26
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Srednjobosanski kanton Srednja tehnička škola “ Bugojno “ Tehničar drumskog saobračaja MATURSKI RAD Tema: Zadatak sa analizom pokazatelja Mentor: Nadir Kurbegović

Ismet Gvozden, Maturski Rad

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Ismet Gvozden, Maturski Rad

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Srednjobosanski kanton

Srednja tehnička škola “ Bugojno “

Tehničar drumskog saobračaja

MATURSKI RADTema: Zadatak sa analizom pokazatelja

Mentor: Nadir Kurbegović

Bugojno, maj 2014. Učenik:

Ismet Gvozden IVa

Page 2: Ismet Gvozden, Maturski Rad

Uvod:

Organizacija predstavlja skup pravila koja koordiniraju sredstva u svrhu ostvarivanja određenog rezultata.

Organizacija – raspodjela poslova i sredstava na ljude.

Organizacija je širi pojam kada se posmatra organizacija preduzeća, jer se odnosi na cjelokupno poslovanje koje pored organizovanja proizvodnje obuhvata marketing, razvoj, istraživanja …

Organizacija je dinamički proces, što znači da se stalno mijenja, usavršava, te prilagođava trenutnim uslovima.

Organizacija preduzeća je širi pojam od organizacije rada jer se odnosi na cjelokupno poslovanje preduzeća i samim tim povezujepojedine dijelove preduzeća u jednu cjelinu.

Prilikom organizacije moraju postojati određena načela:

1. Struktura održava ciljeve i planove a iz strukture se izvode aktivnosti;2. Moraju biti javno naznačene ovlasti kako uprave tako i nižih dijelova preduzeća;3. Organizaciona struktura mora održavati trenutno okruženje i biti prilagodljiva

promjenama okruženja;4. Organizacija mora voditi računa o ljudskim sposobnostima, ograničenjima i obićajima

prilikom grupisanja aktivnosti i međusobnih odnosa;

Faktori organizacije drumskog saobraćaja dijele se na: materijalne i ljudske resurse. Organizacija treba da uspostavi odnose između sredstava i rada ljudi kako bi se prenosna usluga obavila na siguran, ekonomičan i udoban način.

*Kada je u pitanju autotransportno preduzeće organizacija se vrši preko sektora:

- saobraćajni sektor;- tehnički sektor;- komercijalni sektor;- pravni sektor;- sektor općih poslova;

Svaki od ovih sektora ima svoju strukturu na osnovu koje ostvaruje svoj zadatak na najefikasniji način doprinoseči ostvarivanju osnovnog cilja preduzeća: pruža kvalitetne saobraćajne usluge.

U novije vrijeme u strukturi preduzeća pojavljuje se i marketing kao aktivnost.

U saobraćajnom sektoru nalaze se vozaći, vozila i saobraćajno osoblje. Zadatak ovog sektora je prevoženje robe ili putnika prema dobivenim poslovima vodeći računa o iskorištenosti vozila, pređenog puta, o troškovima, relacijama kretanja ...

Saobraćajni sektor u autotransportnom preduzeću jedini ostavruje prihod, dok svi ostali sektori troše.

2 | Stranica

Page 3: Ismet Gvozden, Maturski Rad

Tehnički sektor ima osnovni zadatak u ispravnom stanjo od ukupnog broja raspoloživih vozila. Struktura tehničkog sektora zavisi od veličine voznog parka, a može da ima: tehničku radionicu, magacin rezervnih dijelova, studisku grupu, terensku grupu, servisnu radionicu, itd.

Tehnička radionica je prostor opremljen kanalima, dizalicama, alatima i popunjen ljudstvom raspoređenim u odjeljenja.

Magacin rezervnih dijelova obićno sadrži dijelove koji se troše, kao i dijelove koje dobijamo na osnovu analize studiske grupe.

Studiska grupa prati ponašanje vozila u eksploataciji u smislu kvarova i opravki, sarađuje sa proizvođaćima vozila i na osnovu toga daje prijedloge kada je u pitanju tehničko održavanje i opravka vozila.

Terenska grupa je dio tehničkog sektora zadužen za opravku vozila na terenu kada je ekonomski opravdano slanje te grupe.

Opremljena je vozilom i alatom, a dijelovi i osoblje se biraju u zavisnosti od vrste kvara.

Komercijalni sektor ima zadatak traženja i ugovaranja poslova, kao i analizu poslovanja, a obavlja i razne vrste obraćuna. Za jedno autotransportno preduzeće bitno je imati potpisane ugovore o prevozu, ćime imamo mogućnost planiranja.

Pravni sektor obavlja pravne poslove za interes preduzeća, vrši izradu preduzeća.

U sektou općih poslova nalaze se službe koje nisu u direktnoj vezi sa transportom, a neophodni su u svakodnevnom radu.

3 | Stranica

Page 4: Ismet Gvozden, Maturski Rad

ZADATAK: PONAVLJAJUĆI PRESTENASTI ITINERER

U periodu od 01.VI. do 31. VII, koji ima Dr = 54 dana organizovati transport u ravnomjernim dnevnim količinama iz mjesta A ( Qa = 6520 tona ) u mjesto B, iz mjesta B ( Qb = 6520 tona ) u mjesto C, iz mjesta C u mjesto D ( Qc = 2640 tona ) i iz mjesta D u mjesto E ( Qd = 7040 tona ).

Dnevno radno vrijeme vozila je Hr = 16,00 h. Transport se obavlja vozilima nosivosti q ( kamiona ) = 8 t, i q ( prikolice ) = 8 t. ( Broj auta – guma usvojiti ). Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti su: ᵞA = 1,0, ᵞB = 0,90, ᵞC = 0,75, ᵞD = 0,5;

Zadati su slijedeći podaci:

Relacija L( km ) Vs na relacijamavremen

a A B C D E

A - B 150,00 60 km/h tu min/t 5,0 - 4,0 5,0 -

A - E 14,00 50 km/h ti min/t - 3,0 - 3,0 3,0B - C 136,00 60 km/h

Na kraju radnog vremena vozila se vraćaju u garažu E, a u toku radnog dana sva ispravna vozila voznog parka se nalaze na radu.

Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je αt = 0,833;

Potrebno je izračunati:

1. Potreban radni i inventarski vozni park,2. Izmjeritelje rada voznog parka: α, α', p, δ, β, γ, ε, ω, Kstλ, Kst1, Ksd i Ve, Vs.3. Ukupan ostvareni transportni rad, radnu i punu proizvodnost voznog parka . Wu, WQ i

Wu', WQ'

4 | Stranica

Page 5: Ismet Gvozden, Maturski Rad

Analiza zadatka

1.1 Prevoz robe iz tačke A u tačku B1.2 Pevoz robe iz tačke B u tačku C1.3 Prevoz robe iz tačke C u tačku D1.4 Prevoz robe iz tačke D u tačku E1.5 Vrijeme trajanja obrta

Pod obrtom se podrazumjeva transportni proces koji se sastoji iz jedne ili nekoliko vožni sa povratkom prevoznog sredstva, vozila u prvobitnu polaznu tačku.

1.6 Potreban broj vožnji za transport robe u toku jednog radnog dana Z20

Formula: Z20 = HrTab , to je odos između dnevnog radnog vremena vozila i broja vožnji.

1.7 Ukupan broj vozila na radu Ar

Formula: Ar = Z 2 A

Z 20∗Dr , to je odnos između najvećeg broja vožnji, transporta robe u toku

radnog dana i Dr broja dana.

1.8. Inventarski vozni park Ai

Pod pojmom vozni park podrazumjeva se skup svih transportnih srestava autotransportne organizacije.

Pod inventarskim voznim parkom podrazumjevamo skup svih vozila kojji se nalaze u inventaru, knjigovodstvu osnovnih sredstava autotransportne organizacije.

Formula: Ai = Ar¿

, Ar – ukupan broj vozila na radu, Lt – koeficijent tehničke ispravnosti v.p.

1.9 Autodani na radu ADr

Odgovaraju jednom vozilu jedan dan i u ukupnoj sumi evidentira se kao radni ( ADr )

( ADg ) garažni i neispravni ( ADn )

ADi = Ai * Di;

ADr = Ar * Dr;

ADs = ADi * Lt;

5 | Stranica

Page 6: Ismet Gvozden, Maturski Rad

ADn = ADi – Ads

1.10 Koeficijent iskorištenja voznog parka L

To je odnos između autodana provedenih na radu i ukupnih autodana L = ADrADi

1.11 Koeficijent iskorištenja sposobnog v.p. L'

To je odnos između borja dana kad su vozila bila na radu i borja dana kad su bila sposobna za

rad L' = ADrADs

1.12 Autosati na radu AHr

Formula Ahr = Hr * Dr * Ar

Odnos između dnevnog radnog vremena, Hr, određenog broja dana Dr, i ukupnog broja vozila na radu Ar.

1.13 Autosati u vožnji AHw

Formula: Ahw = Ar * Dr *tvož

Odnos između ukupnog broja vozila na radu Ar, određenog broja dana Dr, i broja vožnji i brzine određenih relacija.

1.14 Koeficijent iskorištenja vremena u 24 h ʃ

Definiše se kao odnos između broja sati koje vozila provedu na radu i 24 h za sva vozila za jedan

dan ʃ = AHr

24 ADr

1.15 koeficijent iskorištenja radnov vremena δ

Odnos između autosati provedenih u vožnji i autosati provedenih na radu δ = AHwAHr

1.16 Autokilometri pod teretom AKt

6 | Stranica

Page 7: Ismet Gvozden, Maturski Rad

Pređeni put vozila sa teretom predstavlja radni – produktivni dio ukupnog pređenog puta, jer vozilo u toku ostvarivanja kilometara sa teretom proizvodi jedinice transportnog rada.

1.17 Autokilemetri bez tereta AKp

To je put koji se ostvari u toku transportnog procesa na prevoznom putu pri kretanju vozila od mjesta istovara do mjesta utovara.

1.18 autokilometri nulti AKn

To je pređeni put vozila od autotransporte organizacije do prvog mjesta utovara i od posljednjeg mjesta istovara do povratka u autotransportnu organizaciju.

1.19 Ukupan pređeni put AK

Zbir između autokilometara pod teretom, autokilometara prazni i autokilometara nulti.

AK = AKt + AKp + AKn;

1.20 koeficijent iskorištenja pređenog puta β

To je odnos između autokilometara pređenih pod teretom i ukupno pređenih autokilometara.

β = AKtAK

1.21 Nulti pređeni put ω

To je odnos između broja nultih pređenih kilometara i ukupno pređenih kilometara.

ω = AKnAK

1.22 Eksplataciona brzina Ve

To je odnos između broja pređenih kilometara i vremena provedenog na radu.

Ve = AKAHr

7 | Stranica

Page 8: Ismet Gvozden, Maturski Rad

1.23 Srednja saobraćajna brzina Vs

Podrazumjeva uslovljenu srednju brzinu kretanja vozila koja se dobije kada se ukupno pređeni put vozila podjeli sa vremenom trajanja vožnje u satovima.

Vs = AK

AHw

1.24 Srednja dnevna kilometraža Ksd

Odnos između ukupnih autokilometara i autodana na radu Ksd = AKADr

1.25 Otvoreni transportni rad μ

Odnos između količine robe koju treba prevesti i relacije po kojoj prevozimo tu količinu robe.

1.26 Srednje rastojanje transporta Kst1

Odnos ostvarenog transportnog rada u tonskim kilometrima prema količini prevezenog tereta u tonama.

Kst1 = μQ

1.27 Srednja dužina vožnje sa teretom Kst2

To je aritmetička sredina svih dužina vožnji sa teretom. Dobijemo je kao odnos između dužine vožnje sa teretom i broja vožnji sa teretom.

Kst2 = AKtAZ 2

1.28 Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti ε

Odnos ostvarenog transporta rada μ, koeficijenta statičkog iskorištenja korisne nosivosti q i autokilometara pod teretom.

ε = μ

q∗AKt

8 | Stranica

Page 9: Ismet Gvozden, Maturski Rad

1.29 Koeficijent statičkog iskorištenja nosivosti Ϫ

Odnos ostvarenog transportnog rada μ, koeficijenta statičkog iskorištenja korisne nosivosti q i broja vožnji.

Ϫ = Q

q∗AZ λ

1.30 Radna proizvodnost

Dobije se kada količinu prevezenog tereta ili ostvareni transportni rad u nekom periodu vremena podjelimo sa radom vozila u tom vremenskom periodu.

WQ' =

QAHr , Wμ

' = μ

AHr

1.31 Puna proizvodnost

Dobije se kada se ostavreni obim prevoza ili transportni rad podjeli ukupnim kalendarskim vremenom vozila, tj. inventarskim autosatima.

WQ = Q

2 μADi , Wμ = μ

2 μADi

9 | Stranica

Page 10: Ismet Gvozden, Maturski Rad

RJEŠENJE ZADATKA

POSTAVKA ZADATKA

Di = 61 dana LAE = 150 km

Dr = 54 dana LAE = 14 km

Qa = 6520 t LBC = 136 km

Qb = 6520 t LCD = 100 km

Qc = 2640 t LDE = 80 km

______________________

Qd = 7040 t

tμA = 5 min = 0,83 h

Hr = 16 t tiB = 3 min = 0,05 h

q = 8 t + 8 t = 16 t tμC = 4 min = 0,06 h

ϪA = 1 tμD = 5 min = 0,83 h

ϪB = 0,9 tiD = 3 min = 0,05 h

ϪC = 0,75 tiE = 3 min = 0,05 h

ϪD = 0,5

Lt = 0,833

10 | Stranica

Page 11: Ismet Gvozden, Maturski Rad

IZRADAPotrebni radni i inventorski v.p.

1.1 Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A do mjesta B

ZλAB = QA

ϪA∗q= 6520

1∗16=407 ,5 407 vožnji

1.2 Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta B do mjesta C

ZλBC = QB

ϪB∗q= 6520

0,9∗16=452 , 7 453 vožnje

1.3 Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta C do mjesta D

ZλCD = QC

ϪC∗q= 2640

0,75∗16=220 vožnji

1.4 Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta D do mjesta E

ZλDE = QD

ϪD∗q= 7040

0,5∗16=880 vožnji

1.5 Vrijeme trajanja obrta

Tob = tμA + LABVs + tiB + tμB +

LBCVs + tiC + tμC +

LCDVs + tiD + tμD +

LDEVs + tiE ;

Tob = 0,83 + 15060 + 0,05 + 0,24 +

13660 + 0,2 +0,06 +

10060 + 0,5 +0,83 +

8060 + 0,5

Tob = 0,83 + 2,5 + 0,29 + 2,26 + 0,26 + 1,66 + 0,88 + 1,33 + 0,05

Tob = 10,06

tμB = 1 min * 16 t * ϪB = 16 * 0,9 = 14,4 min = 0,244

tiC = 1 min * 16 t * ϪC = 16 * 0,75 = 12 min = 0,24

11 | Stranica

Page 12: Ismet Gvozden, Maturski Rad

1.6 Potreban broj vožnji za transport robe u toku jednog radnog dana

Z20 = HrTob

= 1610,06

=1,59 1

Z20 = 1 vožnja

1.7 Ukupan broj vozila na radu

Ar = Z 20

Z 20∗Dr= 880

1∗54=16,2 16

Ar = 16 vozila

1.8 Inventarski v.p.

Ai = Ar¿

= 16

0,833=19,2 19

Ai = 19 vozila

1.9 Autodani

ADi = Ai * Di = 19 * 61 = 1159 autodana

ADr = Ar * Dr = 16 * 54 = 864 autodana

Lt = ADsADi

→ ADs=ADi∗¿=1159∗0,833=965,4 965 autodana

ADi = ADs – ADn → ADn = ADi – ADs = 1159 – 965 = 194 autodana

1.10 Koeficijent iskorištenja v.p.

L = ADrADi

= 8641159

=0,74

1.11 Koeficijent iskorištenja sposobnog v.p.

L' = ADrADi

=864965

=0,89

12 | Stranica

Page 13: Ismet Gvozden, Maturski Rad

1.12 Autosati na radu

AHr = Hr * Dr * Ar

AHr = 16 * 54 * 16

AHr = 13824 autosati

1.13 Autosati u vožnji

AHw = Ar * Dr * tvož

AHw = 16 * 54 * 15, 76

AHw = 13616, 6 13617

AHw = 13617 autosati

tvož = 2 * LEAVs

+2( LABVs

+ LBCVs

+ LCDVs

+ LDEVs )

tvož = 2 * 1460 + 2 (

15060 +

13660

+ 10060

+ 8060 )

tvož = 2 * 2,28 + 2 ( 2,5 + 2,2 + 1,6 + 1,3 )

tvož = 0,56 + 2 * 7,6

tvož = 0,56 + 15,2

tvož = 15, 76

1.14 Koeficijent iskorištenja vremena u 24 h

ʃ = AHr

2 μADr= 13824

24∗864=0,66

1.15 Koeficijent iskorištenja radnog vremena

δ = AHwAHr

=1361713824 = 0,98

13 | Stranica

Page 14: Ismet Gvozden, Maturski Rad

1.16 Autokilometri pod teretom

AKt = ZλAB * LAB + ZλBC * LBC + ZλCD * LCD + ZλDE * LDE

AKt = 407 * 150 + 453 * 136 + 220 * 100 + 880 * 80

AKt = 61050 + 61608 + 22000 + 7040

AKt = 215058 autokilometara

1.17 Autokilometri bez tereta

AKp = LAE * Dr * Ar

AKp = 14 * 54 * 16

AKp = 12096 autokilometara

1.18 Autokilometri nulti

AKn = LAE * Dr * Ar

AKn = 14 * 54 * 16

AKn = 12096 autokilometara

1.19 Ukupan pređeni put

AK = AKt + AKp + AKn

AK = 21508 + 12096 + 12096

AK = 239250 autokilometara

1.20 Koeficijent iskorištenja pređenog puta

β = AKtAK

14 | Stranica

Page 15: Ismet Gvozden, Maturski Rad

β = 215058239250

=0,89

1.21 Nulti pređeni put

ω = AKnAK

ω = 12096

239250=0,05

1.22 Eksplataciona brzina

Ve = AKAHr

Ve = 23925013824

=17,3 17

Ve = 17 km/h

1.23 Srednja saobraćajna brzina

Vs = AK

AHω

Vs = 23925013617

=17,5 17

Vs = 17 km/h

1.24 Srednja dnevna kilometraža

Ksd = AKADr

Ksd = 239250

864=276,9 277

Ksd = 277 km

15 | Stranica

Page 16: Ismet Gvozden, Maturski Rad

1.25 Otvoreni transportni rad

μ = QA * LAB +QB * LBC + QC * LCD + QD * LDE

μ = 6520 * 150 + 6520 * 136 + 2640 * 100 + 7040 * 80

μ = 978000 + 886720 + 264000 + 563200

μ = 2691920

1.26 Srednje rastojanje transporta

Kstn = μQ

=269192022720

=118 ,4 118

Kstn = 118

Q = QA + QB + QC + QD

Q = 6520 + 6520 + 2640 + 7040

Q = 22720

1.27 Srednja dužina vožnje sa teretom

Kstλ = AKtAZλ

=2150581960

=109,7 110km

Kstλ = 110 km

AZλ = ZλAB + ZλBC + ZλCD + ZλDE

AZλ = 407 + 453 + 220 + 880

AZλ = 1960

1.28 Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti

16 | Stranica

Page 17: Ismet Gvozden, Maturski Rad

ε = μ

q∗AKt= 2691920

16∗215058=0,78

ε = 0,78

1.29 Koeficijent statičkog iskorištenja nosivosti

Ϫ = Q

q∗AZλ= 22720

16∗1960=0,72

Ϫ = 0,72

1.30 Radna proizvodnost

WQ' =

QAHr

=2272013824 = 1,6 2

WQ' = 2 t/hr

Wμ' =

μAHr

=269192013824 = 194,7 195

Wμ' = 195

1.31. Puna proizvodnost

WQ = Q

2μADi= 22720

24∗1159=0,81 t /hi

Wμ = μ

2μADi= 2691920

24∗1159=96,7 97 tkm/hi

17 | Stranica

Page 18: Ismet Gvozden, Maturski Rad

ZAKLJUČAK

Za izvršenje transporta u periodu od 01. VI do 31. VII koji ima 54 radnih dana potrebno je 16 vozila.

Inventorski vozni park je Ai = 19 vozila.

Izmjeritelji voznog parka su:

L = 0,74 – koeficijent iskorištenja v.p., to je 74 % iskorišteno.

18 | Stranica

Page 19: Ismet Gvozden, Maturski Rad

L' = 0,89 – koeficijent iskorištenja sposobnog v.p., to je 89 % iskorišteno.

ʃ = 0,66 – koeficijent iskorištenja vremena u 24 h, to je 66 % iskorišteno.

δ = 0,98 – koeficijent iskorištenja radnog vremena, to je 98 % iskorišteno.

β = 0,89 – koeficijent iskorištenosti pređenog puta, to je 89 % iskorišteno.

ω = 0,05 – nulti pređeni put, to je 5 % pređeno bez tereta ( neiskorišteno ).

ε = 0,78 – koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti, to je 78 % iskorišteno.

Ve = 17 – eksplotaciona brzina izražena u km/h.

Vs = 17 – srednja saobraćajna brzina izražena u km/h.

Ksd = 277 km – srednja dnevna kilometraža.

Kstn = 118 – srednje rastojanje transporta.

Kstλ = 110 km – srednja dužina vožnje sa teretom.

Ϫ = 0,72 – koeficijent statičkog iskorištenja nosivosti, to je 72 % iskorišteno.

Radna proizvodnost

WQ' = 2 t/hr – radna proizvodnost izražena u tonama po radnom satu.

Wμ' = 195 t/hi – puna proizvodnost izražena u tonskim kilometrima po radnom satu.

Puna proizvodnost

19 | Stranica

Page 20: Ismet Gvozden, Maturski Rad

WQ = 0,81 t/hi – puna proizvodnost izražena u tonama po satu inventorski.

Wμ = 97 tkm/hi – puna proizvodnost izražena u tonskim kilometrima po satu inventorski.

LITERATURA:

- Organizacija prevoza robe i putnika za IV razred

Autori: Ibrahim Jusufranić

Zoran Topenčarević

20 | Stranica

Page 21: Ismet Gvozden, Maturski Rad

SADRŽAJ

Uvod:...........................................................................................................................................................2

ZADATAK: PONAVLJAJUĆI PRESTENASTI ITINERER....................................................................................4

Analiza zadatka...........................................................................................................................................5

RJEŠENJE ZADATKA...................................................................................................................................10

21 | Stranica

Page 22: Ismet Gvozden, Maturski Rad

POSTAVKA ZADATKA............................................................................................................................10

IZRADA..................................................................................................................................................11

ZAKLJUČAK................................................................................................................................................18

LITERATURA:.............................................................................................................................................20

SADRŽAJ....................................................................................................................................................21

22 | Stranica