonomiji kojoj će se vremenom prilagoditi svi segmenti poslovanja, objasnio je. Ima

golemi potencijal, a tehnologije poput mobilnosti, oblaka i analitike omogućuju četvrtu industrijsku revoluciju koja, kako je u nedavnoj studiji Svjetskog ekonomskog foruma procijenjeno, nudi prihode od čak 2 bilijuna dolara. Digitalna transformacija do-nijet će nove prilike za industriju i društvo. Nove mogućnosti virtualizacije fundamentalno će pro-mijeniti izgradnju i funkcije mreža. Očekuje se da će proširenjem povezivosti nove tehnologije, poput Interneta stvari (IoT), proširene stvarnosti i digital-nih komunikacija, donositi i nove prihode. Također, redefiniranjem angažmana oko kupaca, kompani-je imaju priliku svojim postojećim i potencijalnim korisnicima ponuditi visokokvalitetne digitalne doživljaje te zadobiti njihovu lojalnost. Digitalna transformacija može poboljšati i inovacije, omogu-ćiti njihov brži razvoj, uz nove modele i strategije za digitalnu radnu snagu.

Edukacija i digitalna revolucijaPromjene koje nastaju zahvaljujući digitalnoj revolu-ciji odigravaju se izrazito brzo. U tom kontekstu, ali i nadovezujući se na digitalnu transformaciju, može-mo reći da je IT donedavno imao potpornu ulogu u poslovanju, a danas gotovo u potpunosti omogućava kvalitetan rad svih sustava – koristi se za planiranje, strategiju, analizu, predikciju poslovanja… Naravno, da bi poslovanje bilo moguće posložiti u skladu s tim novim trendovima, potrebno je imati i adekvatnu edukaciju, a postoji li takva edukacija za IT manage-ment u Hrvatskoj, ispričao nam je profesor Mihael Plećaš sa Sveučilišta Libertas.

Općenito, nije teško dokazati da hrvatski manageri nedovoljno kompetentno rade svoj osnovni posao - odlučuju, kazao je. Primjerice, znanost u području poslovnog odlučivanja identificirala je 10 potrebnih koraka da bi se povećala vjerojatnost za uspješno odlučivanje. Hrvatski ih manageri, prema njegovim konzultantskim iskustvima, rade četiri ili pet. Naj-češće se bave rješavanjem simptoma, a ne uzrocima simptoma. Dakle, nedovoljno kvalitetne poslovne odluke nisu posljedica samo neprimjenjivanja IT-a, ali hrvatski manageri nedovoljno dobro koriste i mogućnosti IT-a.

90-ih godina oko 0,05% svjetske populacije koristilo je Internet, a podatci za kraj 2016. pokazuju da se ta brojka popela na gotovo 50%, ili približno 3,4 milijarde ljudi.

Digitalna budućnost


i ukupne hrvatske konkurentnosti, oni bi se, a ne IT manageri, trebali dopunski educirati, zaključuje Plećaš. Naravno, i IT manageri bi se trebali dopunski edu-cirati kako bi bolje odlučivali u svojem području od-govornosti. Nažalost, u Hrvatskoj, osim na Sveučilištu Libertas, ne postoji cjelovito obrazovanje u tom po-dručju. U svijetu, naravno, postoji. Dakle, moglo bi se općenito smatrati da edukacija za područje poslovnog upravljanja u Hrvatskoj ne prati potrebne promjene, odnosno svjetske trendove.

Big Data - korisna upotreba podatakaAko uzmete u obzir podatke koje proizvede samo je-dan korisnik privatno i poslovno i to umnožite s bro-jem korisnika Interneta, možete pretpostaviti da govo-rimo o ogromnim količinama podataka. Ti podatci nisu neiskoristivi. Baš naprotiv. O tome što znači pojam Big Data, ispričao nam je Dražen Oreščanin iz tvrtke Po-slovna inteligencija.

Pojam obuhvaća sve vrste nestrukturiranih i po-lustrukturiranih podataka koje donedavno nije bilo moguće trajno čuvati i analizirati zbog njihovog vo-lumena, kompleksnosti obrade i nedovoljnog znanja o tome za što se mogu iskoristiti. Ti podatci uključuju podatke s društvenih mreža, raznih senzora, video i audio snimke, a obrađuju se drugačijim tehnologija-ma i na drugačije načine nego podatci u postojećim aplikacijama i bazama podataka. Poslovni korisnici mogu iz tih podataka dobiti važne informacije o po-našanju korisnika koje ne mogu dobiti iz postojećih izvora podataka. Za privatne korisnike najveći dobi-tak mogu biti razni novi proizvodi i usluge koji su se već pojavili, a u budućnosti će ih biti sve više, i koji se baziraju na pametnom korištenju senzora i podataka za razne primjene u zdravstvu, pametnoj kupovini, sportu, putovanjima i mnogim drugim po-dručjima, pojasnio je Oreščanin.

Danas možemo govoriti o tome da zdravi temelji za poslovanje u velikoj mjeri ovise o kvalitetno postav-ljenom IT sustavu. Dražen Oreščanin pojašnjava kako posložiti sustav po mjeri korisnika te kaže kako već godinama svi tvrde da je korisnik kralj, da je kupac najvažniji, ali vrlo često se malo radi po tom pitanju, a mnogi korisnici banaka, telekomunikacijskih usluga i kupci u maloprodaji često su nezadovoljni uslugom koju dobivaju. Bazirano na velikim podatcima, u za-dnjih se nekoliko godina razvijaju sustavi za upravlja-nje iskustvom korisnika (Customer Experience Ma-nagement) koji tvrtkama pomažu da bolje razumiju ponašanje i potrebe korisnika. Naravno, na temelju tih informacija treba promijeniti poslovne procese, uvoditi nove pakete usluga, konkurentne cijene te kanale pro-daje i komunikacije s korisnikom, što zahtijeva velike promjene u poslovanju, koje se objedinjeno nazivaju digitalna transformacija. To je jedan od razloga zbog


Na kraju, dodaje profesor Plećaš, problemom smatra i sveukupni obrazovni proces. Da bi hrvatski mana-geri bolje odlučivali, što bi rezultiralo povećanjem konkurentnosti njihovih gospodarskih subjekata, ali

kojih smo svi svjesni da su podatci glavno pogonsko gorivo nove industrijske revolucije.

Od ‘pametnih’ telefona do ‘pametnih’ gradovaPrve bazne stanice za bežično spajanje mobilnih te-lefona predstavljene su 80-ih godina prošlog stolje-ća i bile su analogne, to je bila prva generacija ili 1G. Mobiteli su evoluirali od uređaja za glasovnu komunikaciju u uređaje kojima možemo komuni-cirati glasovno, tekstualno, videom itd. Imaju prak-tički bezbroj mogućnosti upotrebe i popularno se nazivaju ‘pametnim’ telefonima. Danas je u upotre-bi 3G i 4G, a kako doznajemo iz Ericssona, oni su spremni na uvođenje 5G. Prvi na tržištu ponudili su rješenja za jednostavan prelazak iz današnjih u novu generaciju bežičnih mreža uz pomoć cjelovite 5G platforme koja operatorima nudi nove poslov-ne mogućnosti. Telekomunikacijskim operatorima može ponuditi jednostavnu i učinkovitu digitalnu transformaciju, od upravljanja procesima do una-pređenja zadovoljstva krajnjih korisnika, ali isto tako i transformaciju poslovanja, što će u konačnici za rezultat imati dobrobit svih građana u različitim područjima života. 5G platforma namijenjena je pr-vim korisnicima pete generacije mobilnih mreža, a omogućit će nove komunikacijske mogućnosti uz

pomoć podatkovno zahtjevnih aplikacija poput vir-tualne i proširene stvarnosti. Platforma sadrži 5G jezgreni, radijski i transportni portfelj, zajedno s di-gitalnim sustavima podrške i uslugama transforma-cije, a posebni naglasak stavlja na sigurnost.

Komercijalna primjena 5G tehnologije očekuje se oko 2020. godine, a osim većih brzina i novih mo-gućnosti za krajnje korisnike, u sprezi s Interne-tom stvari, omogućit će digitalizaciju svih indu-strija, uz dobrobiti posebice vidljive u sektorima proizvodnje i energetike te u komunalnim služ-bama. 5G će unijeti velike promjene i u mrežne karakteristike, što će poslovnim subjektima omo-gućiti da svojim korisnicima ponude naprednija korisnička rješenja i nove poslovne modele, doznali smo iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla.

Sljedeći korak, koji povezuje ove inovacije u mrež-nom povezivanju, nove trendove u ICT-u i koncept IoT-a je ideja o ‘pametnom’ gradu. ‘Pametni’ gradovi bili bi na sve načine samoodrživi te bi samostalno upravljali velikim sustavima - školama, knjižnica-ma, prometom, bolnicama, opskrbom itd. Njihov je cilj poboljšati kvalitetu života za svoje građane, a koristili bi se podatcima koje prikupljaju u realnom

IT management - glavna zvijezda businessa

Novi trendovi postavljaju sve veće zahtjeve i pred tvrtke koje se bave administracijom IT sustava. O toj temi razgovarali smo s Aleksandrom Zlatovićem iz tvrtke Aurum Nexus. Ispričao nam je kako pristupaju klijentima u samom početku te objasnio kako im je nužno detaljno predstaviti koliku ovisnost imaju o IT sustavu kako bi mogli ispravno složiti planove radova i investicija za IT sustav. Cilj je postići otpornost sustava na različite incidente koji mogu zaustaviti ili otežati normalno poslovanje. Često se dogodi da i taj osnovni dio funkcionalnosti i stabilnosti sustava nije zado-voljen, što zbog neznanja, što zbog naoko visokih troškova za postizanje tog cilja. Sljedeća faza je komunikacija s klijentom kako bi se prepoznalo potrebe i planove te kako bi im predložili plan razvoja (npr. odabirom novih programskih rješenja) i optimizacije IT sustava (efikasnost, smanjenje troškova, jednostavnost), što nerijetko dovodi i do promjene poslovnih procesa, u zaključku kaže Zlatović.

S obzirom na razvoj novih trendova i sve veću povezivost, odnosno dostupnost po-dataka na Internetu, pitanje sigurnosti podataka prepoznato je ne samo u tvrtkama koje se bave IT administracijom, nego i puno šire. Zanimljiv komentar o tome dobili smo od Adriana Lebhardta iz Siemensa Hrvatska. Osnovni poriv i motiv za novim tehnološkim napretkom je pojednostavljenje i unapređenje života ljudi, kazao je. Međutim, ne treba zanemarivati i negativne posljedice koje nužno donosi Internet i dostupnost svakog uređaja. Prije svega, treba spomenuti kako je svaki sustav koji je spojen na internetsku mrežu dostupan i samim time osjetljiv. Svi koristimo računala i znamo za tzv. internetske viruse. Upravo zato ne treba zanemarivati sustave internet-ske sigurnosti. Naročito u industriji gdje je pouzdanost najvažnija stavka. Siemens zato veliku pažnju pridaje i sustavima zaštite podataka i samih uređaja dostupnih preko Interneta. Najbolji primjer je otvaranje centara internetske sigurnosti za in-dustriju diljem svijeta. Upravo u tome je snaga velikih kompanija koje razmišljaju daleko unaprijed, u zaključku je rekao Liebhardt.

Podatci su glavno pogonsko gorivo nove industrijske revolucije.

S obzirom na sve veću povezanost uređaja na Internet, pitanje sigurnosti podataka otvara novu nišu u okviru IT industrije i već se danas otvaraju centri internetske sigurnosti diljem svijeta.



vremenu, zatim obrađuju i primjenjuju za poveća-nje efikasnosti grada i poboljšanje uvjeta života nje-govih stanovnika. Ovakve ideje nisu dio neke zami-šljene budućnosti, na njima se već radi, a parcijalna upotreba određenih pametnih rješenja postoji već danas u nekim svjetskim gradovima (Stockholm, Santa Cruz, Singapur).

Moderni potrošač i digitalni marketingZahvaljujući promjenama koje donosi moderno vri-jeme, više je nego očigledno da se mijenjaju i navike potrošača, a s tim i pristup marketingu. O tome smo razgovarali s Goranom Deakom, direktorom tvrtke ForgeBIT, digitalne agencije za web development i društvene mreže.Navike modernog potrošača drastično su se promi-jenile u nekoliko ključnih aspekata, a najvažniji bi bio koncentracija, pojašnjava Deak. Trendovi i istra-živanja govore kako je kod potrošača koncentracija na pojedinu stvar postala drastično kraća, a kao jedan od glavnih krivaca nameću se društvene mreže. Uz njih, tu su i ‘pametni’ telefoni. Svojom naprednošću mobilni uređaj postao je dostojna zamjena računalu i kao takav omogućuje potrošačima da budu u toku u svakom trenutku.

Pristup marketingu, s obzirom na opisane činjenice, morao je drastično evoluirati. Serviranje preciznih i up-to-date informacija te emocionalno komuniciranje s potrošačima koji sada traže povezanost s brandom na dnevnoj razini i imaju pristup alatima komunikacije u stvarnom vremenu, zahtijevaju puno granularniji pristup vođenju kampanje. Također, digitalni medi-ji omogućili su vrlo precizno mjerenje praktički svih marketinških aktivnosti. Marketing je postao mjesto nikad većeg značenja, dodaje Deak. Nekad nepokorivi kraljevi upravljanja - financijaši, dobivaju vrlo opasnu konkurenciju kada su u pitanju ključne odluke. Može-mo zaključiti kako živimo u zlatnom dobu marketinga, a kako stvari stoje, zlatno će doba potrajati.

Dogodile su se brojne promjene što se tiče toga što bi sve trebala obuhvaćati jedna klasična internetska kampanja, i to u vrlo kratkom roku. Kako je objasnio Goran Deak, kampanja se mora temeljiti na individu-alnom pristupu koji je u skladu sa željama, ciljevima, i, naravno, s budžetom klijenta. Internet je omogućio da se inteligentan pristup cijeni i poštuje, te samim time i mali mogu postati veliki svojim dosegom, što je nekad bilo ipak teže postići. Prednost internetske kampanje naspram klasične svakako bi bio pristup analitičkim podatcima te informiranje potrošača u stvarnom vre-menu. Sve to omogućuje brzo reagiranje na promjene u trendovima, podršku u stvarnom vremenu i rezo-lucijski kanal ako (kada) nešto pođe po zlu. Digitalni marketing je brz, fleksibilan, dvosmjeran i nagrađuje rad i zalaganje.

Internet of Things - uvod u automatiziranu

budućnostKada se govori o četvrtoj in-dustrijskoj revoluciji, između ostalog, spominje se i pojam Internet of Things ili IoT. Ite-kako ima smisla upravo ovaj segment proglasiti nečim uistinu revolucionarnim, a može se samo pretpostaviti kakve će utjecaje imati na život ljudi, no kako izgleda, uskoro ćemo saznati. Radi

se, naime, o tome da povezivost na ovaj način prelazi na jednu sasvim novu razinu. Stvoreni su svi preduvjeti za IoT - širokopojasni Internet postao je izrazito dostupan i jeftin, sve je veća količina uređaja koji imaju mogućnost bežičnog povezivanja, troš-kovi tehnologije se smanjuju, a ‘pametnih’ je telefona više nego ljudi na svijetu.Što je, uostalom, IoT? Najjednostavnije rečeno, zahvaljujući tom konceptu, bit će moguće povezati praktički sve uređaje kojih se možete sjetiti. Riječ je o mobitelima, aparatima za kavu, hladnjacima, pećnicama, tosterima, lampama, automobilima... To vrijedi i za dijelove uređaja (npr. motor broda, bušilicu na naftnoj bušotini itd.). IoT je gigantska mreža koja povezuje uređaje (i ljude). Komunikacija se može odvijati između ljudi i ljudi, između ljudi i uređaja te između uređaja i uređaja.

Mogućnosti korisne primjene IoT-a su bezgranične. Mnoge radnje koje danas obav-ljamo sami, a jednostavne su, mogle bi biti automatizirane i prepuštene uređajima. Razgovarali smo o ovoj temi s Adrianom Liebhardtom iz Siemensa Hrvatska. Kao neke od mogućih primjera upotrebe IoT-a naveo je par mogućih scenarija. Tako bi, primjerice, vaš ‘pametni’ hladnjak sam mogao procijeniti kada ćete ostati bez npr. svježih jaja i automatski dojaviti vašem ‘pametnom’ telefonu da na putu s posla planirate stati u kupovinu. Sigurnost u prometu bi se povećala kada bi automobili unaprijed mogli detektirati potencijalno opasan kvar i automatski dogovoriti termin servisa koji je, naravno, sinkroniziran s vašim obavezama u kalendaru.Primjera ima mnogo, nastavlja Liebhardt, ali s obzirom na to da je Siemens kompa-nija kojoj je od samog početka fokus na industrijskim rješenjima, povlači paralelu sa svijetom industrije. Globalizacija je donijela zahtjeve za većom fleksibilnosti u proizvod-nji, sve se mora odvijati brže, mogućnost individualizacije danas je na visokoj razini, a sve to ne smije se odraziti na kvalitetu proizvoda. Dolazimo tako do točke kada se faza planiranja i razvoja proizvoda mora preklapati sa samom proizvodnjom. Tu do izražaja dolazi korištenje novih tehnologija, prije svega suvremenih softverskih alata koji omogućuju tzv. virtualnu proizvodnju, gdje dobivate mogućnost testirati komple-tan proizvod prije nego što je fizički izrađen ijedan primjerak.

U fazi proizvodnog procesa vrlo je bitno imati konstantnu proizvodnju bez zastoja. Jasno nam je da svaki sat, svaka minuta u kojoj se ne proizvodi direktno znače gubitak profita. Tu veliku ulogu ima upravo Internet of Things način razmišljanja. U suvreme-nim tvornicama strojevi međusobno komuniciraju i razmjenjuju veliku količinu podata-ka. Na taj način kompletan je proizvodni proces harmoniziran i usklađen. Veliku ulogu imaju i prevencija i detekcija kvarova. Osim toga, IT sustavi za praćenje kompletnog proizvodnog procesa tzv. MES (Manufacturing execution systems) i ERP (Enterpri-se-Resource-Planning) direktno su povezani sa zadnjom karikom u lancu - nadzornim sustavom stroja na liniji za proizvodnju. Na taj način pojednostavljuje se priča, imamo ulazne parametre koliko proizvoda trebamo, a sve drugo se odrađuje potpuno auto-matski, od naloga koliko sirovine treba dobaviti, do dinamike proizvodnje i optimizira-nja opsega skladišta gotovih proizvoda, u zaključku je dodao Liebhardt.



Integrirani pristup upravljanja rizicima - podloga učinkovitom upravljanju

Financije

Sve je zastupljeniji pristup integriranog upravljanja rizicima, koji uključuje različite poslovne rizike, a nakon što se isti identificiraju, predstavljaju podlogu za učinkovito upravljanje. Uz pomoć strategije i implementacije sustava upravljanja rizicima tvrtka će se uspješnijesnalaziti na tržištu i suočavati s rizicima.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Financije

Izrada strategije i implementacija sustava upravljanja rizicimaPosljednjih godina sve je zastupljeniji pristup inte-griranog upravljanja rizicima koji uključuje različi-te poslovne rizike te nakon što se isti identificiraju, predstavljaju podlogu za učinkovito upravljanje. Uz pomoć strategije i implementacije sustava upravljanja rizicima tvrtka će se uspješnije snalaziti na tržištu i suočavati s rizicima. Strategija upravljanja rizicima je dokument koji objedinjuje ciljeve i koristi sustava upravljanja rizicima te daje pregled okvira potenci-jalnog djelovanja prilikom nastanka rizika. Imple-mentacija sustava upravljanja rizicima tvrtaka dono-si brojne prednosti, od povećanja učinkovitosti, veće vjerojatnosti postizanja poslovnih ciljeva, kvalitetnijeg odlučivanja, povećanja povjerenja dionika, uspostave pouzdanog temelja za donošenje kvalitetnih odluka i planiranje, poboljšanja radne učinkovitosti, zaštita zdravlja i sigurnosti, zaštite okoliša, minimiziranje gu-bitaka i sl.

Održivi model financiranja tvrtke uz upravljanje rizicimaUspješno implementiran sustav upravljanja tvrtke tre-bao bi omogućiti održivi model financiranja tvrtke, jer su kroz sustav identificirani najvažniji rizici, njihova vjerojatnost nastanka te su postavljenje odgovarajuće kontrole za provođenje procesa na siguran način. Novi rizici uvijek su mogući, no uz uspješno implementiran sustav upravljanja rizicima, tvrtke će se efikasnije sna-ći te odgovoriti na financijske izazove.

Veliki je značaj procjene (forecastinga) u upravljanju financijama, kako bi tvrtke na vrijeme osigurale alter-nativne financijske instrumente, odnosno mjere prila-godbe budžeta u promijenjenim uvjetima poslovanja. Prognoziranje je aktivnost planiranja, a bavi se finan-cijskim i nefinancijskim informacijama, simulacijama i raznim scenarijima.

Rizični kapital ili venture ulaganjaRizični kapital u svojoj suštini povezuje višak sredsta-va na tržištu kapitala (investitore) s tvrtkama ili pro-jektima kojima je kapital potreban, a iskazuju visoki ekonomski potencijal. Član Uprave Prospectus-Invest

d.o.o. Tomislav Tičić navodi da rizični kapital po defi-niciji ne postoji, međutim on je tako nazvan budući da ulaganje fondova rizičnog kapitala (eng. Private Equity) uglavnom ide u vlastiti kapital društva (ili u instrumen-te nalik vlastitom kapitalu) te je u slučaju razvoja loših događaja u projektu zadnje u redu „naplate“. Zbog toga se taj kapital smatra rizičnim – dakle, svaki poduzetnički pothvat u kojem netko ulaže vlastita sredstva u kapital društva je pojednostavljeno ulaganje u rizični kapital.

Ulagatelji u fondove rizičnog kapitala su profesionalni ulagatelji, odnosno i drugi ulagatelji koji moraju zadovo-ljiti uvjete prepisane zakonom, čime postaju kvalificirani ulagatelji. Uglavnom se zakonska ograničenja odnose na razumijevanje rizika ulaganja koja takvi fondovi reali-ziraju te vrijednost osobne imovine i visine ulaganja u fond. Najvažnije značajke za ulagatelje su da ono podra-zumijeva realizaciju ulaganja kroz duži rok (5 godine ili više), moguće je (ovisno o vrsti fonda) i sudjelovanje u odlučivanju oko pojedinog ulaganja te da takvo ulaganje podrazumijeva nešto veći rizik u odnosu na neka druga ulaganja zbog svoje dugoročnosti, slabije likvidnosti itd., navodi Tičić. Kao i kod svakog drugog ulaganja (bez ob-zira radi li se o fondovima ili nekim drugim vrstama ula-ganja), na to ulaganje izravno ili neizravno utječu brojni čimbenici na tržištu (politički, makroekonomski, pravni, itd.). I kao posljedica njihovog utjecaja postoji mogućnost

nastanka štete za ulagatelja, odnosno nastaje rizik tog ulaganja. Najznačajnija opasnost, šteta ili općenito rizik odnosi se na mogućnost gubitka vlastitog uloga u fond u cijelosti ili djelomično. Navedeni rizik se uglavnom (ne i jedino zbog toga – primjerice, gubitak može biti posljedi-ca nekih objektivnih događaja ili više sile) reflektira kroz loše plasmane fonda, odnosno nerealizacije planova tvr-taka u koje je fond ulagao, zaključuje Tičić.Industrija rizičnog kapitala u Hrvatskoj nastala je ne-davno i trenutno je u fazi razvoja. Najčešći ulagatelji u fondove rizičnog kapitala su, prema riječima Mari-ja Popića, Investment Managera iz tvrtke Quaestus Private Equity d.o.o., financijske institucije kojima se dugoročna ulaganja uklapaju u investicijske strategije i koje raspolažu dovoljnom likvidnošću. Najznačajniji ulagatelji na međunarodnim tržištima, a jednako tako i na hrvatskom, mirovinski su fondovi, osiguravatelji, investicijski fondovi, zaklade, banke i drugi. Ulaganja u fondove rizičnog kapitala su dugoročna, uobičajeno na 10 godina. Fondovi rizičnog kapitala ulagateljima pru-žaju mogućnost diverzifikacije portfelja i pružaju im pristup ulaganjima koja im putem klasičnih ulaganja (obveznice, dionice) na tržištu kapitala nisu dostupni. Popić navodi da sve vrste ulaganja nose određene ri-zike, a fondovi rizičnog kapitala imaju iznadprosječan stupanj rizika, jer ulažu u manji broj nelikvidnih in-vesticija. Na taj način ulagateljima pružaju alternativu

Pregled svih mogućih rizika poslovanja znatno

utječe na uspješnost poslovanja cjelokupne

tvrtke, odnosno vidljiva je njihova međusobna

uzročna povezanost.

Industrija rizičnog kapitala u Hrvatskoj nastala je nedavno i trenutno je u fazi razvoja.

U današnjim dinamičnim uvjetima poslovanja, uprav-ljati rizicima postaje nužnost, a predviđati potencijalne događaje, učinke i posljedice s kojima se tvrtka može su-očiti u bližoj i daljoj budućnosti te pravovremeno podu-zimati mjere kako bi se rizici smanjili na najmanju mo-guću mjeru, neophodne su aktivnosti u svakoj tvrtki.

Identifikacija ključnih financijskih rizika HRN ISO 31000 međunarodna je norma koja opisu-je načela i smjernice o upravljanju rizicima, a prema istoj normi rizik je učinak nesigurnosti na ciljeve, dok učinci mogu biti pozitivni ili negativni. Norma HRN ISO 31000 daje okvire i opisuje proces upravljanja rizicima koji treba biti integrirani dio sustava uprav-ljanja, uklopljen u kulturu i praksu rada te prilagođen procesima organizacije. I norma ISO 9001:2015 donosi upravljanje rizicima u sustave upravljanja kvalitetom.

Ocjenjivanje rizika može se provoditi sukladno HRN EN 31010 koje obuhvaća identifikaciju, analizu i vred-novanje rizika. Svaka tvrtka trebala bi moći identifici-rati ključne rizike s kojima se susreće. Ključne financi-je rizike najbolje mogu procijeniti odgovorne osobe za poslovanje i provedbu postavljenih ciljeva koji uprav-ljaju različitim financijskim rizicima (rizikom likvid-nosti, kamatnim rizikom, valutnim rizikom, kreditnim rizikom). Kod identifikacije financijskih rizika treba razmotriti i rizike ostalih segmenata poslovanja, jer pregled svih (mogućih) rizika znatno utječe na uspješ-nost poslovanja cjelokupne tvrtke, odnosno vidljiva je njihova međusobna uzročna povezanost.

28 BIZdirekt � travanj 2017.


Financije

klasičnim instrumentima tržišta kapitala. S obzirom na navedene rizike, fondovi rizičnog kapitala nisu pri-mjereni za male ulagatelje, već za sofisticirane institu-cionalne ulagatelje. Među uspješne projekte možemo uvrstiti ulaganja u telekomunikacijski sektor (Tele2 i Metronet telekomunikacije). Također, ulaganja Fondo-va za gospodarsku suradnju u posljednjih su 5 godina polučila pozitivne rezultate za cjelokupno gospodar-stvo u trenutku najveće krize, zaključuje Popić.Primjera uspješnih ulaganja je mnogo, a od institu-cionalnih ulaganja takve vrste Tičić izdvaja Oveseas Express, B Net, Tele 2.

Edukacijom do kvalitetnijeg upravljanja financijamaS ciljem kvalitetnijeg upravljanja financijama i

uspješnog upravljanja rizicima u poslovanju mno-ge tvrtke imaju edukativne programe prilagođenih tema. Edukacije su posebno korisne potencijalnim polaznicima jer većinu edukacija provode stručnjaci iz prakse. Primjerice, Mirakul Edukacijski centar u suradnji s vodećim hrvatskim stručnjacima i preda-vačima iz područja financija od jeseni prošle godine u ponudi ima Financijsku Akademiju, a organizira i seminare kao što su Analiza financijskih izvještaja, Kako izraditi CBA analizu, Financijsko planiranje i upravljanje likvidnošću, Kontroling – izvor ključnih financijskih informacija za uspješno odlučivanje Fi-nanciranje poslovanja, Izrada investicijske studije/studije izvedivosti, Upravljanje financijskim rizici-ma te niz drugih.

Aukcije trezorskim zapisimaMinistarstvo financija izdaje trezorske zapise na auk-cijama koje organizira u skladu s Pravilima i uvjetima aukcija trezorskih zapisa. Trezorski zapisi su kratko-ročni dužnički papiri koje izdaje Ministarstvo financija s rokovima dospijeća od 91, 182 i 364 dana. „Nerizi-čan“ su instrument za održavanje likvidnosti, a kupu-ju se uz diskont na aukcijama Ministarstva. Aukcije trezorskih zapisa održavaju se u skladu s objavljenim godišnjim kalendarom izdavanja trezorskih zapisa, a nakon zaključivanja aukcije investitori su automatski putem BAS-a obaviješteni o rezultatima aukcije, dok se statistika aukcije trezorskih zapisa objavljuje i na web stranicama Ministarstva financija.

Novosti u kreditnoj ponudi banakaKreditna ponuda banaka redovito se kreira prema po-trebama klijenata. RBA danas nudi čitav niz kreditnih linija prilagođenih svim vrstama poduzetnika i za sve potrebe. U ponudi su aktualni dugoročni krediti bez hi-poteke i kunski krediti uz fiksne kamatne stope. Nada-lje, uz ove, osigurana su i sredstva iz različitih poslovnih suradnji s HBOR-om, EIF-om, EBRD-om, Ministar-stvom poduzetništva i obrta te s brojnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, ali i drugima.Kada je riječ o suradnji s EIF-om, u ponudi su kreditne linije uz 70 posto jamstva EIF-a, čime se olakšava re-alizacija za poduzetnike. Sredstva se mogu koristiti za poticanje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, a za-htjev mogu podnijeti svi klijenti koji zadovoljavaju uv-jete definirane kreditnom linijom, bez obzira radi li se o postojećim ili novim klijentima RBA. Suradnja na pro-gramima financiranja s HBOR-om pokriva širok spek-tar namjena i prihvatljivih korisnika, tako da uključuje gotovo sve sudionike realnoga sektora i dijelove javnoga sektora, a namjena također varira od obrtnih sredstava do velikih infrastrukturnih projekata i projekata usmje-renih na očuvanje okoliša. Nude rokove otplate do 17 godina, nižu kamatnu stopu, te počeke otplate kredita. U RBA-u su posebno ponosni i na potpisanu liniju s EBRD-om za program „Women in business“ u Hr-

Mirovinski fondovi - niz prednosti ulaganja uz poticajeObavezni mirovinski fondovi tijekom 2016. godine ostvarili su visoke prinose: pro-sječni prinos fondova kategorije A iznosio je 11,80%, kategorije B 6,94%, a katego-rije C 7,43%. Nakon petnaest godina rada prosječan godišnji prinos od osnivanja do konca 2016. godine svih obveznih mirovinskih fondova kategorije B iznosio je 5,95%, a prosječni godišnji prinos fondova kategorije A i C koji su započeli s radom u 2014. godini iznosio je 10,86% za kategoriju A i 7,29% za kategoriju C. Prosječno stanje na osobnom računu člana Fonda koji je u fondu od 2002. godi-ne iznosi preko 130 tisuća kuna, navedeno je na konferenciji za medije Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih dru-štava.

Treći stup i dalje privlači dio ulagača, jer na izvršene uplate država i dalje stimulira dobrovoljnu mirovinsku štednju državnim poticajnim sredstvima (dodatnih 15%, do maksimalno 750 kuna), a uplate koje poslodavac uplaćuje za svoga zaposleni-ka u dobrovoljni mirovinski fond smatraju se porezno priznatim troškom ukoliko se uplaćuju do 500 kuna mjesečno po zaposleniku. Članom dobrovoljnog miro-vinskog fonda može postati svaka osoba neovisno o radnom odnosu, godinama starosti ili zdravstvenom stanju. Sredstva na računu mogu se koristiti nakon što osiguranik navrši 50 godina starosti, a značajna prednost su transparenti pregledi uplata i stanja na računu, dok se uplate vrše prema mogućnostima pojedinog člana.

Značajna prednost dobrovoljnih mirovinskih

fondova su transparenti pregledi

uplata i stanja na računu, a uplate se vrše

prema mogućnostima pojedinog člana.

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje - broj korisnika i broj ugovora po godinama

Godina Korisnici Ugovori

2012. 10.639 11.091

2013. 13.311 13.874

2014. 14.706 15.335

2015. 14.285 14.904

2016. 13.006 13.515

Izvor: Hanfa


Financije

vatskoj, pri čemu se radi o kreditnoj liniji vrijednoj 20 milijuna eura namijenjenoj malom i srednjem podu-zetništvu, s posebnim naglaskom na poduzeća kojima upravljaju žene. I dalje svoje klijente upućuju i na in-tenzivnije korištenje EU fondova i nacionalnih potpora, koje mogu biti dobar vjetar u leđa, a realiziraju se putem ministarstava, uglavnom Ministarstva poduzetništva i obrta. Novost u poslovanju s poduzetništvom je i RBA POS uređaj s fiskalnom blagajnom, koji omogućava iz-davanje fiskalnog računa i naplatu karticama. Idealan je za male poduzetnike, te ambulantnu i mobilnu prodaju proizvoda i usluga. Iz široke ponude Raiffeisenbank Austria d.d. kredit-nih proizvoda za stanovništvo izdvajaju nenamjenske i stambene kredite, kod kojih tražitelji kredita nakon samo deset minuta mogu dobiti informaciju imaju li

Trend pada kamatnih stopa kod štednje

Trend pada kamatnih stopa i dalje se nastavlja. Iz Erste&Steiermärkische Bank navode da se tijekom ove godine očekuje nastavak trenda postupnog pada kamatnih stopa, kako na strani kredita, tako i na strani depozita. U prilog nastavka spomenutog trenda govori visoka likvidnost banaka, naglašeni konkurentski pritisci u okruženju još uvijek niske kreditne aktivnosti, ali i trenutni karakter monetarnih politika centralnih banka, prije svega ECB-a i HNB-a. Prema kraju 2017. ipak treba očekivati stabilizaciju trenda pada kamatnih stopa.

Izbor oblika i modela štednje ovisi o mogućnostima i očekivanjima klijenata. Nai-me, svaki klijent ima različite potrebe vezane uz vremensko ograničenje raspolaganja sredstvima i različitu percepciju sigurnosti ulaganja i ostvarenja prinosa te ciljeve koje želi ostvariti, a o svemu navedenom te drugim specifičnim zahtjevima ovisit će i odabir modela i valute štednje. Trenutačno se najviša kamatna stopa na štednju u Erste&Steiermärkische Bank nudi na kunska oročenja, dok je kamatna stopa za sve ostale valute niža. Primjerice, kod standardne štednje kamatna stopa na kunsko oročenje na rok od 12 mjeseci iznosi 1,40%, na eursko oročenje 0,55%, na oročenje u američkim dolarima 0,25%, a na sve ostale valute 0,10%.

RBA prepoznaje potrebe svojih klijenata te ovisno o individualnim potrebama, željama i mogućnostima klijenta nudi razne oblike štednje: štednju po viđenju, oročenu štednju, dječju premijsku štednju, štedno ulagačke proizvode, te miro-vinsku i stambenu štednju. Kao posebnu pogodnost prilikom ugovaranja oroče-nih depozita ističu pogodnost za klijente s redovnim primanjima (plaća ili miro-vina) u RBA, koji prilikom ugovaranja oročenih depozita s jednokratnom ili uz mogućnost višekratnih uplata u poslovnici banke ostvaruju pravo na stimulativni dodatak na kamatne stope do 0,20 postotnih bodova (ovisno o valuti i roku oro-čenja) za sve oročene depozite u valuti HRK i valuti EUR. Od štednje po viđenju posebno ističu Kunski a vista štedni račun, koji je namijenjen za uplate u svrhu štednje i gotovinske isplate te prijenose na račune po kojima vlasnik raspolaže unutar Banke. Porastom iznosa na računu klijent ostvaruje više kamatne stope te ujedno zadržava mogućnost podizanja novca u svakom trenutku. Od štedno-ula-gačkih proizvoda RBA nudi sljedeće pogodnosti: Srebrne kombinirke - proizvod koji predstavlja kombinaciju ulaganja u nenamjenski oročenu štednju u valuti EUR i ulaganja u Raiffeisen mirovinske fondove, pri čemu se klijentima odobrava stimulativni fiksni dodatak na redovnu kamatnu stopu na nenamjenski oročenu štednju u visini do 0,75 postotnih bodova, odnosno 0,95 postotnih bodova za klijente s redovnim primanjima.

kreditnu sposobnost za traženi proizvod. U ponudi su nenamjenski krediti u eurima s fiksnom kamatnom stopom te u kunama s fiksnom i promjenjivom kamat-nom stopom. Stambeni krediti odobravaju se u kunama i eurima. Klijent ima mogućnost odabrati promjenjivu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate, kao i fiksnu kamatnu stopu za određeno razdoblje, a nakon toga promjenjivu. Kod stambenih kredita u eurima mogu-će je odabrati i fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate. Namjene mogu biti kupnja, adaptacija, refinan-ciranje, izgradnja, dogradnja, nadogradnja, dovršenje, rekonstrukcija. RBA ima u ponudi i Flexi green stam-bene kredite za poticanje energetske učinkovitosti, a do 31. travnja 2017.godine stambeni i nenamjenski krediti odobravaju se bez naknade za obradu kredita.

Erste banka u ponudi ima širok spektar proizvoda usmjerenih na financiranje tekućeg poslovanja, inve-sticijskih aktivnosti poduzetnika, projektno financiranje te akreditivno-garantne poslove. Isti se, pored proizvoda koje banka samostalno kreira, odnose i na brojne proi-zvode u suradnji s drugim financijskim i institucijama države (HBOR, EIB, EBRD, HAMAG). Iz navedenog iz-bora, banka je u mogućnosti kreirati posebne koncepte i kombinacije proizvoda, sve u skladu s potrebama svakog klijenta, odnosno njegovog poslovanja.Erste banka pruža i širok spektar kredita namijenje-nih fizičkim osobama. Tako, kada je riječ o gotovin-skim kreditima, kao najpovoljniji izdvajaju gotovinski kredit uz valutnu klauzulu u eurima s promjenjivom kamatnom stopom, koja je vezana za 12M EURIBOR te se trenutačno kreće u rasponu od 6,90% do 7,60% za korisnike sa statusom klijenta. Rok otplate je do 10 godina te se ne naplaćuje naknada za obradu kredita za online zahtjeve. Kod stambenih kredita trenutačno su najpovoljniji stambeni EKO krediti s valutnom kla-uzulom u eurima s promjenjivom kamatnom stopom i bez hipoteke za kredite do 30.000 eura. Tim je kredi-tom moguće podići iznos do 500.000 eura na rok do 30 godina. Kamatna stopa vezana je u 12M EURIBOR te se za korisnike sa statusom klijenta trenutačno kreće u rasponu od 3,90% do 4.50%.

Novi model financiranja startupovaTijekom 2016. godine na Zagrebačkoj burzi predstav-ljen je novi model financiranja startupova, crowfun-ding platforma za startup kompanije na kojoj ula-gatelji odmah nakon inicijalne faze ulaganja mogu trgovati svojim udjelima, zahvaljujući inovativnom sustavu temeljenom na bitcoin tehnologiji, pod nazi-vom Funderbeam SEE. Minimalno ulaganje za pojedi-načnog ulagatelja u kompaniju iznosi 100 eura. Otva-ranje investicijskog profila za ulagatelje je besplatno, a trgovanje ne uključuje posrednike, brokere i slično. Transakcijske naknade prilikom trgovanja ulagatelji plaćaju samo u situaciji ako na transakciji ostvare do-bit, a iznos transakcijske naknade iznosi 1%.

Kako prodati uz odgodu plaćanja i biti siguran da će se prodano naplatitiB2B trgovinsko kreditno osiguranje cjenovno je iznimno pristupačno te je vjerojatno i jedini postojeći oblik osiguranja imovine koji se tvrtkama financijski isplati ugovoriti, čak i u slučaju da do štetnog događaja i isplate odštete nikad ne dođe.

Ugovaranjem osiguranja potraživanja s našom kućom hrvatski poduzetnici u najvećoj mogućoj mjeri mogu umanjiti kreditni rizik te svojim tvrtkama osigurati financijsku stabilnost i prostor za daljnji održivi rast i razvoj.

O prednostima koje donosi osiguranje potraživanja razgova-rali smo s mr.sc. Lukom Antunovićem, voditeljem prodaje i marketinga za hrvatsko tržište.

Možete li nam ukratko predstaviti Vašu tvrtku?SID - Prva kreditna zavarovalnica d.d. (SID-PKZ) je vodeći akter u Jugoistočnoj Europi u poslovima osiguranja kratkoročnih potraživanja tvrtaka od rizika neplaćanja ku-paca. Specijalizirani smo isključivo za ovu vrstu osiguranja i već više od 20 godina slovimo kao perjanica razvoja regio-nalnog tržišta kreditnog osiguranja. Trenutno osiguravamo poslovanje više od tri stotine veli-kih, srednjih i mali tvrtaka s kupcima iz više od 100 država svijeta, stoga izvoznicima, ali i tvrtkama koje svoje prihode ostvaruju isključivo na domaćem tržištu, preporučujemo da nam se bez obaveze obrate za savjet prije ulaska u poslovni odnos s kupcima bez primjerenih instrumenata osiguranja naplate potraživanja.

Zašto bi tvrtke trebale osiguravati svoja potraživanja?Hrvatske tvrtke su, kako bi ostale konkurentne u borbi za povjerenje domaćih i inozemnih kupaca, sve češće prisilje-ne prodavati svoje robe i/ili usluge uz odgodu plaćanja, čime se izlažu značajnom riziku neplaćanja tih istih kupa-ca. Bez poduzimanja adekvatnih preventivnih radnji takva potraživanja predstavljaju neosiguranu imovinu, gubitak koje za svaku, pa i one najveće tvrtke, može imati katastro-falne posljedice. Ugovaranjem osiguranja potraživanja s našom kućom hr-vatski poduzetnici u najvećoj mogućoj mjeri mogu umanjiti

kreditni rizik te svojim tvrtkama osigurati financijsku stabil-nost i prostor za daljnji održivi rast i razvoj. Tvrtke osigura-vamo od rizika insolventnosti kupaca (stečaj ili predstečajna nagodba) i produženog kašnjenja s plaćanjem (štetni događaj nastupa u roku 180 dana od dospijeća prve neplaćene faktu-re). Osim od navedenih komercijalnih rizika, poslovanje tvr-taka koje možda posluju i na nekim egzotičnijim tržištima osiguravamo i od političkih rizika (ratovi, nemiri, gospodars-ke sankcije i slično).

Rekli ste nam da osiguranje potraživanja „otplaćuje samo sebe“. Možete li nam tu Vašu tvrdnju podrobnije objasniti?B2B trgovinsko kreditno osiguranje cjenovno je iznimno pristupačno te je vjerojatno i jedini postojeći oblik osigu-ranja imovine koji se tvrtkama financijski isplati ugovo-riti, čak i u slučaju da do štetnog događaja i isplate odštete nikad ne dođe. Našim osiguranicima na dnevnoj bazi pružamo usluge i informacije koje im omogućuju da svojim postojećim i novim kupcima ponude više roba ili usluga uz odgodu plaćanja, što itekako pozitivno utječe na njihovu tržišnu konkurentnost i prodajne rezultate te im u praksi može višestruko vratiti svaku kunu uloženu u premiju osi-guranja.

Koji su planovi tvrtke na hrvatskom tržištu u budućnosti?I nadalje planiramo nastaviti graditi brand Prve kreditne za-varovalnice na hrvatskom tržištu, a samim tim i kontinuira-no povećavati naš tržišni udjel kroz rast samog tržišta.

Luka Antunović, voditelj prodaje i marketinga za hrvatsko tržište

Financije

U kojoj su mjeri tvrtke u Hrvatskoj svjesne važnosti osiguranja potraživanja?Većina poduzetnika se u svojim odnosima s kupcima, koje kreditiraju isporučujući im robe i usluge uz odgodu plaćanja, oslanja isključivo na vlastito minulo iskustvo poslovanja s istima ili čak samo na svoju poduzetničku intuiciju. Svjesni su pritom činjenice da se stanje njihovih kupaca može promijeniti „preko noći“, pa čak i toga da brojni kupci manipuliraju vlastitim financijskim izvješćima kako bi dobili bolju bonitetnu ocjenu i robu od dobavljača na odgodu. Znaju i da u domaćem prometu od posjedovanja zadužnica ili mjenica kao sredstava osigu-ranja naplate u slučaju bilo kakvih problema vrlo vjerojatno neće imati nikakvu ili samo malu korist, pa ipak svjesno zatvaraju oči pred rizikom koji preuzimaju i odlučuju vjerovati da će se problem dogoditi nekom drugom. U prilog mojoj tezi idu i statistički podatci koji govore da su Hrvati na začelju Europske unije po ulaganjima u zaštitu od raznih životnih i poslovnih neizvjesnosti.

Tijekom 2016. godine na Zagrebačkoj burzi

predstavljen je novi model financiranja

startupova, crowfunding platforma za startup

kompanije


Poslovne informacije

Tvrtke žele prediktivnu analitiku kao dio standardne ponude BI alataOčekivani rast tržišta poslovnih informacija u razdoblju od 2017. do 2021. godine procijenjen je na 5,2%, a vrijednost BI tržišta na kraju ove godine mogla bi doseći 18,3 mlrd. dolara, ponajviše zahvaljujući korištenju platformi u oblaku koje su cijenom pristupačne i malim i srednjim tvrtkama.

Globalizacija tržišta, rast konkurencije u svim sektorima, nestabilna gospodarska klima, nelikvidnost, krađe identiteta i mnogi drugi poslovni rizici već duže vrijeme ne dopušta-ju managementu donošenje poslovnih odluka na temelju instinkta ili osobnog osjećaja. Zbog potrebe za dubinskim analizama vlastitog, ali i poslovanja sadašnjih i budućih po-slovnih partnera, tvrtke se sve više okreću korištenju uslu-ga pružatelja poslovnih informacija i Business Intelligence sustava.-Poslovne informacije su, prije svega, vjerodostojne, istinite i pouzdane informacije na temelju kojih management kompa-nije može donijeti kompetentnu poslovnu odluku. U današ-nje je vrijeme vrlo lako doći do velike količine podataka iz raznih izvora, međutim njihova vjerodostojnost nije uvijek

besprijekorna te kao takve ne mogu biti temelj za kvalitetno poslovno odlučivanje - objašnjava Edvard Ribarić, direktor Coface-a Hrvatska.Očekivani rast tržišta poslovnih informacija u razdoblju od 2017. do 2021. procijenjen je na 5,2%, a glavni pokretači ra-sta su sve veća popularnost pametnih uređaja i brza digitali-zacija sadržaja. Glavni izazov za tvrtke pružatelje poslovnih informacija u narednom razdoblju bit će sve dostupnije be-splatne poslovne informacije, a tržišni trend bit će integraci-ja online i offline informacijskih usluga.

Rast se očekuje i na tržištu Business Intelligence i analitičkih softvera i to, prema ovogodišnjem Gartneru, 7,3% u odnosu na 2016. vrijednost tržišta na kraju 2017. mogla bi doseći 18,3 mlrd. dolara, ponajviše zahvaljujući sve većem interesu malih i srednjih tvrtaka za uvođenjem BI sustava i korište-njem analitičkih alata u svakodnevnom poslovanju. Naime, zbog visoke cijene uvođenja BI sustava, do sada su najveću korist od poslovanja temeljenog na informacijama i analizi podataka imale velike tvrtke i tržišni lideri, no pristup sve boljim self-service BI alatima omogućuje da sve više MSP-ova integrira ove sustave u svoje poslovanje, piše portal Da-taconomy. Velik broj inovacija u području BI-a i analitičkih softvera, mogućnost spremanja podataka u oblaku, sve jed-nostavniji alati za analizu i vizualizaciju podataka spuštaju cijenu korištenja BI sustava, a MSP-ovi ih mogu koristiti i bez IT odjela unutar tvrtke.-Business Intelligence platforme i alati primarno se ko-riste za analizu internih podataka tvrtke, dakle podataka koji dolaze iz vlastitih ERP, CRM i drugih sustava. Velike tvrtke takve alate svakako trebaju koristiti u procesu dono-šenja odluka, a i većina srednjih tvrtaka već koristi takve alate. Korištenje online alata i servisa za analizu eksternih informacija može biti dobra nadopuna i nadogradnja na analizu internih podataka - kaže Dražen Oreščanin, direk-tor Poslovne inteligencije.

-Sve organizacije imaju potrebu za prikladnim izvještava-njem na nekoj razini. Čak i najmanje tvrtke trebaju neki oblik inteligentnih izvještaja, analize podataka ili nadzor-nih ploča kako bi, primjerice, utvrdili koji se artikli najbolje prodaju i gdje, koja su moguća područja poboljšanja, koji su zaposlenici ispunili osobni KPI ili cilj, koje proizvode ne valja proizvoditi pod nekim uvjetima, a koje treba proizvoditi više i sl. - smatra Hrvoje Smolić iz tvrtke Qualia.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

U današnje je vrijeme vrlo lako doći do velike

količine podataka iz raznih izvora,

međutim njihova vjerodostojnost nije

uvijek besprijekorna.


Zašto su tvrtkama važne poslovne informacije i koju korist donose za poslovanjePostoji više vrsta proizvoda pomoću kojih se može procije-niti rizik poslovanja s poduzećem, a izdvojiti se može boni-tetno izvješće koje sadrži mnogo kvalitetnih informacija za donošenje poslovnih odluka - podatke o rejtingu, kreditnoj sposobnosti, blokadi računa, financijama, nekretninama i pokretninama, vlasničkoj strukturi, pravnim odnosima, te-meljnom kapitalu i dr..-Na temelju informacija i bonitetnih izvješća koje nudi Coface, klijent može značajno smanjiti rizik svojeg poslo-vanja kroz pravodobnu i točnu informaciju o promjenama u poslovanju svojih poslovnih partnera. U zadnje vrijeme svjedoci smo sve većeg broja prijevara u poslovanju putem krađe identiteta postojećih tvrtaka ili osnivanja lažnih tvr-taka s jedinim ciljem prijevare kupaca ili dobavljača. Coface je, kroz svoju prisutnost u gotovo 100 zemalja svijeta, uvijek blizu svojim klijentima te smo razvili učinkovit sustav pre-vencije i ranog otkrivanja prijevara u poslovanju. Točne, brze i potpune poslovne informacije mogu također biti temelj za poslovne odluke o širenju poslovanja na nove kupce i tržišta. Coface raspolaže bazom podataka s podatcima o više od 65 milijuna kompanija širom svijeta koja se dnevno monitorira i ažurira te se procjena i analiza rizika uvijek vrši u zemlji gdje se kupac i nalazi na temelju principa ‘close to the risk’ - kaže Ribarić.

Podizanje kvalitete javnih podatakaIako je gospodarskim subjektima i građanima dostupno sve više javnih podataka, njihov broj i dalje je premalen, a glavna zamjerka je brzina ažuriranja podataka te nedovoljna transpa-rentnost. Prostora za poboljšanje svakako ima, smatra Dražen Oreščanin: -Javnih podataka u Hrvatskoj ima vrlo malo, a po-gotovo u obliku pogodnom za analizu. Primjerice, Centralna banka BiH već nekoliko godina ima javni sustav publiciranja svih statistika o BiH gospodarstvu kao javnih podataka na mjesečnoj razini kroz BI sustav koji su napravili u suradnji s nama, a Hrvatska narodna banka takav sustav nema.Ivor Mirošević iz APIS IT-a kaže da javna uprava u Hrvat-skoj generira ogromnu količinu podataka te su fizičkim i pravnim osobama dostupni podatci koji stižu 24 sata dnevno i trenutno se upisuju. Koncepti na kojima rade su Near Real Time BI, IN memory baze podataka te preskriptivna i pre-diktivna analitika s ciljem da se pronađu razni načini rizič-nog ponašanja (dugovanja, porezni dugovi, i sl.).

Poslovne informacije o inozemnim tvrtkamaUsluga Coface bonitetni izvještaji omogućuje online pristup bonitetnim izvještajima za 34 zemlje svijeta koji sadrže in-formacije koje pomažu klijentima u sustavnom praćenju i procjeni rizičnosti, likvidnosti i kreditne sposobnosti svojih trenutnih, ali i budućih poslovnih partnera. Bitno je naglasi-ti, kaže Ribarić, da Coface naročitu pažnju posvećuje podat-cima o povijesti plaćanja pojedine tvrtke.Boniteti.hr, regionalni portal poslovnih informacija, sadrži više od 30 milijuna bonitetnih izvještaja iz 24 europske ze-mlje, informacije o bonitetnoj ocjeni, kreditnim limitima i

maržama. Putem Indeksa plaćanja možete saznati kako po-duzeće podmiruje svoje obveze te prilagoditi svoju rabatnu politiku stanju i navikama svojih partnera, a pomoću usluge Informator bit ćete svakodnevno obaviješteni o svim važnim promjenama za poduzeća iz vašeg portfelja.Kod poslovanja s inozemstvom, HGK predlaže korištenje Baze poslovne suradnje (Business Cooperation Database) koja predstavlja online sustav putem kojeg se tvrtkama otva-ra mogućnost prodora na strana tržišta. BCD je dvostrani sustav koji posjeduje informacije o hrvatskim tvrtkama koje traže partnere u inozemstvu i sadrži profile stranih tvrtaka koje traže poslovnu suradnju s hrvatskim tvrtkama. Na te-melju dostavljenih podataka, baza automatski povezuje mo-guće poslovne partnere. Usluga je besplatna, a pronalazak poslovnog partnera olakšava se i ubrzava. Više informacija o pojedinim stranim tržištima dostupno je u Sektoru za među-narodne poslove i EU koji se sastoji od više odjela, od kojih svaki pokriva određeno geografsko područje.

Alati za analizu i vizualizaciju podatakaTržišni lideri na području alata za analizu i vizualizaciju podataka, prema ovogodišnjem Gartneru, i dalje su Table-au, Microsoft i Qlik. Ono što Tableau već godinama drži na vrhu je, uz izvanredan dizajn, fleksibilnost i veliki broj vi-zualizacijskih oblika, mogućnost izrade ad-hoc analiza koje mogu u realnom vremenu dati odgovore na pitanja poput ‘tko su naši najbolji kupci’, ‘koje proizvode kupuju’ i sl., čime je promijenjena koncepcija self service BI-a. Početkom godi-ne pojavila se najnovija verzija Tableau softvera 10.2 s po-boljšanjima u području pristupa podatcima, spajanja na izvo-re podataka i zaštite, dodatnim analitičkim mogućnostima, posebno u području geospacijalnih analiza, te atraktivnijim korisničkim sučeljem.Koji se alati najčešće koriste u hrvatskim tvrtkama, pitali smo BI stručnjaka, Hrvoja Smolića. -Nažalost, vjerujem kako je najčešći alat za analizu i vizualizaciju još uvijek Excel. Excel je odličan alat za proračunske tablice, ali nije prvenstveno namijenjen za izvještavanje, a pogotovo ne za vizualizaciju podataka. Financijski sektor i neke veće tvrt-ke uglavnom koriste BI alate od IBM-a, SAP-a, Oracle-a ili Microsofta. Usto, većina tih alata pomalo je zastarjela u smislu sposobnosti renderiranja naprednih vizualizacija podataka na bilo kojem uređaju. Unatrag nekoliko godina,

Točne, brze i potpune poslovne informacije mogu također biti temelj za poslovne odluke o širenju poslovanja na nove kupce i tržišta.

Business Intelligence trendovi u hrvatskom gospodarstvuU Hrvatskoj se BI sustavi koriste u telekomunikacijskim kompanijama, financijskom sektoru, osiguravajućim kućama, energetskom sektoru, hotelijerstvu, maloprodajnim lancima, veleprodaji, distributerstvu, proizvodnim tvrtkama, javnom sektoru i dr.-U pravilu, svi industrijski trendovi sa zapada kroz nekoliko godina dolaze i na naše tržište. Prije 5 ili 6 godina većini potencijalnih korisnika BI rješenja trebalo je objašnjavati njegove benefite i ukazivati na teškoće u poslovanju ako ga se ne koristi. Danas sastanci ne počinju tako, već korisnici zahtijevaju „napravite nam prodajnu nadzornu ploču“ ili „trebamo nadzornu ploču za upravu kojom će ona nadzirati svaki aspekt poslovanja“. U tom smislu, BI korisnici u hrvatskom gospodarstvu dosta su zreliji i informiraniji nego prije nekoliko godina - smatra Smolić.

-Trendovi su isti kao i u ostatku svijeta - slaže se Oreščanin - samo što kod nas dola-ze s nekim vremenskim odmakom, te je, naravno, količina podataka koje naše tvrt-ke analiziraju manja od velikih globalnih tvrtaka. Prvi bitan trend je Big Data, dakle korištenje nestrukturiranih i polustrukturiranih podataka s društvenih mreža i raznih senzora za analizu i podršku odlučivanju. Drugi trend je korištenje platformi u oblaku koje ne zahtijevaju veliku inicijalnu investiciju i plaćaju se prema količini korištenja.

Na Megatrendovoj konferenciji ‘Buđenje poslovnog proljeća’, održanoj krajem ožujka u Zagrebu, predstavljena je brza i jednostavna platforma za poslovnu analizu i pla-niranje IBM Planning Analytics Express. Pogodna je za izradu what-if modela i simu-lacija, forecasting, budžetiranje, planiranje i dr., a budući da se može koristiti kao platforma u oblaku, cijenom je dostupna i MSP-ovima. Govora je bilo i o lokacijskoj inteligenciji, koja se primjenjuje u marketingu, upravljanju imovinom, osiguranju, državnoj upravi, i integraciji poslovne inteligencije i geospacijalne analize te kako ih koristiti za stvaranje kompetitivne prednosti.



Ako ste u stanju prikupiti i podatke

koji nisu strukturirani, poput tekstualnih

dokumenta, e-mailova, video zapisa i sl., te ih analizirati u

kratkom vremenu, vaša informiranost i

prednost u odnosu na konkurenciju bit će

značajna.

nešto korisnika dobio je i Qlik, a od nedavno i Tableau - navodi Smolić.

Big Data tehnologija - kako izvući bitne informacijeTermin Big Data odnosi se na skupove podataka koji su preve-liki ili presloženi da bi ih obične aplikacije za obradu podataka mogle obrađivati na primjeren način. Takvi podatci zahtijeva-ju drugačije tehnologije pohranjivanja, pretraživanja, obrade i interpretacije. Otkrivanje informacija skrivenih u velikom broju podataka omogućuje korisnicima istraživanje i procjenu što će se dogoditi i s kojom vjerojatnošću. -Big Data tehnologija dobila je zamah oko 2000-te godine. Prikupljanje velikih količina podataka je puno starije, no s modernijim tehnologijama poput Hadoopa, omogućeno je praktično prikupljanje velikih volumena podataka iz raznih izvora - poslovnih transakcija, socijalnih medija, industrijskih senzora, i sl. Ako ste u stanju prikupiti još i podatke koji nisu strukturirani, poput tekstualnih dokumenta, e-mailova, video zapisa i sl., te ih analizirati u kratkom vremenu, vaša infor-miranost i prednost u odnosu na konkurenciju može biti vrlo značajna - objašnjava Smolić. Big Data ima široku komerci-jalnu primjenu, a jednako je korisna velikim i malim poduze-

Prednosti uvođenja ERP i CRM sustava u poslovanjeERP (Enterprise Resource Planning) sustav omogućuje povezivanje poslovnih pro-cesa ujedinjenih u jednom sustavu, informacije dostupne u realnom vremenu i bržu obradu i pristup poslovnim podatcima. - U prošlosti je uvođenje ERP-a bio IT projekt, ali sada je više business projekt jer se uvodi zbog poslovnih potreba. S razvojem clouda uvođenje ERP-a je puno lakše, brže i jeftinije. ERP rješenje Dynamics 365 je softver koji se prilagođava korisnicima, a implementacija se odvija po modulima koji pokrivaju određene poslovne procese te je moguće ERP rješenje integrirati s osta-lim poslovnim rješenjima kao što su CRM i alati za poslovnu analitiku - rekla nam je Barbara Gaković, voditeljica marketinga tvrtke Adacta. Dodaje da je ERP sustav primjeren za implementaciju u svako poduzeće, pri čemu je bitno pitanje koje ERP rješenje je potrebno poduzeću ovisno o njegovoj veličini te količini i složenosti po-slovnih procesa.-CRM (Customer Relationship Management) je sustav, ali ujedno i strategija, upravljanja poslovanjem i odnosima s potencijalnim i postojećim klijentima. Glavni ciljevi uvođenja CRM sustava su bolje dokumentiranje, analiza i korištenje svih klijentskih podataka u svrhu poboljšanja klijentskog iskustva, zadržavanja postojećih klijenata i podizanje prodaje. CRM rješenje u oblaku danas je jedino relevantno CRM rješenje zbog velikog broja prednosti u odnosu na stari model. CRM u oblaku nudi kroz mjesečni najam dostupnost najnovijih verzija rješenja, mobilnu podršku, te pristup informacijama s bilo kojeg uređaja, u bilo koje vrije-me i na bilo kojem mjestu. Cilj modernog CRM rješenja je pokriti potrebe prodaje, marketinga, field servicea i ostalih poslovnih područja - navodi Gaković. Smatra da u Hrvatskoj postoji velik prostor za napredak, pogotovo u segmentu MSP-ova, koji najčešće nisu upozna-ti s prednostima koje pružaju CRM rješenja. -Na hrvatskom tržištu može se naći različitih CRM alata, a neki od najčešćih su CRM sustavi tvrtaka Microsoft, Salesfor-ce, Oracle, SugarCRM. Zanimljivo je da klijente sve češće zanima kakva je podrška lokalnih partnera za određeni CRM sustav, budući da su upravo lokalni partneri jedni od najvažnijih u procesu kvalitetne implementacije sustava i kasnijeg podrške istog - zaključuje Gaković.

ćima. Može se koristiti za prepoznavanje trendova, bolje ra-zumijevanje želja kupaca, provjeru konkurencije, optimizaciju poslovnih procesa i svakodnevnih zadataka, u managementu ljudskih potencijala, kreiranju novih poslovnih modela i nači-na ostvarivanja prihoda. Posebno je korisna u maloprodaji jer omogućuje dobivanje cjelovite slike o tome što, kako i kada kupci kupuju te može predviđati što će sljedeće kupiti i na temelju čega će proizvod ili uslugu preporučiti drugima.

Novi izazovi u području BI-aOva godina donosi promjene u dosadašnjem korištenju BI-a, piše bizcommunity.com. BI u oblaku ili SaaS BI značajno će smanjiti cijenu uvođenja BI sustava i učiniti ga pristupačnim malim tvrtkama. BI alat ugrađivat će se u alat za analizu i izvještavanje u raznim softverskim paketima (Embedded BI). Internet of Things omogućit će analizu tržišta u realnom vremenu, a sofisticirani BI alati moći će prepoznati skrivene trendove. BI koristit će se još više u operativnim i proizvod-nim odjelima tvrtaka te u istraživačkim odjelima velikih ba-naka. Korištenje BI alata poraslo je s 20% u 2008. godini na 53% u 2016., a tek se očekuje pravi rast.-S jednim od izazova bavimo se i mi u Qualii - ispravna vi-zualizacija podataka. Naime, možete imati Big Data sustav, integriran precizno i korektno iz više izvora, no ako na kra-ju dana analitičar ili direktor ne razumiju izvještaj koji mu je prezentiran, cijeli projekt pada u vodu. Slikovito, došli ste u muzej prekrasnih slika, ali nema svjetla. Bez ispravne i pri-kladne vizualizacije poslovnih podataka možete potrošiti dane neuspješno pokušavajući razumjeti poslovanje. Drugi izazovi bili bi postavljati ne samo pitanja ‘što se dogodilo’, već ‘što će se dogoditi’, odnosno standardizirati i prediktivne modele u poslovanjima. Postoji i sloj iznad prediktivnog, primjerice, kada vam sustav savjetuje kako parametrizirati industrijski pogon da uvijek radi optimalno - rekao nam je Smolić.

Business Intelligence i mobilni uređajiOd početka godine dostupan je Microsoftov Power BI opti-miziran za pametne telefone sa značajno boljim prikazom izvještaja i alatima za lakši prikaz podataka na malim ekra-nima. Mobilne BI aplikacije sve su traženije među krajnjim korisnicima iz različitih poslovnih sektora, prvenstveno zbog mogućnosti da preko pametnih telefona i drugih mobilnih uređaja mogu na temelju dobivenih podataka donositi odluke u realnom vremenu dok su u pokretu, piše Digital Journal. Procjenjuje se da je do kraja 2015. godine mobilne BI softvere koristilo 40% korisnika. I dok BI-on-the-go može povećati produktivnost, još uvijek postoje određene zamjerke poput pi-tanja sigurnosti podataka, premalih ekrana za prikaz podataka i ograničene memorije mobilnih uređaja. -BI softveri po defaultu mogu prezentirati sadržaj na sve uređaje. Što se tiče pametnih telefona, softveri mogu i više nego što publika traži. Na pametni telefon uglavnom idu izvještaji koji daju jučerašnje stanje, upozorenje da nešto odstupa od standarda, odnosno uglavnom dnevne i upozoravajuće informacije. Glavni sadržaj je još uvijek na većem formatu ekrana - smatra Milivoj Obradović iz Mega-trenda.

SIGURNA BUDUCNOST VAŠEG POSLOVANJA

OSIGURAJTE SVOJA POTRAŽIVANJA

• Osigurani rizici – produženi zastoj u plaćanju, gubitak od stečaja

• Naknada u slučaju štete - zajamčena isplata

• Povećanje likvidnosti i discipline plaćanja kupaca

• Pokriće za domaće i/ili izvozna tržišta

• Sigurnost poslovanja s novim kupcima

www.coface.hr

Koliko su sigurna Vaša potraživanja?

Rizik neplaćanja i gubitka novca krije se u svakoj fakturi neovisno o tome koliko dobro poznajete Vašeg poslovnog partnera. Čak i dugogodišnji uredni kupac može odjednom postati problematičan te dovesti u pitanje opstojnost i buduće poslovanje svojeg dobavljača.

Osiguranjem svojih potraživanja značajno doprinosite dugoročnom stabilnom poslovanju i profitabilnosti svoje tvrtke.

Pomoću naše baze podataka s informacijama o 80 milijuna tvrtki širom svijeta nudimo Vam jedinstvenu bazu znanja koja Vam je na raspolaganju za donošenje ispravnih poslovnih odluka o poslovanju s kupcima.

Vaš lokalni partner

Već 70 godina Coface je prisutan na svjetskom tržištu kao jedan od najvećih svjetskih kreditnih osiguravatelja te specijalist za upravljanje potraživanjima. Prisutni smo u 100 zemalja širom svijeta te naši stručnjaci omogućuju sigurno poslovanje za preko 40.000 zadovoljnih klijenata putem pravovremenih informacija i procjena rizika tržišta, industrijskih sektora i kupaca.

Nudimo čitav niz inovativnih proizvoda i usluga prilagodljivih potrebama poduzeća različitih veličina, različitih industrijskih sektora i poslovnih strategija.

U prilog stabilosti Coface kao poslovnog partnera govore i Fitch i Moody’s rejtinzi AA- i A2.

COFACE HRVATSKA D.O.OAVENIJA DUBROVNIK 46, HR-10000 ZAGREB

E: [email protected]: +385(0)146 97 500 F: +385(0)1 46 97 575


Telekomunikacije

Na tržištu elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj operatori su u 2016. uložili više nego u 2015. Rast ulaganja operatora rezultirao je rastom broja priključaka s brzinama pristupa od 30 Mbi-t/s i više. Krajem 2016. njihov udio povećao se na oko 12% ukupnog broja širokopojasnih priključaka, dok je godinu prije iznosio oko 6%. Rast broja ta-kvih priključaka i povećano ulaganje operatora pra-ti regulatorne mjere koje su donesene u proteklom razdoblju, a dodatni poticaj bit će korištenje EU fon-dova za gradnju novih mreža u ruralnim područjima u kojima ne postoji dovoljan komercijalni interes za njihovu gradnju.

Stanje i budućnost hrvatskog telekom tržištaU pokretnim mrežama operatori su također zadržali visoku razinu ulaganja. Gradnja novih baznih stani-ca za 4G mreže i modernizacija opreme korisnicima će omogućiti pristup Internetu s većim brzinama i boljom kvalitetom. Unatoč pozitivnim trendovima, Hrvatska je, su-deći po DESI indeksu Europske komisije za 2017.,

još uvijek nisko na ljestvici gospodarske i društvene digitalizacije. DESI (Digital Economy and Society Indeks) složeni je pokazatelj gospodarske i društve-ne digitalizacije koji je razvila Europska komisija u svrhu ocjenjivanja razvoja država članica u smjeru digitalizacije gospodarstva i društva u cjelini. DESI 2017. za Republiku Hrvatsku iznosi 0,43 i time smo se smjestili na 24. mjesto od 28 članica.

Još uvijek ima mjesta za napredakNajveće zaostajanje Hrvatske za EU prosjekom za-bilježeno je u kategoriji Povezivost, koja uzima u obzir sljedeće potkategorije: pokrivenost kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom Internetu, gusto-ću priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa In-ternetu u odnosu na broj kućanstava, gustoću mo-bilnih širokopojasnih priključaka u odnosu na broj stanovnika, pokrivenost kućanstava 4G mrežama, iskorištenost radio-frekvencijskog spektra namije-njenog za širokopojasni pristup Internetu, pokrive-nost kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom Internetu velikih brzina (mreže nove generacije),

Razvoj infrastrukture prati potrebe korisnika 5G - komunikacijska infrastruktura budućnosti obećava lako obračunavanje s rastućom količinom mobilnih podataka uzrokovanih porastom spojenih uređaja i video sadržaja koje korisnici konzumiraju putem mobilnih uređaja, ali i punu iskoristivost ogromnog broja IoT uređaja koji bi se trebali ‘ukopčati’ na mrežu tijekom narednih godina. Sve će to peta generacija mobilnih mreža riješiti infrastrukturom koja će ponuditi 1000% više kapaciteta, 100 puta veću brzinu Interneta i 10 puta bolji odaziv.

Pripremio: Ante Vekić

U pokretnim mrežama operatori su također zadržali visoku razinu ulaganja.

Telekomunikacije


Telekomunikacije

Ulaganja u razvoj prati i okrupnjivanje telekom operatera, gdje glavnu riječ vode dva velika igrača - Vipnet i HT.

Najveće zaostajanje Hrvatske za EU

prosjekom zabilježeno je u kategoriji

Povezivost.

Telekomunikacije

udio priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa In-ternetu velikih brzina (iznad 30Mbit/s) u odnosu na ukupni broj širokopojasnih priključaka i udio cijene fiksnog širokopojasnog pristupa Internetu prema pa-ritetu kupovne moći u ukupnom dohotku.U pokrivenosti i korištenosti osnovnog fiksnog ši-rokopojasnog pristupa na razini smo prosjeka EU, a u pokrivenosti kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom Internetu velikih brzina te udjelu priklju-čaka fiksnog širokopojasnog pristupa Internetu veli-kih brzina (iznad 30Mbit/s) u odnosu na ukupni broj širokopojasnih priključaka, bilježimo značajan rast. Pokazatelj koji je doživio pad je udio cijene fiksnog

širokopojasnog pristupa u ukupnom dohotku. Uslu-ge širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj iskazane u DESI-ju skuplje su u odnosu na druge EU zemlje, budući da se stavljaju u omjer s kupovnom moći građana. Konkretno, za fiksni širokopojasni pristup Internetu u Hrvatskoj potrebno je izdvojiti 2,9% prosječnog bruto prihoda u odnosu na EU prosjek, koji iznosi 1,2%. Iz svega proizlazi da, iako temelj u smislu korištenja Interneta i pokrivenosti mreža-ma postoji, kako bi značajno narasli na navedenoj ljestvici moraju se provesti sveobuhvatne politike u smislu smanjenja prepreka ulaganjima za daljnju gradnju mreža, poboljšanja BDP-a po stanovniku i kupovne moći građana za korištenje vrjednijih, na-prednih, usluga te povećanje broja usluga koji će motivirati korisnike da prijeđu na velike brzine.

Telekomi gotovi s okrupnjavanjem?Ulaganja u razvoj prati i okrupnjivanje telekom operatera, gdje glavnu riječ vode dva velika igrača - Vipnet i HT. Dok HT kontrolira Iskon i Optimu (preko nje i H1 telekom), Vipnet se 'pojačao' pre-uzimanjem kontrolnog udjela u Metronetu, koji je vodeći alternativni fiksni pružatelj poslovnih rješe-nja u Hrvatskoj sa širokom ponudom podatkovnih, glasovnih i cloud usluga za više od 4.300 poslovnih korisnika, koji su u 2014. i 2015. generirali 90 posto ukupnih prihoda kompanije. Jedna od ključnih pred-nosti Metroneta je infrastruktura sljedeće generacije s više od 4 tisuće kilometara optičke mreže u 67 gra-dova, čime je pokriveno oko 85 posto svih poslovnih korisnika u Hrvatskoj. Daleko ispod HT-a i Vipneta, nalazi se Terrakom, koji je po svojim poslovnim re-zultatima tvrtka ipak manje vrijednosti.

Novosti u ponudi telekom rješenja za poslovni sektor-S povećanjem kapitalnih investicija dodatno ćemo ubrzati i širenje optičke mreže, a naši portfelji uslu-ga, prodajni kanali i korisnička baza u kombinaciji s pristupom koji korisnika stavlja u središte, osigurat će nam potrebne rezultate - rekao je Jirí Dvorjan-čanský, predsjednik Uprave Vipneta, i posebno ista-knuo AZTN, prema kojem će ova akvizicija imati pozitivan učinak, ne samo na krajnje korisnike u Hr-vatskoj, već i na jačanje konkurentnosti na tržištu u segmentu infrastrukture, što će poslovnom sektoru omogućiti ponudu novih kvalitetnih rješenja. Osim novih rješenja koja očekuju poslovni sektor, Vipnet i B.Net povećali su brzine pristupa Internetu. S vlastitom mrežom nove generacije dostupnom u 430 tisuća kućanstava sada nude brzine do 120 Mbi-t/s, a mreža je spremna za brzine do 1Gbit/s i os-tvarenje ciljeva Digitalne agende 2025. i gigabitnog društva.

Uz veće brzine, Tele2 ulaže i u energetsku učinkovi-tost svojih mreža. Projekt uključuje mnoge tehničke

nadogradnje i inovacije te sudjelovanje u globalnoj mreži SooGreen (Service-oriented optimization of Green mobile networks). Kompanija tako ispituje rješenje pri kojem bi se pojačalo snage bazne stanice isključivalo kada stanica nema podataka koje je po-trebno prenijeti. Ocjenjivat će se i druge inovacije, primjerice, isključivanje jednog ili više antenskih ulaza pri niskom opterećenju i pametne mjere za produživanje vijeka trajanja baterije baznih stanica tijekom prekida opskrbe energijom.

U inovacijama ne zaostaje ni HT. Oni su prva kom-panija u Deutsche Telekom Grupi s GSMA stan-dardiziranim rješenjem i jedna od prvih u Europi s komercijalnim rješenjem, koja je tehnički spremna ponuditi novu i iznimno naprednu uslugu eSIM.eSIM predstavlja evoluciju u SIM tehnologiji (Subs-criber Identity Module) putem koje telekom opera-tori pružaju svoju uslugu korisnicima, a zamijenit će korištenje fizičkih SIM kartica u mobilnim uređa-jima i omogućiti samostalnu povezivost uređajima koji ju dosad nisu imali ugrađivanjem čipa koji će podržati eSIM uslugu.

5G sve bliže: jesu li tvrtke spremne za superbrze komunikacije?Početkom godine održan je veliki Mobile World

Congress u Barceloni. Jedna od glavnih tehnološ-kih tema bila je 5G. Komunikacijska infrastruktura budućnosti obećava lako obračunavanje s rastu-ćom količinom mobilnih podataka uzrokovanih porastom spojenih uređaja i video sadržaja koje ko-risnici konzumiraju putem mobilnih uređaja (uk-ljučujući HD video), ali i punu iskoristivost ogro-mnog broja IoT uređaja koji bi se trebali ‘ukopčati’ na mrežu tijekom narednih godina. Sve će to peta generacija mobilnih mreža riješiti infrastrukturom koja će ponuditi 1000% više kapaciteta, 100 puta veću brzinu Interneta i 10 puta bolji odaziv.

Telekom trendovi u 2017.Iako je do komercijalne implementacije 5G mreža ostalo još vjerojatno i više od dvije godine, ta je tehnologija jedna od glavnih motora razvoja svih ostalih telekom trendova. Premda će brzine koje obećava 5G biti moguće i na LTE standardu, mož-da već iduće godine, ‘nabrijavanje’ u 5G smjeru će se nastaviti u godinama koje dolaze, a bit će pogo-njeno sve većim brojem uređaja koji se spajaju na Internet (IoT, pametni automobili, itd.). Izvjesno je samo da će korisnici vremenom postati indiferentni na činjenicu kako se zove najnovija generacija mo-bilne tehnologije. Od ostalih trendova u globalnim okvirima ističe se

Vaša tvrtka u Vip TV spotu

Prijavite se na natječaj i postanite digitalni heroj Vip TV kampanje!

Ispričajte nam kako koristite prednosti digitalnog načina poslovanja i koliku ulogu u tome imaju Vip poslovne usluge. Podijelite s nama svoju uspješnu priču − što vas pokreće, po čemu se ističete, kako koristite naša napredna rješenja, koliko su vam važne društvene mreže, aplikacije, webshop… Najinspirativnije i najuspješnije poslovne priče nagradit ćemo marketinškom podrškom i drugim vrijednim nagradama.

www.herojidigitalnogdoba.hr

MWC 2017. - Pametni telefoni u drugom planu Iako je Mobile World Congress najveći sa-jam telefonije, mobilni su telefoni pali u drugi plan. Dominaciju su preuzele baterije, virtualna stvarnost i brojne druge 'pametne stvarčice' s mogućnošću povezivanja, od četkica za zube do automobila. Proizvođači mobitela su, naravno, predstavili svoje no-vitete, ali glavna su vijest bile baterije koje duže traju i brže se pune. Tako je Huawei, nakon Applea i Samsunga treći najveći pro-izvođač pametnih telefona, predstavio svoj flagship P10, koji nudi 40% duže trajanje baterije. Osim povećanog vremena korište-nja, baterija nudi mogućnost super charge tehnologije, uz koju ju je za samo 20 minu-ta moguće napuniti do razine dovoljne za čitav dan korištenja.

Dronove i robote bilo je moguće vidjeti na svakom koraku: robotske ruke svirale su bubnjeve, japanski robot Pepper demonstrirao je kako ga se može ‘zaposliti’ u prodavaonicama da dočekuje kupce i demonstrira proizvode, a tvrtka Pal Ro-botics iz Barcelone izložila je svoje humanoidne modele robota. Dron zonom letjele su dostavne letjelice i demonstrirale isporuku robe na udaljena područja, te pomoć farmerima u nadzoru usjeva.

Virtualna stvarnost i dalje nudi zanimlji-va rješenja za svakodnevne situacije, pa je tako predstavljena aplikacija koja omo-gućava održavanje sastanaka u virtual-nom okruženju s digitalnim avatarima osoba iz bilo kojeg kutka svijeta. Osim stvarnosti, virtualni postaju i asistenti, pa je predstavljeno nekoliko konkurena-ta Amazonovog Echo uređaja, a Sony je izložio svoje Xperia Ear slušalice s uklju-čenim asistentom, pod nazivom Sony Agent. LG, Motorola i Samsung također su integrirali virtualne asistente u nove modele svojih pametnih telefona. Xperia Ear slušalica

Huawei P10


Telekomunikacije

Interoperabilnost posebno dolazi do izražaja u projektima većih razmjera. Takvi su projekti pametni gradovi. Upravo su oni temeljeni na većem prihvaćanju IoT trenda, koji je još uvijek u fazi korištenja samo od strane ranih korisnika i još nije punim plućima zaživio u široj javnosti.

Međutim, pomaci su vidljivi u građevinskoj industriji, gdje je sve više tvrtaka zainteresirano za izgradnju pametnih zgrada. Osim toga, sve intenzivniji razvoj samovozećih automobila zahtijeva pametnu integraciju i komunikaciju gradske infrastrukture i samih vozila. Da bi samovozeći automobili zaživjeli, potrebno je standardizirati protokole kao što su V2X (Vehicle-to-Anything) i V2V (Vehic-le-to-Vehicle). U takvom okruženju telekomi bi trebali biti 'ljepilo' koje drži na oku-pu kompletnu komunikaciju i omogućava čitav koncept.

Međutim, pojavom alternativnih IoT komunikacijskih mreža kao što su SIGFOX i LoRA, ta je njihova pozicija dovedena pod upitnik. Isto tako, njihova se pozicija mijenja u slučaju pametnih zgrada. Telekomi više nisu ti koji nude klijentima uslu-ge, nego su u razvijenim zemljama graditelji i gradovi ti koji donose specifikacije komunikacijskih kapaciteta zgrada i na temelju njih pokušavaju od telekom opera-tera dobiti traženu kvalitetu usluge. Zato FTTH (Fiber-to-the-Home) postaje stan-dard pri gradnji novih komercijalnih zgrada, jer je optička mreža u stanju podnije-ti sve očekivane komunikacijske zahtjeve pametnih zgrada. Takve će zgrade, uz pomoć raznih senzora, značajno smanjiti potrošnju energije te povoljno utjecati na okoliš i kvalitetu života.

Javni je prijevoz još jedna od komponenti pametnih gradova. Ne samo da će uz senzore i bolju povezanost doprinijeti boljem transportu i kvaliteti života, nego će značajnije smanjiti emisiju ugljika. U takvom okruženju gdje je svaka komponenta funkcioniranja gradskih sustava povezana, teško da jedan dionik može ostvariti dominaciju, a upravo je na telekomima odgovornost da integriraju sve solo igrače u pametni sustav: od pružatelja platforme, preko tvrtaka koje analiziraju podat-ke, proizvođače senzora i pametne infrastrukture, do gradskih vlasti. Naravno, uvažavajući potrebe i osiguravajući maksimalnu korist stanovnicima grada.

nastavak ulaganja telekoma u nadogradnju stare, a ne ulaganje u novu mrežnu infrastrukturu. Neki analitičari predviđaju kako bi se u skoroj budućno-sti mogla dogoditi kupnja Ericssona, jednog od jačih globalnih igrača na telekom tržištu. Iza Ericssona je teška godina, a novi CEO Hans Vestberg, pretpostav-ljaju, ima zadatak izvesti tvrtku na staze uspjeha i tako ju učiniti privlačnijom za prodaju. No, to su tek špekulacije i ostaje vidjeti kako će se situacija razvi-jati. Nadalje, jedan od velikih trendova je stapanje telekoma i medija, što se na globalnom tržištu odvija već duži niz godina, ali sada je sve izraženije. Teleko-mi traže nove prilike za povećanje prihoda, a shvatili su da je, osim isporuke medijskih sadržaja kroz svoju infrastrukturu, odličan recept za to i posjedovanje tih sadržaja.

Tehnologija prepoznavanja govora će u 2017. sazrje-ti i ući u svakodnevicu - ali na tržištima Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Europa će, nažalost, zbog velikog broja jezika, ali i tradicionalno nižeg stupnja inovativnosti i investicija, u korištenju te tehnologi-je još uvijek kaskati. Rast tehnologije prepoznavanja govora bit će pogonjen sve jačom komercijalizacijom Interneta stvari (IoT) u pametnim domovima, nosi-vom tehnologijom i pametnim automobilima. Apple tvrdi kako Siri svakodnevno koristi čak 50% vlasni-ka njihovih pametnih satova, a Google ističe kako 20% pretraga dolazi putem glasovnih naredbi. Interoperabilnost: buzzword ili potreba?Sve više IoT uređaja znači i sve veću fragmenti-ranost infrastrukture; različiti proizvođači, različi-ti standardi i pristupi umjesto povezanosti mogu rezultirati glavoboljom za one koji ih pokušaju upogoniti. Kako bi IoT infrastruktura polučila maksimalnu korist, interoperabilnost pojedinih komponenti unutar platforme ključna je za kori-sničko iskustvo. Pametna IoT platforma mora biti u mogućnosti povezati najrazličitije komponente: od senzora, digitalnih oznaka, mobilne tehnologi-je, energetski učinkovite rasvjete i mnoga druga 'pametna' rješenja. Kako se ekosustav Interneta stvari bude razvijao, bit će sve više uređaja koji će se dodavati u takve platforme. Njihova arhitektu-ra mora predvidjeti ne samo međusobnu komuni-kaciju, nego višekanalnu integraciju i mogućnost, primjerice, u maloprodaji, zaprimanja narudžbi, obradu kontakata, prikupljanje podataka i isporu-ku analitičkih podataka koji će služiti kao podloga odlučivanju. Takav sustav u mogućnosti je osigu-rati pravovremeni uvid u ponašanje i preferencije kupaca, i na temelju tih uvida ponuditi kupcima, na primjer, mogućnost podizanja naručene robe u prodavaonici, signalizirati prodavaču da kupcu tre-ba ponuditi još neki proizvod prilikom naplate na blagajni i slično.

Pametni gradovi: prilike i prijetnje za operatere


Energetika

Hrvatska iskoristila samo 2 posto raspoloživih EU fondova za energetikuModeli poslovanja u energetici, od proizvodnje preko distribucije, pa do potrošnje, iz korijena se mijenjaju. U Hrvatskoj i zemljama regije te se važne promjene ne prate pa će nam ih drugi, kada te promjene usvoje i provedu ih kod sebe, prodavati kao skupu visoku tehnologiju i poslovne modele.

Pripremio: Gorden Knezović

Što Vlada bude duže zadržavala tzv. socijalne cijene energenata, to će njihov negativni utjecaj na nacionalni BDP biti veći.

Hrvatskoj je što hitnije potrebna nova energetska strate-gija usklađena s promjenama na tržištu te s energetskim smjernicama Europske unije. U Hrvatskoj udruzi posloda-vaca ističu kako nova energetska strategija mora sadržavati planirani udio utrošaka energenata i ciljanih energetskih izvora za projekciju potreba hrvatskog gospodarstva za 2030. i 2050. godinu, koji će zadovoljavati hrvatske potrebe u smislu stabilnog rasta gospodarstva, održivog razvoja i za-dovoljenja socijalnog aspekta. Usto, strategija mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti i potrebu smanjenja emi-sije stakleničkih plinova tijekom implementacije i primjene. Stručnjaci su utvrdili kako u energetskom sektoru Hrvatska ima potencijale u projektima vrijednima 8 milijardi eura, pa strategija mora biti osmišljena za privlačenje sredstava za njihovo financiranje iz fondova EU.

Kako će rast cijene energenata opteretiti hrvatsko go-spodarstvo?Još početkom veljače nagađalo se koliko će poskupje-ti električna energija zbog rasta naknada koju će plaćati za obnovljive izvore energije (OIE). S početkom godine opskrbljivačima električnom energijom na domaćem tržištu trebala je prestati obveza plaćanja naknada za električnu energiju iz OIE, pa se očekivalo kako će se taj teret prebaciti na potrošače. No, krajem prošle godine Vlada je produžila opskrbljivačima obvezu plaćanja naknada za OIE do kraja ove godine.

Ipak, rast naknada za OIE utječe na tržišnu cijenu električne energije, pa je jasno kako će to netko morati plaćati i na-kon 2017. godine. S obzirom na to da sljedećih godina u elektroenergetski sustav ulazi još nekoliko većih OIE, iznos naknada će dodatno rasti, a to znači da će veću tržišnu cije-nu električne energije (nekoliko stotina milijuna kuna) ma-kar dijelom snositi potrošači, i domaćinstva i gospodarski sektor. Doda li se tome rast cijene plina na tržištu i regula-torne promjene koje ograničavaju tzv. socijalnu cijenu tog energenta od države, imat ćemo značajnije povećanje cijena ključnih energenata.

Cijena plina je, prije svega zbog izrazito hladne protekle zime, na burzama rasla za čak 70%. Usto, s prošlom godi-nom, prema odluci Europske komisije, završila je obveza INA-e da HEP-u isporučuje domaći plin po reguliranim cijenama. INA, naime, plin iz svojih izvora u Hrvatskoj od

ove godine može prodavati na inozemnom tržištu jer ga nema obvezu isporučivati HEP Toplinarstvu koje regulira Vlada. S obzirom na takve okolnosti, stručnjaci su procije-nili kako cijena plina potrošačima u Hrvatskoj mora odmah porasti za najmanje 20%. No, i u tom slučaju intervenirala je Vlada odlukom da plin domaćinstvima neće poskupjeti. Očito je kako razliku između tržišne i regulirane niže cijene domaćinstvima netko mora platiti, a to će, izvjesno je, biti HEP. I u slučaju električne energije i u slučaju plina odluke o zadržavanju postojećih cijena unatoč nepovoljnim tržišnim uvjetima, odnosno rasta cijena tih energenata, vjerojatno će biti kratkoročnije mjere i oba energenta će kućanstvima mo-rati poskupjeti. Pri tome je za sada nepoznato koliko će rast cijena dva najvažnija energenta dodatno opteretiti hrvatsko gospodarstvo, odnosno koliko će negativno utjecati na na-cionalni BDP.

Pasivni otvor prema liberalizaciji tržišta energenataEnergetika u svijetu je u radikalnim promjenama. Razvoj naprednih tehnologija, poput skladištenja energije, iz korije-na mijenja globalne tržišne odnose i donosi nove poslovne modele. Kako nam je rekao suvlasnik tvrtke Nova Commo-dies d.o.o. iz Srbije, Nenad Savić, promjene na tržištu su izazovne.

-Energetikom su desetljećima dominirale vertikalno inte-grirane kompanije koje su ujedno i proizvođači, po pravilu kapitalno intenzivni i inertni sustavi. Sada se model poslo-vanja iz korijena mijenja, imamo nove sudionike na tržištu, njihov brz rast, u njihovim su poslovnim modelima integri-rana telekomunikacijska tehnologija, digitalizacija procesa kroz poslovne modele. Mijenja se način na koji se energija proizvodi, kao što se mijenjaju i modeli upravljanjem prije-nosa i distribucije električne energije. U konačnici mijenja se i način na koji se upravlja potrošnjom energije. Naime, kupac energije postaje sve važniji u cjelokupnom lancu od proizvodnje do potrošnje energije, i to uzrokuje duboke poslovne promjene - objasnio nam je Savić, dodajući kako, nažalost, naša regija uglavnom stoji po strani tih važnih promjena i čeka da nas „zapljusnu“ kada ih drugi usvoje i provedu, te nam ih onda počnu prodavati kao skupu visoku tehnologiju i poslovne modele.-Energetsko tržište u zemljama jugoistočne Europe dijelom je liberalizirano, no glavni je problem nedostatak dovoljno razvijenih podzakonskih akata. Postoji svojevrstan pasivni


otpor prema njihovom daljnjem razvijanju, što sprječava stvaranje ravnopravne tržišne utakmice - kaže Savić te do-daje kako zbog takve situacije nacionalnim tržištima u regiji dominiraju državne elektroprivrede koje uglavnom krajnjim korisnicima isporučuju električnu energiju ispod tržišnih cijena.

-Posljedica takve politike je što su nacionalne elektroprivre-de, uslijed nedostatka investicija, sa zastarjelim portfeljemelektrana i prijenosnih sustava te viškom zaposlenih. Ništa bolja situacija nije ni s nacionalnim politikama prema OIE. Investiranje u OIE je nužno, no modeli kakvi se sada primjenjuju u regiji nisu održivi - ističe Nenad Savić, koji smatra kako postojeće subvencioniranje OIE za relativno siromašne zemlje u regiji nije dugoročno održivo.

Kako smanjiti energetsku ovisnost od uvozaUmjesto u što veću energetsku ovisnost, Hrvatska, kako primjećuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, zbog loše pri-vatizacije INA-e postaje i uvoznik naftnih derivata, što nitko prije nekoliko godina nije očekivao. Kako bi zadovoljila svoje energetske potrebe, Hrvatska mora iznaći načine izgradnje novih energetskih izvora, pa i s fosilnim gorivima, upozo-ravaju iz HGK, dodajući kako je nužno i daljnje istraživanje prirodnih resursa.

U Ministarstvu gospodarstva i obrta smatraju kako treba bolje iskoristiti potencijale OIE u vjetru i sunčevoj energiji te u hidroenergiji.-Vezano uz istraživanje ugljikovodika, treba istaknuti da će fokus biti na istraživanjima ugljikovodika na kopnu, u pa-nonskom dijelu Hrvatske i Dinaridima. Treba reći da je Pa-nonski bazen u Hrvatskoj vrlo dobro istražen, da je izbušeno više od 4.000 bušotina, što znači da je to vrlo zreli bazen i ta će činjenica privući kompanije koje su specijalisti u razradi i proizvodnji starih naftnih polja. Pri tom će se voditi računa da se istraživanja provedu u skladu s najvišim ekološkim standardima. Nastojat ćemo u budućnosti valorizirati i geo-termalni potencijal panonskog bazena, koji je znatan zbog visokog geotermalnog gradijenta - rekli su nam iz Mini-starstva gospodarstva.

Europska komisija je sredinom ožujka dodijelila Hrvatskoj 142.638.013 eura u području transeuropske energetske infrastrukture, u okviru Instrumenta za povezivanje Eu-rope za razdoblje 2014.-2020. Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility) ključni je instrument financiranja za promicanje razvoja, zapošljavanja i konku-rentnosti putem ciljanih infrastrukturnih investicija na eu-ropskoj razini. Usmjeren je na ulaganje u infrastrukturne prioritete Europe u području energetike, telekomunikacija i transporta.

Za izradu studije izvedivosti budućeg plutajućeg LNG terminala kod otoka Krka dodijeljeno je 747.000 eura, za izgradnju LNG terminala 101.400.000 eura (27,94 posto od ukupne cijene) te za dogradnju elektroprijenosne mreže

između Slovenije i Hrvatske, odnosno izgradnju tzv. pamet-ne mreže 40.489.013 eura.

EU najviše zainteresirana za LNG terminalUkupna procijenjena cijena izgradnje plutajućeg LNG ter-minala kod Krka iznosi 383,6 milijuna eura te Hrvatska mora pronaći strateškog partnera koji će sufinancirati projekt. Problem je što za njega nije osigurana poslovna dobit jer će ona ovisiti o tržišnim prilikama, ali je strateški važan kao alternativni pravac opskrbe u slučaju blokade isporuke plina iz Rusije u Europu.Drugo izvješće o stanju energetske unije pokazuje da su u Europi u tijeku modernizacija gospodarstva EU i prelazak na niskougljično gospodarstvo. Kad je riječ o emisijama stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i OIE, Europa je na dobrom putu da ostvari svoje ciljeve za 2020. godinu.

U geopolitičkom okruženju podložnom brzim promjenama, uspješna energetska unija od ključne je važnosti za zaštitu dugoročnih gospodarskih interesa i dobrobiti EU. Zbog toga je rad na razvoju energetske unije zadnjih mjeseci uključivao i veću usmjerenost na jačanje sigurnosti opskrbe energijom, veći izvoz niskougljičnih tehnoloških rješenja EU i jačanje njene industrijske konkurentnosti. U takvim okolnostima Komisija je u Hrvatskoj odlučila sufinancirati izgradnju plutajućeg LNG terminala kod Krka.EU u cjelini i dalje dobro napreduje u ostvarivanju ciljeva energetske unije. Godine 2015. emisije stakleničkih plinova u EU bile su 22% manje u odnosu na razine iz 1990. EU je na dobrom putu i u sektoru obnovljivih izvora energije u kojem je, na temelju podataka iz 2014., udio obnovljivih izvora dosegnuo 16% konačne bruto potrošnje energije u EU.

Na čekanju 531,8 milijuna eura europskog novca za energetikuDruštvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) u su-radnji sa Zelenom akcijom analizirao je apsorpciju novca iz EU fondova za projekte OIE u razdoblju 2014.-2017. Rezultati su više nego razočaravajući. Do kraja 2016. raspi-sano je natječaja za postizanje strateških ciljeva energetske učinkovitosti i OIE u vrijednosti 47 milijuna eura, no na nji-ma je povučeno tek 9,4 milijuna eura. To je tek 2% od ukup-no raspoloživog novca, jer potencijali su ogromni - ukupna predviđena sredstva u Operativnom programu Konkurent-nost i kohezija 2014.-2020. za revitalizaciju hrvatske ener-getske infrastrukture iznose 531,8 milijuna eura.

Od 531,8 milijuna eura ukupni iznosi investicija za revi-talizaciju energetskog sektora u okviru sredstava iz Ope-rativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) su: OIE - energija Sunca 35 milijuna eura, energija biomase 60 milijuna eura, energetska učinkovitost javne infrastrukture 181,8 milijuna eura, energetska učinkovitost stambenih zgrada 90 milijuna eura, napredni distribucijski sustavi 20 milijuna eura, visokoučinkovita kogeneracija i centralizirani toplinski sustavi 80 milijuna eura, energetska

Energetikom su desetljećima

dominirale vertikalno integrirane

kompanije koje su ujedno i proizvođači, po pravilu kapitalno

intenzivni i inertni sustavi.

Energetika


učinkovitost i demonstracijski projekti u malim i srednjim poduzećima 20 milijuna eura, okolišno prihvatljivi procesi i učinkovitost resursa u malim i srednjim poduzećima 20 mi-lijuna eura te energetska učinkovitost u velikim poduzećima 25 milijuna eura.Da bi se iskoristila ta sredstva potrebna je brza reakcija. Uz potpuno iskorištenje Operativnog programa Konkurentnost i kohezija namijenjenih za OIE u samo sedam godina, ističu iz DOOR-a, udvostručili bi se kapaciteti u fotonaponu i po-strojenjima na biomasu, i to samo u nekim industrijskim

granama te djelatnostima turizma i trgovine.Također, investicije u energetski sektor omogućile bi prela-zak 10.451 kućanstva u viši energetski razred i 55.100 GWh godišnje uštede primarne energije u javnim zgradama i 167 GWh u stambenom sektoru.

Plin - gorivo za tranziciju u eru čiste i obnovljive energijePrirodni plin je energent koji će sve više dobivati na važnosti zbog pozitivnih učinaka na okoliš, a stručnjaci ga nazivaju najvažnijim energentom u tranzicijskom razdoblju prema eri čiste i obnovljive energije.

-U energetici Hrvatske prirodni plin dobit će na važnosti i u količinskom učešću, što je u skladu s planovima i očekivanim zahtjevima u potrošnji energenata na razini EU i globalno u nadolazećim desetljećima. Prirodni plin pomi-ruje kriterij energetskog potencijala i zahtijeva smanjenja emisija CO2 te predstavlja važan energent u tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu, nadasve u udjelu proizvodnje elektroenergije, ali imat će sve veću ulogu kao alternativno gorivo za teška vozila i velike brodove, kao ukapljeni PP (LNG) i stlačeni PP (CNG) u nadolazećem razdoblju - sma-traju u HUP-u.

Značaj ugljikovodika u Hrvatskoj potvrđen je i odlukom Vlade o provedbi projekta LNG terminala na otoku Krku, a prihvatni terminal strateški je investicijski projekt za državu i važan čimbenik u diversifikaciji opskrbe prirodnim plinom, kao i u povećavanju sigurnosti opskrbe prirodnim plinom za zemlje jugoistočne Europe. HUP upozorava da, kako bi projekt bio uspješan, treba osigurati preduvjete, osim onih da se, ukoliko se želi da LNG terminal kod Krka bude isplativ, mora voditi računa i o izgradnji interkonekcija sa susjednim zemljama i njihovom mrežom, kao i o osiguranju velikih potrošača za razdoblje nakon izgradnje.

Sigurnost i diversifikacija opskrbe plinom prioritet EU-Direktivom (EU) 2009/73/EC Europskog parlamenta i Vijeća definiraju se opća pravila internog tržišta pri-rodnog plina te se omogućava interno energetsko tržište, ali to tržište ostaje rascjepkano zbog nedovoljnog broja interkonekcija između nacionalnih energetskih mreža i iskorištenosti postojeće energetske infrastrukture - rekao nam je energetski stručnjak Igor Grozdanić, dodavši kako je EK još u listopadu 2011. izdala prijedlog Uredbe o smjerni-cama za Transeuropsku energetsku infrastrukturu kojom je utvrđeno 12 strateških transeuropskih prioriteta energetske infrastrukture, čija je implementacija do 2020. ključna za postizanje ciljeva energetske politike EU. Dakle, dovršenje internog tržišta, pouzdanost opskrbe prirodnim plinom i di-versifikacija opskrbe postaju prioriteti europskih država.Na drugoj PCI listi, od 18. studenog 2015. godine, projekti tvrtke Plinacro d.o.o. nalaze se na prioritetnom korido-ru plinske interkonekcije sjever-jug u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (Priority Corridor North-South Gas In-terconnections in Central Eastern and South Eastern Europe (“NSI East Gas”).

Kako bi zadovoljila svoje energetske

potrebe, Hrvatska mora iznaći načine

izgradnje novih energetskih izvora, pa i s fosilnim gorivima.

Energetika

EU financiranje pametne elektromreže Slovenija - HrvatskaBilateralni tehnički razgovori između dva operatora prijenosnog sustava, ELES d.o.o., sistemski operater prenosnega elektroenergetskega omrežja (ELES) iz Slovenije te Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) iz Hrvatske tijekom 2014. godine ukazali su na mnoge sličnosti u nedostatku fleksibilnosti elektroenergetskih sustava (EES) u pogledu regulacije iznosa napona i frekvencije. Tada su stručnjaci ukazali kako bi slabosti prijenosne mreže potencijalno mogli ugroziti daljnji razvoj objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) te ugroziti operativnu pouzdanost EES-a.

Stoga su dva operatora prijenosnog sustava, ELES i HOPS, te dva operatora distribu-cijskog sustava SODO sistemski operater distribucijskega omrežja z električno ener-gijo d.o.o. (SODO) iz Slovenije i HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) iz Hrvatske, počeli suradnju s ciljem pronalaska rješenja koje bi bilo primjenji-vo u obje države. Temeljem te suradnje zaključeno je da bi najbolje rješenje bilo u vidu međunarodne suradnje u primjeni pametnih mreža (Smart Grid), s kojim bi se povećala tehnička i ekonomska učinkovitost investiranog kapitala, ljudskih resursa i tehničke stručnosti.

HOPS, ELES, HEP ODS i SODO zajednički su predali Europskoj komisiji prijedlog projekta Sincro.Grid za ulazak na PCI listu projekata naprednih mreža (Projects of Common Interest in the field of Smart Grids).

Na Drugom sastanku tematske grupe Europske komisije Smart Grid Deployment, koji je održan u Bruxellesu 17. travnja 2015. godine, izvršena je stručna evaluacija projekta od strane Zajedničkog istraživačkog centra DG JRC (Joint Research Centre), koja je pokazala da je projekt Sincro.Grid vrlo dobar prema svim glavnim tehničkim kriterijima ocjene projekata.

Svrha projekta je korištenjem naprednih tehničkih sustava i algoritama upravljati tokovima snaga na način da se poboljša kvaliteta napona u EES i poveća prijenosna moć postojećih vodova, te time osigura bolja integracija OIE u EES i poveća sigur-nost opskrbe kupaca.Virtualni prekogranični kontrolni centar (Virtual Cross-border Control Centre - VCBC) bit će integriran u postojeće upravljačke sustave operatora prijenosnog i distribu-cijskog sustava Slovenije i Hrvatske. Kontrolni centar će se sastojati od namjens-ke IT infrastrukture i alata koje će operatori koristiti za učinkovito i koordinirano upravljanje s obnovljivim izvorima energije.

Oprema i funkcije virtualnog centra će se rasporediti između postojećih kontrolnih sustava operatora (HEP OPS i HEP ODS). Uspostavit će se napredni algoritmi za op-timizaciju regulacije iznosa napona, sekundarne rezerve te pogona mreže u stvarnom vremenu koristeći dinamičko određivanje prijenosne moći vodova.

ABB-ovi proizvodi i sustavi u temeljima novog putničkog terminala na Međunarodnoj zračnoj luci Franjo TuđmanSigurnost i konstantno poboljšanje sigurnosti uvijek je glavni prioritet svih zračnih luka što, između ostaloga, zahtijeva upotrebu vrhunskih tehnologija i visoku razinu kvalitete opreme te pouzdanih izvođača.

Bouyages Batiment International Hrvatska (BBI), koji je jedan od dioničara u tvrtki Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. (MZLZ), u jednom od segmena-ta za održavanje aerodromske infrastrukture dao je povjerenje poznatoj visokotehnološkoj tvrtki ABB u Hrvatskoj, koji je riješio sustav upravljanja novim transformatorskim stanicama koje napajaju ključne potrošače u Zračnoj luci te isporučio srednjenaponsku i niskonaponsku opremu, UPS i suhe transformatore koji se nalaze u objektu transformatorske stanice.

Jedan od ABB-ovih sustava koji nudi pouzdana zaštitna, sigurnosna i komunikacijska rješenja u su-stavu upravljanja zračnom lukom je srednjenaponsko SF6 plinom izolirano postrojenje za sekundarnu distri-buciju električnih aplikacija do 36 kV. Njegov sklopni blok jedinstven je zbog svoje fleksibilnosti jer se može produljiti, a ima i mogućnost potpune modularne ili polumodularne konfiguracije. SF6 je potpuno zatvore-ni sustav sa spremnikom od nehrđajućeg čelika, koji sadrži sve dijelove pod naponom i funkcije za prebaci-vanje. Zatvoreni čelični spremnik s konstantnim atmo-sferskim uvjetima osigurava pouzdanost, kao i visoku razinu sigurnosti te zaštitu osoblja i virtualnog sustava bez održavanja, a tu je i velika ušteda prostora. Pored zračnih luka, SF6 primjenjiv je i u željeznicama, vje-troelektranama, solarnim elektranama, građevinarstvu i drugim industrijama.

Dodatnu sigurnost napajanja glavnih potrošača pružaju i ABB-ovi suhi transformatori snage 3150 kVA s dodatnim prisilnim hlađenjem, koji u slučaju nužde imaju mogućnost povećanja snage za 40%.Distribucija električne energije do krajnjih uređaja i korisnika ostvarena je ABB-ovom niskonaponskom sklopnom opremom smještenom u ABB-ove distribu-cijske ormare ArTu serije, koji su raspoređeni u više od 30 elektro soba u samom objektu novog putničkog terminala i zaslužni su za napajanje i upravljanje više od 6.000 rasvjetnih tijela te siguran rad na više stotina radnih mjesta.

U podatkovnom centru Zračne luke instaliran je i ABB-ov modularni UPS sustav za neprekidno na-pajanje Conceptpower DPA 500, koji nudi brojne prednosti. Njegov kompaktan dizajn garantira skala-bilnost i prilagodbu kod naknadnih nadogradnji i štedi prostor te otvara mogućnost ostvarivanja dodatnih ušteda. Online, redundantni moduli za dvostruku kon-verziju čine sustav pouzdanim i otpornim na kvarove. Novi terminal Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman površine je 65.000 m² i kapaciteta 5 milijuna putnika godišnje, za razliku od postojećeg terminala koji je bio kapaciteta 2 milijuna putnika. Svečano ot-vorenje novog putničkog terminala bilo je 21. ožujka, a otvorenje za promet 28. ožujka, prvim letom Croatia Airlinesa za Dubrovnik.

U podatkovnom centru Zračne luke instaliran je i ABB-ov modularni UPS sustav za neprekidno napajanje Conceptpower DPA 500.

Energetika


Plin - vaš pouzdan energetski partnerTvrtka EVN Croatia svake godine udvostručuje isporučenu količinu plina. Tako je prošle godine tvrtka isporučila osam milijuna kubičnih metara plina, više nego dvostruko u odnosu na 2015. godinu, a plan za 2017. je da se količine ponovno udvostruče.

U cijelom procesu dovođenja plina

do korisnika i njegova korištenja

u svakodnevnim aktivnostima prisutna

je i visoka razina sigurnosti.

Pariškim klimatskim sporazumom, prema kojem je globalno zatopljenje ograničeno znatno ispod 2° C prirodne karakteristike plina dobivaju još veći značaj. Prirodni plin je prepoznat kao most prema čišćoj i si-gurnijoj budućnosti u kojoj će obnovljivi izvori ima-ti znatno veći udio nego danas. Prirodni plin često se koristi za istodobnu proizvodnju električne, toplinske i rashladne energije, dok se u kućanstvima najčešće koristi za kuhanje, grijanje i hlađenje.

Prirodni plin omogućuje 20% veću iskoristivost, zahtijeva niže troškove održavanja, pouzdan je i uvijek dostupan. U usporedbi s drugim fosilnim gorivima, prirodni plin prilikom izgaranja emitira 30% manje emisija ugljičnog dioksida u atmosfe-ru u odnosu na naftne derivate, a 50% u odnosu na ugljen.

Plin je fosilno gorivo bez boje, okusa i mirisa. Nema otrovnih sastojaka, lakši je od zraka i izga-ra plavičastim plamenom, a prije slanja u plino-vode, prirodnom plinu dodaje se karakterističan miris koji korisnici prepoznaju kao ‘miris plina’.

EVN Croatia radi na plinofikaciji Dalmacije od 2009. godine. Dosad, u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, tvrtka je izgradila više od 100 kilometara plinovoda, a svakodnevno pli-nom opskrbljuje oko 1.000 korisnika.Tvrtka EVN Croatia svake godine udvostručuje isporučenu količinu plina. Tako je prošle godine tvrtka

isporučila osam milijuna kubičnih metara plina, više nego dvostruko u odnosu na 2015. godinu, a plan za 2017. je da se količine ponovno udvostruče. Iako su većina korisnika domaćinstva, razni poslovni korisnici prepoznali su brojne prednosti plina, u građevinskoj i aluminijskoj industriji te ugostiteljstvu.Svi oni ističu nekoliko ključnih prednosti korištenja plina: ukupni niži trošak energije, jednostavnije održavanje, manje emisije ugljičnog dioksida i to što je plin uvijek dostupan, čime se izbjegava potre-ba skladištenja i naručivanja novih količina. U cije-lom procesu dovođenja plina do korisnika i njegova korištenja u svakodnevnim aktivnostima prisutna je i visoka razina sigurnosti.

Korisnici koji se žele priključiti na EVN-ovu distribu-tivnu mrežu detaljno opisane pripremne korake mogu pronaći na EVN-ovoj internetskoj stranici www.evn.hr. Za sve dodatne informacije, korisnici se mogu obra-titi EVN-ovim prodajnim stručnjacima na besplatan broj 0800 820 820 ili mogu posjetiti Centre za kori-snike u Ulici Hrvatskog sabora 42 u Zadru ili na adresi Kopilica 5A u Splitu.

Energetika

Brzina oporavka graditeljstva ovisit će o korištenju EU i energetskoj obnoviProšlogodišnji lagani oporavak statističkih pokazatelja u graditeljstvu prvi je nakon početka višegodišnje gospodarske krize u Hrvatskoj 2008. godine. No i dalje je većina graditelja i prateće industrije u poslovnim problemima, a za njihovo stabilno poslovanje očito će trebati još nekoliko godina rasta građevinske industrije.

Kretanje broja izdanih građevinskih dozvola i u njima predviđene vrijednosti radova u prošloj godini sugeriraju rast investicijske aktivnosti i time daju potporu očekivanom nastavku oporavka građevinskog sektora. Međutim, duboka i dugotrajna kriza ostavila je posljedice, pa je tako broj izda-nih građevinskih dozvola u 2016. godini i dalje bio 34,7% niži nego pretkrizne 2008. godine, pri čemu je predviđena vrijednost radova bila niža za 43,7%, a broj dozvola za stano-ve niži za 61,8%.

Povećanje građevinskih radova koje kontinuirano traje 15 mjeseci znači i povećanje vrijednosti građevinskih radova. No to je još uvijek manje povećanje od onog koje bi trebalo za fi-nancijski oporavak i stabilno poslovanje građevinskih tvrtaka te proizvođača građevinskih materijala i građevinske opreme. I dalje je većina graditelja i prateće industrije u poslovnim problemima, a za njihovo stabilno poslovanje očito će trebati još nekoliko godina rasta građevinske industrije.

Optimizam za to dolazi i od velikih infrastrukturnih investi-cija u željeznici i mostogradnji, najvećim dijelom sufinanci-ranih iz europskih fondova. Tako je nedavno završen jedan od najvećih infrastrukturnih objekata u Hrvatskoj, novi ter-minal Zračne luke Franjo Tuđman, čija je vrijednost 236 mi-lijuna eura. Jedan od najvećih lučkih projekta u izgradnji u Hrvatskoj je trajektni terminal Gaženica u Zadru, vrijedan 20 milijuna eura. Od najvećih infrastrukturnih objekata je i most Drava kod Petrijevaca na koridoru autoceste Vc. Njegova je vrijednost oko 100 milijuna eura. U skorijoj budućnosti tre-bala bi početi i gradnja Pelješkog mosta.

Prvi oporavak graditeljstva od 2008.Prošle je godine u odnosu na 2015., prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DSZ), zabilježen ukupan rast građevinskih radova od 2,9%. Povećanje radova u zgra-darstvu u 2016. godini u odnosu na godinu ranije iznosilo je čak 9,3%, ali je smanjen obujam građevinskih radova na osta-lim vrstama zgrada za 2,6%.Prošlogodišnji lagani oporavak statističkih pokazatelja u graditeljstvu, prvi nakon početka višegodišnje gospodarske krize u Hrvatskoj 2008. godine koja je posebno teško pogo-dila građevinski sektor, nastavljen je intenzivnije od početka ove godine. U 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je rast građevinskih dozvola od čak 35,2%.

Pripremio: Gorden Knezović

Prošle je godine ukupno izdano 8.018 građevinskih dozvo-la (6.418 za zgrade i 1.600 za ostale građevine), što je 1.690 dozvola više nego u 2015. godini. Riječ je u snažnom porastu ukupnog broja izdanih dozvola za 26,7% (25% kod dozvo-la za zgrade i 33,9% kod dozvola za ostale građevine), što upućuje na probuđen interes za ulaganje kod privatnog i javnog sektora. Ujedno, to je prvi put da je zabilježen rast ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola nakon 2005. godine.

Uz rast broja izdanih građevinskih dozvola prošlu je godinu obilježio i solidan rast predviđene vrijednosti rado-va, koja je u odnosu na 2015. godinu porasla za 11,7%, što je treća godina zaredom u kojoj raste predviđena vrijednost radova. U odnosu na prethodnu godinu, lani je rast vrijednosti radova bio dinamičniji i stabilniji jer se uz porast vrijednosti radova na zgradama (17,1%) sada uspostavio i rast vrijedno-sti radova na ostalim građevinama za 2,8% (u 2015. godini zabilježen je pad za 22,9%). Međutim, kod ostalih građevina i dalje je prisutan nerazmjer između vrlo visokog rasta broja izdanih građevinskih dozvola i znatno skromnijeg rasta u nji-ma predviđene vrijednosti radova.Kriza građevincima ne samo da je drastično smanjila po-slove na domaćem tržištu, nego i na inozemnim tržištima gdje su hrvatske tvrtke desetljećima dobivale poslove na međunarodnim natječajima. Sudeći prema ovogodišnjem, na-kon dužeg vremena rekordnom nastupu 19 hrvatskih tvrtaka na najvećem građevinskom međunarodnom sajmu u Europi BAU München, koji se tradicionalno održava na početku dru-ge polovice siječnja, pokazatelj je da dolaze bolja vremena za europsko graditeljstvo.Oporavku najvećih hrvatskih građevinskih tvrtaka Tehnika, IGH, Dalekovod i Ingra doprinosi i snažnije investiranje u hotelijerstvo te najava ulaganja u infrastrukturu i energetiku.

Energetske obnove - prilike za zapošljavanje Energetskom obnovom javnih zgrada, prema programu koji je početkom ožujka donijela Vlada, želi se postići smanjenje potrošnje energije u zgradama do čak 70%, čime bi se pre-ma procjenama godišnje uštedjelo oko 50 GWh energije. Cilj programa je energetska obnova zgrada javnog sektora. Pro-gramom bi se ispunile obveze Hrvatske, koju ima kao članica EU-a, da od 1. siječnja 2014. svake godine obnovi 3% ukupne površine državnih kako bi smanjila potrošnju energenata, kao

Graditeljstvo i nekretnine

Povećanje građevinskih radova kontinuirano traje 15 mjeseci, ali je tek dostiglo 56,3% vrijednosti radova iz 2008. godine.


i štetne emisije stakleničkih plinova i negativnog utjecaja na okoliš. Taj projekt doprinijet će povećanju građevinskih poslo-va, inženjerskim djelatnostima, kao i proizvodnji građevinskih materijala. Obnova privatnih zgrada još su veći potencijal za zapošljavanje građevinara. No, u Hrvatskoj energetska obno-va ide sporo, što nam je potvrdio i predsjednik uprave ITV Murexina i predsjednik udruge HUPFAS (Hrvatska udruga proizvođača fasadnih sustava) Dorijan Rajković: -Da se na EU razini dugoročno razmišlja, pokazuju i rasprave i plano-vi za energetsku učinkovitost u zgradarstvu do 2050. godine koji su upravo u tijeku. Takva politika između ostalog daje dugoročnu perspektivu i sigurnost poslovnim subjektima da će u budućnosti postojati tržište za njihove energetski učinkovite proizvode i usluge. Stoga je zadaća i dužnost vodećih političkih struktura u Hrvatskoj osigurati uvjete da se projekti energetske obnove zgrada kontinuirano provode bez nepotrebnih zastoja. Usto, država može doprinijeti boljem poslovanju građevinske industrije digitalizacijom admini-strativnih procedura. U okviru zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra koji se razvija od 2008. godine planirana je elektronička dostupnost svih podataka u zemljišnim knjigama i katastru.

Od 15. ožujka ove godine omogućeno je online podnošenje zahtjeva za upis u zemljišne knjige, prije svega preko javnih bilježnika, a uskoro će se to moći i preko odvjetnika. Osim

ubrzanja procesa tim se načinom i smanjuje mogućnost zlouporabe ili prijevare. U daljnjoj digitalizaciji javnih usluga planirano je sve potrebne administrativne poslove omogućiti online.

Subvencioniranje stambenih kreditaS početkom ove godine na snagu je stupio i novi Zakon o porezu na promet nekretninama, kojim su smanjene stope poreza na promet nekretnina s 5 na 4%, ukinuto je porezno oslobođenje za kupnju prve nekretnine. Ključna zakonska izmjena je što se od 1. siječnja 2018. uvodi porez na nekret-nine kao zamjena za komunalnu naknadu. Javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona o subvencioniranju stambenih kredi-ta, kojeg je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, završeno je još sredinom siječnja ove godine i od tada traje izrada konačnog prijedloga Zakona koji će biti upućen Vladi, a potom i u Hrvatski sabor na donošenje.

Prema kriterijima koje je predstavio ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, od 1. srpnja ove godi-ne trebalo bi se odobravati sufinanciranje kredita za kupnju nekretnine čija prodajna cijena, umjesto prvotno najavljenih 1.900 eura, nije viša od 1.500 eura po kvadratu, dok ukupna cijena nekretnine ne smije biti veća od 100.000 eura. S tim da kredit može biti i veći od 100.000 eura, a kvadrat skuplji od 1.500 eura, ali razlika se neće subvencionirati. Također, s ban-kama je dogovoreno da u vrijeme subvencija kamata ne bude veća od 3,75%. Osim kupnje stana, država će sufinancirati i kupnju obiteljske kuće.Uz plaćanje polovice mjesečne rate prve 4 godine, država mlađima od 45 godina nudi produljenje subvencije od 2 go-dine za svako dijete rođeno u tom razdoblju, dok će se godinu dana dulje sufinancirati one obitelji čiji članovi imaju invali-ditet veći od 50%.Za očekivati je kako će Zakon o subvencioniranju stam-benih kredita stupiti na snagu u drugoj polovici ove godi-ne. Predviđeno je da se zahtjevi predaju bankama u kojima se podiže kredit, a odobravat će ih Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) putem javnog poziva.

Iznos mjesečnih rata koje kupac subvencioniranog kredita plaća banci u prve 4 godine iznosio bi polovicu ukupnog izno-sa rata jer bi polovicu ukupnog iznosa banci trebala plaćati RH putem APN-a, i to godinu dana unaprijed. Na taj način kupcu bi se olakšalo otplaćivanje stambenog kredita prve 4 godine.

Ovisno o cijenama željenih nekretnina (najviša cijena kva-drata do 1.500 eura), procjenjuje se kako će se sufinancirati kupnja između 1.500 do 2.000 nekretnina.Stručnjaci upozoravaju kako su subvencije za rješavanje stam-benog pitanja mladih obitelji kratkoročna mjera te ukazuju kako u Hrvatskoj ustvari nema cjelovito osmišljene stambene politike, nego se donose kratkoročne mjere. Upozoravaju kako nema kategorije socijalnih stanova, nema trajnih poticaja za mlade obitelji, država se odrekla ozbiljnijeg poticanja stam-bene štednje…

Drastične razlike cijena nekretninaU Hrvatskoj je prošle godine prodano oko 2.800 novih stanova, što je nešto manje nego rekordne pretkrizne 2008. godine, kada je prodano oko 3.000 novih stanova. Višegodišnja je kriza skoro potpuno zaustavila privatne investicije u gradnju stanova, s obzirom na to da je na tržištu, prema grubim procjena, negdje od 10 do 15 tisuća neprodanih stanova.Prosječna je cijena kvadrata novog stana sada u Hrvatskoj negdje na razini 2006. godine, odnosno nešto ispod 10.000 kuna. Prošle je godine cijena stanova u Zagre-bu, daleko najvećem tržištu, nastavila pad za 12,7% u odnosu na 2015. godinu. Da se nešto događa na tržištu pokazuju podatci DZS-a prema kojima je lani prodano za čak 66,9% više stanova nego 2015. godine, u Zagrebu 76,5%. Lani se prodaja novih stanova skoro vratila na razinu iz 2009. godine.No, izražene su razlike cijene stanova u različitim dijelovima države, ali i razlike u kretanjima cijena. Dok se tijekom siječnja u nekim gradovima na jugu, poput Du-brovnika ili Splita, putem oglasnika Crozilla.com nije mogao pronaći stan s cijenom nižom od 1.000 eura po metru kvadratnom, u unutrašnjosti je bilo onih u kojima su tražene cijene jedva prelazile 1.000 eura. Iako su niske cijene stanova u unutrašnjosti uobičajene, nerijetko se mogu naći i za oko 300 eura po kvadratu.Prema podatcima Internet oglasnika za nekretnine Crozilla.com, koji u Hrvatskoj ima najveću bazu nekretnina na tržištu, ima oglasa u kojima se u Slavoniji kuće od preko 100 kvadrata uz zemljište prodaju za samo 15.000 eura. Sličnih primjera ima i u dru-gim dijelovima unutrašnjosti Hrvatske, dok je s druge strane tolika cijena samo kva-drata ekskluzivne vile na prestižnim lokacijama na moru. Siječanjske prosječne cijene kuća, prema podatcima Crozilla.com, bile su u Hrvatskoj za 1,8% niže no lani u istom mjesecu. Najjeftinije kuće tijekom siječnja su oglašavane u unutrašnjosti (do 600 eura), dok su najviše cijene zabilježene na Jadranu. Razlike na relaciji kopno-more vidljive su i po odnosu cijena najskupljih gradova na tim područjima. Tako su cijene kuća u Dubrovniku u siječnju bile čak 3 puta više od onih u Zagrebu.

Graditeljstvo i nekretnine Graditeljstvo i nekretnine

Želimo investitorima omogućiti brže, učinkovitije i jeftinije ishođenje potrebnih akata za gradnjuMinistarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja pripremilo je nekoliko izmjena zakona koji pokrivaju područje prostornog uređenja, gradnje i nadzora legalnosti gradnje s ciljem postizanja veće pravne sigurnosti i bolje učinkovitosti.

Prema podatcima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i informacijama koje s terena, građevinski sektor se opravlja. Više o tome rekao nam je Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja.

Što kvalitetno donose izmjene Zakona o gradnji za hrvatske građevinske tvrtke?Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja pripremilo je nekoliko izmjena zakona koji pokrivaju područje prostor-nog uređenja, gradnje i nadzora legalnosti gradnje s ciljem postizanja veće pravne sigurnosti i bolje učinkovitosti. Tim slijedom i izmjene u Zakonu o gradnji donose niz novih mjera koje će ubrzati i olakšati investicije, a naročito velike državne i strateške investicije. Za strateške državne projekte akti građevinska i uporabna dozvola moći će se ishoditi prije nego su riješeni imovinsko-pravni odnosi, uz predočenje dokaza da je pokrenut postupak izvlaštenja i da je novac za tu namjenu deponiran na poseban račun kod suda. Također, za linijske objekte, a tu mislim na prometnice, kanalizacijs-ke sustave i sve bitne projekte značajne za jedinice regio-nalne i lokalne samouprave (JLS), olakšali smo izdavanje građevinske dozvole. Ubuduće će ona moći izdati dozvolu bez obzira na to što nije formirana građevinska parcela u katastru, a ona se opet ne može formirati zbog imovinsko-pravnih odnosa. To je važno zato što je puno naših JLS kandidiralo projekte prema EU fondovima. Građevine se, u odnosu na zahtjevnost, umjesto na dosadašnjih 5 razvrsta-vaju u 3 skupine. Dopušteno odstupanje u građenju, do sada primjenjivo samo na zgrade, tim izmjenama proširuje se na sve građevine. Omogućuje se projektantu glavnog projekta da tim projektom, ako je to potrebno, odredi obvezu izra-de izvedbenog projekta. Uvodi se mogućnost produženja roka važenja građevinske dozvole jednom za 3 godine. Omogućuje se odstupanje od građevinske dozvole u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, s time da je izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole potrebno ishoditi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Kakvo je poslovanje hrvatskih građevinskih tvrtaka nakon višegodišnje krize? Koliko se oporavlja njihovo poslovanje?Od 2008. bili su u stalnom padu, ali sudeći prema broju izda-nih dozvola situacija se promijenila. Primjera radi, u 2016. go-dini izdano je 29,2% više građevinskih dozvola u odnosu na 2015. Taj rast nastavlja se i u 2017. godini, gdje je u siječnju izdano 668 dozvola, ili 267 više nego u odnosu na siječanj 2016. To predstavlja porast od 66,6% i nadamo se kako će se taj rast nastaviti.

Što je aktualno kod projekata energetske obnove zgrada?Sada imamo aktualna 3 programa: energetsku obnovu višestambenih zgrada, energetsku obnovu odgojno-obra-zovnih institucija i program energetske obnove javnih zgrada 2016.-2020. Projektni prijedlozi pristigli na Poziv Energetska obnova višestambenih zgrada sada su u fazi 2. postupka dodjele bespovratnih sredstava koju u tajnom postupku eva-luacije provodi Odbor za odabir projekata osnovan od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U ovoj fazi Mini-starstvo graditeljstva i prostornoga uređenja ne dobiva infor-macije o odobrenim ili isključenim projektnim prijedlozima, iznosima zatraženih prihvatljivih i neprihvatljivih troškova. Nakon što Odbor pregleda sve projektne prijedloge, napravit će se lista s obzirom na bodove koje je projekt dobio i utvrditi stvarni iznos zatraženih bespovratnih sredstava (prihvatljivih), a što se očekuje u lipnju 2017. godine, o tome će obavijestiti MGIPU. Poziv za dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova zgrada u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja službeno je zatvoren 21. veljače 2017. go-dine. Zaprimljen je ukupno 231 projekt čija ukupna vrijednost investicija iznosi oko 800 milijuna kuna, a traženi iznos be-spovratnih sredstava oko 402 milijuna kuna. Vlada je usvojila program energetske obnove javnih zgrada 2016.-2020., što znači kako ćemo s 3 programa energetske obnove u sljedeće 3 godine pokrenuti projekte vrijedne 5 milijardi kuna. Pro-gramom energetske učinkovitosti obnovit ćemo više od 600 stambenih zgrada i za to nam je Bruxelles odobrio 100 mili-juna eura, od čega ćemo 70 milijuna izdvojiti za višestambene zgrade, a 30 milijuna za obiteljske kuće. Osim toga, za javne zgrade predviđeno je 211,8 milijuna eura iz EU, a očekujemo uštedu energije od 70%. Dakle, radi se o 311 milijuna eura, pridodamo li tome još toliko što će investirati osnivači i vlasni-ci, dolazimo do 622 milijuna eura, tj. oko 4,7 milijarde kuna.

Koliko imamo sredstava iz EU fondova u svrhu unaprijeđene energetske učinkovitosti u zgradarstvu?

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja kao Posredničko tijelo razine 1 nadležno je za specifične ciljeve 4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora (alokaci-ja 211.810.805 eura) i 4c2 Smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama (alokacija 100.000.000 eura) u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ta 2 specifična cilja obuhvaćena su investicijskim prioritetom 4c Podupiranje energets-ke učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja OIE-a u javnoj infrastrukturi, uključujući javne i zgrade u stambenom sektoru, koji je dio prioritetne osi 4 Promicanje ener-getske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Za unapređenje energetske učinkovitosti u zgradarstvu imamo na raspolaganju 311.810.805 eura do 2020. godine.

U EU su u izradi planovi za energetsku

učinkovitost u zgradarstvu do 2050. godine, a u Hrvatskoj

se i kratkoročne strategije provode

sporo.

Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja


Trend rasta kontinentalnog turizmaU Strategiji razvoja turizma do 2020. ruralni turizam jedan je od deset ključnih turističkih proizvoda koji će u narednih nekoliko godina biti u fokusu. No razvoj se mora odvijati prema načelima održivosti, a najvažniji moraju ostati čovjek, kultura i tradicija, naglasio je Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma na četvrtoj svečanoj dodjeli nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Kako donosi portal Gradonačelnik.hr, čiji su analitičari uspo-redili 2015. i 2014. godinu i istražili koji su hrvatski gradovi ostvarili najveći turistički rast, ne radi se o velikim turistič-kim destinacijama, već o malim i srednjim gradovima. Sva-kako nas raduje podatak kako je rekorder po rastu turističkih dolazaka i noćenja Vukovar. Prema podatcima Državnog za-voda za statistiku za 2014. i 2015. godinu, 7.017 dolazaka u 2014. skočili su za deset tisuća, na 17.811 dolazaka u 2015. godini, što je rast od čak 153,8%. Tek nešto manji je rast u broju noćenja, 135% - s 11.923 u 2014. na 28.015 u 2015. godini. Kada se gleda rast broja noćenja, iza Vukovara je Da-ruvar, a slijede Belišće, Imotski, Vodnjan, Trilj, Bakar, Slunj, Čabar i Otočac.

Nužno je podići razinu kontinentalnog turizma U nadi za daljnjim intenziviranjem hrvatskog kontinenta, u Ministarstvu turizma pokrenuli su projekt uvođenja Cro kartice kroz koji žele aktivirati domaće turističko tržište i stvoriti konkurentno poslovno ozračje koje će u budućnosti stvoriti uvjete za veća ulaganja i prepoznatljivost na europ-skom i svjetskom tržištu. Hrvatski kontinentalni turizam trenutno zahvaća tek oko 2% turističkog prometa, a cilj je uz primjenu kartice pove-ćanje na oko 8 do 10%. Ovim projektom žele omogućiti i usmjeriti interes za domaća putovanja prema hrvatskim kontinentalnim gradovima, toplicama, ruralnim prostorima i ponudom, prirodnim i kulturnim atrakcijama, avanturama

Hrvatski kontinentalni turizam trenutno zahvaća tek

oko 2% turističkog prometa, a cilj je

povećanje na oko 8 do 10%.

Kontinentalni turizam

i sadržajima. Time će se stvoriti i pretpostavke za konkuren-tno poslovanje i privlačenje stranih gostiju. Prema sadašnjim analizama, projekt Cro kartice trebao bi omogućiti ostvari-vanje novih ukupnih prihoda do 5,4 milijardi kuna, 10 do 21 tisuću novozaposlenih te do 11 milijardi kuna novih inve-sticija. Punu implementaciju ovog projekta očekuju u 2018. godini.

Nadalje, Ministarstvo turizma ove godine osiguralo je i do-datnih 5 milijuna kuna iz državnog proračuna namijenjenih za projekte i investicije na hrvatskom kontinentu. Osim toga, poseban fokus u narednom razdoblju stavljat će se i na razvoj posebnih oblika turizma koji su dostupni tijekom čitave godine, a koji su od velikog značaja za razvoj konti-nentalnog turizma, kao što su zdravstveni, poslovni, kultur-ni te bike i gastro turizam. Pri tome je zdravstveni turizam jedan od najperspektivnijih i brzorastućih turističkih proi-zvoda u svijetu te proizvod za koji u Hrvatskoj imamo sve uvjete kako bi postali jedna od vodećih destinacija. Trenutno u Hrvatskoj postoji potencijal za investicije od oko 300 mi-lijuna eura u zdravstvenom turizmu, a za čiju se realizaciju pripremaju nužne regulativne promjene. Današnji prihodi u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj su oko 450 milijuna eura, a već realizacijom postojećih mogućnosti očekivani prihodi bi se povećali na oko 1 milijardu eura. Osim inten-ziviranja investicija u zdravstvenog turizmu, od ove godine dodatno se ulaže i u promoviranje specifično zdravstvenog

turizma. Ministarstvo turizma priprema programe za snaž-niji razvoj Slavonije, među kojima je i program poticanja cikloturizma na kontinentu, koji će uskoro objaviti. Iz Mini-starstva ističu i poslovni turizam, koji je zapravo najviše ak-tivan van ljetne sezone, a zbog kojeg se u skorom razdoblju otvara i kongresni ured u HTZ-u.

-S ciljem jačanja kontinentalnog turizma, odnosno afirma-cije turističkih kontinentalnih destinacija, Hrvatska turi-stička zajednica će tijekom 2017. godine provoditi sajamske nastupe i prezentacije turističkih zajednica kontinentalnih/nerazvijenih županija. U tom se smislu samostalni sajamski nastupi kontinentalnih TZŽ potiču sufinanciranjem 75% troškova zakupa i uređenja do 12m² izlagačkog prostora. Tu je i projekt Buy Croatia, koji se organizira s ciljem izravnog upoznavanja inozemnih partnera s turističkim ponudama pojedinih destinacija i/ili novim turističkim proizvodima. U planu je organizacija četiri Buy Croatia poslovne radionice u skladu s budžetom i interesom tržišta, a sukladno odrednica-ma Strateško marketinškog plana hrvatskog turizma 2014.-2020. godine, i to za zdravstveni, nautički, kongresni turizam te kontinentalni turizam - navodi direktor Glavnog ureda HTZ-a, Ratomir Ivičić.

Tu su i ostale aktivnosti poput organizacije studijskih pu-tovanja novinara, oglašavanja u promotivnim kampanjama javnog i privatnog sektora te program financijskih potpora Hrvatske turističke zajednice koji je namijenjen za razvoj turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima. Za navedeni je program u ovoj godini osiguran budžet od 3 milijuna kuna.-Kroz različite oblike poticanja i županijskih javnih poziva, TZ Osječko-baranjske županije potiče unapređenje turistič-ke ponude dionika u turizmu i nastupe na sajmovima i po-sebnim prezentacijama dionika u turizmu. Nadalje, razvija i potiče manifestacije na području Županije, te potiče hotel-sko-ugostiteljske i druge gospodarske subjekte da kupuju i nude autohtone proizvode u svojim restoranima i smještaj-nim objektima, unapređuje biciklističke i druge tematske staze i dr. - rekao nam je Antonio Sobol, direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

Aktivnosti TZ Vukovarsko-srijemske županije u suradnji sa sustavom TZ usmjerene su u dva pravca: osmišljavanje, kre-iranje i realizacija novih, atraktivnih i zanimljivih sadržaja te podizanje razine kvalitete usluge svih sadržaja.-Smatramo da je u cilju povećanja turističke prepoznatlji-vosti ovoga područja ključno postojeće turističke resurse objediniti u prepoznatljiv turistički sadržaj koji će se odmah vezati uz našu destinaciju. Ujedno je iznimno važno svim posjetiteljima pružiti što kvalitetniju razinu usluge koja će opravdati vrijednost za novac kako bi svi naši posjetite-lji postali naši najbolji promotori, a turističke agencije, čije aktivnije uključivanje u podizanje razine kontinentalnog turizma još očekujemo, dobile najbolji sadržaj za kreiranje konkretnih paketa za organizirane turističke obilaske, kako Vukovarsko-srijemske županije, tako i cijele Slavonije - na-

vodi Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističkog ureda TZ Vukovarsko-srijemske županije.

S ciljem veće prepoznatljivosti ponude, kao i povezivanja različitih tema i lokacija u putovanje prema vlastitim inte-resima, kreirali su brojne tematske rute na različite teme, kao što su: Cesta zlatne niti (TZG Županja), Idemo u Srijem i Centar za promatranje ptica (TZO Nijemci), Biciklistička ruta Srijem (TZ VSŽ), Okusi Srijema i Slavonije (TZ VSŽ), Zavičajnici (TZ VSŽ), Put voćne kapi (TZ VSŽ), Iločka vin-ska cesta (TZG Iloka), Living history programi Stari Vinkov-ci bana Šokčevića (TZG Vinkovci).

Krapinsko-zagorska županija destinaciju ‘Zagorje-Bajka na dlanu’ brandira i pozicionira kao turističku destinaciju na domaćem i međunarodnom tržištu, kao visoko vrijednu destinaciju srdačnih i gostoljubivih domaćina u zelenom očuvanom i bregovitom ambijentu središnje Europe, gdje se kroz povijest, kulturu, umjetnost, gastronomiju, terme i

Ministarstvo turizma u suradnji s HGK i HTZ-om pokreće poseban portal na kojem će se promovirati najbolji dionici sektora zdravstvenog turizma, i to pod zajedničkim sloganom Croatia - Full of health.


Vizija Zagorja do 2025. - postati vodeća kontinentalna turistička regijaMaster plan razvoja turizma strateški je direktivni dokument na razini Krapinsko-za-gorske županije koji definira strateške smjernice i postavljene operativne strategije, ključne aktivnosti i odgovornost dionika zaduženih za razvoj turizma Županije.U procesu izrade Master plana razvoja turizma napravljena je situacijska i tržišna analiza, definirana je strateška vizija, pozicioniranje, identitet i ciljevi razvoja do 2025. godine, kao i definiranje strategija za postizanje istih. Shodno tome, definiran je i model rasta, kao i strateški investicijski projekti, programi konkurentnosti, operativni marketing plan te akcijski plan koji prati dinamiku provedbe projekata.

Master plan razvoja turizma Krapinsko-zagorske županije predviđa izgradnju novih smještajnih kapaciteta na temelju čega će biti ostvareni ciljevi u narednih 10 godina: novih 1.500 do 2.000 smještajnih jedinica u turizmu, od čega: 50% u hotelima, 40% u privatnom smještaju, ruralnom turizmu, hostelima i B&B objektima, 10% u kampo-vima, zatim rast ukupne prosječne zauzetosti kreveta u hotelima na 60%, rast zauze-tosti u kampovima i privatnom smještaju na 20%, što je udvostručenje u odnosu na danas i rast prosječne ostvarene cijene noćenja u hotelima za 50%, a 100% u ostalim tipovima smještaja.

Na temelju postavljenih ciljeva u 2025. godini predviđaju se sljedeći rezultati: ukupno 970.000 noćenja koja bi generirala gotovo 70 milijuna eura prihoda, prihod dnevnih posjetitelja koji danas ne prelazi 5 milijuna eura treba se podići za 5-6 puta, dakle na iznos između 25 i 30 milijuna eura, ukupan bi prihod od hrane i pića u 2025. godi-ni iznosio 22,75 milijuna eura, uz pretpostavku realizacije svih smještajnih i ostalih projekata izravan bi se turistički prihod mogao očekivati na razini od oko 120 milijuna eura, ukupni bi godišnji turistički prihod u KZŽ u 2025. mogao iznositi između 210 i 220 milijuna eura (7 puta više nego danas), oko 2.000 zaposlenih u turizmu i oko 150 milijuna eura investicija u turizmu.

U skladu s osnovnim marketinškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja turizma Kra-pinsko-zagorske županije identificirani su primarni i sekundarni investicijski projekti. Kao primarni investicijski projekti identificirani su: Golf teren Kumrovec, Regional-ni centar kompetencija u turizmu i ugostiteljstvu, Šemničke toplice, Tematski par i Termalni SPA kompleks Stubaki, a sekundarni su Centar za posjetitelje, Panoramski balon, Bedekovčanska jezera i Hotel dvorac Mihovljan.


Osječko-baranjska županija


Ovogodišnji, 9. Dani vina i turizma Osječko-baranjske županije počinju 15. travnja u Belom Manastiru i završavaju 13. svibnja u Dalj planini, dok je centralna manifestacija planirana u Osijeku 6. svibnja.

Kongresni turizamKontinentalni turizam

brigu o zdravlju nudi suvremeni aktivni odmor u tradicio-nalnom okruženju.

-Shodno tome, u konzultacijama i sinergiji s našim gospo-darskim subjektima zajednički targetiramo kako emitivna, tako i domaća tržišta na kojima se predstavljamo, bilo na sajmovima, bilo na posebnim prezentacijama. Cilj nam je za-jedničkim promotivnim aktivnostima upoznati potencijalne turiste na mogućnost dolaska u bilo kojem dijelu godine, s obzirom na turističku ponudu, kao i činjenicu da nismo de-finirani kao sezonalna turistička destinacija, nego destinacija koja svoju turističku ponudu kvalitetno nudi cijelu godinu. TZŽ uključena je u projekt HTZ-a ‘Hrvatska 365’ - navo-di Ksenija Tomić, voditeljica ureda TZ Krapinsko-zagorske županije.

Kako učinkovito raditi na promociji destinacije Ministarstvo turizma u suradnji s Hrvatskom gospodar-skom komorom i Hrvatskom turističkom zajednicom po-kreće poseban portal na kojem će se promovirati najbolji dionici sektora zdravstvenog turizma, i to pod zajedničkim sloganom Croatia - Full of health. Istovremeno kongresni ured u HTZ-u, osim razvoja ponuda poslovnog turizma, bit će usmjeren jačanju prepoznatljivosti Hrvatske kao poslov-ne turističke destinacije. Osim toga, trenutno su u pripremi i prijedlozi izmjena zakona u turizmu, kao što su Zakon o turističkim zajednicama i o boravišnoj pristojbi, koji će biti usmjereni stvaranju mogućnosti kvalitetnijeg upravljanja destinacijama, a što podrazumijeva i kvalitetne promotivne aktivnosti. Cilj je da turističke zajednice budu pokretači de-stinacija i da upravljaju njome.-Poželjnim smatramo koncept kojeg primjenjujemo u pro-jektu produljenja sezone ‘Hrvatska 365’, a koji podrazumije-va udruživanje destinacija i zajedničke promotivne aktivno-sti. Samo se na taj način može učinkovito raditi na razvoju atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću kroz cijelu godinu - rekao je Ratomir Ivičić.

Stvaranje novih turističkih proizvoda - izazov za postizanje još boljih rezultataAntonio Sobol napominje kako je u Osječko-baranjskoj županiji iznimno značajno ulaganje Blue Suna u kompleks Bizovačkih toplica i na taj način stvaranje novog zdravstve-nog-wellness-kongresnog multifunkcionalnog turističkog sadržaja. U planu je i otvaranje novih kušaonica, posebice kušaonica vina, razvoj novih eko, ali i adrenalinskih sadržaja u prirodi, te razvoj mreže biciklističkih staza.Od nove turističke ponude, u TZ Vukovarsko-srijemske žu-panije izdvajaju prezentaciju vučedolske kulture kao ishodi-šta europske civilizacije kroz Muzej vučedolske kulture, ali i kroz cjelokupni projekt Arheološkog parka Vučedol, turi-stičke brodove na Dunavu u Vukovaru i Iloku, kao i sadržaje pogodne za razvoj sportskog turizma (novi bazen u Vuko-varu). Tu je i razvoj novih sadržaja vezanih uz boravak u prirodi - Centar za promatranje ptica u Nijemcima, povezan uz sadržaj vožnje brodom po rijeci Spačvi i biciklističke rute Srijem, razvoj novih manifestacija s novim sadržajima i te-

mama - Rimski dani u Vinkovcima, te obnavljanje kapaciteta pogodnih za poslovni turizam i manje poslovne skupove - obnova kongresne dvorane hotela Slavonija u Vinkovcima koje prati i obnova smještajnih kapaciteta.

Već spomenuti Master plan razvoja turizma KZŽ sadrži određene aktivnosti koje će definirati nove turističke proi-zvode, a samim time obogatiti turističku ponudu destinacije, stvarajući nove motive dolaska. Jedan od takvih je projekt Okusi tradicije-okusi Zagorja, koji je usmjeren na razvoj ponude lokalnih i regionalnih gastronomsko-kulinarskih prepoznatljivosti, te sustavni razvoj turističke ponude u po-dručju gastronomije. -Prvu fazu spomenutog projekta zavr-šili smo u ljeto prošle godine i oznakom standarda označili naših 14 ugostiteljskih objekata. Projekt obuhvaća za sada 5 kontinentalnih županija i ove godine širi se dalje - pojaš-njava Ksenija Tomić, te dodaje da je Master planom razvoja turizma planirano uspostaviti sustav digitalnih vidikovaca s kojih se pruža pogled na bajkovito Zagorje.

-Također, turistička kartica ‘Zagorje card’, koju planiramo aktivirati kao marketinški alat, bit će još jedna aktivnost u izgradnji imagea destinacije, a objedinjavat će ponudu iz više kategorija. Rutom ‘Najbolje od Zagorja’ nastojat će se omogućiti realizacija tematskih individualnih i grupnih tura koje gostu pružaju tematski obilazak turističkog područja - zaključuje Ksenija Tomić.

Kao novinu u turističkoj ponudi Zagorja ističu aktivnosti na razvoju konjičkog turizma. Krajnji cilj spomenutog projekta je uključivanje konjičke staze KZŽ u ponudu inozemnih to-uroperatora, kao i promocija staze na domaćem tržištu.Osječko-baranjska županija, jedna od najvećih potencijala kontinentalnog turizma, predstavila je nedavno Masterplan razvoja turizma.-Masterplan obuhvaća Analizu internog okruženja, te Ana-lizu tržišta i SWOT analizu, kao i Strategiju razvoja turiz-ma OBŽ - viziju, tržišno pozicioniranje OBŽ kao turističke destinacije, strateške ciljeve do 2025. i model rasta, proizvo-de i tržišne segmente i turističko strukturiranje OBŽ. Tu je također Plan investicija te Aktivnosti razvoja destinacijske konkurentnosti i Plan razvoja sustava marketinga i proda-je. U konačnici se nalazi Terminski plan izvršenja - pojasnio nam je Antonio Sobol.

Tranzitni turisti velik su potencijal - kako zadržati goste koji su u prolazuKvalitetan je proizvod početak priče, razlog zbog kojeg će se gosti vraćati, i zato je potrebno kontinuirano unapređivanje kroz sadržajno obogaćivanje te povećanje kvalitete smještaj-ne i uslužne ponude, a što je i definirano u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine. Već prethodno spomenuti projekti te drugi programi i potpore Ministarstva turizma upravo su zato usmjereni prema razvoju turističkih proizvoda i ponuda koji su dostupni te koji mogu privući goste tijekom čitave

Na team building u Istru!

Tijekom prošlog desetljeća uspješnog rada i postojanja, turistička agencija Istra Ad-venture, zajedno sa svojim partnerima Glavani park i Ranč Barba Tone, postala je poznata i priznata turistička agencija na temelju pružene kvalitete usluga, sigurnosti i otvorenog odnosa s klijentima prema kojima je godinama oblikovala svoju ponudu.

Ova je suradnja nastala kao rezultat potrebe integriranja različitih aktivnosti i jasno iskazane potrebe tržišta da se organizaciji team building i raznih poslovnih evenata te drugih projektnih aktivnosti pristupi integralno, koristeći različita znanja.Zajedničkim snagama te vrlo uspješnom suradnjom s dugogodišnjim partneri-ma iz adrenalinskog parka Glavani i ranča Barba Tone, u kombinaciji s ponudom Quad Safari tura po prekrasnoj, očaravajućoj i netaknutoj istočnoj obali Istre, agen-cija Istra Adventure uspjela je usavršiti dio programa koji se odnosi na aktivnosti. Dugogodišnjim radom i istraživanjem tržišta zaključili su da je ovaj dio poslovnog putovanja vrlo važan s aspekta njihovih klijenata, pa su sve svoje napore usmjerili na usavršavanje i obogaćivanje aktivnih programa.

Turistička agencija Istra Adventure može se pohvaliti da je prošle godine sastavila vrlo atraktivne Kayak Safari programe, a ove godine u ponudi imaju i Buggy Safari, za koji se po dosadašnjih upitima čini da su apsolutni hit ove godine. Također, i njihovi partneri konstantno rade na unaprjeđenju svoje ponude, pa se i adrenalinski park Glavani može pohvaliti novim sadržajima, među kojima prednjači nad konkurenci-jom, te se sa sigurnošću može reći da je najopremljeniji park takve vrste u Istri. Ranč Barba Tone ima zaista jedinstvenu ponudu jednodnevnih izleta, a mogu se organizi-rati i višednevni izleti.Kroz sve godine njihove suradnje, zaključili su da su zajedno jači te su uspjeli dodat-nim sadržajima podići turizam na Barbanštini na višu razinu i utjecati na produljenje turističke sezone, jer u predsezoni i posezoni nije dovoljno nuditi samo sunce i more.Naravno, za potrebe organizacije team building programa, poslovnih sastanaka, pre-davanja i drugih događaja, agencija Istra Adventure posreduje pri realizaciji prijevoza, hotelskog smještaja ili smještaja u prekrasnim villama s bazenom u srcu Istre, zaku-pa prostora i tehničke opreme, cateringa i restoranskih usluga, pratećeg programa, raznih edukativnih izleta i svih drugih pojedinosti na zahtjev klijenta. Nastoje uvijek biti ukorak s potražnjom, te svoje programe kreiraju u skladu sa željama i potrebama klijenata. Agencija Istra Adventure tu je da asistira i pravovremeno reagira prilikom realiza-cije, komuniciraju s dobavljačima, brinu se da sve bude kako je planirano te da u konačnici klijenti budu zadovoljni doživljajem, i što je najbitnije, da im izlet ostane u nezaboravnom sjećanju. Najveća potvrda njihove uspješnosti su zapravo tvrtke koje im se iz godine u godinu vraćaju, što je zaista velika nagrada za trud.



Dodijeljene nacionalne turističke nagrade 'Suncokret ruralnog turizma'

Krajem prosinca prošle godine dodijeljena je četvrta nacionalna turistička nagrada ‘Suncokret ruralnog turizma’, koja je vrhunac akcije ocjenjivanja najboljih programa i projekata u ruralnom turizmu. Najboljima su uručene Zlatne, Srebrne i Brončane plakete te Posebna priznanja u sedam kategorija, a slijedi popis najboljih.

Kategorija I - Turistička seljačka gospodarstva: Seljačko domaćinstvo Toni Brautović / Konavle, Dubrovačko-neretvanska županija

Kategorija II - Vinski turizam: Seljačko domaćinstvo 'Podrumi Kolar' / Suza, Osječko-baranjska županija

Kategorija III - Poduzetnici u ruralnom turizmu: Etno selo Stara Lonja / Lonja, Sisačko-moslavačka županija

Kategorija IV - Hrvatski otočni proizvod: Domaća radinost Mirta / Mali Lošinj, Pri-morsko-goranska županija

Kategorija V - Tradicijsko ruralna gastronomija: Didin konak / Kopačevo, Baranja, Osječko-baranjska županija

Kategorija VI - Ruralno-turistički projekti: Informativno edukativni centar - Hostel Dravska priča / Noskovci, Virovitičko-podravska županija;Upoznajte i istražite bjelovarsko-bilogorski kraj na konju, Turistička zajednica Bje-lovarsko-bilogorske županije u suradnji s Engea Hrvatska / Bjelovarsko-bilogorska županija

Kategorija VII - Ruralno turističke manifestacije: Šokačko sijelo, Grad Županja / Županja, Vukovarsko-srijemska županija

Turistička kartica ‘Zagorje card’ bit će još jedna aktivnost u izgradnji imagea

destinacije, a objedinjavat će ponudu

iz više kategorija.


Osječka Tvrđa bit će gradsko, ali i regionalno turističko središteOsječka barokna jezgra Tvrđa predstavlja jedinstveno povijesno i kulturno dobro te značajan potencijal za razvoj turizma u gradu i regiji. Grad Osijek godinama je tražio načine kako bi uredio i priveo namjeni bar dio baroknog kompleksa Tvrđe, koja je u prilično zapuštenom stanju.

Miks javnih i privatnih inicijativa omogućit će novi i održivi život osječke Tvrđe, te konačno Tvrđi dati značaj kulturno-turističkog središta regije.

Grad Osijek godišnje posjeti prosječno 44 tisuća turista, koji ostvare oko 90 tisuća noćenja. Strani turisti u struktu-ri ostvarenih dolazaka imaju udio od oko 30% i nešto niži u ostvarenim noćenjima. Osječka barokna jezgra Tvrđa predstavlja jedinstveno povijesno i kulturno dobro te značajan potencijal za razvoj turizma u gradu i regiji. U Tvrđi se odvija život: kulturni, stambeni, poslovni, vjerski, školski i sve više turistički - turističke ture, vjerski turizam, nacionalni kompleksni muzej, ugostiteljski sadržaji, manji smještajni objekti.

Grad Osijek godinama je tražio načine kako bi uredio i pri-veo namjeni bar dio baroknog kompleksa Tvrđe, koja je, ge-neralno gledano, u prilično zapuštenom stanju. Mogućnost korištenja financiranja razvojnih projekata iz dostupnih natječaja strukturnih fondova omogućila je jedinicama lo-kalne samouprave priliku za projektiranje i prijavu projekata rekonstrukcije i revitalizacije kulturne baštine i podizanje razine kulturno-turističke atraktivnosti grada i regije. Sudjelujući u natječaju „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, Grad Osijek prepoznao je izvrsnu priliku te mu je u tom po-zivu odobren projekt rekonstrukcije zgrade nekadašnje au-strougarske Vojne pekare i njene prenamjene u „Edukativni i turistički centar mladih Stara pekara“, kao i rekonstrukcija Trga Vatroslava Lisinskog, na kojem se Stara pekara i nalazi. Investicijom od preko 66 milijuna kuna, od čega je preko 52 milijuna bespovratnih EU sredstava, bit će obnovljeno ukup-no 9.437 m² površine. Trg Vatroslava Lisinskog postaje nova javna površina od 7.645m² koja će biti opremljena velikom pozornicom potrebnom za izvođenje kulturnih i turističkih sadržaja. Prostor Stare pekare imat će 15 smještajnih jedi-nica i 1 ugostiteljsku jedinicu, te će se pretežito koristiti u

kulturne i edukativne svrhe i služiti kao izložbeni, uredski, koncertni, scenski, izvedbeni prostor za različite sadržaje kojima se planira zapošljavanje preko 40 osoba.

Riječ je o dosad najvećem projektu same gradske upra-ve Grada Osijeka, koji u najvećem iznosu sufinanciraju EU sredstva, te je od iznimnog značaja za grad i regiju jer predstavlja početak sveobuhvatne obnove osječke Tvrđe kao regionalnog središta kulturnog turizma.

Budući da Tvrđa kao jedinstvena kulturno-povijesna cjelina ne raspolaže određenim potrebnim sadržajima za posjetitelje (namijenjenih informiranju i edukaciji posjetitelja; trgovački dio za lokalne, regionalne i nacionalne proizvode, sanitarni čvor, parkirališta za automobile, sadržaji za cikloturiste i dr.) na prostoru Hornwerka - dijela Tvrđe u obliku trokuta s istočne strane Tvrđe, uz Trpimirovu cestu i Europsku aveni-ju, bit će izgrađen Centar za posjetitelje Tvrđa. Sam položaj Centra - u sklopu povijesne jezgre, a istovremeno uz cestu koja je preko mosta na rijeci Dravi ulaz u Baranju, značajan je za planiranje regionalnog centra za posjetitelje (Grad Osijek, Tvrđa, Baranja, Kopački rit, dvorci i kurije u krugu 50 km, vinske ceste, cikloturisti, lovci, ribolovci).

Ovakav Centar za posjetitelje pružao bi turističke infor-macije za slavonske županije i prekogranično područje, te na jednom mjestu omogućio prezentiranje najatraktivnijih značajki turističke ponude regije u multimedijalnoj dvora-ni s nizom raznih prezentacija i info pultova, te korištenje osječkih tramvaja kao prodajnih i ugostiteljskih objekata u vanjskom prostoru. Miks javnih i privatnih inicijativa omogućit će novi i održivi život osječke Tvrđe, te konačno Tvrđi dati značaj kulturno-turističkog središta regije.

Trg Vatroslava Lisinskog u Tvrđi - PRIJE

godine. Realizacijom takvih ponuda te omogućavanjem ra-znolikih poslovnih aktivnosti tijekom čitave godine stvara se i preduvjet koji je potreban kako bi se gosti zadržali tijekom dužeg vremenskog razdoblja, odnosno ostvarili više noćenja.-Goste koji su primarno u tranzitu mogu zadržati snažne atrakcije i kvalitetno pripremljeni programi koji odgovaraju tom tipu potencijalnih turista. Takva ponuda također mora biti kvalitetno komunicirana, odnosno predstavljena ovoj ciljnoj publici. Zalažemo se za učinkovit destinacijski management model po kojem svaka destinacija zna koji proizvod želi razvija-ti i kojem ga segmentu turista nudi - navodi Ivičić.

Sobol kaže kako će se ovo pitanje pred njih postaviti stavlja-njem u punu funkciju koridora Vc, za sada tog problema u značajnoj mjeri nemaju. -Taj se problem rješava u 3 koraka: putnika treba dobro informirati u mjestu njegovog polaska, prije svega kroz Internet, društvene mreže i druge digitalne kanale o događanjima i sadržajima. Nadalje, putnika treba skinuti s brze ceste-autoceste: tablama, kartama, mobilnim aplikacijama i drugim sadržajima, te mu pružiti vrhunski doživljaj po silasku i na taj način on postaje najbolji promo-tor regije - pojašnjava Sobol.

-S obzirom na poziciju naše Županije, za koju često kažemo da su ‘Zelena vrata Hrvatske’ kroz koju AC A2 preko granič-nog prijelaza Macelj turisti prolaze prema obali, prošlo ljeto, u Outlet centru Rosses u Svetom Križu Začretje, otvorili smo TIC, u kojem turisti mogu dobiti sve potrebne infor-macije o destinaciji, a do početka ljeta isti će biti opremljen modernom multimedijom, koja će zasigurno biti mamac za sve goste koji će TIC posjetiti, te na moderan i inovativni način dati informaciju o destinaciji. Na samoj AC A2 na ben-zinskim postajama postoje Info panoi gdje je uz turističku kartu Zagorja gostima dostupan sav promidžbeni materijal destinacije - objasnila je Ksenija Tomić.

Riječni turizam - za veću potrošnju putnika s kruzera nužna je bolja i originalna ponudaPrema riječima Rujane Bušić Srpak, putnici s kruzera zadr-žavaju se na destinacijama uz obalu prema ranije kupljenim izletima. Većina izleta je na temu boravka na seoskim doma-ćinstvima i posjeta Parku prirode Kopački rit. Formiranje i odabir izletničkih programa za putnike s kruzera u suštini je poslovni dogovor dviju agencija. Glavni ured HTZ-a u su-radnji sa sustavom TZ na području Hrvatskog Podunavlja u zadnjih je nekoliko godina realizirao brojne aktivnosti upra-vo prema agencijama koje dovode riječna kružna putovanja u Hrvatsku kako bi im pokazao sve mogućnosti sadržaja i ponude koji se mogu nuditi putem izleta te time povećao i broj putnika koji na hrvatskim pristaništima ulaze i po-sjećuju Hrvatsku. Ujedno su organizirane i poslovne radi-onice na terenu kako bi se izravno povezalo brodare i naše domaće agencije i potaknulo ih na što bolju i širu suradnju. Broj pristajanja i putnika otprilike se zadržao na brojkama od zadnjih godina, a koje bi bile i veće da nije bilo prirodnih pojava koje izravno utječu na promet riječnih kruzera.

-Što se tiče ostalih tranzitnih turista, na području Vukovar-sko-srijemske županije ih imamo velik broj uz autocestu Zagreb - Lipovac, odnosno granični prijelaz Bajakovo. Riječ je o turistima koji putuju ili kući ili u mjesto u kojem rade, i gotovo ih je nemoguće motivirati za dulje zadržavanje u destinaciji. Ono što je sadržajno učinjeno, a kako bi se broj navedenih putnika povećao, jest to da je hotel uz autocestu uveo Halal certifikat jer je u velikom broju riječ o putnici-ma islamske vjeroispovijesti. Ovaj poslovni potez izravno je utjecao na broj ostvarenih noćenja, kao i korištenja ugosti-teljskih usluga u navedenom objektu - kaže Rujana Bušić Srpak.

Trg Vatroslava Lisinskog u Tvrđi - POSLIJE



Veliki turistički potencijali Osječko-baranjske županijeStrateški ciljevi u razvoju Osječko-baranjske županije su održivi razvoj, unaprjeđenje prostora te razvoj konkurentnoggospodarstva, a jedna od značajnih mjera u ostvarivanju ciljeva je razvoj kontinentalnog turizma. Mogućnosti za ekonomskirazvitak i poboljšanje uvjeta življenja na području Županije nalaze se u prirodnim resursima, očuvanom okolišu,bogatstvu vodotokova i umjerenoj klimi, što omogućava bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, kako u prirodi, tako imogućnostima uzgoja, dobrom zemljopisnom položaju, izgrađenosti infrastrukture i napose u ljudskom potencijalu.

Osječko-baranjska županija danas bilježi 218.074 noćenja, prema podatcima za 2016. godinu, te je u vrhu kontinentalnih županija i po relevantnim pokazateljima, ali i po stopama rasta. Ruralni tu-rizam postao je najprepoznatljiviji posebni oblik turističkih usluga kojemu se u Slavoniji i Baranji daje veliki značaj, poglavito zbog kompleksnosti usluga i razvoja ruralnih područja. Važnost rural-nog turizma, prije svega, ogleda se u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradi-cije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju, korištenju već postojećih resursa.

Nositelji turizma Županije su: 4 vinogorja i 12 proglašenih vinskih cesta; Kopački rit, Đakovačka ergela, osječka Tvrđa i drugi kulturno-povije-sni sadržaji; rijeke Dunav i Drava te njihovo iskorištavanje u smislu plovnih putova, ali i pri-rodne baštine; lovni i ribolovni turizam, za nave-deno potencijali su u 86 zajedničkih lovišta i 27 državna lovišta, te ribolovnim vodama bogatim ribom; biciklističke staze (Dunavska biciklistička ruta, Drava Bike Tour i Panonski put mira); prirodna i kulturna baština; brojna obiteljska turistička gospodarstva; ekološka poljoprivreda i njen plasman kroz turizam; brojne manifestacije.Osječko-baranjska županija je, nakon grada Za-greba i Karlovačke županije, turistički najsnažnija kontinentalna županija u Hrvatskoj, a grad Osijek je nakon Zagreba turistički najposjećeniji konti-nentalni grad. Osječko-baranjska županija je kao najrazvijenija županija u području Slavonije već postala tržišno prepoznatljiva i razmjerno uspješna turistička destinacija. U težnji da u narednom dugoročnom razdoblju do 2025. godine osigura daljnji društveno, prostorno i gospodarski održiv razvoj turizma, izrađen je Master plan turizma Osječko-baranjske županije.

Ciljevi i programska polazišta Master plana su: uspostava dugoročnog strateškog razvojnog okvira i definiranje upravljačko- implementacijskih smjer-nica održivog razvoja turizma u Županiji; povećanje kvalitete usluživanja i profitabilnosti poslovanja pojedinačnih gospodarskih subjekata u turizmu; stvaranje preduvjeta za provedbu akcijskog plana,

ali i Strategije razvoja turizma RH do 2020.-Planom ulaganja predviđaju se glavne javne i privatne investicije, kao što su ulaganja u smještajne kapacitete, zabavne i rekreacij-ske sadržaje ili komunalnu infrastrukturu, pri čemu se posebno naglašavaju destinacijski ´marker´ projekti, odnosno projekti koji imaju potencijal utjecati na dugoročno tržišno pozi-cioniranje Županije i njenih užih destinacija,

odnosno klastera. Programom ostalih aktivno-sti unaprjeđenja destinacijske konkurentnosti pažnja se usmjerava i na mjere koje bi trebale pridonijeti daljnjem razvoju kvalitete uslužnih djelatnosti, primjerice, kroz razvoj ljudskih po-tencijala, jačanje destinacijskog managementa, međusektorsko povezivanje te podizanje razi-ne javne svijesti, istaknuo je župan Vladimir Šišljagić.

Strateški ciljevi Strategije turističkog razvoja Osječko-baranjske županije do 2025. godine: 1. Doseći smještajnu ponudu od 10.000 turističkih kreveta kao prag ekonomije obujma koji

opravdava profesionalnu upravljačku strukturu i marketing;2. Povećati godišnju zauzetost kreveta na razinu od 30%;3. Etablirati se na europskom tržištu kao destinacija kratkih odmora (prije svega temeljenih na

sadržajima gastronomije i kulture), s obzirom da volumen turističkog prometa koji slijedi iz ciljane količine smještaja i zauzetosti neće biti moguće u potpunosti ostvariti s lokalnog i regionalnog tržišta;

4. Razviti 2-3 velika panonska resorta bez kojih neće biti moguće napraviti ciljani pomak u količini smještajnih kapaciteta;

5. Internacionalizirati postojeće i razviti dva velika međunarodna događaja jer su prepoznatlji-vi događaji bitan element ukupne atrakcijske strukture kontinentalnih regija;

6. Uspostaviti sustav kontrole i oznaka kvalitete u prehrambenim proizvodima i turizmu čiji je dizajn i implementacija danas ključni čimbenik uspjeha u turizmu;

7. Pripremiti i započeti s provedbom projekata:• Dovršetka fizičke infrastrukture riječnog kruzinga na razini kvalitete destinacija Srednje

Europe, čije tržište potražnje ubrzano raste;• Infrastrukture za cikloturizam, jer cikloturizam s kvalitetnom infrastrukturom postaje

osnovni element bez kojeg će se turizam u budućnosti teško moći komercijalizirati;• Urbane rehabilitacije gradskih središta Županije koje su potrebne da se dugoročno osi-

gura cjeloviti image napredne kontinentalne regije.

Osječko-baranjska županija je turistička regija koja svim skupinama posjetiteljanudi zabavu i opuštanje u umirujućem ambijentu panonske ravnice. Zabavite

se uz naše originalne događaje, odmorite na otmjenom ladanju, dopustite namda vam u parkovima i dvorcima interpretiramo našu kulturu i povijest, te iznad

svega beskonačno uživajte u našoj hrani i vinu. Došli nam cestom, rijekom ilizrakom jamčimo vam da će gostoljubivost, srdačnost i smirenost naših ljudi

zaustaviti Vaše vrijeme barem na čas.


Didin Konak - restoran, apartmanski i pansionski smještaj, vinski podrum i seosko imanje na dlanu Kopačkog ritaTopla i ugodna atmosfera restorana, prirodom okruženo imanje i vrhunska domaća hrana dovoljni su razlozi za odabir Didinog Konaka kao destinacije za obiteljski vikend, ručak, proslavu ili team building. Didin Konak odnedavno je proširio i ponudu smještajnih kapaciteta - sada imaju dvadeset i pet soba u sklopu pansiona, osim kojeg se nudi i apartmanski smještaj uređen tematikom baranjskog kraja.

U sklopu parka Kopački rit imate priliku krenuti u otkrivanje netaknute prirode. Za uživanje i gastro-nomsku ponudu čarobnih specijaliteta baranjskog kraja pobrinut će se restoran Didin Konak.

Restoran Didin Konak svakodnevno nudi velik izbor kuhanih jela (uz najavu), toplo-hladnih i svježih salata, vegetarijanskih menu-a i slastica. U ugodnom ambijentu restorana možete uživati u vrhunskoj hrani serviranoj na originalan način. Spoj slavonske tradicionalne i mo-derne kuhinje, vrhunska usluga i opuštajuća atmosfera osvaja svakog gosta. Gastronomska ponuda obogaćena je darovima prirode nesebičnoga šumskog carstva, nik-log i dozrelog pod zlatnim sunčevim zrakama.

Kroz široku ponudu ribe njeguje se tradicija Kopačeva kao sela poznatog po ribarenju. Veselje vašem nepcu priuštit će originalni fiš paprikaš začinjen nadaleko pozna-tom kopačevskom mljevenom paprikom, kao i šaran na rašljama, kraljevski specijalitet ovoga kraja. U pripremanje menu-a ulaže se posebna pažnja i ljubav. Hrana je uvijek vrhunske kvalitete, a vrijedne ruke njihovog osoblja do posljednjeg detalja paze da ove delicije prijaju svačijem nepcu. U Didinom Konaku, uz domaću hranu i dobru ka-pljicu, uvijek možete pronaći osvježenje tijekom cijele go-dine. Dobra kapljica sastavni je dio svakog menu-a. Toče se

vina samo provjerenih majstora. Topla i ugodna atmosfera restorana, prirodom okruženo imanje i vrhunska domaća hrana dovoljan su razloga za odabir Didinog Konaka kao destinacije za obiteljski ručak. Trenutci koji se provode za stolom, u krugu najmilijih, uistinu su neprocijenjivi. Or-ganizaciju obiteljskih proslava uvijek povezujemo uz ve-liku strku i stres, no uz pomoć stručne ekipe iz Didinog Konaka to ne mora biti tako. Organizacija obiteljskih pro-slava, kao i team building za tvrtke, sastavni su dio lepeze njihovih usluga.

Na ovom prostranom imanju beskrajno će uživati najmlađi, kojima će trčkaranje u prirodi i na dječijem igralištu u sklopu imanja biti doživljaj za pamćenje. Slavonski motivi kao što su konji, kočije, plugovi, orao štekavac, najveća su atrakcija za najmlađe. Zaklon od ljetnih vrućina možete pronaći u vinskom podrumu, koji je u sklopu imanja.

Kad se jednom nađete u ovom raju obilja kvalitetne kapljice, koja je popraćena domaćim delicijama, vrlo se teško od ovog carstva rastati. Didin Konak proširio je i ponudu smještajnih kapaciteta. Sada vam mogu ponu-diti dvadeset i pet soba u sklopu pansiona. Osim pan-sionskog, nudi se i apartmanski smještaj uređen tema-tikom baranjskog kraja.

Imanje Didin Konak Petefi Šandora 93

Kopačevowww.didinkonak.hr

[email protected]+385 31 752 100


Automobili

Novi Golf

Globalno auto tržište poraslo je 5,6% na 84,24 milijuna vozilaI dalje vlada globalna potražnja za SUV vozilima, koja su zabilježila rast od čak 20%, sa značajnim rastom prodaje u cijeloj jugoistočnoj Aziji, Europi i Kini. Ukupnom prodajom od 24,32 milijuna, SUV vozila došla su do skoro 29% u ukupnom plasmanu novih automobila.

U prva tri mjeseca ove godine na hrvatskom je tržištu registrirano 10.876 novih automobila, dok je za isto razdoblje prošle godine, prema podatcima Promoci-je Plus, taj broj iznosio 9.129. Prema broju prodanih novih automobila, na prvom je mjestu Volkswagen (1.501), a uz njega, prvih top 10 čine Škoda (1.006), Opel (953), Renault (893), Suzuki (702), Ford (682), Hyundai (497), Dacia (465), Toyota (447) te Audi (425). Tijekom prošle godine prodano je 23,4% više nego u 2015., a samo je u prosincu prodaja porasla za gotovo 65%. Što se tiče premium segmenta, vode Audi s 1.567 prodanih automobila, BMW s 1.312, te Merce-des s 1.308 prodanih vozila.

Rast prodaje gospodarskih vozila -Tržište gospodarskih vozila u Hrvatskoj u konstan-tnom je rastu, a naša prednost leži upravo u tome što raznolikom ponudom kvalitetnih modela zadovoljava-mo vrlo različite potrebe profesionalnih korisnika. Naš najprodavaniji model je Volkswagen Caddy, koji je već nekoliko godina neprikosnoveni broj jedan među la-kim gospodarskim vozilima u Hrvatskoj, dok u travnju lansiramo novi Crafter s nizom inovacija i svestranih

sustava potpore za vozača, proglašen najboljim lakim gospodarskim vozilom u 2017. godini - navodi Ana Sa-maržija, Volkswagen marketing & PR manager, Pors-che Croatia d.o.o.

Širokom gamom lakih komercijalnih vozila, Peugeot je prošle godine pronašao put do 1.188 zadovoljnih kupaca i velikih hrvatskih tvrtaka koje su u marki Pe-ugeot prepoznale pouzdanog poslovnog partnera, čime je ostvareno 14,24% udjela na tom tržištu.-Prodajnim rezultatima u velikoj mjeri pridonijela je široka paleta modela od najmanjeg 208 Business pa sve do Boxera i novog Peugeot Experta, kojeg smo lansirali u studenom prošle godine. Troškovi uporabe, među kojima i jedna od najnižih potrošnja goriva na tržištu, kao i konkurentni ugovori o održavanju, jamče kupcima bezbrižnu uporabu i čine ovaj model iznimno atraktivan tvrtkama - kaže Jasmina Pecotić, voditelji-ca Komunikacija, Peugeot, Citroen i DS, C Automobil Import d.o.o./P Automobil Import d.o.o.

Velikom ponudom dizelskih motora, odličnih perfor-mansi, uz brojnu sigurnosnu i korisnu tehnologiju,

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Prema broju prodanih novih automobila, u prva tri mjeseca ove godine, na prvom je mjestu Volkswagen.

laka komercijalna vozila Peugeot odgovaraju na svaki zadatak koji stavite pred njih. Raspon korisnog volu-mena kreće se od 1,06m³ na najmanjem LKV modelu, 208, koji nudi udobnost pravog putničkog modela, do 17m³ na pouzdanom i izdržljivom Boxeru.-Marka Peugeot jedan je od glavnih aktera na tržištu lakih gospodarskih vozila u Europi, ali i na hrvatskom tržištu, na kojem je prošle godine završila na prijesto-lju. Stoga smo zadovoljni prodajnim rezultatima mar-ke Peugeot prošle godine, te se nadamo da će se taj trend nastaviti i u 2017. godini zahvaljujući atraktiv-nim ponudama financiranja, kao i kvaliteti lakih gos-podarskih vozila Peugeot - zaključuje Jasmina Pecotić.

Na europskom tržištu gospodarskih vozila Renault već 18 godina zauzima vodeće mjesto. -Slična je situacija i u Hrvatskoj, gdje smo 2016. završili na drugom mje-stu, s gotovo 20% tržišnog udjela. Najprodavaniji mo-deli naših dostavnih vozila su Master i Trafic. Ono što Renault izdvaja na tržištu kad je riječ o gospodarskim vozilima jest naša mreža od 9 specijaliziranih centa-ra u Republici Hrvatskoj, nazvanih Renault PRO plus centri. Riječ je o centrima u kojima je prodaja vozila te sve usluge vezane uz prodaju serijskih ili prerađenih gospodarskih vozila, njihovo redovno održavanje ili popravke, posebno prilagođena profesionalnim kupci-ma - pojašnjava Igor Dejanović, Marketing manager, Renault Nissan Hrvatska d.o.o.

U očekivanju vozila koja dolaze na tržište tijekom 2017.Nakon što je na naše ceste stigao Volvo V90 Cross Co-untry, Volvo Cars je na sajmu automobila u Genevi 7. ožujka otkrio i dugo očekivani potpuno novi XC60, premium SUV. Novi automobil zamijenit će izuzetno uspješan istoimeni Volvo XC60, koji je u devet godi-na od lansiranja postao najprodavaniji premium SUV srednje veličine u Europi, s gotovo milijun prodanih automobila diljem svijeta. U prodajne salone u regiji novi Volvo XC60 stiže na jesen.Na jesen će javnosti biti predstavljen i potpuno novi Volvo XC40, s kojim Volvo ulazi u brzorastući se-gment malih SUV-ova. XC40 je prvi model koji će biti izgrađen na novoj Volvo platformi, zvanoj CMA (kompaktna modularna arhitektura).

Početkom 2017. godine hrvatskom tržištu predstavljen je osvježen, bolji i još povoljniji Hyundai i10, od sada s mogućnošću personalizacije interijera u 5 kombinacija boja bez nadoplate. Evolucija druge generacije donosi još više stila i napredne tehnologije.

-Nakon premijernog predstavljanja u Parizu prošle godine, nova generacija modela Hyundai i30 na hr-vatsko tržište dolazi u svibnju, a kupci će za početak moći birati između 1.4 T-GDI turbo-benzinca s če-tiri cilindra i 140 KS, 1.0 T-GDI turbo-benzinca s tri cilindra i 120 KS, 1.4 MPI benzinskog atmosferskog

motora od 100 KS ili 1.6-litrenog turbo-dizela s četiri cilindra u izvedbama od 95, 110 i 136 KS. Bit će dostu-pni sa 6-stupanjskim mjenjačem (6MT) ili 7-stupanj-skim automatskim mjenjačem s dvostrukom spojkom (7DCT). Na sajmu u Genevi predstavljena je karavan-ska izvedba Hyundai i30, a početak prodaje modela na hrvatskom tržištu očekuje se do kraja godine. Na jesen će obitelj nove generacije i30 biti proširena za još jednog, sportskog člana. Na sajmu u Frankfurtu bit će predstavljen prvi model iz Hyundai N-branda, RN 30 - rekao nam je Dario Matečić, direktor Marketinga i komunikacija u Hyundai Hrvatska d.o.o.

S IONIQ obitelji, Hyundai donosi prvi svjetski model s tri električna pogonska sustava u jednom automobi-lu. Uz hibridnu i električnu verziju, polovicom 2017. godine obitelj IONIQ bit će kompletirana predstavlja-njem i plug-in hibridne verzije. Čineći ga dostupnim svima, Hyundai je napravio važan iskorak u demokra-tizaciji mobilnosti bez štetnih emisija. IONIQ Hybrid ističe se niskim emisijama CO2 od samo 79 g/km, dok IONIQ Electric može proći 280 km na jednom punje-nju, što je najbolji doseg u klasi. Hyundai IONIQ do-bio je posebnu nagradu za ekološki automobil u ovo-godišnjem HUAN-ovom izboru za automobil godine.Iz Kia Motors Adria Group najavljuju da će do kraja 2017. proširiti svoju gamu s hibridnim modelima Ni-rom i Optimom karavanom, koji su upravo predstav-ljeni i došli su u prodaju, te novom Optima karava-nom, novim Kia Riom i Kia Stingerom.

Prodaja novog SUV Peugeot 5008 započinje nakon lje-ta na hrvatskom tržištu. -Naziv ostaje isti, ali koncept je u potpunosti jedinstven: novi Peugeot 5008 osvaja novo područje - područje velikih SUV-ova sa sedam mjesta u segmentu C. Na tom obećavajućem tržištu, koncept novog SUV Peugeot 5008 donosi trostruki

Volvo Cars je na sajmu automo-bila u Genevi 7. ožujka otkrio i dugo očekivani potpuno novi XC60, premium SUV.

Nagrade Car of the Year 2017. i Hrvatski automobil godinePočetkom ožujka, prema izboru specijaliziranih novinara, Peugeot 3008 osvojio je titulu automobila 2017. godine, a odnio je pobjedu ispred konkurenata Alfa Romeo Giulije, Citroëna C3, Mercedes-Benza E-klase, Nissan Micre, Toyote C-HR i Volva S90/V90.

Peugeot 3008 je i hrvatski automobil godine za 2017., kako je izglasao Zbor automo-bilskih novinara Hrvatskog novinarskog društva. Srebrnu i brončanu nagradu osvojili su Alfa Romeo Giulia i Renault Megane.

Dodijeljena su i posebna priznanja: Dizajn - Toyota C-HR, Ekologija - Hyundai Ioniq, Obiteljski automobil - Renault Scenic, Poslovna limuzina - Volvo S90, Tehničke inova-cije - Auto pilot na Mercedesu E klase, Lako gospodarsko vozilo - Volkswagen Crafter/MAN TGE, Sportski automobil - Alfa Romeo Giulia QV, Kabriolet - Mercedes C klasa Cabrio, Najpovoljnija kupnja - Fiat Tipo, Sigurnost - Zbir sustava na Audiju Q2, SUV - Seat Ateca, Gradski automobil - Citroen C3 te Najprodavaniji model - VW Golf.

Automobili


izazov: nastaviti razvoj Marke i pozicionirati se u viši cjenovni razred, proširiti prodaju na međunarodnoj razini i ostvariti još bolje prodajne rezultate te postati vodeće vozilo u segmentu velikih SUV-ova sa sedam mjesta u segmentu C - navodi Jasmina Pecotić.Također, Peugeot Traveller na velika vrata ulazi u svijet kombija i minibusa visoke klase. Peugeot je obogatio Traveller i mnogim drugim adutima kako bi to vozilo postalo uzor u segmentu. Njegova nova osnova, izra-đena na temelju modularne platforme EMP2, jamči visoku razinu kvalitete, učinkovitosti i rekordnu po-trošnju u segmentu. Njegovi motori BlueHDi Euro6 opremljeni su najučinkovitijom tehnologijom zaštite okoliša na tržištu, zahvaljujući sustavu SCR smješte-nom ispred filtra krutih čestica (FAP).

Godina 2017. iznimno je važna za marku Volkswagen, što se vidi i kroz novitete koji nas očekuju. -Godinu smo započeli lansiranjem novog Golfa, osvje-ženom 7. generacijom ikone automobilske industri-je, kojim po prvi put uvodimo automatizirane vozne funkcije u klasu kompaktnih automobila. Na ljeto nam stiže dugo očekivani Arteon, fast back model avan-gardnog dizajna i visoke varijabilnosti, koji će svojom inovativnom opremom i sustavima potpore za voza-ča činiti najatraktivniju ponudu u segmentu. U jesen ćemo proširiti ponudu kompaktnih SUV-ova novim Tiguan Allspaceom, koji će ponuditi više prostora

DRŽAVA MODEL BROJ PRODANIH VOZILA

Austrija Volkswagen Golf 12.684

Belgija Volkswagen Golf 14.519

Češka Škoda Octavia 28.406

Danska Peugeot 208 9.381

Estonija Škoda Octavia 1.139

Finska Škoda Octavia 5.530

Francuska Renault Clio 112.118

Grčka Toyota Yaris 5.307

Hrvatska Volkswagen Golf 2.241

Irska Hyundai Tucson 7.425

Italija Fiat Panda 147.262

Latvija Nissan Qashqai 772

Litva Fiat 500 2.459

Luxemburg Volkswagen Golf 1.645

Mađarska Suzuki Vitara 6.538

Njemačka Volkswagen Golf 185.654

Nizozemska Volkswagen Golf 10.858

Norveška Volkswagen Golf 12.259

Poljska Škoda Octavia 16.960

Portugal Renault Clio 11.494

Rumunjska Dacia Logan 16.911

Slovačka Škoda Fabia 5.373

Slovenija Renault Clio 3.854

Srbija Fiat 500L 1.709

Španjolska Seat Leon 33.494

Švedska Volkswagen Golf 22.088

Švicarska Škoda Octavia 11.648

Velika Britanija Ford Fiesta 120.525

NAJPRODAVANIJI MODELI AUTOMOBILA U EUROPI U 2016.

Izvor: JATO DynamicsIzvor: JATO Dynamics

unutar putničke kabine i veći prtljažni prostor. Godi-nu ćemo zatvoriti potpuno novim Polom, koji će se na tržištu nametnuti zavidnom kvalitetom izrade, opre-mom i vrhunskom udobnošću u vožnji - rekla nam je Ana Samaržija.

Kako najavljuje Igor Dejanović, tijekom 2017. pred-stavit će obnovljeni Renault Captur koji će krenuti u prodaju u lipnju. Riječ je o dobro poznatom malom gradskom crossoveru koji je od svog lansiranja posti-gao izniman uspjeh diljem Europe i u Hrvatskoj. U obnovljenom izdanju Captur, osim vanjskih osvježenja poput redizajniranih svjetala, prednje maske i nekih detalja na karoseriji, donosi i značajna poboljšanja u kvaliteti unutrašnjih materijala i završnoj obradi te donosi i neke sigurnosne sustave inače prisutne u vo-zilima više klase. Osluškujući zahtjeve kupaca, na no-vom Capturu Renault je odlučio ponuditi i ekskluziv-nu inačicu Initiale Paris, koja će donijeti dodatni dašak luksuza u ovaj segment.

Na jesen nas očekuje početak prodaje novog Koleosa, posljednjeg u nizu, ali i najvećeg i najluksuznijeg Re-naultovog crossovera. Lansiranjem Koleosa imat će posve obnovljenu paletu osobnih vozila, koja je ujedno i najmlađa paleta automobila na europskom tržištu.

Hoće li nove trošarine usporiti prodaju novih automobilaPosebni porez od 1. siječnja ove godine utvrđuje se na temelju emisije CO2 izražene u gramima po kilome-tru, prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova. Posebni porez za ra-bljena vozila plaćat će se u iznosu ostatka posebnog poreza utvrđenog prema postotku pada vrijednosti motornog vozila na tržištu u Hrvatskoj.

-Prema našem mišljenju i ostvarenom prodajom do ožujka, možemo reći da trošarine nisu znatno utjecale na prodaju naših modela jer zapravo nisu bili toliko zahvaćeni i promjene su bile marginalne - rekao nam je Fran Josip Stanić Horvat, PR Coordinator, Kia Mo-tors Adria Group.

Jasmina Pecotić smatra da nove trošarine već jesu us-porile prodaju novih automobila te,kao i svaki drugi fiskalni namet, negativno utječu na prodaju novih au-tomobila.

-Unatoč brojnim najavama kako će nove trošarine imati ogroman efekt na tržište automobila u Hrvat-skoj, u prva tri mjeseca možemo vidjeti da je tržište ostalo poprilično stabilno. U siječnju se osjetio porast u brojkama, prvenstveno zahvaljujući kupcima koji su požurili s kupnjom vozila do kraja godine kako bi platili manja davanja, dok su registraciju obavili u si-ječnju. No brojke u veljači i prvoj polovici ožujka odraz su stanja tržišta koje je uglavnom ostalo na razini

10 najprodavanijih automobila na svjetskoj raziniPrema podatcima koje je objavio JATO Dynamics, globalno auto tržište u 2016. po-raslo je 5,6% na 84.24 milijuna vozila. Pad u Japanu, Rusiji i Brazilu nadoknađen je snažnim rezultatima u Kini i Europi. I dalje vlada globalna potražnja za SUV vo-zilima, koja su zabilježila rast od čak 20%, sa značajnim rastom prodaje u cijeloj jugoistočnoj Aziji, Europi i Kini. Ukupnom prodajom od 24,32 milijuna, SUV vozila došla su do skoro 29% u ukupnom plasmanu novih automobila. Najveće je tržište Kina (25,53 milijuna), SAD (17,55 milijuna), Japan (4,9 milijuna), Njemačka (3,6 mili-juna), dok je Indija (3,32 milijuna) na petom mjestu.

10 NAJPRODAVANIJIH MODELA VOZILA U 2016.

Model vozila Broj prodanih vozila

1. Ford F-serija 986.660

2. Toyota Corolla 952.576

3. Volkswagen Golf 859.845

4. Wuling Hongguang 847.202

5. Nissan X-Trail / Rogue 766.729

6. Hyundai Avante / Elantra 765.996

7. Ford Focus 732.893

8. Honda HR-V/ XR-V / Vezel 724.769

9. Honda CR-V 707.890

10. Toyota RAV-4 701.756

prošle godine - pojašnjava Ana Samaržija.-Prema našem mišljenju, nove trošarine neće značaj-nije utjecati na ukupnu prodaju vozila, već će doći do manjih preraspodjela unutar segmentacija prodanih vozila. Naravno, više trošarine će usporiti očekivani rast cjelokupnog tržišta - navodi Daniel Trojak, Sales & Network Manager, VCAG d.o.o.-Očekujemo, kao i zadnjih godina, konstantna una-pređenja u ponudi novih motora, tehnologija, diza-jna i sl. Više od 90% Hyundai modela zamijenje-no je ili unaprijeđeno od 2015. godine, što ponudu Hyundai modela na europskom tržištu čini jednom od najmlađih i najatraktivnijih. Očekuje se da će i u 2017. godini 90% svih Hyundai vozila prodanih u Europi biti dizajnirano, proizvedeno i testirano u Europi. Hyundai svojim kupcima daje jedinstveni jamstveni paket na tržištu: 5 godina jamstva bez ograničenja kilometraže uz jamstvo mobilnosti i godišnje preventivne preglede vozila tijekom jam-stvenog roka, kojim svim kupcima novih Hyundai vozila jamči sigurnu i bezbrižnu vožnju. Hyundai je postao jedan od najbrže rastućih automobilskih brandova s bogatom ponudom i izborom automo-bila, snažnom brand pričom i entuzijastičnim an-gažmanom u sferi održivih tehnologija. Okrenuti smo budućnosti i vjerujemo da kroz razvijanje ino-vacija i ulaganjem u kvalitetu najbolje tek dolazi - zaključuje Dario Matečić.-Svaki dodatni namet koji povećava cijenu vozila zasi-gurno će utjecati i na samu prodaju. No, usprkos pove-ćanju trošarina, naši ciljevi za ovu godinu ostaju vrlo ambiciozni te ćemo se, kao i do sada, truditi kupcima ponuditi sva naša vozila kroz vrlo atraktivne komerci-jalne akcije i uz povoljne uvjete financiranja - navodi Dejanović.

Automobili Automobili

Unatoč brojnim najavama kako će

nove trošarine imati ogroman efekt na tržište automobila

u Hrvatskoj, u prva tri mjeseca možemo

vidjeti da je tržište ostalo poprilično

stabilno. Peugeot Partner Tepee Mercedes Benz E-klasa

Porsche Panamera Sport TurismoRimac Concept One

Izdvojeni noviteti sa sajma Geneva Motor Show


Poslovni kalendar

Sajmovi

26. - 28.04.2017.2. Zagrebački obrtnički sajamMjesto: Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr 31.05. - 02.06.2017.INTERGRAFIKA - 24. međunarodni sajam grafičke industrije i papira MODERNPAK - 29. međunarodni sajam ambalaže i pakiranja Mjesto: Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

Konferencije

24. - 27.04.207.MTJ Medical Travel Summit 2017. Mjesto: Grand hotel 4 opatijska cvijeta, OpatijaInformacije: www.kvarnerhealth.hr

25. - 28.04.2016. 17. Microsoft WinDaysMjesto: Poreč, Valamar Isabella Island ResortInformacije: www.windays.hr

03. - 05. 05. 2017.32. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plinMjesto: Kongresni centar Grand Hotela Adriatic, OpatijaInformacije: www.hsup.hr

17. - 19. 05.2017.ICTI 2017. - 18. međunarodna konferencijaInformacijska i komunikacijska tehnologija i osiguranje

Mjesto: Opatija, Hotel AgavaInformacije: http://icti.svijetosiguranja.hr

Seminari

19. - 20. 04. 2017. Mentorski sustavMjesto: Creativa, Maksimirska 79a/1, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predavač: Zrinka HrupeljInformacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: [email protected]

26.04.2017.Upravljanje projektnim rizicima i nabavom Mjesto: KRAŠ Auditorium, KRAŠ d.d., Ravnice 48, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Petra Gracin, MBA, PMPInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

12.05.2017.Upravljanje talentima-Talent Management Mjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebPredavač: Nela BučevićOrganizator: Mirakul Edukacijski centarInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

23.05.2017. Upravljanje znanjemMjesto: SUPERA KVALITETA d.o.o., Gajeva 51, ZagrebOrganizator: SUPERA KVALITETA d.o.o.Predavač: Sanja PeterlićInformacije: + 385 1 4840 624, e-mail: [email protected]

68 BIZdirekt � travanj 2017.

Documents

issn: 1848-2929 · istočne Europe, Latinske Amerike, Bliskog istoka, Sje-verne Amerike i zapadne Europe. Dobitnici su ovogodišnjih nagrada one banke koje su brižno pazile na potrebe