GRČKI JEZIKIspitni katalog za državnu maturu

u školskoj godini 2019./2020.

3

Sadržaj

Uvod ............................................................................... 5

1. Područja ispitivanja ................................................... 5

2. Obrazovni ishodi ........................................................ 6 2.1. Tekst ................................................................................6

2.2. Jezik ................................................................................8

2.3. Književnost i civilizacija ...........................................9

3. Struktura ispita ......................................................... 12 3.1. Tekst ............................................................................. 12

3.2. Jezik ............................................................................. 12

3.3. Književnost i civilizacija ....................................... 12

4. Tehnički opis ispita ................................................... 14 4.1. Trajanje ispita ............................................................ 14

4.2. Izgled ispita i način rješavanja ............................ 14

4.3. Pribor ........................................................................... 14

5. Opis bodovanja ......................................................... 15 5.1. Vrednovanje ispitne cjeline: Tekst ..................... 15

5.2. Vrednovanje ispitne cjeline: Jezik ..................... 15

5.3. Vrednovanje ispitne cjeline: Književnost i civilizacija ........................................ 15

6. Primjeri zadataka ..................................................... 15 6.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora ................ 15 6.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora ................ 16 6.3. Primjer zadatka dopunjavanja ........................... 16 6.4. Primjer zadatka povezivanja ............................... 16

7. Priprema za ispit ....................................................... 17

8. Literatura ................................................................ 18 8.1 . Odlomci iz djela autora propisanih

planom i programom............................................. 18 8.2. Preporučena literatura za pristupnike ............ 18 8.3. Preporučena literatura za nastavnike .............. 18 8.4. Korisni linkovi ........................................................... 19

9. Dodatci ......................................................................20 9.1. Vokabular .................................................................... 20 9.1.1. Imena ................................................................ 37 9.2. Tablice glagola .........................................................46 9.2.1. Glagoli prema završnome glasu osnove

(verba vocalia, verba muta i verba liquida) .................................................46

9.2.2. Glagoli na –μι ............................................... 51 9.2.3. Glagoli s osobitom tvorbom oblika ...... 53

5

Uvod Grčki jezik je na državnoj maturi izborni predmet, a učenici klasičnih gimnazija mogu, prema osobnom izboru, kao obvezni ispit državne mature umjesto ispita iz stranoga jezika polagati ispit iz Latinskoga ili Grčkoga jezika.

Ispitni katalog za državnu maturu iz Grčkoga jezika temeljni je dokument ispita u kojemu su navedeni i objašnjeni sadržaji, kriteriji te načini ispitivanja i vrednovanja znanja u školskoj godini 2019./2020.

U ispitnome je katalogu jasno navedeno što se od pristupnika očekuje u ispitu.

Ispitni katalog usklađen je s četverogodišnjim nastavnim planom i programom za Grčki jezik u klasičnim gimnazijama1. Razina ispita iz Grčkoga jezika na državnoj maturi u školskoj godini 2019./2020. identična je za učenike koji su klasičnu gimnaziju upisali kao početnici i za učenike koji su ju upisali kao nastavljači.

Ispitni katalog sadrži sedam poglavlja:

1. Područja ispitivanja

2. Obrazovni ishodi

3. Struktura ispita

4. Tehnički opis ispita

5. Opis bodovanja

6. Primjeri zadataka

7. Priprema za ispit.

U prvome i drugome poglavlju navedeno je što se ispituje u ispitu. U prvome su poglavlju navedena

1 Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 1, Školske novine, Zagreb, 1994.

područja ispitivanja, a u drugome ključna znanja i vještine koje pristupnik2 treba usvojiti.

U trećemu, četvrtome i petome poglavlju opisani su način ispitivanja, struktura i oblik ispita, vrste zadataka te način rješavanja i vrednovanja zadataka i ispitnih cjelina.

U šestome su poglavlju navedeni primjeri zadataka s detaljnim objašnjenjem, a u sedmome poglavlju objašnjeno je na koji se način treba pripremiti za ispit.

Poglavlja Literatura i Dodatci priloženi su s istom svrhom.

1. Područja ispitivanja Ispitom iz Grčkoga jezika provjeravaju se sljedeća ključna znanja i vještine:

• razumijevanje jednostavnijega izvornoga grčkoga teksta

• poznavanje i upotreba jezičnih zakonitosti grčkoga jezika

• ovladanost osnovnim vokabularom

• poznavanje osnova grčke književnosti i civilizacije

Ispit iz Grčkoga jezika se, sukladno tomu, sastoji od triju ispitnih cjelina; teksta, jezika, te književnosti i civilizacije.

Ispitna cjelina Tekst sastoji se od sljedećih podpodručja i njihove razrade:

A. ODNOSI U TEKSTU: odnosi u rečenici i odnosi među rečenicama

B. RAZUMIJEVANJE TEKSTA: poruka teksta i sadržaj teksta

2 Termin pristupnik u ispitnome katalogu podrazumijeva rodnu razliku te se odnosi i na pristupnice i na pristupnike.

62. Obrazovni ishodiU ovome su poglavlju za svako područje ispitivanja navedeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi onoga što pristupnik mora znati i razumjeti da bi ostvario željeni rezultat u ispitu državne mature iz Grčkoga jezika.

2.1. TekstPODPODRUČJE: odnosi u tekstu

RAZRADA PODPODRUČJA: odnosi u rečenici

ISHODI:

• odrediti odnose unutar rečenice

• prepoznati osnovne sintaktičke strukture unutar rečenice

• izdvojiti osnovne sintaktičke strukture unutar rečenice

SADRŽAJ:

subjekt, predikat, direktni objekt, indirektni objekt, priložna oznaka, imenski atribut, apozicija, atribut, posvojni genitiv, dijelni genitiv, genitiv odvajanja, usporedni genitiv, vrste participa, vrste konjunktiva i optativa u nezavisnim rečenicama

PODPODRUČJE: odnosi u tekstu

RAZRADA PODPODRUČJA: odnosi među rečenicama

ISHODI:

• razlikovati odnose među rečenicama

• razlikovati osnovne sintaktičke strukture među rečenicama

• izdvojiti osnovne sintaktičke strukture među rečenicama

C. PRIJEVOD TEKSTA: prijevod dijela rečenice i prijevod rečenice

D. PROZODIJA I METRIKA: prozodija i metrika

Ispitna cjelina Jezik sastoji se od sljedećih podpodručja i njihove razrade:A. FONOLOGIJA: pismo, izgovor i naglasak B. MORFOLOGIJA: imena, prilozi i glagoliC. VOKABULAR: značenje riječi, upotreba rječnika i

etimologija

Ispitna cjelina Književnost i civilizacija sastoji se od sljedećih podpodručja i njihove razrade:

A. POVIJEST KNJIŽEVNOSTI: periodizacija, život i djela autora

B. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI: književne vrste i stilske karakteristike

C. MITOLOGIJA: bogovi, junaci i ostala mitološka bića i likovi

D. RELIGIJA: svetišta, obredi i običaji i panhelenske igre i lokalne svetkovine

E. POLITIČKA I KULTURNA POVIJEST: politička povijest i kulturna povijest

F. SVAKODNEVICA: privatni život i društveni život

7

SADRŽAJ:

vrste nezavisnosloženih rečenica, vrste zavisnosloženih rečenica, rečenične konstrukcije akuzativa i nominativa s infinitivom i genitiva apsolutnoga

PODPODRUČJE: razumijevanje teksta

RAZRADA PODPODRUČJA: poruka teksta

ISHODI:

• povezati u smislenu cjelinu dijelove neke rečenice na grčkom jeziku

• odrediti osnovnu poruku izvornog teksta na grčkom jeziku

• prepoznati osnovnu poruku izvornog teksta na grčkom jeziku

• upotrijebiti ispravan oblik u skladu sa smislom rečenice

PODPODRUČJE: razumijevanje teksta

RAZRADA PODPODRUČJA: sadržaj teksta

ISHODI:

• odrediti ključne sadržajne podatke u polaznom tekstu

• razumjeti ključne sadržajne podatke u polaznom tekstu

• navesti ključne sadržajne podatke u polaznom tekstu

PODPODRUČJE: prijevod teksta

RAZRADA PODPODRUČJA: prijevod dijela rečenice

ISHODI:

• izabrati ispravan prijevod dijela rečenice

• prevesti dio rečenice

• prevesti osnovne sintaktičke elemente u nekoj rečenici

PODPODRUČJE: prijevod tekstaRAZRADA PODPODRUČJA: prijevod rečeniceISHODI: • izabrati ispravan prijevod rečenice • prevesti rečenicu

PODPODRUČJE: prozodija i metrikaRAZRADA PODPODRUČJA: prozodijaISHODI: • prepoznati osnovne zakonitosti prozodije• otkriti propisane načine rješavanja hijata • navesti propisane načine rješavanja hijataSADRŽAJ: kvantiteta slogova, broj slogova u metru, elizija, afereza, tmeza, kraza, siniceza, sinkopa, dijereza

PODPODRUČJE: prozodija i metrikaRAZRADA PODPODRUČJA: metrikaISHODI: • izabrati ispravnu shemu propisanih stopa• navesti ispravnu shemu propisanih stopa• izabrati ispravnu metričku shemu propisanih metara• prepoznati stih pojedine književne vrsteSADRŽAJ: daktil, spondej, trohej, jamb, heksametar, elegijski distih

82.2. JezikPODPODRUČJE: FonologijaRAZRADA PODPODRUČJA: PismoISHODI: • prepoznati slova grč. alfabeta• primijeniti pravila pisanja

PODPODRUČJE: FonologijaRAZRADA PODPODRUČJA: IzgovorISHODI: • definirati pravila izgovora• primijeniti pravila izgovora

PODPODRUČJE: FonologijaRAZRADA PODPODRUČJA: NaglasakISHODI:

• razlikovati naglaske• primijeniti pravila o naglašavanju

PODPODRUČJE: MorfologijaRAZRADA PODPODRUČJA: Imena ISHODI: • odrediti oblik imena• navesti oblik imena• primijeniti oblik imena• prevesti oblik imena

SADRŽAJ: član, imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi

PODPODRUČJE: MorfologijaRAZRADA PODPODRUČJA: Prilozi

ISHODI:

• odrediti oblik priloga• navesti oblik priloga• primijeniti oblik priloga• prevesti oblik priloga

PODPODRUČJE: MorfologijaRAZRADA PODPODRUČJA: GlagoliISHODI:

• odrediti oblik glagola• navesti oblik glagola• primijeniti oblik glagola• prevesti oblik glagola

PODPODRUČJE: VokabularRAZRADA PODPODRUČJA: Značenje riječiISHODI: • odrediti značenje riječi• navesti sinonime riječi• navesti antonime riječi

PODPODRUČJE: VokabularRAZRADA PODPODRUČJA: Upotreba rječnikaISHODI: • odrediti rječnički oblik riječi • navesti rječnički oblik riječi

PODPODRUČJE: VokabularRAZRADA PODPODRUČJA: EtimologijaISHODI:

• odrediti etimologiju riječi• navesti etimologiju riječi

9

SADRŽAJ:epika, lirika, historiografija, retorika, filozofija

PODPODRUČJE: Teorija književnostiRAZRADA PODPODRUČJA: Stilske karakteristikeISHODI:

• odrediti glavne stilske karakteristike predstavnika pojedinih književnih vrsta (Homer, Ksenofont, Herodot, Demosten, Heraklit, Demokrit, Platon, Aristotel)

• navesti figure riječi u epici (stalni epiteti, dijelovi govora, kompozicija, drama)

• navesti načine kompozicije pojedinih književnih vrsta (stalni epiteti, dijelovi govora, kompozicija)

PODPODRUČJE: MitologijaRAZRADA PODPODRUČJA: bogoviISHODI: • imenovati bogove• razlikovati priče o bogovima• navesti obilježja bogova• odrediti rodbinske odnose među bogovima• odrediti rodbinske odnose bogova s junacima ili

smrtnicima

PODPODRUČJE: MitologijaRAZRADA PODPODRUČJA: JunaciISHODI: • imenovati junake• razlikovati priče o junacima• navesti obilježja grčkih junaka• odrediti rodbinske odnose među junacima

2.3. Književnost i civilizacijaPODPODRUČJE: Povijest književnostiRAZRADA PODPODRUČJA: PeriodizacijaISHODI: • definirati periodizaciju grčke književnosti

• odrediti vremenske odrednice književnopovijesnoga razdoblja

• razlikovati vremenske odrednice književnopovijesnoga razdoblja

PODPODRUČJE: Povijest književnostiRAZRADA PODPODRUČJA: Život i djela autora ISHODI: • imenovati najistaknutije predstavnike pojedinih

književnih vrsta

• navesti podatke o životu najistaknutijih predstavnika pojedinih književnih vrsta

• navesti podatke o djelima najistaknutijih predstavnika pojedinih književnih vrsta

• izdvojiti ključne sadržajne podatke književnih djela propisanih autora

• prepoznati likove u književnim djelima propisanih autora

• odrediti rodbinske veze među likovima u književnim djelima propisanih autora

PODPODRUČJE: Teorija književnostiRAZRADA PODPODRUČJA: Književne vrsteISHODI: • prepoznati povijesni razvoj književnih vrsta i oblika

• navesti osnovne karakteristike pojedinih književnih vrsta

10PODPODRUČJE: MitologijaRAZRADA PODPODRUČJA: Ostala mitološka bića i likoviISHODI: • razlikovati priče o mitološkim bićima i likovima • navesti mitološka bića i likove• opisati mitološka bića i likove

PODPODRUČJE: MitologijaRAZRADA PODPODRUČJA: Mitološki ciklusiISHODI: • smjestiti likove, bogove ili junake u određeni

mitološki ciklus

PODPODRUČJE: ReligijaRAZRADA PODPODRUČJA: SvetištaISHODI: • navesti najvažnija grčka svetišta• nabrojati dijelove arhitekture grčkog svetišta• povezati božanstvo i njemu posvećeno svetište• navesti mitološka bića i likove povezane sa svetištem

PODPODRUČJE: ReligijaRAZRADA PODPODRUČJA: Obredi i običajiISHODI: • razlikovati bogoslužne obrede i običaje • navesti bogoslužne obrede i običaje

PODPODRUČJE: ReligijaRAZRADA PODPODRUČJA: Panhelenske igre i lokalne svetkovine

ISHODI: • nabrojati panhelenske igre i lokalne svetkovine

• razlikovati panhelenske igre i lokalne svetkovine

• povezati božanstvo i njemu posvećene igre ili svetkovinu

PODPODRUČJE: Politička i kulturna povijestRAZRADA PODPODRUČJA: Politička povijestISHODI: • navesti pojmove i ustanove iz političke povijesti

• razlikovati oblike društvenog uređenja

• imenovati ključne osobe u grčkoj povijesti iz Homerskog, arhajskog, klasičnog i doba helenizma

• navesti ključne događaje u grčkoj povijesti iz Homerskog doba, arhajskog doba, klasičnog doba i doba helenizma

• imenovati osobe zaslužne za kreiranje zakonodavnog okvira

PODPODRUČJE: Politička i kulturna povijestRAZRADA PODPODRUČJA: Kulturna povijestISHODI: • navesti arheološke lokalitete iz razdoblja antičke Grčke

• navesti imena osoba zaslužnih za arheološka otkrića iz razdoblja antičke Grčke

• navesti imena grčkih polisa

• nabrojati dijelove polisa

• navesti vrste grčkoga hrama

• razlikovati vrste grčkoga hrama

• nabrojati dijelove grčkog hrama

11

• prepoznati svadbene običaje• opisati pogrebne običaje

PODPODRUČJE: SvakodnevicaRAZRADA PODPODRUČJA: Društveni životISHODI: • navesti mjesta za održavanje dramskih, muzičkih i

sportskih natjecanja • razlikovati pojmove vezane uz dramska i sportska

natjecanja • opisati grčkog vojnika• nabrojati opremu grčkog vojnika

• prepoznati spomenike antičke grčke u svjetskoj kulturnoj baštini

• prepoznati spomenike antičke grčke u hrvatskoj kulturnoj baštini

• navesti grčke naseobine na području današnje Hrvatske

• navesti grčke naseobine na području antičke Grčke• smjestiti u vremenu i prostoru grčka plemena,

pokrajine i dijalekte• imenovati poznate umjetnike i njihova djela• navesti poznate epizode iz života znamenitih

filozofa, znanstvenika, umjetnika, političara

PODPODRUČJE: SvakodnevicaRAZRADA PODPODRUČJA: Privatni životISHODI: • navesti pojmove vezane uz odgoj i izobrazbu• nabrojati ustanove vezane uz odgoj i izobrazbu• imenovati odjeću i obuću• navesti dijelove grčke kuće

123. Struktura ispitaIspit iz Grčkoga jezika sastoji se od triju cjelina koje sadžavaju ukupno 73 zadatka, od kojih će pristupnici morati riješiti 70 zadataka. Redni brojevi zadataka koja pristupnici neće morati riješiti bit će im pročitani u uputama za polaganje ispita državne mature iz Grčkog jezika. Pristupnici rješavanjem ispita iz Grčkog jezika mogu ostvariti maksimalno 70 bodova. Prvom cjelinom ispituje se poznavanje Teksta, drugom poznavanje Jezika, a trećom poznavanje Književnosti i civilizacije. U tekstu koji slijedi detaljno je opisana struktura svake ispitne cjeline.

3.1. TekstOvim dijelom ispita provjerava se razina razumijevanja pročitanoga teksta, dijela teksta ili rečenice te znanja i vještine koje je pristupnik stekao u područjima morfologije i sintakse.U tablici 1. prikazana je struktura ispitne cjeline Tekst.

Tablica 1.3

ZADATCI VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA1. – 5. zadatci višestrukoga izbora 5

6. – 8. zadatci višestrukoga izbora 3

13. – 15. zadatci dopunjavanja 3

16. – 19. zadatci kratkoga odgovora 4

20. – 22. zadatci višestrukoga izbora 3

27. – 28. zadatci višestrukoga izbora 2

32. – 34. zadatci dopunjavanja 3

35. – 38. zadatci višestrukoga izbora 4

3 U ispitnom području Tekst nalaze se tri vrste polaznih tekstova: a) oni iz djela propisanih autora, ali ne iz odlomaka propisanih ovome katalogu u poglavlju Literatura, b) oni izabrani iz odlomaka propisanih u ovome katalogu u poglavlju Literatura, c) jednostavnije rečenice prikladne za analizu i prevođenje

3.2. JezikOvim dijelom ispita provjerava se poznavanje jezika iz tekstova propisanih nastavnim planom i programom za klasične gimnazije.

U tablici 2. prikazana je struktura ispitne cjeline Jezik.

Tablica 2.

ZADATAK VRSTA ZADATAKABROJ

ZADATAKA9. – 12. zadatak kratkoga odgovora 4

23. – 26. zadatci kratkoga odgovora 4

29. – 31. zadatci kratkoga odgovora 3

39. – 42. zadatci povezivanja 4

43. – 46. zadatci višestrukoga izbora 4

47. – 50. zadatci višestrukoga izbora 4

51. – 54. zadatci kratkoga odgovora 4

55. – 57. Zadatci višestrukoga izbora 33.3. Književnost i civilizacija Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje sadržaja iz grčke književnosti i civilizacije propisanih nastavnim planom i programom za učenike klasičnih gimnazija.

U tablici 3. prikazana je struktura ispitne cjeline Književnost i civilizacija.

Tablica 3.

ZADATAK VRSTA ZADATAKABROJ

ZADATAKA58. – 63. zadatci kratkoga odgovora 6

64. – 73.zadatci višestrukoga izbora

10

144. Tehnički opis ispita4.1. Trajanje ispitaIspit iz Grčkoga jezika traje ukupno 90 minuta bez stanke.

Pristupnik može sam rasporediti vrijeme rješavanja i nije vremenski ograničen pri rješavanju pojedinih dijelova ispita.

Vremenik provedbe bit će objavljen na mrežnoj stranici Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).

4.2. Izgled ispita i način rješavanjaPristupnik dobiva sigurnosnu vrećicu u kojoj su ispitna knjižica i list za odgovore.

Važno je pozorno pročitati tekst općih uputa i tekst uputa za rješavanje zadataka i označavanje točnih odgovora.

U zadatcima zatvorenoga tipa (zadatci višestrukoga izbora i zadatak povezivanja) pristupnik mora označiti točne odgovore znakom X na listu za odgovore. Ako pristupnik označi više od jednoga odgovora, zadatak će se bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to što je među označenima i točan odgovor.

U zadatcima otvorenoga tipa pristupnik mora odgovoriti kratkim odgovorom s nekoliko riječi ili jednostavnom rečenicom (zadatci dopunjavanja i kratkoga odgovora) na za to predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici. Ako pristupnik pogriješi, treba precrtati netočan odgovor, staviti ga u zagradu, napisati točan odgovor i staviti skraćeni potpis pokraj točnoga odgovora.

4.3. PriborTijekom pisanja ispita iz Grčkoga jezika dopušteno je upotrebljavati isključivo kemijsku olovku kojom se piše plavom ili crnom bojom.Pristupnici ne smiju upotrebljavati rječnike, gramatičke sažetke ni ostala pomagala. Nije dopuštena upotreba tehničkih pomagala.

15

5. Opis bodovanjaPristupnik u ispitu može ostvariti 70 bodova.Udio ispitnih cjelina u ukupnome uspjehu na ispitu prikazan je u tablici 4.

Tablica 5. Udio ispitnih cjelina u ispitu

Tekst 37 %

Jezik 41 %

Književnost i civilizacija 22 %

5.1. Vrednovanje ispitne cjeline: TekstBodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod. Ukupni broj bodova: 27

5.2. Vrednovanje ispitne cjeline: JezikBodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod.Ukupni broj bodova: 30

5.3. Vrednovanje ispitne cjeline: Književnost i civilizacijaBodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod. Ukupni broj bodova: 13

6. Primjeri zadatakaU ovome su poglavlju navedeni primjeri zadataka4. Uz svaki primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka, točan odgovor, obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje te način bodovanja.

6.1. Primjer zadatka višestrukoga izboraZadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja) te ponuđenih odgovora od kojih je jedan točan.U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore.

2 Za svaku vrstu zadatka dan je primjer, bez obzira na ispitne cjeline. Primjeri i specifičnosti zadataka u pojedinim ispitnim cjelinama mogu se pogledati u oglednome primjeru ispita.

Kako se obično nazivaju teške muke?

A. AhilejeveB. IksionoveC. Prokrustove D. Tantalove

TOČAN ODGOVOR: D. TantaloveOBRAZOVNI ISHOD: navesti obilježja grčkih junakaBODOVANJE: 1 bod – točan odgovor0 bodova – netočan odgovor, odgovor nije označen ili je označeno više odgovora

166.2. Primjer zadatka kratkoga odgovoraU zadatku kratkoga odgovora pristupnik treba odgovoriti riječju ili više riječi. Odgovor treba upisati na predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici. U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka.U sljedećem zadatku potpuno opišite zadani oblik riječi iz teksta.Odgovor upišite samo na predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici.Ne popunjavajte prostor za bodovanje.

ἥθροιζεν ________________________

TOČAN ODGOVOR: 3. l. sg. impf. akt.OBRAZOVNI ISHOD: odrediti oblik glagola BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor0 bodova – netočan odgovor ili odgovor nije upisan

6.3. Primjer zadatka dopunjavanjaU zadatku dopunjavanja pristupnik treba na predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici upisati odgovarajući pojam ovisno o uputi u zadatku dopunjavanja. U sljedećem zadatku dopunite zadanu rečenicu odgovarajućim oblikom glagola u zagradi.Odgovor upišite samo na predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici.Ne popunjavajte prostor za bodovanje.

Πολλοὶ στρατιῶται __________________ (μένω, ind. aor. akt.) ἡμέρας τρεῖς.

TOČAN ODGOVOR: ἔμεινανOBRAZOVNI ISHOD: primijeniti oblik glagolaBODOVANJE: 1 bod – točan odgovor0 bodova – netočan odgovor ili odgovor nije upisan

6.4. Primjer zadatka povezivanjaZadatak povezivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka), osnove, četiriju čestica pitanja te sedam čestica odgovora. U sljedećemu zadatku svaki sadržaj označen brojem povežite samo s jednim odgovarajućim sadržajem koji je označen slovom.Tri sadržaja označena slovom ne mogu se povezati.Nula (0) i H su primjeri.Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore.

0. Ἀγαμέμνων A. ταύτης 39. Ἀχιλλέως B. τούτῳ 40. Ἕκτορι C. τούτου 41. Ἀνδρομάχη D. ταύτῃ42. Ἑλένῃ E. αὕτη F. τούτους G. τοῦτον H. οὗτος

17

TOČAN ODGOVOR: 39.C, 40.B, 41.E, 42.DOBRAZOVNI ISHOD: povezati odgovarajući oblik pokazne zamjeniceBODOVANJE: 1 bod – točan odgovor0 bodova – netočan odgovor, odgovor nije označen ili je označeno više odgovora

7. Priprema za ispitIspit iz Grčkoga jezika temelji se na važećem nastavnome programu za klasične gimnazije. Redovito učenje važno je za bolje razumijevanje gradiva i doprinosi da pamćenje bude trajno i svrsishodno. Preduvjet za uspješno polaganje ispita je temeljna jezična pismenost i osnove čitanja s razumijevanjem.Tijekom priprema za državnu maturu potrebno je ponoviti:

• morfologiju (oblike deklinacije, komparacije i konjugacije te vremena pravilnih i nepravilnih glagola)

• sintaksu (analiza rečenice, sintaksa padeža – osobito posvojni genitiv, dijelni genitiv, genitiv uspoređivanja, genitiv apsolutni, sintaksa rečenice)

• tekstove autora: Ksenofont, Herodot, Homer, Demosten, Platon (odlomci iz djela autora propisanih planom i programom navedeni su u poglavlju Literatura)

• civilizacijsko-povijesne sadržaje (mitologija i religija, povijest, svakodnevica)

• književno-povijesne sadržaje autora, književnih vrsta i razdoblja u grčkoj književnosti, periodizaciju književnosti, pregled i razvoj književnih vrsta (epika, lirika, historiografija, retorika i filozofija) te život i djelo propisanih autora.

Dobro poznavanje načina ispitivanja znatno će pomoći pristupniku da uspješno riješi zadatke u ispitu.

188. Literatura 8.1. Odlomci iz djela autora propisanih planom i

programomKsenofont, Anabaza, I, 1, 1 – 6, Uzroci

Ksenofont, Anabaza, I, 2, 10 –18, Smotra

Ksenofont, Anabaza, I, 8, 12 –17, Lozinka

Ksenofont, Anabaza, IV, 7, 19 – 27, More, More!

Herodot, Historiae, I, 23 – 24, Arion

Herodot, Historiae, VII, 202, 204 – 205, Leonida i njegovi junaci

Herodot, Historiae, VII, 208, Bezuspješne navale Perzijanaca

Herodot, Historiae, VII, 220, 222 – 225, Herojska smrt Leonide i njegovih drugova

Herodot, Historiae, VII, 228, Spomenik palim junacima

Demosten, Protiv Filipa 3, 8 – 12

Demosten, Protiv Filipa 3, 70 – 76

Platon, Protagora, II

Platon, Protagora, XI

Platon, Kriton

Aristotel, gl. 4 Razvoj tragedije

Aristotel, gl. 6 Određenje tragedije

Homer, Ilijada, I, 1 – 54, Srdžba

Homer, Ilijada VI, 369 – 432, Rastanak Hektora i Andromahe

Homer, Odiseja, I, 1 – 43

8.2. Preporučena literatura za pristupnikeDukat, Manthano, Alfa, Zagreb, 1998.

Dukat, Gramatika grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1983.

Majnarić, Gorski, Grčko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1976.

Martinić-Jerčić, Matković, Prometej, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

Musić, Majnarić, Gramatika grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Grčka vježbenica, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Chrestomathia Graeca, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Anthologia Graeca, Školska knjiga, Zagreb, 1971.

Schwab, Najljepše priče klasične starine, Mladost, Zagreb, 1963.

Zamarovsky, Junaci antičkih mitova, ArtResor, Zagreb, 1985.

8.3. Preporučena literatura za nastavnikeDer kleine Pauly, Lexikon der Antike in 5 Bänden,

München, 1979.

Der neue Pauly, Stuttgart-Weimar, 1996.

Dukat, Ogledi o grčkoj tragediji, Izdavački centar Rijeka, Biblioteka Dometi, 1981.

Dukat, Homersko pitanje, Globus, Zagreb, 1987.

Eshil – Sofoklo – Euripid, Sabrane grčke tragedije, Vrhunci civilizacije, Beograd, 1988.

Herodot, Povijest, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.

Juric, Grčka – od mitova do antičkih spomenika, Andromeda, Rijeka, 2001.

Lesky, Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.

Musić, Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.

19

Olalla, Mitološki atlas Grčke, Golden marketing, Zagreb, 2007.

Povijest svjetske književnosti, II. dio, Mladost, Zagreb, 1977.

Schein, Smrtni junak, Globus, Zagreb, 1989.The Oxford Concise Companion to Classical Literature,

Oxford, 1993.The Oxford Companion to Classical Civilization,

Oxford, 1998.The Oxford Classical Dictionary, Oxford, 1996.The Penguin Dictionary of Classical Mythology,

London, 1990.The Penguin, Historical Atlas of Ancient Greece,

London, 1996.Sironić, Rasprave o helenskoj književnosti,

Matica hrvatska, Zagreb, 1997. Škiljan, Leksikon antičkih autora, Latina & Graeca,

Zagreb, 1996.Škiljan, Leksikon antičkih termina, Latina & Graeca,

Zagreb, 2003.Zaninović, Od Helena do Hrvata, Školska knjiga,

Zagreb, 1996.Zamarovsky, Otkriće Troje, Globus, Zagreb, 1965.Zamarovsky, Grčko čudo, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

8.4. Korisni linkovihttp://www.textkit.com/http://www.gottwein.de/http://www.teacheroz.com/greeks.htmlhttp://www.factmonster.com/spot/

ancientgreece-litmyth.htmlhttp://www.theatredatabase.com/ancient/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/http://ancienthistory.about.com/od/greekliterature/http://www.infoplease.com/spot/

ancientgreece-litmyth.html

209. Dodatci9.1. Vokabular

Aἄβροτος 3 i 2 besmrtanἀγαθός 3 dobar, čestitἀγαπάω voljetiἀγάπη, ης, ἡ ljubav

ἄγαλμα, ατος, τό nakit; ponos; kip; zavjetni dar

ἄγγελος, ου, ὁ glasnikἀγγέλλω javljatiἄγκυρα, ας, ἡ sidroἀγείρω skupljati; sazivatiἀγορά, ᾶς, ἡ skupština, trg, trgovinaἀγορεύω javno govoritiἀγρός, οῦ, ὁ polje

ἀγών, ῶνος, ὁ igra, natjecanje; zborište; boj

ἀγωνίζομαι natjecati se, boriti seἄγω voditiἀδελφός, οῦ, ὁ brat

ἀδικέω činiti krivo; biti krivac; biti nepravedan

ἀδικία, ας, ἡ nepravdaἄδικος 2 nepravedan; zaoᾄδω pjevati

ἀεί uvijekἀήρ, ἀέρος, ἡ zrakἀθάνατος 2 besmrtanἆθλος, ου, ὁ borba, nadmetanje; mukaἁθροίζω skupljatiαἰθήρ, έρος, ἡ eter; nebo; zrakαἷμα, ατος, τό krvαἶξ, γός, ἡ/ὁ koza; jaracαἰσθάνομαι opaziti, osjetitiαἴσθησις, εως, ἡ osjećanjeαἰσχρός 3 ružan, gadanαἱρέω uzeti, uhvatiti, pograbitiαἰτέω moliti, tražiti αἰτία, ας, ἡ uzrok, krivnjaἀκούω slušatiἀκοντίζω bacati kopljeἀκρόπολις, εως, ἡ gornji grad, tvrđavaἄκρος 3 višnji, gornji, krajnjiἄκων, ἄκουσα, ἆκον protiv voljeἀλγεινός 3 bolan, mučanἀλγέω osjećati bolἄλγος, ους, τό bolἀλήθεια, ας, ἡ istinaἀληθεύω govoriti istinuἀληθής 2 istinitἀλλά ali, negoἄλλος, η, ο drugi

21

ἄλοχος, ου, ἡ supruga, ženaἁμαρτάνω promašiti; pogriješitiἁμάρτημα, ατος, τό pogreška, grijehἁμαρτία, ας, ἡ pogreška, grijehἀμείβομαι promijeniti; odgovaratiἄμπελος, ου, ἡ vinova lozaἀμφίπολος, ου, ἡ sluškinjaἀνά (+ ak.) uz, poἀναβαίνω uzlaziti, penjati seἀνάβασις, εως, ἡ usponἀνάγκη, ης, ἡ nužda, sila; sudbinaἄναξ, ἄνακτος, ὁ vladarἀνάττω vladatiἀνδρεία, ας, ἡ hrabrostἀνδρεῖος 3 muževan, hrabarἄνεμος, ου, ὁ vjetarἀνήρ, ἀνδρός, ὁ muž, čovjek, junakἄνθος, ους, τό cvijetἄνθρωπος, ου, ὁ čovjekἀνοίγνυμι/ ἀνοίγω otvaratiἄξιος 3 vrijedan, dostojanἀοιδός, οῦ, ὁ pjevačἀπό (+ gen.) odἀποθνῄσκω umiratiἄποινα, ων, τά otkupninaἀπορία, ας, ἡ neprilikaἀργυροῦς, ᾶ, οῦν srebrn

ἀργυρότοξος 2 srebrnoluk; epitet za Apolona

ἀρετή, ῆς, ἡ vrlina, hrabrost ἁρμονία, ας, ἡ veza, spajanje; skladἁρμόττω spajati; uskladiti se

ἀρχή, ῆς, ἡ početak, vlast, zapovjedništvo, pokrajina

ἄρχω počinjati, vladati, zapovijedati

ἄρχων, οντος, ὁ zapovjednikἀσπίς, ίδος, ἡ štit

ἄστυ, εος, τό grad (najčešće se odnosi na Atenu)

ἀτιμάζω sramotiti, prezirati, ne štovati

αὐγή, ῆς, ἡ zraka (Sunca)αὐδάω govoritiαὐλός, οῦ, ὁ frula, svirala

αὐτόματος 2 koji se sam od sebe pokreće

αὐτός, ή, ό sam, isti, on (u kosim padežima)

αὐξάνω povećavatiἀφικνέομαι stićiἄφρων 2 nerazuman, lud

Bβαθύς, εῖα, ύ dubokβαίνω ići, koračati, stupati

22

βάλλω bacatiβάρβαρος 2 negrčki, barbarskiβαρύς, εῖα, ύ težakβασιλεία, ας, ἡ kraljevina, kraljevska vlastβασίλεια, ας, ἡ kraljicaβασιλεύς, έως, ὁ kraljβασιλεύω kraljevati, vladatiβάτραχος, ου, ὁ žabaβία, ας, ἡ silaβίβλος, ου, ἡ knjigaβιβλίον, ου, τό knjižicaβίος, ου, ὁ životβλάπτω škoditi, štetitiβλέπω gledatiβοάω zvatiβοή,ῆς, ἡ vika

βουλεύω vijećati, savjetovati; med. odlučivati

βουλή, ῆς, ἡ savjet, dogovor, odluka; vijeće

βούλομαι htjeti, željetiβοῦς, βοός, ὁ govedoβοῶπις, ιδος, ἡ volooka, epitet za Heruβραδύς, εῖα, ύ sporβραχύς, εῖα, ύ kratakβροτός, ὁ, ἡ smrtan; supst. smrtnikβωμός, οῦ, ὁ žrtvenik

Γγάλα, γάλακτος, τό mlijekoγάμος, ου, ὁ svadba, brakγαμέω ženiti seγάρ naime, jerγελάω smijati seγέλως, ωτος, ὁ smijehγένεσις, εως, ἡ postanak, rođenjeγένος, ους, τό rod, plemeγηράσκω stariti, slabjetiγέρων, οντος, ὁ staracγῆ, ῆς, ἡ zemljaγῆρας, γέρως, τό starostγηραιός 3 star; supst. staracγίγας, αντος, ὁ divγίγνομαι postajati, bitiγιγνώσκω poznavati, spoznavatiγλαυκῶπις, ιδος, ἡ sovooka, sjajnooka;

epitet za Atenuγλαῦξ, κός, ἡ sovaγλυκύς, εῖα, ύ sladakγλύφω urezati u kamen, isklesatiγλῶττα, ης, ἡ jezikγνώμη, ης, ἡ mišljenje, odlukaγονεύς, έως, ὁ roditeljγόνυ, γόνατος, τό koljeno

23

γράμμα, ατος, τόslovo; knjiga; pl. književnost, čitanje i pisanje

γραμματική, ῆς, ἡ gramatikaγράφω pisatiγυμνάζω vježbatiγυμνάσιον, ου, τό vježbališteγυμνός 3 gol; oskudno odjevenγυνή, γυναικός, ἡ ženaγύψ, γυπός, ὁ jastreb

Δδαίμων, ονος, ὁ božanstvo, zao duh,

duh čuvarδαιμόνιος 3 i 2 božanski, demonskiδάφνη, ης, ἡ lovorδέ a, ali, noδεῖ trebaδείδω plašiti seδείκνυμι pokazivatiδεινός 3 strašanδελφίς, ῖνος, ὁ delfinδένδρον, ου, τό drvoδεξιά, ᾶς, ἡ desnica δεξιός 3 desniδέρμα, ατος, τό kožaδεσμός, οῦ, ὁ uže, pl. okovi

δεσμώτης, ου, ὁ(pridjev) svezan, okovan; (imenica) zarobljenik

δέσποινα, ας, ἡ gospodaricaδεσπότης, ου, ὁ gospodarδέχομαι primatiδῆμος, ου, ὁ narod

δημοκρατία, ας, ἡ demokracija, vlast naroda

διά ( + gen.) kroz, preko; (+ ak.) zbog

διάδοχος, ου, ὁ nasljednik, zamjenikδιαφθείρω uništavati, pustošitiδιδάσκαλος, ου, ὁ učiteljδιδάσκω poučavatiδίδωμι davati

διθύραμβος, ου, ὁditiramb, korska pjes-ma u čast Dioniza

δίκαιος 3 pravedanδικαιοσύνη, ης, ἡ pravdaδίκη, ης, ἡ pravo, pravednost

δῖος 3 bogolik; božanski; častan

διώκω (pro)gonitiδοκέω (δοκεῖ μοι) misliti (čini mi se)δόξα, ης, ἡ misao, glas, slavaδόρυ, δόρατος, τό kopljeδουλεύω robovati

24

δοῦλος, ου, ὁ rob, slugaδουλόω zarobitiδρᾶμα, ατος, τό djelo, čin; dramaδράω činiti, raditiδρόμος, ου, ὁ trčanje, utrkaδύναμαι moćiδύναμις, εως, ἡ sila, snaga, moćδύσις, εως, ἡ zalazak, zapadδυστυχία, ας, ἡ nesrećaδῶμα, ατος, τό stan, kuća, domδῶρον, ου, τό dar

Εἔαρ, ἔαρος, τό proljećeἐάω dopustitiἐγείρω, ἐγείρομαι probuditi se, biti budanἐγώ jaἔθνος, ους, τό narodεἶδος, ους, τό lik, oblik, ideja εἴδωλον, ου, τό lik, prilika, prikazaἔθνος, ους, τό narodἔθος, ους, τό običajεἱμαρμένη, ης, ἡ sudbinaεἰμί bitiεἶμι ići ćuεἰρήνη, ης, ἡ mirεἰς (+ ak.) u, na, za

ἐκ (+ gen.) izἑκατόμβη, ης, ἡ svečana žrtvaἐκεῖνος, η, ο onaj, ona, ono

ἑκηβόλος 2 dalekometni, epitet za Apolon

ἐλαία, ας, ἡ maslinaἐλαύνω kretati; jahati; hodati, ićiἔλαφος, ου, ὁ/ἡ jelenἐλευθερία, ας, ἡ slobodaἐλεύθερος 3 slobodanἐλέφας, αντος, ὁ slonἐλπίς, ίδος, ἡ nada, pouzdanjeἐμός 3 mojἐν (+dat) u, na, o, poἐξέτασις, εως, ἡ vojna smotra; ispit

ἔξοδος, ου, ἡ izlaz; eksod, izlazna pjesma kora u tragediji

ἐπεισόδιον, ου, τό epizodij, dio tragedije (odgovara činovima)

ἐπί

(+ gen.) na, kod, uz; (+ dat.) na, pri, kod; (+ ak.) na, protiv, za

ἐπίσταμαι znatiἐπιστήμη, ης, ἡ znanjeἐπιστολή, ῆς, ἡ pismo, zapovijedἕπομαι slijeditiἔπος, ους, τό riječ; govor; pjesma

25

ἐράω žudjeti, voljetiἐργάζομαι raditi, činitiἔργον, ου, τό djelo, posaoἔρις, ιδος, ἡ srdžba, ljutnja, bijesἑρμηνεύς, έως, ὁ vjesnik, glasnikἐρυθρός 3 crvenἔρχομαι dolaziti, ićiἔρως, ωτος, ὁ želja, ljubavἐρωτάω pitatiἐσθλός 3 čestitἔσοδος, ου, ἡ ulazἑταῖρος, ου, ὁ drug, prijateljἕτερος 3 drugi (od dvojice)ἔτος, ους, τό godinaεὖ dobro, valjanoεὐδαιμονία, ας, ἡ sreća, blaženstvoεὐδαίμων, ον sretanεὐγενής 2 plemenitεὑρίσκω nalaziti, otkrivatiεὐρύς, εῖα, ύ širok, prostranεὐτυχέω biti sretanεὐχή, ῆς, ἡ molba, molitvaεὔχομαι molitiεὐώνυμος 2 lijeviἔχθρα, ας, ἡ neprijateljstvo, mržnjaἐχθρός 3 neprijateljski, mrzak

ἔχω imati, držatiἕως, ἕω, ἡ zora

Ζζάω živjetiζεῦγμα, ατος,τό / ζεῦγος, ους, τό / ζυγόν, οῦ, τό

jaram

ζεύγνυμι ujarmitiζωή, ῆς, ἡ životζώνη, ης, ἡ pojasζώννυμι opasatiζῷον, ου, τό životinja

Ηἥβη, ης, ή mladostἡγεμών, όνος, ὁ vođa, zapovjednikἡγέομαι voditi, biti vođaἤδη većἡδονή, ῆς, ἡ naslada, radostἡδύς, εῖα, ύ ugodanἥκω došao sam, ovdje samἡλικιώτης, ου, ὁ vršnjakἥλιος, ίου, ὁ Sunceἡμεῖς miἡμέρα, ας, ἡ danἡμέτερος 3 naš

26

ἥμισυς, εια, υ pola, polovicaἥρως, ἥρωος, ὁ heroj, junakἧττα, ης, ἡ poraz

Θθάλαμος, ου, ὁ bračna odaja

(spavaća soba)θάλαττα, ης, ἡ moreθάλλω cvastiθάνατος, ου, ὁ smrtθάπτω sahranjivatiθαῦμα, ατος, τό čudoθαυμάζω (+ak) čuditi se, diviti seθεά, ᾶς, ἡ božicaθεάομαι gledatiθέατρον, ου, τό kazalište, gledalište(ἐ)θέλω željetiθεός, οῦ, ὁ bogθεραπεύω njegovati, liječiti, štovatiθερμός 3 vruć, topaoθέρος, ους, τό ljetoθέω trčatiθησαυρός, οῦ, ὁ blagoθήρ, θηρός, ὁ / θηρίον, ίου τό zvijer, životinja

θηράω / θηρεύω lovitiθίς, θινός, ὁ žalθνῄσκω umirati

θνητός 3 smrtanθρίξ, τριχός, ἡ dlaka, kosaθυγάτηρ, τρός, ἡ kćerθυμός, οῦ, ὁ srce, dušaθυσία, ας, ἡ žrtvaθύω žrtvovatiθώραξ, ακος, ὁ oklop

Ιἰατρός, οῦ, ὁ liječnikἴδιος 3 vlastitἱερεύς, έως, ὁ svećenikἱερός 3 svetἵημι slatiἱκάνω/ἵκω dolazitiἱκετεύω biti pribjegarἱκέτις, ιδος, ἡ / ἱκέτης, ου, ὁ pribjegar

ἵνα da (namjerni veznik)ἱππεύς, έως, ὁ konjanik, vitezἵππος, ου, ὁ konjἴσος 3 jednak, istiἵστημι stavitiἱστορία, ας, ἡ ispitivanje, povijestἱστορέω ispitivati, istraživatiἰχθύς, ύος, ὁ riba

27

Κκαθαίρω čistiti, pratiκάθαρσις, εως, ἡ katarza, pročišćenjeκάθημαι/καθίζομαι/καθέζομαι sjediti

καί i, paκαιρός, οῦ, ὁ prava, mjera, zgodan časκαίω palitiκακός 3 zaoκάλαμος, ου, ὁ trskaκαλέω zvatiκάλλος, ους, τό ljepotaκαλός 3 lijepκαλύπτω sakrivatiκάματος, ου, ὁ umor, mukaκάμηλος, ου, ὁ/ἡ devaκάμνω mučiti seκάμπτω savijatiκαρδία, ας, ἡ srceκαρπός, οῦ, ὁ plodκάσις, κάσιος, ὁ/ἡ brat, sestraκασίγνητος 3 bratski; supst. brat, sestra

κατά (+ gen.) sa, dolje, niz ; (+ ak.) kroz, prema, duž

καταβαίνω silazitiκατάβασις, εως, ἡ silazak

κατάλογος, ου, ὁ popis, imenikκατάσκοπος, ου, ὁ uhodaκέαρ, κέαρος, τό/κῆρ, κῆρος, τό srce

κεῖμαι ležatiκελεύω zapovijedatiκενός 3 prazanκέρας, ως, τό rog; krilo vojskeκεφαλή, ῆς, ἡ glavaκῆρ, κῆρος, τό srceκήρυξ, υκος, ὁ glasnikκηρύττω javljati, biti glasnikκιθάρα, ας, ἡ kitara, žičani instrumentκιθαρῳδός, οῦ, ὁ kitarač, pjevač uz kitaruκίνδυνος, ου, ὁ opasnostκινδυνεύω izlagati se opasnostiκινέω pokretati; micatiκίω ićiκλαίω plakatiκλεινός 3 slavanκλέος, ους, τό slavaκλέπτω krastiκνημίς, ῖδος, ἡ nazuvakκοινός 3 zajedničkiκοιμάω uspavatiκόμη, ης, ἡ kosaκόπτω udarati, tući, posjeći, ubiti

28

κόραξ, ακος, ὁ gavranκόρυς, υθος, ἡ kaciga s perjanicomκορυθαίολος 2 sjajnošljemac (Hektor)κοσμέω ukrasiti, ureditiκόσμος, ου, ὁ raspored, red, nakitκράνος, ους, τό kacigaκρατήρ, ῆρος, ὁ vrč; kotlina, kraterκράτος, ους, τό snagaκρίνω (pro)suditiκριτής, οῦ, ὁ sudacκρύπτω sakrivatiκτάομαι stjecatiκτείνω ubijatiκτῆμα, ατος, τό imetak; pl. blagoκύκλος, ου, ὁ krugκύριος, ου, ὁ gospodar, gospodinκύων, κυνός, ὁ/ἡ pasκώμη, ης, ἡ seloκωμῳδία, ας, ἡ komedija, vesela igra

Λλαβύρινθος, ου, ὁ labirintλαγχάνω (ždrijebom) dobitiλαμβάνω uzimati, primati

λαμπάς, άδος, ἡ baklja, luč, zublja; svjet-lost

λαμπρός 3 sjajan

λάμπω sjatiλανθάνω biti sakrivenλαός, οῦ, ὁ narodλέγω govoriti, pričatiλειμών, ῶνος, ὁ livadaλείπω ostavljatiλευκός 3 bijelλευκώλενος 2 bjelorukaλέων, οντος, ὁ lavλιμήν, ένος, ὁ lukaλίσσομαι molitiλόγος, ου, ὁ riječ, govorλοιμός, οῦ, ὁ kugaλόγχη, ης, ἡ kopljeλοχαγός, οῦ, ὁ lohag – četovođaλούω prati se, kupati seλύκος, ου, ὁ vukλυπέω žalostiti; (med.) tugovatiλύπη, ης, ἡ tuga

λυπήρος 3 / λυπρός 3 tužan; žalostan, jadan, bijedan

λύω odriješiti, osloboditi

Μμάθημα, ατος, τό nauk, znanje, učenjeμαθητής, οῦ, ὁ učenikμαίνομαι ludovati, bjesniti

29

μακρός 3 dugμάλα vrlo, veoma, radoμάλιστα najviše, osobitoμᾶλλον više, jače, radijeμανθάνω učitiμάντις, εως, ὁ vračμάρτυς, υρος, ὁ/ἡ svjedokμάχαιρα, ας, ἡ mačμάχη, ης, ἡ bitkaμάχομαι boriti se

μέγαρον, ου, τόdvorana, soba; pl. odaje; svetište (dio hrama)

μέγας, μεγάλη, μέγα velikμείγνυμι miješatiμέλιττα, ης, ἡ pčelaμέλος, ους τό lirska pjesmaμέν a, pak, zaistaμένω ostajati, čekatiμέσος 3 srednjiμετά (+ gen.) = s, sa; (+ dat.) = među; (+ ak.) = poslije, izaμέτρον, ου, τό mjeraμέτωπον, ου, τό čeloμή ne, da neμῆνις, ιος, ἡ srdžbaμήτηρ, τρός, ἡ majka

μηχανάω izmišljati, mudrovatiμηχανή, ῆς, ἡ /μηχάνημα, ατος, τό izum, stroj

μικρός 3 malenμιμνῄσκω podsjećati μιμνῄσκομαι sjećati seμισέω mrziti

μνήμη, ης, ἡ pamćenje, spomen, sjećanje

μόνος 3 jedini, samμοῖρα, ας, ἡ sudbina; dioμορφή, ῆς, ἡ oblikμοχθέω mučiti seμόχθος, oυ, ὁ mukaμυθέομαι pripovijedatiμῦθος, ου, ὁ priča

Νναίω stanovatiναυμαχέω boriti se na moruναυμαχία, ας, ἡ pomorska bitkaναῦς, νεώς, ἡ lađaναύτης, ου, ὁ mornarνεανίας, ου, ὁ mladićνεκρός 3 mrtavνέμω dijelitiνέος 3 mlad, novνέω plivati

30

νεφέλη, ης, ἡ oblakνέω plivatiνῆσος, ου, ἡ otokνικάω pobjeđivatiνίκη, ης, ἡ pobjedaνοέω mislitiνομίζω smatrati, običavatiνόμος, ου, ὁ zakonνόσος, ου, ἡ bolestνόστος, ου, ὁ povratakνοῦς, νοῦ, ὁ pamet; mišljenjeνῦν sadaνύξ, νυκτός, ἡ noć

Ξξενία, ας, ἡ gostoljublje,

gostoprimstvo

ξένος 3 tuđ, stran; supst. stranac, gost

ξίφος, ους, τό mač

Οὅδε, ἥδε, τόδε ovaj, ova, ovoὁδός, οῦ, ἡ putὀδούς, όντος, ὁ zubοἶδα znatiοἰδάω nabujati, nateknutiοἰκεῖος 3 kućni, domaći

οἰκέτης, ου, ὁ ukućanin, robοἰκέω stanovatiοἰκία, ας, ἡ kućaοἶκος, ου, ὁ kućaοἶνος, ου, ὁ vinoοἶς, οἰός, ὁ/ἡ ovcaοἴχομαι otići, otputovatiοἴω, οἴομαι misliti

οἰωνός, οῦ, ὁ ptica (grabežljivica – jastreb, orao)

ὄλεθρος, ου, ὁ propastὀλίγος 3 malenὄλλυμι upropaštavati, kvaritiὅλος 3 čitavὁμοῖος 3 jednakὁμολογέω slagati seὄνειρος, ου, ὁ/ ὄνειρον, τό san

ὄνομα, ατος, τό imeὀνομάζω nazivatiὀνομαστός 3 znamenitὁπλίζω naoružavati

ὁπλίτης, ου, ὁ hoplit – teško naoružani pješak

ὅπλον, ου, τό oružjeὁράω gledatiὀρθός 3 uspravanὀρθόω uspravljati

31

ὁρμάω kretati, tjeratiὄρνις, ιθος, ὁ/ἡ pticaὄρος, ους, τό brdo, planinaὀρχήστρα, ας, ἡ plesišteὅς, ἥ, ὅ koji, koja, kojeὄσιος 3 svetὅσος 3 kolikὀστοῦν, οῦ, τό kostὅτε kadὅτι daοὐ (οὐκ, οὐχ/ί/) neοὐδείς, -μία, -έν nijedanοὐρανός, οῦ, ὁ neboοὖς, ὠτός, τό uhoοὗτος, αὕτη, τοῦτο taj, ta, toὀφθαλμός, οῦ, ὁ okoὄψις, εως, ἡ gledanje, vid, oko

Π

παιδαγωγός, ου, ὁpedagog, odgojitelj, rob koji je odvodio dječake u školu

παιδεία, ας, ἡ odgojπαιδεύω odgajatiπαῖς, παιδός, ὁ/ἡ dijete, dječak, djevojčicaπαίζω igrati se παλαιός 3 star

πάνδημος 2 javni, opći, narodniπαρά (+ dat.),(+ ak.) uz, pokrajπαρασάγγης, ου, ὁ perzijska milja – 5,5 kmπαρασκευάζω priprematiπάρειμι biti prisutanπαρέχω pružati, datiπαρελαύνω prevalitiπαρθένος, ου, ἡ djevica, djevojka

πάροδος, ου, ἡparod, ulazna pjesma kora u tragediji

πᾶς, πᾶσα, πᾶν sav, svakiπάσχω trpjetiπατήρ, πατρός, ὁ otacπατρίς, ίδος, ἡ domovinaπαύω prestatiπεδίον, ίου, τό ravnica

πείθωnagovarati, uvjeravati; med. slušati, pokoravati se

πέμπω slatiπερί (+ gen), (+ dat) oko, oπέρθω razaratiπέτρα, ας, ἡ stijenaπηδάω skakatiπήδημα, τος, τό skokπικρός 3 gorakπίνω piti

32

πίπτω padati; poginutiπιστεύω vjerovatiπίστις, εως, ἡ vjeraπλάζω lutatiπλέω plovitiπλοῖον, ου, τό splav, brodπλουτίζω obogatitiπλοῦτος, ου, ὁ bogatstvoπνέω puhatiποδάρκης 2 brzonogiπόδας ὠκύς brzonogiποιέω činitiποιητής, οῦ, ὁ pjesnikποικίλος 3 šarenπολεμέω ratovatiπολέμιος, ου, ὁ neprijateljπόλεμος, ου, ὁ ratπόλις, εως, ἡ grad, državaπολίτης, ου, ὁ građaninπολλάκις čestoπολυμήχανος 2 domišljat

πολύτροπος 2 lukav, okretan/vješt/ sposoban

πολύς, πολλή, πολύ mnogiπολύφρων, ονος, ὁ mudar, vrlo razboritπορεύομαι putovatiποταμός, οῦ, ὁ rijeka

πότνια, ας, ἡ štovana, časna; gospodarica

πούς, ποδός, ὁ nogaπρᾶγμα, ατος, τό djelo, posaoπράττω činiti, raditiπρεσβύς, εῖα, ύ starπροδότης, ου, ὁ izdajnik

πρόλογος, ου, ὁ prolog, uvodni dio tragedije

πρός (+ dat.) kod; (+ ak.) premaπρῶτος 3 prviπτερόν, οῦ, τό pero, kriloπῦρ, πυρός, τό vatraπύργος, ου, ὁ kula

Ρῥέω tećiῥήτωρ, ορος, ὁ govornikῥίζα, ης, ἡ korijenῥίπτω bacatiῥίς, ῥινός, ἡ nos, rilo

ῥοδοδάκτυλος 2 ružoprst, epitet za Zoru (Ἠώς)

ῥόδον, ου, τό ruža ῥώμη, ης, ἡ snaga

Σσατράπης, ου, ὁ satrap

33

σαφής 2 jasanσῆμα, τος, τό znakσημαίνω označiti, objasnitiσιγάω šutjetiσκεδάννυμι raspršitiσκευή, ῆς, ἡ odijelo, nošnjaσκηνή, ῆς, ἡ šatorσκῆπτρον, ου, τό žezloσκοπέω promatrati, gledatiσός 3 tvojσοφία, ας, ἡ mudrostσοφός 3 mudar; supst. mudracσπείρω sijatiσταθμός, οῦ, ὁ stanica, postaja

στάσιμον, ου, τό stazim, stajaća pjesma kora u tragediji

στέλλω slatiστέμμα, τος, τό povezστέργω voljeti, ljubitiστέφανος, ου, ὁ vijenacστέφω ovjenčatiστῆθος, ους, τό prsa

στήλη, ης, ἡ stup, spomen – stup (nadgrobni)

στόμα, ατος, τό ustaστρατόπεδον, ου, τό vojni taborστρατός, οῦ, ὁ vojskaστρατεύω ratovati

στρατηγέω biti vojskovođaστρατηγός, οῦ, ὁ vojskovođaστρατιά, ᾶς, ἡ vojskaστρατιώτης, ου, ὁ vojnikστράτευμα, ατος, τό vojskaστρέφω okretatiσύ tiσυμμαχία, ας, ἡ savezništvoσύμμαχος, ου, ὁ saveznik, suboracσύν (+ dat) s, saσφαῖρα, ας, ἡ kugla, loptaσχῆμα, τος, τό oblikσχολή, ῆς, ἡ mir, dokolica, školaσῴζω spašavatiσῶμα, ατος, τό tijeloσωτήρ, ῆρος, ὁ spasiteljσωτηρία, ας, ἡ spasσώφρων 2 mudar, razborit

Ττάλας, τάλαινα, τάλαν jadan

τάξις, εως, ἡ red, bojni redτάττω redatiταῦρος, ου, ὁ bikτάφος, ου, ὁ / ταφή, ῆς, ἡ grob

34

ταχύς, εῖα, ύ brzτε iτεῖχος, ους, τό zid(ine)τέκνον, ου, τό dijeteτελευτάω završavatiτελευτή, ῆς, ἡ završetak, kraj τέμνω rezatiτέρπω veselimτέττιξ, ιγος, ὁ cvrčakτέχνη, ης, ἡ umjetnost, vještinaτίθημι stavljatiτίκτω rađatiτιμάω častitiτιμή, ῆς, ἡ čast, cijenaτίς, τί tko?, što?τὶς, τὶ netko, nešto

τολμάω usuditi se; podnositi, trpjeti

τομή, ῆς, ἡ rezanje, rez; odsječeni dioτοξεύω gađati lukom

τόξον, ου, τόpl. luk i strjelice; strjeljač-ka vještina

τόπος, ου, ὁ mjesto, prilikaτράγος, ου, ὁ jaracτραγῳδία, ας, ἡ tragedija, ozbiljna dramaτρέφω hranitiτρέχω trčati

τυγχάνω postići; dogoditi seτύπτω udaratiτυφλός 3 slijepτύχη, ης, ἡ događaj, sudbina, sreća

Υὑβρίζω obijestan bitiὕβρις, εως, ἡ obijestὕδωρ, ὕδατος, τό vodaυἱός, οῦ, ὁ sinὕλη, ης, ἡ šumaὕμνος, ου, ὁ himna, hvalospjevὑμεῖς viὑμέτερος, 3 vaš

ὕπαρχος, ου, ὁ hiparh – namjesnik, upravitelj

ὑπέρ (+ gen.) za, preko, iznad; (+ ak.) preko

ὕπνος, ου, ὁ san

ὑπό (+ gen.) od, ispod, radi; (+ dat.) pod

Φφαίνω pokazivatiφάλαγξ, γγος, ἡ falanga – bojni redφάραγξ, γγος, ἡ gudura, bezdanφάρμακον, ου, τό lijek, otrovφθονέω zavidjeti

35

φθόνος, ου, ὁ zavistφέρω nositi, podnositiφεύγω bježatiφημί govoritiφιλέω voljetiφιλία, ας, ἡ prijateljstvoφίλος 3 drag, mio; supst. prijateljφιλοσοφία, ας, ἡ filozofija, mudrostφιλόσοφος, ου, ὁ filozof, mudracφοβερός 3 strašanφοβέω plašitiφόβος, ου, ὁ strahφοῖβος 3 sjajanφοῖνιξ, ικος, ὁ/ἡ grimizan; grimizna bojaφονεύς, έως, ὁ ubojicaφονεύω ubiti

φρήν, φρενός, ἡ srce, duša, um, razum; mišljenje

φρονέω mislitiφυγή, ῆς, ἡ bijegφυλάττω čuvatiφύλαξ, κός, ὁ čuvarφυλακή, ῆς, ἡ stražaφύλλον, ου, τό listφύσις, εως, ἡ prirodaφυτεύω saditiφυτόν, οῦ, τό biljka

φύω roditiφωνέω govoritiφωνή, ῆς, ἡ glasφῶς, φωτός, τό svjetlost

Χχαίρω radovati se, pozdravljatiχαλεπός 3 težakχαλκοῦς, ῆ, οῦν mjedenχαλκοκορυστής, οῦ, ὁ oklopnik

χάρις, ιτος, ἡ ljubav, milostχειμών, ῶνος, ὁ/ χεῖμα, τος, τό zima

χείρ, χειρός, ἡ rukaχέω lijevatiχθών, χθονός, ἡ zemlja

χιτών, ῶνος, ὁhiton – haljina bez rukava; oklop

χορεύω plesatiχορηγός, ου, ὁ horeg, vođa koraχορός, οῦ kolo, ples, korχράομαι upotrebljavati, trebatiχρή trebaχρῆμα, ατος, τό stvar; pl. imutak, novacχρήσιμος 3 i 2/ χρηστός, 3 koristan

χρίω mazati

36

χρόνος, ου, ὁ vrijemeχρυσοῦς, ῆ, οῦν zlatanχρυσός, οῦ, ὁ zlatoχρῶμα, τος, τό bojaχρώς, χρωτός, ὁ kožaχώρα, ας, ἡ prostor, mjesto, zemljaχωρέω maknuti se, ići naprijedχῶρος, ου, ὁ mjesto, zemlja, kraj

Ψψευδής 2 lažanψεῦδος, ους, τό lažψεύδω varati; med. lagatiψηφίζομαι glasovati

ψήφισμα, τος τό zaključak ψῆφος, ου, ἡ kamenčić za glasovanjeψιλός 3 ćelavψυχή, ῆς, ἡ duša

Ωᾠδή, ῆς, ἡ pjesmaὠκύς, εῖα, ύ brzὠλένη, ης, ἡ lakatὦμος, ου, ὁ pleća, rameὥρα, ας, ἡ dobaὡς kako, kao, jer, kadὤψ, ὠπός oko, vid, lice (kod

Homera)

37

9.1.1. Imena

AἈγαμέμνων, ονος, ὁ Agamemnon, mikenski kralj, vođa Grka pod TrojomἈθηνᾶ, ᾶς, ἡ Atena, božicaἈθῆναι, ῶν, αἱ Atena, grad u AticiἈθηναῖος, 3 atenski; supst. AtenjaninΑἴας, αντος, ὁ AjantἌιδης, ου, ὁ Had, bog podzemlja; personifikacija za podzemni svijetΑἰγεύς, έως, ὁ Egej, atenski kralj, otac Tezejev; po njemu nazvano Egejsko moreΑἴγισθος, ου, ὁ Egist, Agamemnonov bratić, s Klitemnestrom ubio AgamemnonaΑἴγυπτος, ου, ἡ Egipat, zemlja na NiluΑἰσχύλος, ου, ὁ Eshil, grčki tragičarἈκαδήμεια, ας, ἡ Akademija, Platonova školaἈλέξανδρος, ου, ὁ Aleksandar (Veliki); drugo ime za ParisaἈλκαῖος, ου, ὁ Alkej, lirski pjesnikἈνδρομάχη, ης, ἡ Andromaha, Hektorova ženaἈντιγόνη, ης, ἡ Antigona, Edipova i Jokastina kćiἈπόλλων, ωνος, ὁ Apolon, sin Zeusa i Lete, bog proricanjaἈργοναῦται, ῶν, οἱ ArgonautiἌργος, ους, τό Arg, grad u ArgolidiἌρης, εως, ὁ Ares, bog rata

Ἀριάδνη, ης, ἡ Arijadna, kretska kraljevna; Minosova kći; pomogla Jazonu ući u labirint

Ἀρίων, oνος, ὁ Arion, slavni pjesnik s LezbaἈριστοτέλης, ους, ὁ Aristotel, grčki filozofἈρταξέρξης, ου, ὁ Artakserkso, Kserksov brat

38Ἄρτεμις, ιδος, ἡ Artemida, božica lovaἈστυάναξ, ακτος, ὁ Astijanakt, sin Hektora i AndromaheἈσκληπιός, οῦ, ὁ Asklepije, bog liječništvaἈτρείδης, ου, ὁ Atrejević, Agamemnon i MenelajἈττική, ῆς, ἡ Atika, pokrajina u Grčkoj (Atena gl. grad)Ἀφροδίτη, ης, ἡ Afrodita, božica ljubavi i ljepote, Apolonova sestra Ἀχαιοί, ῶν, οἱ Ahejci, GrciἈχιλλεύς, έως, ὁ Ahilej, sin Peleja i Tetide, vođa Mirmidonaca, najveći grčki junak

ΒΒάκχος, ου, ὁ Bakho, epitet DionizovΒοιωτία, ας, ἡ Beotija, pokrajina u sjeverozapadnoj Grčkoj

ΔΔαναΐδες, ΐδων, αἱ Danaide, Danajeve kćeriΔαναοί, ῶν, οἱ Danajci, GrciΔαίδαλος, ου, ὁ Dedal, atenski arhitekt, graditelj poznatoga labirinta na KretiΔαρεῖος, ου, ὁ Darije, perzijski kraljΔελφοί, ων, οἱ Delfi, Apolonovo proročište u pokrajini Fokidi

Δῆλος, ου, ἡ Del, kikladski otok u Egejskome moru; rodno mjesto Apolona i Arte-mide

Δημήτηρ, Δήμητρος, ἡ Demetra, zaštitnica žita, Perzefonina majkaΔημοσθένης, ους, ὁ Demosten, grčki govornikΔιομήδης, ους, ὁ Diomed, junak pod TrojomΔιόνυσος (Διώνυσος), ου, ὁ Dioniz, sin Zeusa i Semele, bog vinove loze; zaštitnik tragedijeΔιονύσια, ων, τά Dionizije, svetkovine u čast Dioniza

39

ΕἙκάβη, ης, ἡ Hekaba, Prijamova supruga, trojanska kraljicaἝκτωρ, ορος, ὁ Hektor, sin Prijama i Hekabe, najveći trojanski junakἙλλάς, άδος, ἡ GrčkaἝλλην, ηνος, ὁ GrkἙλληνικός 3 grčkiἙλένη, ης, ἡ Helena, kći Zeusa i Lede, žena MenelajevaἘπίδαυρος, ου, ἡ Epidaur, grad u Argolidi sa znamenitim kazalištemἘπιμηθεύς, έως, ὁ Epimetej, Prometejev bratἜρις, ιδος, ἡ Erida, božica srdžbeἙρμῆς, οῦ, ὁ Hermo, sin Zeusa i Maje, glasnik bogovaἜρως, ωτος, ὁ Eros, bog ljubaviἘφιάλτης, ου, ὁ Efijalt, izdajica grčke vojske u bitci kod TermopilaΕὐριδίκη, ης, ἡ Euridika, Orfejeva ženaΕὐριπίδης, ου, ὁ Euripid, grčki tragičarΕὐρύκλεια, ας, ἡ Eurikleja, ključarica u Odisejevoj kućiΕὐρώπη, ης, ἡ Europa, kći Feniksova; djevojka koju je Zeus oteo i odnio na Kretu

ΖΖεύς, Διός, ὁ Zeus, vrhovni grčki bog

ΗἨλέκτρα, ας, ἡ Elektra, kći Agamemnona i KlitemnestreἭλιος, ίου, ὁ Helije, kralj SuncaἭρα, ας, ἡ Hera, Zeusova sestra i suprugaἩρακλῆς, κλέους, ὁ Heraklo, najveći grčki junak, sin Zeusa i Alkmene

40

Ἡρόδοτος, ου, ὁ Herodot, grčki povjesničar (rodom iz Halikarnasa)Ἥφαιστος, ου, ὁ Hefest, sin Zeusa i Here, kovač i oružar bogovaἨχώ, οῦς, ἡ Jeka (personificirana boginja jeke)

ΘΘεμιστοκλῆς, έους, ὁ Temistoklo, atenski vojskovođaΘῆβαι, ῶν, αἱ Teba, grad u BeotijiΘησεύς, έως, ὁ Tezej, atenski kraljΘουκυδίδης, ου, ὁ Tukidid, grčki povjesničarΘρᾴκη, ης, ἡ/Θρᾴκιος 3 Trakija, pokrajina u sjevernoj Grčkoj/Trački

Φιλοκτήτης, ου, ὁ Filoktet, glasoviti strijelac iz Trojanskoga rata; posjedovao Heraklov luk i strijele

ΙἸάσων, ονος, ὁ Jazon, vođa ArgonautaἸησοῦς, οῦ, ὁ IsusἸθάκη, ης, ἡ Itaka, otok u Jonskome moru, Odisejeva domovinaἼλιον, ίου, τό Ilij, TrojaἹππόλυτος, ου, ο Hipolit, sin Tezejev, Fedrin posinakἸσμήνη, ης, ἡ Ismena, sestra AntigoninaἼσσα, ης, ἡ VisἸφιγένεια, ας, ἡ Ifigenija, kći Agamemnona i Klitemnestre

ΚΚαλυψώ, οῦς, ἡ Kalipsa, kći Atlantova, nimfa, živjela na otoku OgigijiΚάλχας, άντος, ὁ Kalhant, vračΚίρκη, ης, ἡ Kirka, kći Helija i Perse, nimfa, čarobnica s otoka Eeje

41

Κλυταιμνήστρα, ας, ἡ Klitemnestra, Agamemnonova ženaΚρέων, οντος, ὁ Kreont, kralj Tebe nakon Lajeve smrtiΚρήτη, ης, ἡ Kreta, otok u Egejskome moruΚύκλωψ, ωπος, ὁ KiklopΚῦρος, ου, ὁ Kir, perzijski vladar

ΛΛάιος, ίου, ὁ Laj, tebanski kralj, Edipov otacΛέσβος, ου, ἡ Lezb, otok u Egejskome moru, rodno mjesto SapfeΛεωνίδας, ου, ὁ Leonida, spartanski zapovjednik u Termopilskoj bitciΛητώ, οῦς, ἡ Leta, majka Apolona i Artemide

ΜΜήδεια, ας, ἡ Medeja, Jazonova ženaΜῆδος, ου, ὁ Međanin (Perzijanac)Μίμνερμος, ου, ὁ Mimnermo, elegijski pjesnikΜοῦσα, ης, ἡ MuzaΜυκῆναι, ῶν, αἱ Mikena, grad u Argolidi, Agamemnonova prijestolnica

ΝΝάξος, ου, ἡ Naks, kikladski otok u Egejskome moru; mjesto odakle je

Dioniz oteo ArijadnuΝαυσικάα, ας, ἡ Nausikaja, feačka princezaΝέστωρ, ορος, ὁ Nestor, najstariji i najmudriji junak u Trojanskome ratuΝίκη, ης, ἡ Nika, pridjevak Atene

42

ΞΞενοφῶν, ῶντος, ὁ Ksenofont, grčki povjesničarΞέρξης, ου, ὁ Kserkso, sin Darijev; kralj Perzije

ΟὈδυσσεύς, έως, ὁ Odisej, sin Laertov, kralj ItakeΟἰδίπους, ποδος, ὁ Edip, sin Laja i Jokaste, mitski junak Ὄλυμπος, ου, ὁ Olimp, planina u Tesaliji, mitsko sjedište bogovaὈλυμπία, ας, ἡ Olimpija, grad u Elidi; Zeusovo svetišteὍμηρος, ου, ὁ Homer, grčki pjesnikὈρέστης, ου, ὁ Orest, sin Agamemnona i Klitemnestre

ΠΠαλλάς, άδος, ἡ Palada (Atena)Πάρις, ιδος/ιος, ὁ Paris, trojanski kraljevićΠαρνασσός, οῦ, ὁ Parnas, planina u Fokidi (prebivalište Muza)Πάρος, ου, ἡ Par, kikladski otok u Egejskome moruΠαρύσατις, ιδος, ἡ Parisatida, žena Darija, perzijskoga kraljaΠάτροκλος, ου, ὁ Patroklo, Ahilejev vjerni prijateljΠερικλῆς, έους, ὁ Periklo, atenski državnikΠηληιάδης, ου, ὁ Pelejević, Ahilejev nadimakΠηνελόπη, ης, ἡ Penelopa, Odisejeva vjerna suprugaΠίνδαρος, ου, ὁ Pindar, lirski pjesnikΠλάτων, ωνος, ὁ Platon, grčki filozofΠολύφημος, ου, ὁ Polifem, KiklopΠολυνείκης, ου, ὁ Polinik, Antigonin brat

43

Ποσειδῶν, ώνος, ὁ Posejdon, bog moraΠρίαμος, ου, ὁ Prijam, trojanski kraljΠρομηθεύς, έως, ὁ Prometej Πρωταγόρας, ου, ὁ Protagora, grčki sofist

ΡΡόδος, ου, ἡ Rod, otok u Egejskome moruῬώμη, ης, ἡ Rim, grad u Italiji

ΣΣάμος, ου, ἡ Sam, otok u Egejskome moruΣαπφώ, οῦς, ἡ Sapfo, lirska pjesnikinja s LezbaΣοφοκλῆς, έους, ὁ Sofoklo, grčki tragičar

Σπάρτη, ης, ἡ Sparta, pokrajina i istoimeni grad u Lakedemonu; prijestolnica Menelajeva

Συκελία, ας, ἡ SicilijaΣωκράτης, ους, ὁ Sokrat

ΤΤειρεσίας, ου, ὁ Tiresija, tebanski vračΤηλέμαχος, ου, ὁ Telemah, sin Odiseja i PenelopeΤισσαφέρνης, ου, ὁ Tisaferno, perzijski satrapΤροία, ας, ἡ TrojaΤρῶες, Τρώων, οἱ TrojanciΤυρταῖος, ου, ὁ Tirtej, elegijski pjesnik

44

ΦΦάρος, ου, ἡ Hvar, kolonija Grka s otoka ParaΦοῖβος, ου, ὁ Feb (Apolon)

ΧΧριστός, οῦ, ὁ Krist, Pomazanik

469.2. Tablice glagola

9.2.1. Glagoli prema završnome glasu osnove (verba vocalia, verba muta i verba liquida)

PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG. PRID.

θηράω loviti θηρα- θηράσω ἐθήρασα τεθήρακα τεθήραμαι ἐθηράθην θηρατός

τιμάω častiti τιμα- τιμήσω ἐτίμησα τετίμηκα τετίμημαι ἐτιμήθην τιμητός

ποιέω činiti ποιε- ποιήσω ἐποίησα πεποίηκα πεποίημαι ἐποιήθην ποιητός

δουλόω zarobljavati δουλο- δουλώσω ἐδούλωσα δεδούλωκα δεδούλωμαι ἐδουλώθην δουλωτός

καλέω zvati καλε-/κλη- καλῶ ἐκάλεσα κέκληκα κέκλημαι ἐκλήθην κλητός

κελεύω zapovijedati κελευ- κελεύσω ἐκέλευσα κεκέλευκα κεκέλευσμαι ἐκελεύσθην κελευστός

ἀκούω čuti ἀκου- ἀκούσομαι ἤκουσα ἀκήκοα (ἤκουσμαι) (ἠκούσθην) ἀκουστός

ἄγω voditi ἀγ- ἄξω ἤγαγον ἦχα ἦγμαι ἤχθην ἀκτός

φεύγω bježati φυγ- φεύξομαι ἔφυγον πέφευγα

ἄρχω vladati ἀρχ- ἄρξω ἦρξα ἦρχα ἦργμαι ἤρχθην ἀρκτός

πράττω raditi, činiti πραγ- πράξω ἔπραξα πέπραγα πέπραγμαι ἐπράχθην πρακτός

τάττω redati ταγ- τάξω ἔταξα τέταχα τέταγμαι ἐτάχθην τακτός

πέμπω slati πεμπ- πέμψω ἔπεμψα πέπομφα πέπεμμαι ἐπέμφθην πεμπτός

γράφω pisati γραφ- γράψω ἔγραψα γέγραφα γέγραμμαι ἐγράφην γραπτός

βλάπτω škoditi βλαβ- βλάψω ἔβλαψα βέβλαφα βέβλαμμαι ἐβλάβην βλαπτός

θάπτω pokapati ταφ- θάψω ἔθαψα (τέταφα) τέθαμμαι ἐτάφην θαπτός

κόπτω udarati κοπ- κόψω ἔκοψα κέκοφα κέκομμαι ἐκόπην κοπτός

ῥίπτω bacati ῥιπ- ῥίψω ἔρριψα ἔρριφα ἔρριμαι ἐρρίφθην ῥιπτός

κλέπτω krasti κλεπ- κλέψω ἔκλεψα κέκλοφα κέκλεμμαι ἐκλάπην κλεπτός

τρέφω hraniti τρεφ- θρέψω ἔθρεψα τέτροφα τέθραμμαι ἐτράφην θρεπτόςπείθω

πείθομαιnagovarati,

slušati πιθ-πείσω

πείσομαι ἔπεισαπέπεικαπέποιθα πέπεισμαι ἐπείσθην πειστός

ψεύδωψεύδομαι

varatilagati ψευδ-

ψεύσωψεύσομαι

ἔψευσαἐψευσάμην ἔψευκα ἔψευσμαι ἐψεύσθην ψευστός

47

9.2. Tablice glagola

9.2.1. Glagoli prema završnome glasu osnove (verba vocalia, verba muta i verba liquida)

PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG. PRID.

θηράω loviti θηρα- θηράσω ἐθήρασα τεθήρακα τεθήραμαι ἐθηράθην θηρατός

τιμάω častiti τιμα- τιμήσω ἐτίμησα τετίμηκα τετίμημαι ἐτιμήθην τιμητός

ποιέω činiti ποιε- ποιήσω ἐποίησα πεποίηκα πεποίημαι ἐποιήθην ποιητός

δουλόω zarobljavati δουλο- δουλώσω ἐδούλωσα δεδούλωκα δεδούλωμαι ἐδουλώθην δουλωτός

καλέω zvati καλε-/κλη- καλῶ ἐκάλεσα κέκληκα κέκλημαι ἐκλήθην κλητός

κελεύω zapovijedati κελευ- κελεύσω ἐκέλευσα κεκέλευκα κεκέλευσμαι ἐκελεύσθην κελευστός

ἀκούω čuti ἀκου- ἀκούσομαι ἤκουσα ἀκήκοα (ἤκουσμαι) (ἠκούσθην) ἀκουστός

ἄγω voditi ἀγ- ἄξω ἤγαγον ἦχα ἦγμαι ἤχθην ἀκτός

φεύγω bježati φυγ- φεύξομαι ἔφυγον πέφευγα

ἄρχω vladati ἀρχ- ἄρξω ἦρξα ἦρχα ἦργμαι ἤρχθην ἀρκτός

πράττω raditi, činiti πραγ- πράξω ἔπραξα πέπραγα πέπραγμαι ἐπράχθην πρακτός

τάττω redati ταγ- τάξω ἔταξα τέταχα τέταγμαι ἐτάχθην τακτός

πέμπω slati πεμπ- πέμψω ἔπεμψα πέπομφα πέπεμμαι ἐπέμφθην πεμπτός

γράφω pisati γραφ- γράψω ἔγραψα γέγραφα γέγραμμαι ἐγράφην γραπτός

βλάπτω škoditi βλαβ- βλάψω ἔβλαψα βέβλαφα βέβλαμμαι ἐβλάβην βλαπτός

θάπτω pokapati ταφ- θάψω ἔθαψα (τέταφα) τέθαμμαι ἐτάφην θαπτός

κόπτω udarati κοπ- κόψω ἔκοψα κέκοφα κέκομμαι ἐκόπην κοπτός

ῥίπτω bacati ῥιπ- ῥίψω ἔρριψα ἔρριφα ἔρριμαι ἐρρίφθην ῥιπτός

κλέπτω krasti κλεπ- κλέψω ἔκλεψα κέκλοφα κέκλεμμαι ἐκλάπην κλεπτός

τρέφω hraniti τρεφ- θρέψω ἔθρεψα τέτροφα τέθραμμαι ἐτράφην θρεπτόςπείθω

πείθομαιnagovarati,

slušati πιθ-πείσω

πείσομαι ἔπεισαπέπεικαπέποιθα πέπεισμαι ἐπείσθην πειστός

ψεύδωψεύδομαι

varatilagati ψευδ-

ψεύσωψεύσομαι

ἔψευσαἐψευσάμην ἔψευκα ἔψευσμαι ἐψεύσθην ψευστός

48

PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG. PRID.

γυμνάζω vježbati γυμναδ- γυμνάσω ἐγύμνασα γεγύμνακα γεγύμνασμαι ἐγυμνάσθην γυμναστός

σῴζω spašavati σῳδ-,σω- σώσω ἔσωσα σέσωκα σέσῳσμαι ἐσώθην ἄ-σωτος

καθαίρω čistiti καθαρ- καθαρῶ ἐκάθηρα κεκάθαρκα κεκάθαρμαι ἐκαθάρθην καθαρτόςφαίνω

φαίνομαιpokazivati

pokazivati se φαν-φανῶ

φανοῦμαι ἔφηναπέφαγκαπέφηνα πέφασμαι

ἐφάνθηνἐφάνην ἄ-φαντος

ἀγγέλλω javljati ἀγγελ- ἀγγελῶ ἤγγειλα ἤγγελκα ἤγγελμαι ἠγγέλθην ἀγγελτός

στέλλω slati στελ- στελῶ ἔστειλα ἔσταλκα ἔσταλμαι ἐστάλην σταλτέον

σπείρω sijati σπερ- σπερῶ ἔσπειρα ἔσπαρκα ἔσπαρμαι ἐσπάρην σπαρτός

διαφθείρω kvariti δια-φθερ- διαφθερῶ διέφθειρα διέφθαρκα διέφθαρμαι διεφθάρην ἀδιάφθαρτος

ἀποκτείνω ubijati ἀπο-κτεν- ἀποκτενῶ ἀπέκτεινα ἀπέκτονα

ἐγείρω buditi ἐγερ- ἐγερῶ ἤγειρα ἐγρήγορα ἠγέρθην

κρίνω suditi κριν- κρινῶ ἔκρινα κέκρικα κέκριμαι ἐκρίθην κριτός

βάλλω bacati βαλ-/ βλη- βαλῶ ἔβαλον βέβληκα βέβλημαι ἐβλήθην βλητός

49

PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG. PRID.

γυμνάζω vježbati γυμναδ- γυμνάσω ἐγύμνασα γεγύμνακα γεγύμνασμαι ἐγυμνάσθην γυμναστός

σῴζω spašavati σῳδ-,σω- σώσω ἔσωσα σέσωκα σέσῳσμαι ἐσώθην ἄ-σωτος

καθαίρω čistiti καθαρ- καθαρῶ ἐκάθηρα κεκάθαρκα κεκάθαρμαι ἐκαθάρθην καθαρτόςφαίνω

φαίνομαιpokazivati

pokazivati se φαν-φανῶ

φανοῦμαι ἔφηναπέφαγκαπέφηνα πέφασμαι

ἐφάνθηνἐφάνην ἄ-φαντος

ἀγγέλλω javljati ἀγγελ- ἀγγελῶ ἤγγειλα ἤγγελκα ἤγγελμαι ἠγγέλθην ἀγγελτός

στέλλω slati στελ- στελῶ ἔστειλα ἔσταλκα ἔσταλμαι ἐστάλην σταλτέον

σπείρω sijati σπερ- σπερῶ ἔσπειρα ἔσπαρκα ἔσπαρμαι ἐσπάρην σπαρτός

διαφθείρω kvariti δια-φθερ- διαφθερῶ διέφθειρα διέφθαρκα διέφθαρμαι διεφθάρην ἀδιάφθαρτος

ἀποκτείνω ubijati ἀπο-κτεν- ἀποκτενῶ ἀπέκτεινα ἀπέκτονα

ἐγείρω buditi ἐγερ- ἐγερῶ ἤγειρα ἐγρήγορα ἠγέρθην

κρίνω suditi κριν- κρινῶ ἔκρινα κέκρικα κέκριμαι ἐκρίθην κριτός

βάλλω bacati βαλ-/ βλη- βαλῶ ἔβαλον βέβληκα βέβλημαι ἐβλήθην βλητός

509.2.2. Glagoli na –μι

PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG. PRID.

τίθημι metati τι-θε- θήσω ἔθηκα τέθηκα ἐτέθην θετός

δίδωμι dati δι-δο- δώσω ἔδωκα δέδωκα δέδομαι ἐδόθην δοτός

ἵημι slati ἱ-ε- ἥσω ἧκα εἷκα εἷμαι εἵθην ἑτός

ἵστημι stavljati ἱ-στα- στήσωστήσομαιἔστησαἔστην ἕστηκα ἐστάθην

φημί govoriti φα- φήσω ἔφησα

δείκνυμι pokazivati δεικ- δείξω ἔδειξα δέδειχα δέδειγμαι ἐδείχθην

κέραννυμι miješati κερα-/ κρα- κερῶ, -ᾷς ἐκέρασα κέκραμαι ἐκράθηνσβέννυμι

σβέννυμαι gasitiσβεσ-σβη-

σβέσωσβήσομαι

ἔσβεσαἔσβην ἔσβηκα ἔσβεσμαι ἐσβέσθην

ζεύγνυμι spajati ζευγ-/ ζυγ- ζεύξω ἔζευξα ἔζευγμαι ἐζεύχθην (ἐζύγην)

μείγνυμι miješati μειγ-/ μιγ- μείξω ἔμειξα μέμειγμαι ἐμείχθην (ἔμιγην)

ἀπόλλυμι upropaštavati ὀλε- ἀπολῶ ἀπώλεσα ἀπολώλεκα

ἀπόλλυμαι propadati ἀπολοῦμαι ἀπωλόμην ἀπόλωλα

51

9.2.2. Glagoli na –μι

PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG. PRID.

τίθημι metati τι-θε- θήσω ἔθηκα τέθηκα ἐτέθην θετός

δίδωμι dati δι-δο- δώσω ἔδωκα δέδωκα δέδομαι ἐδόθην δοτός

ἵημι slati ἱ-ε- ἥσω ἧκα εἷκα εἷμαι εἵθην ἑτός

ἵστημι stavljati ἱ-στα- στήσωστήσομαιἔστησαἔστην ἕστηκα ἐστάθην

φημί govoriti φα- φήσω ἔφησα

δείκνυμι pokazivati δεικ- δείξω ἔδειξα δέδειχα δέδειγμαι ἐδείχθην

κέραννυμι miješati κερα-/ κρα- κερῶ, -ᾷς ἐκέρασα κέκραμαι ἐκράθηνσβέννυμι

σβέννυμαι gasitiσβεσ-σβη-

σβέσωσβήσομαι

ἔσβεσαἔσβην ἔσβηκα ἔσβεσμαι ἐσβέσθην

ζεύγνυμι spajati ζευγ-/ ζυγ- ζεύξω ἔζευξα ἔζευγμαι ἐζεύχθην (ἐζύγην)

μείγνυμι miješati μειγ-/ μιγ- μείξω ἔμειξα μέμειγμαι ἐμείχθην (ἔμιγην)

ἀπόλλυμι upropaštavati ὀλε- ἀπολῶ ἀπώλεσα ἀπολώλεκα

ἀπόλλυμαι propadati ἀπολοῦμαι ἀπωλόμην ἀπόλωλα

529.2.3. Glagoli s osobitom tvorbom oblika

PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. NAPOMENA

ἀγορεύω govoriti ἀγορευ-/ἐπ- ἐρῶ εἶπον εἴρηκα εἴρημαι ἐρρήθην VIII. raz.

αἱρέω uzimati αἱρε-/ἑλ- αἱρήσω εἷλον ᾕρηκα ᾕρημαι ᾑρέθην VIII. raz

ἁλίσκομαι bivati uhvaćen ἁλω- ἁλώσομαι ἑάλων ἑάλωκα VI. raz.

ἁμαρτάνω griješiti ἁμαρτε- ἁμαρτήσομαι ἥμαρτον ἡμάρτηκα ἡμάρτημαι ἡμαρτήθην V. raz.

ἀναλίσκω trošiti ἀναλο- ἀναλώσω ἀνήλωσα ἀνήλωκα ἀνήλωμαι ἀνηλώθην VI. raz.

ἀποθνῄσκω umirati θαν/θνη- ἀποθανοῦμαι ἀπέθανον τέθνηκα VI. raz.

αὐξάνω povećavati αὐξε- αὐξήσω ηὔξησα ηὔξηκα ηὔξημαι ηὐξήθην V. raz.

ἀφικνέομαι odlaziti ἱκ- ἀφίξομαι ἀφικόμην ἀφίγμαι V. raz.

βαίνω ići βα/βη- βήσομαι ἔβην βέβηκα V. raz.

βούλομαι željeti βουλε- βουλήσομαι βεβούλημαι ἐβουλήθην VII. raz.

γηράσκω starjeti γηρα- γηράσομαι ἐγήρασα γεγήρακα VI. raz.

γίγνομαι postajati γενε- γενήσομαι ἐγενόμην γέγονα (γεγένημαι) VII. raz.

γιγνώσκω poznavati γνω- γνώσομαι ἔγνων ἔγνωκα ἔγνωσμαι ἐγνώσθην VI. raz.

δεῖ treba δεε- δεήσει ἐδέησε δεδέηκε VII. raz.

δέομαι trebati, moliti δεε- δεήσομαι δεδέημαι ἐδεήθην VII. raz.

δίδάσκω poučavati διδαχ- διδάξω ἐδίδαξα δεδίδαχα δεδίδαγμαι ἐδιδάχθην VI. raz.

δοκέω misliti δοκε- δόξω ἔδοξα δέδοκται VII. raz.

ἐλαύνω goniti ἐλαυ/ἐλα- ἐλῶ ἤλασα ἐλήλακα ἐλήλαμαι ἠλάθην V. raz.

ἐθέλω željeti ἐθελε- ἐθελήσω ἠθέλησα ἠθέληκα VII. raz.

ἕπομαι slijediti ἑπ-/σεπ- ἕψομαι ἑσπόμην VIII. raz.

ἔρχομαι ići ἐρχ-/ἐλθ- εἶμι ἦλθον ἐλήλυθαἥκω VIII. raz.

ἐσθίω jesti ἐσθι-/ἐδ-/φαγ- ἔδομαι ἔφαγον VIII. raz.

εὑρίσκω nalaziti εὑρε- εὑρήσω ηὗρον ηὕρηκα ηὕρημαι ηὑρέθην VI. raz.

53

9.2.3. Glagoli s osobitom tvorbom oblika

PREZENT ZNAČENJE OSNOVA FUTUR AORIST PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. NAPOMENA

ἀγορεύω govoriti ἀγορευ-/ἐπ- ἐρῶ εἶπον εἴρηκα εἴρημαι ἐρρήθην VIII. raz.

αἱρέω uzimati αἱρε-/ἑλ- αἱρήσω εἷλον ᾕρηκα ᾕρημαι ᾑρέθην VIII. raz

ἁλίσκομαι bivati uhvaćen ἁλω- ἁλώσομαι ἑάλων ἑάλωκα VI. raz.

ἁμαρτάνω griješiti ἁμαρτε- ἁμαρτήσομαι ἥμαρτον ἡμάρτηκα ἡμάρτημαι ἡμαρτήθην V. raz.

ἀναλίσκω trošiti ἀναλο- ἀναλώσω ἀνήλωσα ἀνήλωκα ἀνήλωμαι ἀνηλώθην VI. raz.

ἀποθνῄσκω umirati θαν/θνη- ἀποθανοῦμαι ἀπέθανον τέθνηκα VI. raz.

αὐξάνω povećavati αὐξε- αὐξήσω ηὔξησα ηὔξηκα ηὔξημαι ηὐξήθην V. raz.

ἀφικνέομαι odlaziti ἱκ- ἀφίξομαι ἀφικόμην ἀφίγμαι V. raz.

βαίνω ići βα/βη- βήσομαι ἔβην βέβηκα V. raz.

βούλομαι željeti βουλε- βουλήσομαι βεβούλημαι ἐβουλήθην VII. raz.

γηράσκω starjeti γηρα- γηράσομαι ἐγήρασα γεγήρακα VI. raz.

γίγνομαι postajati γενε- γενήσομαι ἐγενόμην γέγονα (γεγένημαι) VII. raz.

γιγνώσκω poznavati γνω- γνώσομαι ἔγνων ἔγνωκα ἔγνωσμαι ἐγνώσθην VI. raz.

δεῖ treba δεε- δεήσει ἐδέησε δεδέηκε VII. raz.

δέομαι trebati, moliti δεε- δεήσομαι δεδέημαι ἐδεήθην VII. raz.

δίδάσκω poučavati διδαχ- διδάξω ἐδίδαξα δεδίδαχα δεδίδαγμαι ἐδιδάχθην VI. raz.

δοκέω misliti δοκε- δόξω ἔδοξα δέδοκται VII. raz.

ἐλαύνω goniti ἐλαυ/ἐλα- ἐλῶ ἤλασα ἐλήλακα ἐλήλαμαι ἠλάθην V. raz.

ἐθέλω željeti ἐθελε- ἐθελήσω ἠθέλησα ἠθέληκα VII. raz.

ἕπομαι slijediti ἑπ-/σεπ- ἕψομαι ἑσπόμην VIII. raz.

ἔρχομαι ići ἐρχ-/ἐλθ- εἶμι ἦλθον ἐλήλυθαἥκω VIII. raz.

ἐσθίω jesti ἐσθι-/ἐδ-/φαγ- ἔδομαι ἔφαγον VIII. raz.

εὑρίσκω nalaziti εὑρε- εὑρήσω ηὗρον ηὕρηκα ηὕρημαι ηὑρέθην VI. raz.

54

ἔχω imati ἐχ-/σχ- ἕξω / σχήσω ἔσχον ἔσχηκα ἔσχημαι VIII. raz.

ζάω / βιόω živjeti ζα-/ βιω- βιώσομαι ἐβίων βεβίωκα VIII. raz.καθίζω

καθίζομαι sjediti ἱδ-/ἑδ-/ἡ-καθιῶ

καθεδοῦμαιἐκάθισα

ἐκαθεζόμην κάθημαι VIII. raz.

λαμβάνω uzimati λαβ/ληβ- λήψομαι ἔλαβον εἴληφα εἴλημμαι ἐλήφθην V. raz.

λανθάνω biti skriven λαθ/ληθ- λήσω ἔλαθον λέληθα V. raz.

λέγω govoriti λεγ- λέξω ἔλεξα λέλεγμαι ἐλέχθην VIII. raz.

μανθάνω učiti μαθε- μαθήσομαι ἔμαθον μεμάθηκα V. raz.

μάχομαι boriti se μαχε- μαχοῦμαι ἐμαχεσάμην μεμάχημαι VII. raz.

μέλει μοι brine me μελε- μελήσει ἐμέλησε μεμέληκε VII. raz.

μέλλω željeti μελλε- μελλήσω ἐμέλλησα VII. raz.

μένω ostajati μενε- μενῶ ἔμεινα μεμένηκα VII. raz.

μιμνῄσκω opominjati μνη- μνήσω ἔμνησα μέμνημαι ἐμνήσθην VI. raz.

νέμω dijeliti νεμε- νεμῶ ἔνειμα νενέμηκα νενέμημαι ἐνεμήθην VII. raz.

οἴομαι misliti οἰε- οἰήσομαι ᾠήθην VII. raz.

ὁράω gledati ὁρα-/ὀπ-/ἰδ- ὄψομαι εἶδον ἑώρακαὄπωπαἑώραμαι

ὦμμαι ὤφθην VIII. raz.

ὀφείλω koristiti ὀφελ- ὀφειλήσω ὤφελον VII. raz.παίω

πλήττω udarati παι-/πληγ-/πλαγ-παίσωπλήξω

ἔπαισαἔπληξα πέπαικα πέπληγμαι

ἐπλήγηνἐπλάγην VIII. raz.

πάσχω trpiti πασχ-/παθ- πείσομαι ἔπαθον πέπονθα VIII. raz.

πίνω piti πιν-/πι-/πο- πίομαι ἔπιον πέπωκα πέπομαι ἐπόθην VIII. raz.

πίπτω padati πετ-/πεσ-/πτω- πεσοῦμαι ἔπεσον πέπτωκα VIII. raz.

πυνθάνομαι doznavati πυθ/πευθ- πεύσομαι ἐπυθόμην πέπυσμαι V. raz.

τρέχω trčati τρεχ-/δραμε- δραμοῦμαι ἔδραμον δεδράμηκα VIII. raz.

τυγχάνω pogađati τυχε/τευχ- τεύξομαι ἔτυχον τετύχηκα V. raz.

φέρω nositi φερ-/οἰ-/ἐνεγκ- οἴσω ἤνεγκονἤνεγκα ἐνήνοχα ἐνήνεγμαι ἠνέχθην VIII. raz.

55

ἔχω imati ἐχ-/σχ- ἕξω / σχήσω ἔσχον ἔσχηκα ἔσχημαι VIII. raz.

ζάω / βιόω živjeti ζα-/ βιω- βιώσομαι ἐβίων βεβίωκα VIII. raz.καθίζω

καθίζομαι sjediti ἱδ-/ἑδ-/ἡ-καθιῶ

καθεδοῦμαιἐκάθισα

ἐκαθεζόμην κάθημαι VIII. raz.

λαμβάνω uzimati λαβ/ληβ- λήψομαι ἔλαβον εἴληφα εἴλημμαι ἐλήφθην V. raz.