27
REGIONALNA PODELA SEVERNOAMERlČKOG KONTINENTA

Regije severne amerike

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Regije severne amerike

REGIONALNA PODELA SEVERNOAMERlČKOG

KONTINENTA

Page 2: Regije severne amerike

-

Geografska

regija

-

kompleks prirodnih elemenata i društvenih faktora

-

U

Severnoj Americi -

više kriterijuma

-

Priroda –

temperatura

linije određuju trajanje vegetacijskog razdoblja biljnog sveta

-

Linija

Beringov prolaz -

Hudsonov zaliv -

severni Labrador, prosečno trajanje razdoblja bez smrzavanja (sa

temp.+0°C) manje

od 60 dana god.

-

Linija

New Foundland -

severna Montana -

južna Aljaska

-

90 dana (vegetacioni period)

-

Ona

ograđuje prema jugu veliko, hladno područje severa

-

Između nje i linije Boston -

gornji sliv Tenesija -

S granica Ajove, S granica Arizone i Vankuverom na pacifiku

Kanade -

zona umerenih temp. –

90-180

-

Južnije -

topli Jug -

180 -

240

-

Po ovom kriterijumu: Prirodne regije Severne Amerike

a) Hladni Sever

a)

Umereni Centar i

b)

Topli Jug

REGIONALIZACIJA SEVERNO AMERIČKOG KONTINENTA PREMA PRIRODNIM KARAKTERISTIKAMA

Page 3: Regije severne amerike

-

Pored temp. za organski svet i kol. atmosferske vode

-

Priroda je podelila sev.am. kont. na meridijanske zone

a) Atlantska zona –

1000-1500 mm –

W obala New Foundlanda -

Ontario jezero -

ušće Misurija -

na Meksički zaliv

W od ušća Misisipija

b) 500 -

1000 mm W obala Hadsonovog zaliva sa W obalom Meksičkog zaliva –

duž

98. meridijana

c) usko, dobro navodnjeno primorje Pacifika -

(preko 2 000 mm) i manje navodnjeno visoko pl. područje u zaleđu

d) široka sušna zona sa manje od 500 mm, a u S delu i manje od 250 mm

Po kriterijumu vlage, Severnoamerički kontinent je podeljen na:

-

1) Vlažni istok i

-

2) Suvi zapad

-

Granica na 98°

zgd

REGIONALIZACIJA SEVERNO AMERIČKOG KONTINENTA PREMA PRIRODNIM KARAKTERISTIKAMA

Page 4: Regije severne amerike

-

Reljef -

meridijanskog pravca -

uslovljava podelu klimatskih zona

-

Po njemu Sev. am. kontinent na 3 prirodne regije:

1) planinska (Apalačke planine) na istoku

2) vrlo prostrana, ravna, u centru

3) visoko planinska na zapadu

-

Vegetacijski pokrivač prilagođen uslovima temperature, vlage i reljefa

-

Po njemu Sev.am. kontinent:

-

1) Severna regija tundre i četinarske borealne šume

-

2) Istočna regija apalačke listopadne i suptropske četinarske šume

-

3) Centralna regija savana i stepa

-

4) Zapadna regija visoke pacifičke šume i mediteranske vegetacije

REGIONALIZACIJA SEVERNO AMERIČKOG KONTINENTA PREMA PRIRODNIM KARAKTERISTIKAMA

Page 5: Regije severne amerike

- Faktori antropogeno unešeni -

u sukobu sa prirodnim elementima

- Pokornost samo elementu preterane hladnoće

- Vodeni tokovi N –

S, ali mostovi, kanali, putevi i železnice su orijentisani prema W

- Planine N –

S, ali tuneli i useci prema W

- Suve stepe i pustinje -

navodnili i naselili ili presekli saobraćajnim linijama

- Gigantske brane ili auto-putevi koji seku pustinju

- Ljudi su uneli u prirodni pejzaž

Severne Amerike

-

Milione kvadratnih km obrađenih oranica

-

Farme, fabričke dimnjake, male, srednje i velike, milionske gradove

-

Nema dovoljno izraženih individualnih crta u kulturnom pejzažu koje bi omogućile jednu jasnu i izrazitu

regionalnu podelu čitavog prostora sa stanovišta društvenih faktora

REGIONALIZACIJA SEVERNO AMERIČKOG KONTINENTA PREMA PRIRODNIM KARAKTERISTIKAMA

Page 6: Regije severne amerike

-

“Kotao za pretapanje”

i serijska proizvodnja

- Razlike u br. ljudi, farmi, gradova -

svedene na minimum

- Teško naći kriterijume za razlikovanje regija u poređenju sa prirodnim elementima

- Rat za nezavisnost (1776-1783) -

ustalio je pojam granice SAD i engl.provincija Kanade

- Secesijski rat (1861-1865) između severnih i južnih država SAD, različitih društvenih odnosa i proizvodne

strukture -

ustalio je pojmove Sever i Jug

-

Kolonizacijsko prodiranje ka W ustalilo pojmove Srednji zapad i

Daleki zapad -

zasnivaju na prostornoj

udaljenosti od Istoka, tj baze kolonizacije

- Regionalni pojam Sever ili Veliki sever –

am. Arktik

- Društveni faktori -

povinovani uslovima prirodne sredine

- Hladni Sever (80°-55°

sgš) -

ostao retko naseljen

- Ekonomski i strategijski interesi -

politička podela između SAD, Kanade i Danske

- Umereni Centar (55°-30°

sgš) -

najgušće naseljen

- Narodi zapadne Evrope; političku organizaciju dali mu Anglosasi

- Topli Jug (30°-15°

severne širine) naseljen starosedeocima, narodima S Evrope

- Političku organizaciju dali mu Španci (Meksiko)

REGIONALIZACIJA SEVERNO AMERIČKOG KONTINENTA PREMA DRUŠTVANIM KARAKTERISTIKAMA

Page 7: Regije severne amerike

SEVERNA AMERIKA

AMERIČKI ARKTIK

SAD

KANADA

Aljaska Kanadski Sever Danski Grenland

Severoistok Srednji Zapad Jug Daleki Zapad

Istok Centar Srednji Zapad Daleki Zapad

Page 8: Regije severne amerike

-

Arktički polarni krug -

ostrva Arktičkog arhipelaga + Grenland

- Polarnica -

ne označava južnu granicu prostora

- Arktički uticaji dopiru -

u unutrašnjost kontinenta nizom prelaznih subarktičkih oblika

- + Aljaska + N delove Kanade -

od Aljaske do Hudsonova zaliva i poluostrva Labrador

-

Arktički uticaji do 60°

sgš, a ponegde do 50°

sgš

mogu se priključiti N delovi kanadskih federalnih država

Manitobe, Ontaria i Quebeca

- Računajući od 60°

paralele na sever –

7.620.000 km2

- Oko 300 000 Ijudi (1960), ali 836 700 ljudi (2009)

- Dominantni prirodni elemenat –

hladnoća, sr.tem. I niže od -20°C

- Na primorju Severnog ledenog okeana i po arktičkim ostrvima i na -40°C

- Na vel.ledenim pokrivačima Grenlanda i Aljaske -

prosek VII ne prelazi 18°C

- Bez smrzavanja (0°C) -

do 60°

sgš

-

60 dana, do 50°

sgš

-

90 dana

- Na večito zamrznutom tlu –

otkravi se plitak površinski sloj, zbog teškoća oticanja, pretvara se u močvaru

- Hladnoću podržava -

jak centar visokog pritiska

-

Zime suve (izuzev primorje Pacifika i S obale Labradora i Grenlanda), jaki i hladni vetrovi, a leta kišovita, izuzev

NW delove Kanade, gde sezonski pokreti visokog pritiska izazivaju suše)

AMERIČKI ARKTIK

Page 9: Regije severne amerike

- Nekada strugali kvartarni lednici, a nastavili trošiti vetrovi i suše (u centru kontinenta)

- Najvećim su delom puste i ogolele

- Reljef se menja na W periferiji, deo Stenovitih pl. i na E periferiji, u pl. rubu Labradora

- Organski život -

jednostavni i skromni oblici

- Na krajnjem N –

tundra

- Prema S -

retke i razbacane jelove šume

- Fauna -

od sitnih krznaša i južnije krupno zverinje: jeleni (karibu) i mrki medvedi

- Na obalama tuljani i morževi

AMERIČKI ARKTIK

Page 10: Regije severne amerike

Morž

Page 11: Regije severne amerike

-

Negostoljubivi predeli -

najpre upoznati i privremeno naseljavani došljacima iz NE Azije, kao i na S obalama

Grenlanda i E Labradora -

Vikinzi sa Islanda i iz Norv. u IX i X veku

- Današnji starosedeoci –

Eskimi i Indijanci

- Eskimi, mongolske rase, lov i ribolov, skloništa od leda (iglu),

- Najzaostalija eskimska plemena kao nomadi -

po kanadskom Severu

- Žive kao u kamenom dobu, predmete od Cu -

pre par vekova

-

Eskimi W od reke Yukona, na Aleutima -

blaža prirodna sredina, jaki uticaji pacifičke klime i kulturni uticaji

azijskog kopna i ostrva -

na višem kulturnom stepenu

-

Eskimi na E primorju, Grenlandu i Labradoru –

ekonomika i civilizacija počivaju na lovu tuljana, belih medveda,

jelena, riba i ptica

- Na vodenim površinama -

kajak od kože, a na kopnu saonice koje vuku psi

- Indijanska plemene -

južnije, u području retke tajge

- Njihova civilizacija -

lov i skupljanje -

šuma baza života

AMERIČKI ARKTIK

Page 12: Regije severne amerike

Inuiti sa Grenlanda

Page 13: Regije severne amerike

-

Rano privukao pažnju Evropljana

- Moreplovci –

tražili N prolaz za Indiju

- Trgovci -

proizvodno područje krzna,

- Au (Aljaska), nafte (N Kanada), Fe (Labrador) i kriolit (Grenland)

- Posle II sv. rata – uranium (oko Velikog Medveđeg jezera)

- Prednosti vazdušnog puta preko Arktika

- Sietl –

Lenjingrad -

8200 km po luku paralela, a 4 800 km preko Severnog pola

- New Yorka -

Pariz preko Azora -

7500 km, a preko Nju Faundlenda i Irske 5 800 km

- Čikago -

Tokio preko San Franciska i Havaja je 13 000 km, a preko Edmontona i Aljaske 10 000 km

- Novi svetski front -

arktički front (Ice water Imperialism)

- SAD i Kanada -

6 400 km arktičkog fronta, a Rusija oko 6 500 km

- U II sv.ratu –

aerodromi, Aljaska -

postala ratna baza za napade na Japan

- 1. redovna putnička avio veza -

1954. (Los Angeles—Kopenhagen) sa trajanjem vožnje od 24 sata

- Ogromna važnost –

velikom i pustom prostoru

- Politički podeljen između 3 države (SAD, Kanada, Danska)

AMERIČKI ARKTIK

Page 14: Regije severne amerike

Aljaska

Page 15: Regije severne amerike

SEVERNA AMERIKA

AMERIČKI ARKTIK

Aljaska Kanadski Sever Danski Grenland

Page 16: Regije severne amerike

Nuuk

Page 17: Regije severne amerike

GRENLAND

- Najveće ostrvo na svetu -

2 175 000 km2

- Duguljastog oblika, smerom meridijana proteže 2 650 km

- Najveća širina -

1 200 km

- Zahvaljujući obliku -

duboko u umereni pojas (Cap Farewell 59°46' sgš)

- Do širine Osla u Norveškoj, a na N najbliži Polu (Cap Jesup 83°39' sgš)

-

Po strukturi i reljefu -

izdignuti ivični deo prastarog kristalastog Laurentijskog kopna –

odvojen od Kanadskog

štita u arhaiku

- 2 bloka primordijalnog gnajsa -

koji u S delovima visoki i spuštaju se postepeno prema N

-

Deli ih preko 300 km široka tektonska depresija -

u obliku dugog pojasa proteže od ostrva Disko na W do zaliva

Scoresby na E (s obe str. 70°

sgš)

- Ovakvom strukturom podeljen je na 3 dela: južni, srednji i severni

- Osim reljefa, reg.karak. i smena klimatskih zona -

sve hladnije od S ka N

- Unutrašnjost -

oblik visoke visoravni (2000-3000 m n.v)

- Jednoličnost prekidaju kaledonski planinski lanci

- Usamljeni vrhovi, nunataki -

vire iznad debelog pokrivača kontinentalnog leda

- Preko 4/5 (1.848.000 km2) celokupne površine Grenlanda pod ledom

Page 18: Regije severne amerike
Page 19: Regije severne amerike

GRENLAND- Ledeni pokrivač

-

inlandajs

- Wegenerova ekspedicija 1931, usred G, na 71°

sgš

(stanica Eismitte) debljina leda do dubine 2 500 -

2 700 m

- Moćnost nije svuda jednaka, jer zavisi od reljefa Zemljie

- Na uzvišenjima led je tanji, u udubljenjima deblji

- Sila gravitacije sa uzvišenja –

klizio i spuštao se u udubljenja

- Najviši vrhovi vire i sada slobodni od leda, prosečna debljina 500-

1500 m

- 1 je od najvažnijih centara aktivnosti u atmosf.strujanjima severnog Atlantika

- Od inlandajsa -

odvajaju se lednici ka periferiji Grenlanda

- U plitkim fjordovima, gde se rastapaju ili lome u manje sante

-

Oko 30-tak do dubokih fjordova više 100 m, lome se uz veliki prasak u ledena brda, koja, vetrovima

i strujama,

nastavljaju ka S, u Atlantik

-

Najviše u središnjem delu W obale Grenlanda, oko ostrva Disko (12 lednika godišnje preko 5 000 ledenih

bregova)

- Zemljište, slobodno od večitog leda -

manje 1/5

- U obliku tankog periferijskog pojasa, uz more

- Najveća širina do 200 km -

na S delu W obale, ali i na N delu E obale

-

Za razliku od norveških (dugi, široki i prema moru otvoreni), grenlandski fjordovi su kratki i uski -

pred obalom

strče iz mora mnogo ostrva i ostrvca

Page 20: Regije severne amerike

Disko

Bay, Greenland

Page 21: Regije severne amerike

GRENLAND

- Britanska ekspedicija -

1955. ultrakratkim talasima -

arhipelag, povezan i pokriven kontinentalnim ledom

- Istorijat naseljenosti -

u X veku Vikinzi -

3 000 st. i oko 800 000 ovaca

- Razvijena živa trgovina sa Islandom i Norveškom -

Samostalna republika

- U XIII veku -

izgubila samostalnost (Norv), a trgovina počela da opada

- Posle XVI veka -

samo Eskimi, ribari i lovci, Vikinzi izumrli, stočarstvo iščezlo

- Pred kraj XVIII veka -

nova danska kolonizacija ostrva

- Na S primorju -

trgovačke stanice (krzno, kitovo ulje, koža tuljana), ovce,

- 1814, kada je N odvojena od D, kolonije pripale D

- 1921. Danska je protegla svoj suverenitet na čitavi Grenland

- 1953. postao sastavni deo Danske

- 1960. 31 855 st, 28 919 na W obali, 2 394 E, a 542 N

- 2010. 56

452

st

- Irmingerova struja uz SW obalu, nekad cele godine bez leda, lako pristupačna

Page 22: Regije severne amerike

Sisimiut_Greenland

Page 23: Regije severne amerike

GRENLAND

- Danci u poslovima uprave, trgovine i rudarstva, oko 600 ljudi, ostalo Eskimi

- Gl. grad je Godthaab (1000 st), na ulazu u veliki Ameralik fjord

- Na W obali je još

nekoliko manjih naselja, sa 600—900 st.

- Na E obali samo jedno takvo naselje

- Danci su ojačali ribarstvo na račun lova

- To je izazvalo napuštanje malih, raštrkanih lovačkih naselja i koncentraciju st. po ribarskim lučkim centrima

- Klima toplija posle 1920.

-

U Jakobshavnu, na središnjem delu W obale, prosečna temp. I porasla je od -17,4°C (1874-1903. g.) na -14,6°C

(1911-1940. g.)

- Prosečna temp. VII porasla od 7,6°C na 8,0°C za ista razdoblja

- Obalni lednici su se povukli

- Temp. morske vode je takođe porasla za 1°

do 2°C

- Pojavila su se velika riblja jata oslića –

i prodiru ka N

- Najbogatija lovina oko ostrva Disko (70°

sgš)

- Lovom na osliće bavi se oko 2 200 profesionalnih ribara

Page 24: Regije severne amerike
Page 25: Regije severne amerike

GRENLAND

-

Poljoprivreda –

nešto malo povrća, oko većih naselja (krompir i repa)

- Travnjaci na SW primorju -

ovčarstvo (22 000 grla), Eskimi hrane se mesom

- Rudnici retke rude kriolita -

kod Ivigtuta -

izvozi u SAD i Kanadu za fab.Al

- 1948. – Pb i Zn

- Baza međukontinentalnog vazdušnog saobraćaja

- Etapne stanice za letove u Evropu i za kontrolu severnog Atlantika

- 1951. SAD sa Danskom sporazum -

zajednička odbrana ostrva

- Vazduhoplovna bazu Tula na N delu W obale Grenlanda (76°

sgš).

- Surova klima, zaleđenost (9 meseci) i arktička noć

(4 meseca)

- U Tuli trajno boravi, zimi 4000, leti 8000 am. inženjera, radnika i avijatičara

- Problemi: donošenje hrane, goriva i materijala

- Tula tone - zagrevanje zaleđenog tla ispod građevina izaziva otapanje

- Prizemlja kuća, 2-3 god. starosti pod površinom, pa su je nadzidali

Page 26: Regije severne amerike
Page 27: Regije severne amerike