Upload
mehmed-gvozden
View
284
Download
13
Embed Size (px)
Citation preview
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Srednjobosanski kanton
Srednja tehnička škola “ Bugojno “
Tehničar drumskog saobračaja
MATURSKI RADTema: Zadatak sa analizom pokazatelja
Mentor: Nadir Kurbegović
Bugojno, maj 2014. Učenik:
Ismet Gvozden IVa
Uvod:
Organizacija predstavlja skup pravila koja koordiniraju sredstva u svrhu ostvarivanja određenog rezultata.
Organizacija – raspodjela poslova i sredstava na ljude.
Organizacija je širi pojam kada se posmatra organizacija preduzeća, jer se odnosi na cjelokupno poslovanje koje pored organizovanja proizvodnje obuhvata marketing, razvoj, istraživanja …
Organizacija je dinamički proces, što znači da se stalno mijenja, usavršava, te prilagođava trenutnim uslovima.
Organizacija preduzeća je širi pojam od organizacije rada jer se odnosi na cjelokupno poslovanje preduzeća i samim tim povezujepojedine dijelove preduzeća u jednu cjelinu.
Prilikom organizacije moraju postojati određena načela:
1. Struktura održava ciljeve i planove a iz strukture se izvode aktivnosti;2. Moraju biti javno naznačene ovlasti kako uprave tako i nižih dijelova preduzeća;3. Organizaciona struktura mora održavati trenutno okruženje i biti prilagodljiva
promjenama okruženja;4. Organizacija mora voditi računa o ljudskim sposobnostima, ograničenjima i obićajima
prilikom grupisanja aktivnosti i međusobnih odnosa;
Faktori organizacije drumskog saobraćaja dijele se na: materijalne i ljudske resurse. Organizacija treba da uspostavi odnose između sredstava i rada ljudi kako bi se prenosna usluga obavila na siguran, ekonomičan i udoban način.
*Kada je u pitanju autotransportno preduzeće organizacija se vrši preko sektora:
- saobraćajni sektor;- tehnički sektor;- komercijalni sektor;- pravni sektor;- sektor općih poslova;
Svaki od ovih sektora ima svoju strukturu na osnovu koje ostvaruje svoj zadatak na najefikasniji način doprinoseči ostvarivanju osnovnog cilja preduzeća: pruža kvalitetne saobraćajne usluge.
U novije vrijeme u strukturi preduzeća pojavljuje se i marketing kao aktivnost.
U saobraćajnom sektoru nalaze se vozaći, vozila i saobraćajno osoblje. Zadatak ovog sektora je prevoženje robe ili putnika prema dobivenim poslovima vodeći računa o iskorištenosti vozila, pređenog puta, o troškovima, relacijama kretanja ...
Saobraćajni sektor u autotransportnom preduzeću jedini ostavruje prihod, dok svi ostali sektori troše.
2 | Stranica
Tehnički sektor ima osnovni zadatak u ispravnom stanjo od ukupnog broja raspoloživih vozila. Struktura tehničkog sektora zavisi od veličine voznog parka, a može da ima: tehničku radionicu, magacin rezervnih dijelova, studisku grupu, terensku grupu, servisnu radionicu, itd.
Tehnička radionica je prostor opremljen kanalima, dizalicama, alatima i popunjen ljudstvom raspoređenim u odjeljenja.
Magacin rezervnih dijelova obićno sadrži dijelove koji se troše, kao i dijelove koje dobijamo na osnovu analize studiske grupe.
Studiska grupa prati ponašanje vozila u eksploataciji u smislu kvarova i opravki, sarađuje sa proizvođaćima vozila i na osnovu toga daje prijedloge kada je u pitanju tehničko održavanje i opravka vozila.
Terenska grupa je dio tehničkog sektora zadužen za opravku vozila na terenu kada je ekonomski opravdano slanje te grupe.
Opremljena je vozilom i alatom, a dijelovi i osoblje se biraju u zavisnosti od vrste kvara.
Komercijalni sektor ima zadatak traženja i ugovaranja poslova, kao i analizu poslovanja, a obavlja i razne vrste obraćuna. Za jedno autotransportno preduzeće bitno je imati potpisane ugovore o prevozu, ćime imamo mogućnost planiranja.
Pravni sektor obavlja pravne poslove za interes preduzeća, vrši izradu preduzeća.
U sektou općih poslova nalaze se službe koje nisu u direktnoj vezi sa transportom, a neophodni su u svakodnevnom radu.
3 | Stranica
ZADATAK: PONAVLJAJUĆI PRESTENASTI ITINERER
U periodu od 01.VI. do 31. VII, koji ima Dr = 54 dana organizovati transport u ravnomjernim dnevnim količinama iz mjesta A ( Qa = 6520 tona ) u mjesto B, iz mjesta B ( Qb = 6520 tona ) u mjesto C, iz mjesta C u mjesto D ( Qc = 2640 tona ) i iz mjesta D u mjesto E ( Qd = 7040 tona ).
Dnevno radno vrijeme vozila je Hr = 16,00 h. Transport se obavlja vozilima nosivosti q ( kamiona ) = 8 t, i q ( prikolice ) = 8 t. ( Broj auta – guma usvojiti ). Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti su: ᵞA = 1,0, ᵞB = 0,90, ᵞC = 0,75, ᵞD = 0,5;
Zadati su slijedeći podaci:
Relacija L( km ) Vs na relacijamavremen
a A B C D E
A - B 150,00 60 km/h tu min/t 5,0 - 4,0 5,0 -
A - E 14,00 50 km/h ti min/t - 3,0 - 3,0 3,0B - C 136,00 60 km/h
Na kraju radnog vremena vozila se vraćaju u garažu E, a u toku radnog dana sva ispravna vozila voznog parka se nalaze na radu.
Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je αt = 0,833;
Potrebno je izračunati:
1. Potreban radni i inventarski vozni park,2. Izmjeritelje rada voznog parka: α, α', p, δ, β, γ, ε, ω, Kstλ, Kst1, Ksd i Ve, Vs.3. Ukupan ostvareni transportni rad, radnu i punu proizvodnost voznog parka . Wu, WQ i
Wu', WQ'
4 | Stranica
Analiza zadatka
1.1 Prevoz robe iz tačke A u tačku B1.2 Pevoz robe iz tačke B u tačku C1.3 Prevoz robe iz tačke C u tačku D1.4 Prevoz robe iz tačke D u tačku E1.5 Vrijeme trajanja obrta
Pod obrtom se podrazumjeva transportni proces koji se sastoji iz jedne ili nekoliko vožni sa povratkom prevoznog sredstva, vozila u prvobitnu polaznu tačku.
1.6 Potreban broj vožnji za transport robe u toku jednog radnog dana Z20
Formula: Z20 = HrTab , to je odos između dnevnog radnog vremena vozila i broja vožnji.
1.7 Ukupan broj vozila na radu Ar
Formula: Ar = Z 2 A
Z 20∗Dr , to je odnos između najvećeg broja vožnji, transporta robe u toku
radnog dana i Dr broja dana.
1.8. Inventarski vozni park Ai
Pod pojmom vozni park podrazumjeva se skup svih transportnih srestava autotransportne organizacije.
Pod inventarskim voznim parkom podrazumjevamo skup svih vozila kojji se nalaze u inventaru, knjigovodstvu osnovnih sredstava autotransportne organizacije.
Formula: Ai = Ar¿
, Ar – ukupan broj vozila na radu, Lt – koeficijent tehničke ispravnosti v.p.
1.9 Autodani na radu ADr
Odgovaraju jednom vozilu jedan dan i u ukupnoj sumi evidentira se kao radni ( ADr )
( ADg ) garažni i neispravni ( ADn )
ADi = Ai * Di;
ADr = Ar * Dr;
ADs = ADi * Lt;
5 | Stranica
ADn = ADi – Ads
1.10 Koeficijent iskorištenja voznog parka L
To je odnos između autodana provedenih na radu i ukupnih autodana L = ADrADi
1.11 Koeficijent iskorištenja sposobnog v.p. L'
To je odnos između borja dana kad su vozila bila na radu i borja dana kad su bila sposobna za
rad L' = ADrADs
1.12 Autosati na radu AHr
Formula Ahr = Hr * Dr * Ar
Odnos između dnevnog radnog vremena, Hr, određenog broja dana Dr, i ukupnog broja vozila na radu Ar.
1.13 Autosati u vožnji AHw
Formula: Ahw = Ar * Dr *tvož
Odnos između ukupnog broja vozila na radu Ar, određenog broja dana Dr, i broja vožnji i brzine određenih relacija.
1.14 Koeficijent iskorištenja vremena u 24 h ʃ
Definiše se kao odnos između broja sati koje vozila provedu na radu i 24 h za sva vozila za jedan
dan ʃ = AHr
24 ADr
1.15 koeficijent iskorištenja radnov vremena δ
Odnos između autosati provedenih u vožnji i autosati provedenih na radu δ = AHwAHr
1.16 Autokilometri pod teretom AKt
6 | Stranica
Pređeni put vozila sa teretom predstavlja radni – produktivni dio ukupnog pređenog puta, jer vozilo u toku ostvarivanja kilometara sa teretom proizvodi jedinice transportnog rada.
1.17 Autokilemetri bez tereta AKp
To je put koji se ostvari u toku transportnog procesa na prevoznom putu pri kretanju vozila od mjesta istovara do mjesta utovara.
1.18 autokilometri nulti AKn
To je pređeni put vozila od autotransporte organizacije do prvog mjesta utovara i od posljednjeg mjesta istovara do povratka u autotransportnu organizaciju.
1.19 Ukupan pređeni put AK
Zbir između autokilometara pod teretom, autokilometara prazni i autokilometara nulti.
AK = AKt + AKp + AKn;
1.20 koeficijent iskorištenja pređenog puta β
To je odnos između autokilometara pređenih pod teretom i ukupno pređenih autokilometara.
β = AKtAK
1.21 Nulti pređeni put ω
To je odnos između broja nultih pređenih kilometara i ukupno pređenih kilometara.
ω = AKnAK
1.22 Eksplataciona brzina Ve
To je odnos između broja pređenih kilometara i vremena provedenog na radu.
Ve = AKAHr
7 | Stranica
1.23 Srednja saobraćajna brzina Vs
Podrazumjeva uslovljenu srednju brzinu kretanja vozila koja se dobije kada se ukupno pređeni put vozila podjeli sa vremenom trajanja vožnje u satovima.
Vs = AK
AHw
1.24 Srednja dnevna kilometraža Ksd
Odnos između ukupnih autokilometara i autodana na radu Ksd = AKADr
1.25 Otvoreni transportni rad μ
Odnos između količine robe koju treba prevesti i relacije po kojoj prevozimo tu količinu robe.
1.26 Srednje rastojanje transporta Kst1
Odnos ostvarenog transportnog rada u tonskim kilometrima prema količini prevezenog tereta u tonama.
Kst1 = μQ
1.27 Srednja dužina vožnje sa teretom Kst2
To je aritmetička sredina svih dužina vožnji sa teretom. Dobijemo je kao odnos između dužine vožnje sa teretom i broja vožnji sa teretom.
Kst2 = AKtAZ 2
1.28 Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti ε
Odnos ostvarenog transporta rada μ, koeficijenta statičkog iskorištenja korisne nosivosti q i autokilometara pod teretom.
ε = μ
q∗AKt
8 | Stranica
1.29 Koeficijent statičkog iskorištenja nosivosti Ϫ
Odnos ostvarenog transportnog rada μ, koeficijenta statičkog iskorištenja korisne nosivosti q i broja vožnji.
Ϫ = Q
q∗AZ λ
1.30 Radna proizvodnost
Dobije se kada količinu prevezenog tereta ili ostvareni transportni rad u nekom periodu vremena podjelimo sa radom vozila u tom vremenskom periodu.
WQ' =
QAHr , Wμ
' = μ
AHr
1.31 Puna proizvodnost
Dobije se kada se ostavreni obim prevoza ili transportni rad podjeli ukupnim kalendarskim vremenom vozila, tj. inventarskim autosatima.
WQ = Q
2 μADi , Wμ = μ
2 μADi
9 | Stranica
RJEŠENJE ZADATKA
POSTAVKA ZADATKA
Di = 61 dana LAE = 150 km
Dr = 54 dana LAE = 14 km
Qa = 6520 t LBC = 136 km
Qb = 6520 t LCD = 100 km
Qc = 2640 t LDE = 80 km
______________________
Qd = 7040 t
tμA = 5 min = 0,83 h
Hr = 16 t tiB = 3 min = 0,05 h
q = 8 t + 8 t = 16 t tμC = 4 min = 0,06 h
ϪA = 1 tμD = 5 min = 0,83 h
ϪB = 0,9 tiD = 3 min = 0,05 h
ϪC = 0,75 tiE = 3 min = 0,05 h
ϪD = 0,5
Lt = 0,833
10 | Stranica
IZRADAPotrebni radni i inventorski v.p.
1.1 Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A do mjesta B
ZλAB = QA
ϪA∗q= 6520
1∗16=407 ,5 407 vožnji
1.2 Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta B do mjesta C
ZλBC = QB
ϪB∗q= 6520
0,9∗16=452 , 7 453 vožnje
1.3 Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta C do mjesta D
ZλCD = QC
ϪC∗q= 2640
0,75∗16=220 vožnji
1.4 Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta D do mjesta E
ZλDE = QD
ϪD∗q= 7040
0,5∗16=880 vožnji
1.5 Vrijeme trajanja obrta
Tob = tμA + LABVs + tiB + tμB +
LBCVs + tiC + tμC +
LCDVs + tiD + tμD +
LDEVs + tiE ;
Tob = 0,83 + 15060 + 0,05 + 0,24 +
13660 + 0,2 +0,06 +
10060 + 0,5 +0,83 +
8060 + 0,5
Tob = 0,83 + 2,5 + 0,29 + 2,26 + 0,26 + 1,66 + 0,88 + 1,33 + 0,05
Tob = 10,06
tμB = 1 min * 16 t * ϪB = 16 * 0,9 = 14,4 min = 0,244
tiC = 1 min * 16 t * ϪC = 16 * 0,75 = 12 min = 0,24
11 | Stranica
1.6 Potreban broj vožnji za transport robe u toku jednog radnog dana
Z20 = HrTob
= 1610,06
=1,59 1
Z20 = 1 vožnja
1.7 Ukupan broj vozila na radu
Ar = Z 20
Z 20∗Dr= 880
1∗54=16,2 16
Ar = 16 vozila
1.8 Inventarski v.p.
Ai = Ar¿
= 16
0,833=19,2 19
Ai = 19 vozila
1.9 Autodani
ADi = Ai * Di = 19 * 61 = 1159 autodana
ADr = Ar * Dr = 16 * 54 = 864 autodana
Lt = ADsADi
→ ADs=ADi∗¿=1159∗0,833=965,4 965 autodana
ADi = ADs – ADn → ADn = ADi – ADs = 1159 – 965 = 194 autodana
1.10 Koeficijent iskorištenja v.p.
L = ADrADi
= 8641159
=0,74
1.11 Koeficijent iskorištenja sposobnog v.p.
L' = ADrADi
=864965
=0,89
12 | Stranica
1.12 Autosati na radu
AHr = Hr * Dr * Ar
AHr = 16 * 54 * 16
AHr = 13824 autosati
1.13 Autosati u vožnji
AHw = Ar * Dr * tvož
AHw = 16 * 54 * 15, 76
AHw = 13616, 6 13617
AHw = 13617 autosati
tvož = 2 * LEAVs
+2( LABVs
+ LBCVs
+ LCDVs
+ LDEVs )
tvož = 2 * 1460 + 2 (
15060 +
13660
+ 10060
+ 8060 )
tvož = 2 * 2,28 + 2 ( 2,5 + 2,2 + 1,6 + 1,3 )
tvož = 0,56 + 2 * 7,6
tvož = 0,56 + 15,2
tvož = 15, 76
1.14 Koeficijent iskorištenja vremena u 24 h
ʃ = AHr
2 μADr= 13824
24∗864=0,66
1.15 Koeficijent iskorištenja radnog vremena
δ = AHwAHr
=1361713824 = 0,98
13 | Stranica
1.16 Autokilometri pod teretom
AKt = ZλAB * LAB + ZλBC * LBC + ZλCD * LCD + ZλDE * LDE
AKt = 407 * 150 + 453 * 136 + 220 * 100 + 880 * 80
AKt = 61050 + 61608 + 22000 + 7040
AKt = 215058 autokilometara
1.17 Autokilometri bez tereta
AKp = LAE * Dr * Ar
AKp = 14 * 54 * 16
AKp = 12096 autokilometara
1.18 Autokilometri nulti
AKn = LAE * Dr * Ar
AKn = 14 * 54 * 16
AKn = 12096 autokilometara
1.19 Ukupan pređeni put
AK = AKt + AKp + AKn
AK = 21508 + 12096 + 12096
AK = 239250 autokilometara
1.20 Koeficijent iskorištenja pređenog puta
β = AKtAK
14 | Stranica
β = 215058239250
=0,89
1.21 Nulti pređeni put
ω = AKnAK
ω = 12096
239250=0,05
1.22 Eksplataciona brzina
Ve = AKAHr
Ve = 23925013824
=17,3 17
Ve = 17 km/h
1.23 Srednja saobraćajna brzina
Vs = AK
AHω
Vs = 23925013617
=17,5 17
Vs = 17 km/h
1.24 Srednja dnevna kilometraža
Ksd = AKADr
Ksd = 239250
864=276,9 277
Ksd = 277 km
15 | Stranica
1.25 Otvoreni transportni rad
μ = QA * LAB +QB * LBC + QC * LCD + QD * LDE
μ = 6520 * 150 + 6520 * 136 + 2640 * 100 + 7040 * 80
μ = 978000 + 886720 + 264000 + 563200
μ = 2691920
1.26 Srednje rastojanje transporta
Kstn = μQ
=269192022720
=118 ,4 118
Kstn = 118
Q = QA + QB + QC + QD
Q = 6520 + 6520 + 2640 + 7040
Q = 22720
1.27 Srednja dužina vožnje sa teretom
Kstλ = AKtAZλ
=2150581960
=109,7 110km
Kstλ = 110 km
AZλ = ZλAB + ZλBC + ZλCD + ZλDE
AZλ = 407 + 453 + 220 + 880
AZλ = 1960
1.28 Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti
16 | Stranica
ε = μ
q∗AKt= 2691920
16∗215058=0,78
ε = 0,78
1.29 Koeficijent statičkog iskorištenja nosivosti
Ϫ = Q
q∗AZλ= 22720
16∗1960=0,72
Ϫ = 0,72
1.30 Radna proizvodnost
WQ' =
QAHr
=2272013824 = 1,6 2
WQ' = 2 t/hr
Wμ' =
μAHr
=269192013824 = 194,7 195
Wμ' = 195
1.31. Puna proizvodnost
WQ = Q
2μADi= 22720
24∗1159=0,81 t /hi
Wμ = μ
2μADi= 2691920
24∗1159=96,7 97 tkm/hi
17 | Stranica
ZAKLJUČAK
Za izvršenje transporta u periodu od 01. VI do 31. VII koji ima 54 radnih dana potrebno je 16 vozila.
Inventorski vozni park je Ai = 19 vozila.
Izmjeritelji voznog parka su:
L = 0,74 – koeficijent iskorištenja v.p., to je 74 % iskorišteno.
18 | Stranica
L' = 0,89 – koeficijent iskorištenja sposobnog v.p., to je 89 % iskorišteno.
ʃ = 0,66 – koeficijent iskorištenja vremena u 24 h, to je 66 % iskorišteno.
δ = 0,98 – koeficijent iskorištenja radnog vremena, to je 98 % iskorišteno.
β = 0,89 – koeficijent iskorištenosti pređenog puta, to je 89 % iskorišteno.
ω = 0,05 – nulti pređeni put, to je 5 % pređeno bez tereta ( neiskorišteno ).
ε = 0,78 – koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti, to je 78 % iskorišteno.
Ve = 17 – eksplotaciona brzina izražena u km/h.
Vs = 17 – srednja saobraćajna brzina izražena u km/h.
Ksd = 277 km – srednja dnevna kilometraža.
Kstn = 118 – srednje rastojanje transporta.
Kstλ = 110 km – srednja dužina vožnje sa teretom.
Ϫ = 0,72 – koeficijent statičkog iskorištenja nosivosti, to je 72 % iskorišteno.
Radna proizvodnost
WQ' = 2 t/hr – radna proizvodnost izražena u tonama po radnom satu.
Wμ' = 195 t/hi – puna proizvodnost izražena u tonskim kilometrima po radnom satu.
Puna proizvodnost
19 | Stranica
WQ = 0,81 t/hi – puna proizvodnost izražena u tonama po satu inventorski.
Wμ = 97 tkm/hi – puna proizvodnost izražena u tonskim kilometrima po satu inventorski.
LITERATURA:
- Organizacija prevoza robe i putnika za IV razred
Autori: Ibrahim Jusufranić
Zoran Topenčarević
20 | Stranica
SADRŽAJ
Uvod:...........................................................................................................................................................2
ZADATAK: PONAVLJAJUĆI PRESTENASTI ITINERER....................................................................................4
Analiza zadatka...........................................................................................................................................5
RJEŠENJE ZADATKA...................................................................................................................................10
21 | Stranica
POSTAVKA ZADATKA............................................................................................................................10
IZRADA..................................................................................................................................................11
ZAKLJUČAK................................................................................................................................................18
LITERATURA:.............................................................................................................................................20
SADRŽAJ....................................................................................................................................................21
22 | Stranica