Islamsko znanje

ISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEGrupa autoraGrupa autoraGrupa autoraGrupa autoraGrupa autora

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala ILMUL - ISLAMILMUL - ISLAMILMUL - ISLAMILMUL - ISLAMILMUL - ISLAM

Naslov prijevoda ISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJEISLAMSKO ZNANJE

Autori Menna� El - Kattan (O Kur�anu), hfz. Senaid Zajimovi} (O akidi)

hfz. Dèvad Hrva~i} (O fikhu), Merzuk Hadìhur{idovi} (O edebu i ahlaku)

Muhamed Mehanovi} (O hadù), mr. Salih Kurdi (O islamskoj vlasti)))))

Prevodilac Muhamed \uliman

[erijatski recenzent Muhamed Por~a

Stru~ni saradnici dr. Zuhdija Adilovi} (Akida), dr. [ukrija Rami} (Fikh), Rasim Brkovi} (Kur�an)

Likovno - tehni~kiurednik Nedàd Kazi}, Fatih Farhat

Lektor - korektor Nedim Hara~i}, Omer Resulovi}

DTP Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi}

[tampa �OKO� - Sarajevo

Tira : 30 000

KNJIGA BROJ 3

Tre}e izdanje BESPLATNI PRIMJERAK

Izdava~ Sva prava {tampanja i izdavanja zadràva VVVVVisoki saudijski komitetisoki saudijski komitetisoki saudijski komitetisoki saudijski komitetisoki saudijski komitet za pomo} BiHi Kulturni centar �Kralj Fahd�Kulturni centar �Kralj Fahd�Kulturni centar �Kralj Fahd�Kulturni centar �Kralj Fahd�Kulturni centar �Kralj Fahd� u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ÛVARA �DVA HRAMA�KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine

UDK 297

ISLAMSKO znanje / (Menna� El - Kattan ... (et al.); prevodilac Muhamed \uliman). - 3. izd. -Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 352 str.; 20 cm. - (Visokisaudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 3)Prijevod djela: Ilmul - islam

ISBN 9958 - 880 - 15 - 61. el - Kattan, Menna�COBISS - ID 790790

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVORPREDGOVORPREDGOVORPREDGOVORPREDGOVOR

Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ~ovjek ne zna. HvalaAllahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: �I doista, ovo jepravi put moj, pa se njega drìte i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje odputa Njegova.� (El - En�am, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: �Reci: �Zar su isti onikoji znaju i oni koji ne znaju?�� (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: �Zato vjerujteu Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.� (Et - Tegabun, 8)

Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: �Reci: �Meni je,doista, jasno ko je Gospodar moj�� (El - En�am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda,sallallahu alejhi ve selleme.

Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanjavjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije.U hadisu se spominje: �Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kaovrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.� Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji inajdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. Acilj i svrha egzistencije jeste ~injenje ibadeta Allahu: �Dìne i ljude stvorio sam samozato da Mi se klanjaju.� (Ez - Zarijat, 56)

Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednikaVisokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad,ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno uovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temeljeislama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom,najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivaliislam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nijemogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}eu bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo?

U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ìvimo s ovomodabranom skupinom knjiga iz serije �Biblioteka bosanske porodice�, koju nudimo odraslomi malom, mu{ku i ensku. Svako od njih moè uzeti iz njih ono {to eli u skladu s obimomznanja koje mu je Allah dao,oboruàvaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahovasvjetla.

�Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samoonaj ko je propao�- veli Poslanik, a.s. �Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budetepridràvali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet� - veli Poslanik, a.s., tako|er.

Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrimdjelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enjudjela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljomnagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu

Naser b. Abdurrahman es - Saeed

KUR�ANI KERIMKUR�ANI KERIMKUR�ANI KERIMKUR�ANI KERIMKUR�ANI KERIM

KUR�ANI KERIMKUR�ANI KERIMKUR�ANI KERIMKUR�ANI KERIMKUR�ANI KERIM

Allah, d`.{., iz Svoje milosti nije prepustio ~ovjeka samog sebi ve} je povremeno slaoposlanike koji su od Njega nosili objavu i pozivali ljude ka vjeri u Allaha. Oni su donosiociradosne vijesti i opomene na kaznu kako ljudi ne bi imali opravdanje za svoje nevjerovanje.

�A poslanici koji su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudi poslijeposlanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. - A Allah je silan imudar.�1

ôvje~anstvu je kroz ~itav period njegova razvoja silazila objava koja je odgovarala tomvremenu. Svaki narod imao je poslanika sve dok nisu nastali pogodni uslovi za pojavuposljednjeg poslanika i donosioca vje~nog [erijata i Knjige koja mu je objavljena, a to jeâsni Kur'an.

Muhammed, s.a.v.s., zavr{io je ciklus poslanstva i on kaè:�Primjer mene i ostalih poslanika prije mene jeste kao primjer ~ovjeka koji sagradi

zgradu i uljep{a je i dotjera, osim mjesta jedne cigle koja je u }o{ku. Ljudi su obilazili oko njei divili joj se, te reko{e: �Jo{ samo da ima ova cigla.� Pa, ja sam ta cigla, ja sam pe~at svimvjerovjesnicima.�2

Kur'an je Allahova objava cijelom ~ovje~anstvu, a na to nam ukazuje Kur'an i hadis:Kaè Allah, d`.{.:�Reci: �O ljudi, ja sam svima vama Allahov Poslanik.��3

Kaè Resulullah, s.a.v.s.:�Svaki poslanik je poslan svome narodu, a ja sam poslan svim ljudima.�4

Kur'an obuhvata sve zahtjeve ljudskog ivota koji su zasnovani na prija{njim objavamai onome {to one nose u sebi. Objavljen je na arapskom jeziku i izazov je svim Arapima kojisu bili na najve}em stupnju poznavanja svoga jezika, ali su bili nemo}ni da do|u sa ne~impoput Kur'ana, pa makar i jednom surom i ta njihova nemo} je potvrda istinitosti Objave.

Allah obe}aje ~uvanje Kur'ana koji je prenesen tevaturom (neprekidnim lancem vi{eprenosilaca), bez promjene. Kaè Uzvi{eni:

�Donosi ga povjerljivi Dìbril.�5

�Kur'an je, zaista, kazivanje Izaslanika plemenitog, Posjednika snage, iuvaèn je kod Vlasnika Ar{a, Kome se drugi pot~injavaju, tamo pouzdanog! Adrug va{ nije lud: on ga je na obzorju jasno vidio i, kada je u pitanju Objava, onnije {krt.�6

10 Islamsko znanje

Ni jedna druga, prije objavljena knjiga, nema ovakve opise, jer su one bile ograni~eneodre|enim vremenom. Kur'an je objavljen ljudima i dìnima i on daje rje{enja za probleme:du{evne, psihi~ke, tjelesne, dru{tvene, ekonomske, politi~ke, jer je on Objava od Mudroga,Kome pripada sva hvala. A {ta ima ljep{e od rije~i poznatog da'ije:

�Islam je kompletan sistem, obuhvata sve vidove ivota. On je dràva i domovina, vlasti ummet, moral i snaga, milost i pravednost, kultura i zakon, znanje i sudstvo, materija idobra, zarada i bogatstvo, dìhad i da'wet, vojska i misao, te ispravna vjera i ibadetpodjednako.�

Danas je ~ovje~anstvo povrije|eno u svojoj srì, naru{eno u svojim sistemima, ogrezlou nemoralu i njemu nema spasa od najavljene propasti:

�I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretan�I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretan�I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretan�I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretan�I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretanbiti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim ìvotombiti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim ìvotombiti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim ìvotombiti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim ìvotombiti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim ìvotomìvjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa oìviti.�ìvjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa oìviti.�ìvjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa oìviti.�ìvjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa oìviti.�ìvjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa oìviti.� 7

Islam je danas jedini nosilac svjetla me|u tminama drugih sistema i jedino muslimanimogu o~istiti svijet od neistina i laì, te ga povesti ka Uputi i spasu. Na{i su prethodnicislijede}i Kur'an imali primjernu dràvu u pro{losti i jedino je mogu}e uspostaviti je ponovo uzpovratak Kur'anu.

DEFINICIJA KUR'ANADEFINICIJA KUR'ANADEFINICIJA KUR'ANADEFINICIJA KUR'ANADEFINICIJA KUR'ANAGlagol qaree: ima zna~enje sakupljanja i zbira; a dok glagolska imenica qiraet ozna~ava:

sakupljanje slova i rije~i jednih sa drugima, sa lijepim redoslijedom. A Allah, d`.{., kaè:�Na nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io. A kada ga mi u~imo, ti prati

u~enje njegovo.�8

Ispravno je re}i za kompletan Kur'an da je Kur'an, a isto i za jedan ajet. Tako kadanekoga ~ujemo da u~i ajet iz Kur'ana, pravilno je re}i da on u~i Kur'an.

�A kad se u~i Kur'an, vi ga slu{ajte i {utite da biste bili pomilovani.�9

Neka ulema kaè da je Kur'an nazvan tim imenom, jer je sakupio sve prija{nje objave isvo znanje. A Allah kaè:

�Mi tebi objavljujemo Knjigu kao obja{njenje za sve.�10

Kur'an je Allahov govor (Kelamullah) koji je objavljen Muhammedu, s.a.v.s. Njegovo seu~enje smatra ibadetom i on kao Kelamullah pripada samo Allahu. To nije govor ljudi, dìnaili meleka.

Reci: �Kad bi more bilo tinta da se ispi{u rije~i Gospodara moga, more bipresahlo, ali ne i rije~i Gospodara moga.�11

Islamsko znanje 11

IMENA I OPISI KUR'ANAIMENA I OPISI KUR'ANAIMENA I OPISI KUR'ANAIMENA I OPISI KUR'ANAIMENA I OPISI KUR'ANAAllah, d`.{., naziva ga mnogim imenima:- El-Kur'an - �Ovaj Kur�an vodi jedinom ispravnom putu.� ;12

- El-Kitab - Knjiga �Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava va{a...�;13

- El-Furqan - Rastavlja~ istine od neistine �Nek je uzvi{en Onaj Koji Svome robu objavljuje Furqan da bi svjetovima

bio opomena.�;14

- Ez-Zikr - Opomena �Mi, zaista, Kur�an objavljujemo i sigurno }emo Mi nad njim bdjeti.�;15

- Et-Tenzil - Objava �Zaista je on objava od Gospodara svjetova.�16

Najvi{e se upotrebljavaju imena Kur'an i Kitab. Doktor Muhammed Abdullah Draz kaè:�Naziv Kur'an jeste zbog njegova u~enja jezikom, a naziv Kitab jeste zbog toga {to je

zapisan perom, a oba imena odgovaraju i slaù se sa zna~enjem Allahove knjige.�Kur'an je ~uvan u prsima i u recima. Ovakvim putem je sa~uvan Kur'an: pisanjem i

pam}enjem i to je ostvarenje Allahova obe}anja:�Mi, zaista, Kur�an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti.�- Kur'an nije zadesilo ono {to se desilo sa prija{njim objavama, on nije izmijenjen i

o~uvan je u potpunosti.Kur'an je opisan mnogim svojstvima, kao:- nur - svjetlo�O ljudi, dokaz vam je ve} stigao od Gospodara va{eg - Mi vam objavljujemo

jasnu svjetlost.�;17

- uputa (huden), lijek ({ifa'), milost (rahmet), pouka (mew'ize) �O ljudi, ve} vam je stigla poruka od va{eg Gospodara, i lijek za ono {to vam

je u prsima i uputa i milost vjernicima.�;18

- mubarek - blagoslovljen �A ova Knjiga koju Mi objavljujemo, blagoslovljena je, ona potvr|uje onu

prije nje....�;19

12 Islamsko znanje

- mubin - jasna �I stigla vam je od Allaha svjetlost i jasna knjiga.�; 20

- bu{ra - radosna vijest �...koji potvr|uje prija{nje objave - kao putokaz i radosnu vijest vjernicima.�; 21

- aziz - sna`na �One koji ne vjeruju u Kur'an, po{to im je objavljen...A on je, zaista, Knjiga

sna`na.�; 22

- medìd - veli~anstvena �A ovo je Kur'an veli~anstveni.�; 23

- be{ir - vjesnik radosnih vijesti, nezir - opomena �Knjiga ~iji su ajeti jasno izloèni, Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji

znaju, vjesnik radosnih vijesti i opomena.� 24

Svako je ovo svojstvo u skladu sa zna~enjem Kur'ana.

RAZLIKA IZME\U KUR'ANA,RAZLIKA IZME\U KUR'ANA,RAZLIKA IZME\U KUR'ANA,RAZLIKA IZME\U KUR'ANA,RAZLIKA IZME\U KUR'ANA,HADISI - KUDSIJAHADISI - KUDSIJAHADISI - KUDSIJAHADISI - KUDSIJAHADISI - KUDSIJA

I POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVAAAAA HADISA HADISA HADISA HADISA HADISAHadis jezi~ki zna~i: ne{to novo, a njime se ozna~ava i svaki govor koji kaèmo i

prenosimo i koji dolazi do ~ovjeka slu{anjem ili vahjom, na javi ili u snu.Terminolo{ki, hadis zna~i sve ono {to se pripisuje Poslaniku, s.a.v.s., da je rekao,

radio, potvrdio, i ono ~ime je on opisan.Govor: to je poput rije~i Poslanika, s.a.v.s.:�Djela se cijene prema nijetima...�25

Rad: ono {to je potvr|eno od Poslanika da je pou~avao svoje ashabe:�Klanjajte kao {to mene vidite da klanjam!�26

ili kao ono {to je potvr|eno o na~inu obavljanja hadà:�Uzmite od mene va{e obrede!�27

Potvrda: ono {to je on potvrdio ashabima, od rije~i ili djela, svejedno da li je Poslanik,s.a.v.s., bio u njihovom prisustvu ili u odsustvu, ili su mu poslije prenijeli. Primjer je toga hadiskoji govori da je Poslanik, s.a.v.s., poslao jednog ~ovjeka u pohod, a on je, kada bi klanjaosvojim ashabima, uvijek zavr{avao sa: �Kul huvallahu ehad�, i kada su se vratili, spomenulisu to Poslaniku, pa je rekao:

�Pitajte ga zbog ~ega je on tako radio?�

Islamsko znanje 13

Pa su ga upitali i on je rekao: �Jer to sadrì svojstvo Milostivog i ja volim da je u~im.�Pa je rekao Poslanik, s.a.v.s.:�Obavijestite ga da njega Allah voli.�28

Osobina: kao {to se prenosi:�Poslanik, s.a.v.s., bio je uvijek nasmijana lica, lijepa ahlaka...�

HADISI - KUDSIJHADISI - KUDSIJHADISI - KUDSIJHADISI - KUDSIJHADISI - KUDSIJEl-kudsijj jezi~ki ozna~ava pripadnost svetosti (kuds), {to ukazuje na veli~inu i ~istotu.

A �takdis� je slavljenje Allaha i uzdizanje iznad svega, te negiranje svega onoga {to Njemune dolikuje.

Terminolo{ki: hadisi-kudsij jeste sve ono {to je Poslanik pripisao Uzvi{enome Allahu;odnosno {to Poslanik, s.a.v.s., prenosi da je to Allahov govor. Poslanik je prenosilac Allahovagovora svojim rije~ima i u njemu se kaè:

Rekao je Resulullah, s.a.v.s., prenose}i od svoga Gospodara.Ili kaè:Rekao je Resulullah, s.a.v.s., �Rekao Uzvi{eni Allah�, ili �Kaè Uzvi{eni Allah�.

RAZLIKA IZME\U KUR'ANARAZLIKA IZME\U KUR'ANARAZLIKA IZME\U KUR'ANARAZLIKA IZME\U KUR'ANARAZLIKA IZME\U KUR'ANAI HADISI - KUDSIJAI HADISI - KUDSIJAI HADISI - KUDSIJAI HADISI - KUDSIJAI HADISI - KUDSIJA

Razlike me|u njima su slijede}e:1. Kur'an je Allahov govor koji je objavio Svojim rije~ima Resulullahu, i njime izazvao

Arape, te nisu bili u mogu}nosti da sastave knjigu ili barem suru poput njega. Taj je izazovtrajan i to je vje~na mu'dìza do Sudnjeg dana.

A u hadisi-kudsiju nema izazova niti je mu'dìza.2. Kur'an se ne pripisuje nikom osim Allahu i kaè se: �Kaè Uzvi{eni Allah.�A hadisi-kudsij prenosi se od Poslanika, s.a.v.s., pripisuju}i se Allahu, d`.{. Data }e

pripadnost Boìjem Poslaniku, s.a.v.s., biti pripadnost obavje{tenja, jer on obavje{tava odAllaha te se kaè u hadisu: Kaè Poslanik, s.a.v.s., prenose}i od svoga Gospodara.

3. îtav Kur'an je prenesen tevaturom (lancem vi{e prenosilaca u koji nema nimalosumnje) i to je definitivno potvr|eno. A hadisi-kudsij su ve}inom ahad (pojedina~na) predanja

14 Islamsko znanje

koja mogu biti sahih (vjerodostojna), hasen (prihvatljiva) i da'if (slaba).4. Kur'an je Objava od Allaha, d`.{., po rije~ima i po zna~enju.Hadisi-kudsij je po zna~enju od Allaha, a po rije~ima je od Resulullaha, s.a.v.s., i hadisi-

kudsij je po zna~enju vahj, ali ne i po izgovoru. Zbog toga je kod ve}ine uleme dozvoljenopreno{enje hadisi-kudsija po zna~enju.

5. U~enje Kur'ana jeste poseban ibadet. On se u~i u namazu i Allah, d`.{., naro~itonagra|uje za njegovo u~enje. Kaè Resulullah, s.a.v.s.:

'Ko prou~i jedan harf ima jednu nagradu, a nagrada je deseterostruka, ne kaèm: �Elif,lam, mim da je jedan harf. Ve}, elif je harf, lam je harf i mim je harf.� �

(Biljeì Et-Tirmizi od Ibn-Enesa i kaè da je hadis hasen sahih)Hadisi-kudsij ne u~i se u namazu i Allah za njegovo u~enje nagra|uje op}om nagradom,

a ne nagradom kojom se nagra|uje za u~enje Kur'ana.

RAZLIKE IZME\U HARAZLIKE IZME\U HARAZLIKE IZME\U HARAZLIKE IZME\U HARAZLIKE IZME\U HADISI - KUDSIJADISI - KUDSIJADISI - KUDSIJADISI - KUDSIJADISI - KUDSIJAI POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVI POSLANIKOVAAAAA HADISA HADISA HADISA HADISA HADISA

Postoje dvije vrste Poslanikova hadisa: - hadis-tewkifijj: jeste hadis ~iji je sadràj Poslanik, s.a.v.s., primio putem vahja, te ga

objasnio ljudima svojim govorom. Ova vrsta, iako se njegov sadràj pripisuje Allahu, on sekao govor - slobodno moè pripisati Resulullahu, s.a.v.s., jer se govor pripisuje onome koga kaè, makar on i imao u sebi zna~enje koje je primio od nekog drugog;

hadis-tewfikijj: jeste onaj hadis koji je Resulullah, s.a.v.s., rekao na osnovu svogarazumijevanja Kur'ana, jer mu je on poja{njen, ili ga je rekao nakon razmi{ljanja i truda. Ovuvrstu hadisa, koji su nastali na osnovu izvo|enja zaklju~aka i id`tihada, vahj potvr|ujeukoliko su ispravni, a ako bude u njima barem i djelimi~na gre{ka, tada dolazi vahj koji ihispravlja. Primjer toga su zarobljenici na Bedru. Poslanik, s.a.v.s., prihvatio je mi{ljenje Ebu-Bekra i uzeo od njih otkupninu, pa dolazi vahj koji ga kori:

�Nije vjerovjesniku dozvoljeno da drì su`nje ...� 29

Ova vrsta hadisa nikako ne moè biti Allahov govor.Iz ovoga nam postaje jasno da se hadis dijeli na dvije vrste: tewkifijj i tewfikijj kojeg

priznaje vahj, a moè se re}i da je njegovo ishodi{te vahj, a to je zna~enje Allahova govorao Poslaniku, s.a.v.s.:

�On ne govori po hiru svome - to je samo Objava, koja mu se obznanjuje.�30

Hadisi-kudsij - njegovo zna~enje je od Allaha, i to prima Poslanik jednim od puteva vahja.

Islamsko znanje 15

Njegove rije~i su od Poslanika, a pripisuju se Allahu na osnovu onoga {to one sadrè, a nena osnovu rije~i koje su izgovorene, jer da je govor od Allaha, onda ne bi bilo razlike izme|uhadisi-kudsija i Kur'ana. Tada bi hadisi-kudsij postao po svome na~inu izazov drugima injegovo u~enje postalo bi sevap.

Kako odgovoriti na slijede}e nejasno}e?

Poslanikov hadis je vahj po svom zna~enju, a po izgovoru je od Resulullaha, s.a.v.s., paza{to ga ne nazivamo hadisi-kudsijem?

Da je hadisi-kudsij po svome zna~enju od Allaha imamo dokaz u rije~ima Resulullaha:�Rekao je Allah Uzvi{eni�, ili Kaè Uzvi{eni Allah.� Zbog toga je takav hadis nazvan kudsijem,za razliku od Poslanikova hadisa kojim moè da bude pou~en vahjom (tewkifijj), a moènastati na osnovu id`tihada (tewfikijj). Takav hadis naziva se Poslanikovim, jer je on krajnjagranica i njegov prekid.

Kada je izgovor hadisi-kudsija od Resulullaha, za{to ga onda pripisujemo Allahu, d`.{.,kada kaèmo: �Uzvi{eni Allah je rekao�, ili �Kaè Uzvi{eni Allah�?

Ovo }emo na}i ~esto u arapskom jeziku, tako {to se nekome pripi{e govor na osnovusadràja, a ne na osnovu izgovora. Kur'an spominje, npr. Musaov govor, ali ne doslovnonjegove rije~i, ve} njihov sadràj i zna~enje pa to pripisuje njemu.

VVVVVAHJ - OBJAAHJ - OBJAAHJ - OBJAAHJ - OBJAAHJ - OBJAVVVVVAAAAA

MOGU]NOSTMOGU]NOSTMOGU]NOSTMOGU]NOSTMOGU]NOST V V V V VAHJAAHJAAHJAAHJAAHJAI NJEGOVI NJEGOVI NJEGOVI NJEGOVI NJEGOVAAAAA REALNOST REALNOST REALNOST REALNOST REALNOST

Procvatom nauke, ispitivanjima i istraìvanjima nestale su svake sumnje u postojanjeonoga {to nije materija. Nauka je potvrdila postojanje svijeta gajba koji je izvan ovoga vidljivasvijeta. Eksperimentalna nauka utvrdila je tragove toga svijeta, ali nije u stanju da prodre i unjegovu bit. Neke }e to navesti na nijekanje vjere, a druge da potvrde istinu.

Kaè Uzvi{eni Allah, d`.{.:�Mi }emo im pruàti dokaze Na{e u prostranstvima svemirskim, a i u njima

samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina.�31

�A vama je dato samo malo znanja.�32

Ljudi se bave psihologijom kako bi {to lak{e pristupili ljudima koji se razlikuju po svojoj

16 Islamsko znanje

psihi i umnim sposobnostima. ôvjek kao materija posjeduje ne{to {to je tajna njegovaìvota, a to je du{a. Tijelo slabi kada ne primi dovoljnu koli~inu hrane koja }e ga odràti uìvotu. Onda je logi~nije da i du{a ima svoju hranu, duhovnu hranu, koja ~uva njenu vrijednosti specifi~nost.

Nije nemogu}e da Allah, d`.{., izabere od Svojih robova ~iste du{e koje je pripremio zavahj i koje }e primiti poslanice, koje su ljudima potrebne kako bi se du{evno i moralno uzdigli.Ti odabranici su poslanici.

Ashabi Resulullaha bili su svjedoci objave i preno{enjem iste tevaturom. Trag je objavebio o~it na ashabima i na svim sljedbenicima islama, to im je dalo veli~inu i uzdiglo ih.Udaljavanjem sljedbenika islama od objave do{lo je do pada muslimana. To je potvrdaistinitosti objave i nu`nosti na{eg povratka ka njoj.

Muhammed, s.a.v.s., nije jedini poslanik. I prije njega bilo je poslanika, pa nije nikakvo~udo {to Allah, d`.{., njemu objavljuje. Zato Allah, d`.{., zamjera �razumnima� i kaè:

�Za{to je ~udno ljudima {to Mi objavljujemo jednom izme|u njih: 'Opominjiljude! A vjernike obraduj divnom nagradom kod Gospodara njihova!' Nevjernicigovore: 'Ovaj je zaista pravi ~arobnjak.'�33

ZNAÊNJE OBJAZNAÊNJE OBJAZNAÊNJE OBJAZNAÊNJE OBJAZNAÊNJE OBJAVEVEVEVEVE

Vahj ozna~ava govor kojeg skrivamo od drugog. Korijen rije~i ukazuje na dva zna~enja,a to su skrivanje i brzina. Zato se kaè da je njegovo zna~enje: brzo, skriveno obavje{tavanjeonoga kome je govor upu}en, s tim da se skriva od drugog.

Allahov, d`.{., vahj poslanicima, terminolo{ki je definisan kao: �Allahov govor koji jeobjavljen nekom od Njegovih poslanika.�

Islamsko znanje 17

NAÎN ALLAHOVNAÎN ALLAHOVNAÎN ALLAHOVNAÎN ALLAHOVNAÎN ALLAHOVAAAAAVVVVVAHJAAHJAAHJAAHJAAHJA MELEKIMA MELEKIMA MELEKIMA MELEKIMA MELEKIMA

1. U Kur'anu se govori da Allah govori melekima:�I kad tvoj Gospodar re~e melekima...� 34,- a spominje se i da Allah nadahnjuje Svoje meleke:�Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja sam s vama, pa u~vrstite one

koji vjeruju!'�35

2. Potvr|eno je da se Kur'an nalazi u Levhi-mahfuzu:�A ovo je Kur'an veli~anstveni, na plo~i pomno ~uvanoj (Levhi mahfuzu).�36

Potv|eno je da je on odjednom spu{ten na prvo (zemaljsko) nebo u Lejletul-kadru umjesecu ramazanu:

�Mi smo ga, uistinu, objavili u no}i Kadr.�37

�Mjesec ramazan je taj u kome je objavljen Kur'an...�38

Sunnet nam poja{njava ovu objavu i ukazuje da se tu ne radi o pukoj objavi u Resulullahovosrce. Prenosi se od Ibn-Abbasa, r.a.39:

�Kur'an je spu{ten odjedanput na zemaljsko nebo u Lejletul-kadru, zatim je objavljivan uperiodu od dvadeset godina. Tada je prou~io:

'I oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti, a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{eobja{njenje navesti.�40

'I kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo pomalo kazivao i prema potrebi ga objavljujemo.�'41

Melek Dìbril sluhom je primio objavu od Allaha sa izgovorom i to je vjerovanje, ehhi-sunneta i dèmata.

Kaè Uzvi{eni Allah:�A ti, zaista, prima{ Kur'an od Mudroga i Sveznaju}eg.�42

�Ako te neki od mnogoboàca zamoli za za{titu, ti ga za{titi da bi saslu{aoAllahove rije~i.�43

Kur'an je Allahov govor, po izgovoru i po sadràju, a ne govor Dìbrila ili Muhammeda,s.a.v.s.

18 Islamsko znanje

NAÎN ALLAHOVNAÎN ALLAHOVNAÎN ALLAHOVNAÎN ALLAHOVNAÎN ALLAHOVAAAAAVVVVVAHJAAHJAAHJAAHJAAHJA POSLANICIMA POSLANICIMA POSLANICIMA POSLANICIMA POSLANICIMA

Allah {alje Objavu Svojim poslanicima na dva na~ina:1. posredni{tvom, preko meleka Dìbrila i2. bez posredni{tva.

Objava bez posredni{va bila je na slijede}e na~ine:1. istiniti snovi.Prenosi se od Ai{e, radijallahu anha, kako kaè:�Prvo sa ~im je po~ela Objava Boìjem Poslaniku, s.a.v.s., bilo je u vidu istinitog sna.

Sve {to bi vidio u tom snu, dolazilo bi mu poput svjetla dana.�44

To je bila priprema Poslanika kako bi mu silazila Objava na javi.Potvrda da su istinski snovi Poslanika objava, koju treba slijediti potvr|uje nam kazivanje

o Ibrahimu i san o klanju njegova sina Ismaila:�I Mi smo ga obradovali dje~akom blage naravi. I kad on odraste toliko da mu po~e u

poslu pomagati, Ibrahim re~e: �O sinko moj, u snu sam vidio da te trebam zaklati.��45

Istinski snovi nisu samo odlika poslanika, oni su mogu}i i kod drugih vjernika, s tim {toto nije objava, kao {to kaè Poslanik:

�Od poslanstva ni{ta nije ostalo do radosne vijesti.� �A {ta su to radosne vijesti�? -reko{e. On odgovori: �To su istinski snovi.�46

Istinski snovi Poslanika prvi su dio boànskog govora spomenutog u Njegovim rije~ima:�A nije za ~ovjeka da mu govori Allah, izuzev objavom, ili iza hidàba

(zastora), ili (da) po{alje poslanika, pa se objavljuje s dopu{tanjem Njegovim{ta ho}e. Uistinu, On je Uzvi{en i Mudar!� 47

2. Allahov govor iza (hidàba) zastora, na javi i bez posredni{tva.To je potvr|eno kod Musaa, r.a.:�A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao.�48

Tako|er, potvr|en je i razgovor Resulullaha, s.a.v.s., sa Uzvi{enim Allahom u No}iMi'radà.

Ovo je drugi dio spomenut u ajetu: �Ili iza zastora�- i u Kur'anu nema ni{ta objavljeno nataj na~in.

Islamsko znanje 19

NAÎN OBJANAÎN OBJANAÎN OBJANAÎN OBJANAÎN OBJAVEVEVEVEVEMELEKA POSLANIKUMELEKA POSLANIKUMELEKA POSLANIKUMELEKA POSLANIKUMELEKA POSLANIKU

Allahova Objava poslanicima moè biti bez posredni{tva na dva prethodno spomenutana~ina: istinski snovi i Boànski govor na javi iza zastora; a moè da bude uz posredni{tvomeleka Objave, Dìbrila. Na ovaj je na~in asni Kur'an objavljen.

Na~in dostave Objave meleka Vahja bio je na dva na~ina:1.1.1.1.1. da mu do|e poput glasa zvona, jakog glasa koji bi djelovao na du{u da se spremi

svom svojom snagom na prihvatanje njegova djelovanja. To je najteì na~in primanja Objave,a Poslanik, s.a.v.s., bi u tom trenutku bio u potpunoj spoznajnoj mo}i za prihvatanje Objave,njeno razumijevanje i pam}enje. Taj glas nastaje udarcima melekovih krila na {to namukazuje slijede}i hadis:

�Kada Allah odredi naredbu na nebesima, meleki udaraju svojim krilima iz pokornostiNjegovim rije~ima, poput udara lanca u glatku stijenu.�49

2. 2. 2. 2. 2. pretvaranje meleka Dìbrila u ljudski oblik. Ovaj na~in je lak{i od prethodnog, jerpostoji sli~nost izme|u onoga koji govori i slu{aoca, kao i me|usobna bliskost, za razliku odObjave putem zvuka zvona, kada je potrebno Resulullahu, s.a.v.s., da se duhovno uzdignena stupanj meleka. A to je kako kaè Ibn-Haldun: �Odvajanje od ljudske tjelesnosti i spajanjesa duhovnosti meleka, a drugo stanje je suprotno tome, kada melek prelazi iz svogaduhovnog stanja u stanje ljudske tjelesnosti.�

Oba ova stanja spomenuta su u hadisu koji prenosi Ai{a, radijallahu anha, da je El-Harisb. Hi{am upitao Resulullaha i rekao: �O Resulullah, kako ti dolazi Vahj?� Resulullah, s.a.v.s.,re~e:

�Ponekad mi dolazi u vidu zvuka zvona. To mi je najteì na~in Objave i kada se prekine,ja potpuno upamtim ono {to mi je (Dìbril) kazao. Ponekad mi se melek ukaè u liku ~ovjeka.On bi mi govorio, a ja pamtio {ta mi kaè.�50

I prenosi Ai{a te{ko stanje Poslanika prilikom primanja Objave i kaè:�Vidjela sam ga kako mu stiè Objava jednog jako hladnog dana i kada presta, ~elo mu,

uistinu, jo{ kipta{e znojem.�51

20 Islamsko znanje

ODGOVORI NA SUMNJEODGOVORI NA SUMNJEODGOVORI NA SUMNJEODGOVORI NA SUMNJEODGOVORI NA SUMNJEONIH KOJI NEGIRAJU VONIH KOJI NEGIRAJU VONIH KOJI NEGIRAJU VONIH KOJI NEGIRAJU VONIH KOJI NEGIRAJU VAHJAHJAHJAHJAHJ

U pro{losti, a i u dana{nje vrijeme neznalice su raspirivale svoja sumnji~enja u Vahj. Tesumnje nemaju osnove, a evo nekih:

1. Smatraju da je Kur'an Muhammedovo, s.a.v.s., djelo ~ija je zna~enja on izmislio, kaoi njegov stil.

Ovo je neosnovana tvrdnja, jer da je Muhammed, s.a.v.s., tvrdio za sebe da je nepogre{ivi kada je izazvao ljude mu'dìzama kako bi potvrdio svoje vodstvo, nije mu i{lo u prilog dapripi{e Kur'an nekome drugom mimo sebe, a to je mogao uraditi. To je dovoljan razlog zapokornost njemu, jer Arapi pored posjedovanja visokog stupnja jezi~kog izraàvanja nisubili u stanju da mu se suprotstave.

Ne moè se re}i da je on pripisao Kur'an Allahovu govoru kako bi pridobio ljude za sebei svoju pokornost, jer njegovom govoru - hadisu - potrebno je tako|er pokoravati se. A da jepitanje kao {to dàhili misle, tada bi sav govor pripisao Allahu.

Po njihovim tvrdnjama Poslanik je elio da putem laì prokr~i put do kona~nog cilja. Toje pretpostavka koju historijska stvarnost negira, jer je Poslanik, s.a.v.s., bio poznat popovjerenju i iskrenosti {to i njegovi du{mani potvr|uju. Iznesimo za ovo nekoliko primjera:

Munafici su optuìli njegovu enu Ai{u potvoriv{i je. Time su imali za cilj ukaljati ~ast iugled Poslanika, s.a.v.s. Vahj je jedno vrijeme zastao i Poslanik i njegovi ashabi bili su ubezizlaznoj situaciji, savjetovali su se. Pro{ao je mjesec dana i Poslanik je rekao Ai{i,radijallahu anha:

�Do mene je doprlo to i to, ako nisi pogrije{ila, Allah }e te za{tititi, a ako si pogrije{ila, traìoprosta.�52

Tako je bilo sve dok nije si{la Objava koja je potvrdila ~istotu Ai{e. Da je Kur'an njegovgovor, {ta ga je sprije~ilo da odmah za~epi usta onima koji su je potvorili i da time za{titinjenu ~ast? Ali, on nije elio da slaè ljudima, a time bi slagao na Allaha:

�A da je o Nama kakve rije~i iznosio, Mi bismo ga za desnu ruku uhvatili, ionda mu ìlu kucavicu presjekli, i niko ga izme|u vas ne bi mogao od togaodbraniti.� 53

Grupa ljudi traìla je dozvolu za izostanak sa Bitke na Tebuku i izloìli su svoje razloge zaizostanak. Me|u njima bilo je munafika koji su izmi{ljali pravdanja i Poslanik im daje dozvolu,nakon ~ega silazi Objava koja kori Poslanika ukazuju}i mu na njegov pogre{an stav:

Islamsko znanje 21

�Neka ti Allah oprosti {to si dozvolio da izostanu, dok se nisi uvjerio koji odnjih govore istinu, a koji laù.� 54

Da je ovaj ukor bio od Muhammeda, s.a.v.s., samom sebi, kao odraz njegova pokajanjakada mu je postala jasna njegova gre{ka, to on ne bi ispoljio sa ovakvim te{kim prijekorom.

Primjeri toga jesu i ukor Poslanika kod prihvatanja otkupa zarobljenika Bedra:�Nije za Vjerovjesnika da drì su`nje dok ne svlada neprijatelja na Zemlji; vi

èlite prolazna dobra ovoga svijeta, a Allah èli onaj svijet. - Allah je silan imudar. Da nije ranije Allahove odredbe, sna{la bi vas patnja velika zbog onoga{to ste uzeli.� 55

Ovdje, tako|er, spada i ukor Poslanika u njegovu okretanju od Abdullaha b. Ummi-Mektuma, slijepca, a posve}ivanja pa`nje uglednim Kurej{ijama èle}i ih pridobiti zaislam:

�On se namr{tio i okrenuo, zato {to je njemu slijepac pri{ao. A {ta ti zna{ - mo`da on elida se o~isti, ili pou~i, pa da mu pouka bude od koristi...�56

Iz Poslanikova ivota vidimo da je jo{ od svoje rane mladosti bio poznat po svom lijepommoralu, iskrenosti u rije~ima i u djelu, a to mu je posvjedo~io njegov narod na po~etkunjegova poslanstva kada im je on rekao:

�Kada bih vas obavijestio da se iza ove doline nalazi konjica koja eli da vas napadne,da li biste mi vjerovali?� Reko{e: �Da, mi nismo od tebe iskusili la`.�

Prenosi se od Abdullaha b. Selama, r.a., da je rekao: �Kada je Resulullah, s.a.v.s.,do{ao u Medinu, ljudi su krenuli u susret k njemu. Govorilo se: 'Do{ao je Poslanik, do{ao jePoslanik', pa sam krenuo ka ljudima da ga i ja vidim i kada sam ugledao Poslanikovo lice,znao sam da to lice nije lice la{ca.�

Za onoga koji posjeduje ovakva svojstva ne moè niko posumnjati u njegove rije~i kadaon kaè da nije Kur'an od njega:

�Reci: 'Nezamislivo je da ga ja sam od sebe mijenjam, ja samo slijedim ono{to mi se objavljuje.'� 57

2. U pro{losti, a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da je Kur'an produktPoslanikovog razmi{ljanja i li~ne spoznaje koju je on svojim stilom izrazio zato {to je Poslanik,s.a.v.s., o{trouman, dovitljiv, te ima ispravne stavove koji ga ~ine da razlikuje dobro od zla,istinu i neistinu, jer je nadahnut i spoznaje skrivene stvari otkri}em i li~nom spoznajom.

[ta je to u Kur'anu nastalo na osnovu o{troumnosti, osje}aja i li~nog otkri}a?

Kur'an spominje pro{le narode, poslanike i historijske doga|aje sa ta~nim podacima,kao kada o~evidac govori, a Muhammed, s.a.v.s., nije bio njihov savremenik. On nijeprisustvovao doga|ajima koji su se de{avali kroz stolje}a, a ni knjige to nisu prenijele:

22 Islamsko znanje

�To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljujemo; ni ti ni narod tvoj nisteprije ovoga ni{ta o tome znali.� 58

Neke vijesti ukazuju na brojke koje ne moè znati do samo vrsni poznavalac:�A oni su ostali u pe}ini svojoj tri stotine i jo{ devet godina.� 59

A to je kod sljedbenika Knjige tri stotine sun~evih godina, a devet godina je razlikaizme|u sun~evih i mjese~evih godina.

Odakle Muhammedu, s.a.v.s., ovako precizni podaci, a bio je nepismen. Dàhili u njegovovrijeme bili su o{troumniji od dana{njih dàhila, jer oni nisu govorili da je Objava odMuhammeda, s.a.v.s., ve} su rekli da je on pou~en od drugih i da traì da se to zapi{e:

�I govore: �To su izmi{ljotine naroda drevnih; on traì da mu se prepisuju, iujutro i nave~er da mu ih ~itaju.�� 60

Muhammed, s.a.v.s., nije imao u~itelja - kao {to }emo vidjeti - pa odakle je onda primioObjavu u svojoj ~etrdesetoj godini?

�To je samo Objava koja mu se obznanjuje.� 61

Ali, Kur'an sadrì i druga saznanja. On govori o po~etku stvaranja i njegovom kraju, odrugom svijetu i onome {ta je vezano za njega, o Dènnetu i njegovim blagodatima, o vatrii kazni, o melekima i njihovim du`nostima. Sve ovo je nemogu}e da bude produkt o{troumnosti.

Pored toga, Kur'an sadrì propise kao i govor o Poslaniku, koji je samo ~ovjek i koji nezna gajb.

A dàhili su govorili da je pjesnik pa su dodali tome da ~uje nekoga ko mu govori, a to muse samo pri~injava, a onaj kome se pri~injava jeste lud ili govori izmi{ljotine. A kada su vidjelida nemaju dokaza za to i da Kur'an spominje vijesti iz pro{losti i budu}nosti, po~e{e govoritida prima znanje od u~enjaka koje susre}e na svojim trgova~kim putovanjima, tj. pou~avaga ~ovjek. Tako su govorili prije, a i sada:

�Tako su gotovo istim rije~ima, govorili i oni prije njih, srca su im sli~na.�62

3. U pro{losti, a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da Poslanik, s.a.v.s., primaznanje od u~itelja.

To je istina, jer onaj koji je pou~avao Poslanika jeste melek Vahja, a da je imao nekogdrugog iz svog naroda ili nekog drugog naroda, to nije istina.

Muhammed, s.a.v.s., odrastao je nepismen, nije pou~en ni od koga od svoga naroda, ani od drugih naroda.

Istina je da je on jo{ u mladosti sreo monaha Behiru, u Busri u [amu, i Vereku b. Nevfela,neposredno nakon primanja Objave, a nakon Hid`re sreo se sa u~enjacima jevrejima. Ali,on ni od jednog od njih nije primio znanje prije poslanstva, a nakon poslanstva odgovarao jenjima na pitanja o kojima su oni eljeli raspravljati. Da je Poslanik, s.a.v.s., bilo {ta od njihuzeo, historija bi to zabiljeìla, jer on nije bio obi~ni ~ovjek, a historija je zabiljeìla Verekinnagovje{taj dolaska Poslanika, s.a.v.s.

One koji kaù da ga je pou~avao u~itelj, upitat }emo ih kako se zvao taj ~ovjek?

Islamsko znanje 23

Neki }e re}i da je to bio Haddad er-Rumi. Me|utim, nije logi~no da ~itav Kur'an, sa svimsvojim nau~nim postavkama, podacima iz pro{losti i govoru o budu}nosti, bude od ~ovjekakoga Meka nije poznavala kao alima koji se posvetio izu~avanju knjiga, ve} ga je poznavalakao kova~a koji govori stranim jezikom.

Arapi u vrijeme Muhammeda, s.a.v.s., svim sredstvima borili su se kako bi se suprotstaviliObjavi, a nisu uspjeli. A danas, nakon ~etrnaest vijekova, mnogobo{ci poku{avaju prona}ine{to iz historije {to bi potvrdilo njihove sumnje u istinitost Objave.

Sve to nam potvr|uje da Kur'an nije ljudskog porijekla , ve} je on Objava Silnog i Mudrog.

MEKANSKI I MEDINSKI AJETIMEKANSKI I MEDINSKI AJETIMEKANSKI I MEDINSKI AJETIMEKANSKI I MEDINSKI AJETIMEKANSKI I MEDINSKI AJETI

Poznato je da svaki narod pridaje veliku pa`nju svojoj tradiciji i nasljedstvu. Islamskiummet preduhitrio je sve ostale pridaju}i svu svoju pa`nju Objavi, kojom je ~itavo ~ovje~anstvopo~a{}eno, jer Kur'an nije samo nau~na ili reformatorska poruka koju ljudski um prihvata,ve} on iznad svega toga sadrì vjeru koju srce prihvata. Pa`nja ashaba pridata Kur'anu bilaje tolika da su ~ak znali mjesto i vrijeme objave svakog ajeta. To je jak oslonac u historijizakonodavstva na koji se moè pozvati svaki istraìva~ u spoznaji da'weta, na~ina govora,te postepenosti dono{enja propisa i obaveza. Prenosi se od Ibn-Mes'uda, da je rekao:

�Tako mi Allaha, mimo Koga nema drugog boga, ni jedna sura iz Allahove Knjige nijeobjavljena, a da ja ne znam gdje je objavljena. Niti je objavljen ajet iz Allahove Knjige, a da jane znam u vezi ~ega je objavljen. Kada bih znao da je neko, do koga moè do}i deva, znanijiod mene u Allahovoj Knjizi, uputio bih se ka njemu.�63

Pozivanje ka Allahu zahtijeva poseban metod i pristup u pogledu ispravljanja poreme}ajau vjeri, zakonodavstvu i moralu kod ljudi. Nemogu}e je promijeniti ideju sve dok se neformira grupa ljudi koja je odgojena na osnovama vjere, i nemogu}e je uspostavitizakonodavstvo i organizovati zajednicu sve dok ljudska srca ne budu ~ista i teìla kaAllahovoj uputi.

Onaj koji u~i Kur'an na}i }e mekanske ajete, koji imaju specifi~nu odliku koju ne posjedujumedinski ajeti, iako su medinski ajeti poja{njenje prvih u pogledu propisa i zakonodavstva.

Svijet je u dàhilijetu bio slijep i gluh; oboàvali su kipove, ~inili {irk Allahu, nijekali Vahj iSudnji dan. Govorili su:

�Zar kada umremo i kad kosti i zemlja postanemo, zar }emo mi, zaista, bitioìvljeni?� 64

Ljudi su uporno odbijali istinu i trebali su im dokazi. Zato je mekanska objava punaopomena i dokaza koji ru{e njihovo vjerovanje. Ona ih poziva u tevhid, ru{i njihove snove i

24 Islamsko znanje

donosi im znakove poslanstva. Navodi im slike ivota na drugom svijetu, slike Dènneta iVatre, izaziva ih da do|u sa ne~im poput Kur'ana, iznosi im kazivanja o onima koji su nijekaliistinu kako bi uzeli pouku. U mekanskim ajetima na}i }emo te{ke prijetnje koje spominjukaznu, Sudnji dan, zaglu{uju}i glas, stra{ni doga|aj, a sve to uz najbolji stil kazivanjarimovanjem na kraju ajeta, {to je izazov Arapima da do|u sa ne~im sli~nim. Oni sadrè ikazivanja o prija{njim narodima, kao i kosmi~ke i racionalne dokaze.

Kada je formirana zajednica vjernika koja vjeruje u Allaha, meleke, knjige, poslanike,Sudnji dan i u kader, njihovo vjerovanje bilo je na ku{nji od mu{rika. Bili su strpljivi i u~inili suhid`ru daju}i prednost onome {to je kod Allaha nad ovim dunjalukom. Kada je formiranatakva zajednica, nalazimo medinske ajete koji su dugi, obra|uju propise islama i njegovekazne, pozivaju u dìhad i `rtvovanje na Allahovu putu, obja{njavaju zakonodavstvo,uspostavljaju propise organizacije dru{tva, ure|uju ivot u porodici, me|uljudske odnose,veze izme|u dràva i naroda, kao {to otkrivaju munafike i njihove spletke, te se obra}ajusljedbenicima knjiga. Sve je ovo obilje`je medinskih ajeta.

PRIMJERI I KORISTIPRIMJERI I KORISTIPRIMJERI I KORISTIPRIMJERI I KORISTIPRIMJERI I KORISTIPOSVE]IVPOSVE]IVPOSVE]IVPOSVE]IVPOSVE]IVANJAANJAANJAANJAANJA P P P P PA@NJE MEKANSKOMA@NJE MEKANSKOMA@NJE MEKANSKOMA@NJE MEKANSKOMA@NJE MEKANSKOM

I MEDINSKOM PERIODU OBJAI MEDINSKOM PERIODU OBJAI MEDINSKOM PERIODU OBJAI MEDINSKOM PERIODU OBJAI MEDINSKOM PERIODU OBJAVEVEVEVEVEVelika je pa`nja posve}ena od uleme istraìvanjima medinskih i mekanskih ajeta. Pratili

su ajet po ajet, suru po suru kako bi razumjeli redoslijed imaju}i u obziru vrijeme, mjesto iformu ajeta. Sve su to objedinili u svojim istraìvanjima kako bi napravili razliku izme|umekanskih i medinskih ajeta.

Uloèni su veliki napori kako bi se saznalo svako mjesto silaska Objave u svim njenimperiodima, da bi se odredilo vrijeme silaska svakog ajeta, njegovo mjesto, te tome dodaleodredbe po kojima su se odre|ivali ajeti kao medinski, odnosno mekanski. Potpomagali suse sadràjem sure ili ajeta; da li oni govore o islamskom da'wetu u Meki ili pripadaju temamakoje su obra|ivane u Medini.

Ako bi istraìva~ imao vi{e razli~itih dokaza pred sobom, onda bi neke ajete odredio posli~nosti mekanskim, a neke medinskim ajetima.

Ako bi neki ajet bio objavljen u jednom mjestu, a neposredno poslije toga ga neki ashabprenio u drugo mjesto, za takve ajete bi ulema rekla: �Ajet koji je prenesen iz Meke u Medinu,ili prenesen iz Medine u Meku.�

Ulema je teìla da bude potpuno precizna i prostudirala je sure prema njihovoj objavi te

Islamsko znanje 25

kaè: �Ova sura je objavljena tu�, a da bi jo{ vi{e bila ta~na u tome, rekla bi: �Objavljena jeno}u ili objavljena je danju�, �objavljeno je ljeti ili objavljeno je zimi�, te �objavljeno je kod ku}eili objavljeno je na putovanju.�

Teme koje su obra|ivali u~enjaci su slijede}e: 1. ono {to je objavljeno u Meki; 2. ono {toje objavljeno u Medini; 3. ono u ~emu su se razi{li; 4. mekanski ajeti koji su u medinskimsurama; 5. medinski ajeti koji su u mekanskim surama; 6. ono {to je objavljeno u Meki, astav o njemu je da je medinski; 7. ono {to je objavljeno u Medini, a stav o njemu je da jemekanski; 8. sli~nost medinskih sura mekanskoj objavi; 9. sli~nost mekanskih sura medinskojobjavi; 10. ono {to je preneseno iz Meke u Medinu; 11. ono {to je preneseno iz Medine uMeku; 12. ono {to je objavljeno no}u i ono {to je objavljeno danju; 13. ono {to je objavljenoljeti i ono {to je objavljeno zimi; 14. ono {to je objavljeno kod ku}e i ono {to je objavljeno naputovanju.

Ovo su osnovne teme koje su prou~avane kod medinskih i kod mekanskih ajeta, i zatose ova nauka zove: �Nauka o medinskim i mekanskim ajetima.�

1. Medinskih sura ima dvadeset, a to su:El-Bekara, Ali-'Imran, En-Nisa', El-Maida, El-Enfal, Et-Tevba, En-Nur, El-Ahzab,

Muhammed, El-Feth, El-Hudùrat, El-Hadid, El-Mudàdela, El-Ha{r, El-Mumtehine, El-Dùmu'a, El-Munafikun, Et-Talak, Et-Tahrim i En-Nasr.

2. Ulema se razi{la u dvanaest sura, da li su mekanske ili medinske, a tosu:

El-Fatiha, Er-R'ad, Er-Rahman, Es-Saff, Et-Tegabun, Et-Tatfif (El-Mutaffifun),El-Kader, El-Bejjina, Ez-Zelzeleh, El-Ihlas i En-Nas.

3. Sve preostale sure su mekanske, a njih je osamdeset i dvije sure, tako da broj surau Kur'anu iznosi stotinu ~etrnaest.

26 Islamsko znanje

KORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAVVVVVANJAANJAANJAANJAANJAMEKANSKIH I MEDINSKIH AJETMEKANSKIH I MEDINSKIH AJETMEKANSKIH I MEDINSKIH AJETMEKANSKIH I MEDINSKIH AJETMEKANSKIH I MEDINSKIH AJETAAAAA

Mnoge su koristi njihova poznavanja, a neke od njih jesu sljede}e:1. njihovim poznavanjem potpomaè se u tuma~enju Kur'ana, jer poznavanje mjesta

objave pomaè razumijevanju ajeta i njegovom pravilnom tuma~enju, iako je pouka i porukau op}enitom zna~enju, a ne samo u povodu ajeta. Uz pomo} toga, mufesiri (komentatoriKur'ana) bili su u stanju da kod razli~itih zna~enja u dva ajeta odrede derogirani ajet i onajkoji ga derogira, jer onaj koji je zadnji objavljen derogira onaj prija{nji;

2. poznavanje kur'anskog stila koristi u da'wetu, jer za svako mjesto postoji odre|enigovor, kao {to i odre|ena situacija zahtijeva odre|eni govor. Specifi~nost na~ina govora umekanskim i medinskim ajetima u Kur'anu pomaè da'iji da sazna razli~ite na~ine obra}anjaljudima u njihovom pozivanju ka vjeri. Na taj na~in da'ija posjeduje snagu koja osvaja srcaslu{atelja. Za svaki period pozivanja postoje teme i na~in obra}anja ljudima, kao {to se temerazlikuju ovisno od slu{atelja i njihovih uvjerenja, te okoline u kojoj ive. Sve to nam postajejasno kroz kur'anska obra}anja vjernicima, mu{ricima, munaficima i sljedbenicima knjiga;

3. poznavanje sire (ìvotopisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s.) kroz kur'anske ajete.Onaj koji slijedi Vahj, on prati historiju da'weta sa svim doga|ajima u Meki i u Medini, od

po~etka pa do kraja Objave. Kur'an je glavni izvor siri (Poslanikovoj biografiji) i on neostavlja mjesto sumnji u onome {to prenose histori~ari kada se to slaè sa njim, a kodrazli~itih predanja prenosioca sire Kur'an donosi jasan stav.

Islamsko znanje 27

POZNAPOZNAPOZNAPOZNAPOZNAVVVVVANJE MEKANSKIHANJE MEKANSKIHANJE MEKANSKIHANJE MEKANSKIHANJE MEKANSKIHI MEDINSKIH AJETI MEDINSKIH AJETI MEDINSKIH AJETI MEDINSKIH AJETI MEDINSKIH AJETAAAAA I OBJA[NJENJE I OBJA[NJENJE I OBJA[NJENJE I OBJA[NJENJE I OBJA[NJENJE

RAZLIKE ME\U NJIMARAZLIKE ME\U NJIMARAZLIKE ME\U NJIMARAZLIKE ME\U NJIMARAZLIKE ME\U NJIMAU~enjaci su u poznavanju mekanskih i medinskih ajeta koristili dvije metode:- metodu slu{anja i preno{enja;- metodu analogije. Metoda slu{anja zasniva se na sahih predanjima od ashaba koji su savremenici Vahja

i koji su njegovi svjedoci, ili od tabiina koji su se sreli sa ashabima i ~uli od njih na koji na~inje objavljeno ne{to i doga|aje vezane za to. Ve}ina onoga {to je vezano za mekanske imedinske ajete odre|eno je ovim na~inom. O tome nam govore knjige tefsira, te djela opovodima Objave i nauci Kur'ana. Od Poslanika, s.a.v.s., nije ni{ta zabiljeèno na tu temu,jer ummet nije duàn znati, osim onoliko koliko moè raspoznati derogirani ajet i onaj koji gaderogira.

Metoda analogije jeste ona koja se oslanja na specifi~nost mekanskih, odnosno medinskihajeta. I kada se u mekanskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja medinskog ajeta ili sadrì ne{tou sebi od tih doga|aja, taj ajet je medinski. A ako se u medinskoj suri nalazi ajet koji imaobilje`ja mekanskog ajeta, za njega se kaè da je mekanski ajet. To je analogija i zato sekaè: svaka sura koja u sebi ima kazivanje o poslanicima i o nestalim narodima jestemekanska, a svaka sura koja sadrì propise ili kazne je medinska.

Najja~e mi{ljenje islamske uleme u pogledu medinskih i mekanskih ajeta jeste ono kojeuzima u obzir vremena Objave.

Mekanski ajeti objavljeni su prije Hid`re, pa makar bili i van Meke.Medinski su oni koji su objavljeni nakon Hid`re, makar i van Medine, pa i u samoj Meki,

kao ajeti El-Fetha, ili Oprosnog hadà.

28 Islamsko znanje

ODLIKE MEKANSKEODLIKE MEKANSKEODLIKE MEKANSKEODLIKE MEKANSKEODLIKE MEKANSKEI MEDINSKE OBJAI MEDINSKE OBJAI MEDINSKE OBJAI MEDINSKE OBJAI MEDINSKE OBJAVEVEVEVEVE

Ulema je izu~avala mekanske i medinske sure i do{la je do odre|enih rezultata kojiobja{njavaju na~in i oblasti koje sure obra|uju. Iz toga su oni izveli slijede}e zaklju~ke:

1. svaka sura koja ima u sebi sed`du jeste mekanska;2. svaka sura koja u sebi ima ~esticu �kella� jeste mekanska, i ona se ne nalazi, osim u

drugoj polovini Kur'ana, a spomenuta je trideset i tri puta u petnaest sura;3. svaka sura koja u sebi ima: �O ljudi...!�, a nema: �O vi koji vjerujete!� jeste mekanska,

osim sure El-Had`d`, koja na kraju sadrì taj ajet. A i pored toga veliki broj uleme smatra daje i taj ajet mekanski;

4. svaka sura koja u sebi ima kazivanja o poslanicima i nestalim narodima jeste mekanska,osim sure El-Bekara;

5. svaka sura koja u sebi ima kazivanje o Ademu i Iblisu je mekanska, osim sure El-Bekara;

6. svaka sura koja po~inje alfabetom, poput: �Elif lam mim�, �Elif lam ra�, �Ha mim� jestemekanska, osim sure El-Bekara i Ali-'Imran, a razi{li su se u pogledu sure Er-Ra'd.

Ovo su bili zaklju~ci, a odlike i specifi~nosti stila mekanske objave su slijede}e:1. poziv ka tevhidu i robovanju samo Allahu, potvrda Objave, proìvljenja i nagrade;

spominjanje Sudnjeg dana i njegovih strahota, vatre i kazne, Dènneta i uìvanja u njemu,rasprave sa mu{ricima putem racionalnih dokaza;

2. uspostava op}ih osnova zakonodavstva i moralnih vrijednosti na kojima se temeljizajednica; otkrivanje nasilja nevjernika i njihovo prolijevanje nevine krvi, bespravno jedenjeimetka jetima i njihovi lo{i obi~aji;

3. spominjanje kazivanja o poslanicima i prija{njim narodima kako bi ljudi uzeli pouku izìvota onih koji nisu vjerovali prije njih, a u svemu tome je poruka Poslaniku, s.a.v.s., daosaburi u njihovom zlostavljanju njega i muslimana, jer pobjeda na kraju pripada vjernicima;

4. kratki odlomci koji nose u sebi duboko zna~enje, a saèto obja{njenje, {to pove}avaumnu prisutnost slu{alaca i udare srca, a zna~enje svega toga pove}ava se zakletvama.

Islamsko znanje 29

ZAKLJU^CI I ODLIKEZAKLJU^CI I ODLIKEZAKLJU^CI I ODLIKEZAKLJU^CI I ODLIKEZAKLJU^CI I ODLIKEMEDINSKE OBJAMEDINSKE OBJAMEDINSKE OBJAMEDINSKE OBJAMEDINSKE OBJAVEVEVEVEVE

1. Svaka sura koja u sebi sadrì naredbe i kazne smatra se medinskom.2. Svaka sura u kojoj se spominju munafici jeste medinska, osim sure El-Ankebut, koja

je mekanska.3. Svaka sura u kojoj se raspravlja sa sljedbenicima Knjige jeste medinska.Ovo su zaklju~ci, a odlike i specifi~nosti medinske objave su slijede}e:1. obja{njenje ibadeta, me|uljudskih odnosa, bra~nog prava, nasljednog prava, vrijednosti

dìhada, dru{tvenih odnosa, me|unarodnih veza u miru i u ratu, propisi vlasti i pitanja ozakonodavstvu;

2. obra}anje sljedbenicima knjiga i poziv njima u islam, obja{njenje njihova udaljavanjaod istine i uno{enja izmjena u Allahove knjige, te njihova me|usobnog razilaènja u onome{to im je do{lo od istine;

3. otkrivanje osobina munafika i analiza njihova du{evnog stanja, te otkrivanje njihovihspletki i ukazivanje na njihovu opasnost u vjeri;

4. dugi odlomci i ajeti koji po svome stilu potvr|uju [erijat i obja{njavaju njegove ciljeve.

POZNAPOZNAPOZNAPOZNAPOZNAVVVVVANJE ONOGAANJE ONOGAANJE ONOGAANJE ONOGAANJE ONOGA [T [T [T [T [TO JE PRO JE PRO JE PRO JE PRO JE PRVO,VO,VO,VO,VO,AAAAA [T [T [T [T [TAAAAA POSLJEDNJE OBJA POSLJEDNJE OBJA POSLJEDNJE OBJA POSLJEDNJE OBJA POSLJEDNJE OBJAVLJENOVLJENOVLJENOVLJENOVLJENO

Poznavanjem onoga {to je Poslanik, s.a.v.s., primio od Objave, ~ovjek osje}a veli~inuonoga {to je objavljeno. To je zbog ~asnosti Kur'ana i njegova u~enja, koje je promijenilo tokljudskog ivota i dovelo do velikih promjena u njemu. Time je povezana Zemlja sa nebesima,dunjaluk sa ahiretom, a poznavanjem historije islamskog zakonodavstva iz njegova glavnogizvora - Kur'ana - formira se slika postepenosti silaska naredbi i podudarnosti svake naredbesa odre|enom situacijom.

Najta~nije je mi{ljenje da je prvo objavljeno prvih pet ajeta sure El-'Alek:

�îtaj u ime Gospodara tvoga, Koji stvara, stvara ~ovjeka od zakva~ka!îtaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome{to ne zna.� 65

30 Islamsko znanje

A to nam potvr|uje hadis koji biljeè Buharija, Muslim i drugi, od Ai{e radijallahu anha, daje rekla:

�Prvo s ~im je po~ela Objava Resulullahu, s.a.v.s., bilo je u vidu istinskog sna. Sve {tobi vidio u tom snu, dolazilo bi mu poput svjetla dana. Kasnije je zavolio samo}u. Osamljivaobi se u pe}ini Hira'. Tu je boravio u pobo`nosti i provodio brojne no}i u ibadetu ne silaze}isvojima. Zato bi se prethodno snabdio hranom. Kasnije bi se povratio Hatidì i opet sesnabdio kao i ranije i tako dok mu ne stiè Istina, a on je u pe}ini Hira.�

Do{ao mu je melek i rekao: 'U~i!' Pa je rekao Resullullah: 'Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti', pa me je uzeo k sebi i stisnuo toliko da me je muka spopala, zatim me pustio i rekao: 'U~i!'Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti', pa me ponovo stisnu k sebi da me je muka spopala, zatim mepusti i re~e: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam ~itati', pa me po tre}i put stegnu pa pusti i re~e:'U~i u ime svoga Gospodara!' - pa sve do rije~i:

'�pou~ava ~ovjeka onome {to ne zna.' - nakon ~ega se Poslanik vratio, uni{ao Hatidìb. Huvejlid, radijallahu anha, a srce mu jo{ lupa{e...�

POSLJEDNJE [TPOSLJEDNJE [TPOSLJEDNJE [TPOSLJEDNJE [TPOSLJEDNJE [TO JE OBJAO JE OBJAO JE OBJAO JE OBJAO JE OBJAVLJENOVLJENOVLJENOVLJENOVLJENO1. Kaè se da je zadnje {to je objavljeno ajet o kamati. Ovo mi{ljenje temelji se na hadisu

koji biljeì Buharija, od Ibn-Abbasa, koji kaè:�Zadnje {to je objavljeno jeste ajet o kamati.� A to je: �O vi koji vjerujete, bojte se

Allaha i od odstatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici.� 66

2. Kaè se da je zadnje {to je objavljeno ajet:�I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti, kad }e se svakome ono {to je

zasluìo isplatiti, - nikome krivo ne}e u~injeno biti.�67

Biljeì En-Nesai i drugi od Ibn-Abbasa i Seida b. Dùbejra: �Zadnje {to je objavljeno odKur'ana jeste:

'I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti.'�3. Kaè se da je to ajet o dugu:�O vjernici, zapi{ite kada jedan od drugog pozajmljujete do odre|enog

roka.�68

Ali sve ove ajete objedinjuje to {to su oni zajedno objavljeni onako kao {to su poredaniu Mushafu, jer je to sve jedno kazivanje. A svaki ravija obavijestio je o jednom dijelu da je kaozadnji objavljen, i to je ispravno.

A Allahove rije~i:�Danas sam vam vjeru va{u usavr{io i blagodat Svoju prema vama upotpunio

i zadovoljan sam da vam islam bude vjera�69 koje su objavljene na Arefatu, na

Islamsko znanje 31

Oprosnom hadù, po vanj{tini ukazuju na upotpunjavanje du`nosti i propisa. Ve}ina ulemesmatra da upotpunjavanje vjere u ovome ajetu zna~i Allahovo upotpunjavanje blagodati sanjihovim u~vr{}ivanjem u Meki, protjerivanjem mu{rika iz nje, te obavljanjem hadà njihsamih, za razliku od prethodnog obavljanja kada su to zajedno ~inili sa mu{ricima. To jeupotpunjavanje blagodati.

ESBABUN - NUZULESBABUN - NUZULESBABUN - NUZULESBABUN - NUZULESBABUN - NUZUL (POVODI OBJA (POVODI OBJA (POVODI OBJA (POVODI OBJA (POVODI OBJAVE)VE)VE)VE)VE)

Kur'an je objavljen da bi izveo ljude na pravi put i da bi zasnovao ljudsku zajednicu natemeljima imana u Allaha i ono {to se objavljuje. On potvr|uje doga|aje iz pro{losti, sada{njostii ukazuje na budu}nost.

Ve}ina kur'anskih ajeta temelji se na ovim op}im osnovama. Ashabi u svome ivotu saResulullahom ( bili su svjedoci tih zbivanja, a ponekad bi se ne{to dogodilo {to je za njihvezano, a {to je zahtijevalo {erijatski stav u tome. Zato su oni pitali Resulullaha, s.a.v.s., o{erijatskom stavu u pogledu toga i Kur'an bi silazio kao odgovor na taj doga|aj, ili na topitanje. Takvi se doga|aji nazivaju esbabi-nuzulom (povodima objave).

PPPPPA@NJAA@NJAA@NJAA@NJAA@NJA KOJU JE ULEMA KOJU JE ULEMA KOJU JE ULEMA KOJU JE ULEMA KOJU JE ULEMAPOSVETILA TOMEPOSVETILA TOMEPOSVETILA TOMEPOSVETILA TOMEPOSVETILA TOME

Veliku je brigu posvetila ulema povodima objave. Neki od njih su se dotakli toga u svojimtefsirima Kur'ana, a neki su napisali i zasebna djela na tu temu, a najpoznatiji me|u njima je:Ali b. el-Medinijj, El-Vahidi, Ibn-Hadèr te Es-Sujuti, koji je napisao svoje poznato djelo na tutemu: �Lubabun-nukuli fi esbabin-nuzul.�

32 Islamsko znanje

NA [TO SE MO@E OSLONITI UNA [TO SE MO@E OSLONITI UNA [TO SE MO@E OSLONITI UNA [TO SE MO@E OSLONITI UNA [TO SE MO@E OSLONITI UPOZNAPOZNAPOZNAPOZNAPOZNAVVVVVANJU POVODAANJU POVODAANJU POVODAANJU POVODAANJU POVODA OBJA OBJA OBJA OBJA OBJAVEVEVEVEVE

Ulema se u poznavanju povoda objave oslanja na ispravnost rivajeta od Resulullaha,s.a.v.s., ili od ashaba.

El-Vahidi iznosi svoj stav o tome i kaè: �Nije ispravan govor o povodima Objave, osimsa rivajetom i slu{anjem od onoga koji je bio svjedok Objave, i koji su poznavali povode itraìli znanje o tome i bili uporni u tome.�

Ovakav je bio put uleme, na{ih prethodnika, koji su se bojali da kaù ne{to o ovoj temisve dok ne budu sigurni u njegovu ispravnost.

DEFINICIJA SEBEBI - NUZULADEFINICIJA SEBEBI - NUZULADEFINICIJA SEBEBI - NUZULADEFINICIJA SEBEBI - NUZULADEFINICIJA SEBEBI - NUZULASebebi-nuzul obuhvata dva na~ina:

1. da se dogodi ne{to {to biva povodom za objavu Kur'ana u vezi s tim. Npr. prenosi seod Ibn-Abbasa, da je rekao:

�Kada je objavljeno:'I opominji svoju bli`nju rodbinu...' 70, si{ao je Poslanik, s.a.v.s., na Saffu, pa

je povikao: 'O ljudi!' - pa su se oni sakupili. A on je rekao: '[ta mislite kada bih vas obavijestioda konjica dolazi iza ovoga brda, da li biste vjerovali?' Reko{e: 'Ne poznajemo te kao la{ca.'On re~e: 'Ja vas upozoravam na te{ku kaznu.' A Ebu-Leheb re~e: 'Proklet da si, samo sinas zbog toga zvao?' Zatim je ustao, i objavljena je sura:

'Neka propadne Ebu-Leheb i propao je�';2. da bude Poslanik upitan o ne~emu i da to bude povod objave Kur'ana, koji poja{njava

{erijatski stav u pogledu toga, kao {to je objavljeno u vezi Havle bint Sa'lebe kojoj je daorazvod njen mu` Evs b. es-Samit, a ona se alila zbog toga. Prenosi se od Ai{e, radijallahuanha, da je rekla:

�Blagoslovljen je onaj ~iji sluh sve dostiè. ujem glas Havle bint Sa'lebe, a dio njega nijedopro do mene, a ona se ali na svoga muà Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Samo {to se todesilo, kad do|e Dìbril sa ovim ajetima:

'Allah je ~uo rije~i one koja se s tobom o muù svome raspravljala.�' 71

Islamsko znanje 33

Ovo ne zna~i da ~ovjek treba traìti za svaki ajet neki povod. Objava Kur'ana nije bilasamo na osnovu doga|aja, ili pitanja i traènja tuma~enja, ve} je objava Kur'ana po~ela saakidom i imanom, sa du`nostima i Allahovim odredbama pojedincu i zajednici.

KORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAKORISTI POZNAVVVVVANJAANJAANJAANJAANJAPOVODAPOVODAPOVODAPOVODAPOVODA OBJA OBJA OBJA OBJA OBJAVEVEVEVEVE

Najva`nije koristi poznavanja povoda objave jesu:1. obja{njenje mudrosti koja je dovela do odre|ivanja nekog propisa i spoznaja bri`nosti

[erijata za op}im interesima u lije~enju dru{tvenih bolesti, a u svemu tome je Allahova milostprema ummetu;

2. ograni~avanje propisa na doga|aj zbog kojeg je objavljen ajet u slu~aju kada je taj ajetobjavljen sa op}om formom;

3. kada tekst sadrì op}enito zna~enje onoga {to je objavljeno, a postoji dokaz koji gaograni~ava; u tom slu~aju poznavanje povoda Objave ukazuje na stvarno zna~enje ajeta;

4. poznavanje sebebi-nuzula jeste najbolji put za razumijevanje zna~enja Kur'ana iotkrivanje nejasno}a koje skrivaju pojedini ajeti. Kaè Ibn-Tejmijje:

�Poznavanje sebebi-nuzula pomaè razumijevanju ajeta. Znanje o povodima daje znanjeo onome {to je nastalo povodom toga�;

5. povodom Objave saznaje se u vezi koga je objavljen odre|eni ajet kako se ne bi rije~ina koje se taj ajet odnosi pripisale nekome drugom na osnovu mr`nje ili ljubavi.

POUKA JE U OP]OJ FORMI, A NE UPOUKA JE U OP]OJ FORMI, A NE UPOUKA JE U OP]OJ FORMI, A NE UPOUKA JE U OP]OJ FORMI, A NE UPOUKA JE U OP]OJ FORMI, A NE UPOSEBNOM POVODUPOSEBNOM POVODUPOSEBNOM POVODUPOSEBNOM POVODUPOSEBNOM POVODU

Kada se slaè ono {to je objavljeno sa povodom po op}enitosti ili po posebnosti, uzimase op}enito sa op}enitim, a posebno sa posebnim.

A ukoliko je sebeb poseban, a ajet objavljen u op}oj formi, u tom slu~aju ulema serazilazi u pogledu pouke, tj. da li je ona u op}oj formi ili u posebnom povodu:

1. Stav ve}ine uleme jeste da je pouka u op}oj formi, a ne u posebnosti povoda i propiskoji se uzima iz op}e forme prelazi oblik posebnosti povoda ka sli~nim povodima.

Ovo je ispravno mi{ljenje i to je put koji su slijedili ashabi i mud`tehidi ovoga ummeta.Ovakve ajete su oni ubrajali u one koji prelaze oblik posebnosti svoga povoda. Ajet je

34 Islamsko znanje

objavljen povodom odre|ene osobe, ali on obuhvata tu osobu, kao i sve takve osobe islu~ajeve; i ako odre|eni ajet hvali ili kudi neku osobu, on nju obuhvata kao i druge koje sutakve.

2. Stav je nekih da je pouka u posebnosti povoda, a ne u op}oj formi. Op}a forma jedokaz oblika posebnosti povoda i neophodno je da postoji drugi dokaz za ostale oblike, kaokijas npr., kako bi ostala korist od preno{enja posebnog povoda.

OBLICI POVODAOBLICI POVODAOBLICI POVODAOBLICI POVODAOBLICI POVODA OBJA OBJA OBJA OBJA OBJAVEVEVEVEVEOblik povoda objave moè biti:1. jasan tekst ili2. dvosmislena forma.Jasan je tekst npr. kada kaè ravija (prenosilac): �Povod ovog ajeta je to.� Ili kada u

re~enici ima veznik �pa� koji slijedi nakon spominjanja nekog doga|aja ili pitanja; kao kadakaè: �Desilo se to.� ili �Upitan je Resulullah, s.a.v.s., o tome, pa je objavljen ajet.� Ova dvaoblika su jasni tekstovi o povodu ajeta.

Dvosmislena forma povoda jeste kada ravija kaè: �Ovaj ajet je objavljen povodomtoga� pa se jednom eli time ukazati na povod ajeta, a drugi put na zna~enje samog ajeta.

Ili da kaè ravija: �Mislim da je ovaj ajet objavljen o tome� ili �Ne mislim da je ovaj ajetobjavljen, osim povodom toga.� Oba ova oblika imaju dvosmisleno zna~enje i mogu}nost daajet bude objavljen povodom toga, kao i ne~eg drugog.

VI[E RIVVI[E RIVVI[E RIVVI[E RIVVI[E RIVAJETAJETAJETAJETAJETAAAAA U JEDNOM POVODU U JEDNOM POVODU U JEDNOM POVODU U JEDNOM POVODU U JEDNOM POVODU

Kada postoji vi{e rivajeta o povodu nekog ajeta mufessir }e postupiti na slijede}i na~in:1. Kada postoje}a forma ne bude jasna, poput: �Ovaj ajet je objavljen povodom toga� ili

�Mislim da je ovaj ajet objavljen povodom toga.� Tu nema proturje~nosti i cilj toga jestetuma~enje, tefsir i obja{njenje da se time ukazuje na ajet i ono {to on sadrì, a ne eli seukazati na povode objave, osim ako postoji ne{to {to upu}uje da se eli ukazati na povodObjave;

2. kada je jedan od oblika nejasan, poput: �Objavljen je o tome�, a drugi jasno ukazuje nasebeb koji je razli~it njemu. U tom slu~aju uzet }e se onaj oblik koji govori o sebebu, a drugi}e se uzeti kao tefsir toga ajeta;

3. kada postoji vi{e predanja i svi ti rivajeti govore o povodu, ali je jedno od predanja

Islamsko znanje 35

vjerodostojnije, tada }e se dati prednost vjerodostojnijem predanju;4. u slu~aju kada postoji vi{e predanja koja su izjedna~ena po vjerodostojnosti, ali

postoji ne{to {to daje prednost odre|enom predanju nad drugima, kao kazivanje onog kojije prisustvovao objavi ili je jedno vjerodostojnije od drugog, dat }e se prednost vjerodostojnijempredanju;

5. u slu~aju da se izjedna~e rivajeti po svojoj autenti~nosti, tada }e se predanja uskladiti,ukoliko je to mogu}e, a sami ajet biva objavljen nakon jednog ili vi{e sebeba koji su se desiliu bliskom vremenskom razdoblju;

A Ibn-Hadèr kaè: �Nema smetnje u mnogobrojnosti esbaba.�

MNOGOBOBROJNOSTI OBJAMNOGOBOBROJNOSTI OBJAMNOGOBOBROJNOSTI OBJAMNOGOBOBROJNOSTI OBJAMNOGOBOBROJNOSTI OBJAVEVEVEVEVESA JEDNIM POVODOMSA JEDNIM POVODOMSA JEDNIM POVODOMSA JEDNIM POVODOMSA JEDNIM POVODOM

Mogu}e je da bude vi{e ajeta objavljeno jednim povodom i da o jednom doga|aju budeobjavljeno vi{e ajeta u razli~itim surama.

OBJAOBJAOBJAOBJAOBJAVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVANJE AJETANJE AJETANJE AJETANJE AJETANJE AJETAAAAA PRIJE PROPISA PRIJE PROPISA PRIJE PROPISA PRIJE PROPISA PRIJE PROPISAEz-Zerke{i spominje vrstu povoda objave koju naziva: objavljivanje ajeta prije propisa.72

Primjer koji on navodi ne zna~i da nosi u sebi poseban propis koji }e tek kasnije stupitina snagu, ve} ukazuje da je ajet objavljen govorom koji nosi u sebi vi{e zna~enja, a jednood tih zna~enja biva dokazom za propis koji }e kasnije nastupiti.

Primjer toga jeste ajet:�Spa{en je onaj koji se o~isti.� 73

Ovaj ajet se uzima kao dokaz za zekatul-fitr, a El-Bejheki prenosi senedom koji vodi doIbn-Omera da je ajet objavljen o zekatul-fitru. Neki }e re}i da ne znaju tuma~enje tog ajeta,jer je sura mekanska, a u Meki nije bilo Bajrama, niti zekata.

El-Begavi u svome tefsiru odgovara da je dozvoljeno da Objava prethodi propisu.

36 Islamsko znanje

OBJAOBJAOBJAOBJAOBJAVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVANJE VI[E AJETANJE VI[E AJETANJE VI[E AJETANJE VI[E AJETANJE VI[E AJETAAAAAO JEDNOJ OSOBIO JEDNOJ OSOBIO JEDNOJ OSOBIO JEDNOJ OSOBIO JEDNOJ OSOBI

Nekada se desi vi{e doga|aja koji su vezani za jednog ashaba, tako da za svaki slu~ajbiva objavljen ajet.

OBJAOBJAOBJAOBJAOBJAVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANA

Allah je objavio Kur'an Resulullahu, Muhammedu, s.a.v.s., kao uputu ljudima. To je bioveli~anstven doga|aj koji je uzbudio stanovnike nebesa i Zemlje. Njegovo prvo objavljivanjebilo je u no}i Kadra, kada su stanovnici nebesa osjetili Allahovu milost koja je obasulaMuhammedov ummet kojeg je Allah po~astio time iznad drugih. Njegovo drugo objavljivanjebilo je postepeno u periodu objave, za razliku od prija{njih objavljenih knjiga, {to je izazvalo~u|enje i sumnju kod naroda. Ali, ubrzo im je postala jasna tajna Boànske mudrosti.Poslanik nije primio objavu odjednom, a narod je bio uporan u odbijanju istine. Zato je Objavasilazila povremeno kako bi prodrla u njihova srca. Na taj na~in je prema doga|ajima Kur'anobjavljivan, sve dok Allah nije upotpunio vjeru i Svoju blagodat ljudima.

OBJAOBJAOBJAOBJAOBJAVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANA ODJEDNOM ODJEDNOM ODJEDNOM ODJEDNOM ODJEDNOM

Kaè Uzvi{eni Allah u Svojoj Knjizi:�U mjesecu ramazanu po~elo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan

dokaz Pravog puta i razlikovanja zla od dobra�74 i kaè: �Mi smo ga objavili u no}i Kadra�75

i kaè: �Mi smo ga objavili u blagoslovljenoj no}i.�76

Izme|u ovih ajeta nema opre~nosti. Blagoslovljena je no} Kadra koja je u mjesecuramazanu. Jedino je proturje~nost u tome {to je objava trajala dvadeset i tri godine. Zbogtoga ulema o ovome ima dva mi{ljenja:

1. prvo mi{ljenje zastupa Ibn-Abbas i ve}ina uleme. Oni su na stanovi{tvu da se objavom

Islamsko znanje 37

Kur'ana spomenutom u tri ajeta èli ukazati da je Kur'an odjedanput objavljen do Bejtul-'Izzeta na zemaljskom nebu, zbog veli~ine njegove kod meleka, a odatle je postepeno uskladu sa doga|ajima objavljivan njegovu Poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., u periodu oddvadeset i tri godine, od po~etka poslanstva, pa do njegove smrti. U Meki je objava trajalatrinaest, a u Medini deset godina. Prenosi se od Ibn-Abbasa, da je rekao:

�Poslaniku je Objava si{la kada je imao ~etrdeset godina. Boravio je u Meki trinaestgodina i objava mu je silazila. Zatim mu je nare|ena Hid`ra deset godina. Umro je u svojoj{ezdeset tre}oj godini.�77

Ovo mi{ljenje je najispravnije, a biljeè ga sahih predanja sa vi{e rivajeta od Ibn-Abbasa;2. drugo mi{ljenje pripada E{-[a'bijju.78 Prenosi se od njega da se objavljivanje u

spomenuta tri ajeta odnosi na po~etak objavljivanja Kur'ana Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.Po~etak je bio u no}i Kadra u mjesecu ramazanu, a to je blagoslovljena no}. Nakon togaslijedilo je postepeno objavljivanje u skladu za zbivanjima i doga|ajima u periodu od pribli`nodvadeset i tri godine. Za to on navodi dalje:

�I kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo.� 79

[to se ti~e pravca koji se biljeì od E{-[a'bijja, njegova predanja su sahih i ne kose sesa prvim pravcem koji se prenosi od Ibn-Abbasa.

Najispravnije je mi{ljenje da je Kur'an imao dva objavljivanja:1. njegovo objavljivanje u cjelosti, u no}i Kadra do Bejtul-Izzeta na dunjalu~kom nebu;2. njegovo objavljivanje sa dunjalu~kog neba u razdoblju od dvadeset i tri godine.Neka ulema poku{ala je doku~iti mudrost objavljivanja Kur'ana iz Levhi-Mahfuza do

Bejtul-'Izzeta, a zatim njegovo povremeno objavljivanje u periodu od dvadeset i tri godine, pakaù da je to zbog njegove veli~ine i ~asnosti. Kaè Es-Sujuti: �Tajna objave Kur'ana ucjelosti na zemaljsko nebo je njegovo veli~anje i veli~anje onih kojima se on objavljuje. Zbogtoga je Allah htio upozoriti stanovnike sedam nebesa da je to posljednja Knjiga koja seobjavljuje posljednjem Poslaniku najodabranijeg ummeta. I kao da je Allah, d`.{., htio dakaè: �Pribliìli smo vam ga da bismo vam ga objavili.� Da Allah nije elio da objavi Kur'anpostepeno, objavio bi ga kao i prethodne knjige odjedanput na Zemlju. Ali, Allah je sve toobjedinio u Kur'anu: objavljivanje u cjelosti, a zatim postepeno objavljivanje, iz po~asti premaonome kome se on objavljuje.�

38 Islamsko znanje

POSTEPENO OBJAPOSTEPENO OBJAPOSTEPENO OBJAPOSTEPENO OBJAPOSTEPENO OBJAVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANA

Kaè Uzvi{eni Allah:�I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova; donosi ga povjerljivi Dìbril

na srce tvoje, da opominje{ na jasnom arapskom jeziku.�� 80

I kaè:�Reci: �Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek Dìbril kao istinu, da jo{

vi{e u~vrsti vjernike u vjerovanju, i da bude putokaz i radosna vijest svimmuslimanima.� 81

�A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome, na~inite vi jednu surusli~nu objavljenim njemu.� 82

�Reci: 'Ko je neprijatelj Dìbrilu?' - a on Allahovom voljom, tebi spu{ta nasrce Kur'an, koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite - kao putokaz iradosnu vijest vjernicima.� 83

Ovi nam ajeti potvr|uju da je Kur'an Allahov govor na arapskom jeziku i da ga je Dìbrilspustio na Poslanikovo srce. Ovaj na~in objave, koji je postepeni, razlikuje se od prethodnogna~ina, tj. objave odjednom. U Kur'anu se upotrebljavaju dva izraza za objavljivanje:

- inzal, kojim se eli ukazati na postepenost objavljivanja i- tenzil, koji ozna~ava op}enitost u objavljivanju.Kur'an je postepeno objavljivan u periodu od dvadeset i tri godine. Trinaest godina je

objava trajala u Meki, a deset u Medini. Sam Kur'an potvr|uje nam njegovo postepenoobjavljivanje:

�I kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo.� 84

Tj. u~inili smo njegovo objavljivanje postepenim kako bi mogao da ga polahko u~i{ljudima i da postane{ ~vrst, a objavljujemo ga postepeno prema doga|ajima.

Prija{nje knjige: Tevrat, Zebur i Indìl, objavljene su odjedanput, a ne postepeno. Na tonam ukazuju slijede}e rije~i:

�Oni koji ne vjeruju govore: �Trebalo je da mu Kur'an bude objavljen ~itav, ito odjednom!� A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje u~vrstili, i mi gasve ajet po ajet objavljujemo.� 85

Ovaj ajet potvr|uje da su prija{nje objave odjednom objavljene i to je stav ve}ine uleme.A da su one bile postepeno objavljivane, onda se ne bi nevjernici ~udili postepenosti objaveKur'ana. Zato su se oni pitali za{to je Kur'an postepeno objavljivan.

Islamsko znanje 39

Onaj koji prati sahih predanja, na}i }e da je Kur'an objavljivan prema potrebi po pet ilideset ajeta, manje ili vi{e od toga. Biljeè se sahih predanja da je deset ajeta objavljeno okazivanju o �ifku� (odgovor na potvoru Ai{e, radijallahu anha), kao i prvih deset ajeta sure�El-Mu'minun�. A sahih jeste i predanje da je samo objavljeno: �� osim onih koji su zaborbu nesposobni� 86, a to je dio ajeta.

MUDROST POSTEPENOSTIMUDROST POSTEPENOSTIMUDROST POSTEPENOSTIMUDROST POSTEPENOSTIMUDROST POSTEPENOSTIOBJAOBJAOBJAOBJAOBJAVE KUR'ANAVE KUR'ANAVE KUR'ANAVE KUR'ANAVE KUR'ANA

Iz mnogih ajeta koji nam govore o postepenosti objavljivanja Kur'ana mogu se izvu}imudrosti:

1. U~vr{}ivanje Poslanikova srcaResulullah, s.a.v.s., pozivao je ljude u vjeru, ali je nai{ao na jak otpor i protivljenje. I

pored njegove jake elje da im dostavi Objavu, ostali su uporni u odbijanju istine, tako daAllah kaè:

�Pa zar }e{ ti od tuge za njima svisnuti, ako oni u govor ovaj ne}e da povjeruju?�87 I vahjje silazio Poslaniku postepeno, kako bi mu se srce u~vrstilo u istini i kako bi postao odlu~anna putu da'weta, ne obra}aju}i pa`nju na dàhilijet koji je prisutan kod njegova naroda, jer jeon poput ljetnih oblaka koji se brzo razi|u.

Allah mu ukazuje na ivot prija{njih poslanika koji su utjerivani u la` i koji su stavljani namuke, a osaburili su sve dok im nije do{la pomo} od Allaha. Ni Poslanikov narod ne nije~eistinu, osim iz oholosti. U tome Poslanik nalazi utjehu za napade njegova naroda. A Allahkaè:

�Mi znamo da tebe zaista alosti to {to oni govore. Oni, doista, ne okrivljujutebe da si laàc, nego nevjernici pori~u Allahove rije~i. A poslanici su i prije tebela`nim smatrani, pa su trpjeli {to su ih u la` ugonili i mu~ili sve dok im ne bido{la pomo} Na{a.� 88

�A ako i tebe budu la{cem smatrali, pa i prije tebe su smatrani la{cimaposlanici koji su jasne dokaze i listove i Knjigu svjetilju donosili.� 89

Kur'an mu nare|uje sabur, kao {to su saburili poslanici prije njega:�Ti izdrì kao {to su izdràli veliki me|u poslanicima.� 90 Na mudrost

kur'anskih kazivanja o poslanicima ukazuje nam slijede}i ajet:�A sve ove vijesti koje ti o pojedinim doga|ajima o poslanicima kazujemo

zato su da njima srce tvoje u~vrstimo.� 91

2. Izazov i i'dàzMu{rici su bili uporni u svojoj zabludi i pretjerivali su u tome. Poslaniku su postavljali pitanja

40 Islamsko znanje

traè}i izazov i mu'dìze, ele}i da ispitaju njegovo poslanstvo. Pitali su ga o Sudnjemdanju:

�Pitaju te o Smaku svijeta�92

i poùrivali su kaznu:�Oni od tebe traè da ih kazna {to prije stigne.�93

Allah odgovara na njihova pitanja, obja{njavaju}i im istinu:�Oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti, a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e

obja{njenje navesti.� 94

Tj. oni ti ne}e postaviti ni jedno od svojih ~udnih pitanja, a da ti Mi ne}emo dati najljep{iodgovor.

ûdili su se Kur'anu koji je postepeno objavljivan, pa im Allah navodi obja{njenje za to.Izazov njima i njihova nemogu}nost da do|u sa ne~im poput Kur'ana ve}i je dokaz odsamog objavljivanja odjedanput. I kada god bi se oni suprotstavljali istini, silazila bi objavakoja bi im ukazivala na mudrost onoga ~emu se oni suprotstavljaju.

3. Olak{anje pam}enja i razumijevanja Kur'anaKur'an je objavljen nepismenom narodu koji ne poznaje niti ~itanje niti pisanje:�On je neukima poslao Poslanika, jednog izme|u njih, da im njegove ajete

kazuje i da ih o~isti i da ih Knjizi i mudrosti nau~i, jer su prije bili u o~itojzabludi.� 95

�Onima koji }e slijediti Poslanika, vjerovjesnika, koji ne}e znati ni ~itati nipisati.� 96

Ummetu koji je nepismen ne bi bilo lahko o~uvati Kur'an da je odjednom objavljen niti birazumjeli njegovo zna~enje. Njegovo postepeno objavljivanje je najvi{e pomoglo njegovomo~uvanju u njihovim prsima i njegovu razumijevanju. Kada god bi bio objavljen ajet, ashabi biga pamtili, razumjeli bi njegovo zna~enje i pridràvali bi se propisa u njemu. Taj metod bio jeprisutan i u vrijeme tabi'ina, a prenosi se od Omera, da je rekao:

�U~ite Kur'an po pet ajeta, jer je Dìbril objavljivao Kur'an Poslaniku, s.a.v.s., po petajeta.�97

4. Pra}enje doga|aja i postepenost u dono{enju zakona.Ljudi se ne bi u potpunosti predali Kur'anu da im on bude vodi~ da im se nije sa mudro{}u

obra}ao i da im nije davao odgovaraju}e upute koje su ih odvratile od razvrata i poniènosti.Kada god bi se desio neki doga|aj me|u njima, Allah, d`.{., objavio bi presudu koja bi ihuputila na pravi put. Time bi bile uspostavljene osnove zakonodavstva, jedne za drugima, ito bi lije~ilo njihova srca.

U samom po~etku Kur'an je ukazivao na iman u Allaha, d`.{., Njegove meleke, knjige,poslanike, Sudnji dan, u proìvljanje nakon smrti, u Dènnet i Dèhennem. Za sve to Kur'anbi davao dokaze kako bi se iskorijenilo mnogobo{tvo iz du{a mu{rika i kako bi se usadioiman u njihova srca.

Islamsko znanje 41

Kur'an je nare|ivao ono {to je dobro i ~isti du{u. Zabranjivao je razvrat i ru`na djela,obja{njavao halal i haram, a na ovim propisima gradi se vjera.

Zatim su postepeno dono{eni zakoni koji su lije~ili dru{tvene bolesti koje su bileukorijenjene u du{ama ljudi. Ta postepenost bila je u objavljivanju ajeta u skladu sa doga|ajimakroz koje su muslimani prolazili u svome dìhadu, u uzdizanju Allahove rije~i.

U svemu ovome imamo dokaz u medinskim i mekanskim ajetima. U Meki je propisannamaz kao i op}a osnova zekata u uporedbi sa kamatom, kao i sura El-Ena'm koja u sebisadrì osnove imana i tevhida.

Ona prijeti {irku i mu{ricima, obja{njava halal i haram u jelu, poziva ka ~uvanju imetka,~asti i krvi. Nakon toga je objavljeno obja{njenje svega toga, tako da su osnove me|uljudskihodnosa objavljene u Meki, dok su obja{njenja toga objavljena u Medini, poput ajeta o dugu ikamati.

Osnove bra~nog prava objavljene su u Meki, dok su prava, du`nosti bra~nih drugova ionoga {to proizlazi iz toga, ustrajnost ivota, razvod, ili kraj braka koji se zavr{ava smr}u,te nasljedstvo objavljena sa obja{njenjem u Medini.

Zinaluk je zabranjen u Meki:�I {to dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ruàn put!� 98

Kazne koje slijede za zinaluk objavljene su u Medini.Svetost krvi objavljena je u Meki:�I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio, osim kad pravda zahtijeva!�99

Obja{njenje kaznenog zakona koji proizlazi iz toga objavljeno je u Medini.Najjasnije od svega toga jeste postepenost u zakonu zabrane vina i Allah objavljuje:�A od plodova palmi i loze pripremate pi}e i hranu prijatnu. To je, doista,

dokaz onima koji pameti imaju.� 100

Sa pi}em se u ovom ajetu eli ukazati na ono {to opija, a sa lijepom opskrbom na ono{to se jede od plodova dva drveta: hurmi i suhog gro`|a - i ovaj stav zastupa ve}ina uleme- jer je opskrba opisana lijepom za razliku od opisa pi}a. Time je uo~ljiva pohvala opskrbe,dok je to izostavljeno kod opisa pi}a.

Zatim je objavljeno:�Pitaju te o vinu i kocki. Reci: 'Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima,

samo je {teta od njih ve}a od koristi.'� 101

U ovom ajetu upore|uju se koristi vina koje proizlaze iz samog konzumiranja, kao iprodaje vina sa {tetno{}u koje su prije svega grijeh, kao i {tetno{}u po organizam, razum,gubljenje imetka, bu|enje razvrata i neposlu{nosti. A ajet ukazuje na veli~inu {tetnosti nadkoristima.

Zatim je objavljeno:�O vjernici, pijani nikako molitvu ne obavljajte!� 102

Ovim se ajetom zabranjuje pijenje vina u vaktovima u kojima }e trag vina biti primjetan u

42 Islamsko znanje

vrijeme namaza. Zato dolazi zabrana pribliàvanju namazu u stanju opijenosti sve dok nenestane njenoga traga i dok se ne bude svjesno onoga {ta se u~i u namazu.

Nakon toga je objavljeno:�O vjernici, vino, kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari,

{ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli {to elite. [ejtan eli dapomo}u vina i kocke unese me|u vas neprijateljstvo i mr`nju i da vas od sje}anjana Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa ho}ete li se okaniti?�103

Ovim je ajetom definitivno zabranjeno vino u svim vremenima.Na mudrost ovoga ukazuje Ai{a, radijallahu anha: �Prvo {to je objavljeno od Kur'ana

jeste sura u kojoj se detaljno spominje Dènnet i Dèhennem. I kada su ljudi prihvatiliislam, objavljen je halal i haram. Da je kao prvo objavljeno: �Ne pijte vino!�, rekli bi: �Nikadane}emo ostaviti vino!� Da je objavljeno: �Ne ~inite zinaluk!�, rekli bi: �Nikada ne}emonapustiti zinaluk!��104

5. Neosporni dokaz da je Kur'an objava od AllahaKur'an koji je postepeno objavljivan Resulullahu, s.a.v.s., u periodu od dvadeset i tri

godine do{ao je ajet po ajet ili vi{e ajeta odjednom u odre|enim vremenima. Kada ~ovjek u~iKur'an, na}i }e u njemu potpuni sklad, povezanost zna~enja, ljepotu stila, povezanostizme|u ajeta i sura, kao da su oni jedna cjelina, {to ne moèmo na}i u ljudskom govoru.

�Ovo je knjiga ~iji se ajeti mudrim redom niù i od vremena do vremenaobjavljuju, od Mudrog i Sveznaju}eg.� 105

Da je Kur'an ljudski govor koji je izre~en u razli~itim prilikama i doga|ajima koji su slijedilijedni nakon drugih, vidjeli bismo u njemu nepovezanost.

�Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu na{li mnogeprotivrje~nosti.� 106

SAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANAI NJEGOVO RASPORE\IVI NJEGOVO RASPORE\IVI NJEGOVO RASPORE\IVI NJEGOVO RASPORE\IVI NJEGOVO RASPORE\IVANJEANJEANJEANJEANJE

Neka ulema pod sakupljanjem Kur'ana smatra njegovo ~uvanje, pa }e re}i za sakuplja~eKur'ana da su njegovi ~uvari. To zna~enje nalazimo u Allahovom govoru upu}enom Poslaniku,koji je pokretao svoj jezik i usne izgovaraju}i Kur'an prije nego {to bi Dìbril zavr{io sapreno{enjem vahja, teè}i time da ga zapamti:

�Ne izgovaraj Kur'an jezikom svojim da bi ga {to prije zapamtio, na Nama jeda ga saberemo da bi ga ti u~io. A kada ga u~imo, ti prati u~enje njegovo, aposlije, na Nama je da ga objasnimo.� 107

Islamsko znanje 43

Drugo je zna~enje sakupljanja Kur'ana njegovo pisanje u cjelini, razdvajanje ajeta i sura,ili redoslijeda ajeta, i svih sura, kao i raspore|ivanje ajeta na odre|enu stranicu i sakupljanjenjihovo u sure, jedne iza drugih.

1. SAKUPLJANJE KUR'ANA1. SAKUPLJANJE KUR'ANA1. SAKUPLJANJE KUR'ANA1. SAKUPLJANJE KUR'ANA1. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNAÊNJU NJEGOV U ZNAÊNJU NJEGOV U ZNAÊNJU NJEGOV U ZNAÊNJU NJEGOV U ZNAÊNJU NJEGOVAAAAAUÊNJAUÊNJAUÊNJAUÊNJAUÊNJA NAP NAP NAP NAP NAPAMETAMETAMETAMETAMET U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V.S..S..S..S..S.

Poslanik, s.a.v.s., bio je mnogo vezan za vahj i svim srcem je i{~ekivao dolazak Dìbrila.On bi pamtio i razumijevao Kur'an i time je bio prvi hafiz i u tome uzor svojim ashabima.Nekada bi bio objavljen samo jedan ajet, a nekada i po deset ajeta, a ashabi bi sve to pamtilii prihvatali u svome ivotu.

Nai}i }emo na hadise koji spominju sedmericu ili osmericu hafiza u to vrijeme. Me|utim,to ne zna~i ograni~avanje samo na njih, jer postoje predanja u sunnetu i knjigama sire kojadokazuju da su se ashabi natjecali u pam}enju Kur'ana, a u~ili su i svoje ene i djecu hifzu.U no}nim namazima oni bi u~ili Kur'an i kada bi neko tada pro{ao Medinom, iz njihovih ku}a~uo bi zujanje poput zujanja p~ela. Poslanik bi prolazio pored ku}a ensarija i slu{ao binjihovo u~enje.

Pored toga {to su ashabi teìli da {to vi{e pamte Kur'ana i Poslanik, s.a.v.s., podsticaoih je na to i odabirao im je onoga ko bi ih pou~avao.

Ograni~avanje hafiza na sedmericu spomenutih u hadisu koji biljeì Buharija u tri rivajetaodnosi se na one koji su nau~ili ~itav Kur'an napamet i prou~ili ga pred Poslanikom ( i to je donas senedima preneseno za razliku od ostalih hafiza koji su bili u vrijeme Poslanika, s.a.v.s.,koji ne ispunjavaju ove uslove, a ve}ina njih bila je raseljena po razli~itim pokrajinama i jedniod drugih su pamtili. Dovoljan dokaz da je bilo vi{e hafiza jeste Bitka kod bunara Me'une,gdje se kaè za one koji su bili ubijeni u toj bitki da su u~a~i Kur'ana (hafizi), a bilo ih jesedamdeset.

Iz svega ovoga moèmo zaklju~iti da je u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., bio veliki brojhafiza i da je hifz jedna od najupe~atljivijih odlika ovog ummeta kojom nas je Allah obdarioiznad drugih naroda.

2. SAKUPLJANJE KUR'ANA2. SAKUPLJANJE KUR'ANA2. SAKUPLJANJE KUR'ANA2. SAKUPLJANJE KUR'ANA2. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNAÊNJU NJEGOV U ZNAÊNJU NJEGOV U ZNAÊNJU NJEGOV U ZNAÊNJU NJEGOV U ZNAÊNJU NJEGOVAAAAAZAPISIVZAPISIVZAPISIVZAPISIVZAPISIVANJAANJAANJAANJAANJA U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V.S..S..S..S..S.

Kur'ani-kerim nije do nas prenesen samo putem pam}enja, nego je Poslanik, s.a.v.s.,odabrao pisare Objave izme|u svojih ashaba, poput: Alije, Mu'avije, Ubejja b. Ka'ba i Zejda

44 Islamsko znanje

b. Sabita. Kad god bi neki ajet bio objavljen, on bi im nare|ivao da ga zapi{u i ukazivao bi imna njegovo mjesto u suri, tako da je njegovo pisanje bilo u redovima, a njegovo pam}enje usrcima ashaba.

Bilo je i onih ashaba koji su pisali Kur'an, a da im prethodno Poslanik, s.a.v.s., nije tonaredio. Ovo pisanje bilo je na kori od drveta, listovima i plo~icama. Sve to ukazuje nanjihovu veliku ljubav koju su posve}ivali pisanju Kur'ana, jer oni nisu imali drugih sredstavakojima bi zapisivali Kur'an.

Dìbril bi dolazio svake godine u no}ima ramazana i u~io bi kod Resulullaha, s.a.v.s.,Kur'an.

Tako|er bi ashabi dolazili kod Poslanika i izlagali bi mu ono {to je kod njih zapisano i ono{to su upamtili od Kur'ana.

Ovo zapisivanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., nije bilo sakupljeno u Mushaf, aprenosi se da su: Alija b. Ebi-Talib, Mu'az b. Dèbel, Ubejj b. Ka'b, Zejd b. Sabit i Abdullah b.Mes'ud posjedovali ~itav Kur'an u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s.

Poslanik, s.a.v.s., preselio je na ahiret, a Kur'an je bio sa~uvan u srcima ashaba izapisan na stranicama, a nije bio sakupljen u Mushaf. Kad god bi koji ajet bio objavljen, u~a~ibi ga u~ili napamet, a pisari bi to zapisivali i nije bilo potrebe za njegovim sakupljanjem uMushaf, jer je Poslanik, s.a.v.s., sve to nadzirao, a bilo je ajeta koji su derogirali ono {to jeprethodno objavljeno. Pisanje Kur'ana nije bilo pisano onakvim redoslijedom kojim je on samobjavljivan, ve} je bio nakon njegove objave zapisivan na mjesto na koje bi Poslanik, s.a.v.s.,naredio da se zapi{e, u odre|enoj suri, iza odre|enog ajeta. Zbog toga nije bilo mogu}ezapisivanje Kur'ana u Mushaf u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., ina~e bi se desile promjene.Tek nakon smrti Resulullaha, s.a.v.s., to je bilo mogu}e, jer je Objava upotpunjena. Kada sezavr{ava Objava, Allah nadahnjuje pravovjerne halife i time ispunjava Svoje obe}anje kojimgarantuje o~uvanje Kur'ana. To je otpo~eo Ebu-Bekr na prijedlog Omera.

Sakupljanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., zove se:1. hifz - pam}enje Kur'ana i2. kitabe - pisanje (prvo sakupljanje)

SAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANAU VRIJEME EBU - BEKRA, R.A.U VRIJEME EBU - BEKRA, R.A.U VRIJEME EBU - BEKRA, R.A.U VRIJEME EBU - BEKRA, R.A.U VRIJEME EBU - BEKRA, R.A.

Nakon smrti Resulullaha, s.a.v.s., vodstvo muslimana preuzimaju pravedne halife. Prvime|u njima je bio Ebu-Bekr, r.a., koji je imao velike neprilike sa Arapima koji su se odmetnuliod vjere. Pripremio je veliku vojsku koja }e im se suprotstaviti. U Bici na Jemami, dvanaeste

Islamsko znanje 45

godine po Hid`ri, poginulo je sedamdeset u~a~a Kur'ana. To je zapla{ilo Omera b. el-Hattaba, r.a., i on odlazi do Ebu-Bekra i savjetuje ga da sakupi Kur'an, koji je zapisan kakone bi do{lo do njegova gubljenja, jer je veliki broj hafiza poginuo na Jemami, a prijeti opasnostod {irenja tih borbi i zaborava Kur'ana. Ebu-Bekr, r.a., u po~etku odbio je taj prijedlog, i rekaoda ne moè uraditi ne{to {to sam Poslanik, s.a.v.s., nije uradio. Omer je bio uporan uobja{njavanju potrebe za sakupljanjem Kur'ana sve dok Allah, d`.{., nije otvorio srce Ebu-Bekra da to prihvati. On {alje po Zejda b. Sabita, r.a., koji je uìvao ugled me|u pisarima,hafizima i onim koji su se istakli po svom razumijevanju Kur'ana. Zejd koji je kao i Ebu-Bekru samom po~etku odbio takav poduhvat, nakon Ebu-Bekrova nagovaranja prihvata pisanjeKur'ana u jednu zbirku. Zejd po~inje sa pisanjem oslanjaju}i se na hifz u~a~a Kur'ana i naono {to su pisari posjedovali. Te stranice ostale su kod Ebu-Bekra, a nakon njegove smrtito preuzima Omer, a kada on umre, te stranice ostaju kod njegove k}erke Hafse. U vrijemeOsmanova hilafeta te stranice on traì od Hafse.

Prenosi se od Zejda b. Sabita, da je rekao:�Odmah nakon Bitke na Jemami Ebu-Bekr me pozvao sebi. Kod njega je bio Omer b. el-

Hattab. Ebu-Bekr re~e:'Do{ao mi je Omer i rekao: 'Desila su se velika ubistva hafiza Kur'ana na Jemami i bojim

se da se takva ubistva ne pove}aju u drugim krajevima i da nestane dosta Kur'ana.@elim da naredi{ sakupljanje Kur'ana.' Rekao sam Omeru: 'Kako da radimo ne{to {to

Poslanik, s.a.v.s., nije uradio?' Kaè Omer: 'U tome je, tako mi Allaha, hajr' i nastavio jenagovarati me sve dok mi Allah nije otvorio srce za tim, i vidio sam u tome ono {to vidi iOmer.�'

Kaè Zejd: �Rekao je Ebu-Bekr: 'Ti si pametan mladi}, u tebe ne sumnjamo, pisao si vahjkod Resulullaha, s.a.v.s., pratio si i sakupljao Kur'an.' Tako mi Allaha, da su mi naredili daprenesem neko brdo, bilo bi mi lak{e od naredbe da sakupim Kur'an. Sakupljao sam Kur'ansa listova palmi i kamenih plo~a, i od hafiza. Te stranice bile su kod Ebu-Bekra, dok ga Allahnije usmrtio, zatim kod Omera za njegova ivota, a potom kod Hafse, k}erke Omerove.�

Zejd je u emanetu koji mu je povjeren u potpunosti pazio na ispravnost, tako da se nijezadovoljavao samo sa hifzom bez zapisivanja u vrijeme Poslanika, s.a.v.s. On kaè: �Ina{ao sam kraj sure Et-Tevba kod Ebu-Huzejme el-Ensarija, a nisam je na{ao kod drugih.�Ove njegove rije~i ne nije~u da to nije tevaturom preneseno, ve} je njihovo zna~enje da onnije ni kod koga drugog to na{ao zapisano, a sam Zejd je znao to napamet, kao i mnogi drugiashabi. Zejd se oslanjao u svom radu na hifz i na zapisivanje. Ovaj je ajet bio zapam}en kodmnogih ashaba i bili su svjedoci da je on zapisan, ali kao takav nije na|en osim kod Ebu-Huzejme el-Ensarija.

Iz ovoga saznajemo da je Kur'an bio zapisan u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., ali nije biosakupljen, tako da Ebu-Bekr nare|uje njegovo sakupljanje u jedan Mushaf, sa raspore|enimsurama i ajetima, napisan uz potpunu preciznost na sedam harfova na kojima je Kur'ani-

46 Islamsko znanje

kerim objavljen. Ebu-Bekr, r.a., bio je prvi koji je sakupio Kur'an u ovom obliku, iako su senalazili i pojedina~ni Mushafi kod nekog ashaba, poput Mushafa Alije, Mushafa Ubejja,Mushafa Ibn-Mes'uda koji nisu bili u obliku Mushafa koji je bio kod Ebu-Bekra kojem je onposvetio potpunu preciznost u sakupljanju i u redoslijedu. Time se odlikuje Ebu-Bekrovosakupljanje Kur'ana i neka ulema smatra da se Kur'an naziva Mushafom od vremena Ebu-Bekrova sakupljanja Kur'ana.

Ovo sakupljanje naziva se drugim sakupljanjem Kur'ana.

SAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANASAKUPLJANJE KUR'ANAU VRIJEME OSMANA, R.A.U VRIJEME OSMANA, R.A.U VRIJEME OSMANA, R.A.U VRIJEME OSMANA, R.A.U VRIJEME OSMANA, R.A.

Islamska se dràva mnogo pro{irila i u~a~i Kur'ana razi{li su se po mnogim prostranstvimai svaki od njih je pou~avao Kur'an na na~in koji je poznavao. Sami na~ini u~enja Kur'ana bilisu razli~iti na osnovu harfova na kojima su bili objavljeni. Kada bi se ti ljudi sakupili na nekomskupu ili u jednom mjestu gdje bi se borili, ~udili bi se razli~itom u~enju Kur'ana. Me|utim, svibi se zadovoljili poznavaju}i da svi ti kiraeti imaju lanac prenosilaca koji dopire do Resulullaha,s.a.v.s. Ali, to nije sprije~ilo uvla~enje sumnje u one koji su do{li nakon Resulullaha i koji ganisu poznavali. Ashabi su uvidjeli da razli~ito u~enje Kur'ana moè dovesti do sva|a irazjedinjenja muslimana koje je te{ko izlije~iti.

Me|u onima koji su prisustvovali u Bici u Armeniji i u Azerbejdànu bio je i Huzejfe b. el-Jeman, koji je primijetio velike razlike u na~inima u~enja koje su dovele do optuìvanja ismatranja nevjernicima jedni drugih. O tome on obavje{tava Osmana, r.a., koji je vidio da jeuzrok toga u onima koji pou~avaju djecu. Ashabi su strahovali da to ne dovede do izmjeneKur'ana i sloìli su se da umnoè primjerak koji je bio kod Ebu-Bekra kako bi ujedinilimuslimane oko potvr|enog na~ina u~enja Kur'ana. On {alje po Mushaf koji se nalazi kodHafse, radijallahu anha. Nakon toga on poziva Zejda b. Sabita el-Ensariju, Abdullaha b.Zubejra, Se'ida b. el-'Asa, Abdurrahmana b. el-Harisa b. Hi{ama el-Kure{iju i nare|uje im dato umnoè u vi{e Mushafa, te da se zapi{u na jeziku Kurej{ija, jer je na njemu i objavljenKur'an.

Prenosi se od Enesa:�Huzejfe b. el-Jeman je do{ao kod Osmana, a borio se u Armeniji i Azerbejdànu sa

stanovnicima Iraka. Huzejfu su jako uznemirila njihova razli~ita u~enja Kur'ana i rekao jeOsmanu: �Spasi ummet prije nego se razi|u, kao {to su se razi{li jevreji i kr{}ani! Poru~iHafsi da nam po{alje stranice kako bismo ih umnoìli u Mushafe, a zatim }emo ih njoj vratiti.�Hafsa ih je poslala do Osmana, a on je naredio Zejdu b. Sabitu, Abdullahu b. Zubejru, Se'idu

Islamsko znanje 47

b. el-'Asu, Abdurrahmanu b. el-Harisu b. Hi{amu i oni su to umnoìli u Mushafe. Osman seobratio trojici Kurej{ija: �Ako se vi u ne~emu ne sloìte sa Zejdom b. Sabitom, tada to zapi{itejezikom Kurej{ija, jer je Kur'an objavljen na tom jeziku.� Oni su tako i uradili i umnoìli sustranice u Mushafe, a Osman je vratio stranice Hafsi, a u svaku je pokrajinu poslao po jedanprimjerak Mushafa. Naredio je da se svi primjerci koji su mimo toga spale.

Predanja nam govore da se nije samo Huzejfe uznemirio zbog razli~itog u~enja Kur'ana,ve} su i drugi ashabi bili uznemireni zbog toga. Ono {to je u~inio Osman, ashabi su muodobrili. Napisan je Mushaf na jednom od sedam harfova (dijalektu) na kojima je Kur'anobjavljen kako bi okupio ljude oko jednog u~enja Kur'ana. Osman vra}a stranice Hafsi, a{alje u svaku pokrajinu po Mushaf. On u Medini zadràva jedan primjerak kojeg naziva�Imam�; njegov naziv se navodi u hadisu u kome Osman kaè: �Okupite se, o ashabiMuhammeda, i napi{ite ljudima 'Imam!'� Naredio je da se zapale svi ostali Mushafi koji supostojali, izuzev stranica Hafse ili Mushafa. To je ummet prihvatio sa poslu{no{}u i ostavioje u~enje na {est ostalih harfova (to zato {to su oni bili objavljeni kao olak{ica u~enjaKur'ana Arapima koji su poticali iz razli~itih plemena i imali razli~ita narje~ja. Kada je prestalapotreba za tim i kada su se ljudi koji su tek primili islam po~eli oko toga prepirati, nije vi{e bilopotrebe za ostalim harfovima, te su se ashabi ograni~ili na jedan harf. To ne zna~i da jene{to od Kur'ana napu{teno, jer, ustvari, ostalih {est kiraeta nije ni{ta novo i dodatno na harfpo kurej{ijskom narje~ju).

RAZLIKARAZLIKARAZLIKARAZLIKARAZLIKA IZME\U EBU - BEKROV IZME\U EBU - BEKROV IZME\U EBU - BEKROV IZME\U EBU - BEKROV IZME\U EBU - BEKROVAAAAAI OSMANOVI OSMANOVI OSMANOVI OSMANOVI OSMANOVAAAAA SAKUPLJANJA SAKUPLJANJA SAKUPLJANJA SAKUPLJANJA SAKUPLJANJA

Iz prethodnog izlaganja postaju nam vidljive razlike izme|u Ebu-Bekrova i Osmanovasakupljanja, u povodu i u na~inu.

Ebu-Bekra, r.a., na sakupljanje Kur'ani-kerima podstakli su strah i bojazan da se nezagubi ne{to iz Kur'ana sa nestankom hafiza ~ija se pogibija pove}ala u mnogim borbama.

Osmana, r.a., je na sakupljane Kur'ani-kerima podstakla velika razlika u u~enju Kur'anakoja je bila primije}ena u razli~itim pokrajinama, kada je svako smatrao svoje mi{ljenjenajispravnijim, a ostala mi{ljenja pogre{nim.

Ebu-Bekr je sakupio Kur'an koji je bio zapisan na listovima palme i kamenim plo~ama.On je rasporedio sure i ajete u jedan Mushaf koji je sadrào sedam harfova na kojima jeobjavljen Kur'an.

Osmanovo sakupljanje Kur'ana bilo je na jednom harfu, kako bi se muslimani okupili okozajedni~kog u~enja. U~enje je bilo samo na tome harfu, bez u~enja na ostalih {est harfova.Na taj na~in je Osman izbjegao razdor i mimoilaènje me|u muslimanima. Time su muslimani

48 Islamsko znanje

za{ti}eni od bilo kakve izmjene u Kur'anu.Ulema se razi{la u pogledu broja Mushafa koje je Osman poslao u razli~ite pokrajine.Neki kaù da se radi o sedam Mushafa koji su poslani u Meku, [am, Basru, Kufu,

Jemen, Bahrejn i Medinu.Drugi tvrde da su bila ~etiri Mushafa koji su poslani u Kufu, Basru, [am i ~etvrti koji je

Osman zadrào kod sebe.Tre}i kaù da ih je bilo pet, a mi{ljenje Es-Sujutija jeste da je ovo mi{ljenje najispravnije.O Mushafima koji su bili kod Osmana te{ko je re}i gdje se nalaze. Ibn-Kesir (700-774)

biljeì u knjizi �Fedailul-Kur'an� da je vidio jedan o tih Kur'ana u dàmiji u Damasku, u [amu.Osmanovo sakupljanje Kur'ana naziva se tre}e sakupljanje Kur'ana, a to je bilo 25. godinepo Hid`ri.

REDOSLIJED AJETREDOSLIJED AJETREDOSLIJED AJETREDOSLIJED AJETREDOSLIJED AJETAAAAA I SURA I SURA I SURA I SURA I SURA

Kur'an sadrì sure i ajete koji se razlikuju po duìni, neki su dugi, a neki su kratki. Ajet jere~enica koja kao Allahov govor pripada odre|enoj suri. Sura je grupa re~enica u Kur'anukoje imaju svoj po~etak i kraj.

Redoslijed ajeta u Kur'anu je tevqifijj (odre|en vahjom). Dìbril bi silazio Resulullahu,s.a.v.s., donose}i mu ajete i ukazivao bi mu na njihovo mjesto u suri ili ajetima koji suprethodno objavljeni. Poslanik bi naredio pisarima da te ajete zapi{u na njihovo mjesto irekao bi im: �Stavite ove ajete u suru u kojoj se spominje to i to, ili stavite ovaj ajet na to i tomjesto!�

Osman, r.a., prilikom sakupljanja Kur'ana svaki ajet stavljao je na njegovo mjesto u suri,~ak i ako je propis nekog ajeta derogiran. Ovo je dokaz da je redoslijed ajeta u Kur'anutevqifijj. Da je redoslijed u Kur'anu takav dokazuju i mnogobrojni hadisi koji govore o vrijednostiajeta u odre|enoj suri. Prenosi se hadisom merfuom (~iji lanac prenosilaca doseè doPoslanika, s.a.v.s., od Ebu-Derda'a:

�Ko nau~i napamet prvih deset ajeta sure El-Kehf, spa{en je od Dedàla.� - a u drugompredanju: �Ko prou~i zadnjih deset ajeta sure El-Kehf...�

Poslanikovo, s.a.v.s., u~enje mnogih sura u namazu potvr|uje redoslijed njihovih ajeta.Tako|er je Poslanik u~io Kur'an pred Dìbrilom, koji mu je svake godine dolazio u mjesecuramazanu, a zadnje godine svog ìvota pred Dìbrilom prou~io je Kur'an dva puta. Tou~enje je bilo po redoslijedu poznatom danas kod nas, a i svi Mushafi koji su kod nas po tomsu redoslijedu.

Islamsko znanje 49

REDOSLIJED SURAREDOSLIJED SURAREDOSLIJED SURAREDOSLIJED SURAREDOSLIJED SURA

Redoslijed sura u Kur'anu je tevqifijj - tj. redoslijed kojeg je Resulullah, s.a.v.s., preuzeoonako kako mu je Dìbril naredio od Njegova Gospodara. U vrijeme Muhammeda, s.a.v.s.,sure su bile poredane po svome redoslijedu, kao {to su i sami ajeti bili raspore|eni. Takavredoslijed mi i danas imamo, a Osmanov Kur'an, tako|er, bio je po tom redoslijedu i niko munije prigovorio na tome, ve} su svi to s odobrenjem prihvatili.

OBJAOBJAOBJAOBJAOBJAVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVVLJIVANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANAANJE KUR'ANANANANANANA SEDAM HARFOV SEDAM HARFOV SEDAM HARFOV SEDAM HARFOV SEDAM HARFOVAAAAA (NARJE^JA) (NARJE^JA) (NARJE^JA) (NARJE^JA) (NARJE^JA)

Arapi su govorili na vi{e dijalekata koji su nastali na osnovu njihove prirode koja serazlikovala u glasovima, harfovima i njihovoj zvu~nosti. Svako pleme imalo je u rije~imasvoju melodi~nost koja se razlikovala od drugih plemena, a Kurej{ije su se izdizale iznadostalih zbog svoje blizine Ka'bi, napajanja hadìja, brige oko Harema i nadzora trgovine.Zbog toga se i jezik Kurej{ija uzdizao iznad drugih dijalekata i nije ~udo {to je Kur'anobjavljen na tom jeziku. Arapi su govorili razli~itim dijalektima i Allah objavljuje Kur'an ~ije ihraznoliko u~enje obuhvata. Time je olak{ano u~enje, pam}enje i razumijevanje Kur'ana.Mnogobrojni su hadisi koji nam govore o objavi Kur'ana na sedam dijalekata, harfova.Prenosi se od Ibn-'Abbasa, r.a., da je rekao: �Rekao je Resulullah, s.a.v.s.: 'Dìbril me jenau~io u~enje Kur'ana na jednom dijalektu, pa sam mu se obratio i traìo da pove}a, pa jepove}ao, tako da je zavr{io na sedam dijalekata.'�108

Prenosi se od Omera b. el-Hattaba, r.a., da je rekao:�ûo sam Hi{ama b. Hakima kako u~i suru El-Furkan za ìvota Resulullaha, s.a.v.s.

Slu{ao sam njegovo u~enje, a u~io je na dijalektima koje ja nisam ~uo od Resulullaha,s.a.v.s. Jedva sam ga pratio u namazu, sa~ekao sam ga dok preda selam, zatim sam gapovukao za ko{ulju i upitao: 'Ko te pou~io ovim surama?' Rekao je: 'Pou~io me Resulullah,s.a.v.s.' Rekao sam mu: 'Nije ta~no' , a zatim sam ga odveo do Resulullaha. Rekao sam: 'OResulullah, ~uo sam ovoga kako u~i suru El-Furkan na dijalektima kojima me ti nisi pou~io,a ti si me pou~io suri El-Furkan.' Rekao je Resulullah, s.a.v.s.: 'Pusti ga, Omere, a ti Hi{ameu~i!' On je prou~io onaj dijalekat kojeg sam ~uo da u~i, pa je Resulullah, s.a.v.s., rekao:'Ovako je objavljeno.' Zatim je Resulullah, s.a.v.s., rekao: 'U~i, o Omere!' U~io sam suru nana~in na koji me Resulullah, s.a.v.s., pou~io i re~e mi Resulullah, s.a.v.s.: 'Ovako je objavljeno!'

50 Islamsko znanje

A zatim je Resulullah, s.a.v.s., rekao: 'Ovaj je Kur'an objavljen na sedam dijalekata i u~iteono {to je lahko od njih!'�109

Ve}ina uleme smatra da sedam harfova (narje~ja) ozna~ava sedam dijalekata kojimagovore Arapi, sa jednim zna~enjem. Ti dijalekti su se me|usobno razlikovali u obja{njavanjuzna~enja rije~i, tako da dolazi Kur'an sa izrazima koji odgovaraju svim tim jezicima, a kojiobuhvataju jedno zna~enje. Time nestaje razlike izme|u tih jezika i Kur'an dolazi sa jednimili vi{e izraza, zajedni~kih za sve jezike. Mudrost objave Kur'ana na sedam narje~ja ogledase u slijede}em:

1.1.1.1.1. olak{avanje u~enja Kur'ana napamet onima koji su nepismeni.Prenosi se od Ubejja, da je rekao:�Sreo je Resulullah, s.a.v.s., Dìbrila kod Ahdàril-Mera'(mjesto kod Kuba'a) pa mu je

rekao: 'Poslan sam nepismenom ummetu, me|u njima su djeca, sluge, starci i nemo}ni.'Rekao je Dìbril: 'Neka u~e Kur'an na sedam narje~ja!'�;110

2.2.2.2.2. Kur'an kao mu'dìza koja odgovara prirodi jezika Arapa. Kur'an je objavljen kaoizazov svim Arapima i on nije izazov za jedan jezik Arapa, ve} on je mu'dìza za svanarje~ja;

3.3.3.3.3. Kur'an kao mu'dìza u svome zna~enju i propisima.Razli~ite promjene u formama izraàvanja u pojedinim rije~ima i harfovima ~ine da

kur'anski propisi odgovaraju svim vremenima. Zbog toga fakihi donose dokaze u svojimrje{enjima i id`tihadu na osnovu kiraeta sedam harfova.

KIRAETI I UÂÎKIRAETI I UÂÎKIRAETI I UÂÎKIRAETI I UÂÎKIRAETI I UÂÎ

Kiraet (~itanje, u~enje) nastalo je od glagola qaree (~itati). Terminolo{ki: kiraet ozna~avajedan od pravaca koji slijedi imam - u~a~ u izgovaranju Kur'ana, a koji se razlikuje od drugihpravaca. Oni su mutevatir ~vrstim senedom preneseni od Resulullaha, s.a.v.s., a od vremenaashaba ljudi slijede njihov put u u~enju. Poznati u~a~i me|u ashabima bili su: Ubejj, Alijj, Zejdb. Sabit, Ibn-Mes'ud, Ebu-Musa el-E{'ari i drugi. Od njih su preuzeli u~enje ostali ashabi iprenijeli ga u druge pokrajine, a svi oni su povezani senedom (lancem prenosilaca) doResulullaha, s.a.v.s. Tako|er je i u vrijeme tabiina posve}ena velika pa`nja kiraetima, atabiini su postali imami koji su bili uzor u u~enju i kojima su hrlili ljudi. Me|u njima su sedmericaimama kojima se pripisuje sedam kiraeta. Neki od njih bili su u Medini, neki u Meki, Kufi, Basrii [amu. Sedmerica poznatih imama su: Ebu-'Amr, Nafi', Asim, Hamza, El-Kisai, Ibn-Amir iIbn-Kesir. Kiraeti ne ozna~avaju sedam narje~ja, iako isti njihov broj dovodi do pomisli najednakost me|u njima. Kiraeti jesu pravci imama i oni su prisutni danas u u~enju me|uljudima, a nastali su na osnovu dijalekata, na~ina izgovora, nagla{avanja krupno}e ili tanko}e,uklapanja, prekida, duìne, kratko}e i drugog. Svi su oni uvr{teni u jedno narje~je, a to je

Islamsko znanje 51

narje~je Kurej{ija.Sedam harfova (narje~ja) su za razliku od toga onakvi kakve smo ihprethodno prikazali. U vrijeme Osmana, kada su se pove}ale borbe i strah od fitneta,napisan je Mushaf na jednom narje~ju, kao {to smo spomenuli.

ET - TED@VID I ADABIET - TED@VID I ADABIET - TED@VID I ADABIET - TED@VID I ADABIET - TED@VID I ADABIUÊNJA KUR'ANAUÊNJA KUR'ANAUÊNJA KUR'ANAUÊNJA KUR'ANAUÊNJA KUR'ANA

Abdullah b. Mes'ud imao je lijep glas, a njegovo u~enje je ostavljalo traga na samomu~a~u, a i na slu{aocu koji razumije zna~enje Kur'ana i tajne njegova i'dàza (natprirodnosti).Resulullah, s.a.v.s., kaè: �Ko èli da u~i Kur'an lijepo kao {to je objavljen, neka ga u~ikiraetom Ibn Ummi-Abda�, tj. Abdullaha b. Mes'uda kojem je dat lijep glas i ted`vid Kur'ana.U pro{losti, a i danas, ulema posve}uje veliku pa`nju u~enju Kur'ana kako bi izgovor biopravilan. Davanje harfovima njihovih prava, vra}anje svakog harfa na njegovo ishodi{te iosnovu, ljepota izgovora sa njegovom pravilno{}u bez imalo pretjerivanja i nepravilnosti,naziva se ted`vidom. Ted`vid sadrì pravila koja se zasnivaju na ishodi{tima harfova i~uvanju veze izme|u harfa, i onoga {to slijedi i onoga {to mu prethodi, ali se on ne postièsamo poznavanjem pravila ve} u~enjem i vje`bom. Poèljno je da ~ovjek u~i Kur'an {to vi{emoè, a u~enje sa iskrenim nijetom se nagra|uje. Prenosi se od Ibn-Mes'uda, da je rekao:�Rekao je Resulullah, s.a.v.s.: 'Ko prou~i harf iz Allahove knjige ima jedno dobro djelo, ajedno dobro djelo je kao desetrostruko!'�111

Na{i prethodnici veliku pa`nju posve}ivali su Kur'anu. U~ili su ga napamet, drugepou~avali, lijepo ga po ted`vidu u~ili i radili u skladu sa njim.

ADABI UÊNJA ADABI UÊNJA ADABI UÊNJA ADABI UÊNJA ADABI UÊNJA

Lijepo je da u~a~ Kur'ana postupi na slijede}i na~in:1. uzme abdest, jer je to najbolji zikr, iako je u~enje dozvoljeno i onome koji nije sa

abdestom;2. da bude na ~istom mjestu, iskazuju}i na taj na~in po{tovanje prema onom {to u~i;3. da njegovo u~enje bude sa skru{eno{}u i smireno{}u;4. da upotrijebi misvak prije po~etka u~enja;5. da prou~i e'uzu na po~etku u~enja, a neka ulema smatra da je njeno u~enje vadìb;6. da prou~i bismilu na po~etku svake sure, izuzev �beraeta� (sura Et-Tevba);7. da njegovo u~enje bude razgovijetno i pravilno;8. da razmi{lja o onome {to u~i, jer to je i cilj u~enja, a to je da njegovo srce bude

52 Islamsko znanje

zaokupljeno onim {ta u~i, te da njegovi osje}aji budu uskla|eni sa ajetima koji govore oistigfaru, tevbi, milosti, kazni... Allah, d`.{., kaè:

�Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o rije~ima njezinimrazmislili i da bi oni koji su razumom obdareni, pouku primili�; 112

9. da djeluju na njega ajeti obe}anja i prijetnje, tako da se raàlosti i pla~e kod ajeta kojigovore o strahu i prijetnjama;

10. da uljep{a u~enje lijepim glasom, jer je Kur'an ukras lijepom glasu, a lijep glas vi{edjeluje na du{u;

11. da u~i naglas {to je bolje, a to uti~e na bu|enje srca i obnavljanje njegove djelatnostite na usmjeravanje sluha na u~enje Kur'ana. Sve to djeluje i na slu{aoce i usmjerava ih narazmi{ljanje o Allahovim ajetima. Ukoliko se u~a~ boji da takvo njegovo u~enje ne bude zbogprikazivanja drugima, ili ako uznemiruje klanja~e, onda je bolje u~enje u sebi.

JASNI I NEJASNI AJETIJASNI I NEJASNI AJETIJASNI I NEJASNI AJETIJASNI I NEJASNI AJETIJASNI I NEJASNI AJETI

Allah objavljuje Svoju Knjigu, Furkan, koja odvaja istinu od neistine, kao opomenu ljudimai obja{njenje ispravnog vjerovanja. To je Allahov dar ljudima jer im je objasnio pravi put iosnove vjere koju trebaju slijediti. Sve je to obja{njeno jasnim ajetima koji su sr` Knjige i upogledu razumijevanja tih ajeta ne postoji mimoilaènje me|u muslimanima. Allah kaè:

�Knjiga ~iji su ajeti jasno izloèni, Kur'an na arapskom jeziku za ljude kojiznaju.� 113

Osnove se islama u Kur'anu na vi{e mjesta ponavljaju i to sa razli~itim izrazima, jezi~kimoblicima i na~inima. Me|utim, njihovo je zna~enje uvijek jedno. Ajeti li~e jedni drugima injihovo zna~enje se slaè. Pored toga {to su spomenute osnove vjere, spomenuti su iogranci koji proizilaze iz njih. Ni tu ne moè do}i do razilaènja kod mud`tehida koji suupu}eni u znanje, jer oni vra}aju te ajete na njihove osnove i na jasne ajete.

Islamsko znanje 53

OP]I IHKAM (JASNO]A)OP]I IHKAM (JASNO]A)OP]I IHKAM (JASNO]A)OP]I IHKAM (JASNO]A)OP]I IHKAM (JASNO]A)I OP]I TE[ABUH (SLI^NOST)I OP]I TE[ABUH (SLI^NOST)I OP]I TE[ABUH (SLI^NOST)I OP]I TE[ABUH (SLI^NOST)I OP]I TE[ABUH (SLI^NOST)

Muhkem u arapskom jeziku ima vi{e zna~enja, a to su: sprije~iti, razdvojiti izme|u dvijestvari. Hakim - vladar spre~ava nasilnika i razdvaja one koji se sukobe, pravi razliku izme|uistine i neistine. Muhkem ozna~ava ne{to jasno, precizno. Kada kaèmo za neki govor daje muhkem, to zna~i da on pravi razliku izme|u istine i neistine. Allah opisuje Kur'an u cjelinida je muhkem, pa kaè:

�Elif, Lam, Ra. Ovo je Knjiga ~iji se ajeti pomno niù i od vremena do vremenaobjavljuju, od Mudrog i Sveznaju}eg.� 114

�Elif, Lam, Ra. Ovo su ajeti mudre Knjige.� 115

Kur'an je u cjelini muhkem, tj. precizan, jasan govor koji razdvaja istinu od neistine,pravdu od nepravde. Ovo je op}i ihkam - jasno}a. Mute{abih u arapskom jeziku ozna~avasli~nost jedne stvari drugoj i nemogu}nost pravljenja razlike izme|u njih zbog toga. Primjertoga imamo u kur'anskom opisu dènetlija, kojima }e se donijeti plodovi za koje }e oni mislitida su ih prije jeli i Allah kaè:

�A bit }e im davani samo njima sli~ni.� 116

Kada kaèmo za neki govor da je mute{abih, to zna~i da je to sli~an govor jedan drugomtako da jedan drugog potvr|uje. Allah u cjelini opisuje Kur'an da je mute{abih i kaè:

�Allah objavljuje Najljep{i govor, Knjigu sli~nu po smislu, ~ije se poukeponavljaju.�117

Kur'an je u cjelini mute{abih, tj. takav da njegovi ajeti li~e jedni drugima u savr{enstvu,potpunosti. Ovo je op}i te{abuh - sli~nost. Svi ajeti u Kur'anu, muhkem i mute{abih, u svomeop}em zna~enju ne nije~u jedni druge. Kur'an je u cjelini muhkem - jasan, a on je i sli~an -ajeti potvr|uju jedni druge. Njegov govor i zna~enje jesu jasni, iako se rije~i i na~in prikazarazlikuje. Kada se u Kur'anu ne{to nare|uje, to se ne nare|uje na drugom mjestu, suprotnotome, ve} se nare|uje to ili sli~no tome. Tako je i sa zabranama i vijestima o kojima Kur'angovori. U njemu nema suprotnosti i razlika. Allah kaè:

�Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu na{li mnoganesuglasja.� 118

54 Islamsko znanje

POSEBNO ZNAÊNJEPOSEBNO ZNAÊNJEPOSEBNO ZNAÊNJEPOSEBNO ZNAÊNJEPOSEBNO ZNAÊNJEIHKAMA I TE[ABUHAIHKAMA I TE[ABUHAIHKAMA I TE[ABUHAIHKAMA I TE[ABUHAIHKAMA I TE[ABUHA

O ovoj vrsti ihkama i te{abuha Allah kaè:�On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su sr` Knjige, a drugi su

manje jasni. Oni ~ija su srca pokvarena, eljni smutnji i svog tuma~enja, slijedeone {to su manje jasni. A tuma~enje njihovo zna samo Allah. A oni koji su dobrou nauku upu}eni govore: 'Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara na{eg.' Asamo razumom obdareni shva}aju.� 119

U zna~enju ovih ajeta ima vi{e mi{ljenja:1. muhkem: ono ~ije je zna~enje razumljivo u potpunosti iz ajeta; mute{abih: ono ~ije je

zna~enje Allah zadrào kod Sebe;2. muhkem: ono ~ije se zna~enje moè protuma~iti samo na jedan na~in; mute{abih:

ono ~ije se zna~enje moè protuma~iti na vi{e na~ina;3. muhkem: ono {to je razumljivo samo po sebi, tako da nije potrebno traìti drugi dokaz

za to; mute{abih: ono {to nije razumljivo samo po sebi, tako da je potrebno traìti drugidokaz za to. U muhkem ajete spadaju ajeti koji su derogirali druge ajete, te ajeti o halalu,haramu, naredbama, kaznama, prijetnjama i obe}anjima.

Te'vil ima tri zna~enja:1. mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i, te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim

zna~enjem odrediti novo zna~enje koje je manje vjerovatno;2. te'vil u zna~enju tefsira, a to je govor kojim se obja{njava ne{to kako bi se razumjelo

zna~enje toga;3. te'vil je stvarnost, su{tina govora. Na osnovu toga te'vil onoga ~ime nas Allah, d`.{.,

obavje{tava o Sebi i Svojim svojstvima jeste stvarnost, su{tina Njegova bi}a i onoga {to Onposjeduje od svojstava. Na osnovu ovoga su rije~i Ai{e:

�Resulullah, s.a.v.s., u~io bi na ruku'u i na sed`di: �Neka si slavljen, Allahu moj -Gospodaru na{, Tvojom hvaljenosti, oprosti mi, Allahu moj!� - te'vilio bi Kur'an�. A to jezna~enje Allahovih, d`. {., rije~i: �Veli~aj Gospodara svoga hvale}i Ga i traì oprostaod Njega.� 120

Oni koji prave stanku na rije~ima: �A tuma~enje njihovo zna samo Allah�, ~ine rije~i:�Aoni koji su dobro u nauku upu}eni govore� po~etkom nove misli, smatraju}i to te'vilom unjegovom tre}em zna~enju, tj. stvarno{}u na koju nam ukazuje govor. Stvarnost Allahovabi}a, Njegovih svojstva i imena, su{tinu na{eg povratka Njemu niko ne zna do Allah. Oni koji

Islamsko znanje 55

prave stanku na rije~ima: ��i oni koji su dobro u nauku upu}eni� smatraju}i harf �vav�veznikom, a ne po~etkom nove misli - oni to smatraju te'vilom u njegovom drugom zna~enju,tj. tefsirom. O Mudàhidu, poznatom mufessiru, kaè Es-Sevri: �Ako ima{ tefsir odMudàhida, on ti je dovoljan; a kada se spomene da on te'vili mute{abih ajete, eli se re}i daon zna njihov tefsir.� Na kraju ovog izlaganja postaje nam jasno da nema razlike izme|u dvapravca, ve} je mimoilaènje u shvatanju samog zna~enja te'vila. U Kur'anu postoje rije~ikoje su mute{abih (sli~ne) i njihovo zna~enje li~i zna~enju rije~i koje mi poznajemo, alistvarnost njihova nije onakva kakvu je mi poznajemo. Iako izme|u Allahovih imena i svojstavapostoji sli~nost, te{abuh, sa imenima robova i njihovim sifatima u izgovoru, stvarnost Stvoriteljai Njegovih svojstava razlikuje se od stvorenja i njihovih svojstava. Zbog toga su Malik, i drugiod prethodnika, kada su upitani o Allahovim rije~ima: �Milostivi, uzvisio se na Ar{� - rekli:�Istiva�. Zna~enje je te rije~i poznato, njegova kakvo}a je nepoznata, iman u to je vadìb, apitanje o tome je bid'at -novotarija. Kada Allah opisuje Sudnji dan, On nam to prikazujerije~ima ~ija zna~enja li~e onome {to je nama poznato, s tim da je stvarnost toga druga~ijaod stvarnosti kakvu mi vidimo. Na ahiretu postoji mizan, Dènnet i Dèhennem:

��u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromjenjenaukusa, i rijeke od vina, prijatna onima koji piju, i rijeke od meda procije|enog...�121

�U njemu su i divani skupocjeni, i pehari postavljeni, i jastuci poredani, i}ilimi ra{ireni.� 122

Mi znamo {ta to zna~i i u to vjerujemo, kao i to da je na ahiretu ljep{e nego na dunjaluku,ali stvarnost odlika drugog svijeta mi ne znamo i one pripadaju te'vilu, kojeg ne zna niko doAllah Uzvi{eni.

POKU\ENI TE'VILPOKU\ENI TE'VILPOKU\ENI TE'VILPOKU\ENI TE'VILPOKU\ENI TE'VIL

Poku|eni te'vil jeste mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i, te na osnovu dokaza koji supovezani sa drugim zna~enjem davanje njemu novog zna~enja koje je manje vjerovatno.Oni pretjeruju u nijekanju svega onoga {to se moè Allahu pripisati kao sli~nost stvorenjima.Ovakav je njihov stav neispravan i kada oni tuma~e �ruku� kao mo}, oni time ele izbje}i dapripi{u Allahu ruku, jer stvorenja posjeduju ruku. Zbog toga su protuma~ili rije~ �ruka� kaomo} - kudret. Oni time sami sebi proturje~e, jer oni zna~enju koje nije~u daju novo zna~enjekoje tako|er postoji kod stvorenja, jer stvorenja imaju i mo}. Ako je po njihovom mi{ljenjuneispravno pripisati Allahu ruku zbog sli~nosti sa stvorenjima, onda je neispravno da Mupripi{emo i mo}. Zbog toga je neispravno da kaèmo: ova rije~ se tuma~i tako {to seudaljava od njenog pravog zna~enja i daje joj se novo zna~enje koje je manje vjerovatno.

56 Islamsko znanje

DEROGIRAJU]I (NASIH)DEROGIRAJU]I (NASIH)DEROGIRAJU]I (NASIH)DEROGIRAJU]I (NASIH)DEROGIRAJU]I (NASIH)I DEROGIRANI (MENSUH) AJETII DEROGIRANI (MENSUH) AJETII DEROGIRANI (MENSUH) AJETII DEROGIRANI (MENSUH) AJETII DEROGIRANI (MENSUH) AJETI

Allahovi propisi koje je slao preko Svojih poslanika imali su za cilj da isprave kod ljudinjihovo vjerovanje, njihovo me|usobno opho|enje sa ljudima i ibadete. Vjerovanje je uvijekbilo isto, nepromjenjivo i uvijek je bila jedna vjera u jednog Gospodara i sa takvim vjerovanjemdolazili su svi poslanici:

�Prije tebe nismo ni jednog poslanika poslali, a da mu nismo objavili: 'Nemaboga osim Mene, zato Meni robujte.'� 123

Propisi o ibadetima i me|usobnom pona{anju me|u ljudima imaju za cilj odgajanje du{e,o~uvanje ~iste zajednice i povezivanje ljudi u skladan odnos bratstva i ljubavi. Me|utim,kroz historiju svaki je narod imao posebne potrebe. Ono {to je odgovaralo jednom narodu unjegovu vremenu nije odgovaralo narodu u drugom vremenu. Zbog toga se put da'weta usamom po~etku razlikuje od njegova na~ina nakon formiranja i gradnje ~vrste zajednice.Mudrost zakonodavstva mijenja se kroz vrijeme i ne smijemo zaboraviti da je ta promjenaod Allaha, Koji sve obuhva}a Svojim Znanjem:

�On ne}e biti pitan za ono {to radi, a oni }e biti pitani.� 124

Zato nam ne treba biti ~udno kada vidimo da se jedan propis promijenio drugim propisomkoji je u koristi robovima, a sve je to prethodno bilo u Allahovu znanju.

DEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TODEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TODEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TODEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TODEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TO

Nesh u arapskom jeziku zna~i ne{to otkloniti i izbrisati, pa se kaè: vjetar je izbrisaotragove. Nesh zna~i i prenijeti ne{to sa jednog mjesta na drugo, tako da se kaè da je ne{topreneseno iz knjige na drugo mjesto. To zna~enje upotrebljeno je i u slijede}em ajetu:

�...Mi smo zabiljeìli sve {to ste uradili�, 125

tj. preno{enje djela u suhufe. Terminolo{ki, nesh zna~i derogiranje ili stavljanje vansnage odre|enog {erijatskog propisa na osnovu druge {erijatske odredbe. Pod re~i En-Nasih, moè se podrazumijevati Allah, jer je On Taj Koji derogira, Zakonodavac, {to je ispomenuto u slijede}em ajetu:

�Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav stavimo, a da bolji odnjega ili sli~an njemu ne donesemo. Zar ti ne zna{ da Allah sve moè?� 126

Islamsko znanje 57

Tako|er se pod rije~ju nasih misli i na ajet i na ono {to se zna da je u njemu nesh. Zatose kaè: ovaj ajet derogira drugi ajet, a ovaj propis derogira drugi propis. Mensuh je propiskoji je stavljen van snage. Postoje {artovi da bi derogacija bila vaè}a, a to su:

1. da propis na kojem se vr{i derogacija bude {erijatski propis;2. da dokaz za stavljanje propisa van snage bude {erijatski tekst koji je objavljen nakon

teksta derogiranog propisa;3. da ne bude dokaz koji stavlja propis van snage ograni~en samo jednim vremenom;

ina~e bi taj propis prestao biti punovaè}i nakon isteka tog vremena i to se ne bi ubrajalo uderogaciju. Kaè Mekkijj b. Ebi-Talib: �Jedna grupa u~enjaka kaè da su {erijatski tekstovikoji su ograni~eni vremenom ili ciljem muhkem ajeti koji nisu derogirani, jer su ograni~enivremenom. Oni su ograni~eni vremenom i u tom slu~aju derogacija nije vaè}a. Primjertoga jeste ajet:

�Ali vi oprostite i preko toga pre|ite, dok Allah Svoju odluku ne donese!�127

Ovaj je ajet muhkem i nije derogiran, jer je ograni~en vremenom, a ajet koji je ograni~envremenom nema u sebi derogaciju.

NANANANANA KOJIM AJETIMA KOJIM AJETIMA KOJIM AJETIMA KOJIM AJETIMA KOJIM AJETIMA SE DE[A SE DE[A SE DE[A SE DE[A SE DE[AVVVVVAAAAA DEROGACIJA DEROGACIJA DEROGACIJA DEROGACIJA DEROGACIJA

Iz prethodnog izlaganja moèmo zaklju~iti da se derogacija ne de{ava, osim u ajetimanaredbe i zabrane. Ti su ajeti jasni u traènju ili su u izjavnom obliku koji imaju zna~enjenaredbe ili zabrane, s tim da to traènje bude nevezano za vjerovanje koje govori o Allahu,Njegovim sifatima, knjigama, poslanicima, Sudnjem danu, moralnim osobinama i osnovamaibadeta, jer se na tim temeljima zasnivaju svi Allahovi zakoni - {erijati. Allah, d`.{., kaè:

�On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisao Nuhu i ono {to objavljujemotebi, i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: 'Pravu vjeru ispovijedajte iu tome se ne podvajajte!'� 128

�O vjernici, propisuje vam se post, kao {to je propisan onima prije vas, dabiste se grijeha klonili.� 129

�I oglasi ljudima had`! - dolazit }e ti pje{ke i na kamilama iznurenim; dolazit}e iz mjesta dalekih.� 130

Allah, d`.{., kaè o odmazdi: �Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu, i oko za oko, i nos za nos, i

uho za uho, i zub za zub, a da rane treba uzvratiti. A onome ko od odmazdeodustane, bit }e mu to od grijeha iskupljenje. Oni koji ne sude prema onome {toje Allah objavio, pravi su nasilnici.� 131

Allah, d`.{., kaè o dìhadu: �A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili.�132

58 Islamsko znanje

Allah, d`.{., kaè o ahlaku:�I iz oholosti ne okre}i od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno ...�133

Tako|er, u derogaciju ne spada jasan izjavni govor koji nije u zna~enju traènja, poputprijetnje i obe}anja.

KAKO SE POZNAJE DEROGACIJAKAKO SE POZNAJE DEROGACIJAKAKO SE POZNAJE DEROGACIJAKAKO SE POZNAJE DEROGACIJAKAKO SE POZNAJE DEROGACIJA I KAKV I KAKV I KAKV I KAKV I KAKVAAAAAJE VJE VJE VJE VJE VA@NOSTA@NOSTA@NOSTA@NOSTA@NOST NJENOG POZNA NJENOG POZNA NJENOG POZNA NJENOG POZNA NJENOG POZNAVVVVVANJAANJAANJAANJAANJA

Nema sumnje da je u poznavanju derogiraju}ih i derogiranih ajeta velika va`nost zasvakog fakiha, pravnika i mufessira kako ne bi pomije{ali propise. Zbog tog razloga postojemnogi hadisi koji podsti~u ~ovjeka na njihovo poznavanje. Prenosi se od Alijje, r.a., da jepro{ao pored nekog kadije i rekao mu: �Poznaje{ li nasih i mensuh?� Rekao je: �Ne.� Rekaomu je: �Propao si i upropastio si druge. �Prenosi se da je Ibn-Abbas o rije~ima Uzvi{enog:

�On daruje mudrost onome kome ho}e, a onaj kome je mudrost darovana -darovan je blagom neizmjernim� 134

rekao da je to poznavanje nasiha i mensuha, muhkema i mute{abiha, vremena objave ihalala i harama. Za poznavanje nasiha i mensuha postoji vi{e na~ina:

1. jasno preno{enje od Resulullaha, s.a.v.s., ili od njegovih ashaba, poput hadisa:�Bio sam vam zabranio posjetu kaburovima, ali ih sad posje}ujte!�135

Poput toga je govor Enesa o stanovnicima Me'une: �O njima je objavljen Kur'an, kojegsmo u~ili dok nije uzdignut�;

2. slaganje islamskog ummeta da je odre|eni tekst nasih, a drugi mensuh;3. poznavanje vremena objavljivanja propisa, koji je prvi, a koji zadnji objavljen. U derogaciji

se ne moè osloniti na id`tihad, rije~i nekog mufessira, vidljivu opre~nost me|u dokazima,a niti na prenosioca koji je kasno primio islam.

Islamsko znanje 59

VRSTE DEROGACIJEVRSTE DEROGACIJEVRSTE DEROGACIJEVRSTE DEROGACIJEVRSTE DEROGACIJE

Derogacija se dijeli na ~etiri vrste:1. derogacija Kur'ana Kur'anom; Islamska ulema sloìla se da je to dozvoljeno i da je

njeno postojanje mogu}e. Ajet koji je propisivao iddet od godinu dana eni ~iji je mu` umro,derogiran je ajetom koji propisuje iddet od ~etiri mjeseca i deset dana;

2. derogacija Kur'ana sa mutevatir sunnetom;To dozvoljava Malik i Ebu-Hanife, te Ahmedpo jednom rivajetu, jer je sve to vahj - objava. Uzvi{eni Allah kaè:

�On ne govori po hiru svome. To je samo objava koja mu se obznanjuje.�136

�A tebi objavljujemo Kur'an, da bi objasnio ljudima ono {to im se objavljuje,i da bi oni razmislili.� 137

Imami [afija, Zahirije i Ahmed po drugom predanju zabranjuju derogaciju mutevatirsunnetom, jer sunnet nije bolji od Kur'ana. To dokazuju ajetom:

�Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav potisnemo, a da boljiod njega ili sli~an njemu ne donesemo. Zar ti ne zna{ da Allah sve moè�;138

3. derogacija sunneta Kur'anom; Ovu vrstu derogacije dozvoljava ve}ina uleme. Okretanjeprema Bejtul-Makdisu je bilo potvr|eno sunnetom, a u Kur'anu nema ajeta koji to potvr|uje.Dolazi objava Kur'anom i derogira to rije~ima:

�I okreni lice svoje prema ~asnom Hramu!� 139

Obaveza posta na dan 'a{ure potvr|ena je sunnetom, ali to Kur'an derogira ajetom kojinam propisuje post u ramazanu: �Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku}e neka ga upostu provede!�;140

4. derogacija sunneta sunnetom. Ova derogacija sadrì ~etiri podvrste:a) derogacija mutevatir sunneta sa mutevatir sunnetom;b) derogacija ahad sunneta (pojedina~nih predanja) sa ahadom;c) derogacija ahad sunneta sa mutevatir sunnetom;d) derogacija mutevatir sunneta sa ahad sunnetom. Prve su tri derogacije dozvoljene, a

oko ~etvrte su razilaènja koju ve}ina uleme ne dozvoljava. Derogacija id`maom ili kijasomnije dozvoljena po ispravnom mi{ljenju.

60 Islamsko znanje

MUDROSTI NESHAMUDROSTI NESHAMUDROSTI NESHAMUDROSTI NESHAMUDROSTI NESHA

Mudrosti koje se kriju iza nesha su: o~uvanje dobrobiti ljudi; razvoj islamskogzakonodavstva do najvi{eg nivoa uporedo sa razvojem da'weta i napretkom dru{tva; ku{njazaduène osobe i ispit njoj u pokornosti Zakonodavcu; elja za dobrobiti ummetu i davanjeolak{ica njemu. Ako je derogacija nosila u sebi pote{ko}u ummetu, to je zna~ilo pove}avanjesevaba; a ako je nosila olak{icu u sebi, to je zna~ilo lahko}u u izvr{avanju propisa.

PRIMJER NESHAPRIMJER NESHAPRIMJER NESHAPRIMJER NESHAPRIMJER NESHA

�Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam sekao obaveza onima koji se Allaha boje da pravedno u~ini oporuku roditeljimai bli`njima.�141

Ovaj ajet je derogiran ajetom o nasljedstvu:�Allah vam nare|uje da od djece va{e mu{kom pripadne koliko dvoma

ènama. Pa ako bude vi{e od dvije ene, njima dvije tre}ine onoga {to je ostavio...�142

KUR'ANSKI I'D@AZ - SAKUR'ANSKI I'D@AZ - SAKUR'ANSKI I'D@AZ - SAKUR'ANSKI I'D@AZ - SAKUR'ANSKI I'D@AZ - SAVR[ENSTVOVR[ENSTVOVR[ENSTVOVR[ENSTVOVR[ENSTVOI NAI NAI NAI NAI NATPRIRODNI DOKAZTPRIRODNI DOKAZTPRIRODNI DOKAZTPRIRODNI DOKAZTPRIRODNI DOKAZ

Kada pogledamo svemir oko nas, uvidjet }emo da je pun onog {to je Allah, d`.{., stvorio,a sve to mnogo je ve}e od nas samih. I pored toga, Allah nam je daruju}i mo} razmi{ljanjapodredio sve {to se nalazi na nebesima i na Zemlji i to dao nama na uslugu. Allah, d`.{., nasnije ostavio bez upute koju nam je povremeno slao kako bismo bili u stanju da organizujemosvoj ivot na ~vrstim osnovama. ovjek je ~esto odbijao pokornost poslanicima, pravdaju}ise tim {to su i oni ljudi. Zbog toga su poslanici pored vahja primali i mu'dìze kojima je Allah,d`.{., podràvao Svoje poslanike. To je bio njihov dokaz istinitosti, a i dokaz nadnaravnostii nemo}i ljudi da im se suprotstave. Vremenom, ~ovjek je nau~no napredovao i dolazio donovih spoznaja, i ono {to je najvi{e djelovalo na njega bile su osjetilne mu'dìze, jer njegovrazum nije dostigao stupanj spoznaje. Neophodno je bilo slanje poslanika svakom narodu

Islamsko znanje 61

posebno. Oni su imali mu'dìze koje su odgovarale tom narodu i kojima se oni nisu moglisuprotstaviti. Nebeskoj snazi se nisu mogli oduprijeti i nije im ni{ta preostajalo do da prihvatevjeru poslanika. Kada je ~ovjek postigao odre|eni intelektualni nivo, Allah {alje posljednjegposlanika Muhammeda, s.a.v.s., svim ljudima, a mu'dìza posljednje objave upu}ena jeljudskom razumu u njegovom najve}em stupnju razvoja i zrelosti. Prija{nji poslanici nosili susa sobom mu'dìze koje su zadovoljavale osjetilo vida i one nisu dale razumu mogu}nostsuprotstavljanja. Primjeri takvih mu'dìza su: Musaov {tap i ruka, lije~enje gubavca i slijepca,oìvljavanje mrtvih Allahovom, d`.{., dozvolom kod Isaa. Za razliku od toga, mu'dìzaMuhammeda, s.a.v.s., bila je upu}ena razumu i ona je izazov ~itavom ~ovje~anstvu doSudnjeg dana, to je mu'dìza Kur'ana sa onim {to ona nosi od nauke i spoznaje, od vijesti izpro{losti i budu}nosti. Ljudski razum, ma koliko uznapredovao, nije u stanju da mu sesuprotstavi jer Kur�an u sebi nosi istinu koja je neoboriva. Prou~avanjem i'dàza ~ovjeku seotkrivaju nova saznanja. Kur'an je sa svojim i'dàzom, kako kaè Er-Rafi'i, poput ovogsvemira i njegovih zakona. Koliko god nau~nici otkrili ne{to od njegovih zakona, postojine{to {to sa druge strane nije otkriveno, novo polje koje se otvara pred njim.

DEFINICIJADEFINICIJADEFINICIJADEFINICIJADEFINICIJA I'D@AZA I'D@AZA I'D@AZA I'D@AZA I'D@AZA I NJEGOV I NJEGOV I NJEGOV I NJEGOV I NJEGOVAAAAA POTVRDA POTVRDA POTVRDA POTVRDA POTVRDA

I'dàz zna~i: potvr|ivanje nemo}i. 'Ad`z zna~i nemo} da se ne{to uradi, a to zna~enjeje suprotno mo}i. Kada se potvrdi nemo}, tada dolazi do izraàja mo} onoga koji je posjeduje.I'dàz u ovoj nauci jeste: pokazivanje istinitosti Poslanika u njegovoj tvrdnji poslanstvaputem nemo}i Arapa da mu se suprotstave u njegovoj vje~noj mu'dìzi, Kur'anu, kao inemo}i svih generacija i naroda nakon njih. Mu'dìza je djelo koje je povezano sa izazovom,a kojem je nemogu}e suprotstaviti se. Poslanik sa Objavom koja mu je dostavljena, asnimKur'anom, izaziva sve Arape koji i pored svoje rje~itosti i velikog poznavanja jezika nisu biliu stanju da mu se suprotstave. Potvr|eno je da je Poslanik, s.a.v.s., Objavom uputio izazovArapima u tri etape:

1. izazov cijelim Kur'anom koji je upu}en ljudima i dìnima zajedno.�Reci: 'Kad bi se svi ljudi i dìni udruìli da sa~ine jedan ovakav Kur'an, oni

- kao {to je on, ne bi sa~inili, pa makar jedni drugima pomagali'�; 143

2. izazov putem deset sura, rije~ima: �Zar oni da govore: 'On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa sa~inite vi deset Kur'anu

sli~nih, izmi{ljenih sura, i koga god ho}ete, od onih koje pored Allaha vjerujete,u pomo} pozovite, ako je istina {to tvrdite! A ako vam se ne odazovu, ondaznajte da se on objavljuje samo s Allahovim znanjem'�; 144

3. izazov jednom surom, rije~ima: �Ili govore:�On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa dajte vi jednu suru kao {to je njemu objavljena.'�145

62 Islamsko znanje

Ovaj je izazov ponovljen i slijede}im rije~ima:�A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome, na~inite vi jednu suru

sli~nu (surama) objavljenim njemu!...� 146

Ovim se ujedno prikazuje i kratki pregled historije Arapa i njihove knjièvnosti. Naosnovu ovoga mogu se spoznati prilike koje su prethodile poslanstvu Muhammeda, s.a.v.s.,koje je uzdiglo arapski jezik i sakupilo iz njega najbolje ~ime su se oni ponosili u svojimpjesmama i u prozi. Njihove knjièvne rasprave se time prekidaju i zavr{avaju, a upotrebajezika Kurej{ija na kojem je Kur'an objavljen ostaje kona~na. Historija ukazuje da se pjesni{tvomnogo cijenilo kod Arapa, tako da je ono ostalo mjerilo njihova ugleda i uzdizanja ~ovjekaiznad drugih i dalo mu presti` u dru{tvu. Njihova oholost i uzdignutost bila bi ~esto uzrokme|usobnih ratova i sukoba me|u plemenima. Pored toga {to su oni bili na visokom stupnjugovorni{tva, nisu bili u stanju da odgovore na kur'anski izazov. Da su u tome uspjeli, to bi seprenijelo na slijede}e generacije i danas bismo to imali pred sobom. Oni su ~itali Kur'an, alinisu uspjeli da mu se odupru ili na|u na~ina da mu se suprotstave. Njihovi jezici su ostalisvezani pred Kur'anom, srca su im se potresla, i ne samo to, ve} je to djelovalo i na El-Velidaibn el-Mugiru. Kada su uvidjeli da su nemo}ni pred Kur'anom, rekli su Poslaniku da je~arobnjak, da je ludi pjesnik i da govori pri~e prija{njih naroda. Kur'an sadrì i'dàz kojiprevazilazi sve prija{nje mu'dìze i on je dovoljan kao dokaz:

�I govore: 'Za{to mu od Gospodara njegova nisu neka ~uda poslana?' Reci: 'ûda sujedino od Allaha, a ja samo jasno opominjem.' A zar im nije dosta to {to Mi tebi objavljujemoKnjigu, koja im se kazuje; u njoj je, doista, blagodat i pouka narodu koji vjeruje.�147

Arapi su ostali nemo}ni da se suprotstave Kur'anu, iako su imali osnove za to. I'dàzostaje izazov i svim drugim narodima kroz sva vremena. Tajne svemira koje otkriva modernanauka nisu ni{ta drugo do dokaz najve}e sile o kojoj ovisi sve {to postoji. Na to nam Kur'anukazuje i to je potvrda da je Kur'an mu'dìza ~itavom ~ovje~anstvu.

VIDOVI KUR'ANSKOG I'D@AZAVIDOVI KUR'ANSKOG I'D@AZAVIDOVI KUR'ANSKOG I'D@AZAVIDOVI KUR'ANSKOG I'D@AZAVIDOVI KUR'ANSKOG I'D@AZA

Nema sumnje da je Kur'an mu'dìza u potpunom zna~enju ove rije~i: on je mu'dìza posvojim rije~ima i po svome stilu, i svaki harf je i'dàz u sklopu svoje rije~i u kojoj se nalazi uKur'anu i ukoliko bi smo ga zamijenili sa drugim harfom izgubila bi se vrijednost i'dàza.Svaka rije~ u Kur'anu je i'dàz u sklopu re~enice, re~enica sa svojim redoslijedom u kojemse nalazi je i'dàz u sklopu ajeta. Kur'an je mu'dìza po svom obja{njenju prikazuju}i namsliku ìvota, svemira, samog ~ovjeka. On je mu'dìza po svojim zna~enjima koja namotkrivaju stvarnost ljudskog ivota i na{e uloge u svijetu. Kur'an je mu'dìza po nauci kojusadrì u sebi, a koju potvr|uju i savremena nau~na otkri}a. On je mu'dìza po svomezakonodavstvu i po ~uvanju ljudskih prava na osnovu kojih je mogu}e izgraditi dru{tvo sa

Islamsko znanje 63

najvi{im stupnjem tolerancije koje bi u~inilo ivot na ovome svijetu sre}nim. Kur'an je Arape,koji su bili obi~ni pastiri, u~inio vodi~ima svih naroda, njegovim prvacima i to se ubraja ui'dàz. El-Hattabi u svojoj knjizi �Bejanu i'dàzil-Kur'an� kaè: �Iz ovog proizilazi da je Kur'anpostao mu'dìza zbog toga {to on sadrì najrje~itiji jezik, napisan je najljep{im knjièvnimstilom, obuhvatio je najistinitija zna~enja vezana za vjeru u Allaha Jedinoga, u Njegovasvojstva, na pokornost Njemu, obja{njenje na~ina pokornosti Allahu ukazuju}i na halal iharam, dozvoljeno i zabranjeno, savjete i opomene, nare|ivanje na dobro, a odvra}anja odzla, upute u lijepi moral, upozoravanja na lo{ moral, stavljaju}i sve na svoje pravo mjesto,tako da ne moèmo za njih na}i bolje mjesto niti se moè pomisliti da postoji bolji na~in da seto izrazi. Kur'an navodi vijesti prija{njih naroda i onoga {ta ih je zadesilo od Allahove kaznezbog njihova nevjerovanja i neposlu{nosti... Do}i sa svim ovim stvarima i sakupiti ih u jednuKnjigu nemogu}e je za ljude, jer je to izvan ljudske snage i sposobnosti. Zato je Kur'an ostaostalni izazov na kojeg nije mogu}e odgovoriti. Mi nismo u stanju da odredimo veli~inukur'anskog i'dàza. On je prisutan u glasovima harfova i odjeku njegovih rije~i, kao {to}emo ga na}i i u ajetu, u suri. Na sve to je dovoljno da kaèmo da je Kur'an Allahov govor.Kolika god bila veli~ina i'dàza, onome koji traì istinu kada pogleda u Kur'an, njegov stil,nauku koja je sadràna u njemu, u ono {to je Kur'an uspio da promijeni kroz historijuljudskog dru{tva, na}i }e i'dàz jasnim u potpunosti. On je prisutan u jezi~koj, nau~noj izakonodavnoj formi objave.

JEZI^KI I'D@AZ JEZI^KI I'D@AZ JEZI^KI I'D@AZ JEZI^KI I'D@AZ JEZI^KI I'D@AZ

Vremenom, arapski se jezik usavr{avao sve dok nije postigao najve}i stupanj svograzvoja. Proza i pjesni{tvo bili su u njemu prisutni, kao i sve jezi~ke slike i forme kojeukra{avaju jedan jezik. Koliko god neki jezik dostigao visok stupanj, ipak ostaje nemo}anpred kur'anskim i'dàzom. Jezi~ari su kroz historiju priznavali veli~inu kur'anskog stilaizraàvanja, spoznaju}i njegove tajne. To nije ~udno, jer kada Allah daje da se ~ovjekupove}ava znanje o Njegovima ajetima i njihove tajne, On mu otkriva njihovu veli~inu iuvjerenje u nemo}nost pred njima. Poznavanjem tih ajeta ~ovjeku se otvara put ka ve}ojspoznaji i zbog toga su Faraonovi ~arobnjaci bili prvi koji su prihvatili vjeru u Musaova iHarunova Gospodara. Historija nam govori o vrhunskim stru~njacima jezika, koji nisu bili ustanju da se suprotstave Kur'anu. Ta nemo} zabiljeèna je u vremenu kada je arapski jezikdostigao najve}i procvat, u vremenu objave Kur'ana. Svim jezi~arima Kur'an upu}uje izazov,ali su oni ostali nemo}ni pred kur'anskim jezi~kim i'dàzom. Ti su ljudi imali svoj ugled,veli~inu i ponos i da su mogli da odgovore na te izazove, to bi i uradili. Tako|er nam historijabiljeì da su postojali razlozi za suprostavljanje Kur'anu. Ljudi su nijekali Objavu, koja jeporu{ila njihove snove, suprotstavljali su se Poslaniku na razne na~ine, nudili su mu imetak

64 Islamsko znanje

i vlast samo da se okani pozivanja u vjeru islam, mu~ili su vjernike gla|u, optuìvali suPoslanika da je ~arobnjak, govorili su mu da je lud, skovali su plan da ga uhapse, ubiju iliprotjeraju. A bilo im je dovoljno da ga u{ute samo da su odgovorili sli~nim onim {to je njemuobjavljeno. Sve su poku{avali osim toga. Ubijanje, protjerivanje i poniàvanje vjernika bilo imje lak{e od toga i to je dovoljan dokaz njihove nemo}i. Kada pogledamo u Kur'an, uvjerit}emo se u ljepotu njegova stila, izraza i njegovih opisa na osnovu ~ega saznajemo da je~ovjek nemo}an pred ovim savr{enstvom.

NAU^NI I'D@AZ U KUR'ANUNAU^NI I'D@AZ U KUR'ANUNAU^NI I'D@AZ U KUR'ANUNAU^NI I'D@AZ U KUR'ANUNAU^NI I'D@AZ U KUR'ANU

Grije{e mnogi koji teè da sve nau~ne teorije poveù sa Kur'anom traè}i u njemu ajetkoji se moè bilo kojim te'vilom protuma~iti na na~in koji se slaè sa doti~nom teorijom.Moramo znati da se vremenom nau~ne teorije mijenjaju, {to je u skladu za zakonom napretka.Tek kada je neka teorija prakti~no dokazana, moèmo biti sigurni u njenu ta~nost, jer sve dotada je samo pretpostavka. Ona moè biti istinita i pogre{na, a mnoge teorije koje su ljudismatrali ispravnim, odba~ene su nakon detaljnih istraìvanja. Oni koji tuma~e}i Kur'anpoku{avaju da usporede neke ajete sa tim teorijama, nanose veliku nepravdu Kur'anu, iakomisle da ~ine veliko dobro. Oni zauzimaju pogre{an stav, jer su te teorije podlo`nepromjenama i ~esto budu neispravne. Ukoliko bi Kur'an tuma~ili sa takvim teorijama koje semijenjaju, to bi zna~ilo da Kur'an u sebi ima gre{ku i da je neispravan. Kur'an je knjiga kojasadrì u sebi akidu, knjiga upute, koja se obra}a ljudskoj du{i s namjerom da u njoj oìviosje}aj plemenitosti i da joj ukaè na ono {to je dobro i korisno za ~ovjeka. Kur'anski i'dàznije nau~na teorija koja je podlo`na mijenjanju i promjenama. On nije plod ljudskog truda,istraìvanja i rada, ve} on podsti~e ~ovjeka na razmi{ljanje i istraìvanje u svemiru. Kur'anne sputava ljudski um u razmi{ljanju, ne stavlja prepreke u pogledu istraìvanja i ne postojini jedna knjiga koja vi{e od Kur'ana podsti~e na nauku i istraìvanje. Nema ni jedne nau~neteorije i pravila koje je dokazano kao ta~no, a da nije ostvareno kur'anskim podstrekom narazmi{ljanje i nema slu~aja da je nau~na istina koja je dokazana kao ta~na bila u suprotnostisa Kur'anom. To samo po sebi predstavlja i'dàz. Razmi{ljanje o onome {to nas okruùjejeste ibadet i Kur'an podstrekava muslimana na razmi{ljanje o Allahovim stvorenjima nanebesima i na Zemlji:

�U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni no}i i dana su, zaista, znamenja zarazumom obdarene, za one koji i stoje}i i sjede}i i leè}i Allaha spominju i ostvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju: 'Gospodaru na{, Ti nisi ovo uzalud stvorio;Hvaljen Ti budi i sa~uvaj nas patnje u vatri.'� 148

Ovakvi ajeti podsti~u ~ovjeka na istraìvanje, razmi{ljanje, elju za razumijevanjem ishvatanjem onoga {to nas okruùje.

Islamsko znanje 65

Kur'an uzdiè u~ena ~ovjeka nad drugima.�I Allah }e na visoke stupnjeve uzdignuti one me|u vama koji vjeruju i kojima

je dato znanje.� 149

�Reci:'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?'�150

Allah nare|uje muslimanu da traì znanje:�I reci: 'Gospodaru moj, Ti znanje moje pro{iri!'� 151

Iz prethodno spomenutog vidimo da je nau~ni i'dàz Kur'ana u tome {to on podsti~emuslimane na razmi{ljanje, otvara im vrata spoznaje i poziva ih ka napretku i prihvatanjunovih saznanja. Nau~ne istine u Kur'anu spomenute su u kontekstu hidajeta - upute.Oplo|avanje biljki moè biti samo od sebe i putem prenosa. Biljke se same oplo|avaju uslu~aju kada u cvijetu postoje mu{ki i ènski spolovi, dok oplodnja preno{enjem biva uslu~aju kada je mu{ki spol odvojen od enskog, kao kod palme. Jedan od na~ina preno{enjakod tih biljki biva putem vjetra. O tome nam govori ajet:

�Mi {aljemo vjetrove da oplo|uju.� 152

Kisik je neophodan pri disanju, a njegova se koli~ina umanjuje u vi{im atmosferskimslojevima. [to se ~ovjek vi{e uzdiè u atmosferu, osje}a vi{e tjeskobu u prsima i pote{ko}udisanja. Allah kaè:

�Pa onome koga Allah eli da uputi, ra{iri grudi njegove prema islamu. Aonom koga eli da zavede, u~ini grudi njegove tijesnim, uskim, kao da se penjena nebo. Tako daje Allah gnu{anje onima koji ne vjeruju.� 153

Nekada je bilo prisutno uvjerenje da je atom nedjeljiv, a u Kur'anu stoji:�Gospodaru tvome nije ni{ta skriveno ni na Zemlji ni na nebu, ni koliko

atom jedan, i ne postoji ni{ta ni manje ni ve}e od toga {to nije u Knjizi jasnoj.�154

A nema ni{ta manje od atoma do razbijanja njega samog. U nauci o embrionima na}i}emo rije~i Uzvi{enoga:

�Neka ~ovjek pogleda od ~ega je stvoren! Stvoren je od teku}ine koja seizbaci, koja izme|u ki~me i grudi izlazi� 155 i rije~i: �Stvara ~ovjeka od zakva~ka�156 i rije~i: �O ljudi, kako moète sumnjati u oìvljavanje, pa Mi vas stvaramo odzemlje, zatim od kapi sjemena, potom od zakva~ka, zatim od grude mesavidljivih i nevidljivih udova da vam pokaèmo mo} Na{u! A u matericesmje{tamo {ta ho}emo, do roka odre|enog, zatim ~inimo da se kao dojen~adra|ate...� 157

O svemiru kao jednoj cjelini i vodi kao neophodnom faktoru za ivot, govori nam slijede}iajet:

�Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa smo ihMi raskomadali, i da Mi od vode sve ivo stvaramo? I zar ne}ete vjerovati?� 158

Ovi ajeti su nau~ni pokazatelji i dokazi koji su spomenuti u kontekstu Boànske upute i

66 Islamsko znanje

zato je na ljudima da istraùju i razmi{ljaju. Sejjid Kutb, poznati mufessir, tuma~e}i rije~iUzvi{enoga:

�Pitaju te o mla|acima. Reci: 'Oni su ljudima oznake o vremenu i za had iluk� 159,kaè: �Odgovor na njihovo pitanje bio je upu}en stvarnosti ìvota tih ljudi, a ne samo daobjasni nau~nu teoriju. Ukazivao im je ulogu mladog mjeseca, a ta uloga je u njihovoj praksibila bit njihova ivota. Ovaj ajet im nije spomenuo kruènje Mjeseca, njegove putanje i kakose to odvija. Sve to ulazi u pitanje: 'I pitaju te...' Kur'an je objavljen zbog ne~eg mnogo ve}egod tih pojedinosti. On nije knjiga astronomije, hemije ili medicine... - kao {to neki ele da unjemu na|u sve te nauke, ili kako neki ele da na|u kontradiktornost Kur'ana i tih nauka.Oba ova poku{aja dokaz su nerazumijevanja ove Knjige i njene svrhe. Podru~je kur'anskogdjelovanja jeste ljudski ìvot i du{a. Njegova uloga je da kod ~ovjeka izgradi op}u slikupostojanja i da ga veè za njegova Stvoritelja, a zatim na osnovu toga da kod ~ovjekaizgradi sistem ìvota koji }e mu dozvoliti da upotrijebi svu svoju mo}, a me|u tim i mo}razuma. Kur'anske istine jesu kona~ne, krajnje istine, za razliku od nau~nih koje, bez obzirana sredstva koja istraìva~i upotrebljavaju, nisu krajnje niti kona~ne istine. Ono do ~ega~ovjek do|e svojim istraìvanjem ograni~eno je eksperimentima i sredstvima kojima se onivr{e. Prema tome, metodolo{ka je gre{ka da povezujemo kona~ne kur'anske istine sa~injenicama koje nisu krajnja istina, a to je sve ono {to ~ovjek postigne svojim znanjem.�

KUR'AN KAO ZAKONODAKUR'AN KAO ZAKONODAKUR'AN KAO ZAKONODAKUR'AN KAO ZAKONODAKUR'AN KAO ZAKONODAVNI I'D@AZVNI I'D@AZVNI I'D@AZVNI I'D@AZVNI I'D@AZ

Allah, d`.{., usadio je u ~ovjekovu prirodu odre|ene potrebe koje uti~u na ljudsku du{ui koje mu daju smjernice u ìvotu. Zdrav ljudski razum spre~ava ~ovjeka da ode nastranputicu, a ljudski prohtjevi poku{avaju da nadvladaju zdrav razum koji nije uvijek ustanju da se odrì na pravom putu. Zbog toga je neophodno da ~ovjek odgaja sebe kako biostao na pravom putu stavljaju}i pod kontrolu svoje prohtjeve i usmjeravaju}i ih ka dobru ionome u ~emu je spas. ôvjek je po svojoj prirodi dru{tveno bi}e i on ima potrebu zadrugima. Me|usobno potpomaganje ljudi dru{tvena je nu`nost koju nalaè sam ivot. estose desi da ~ovjek u~ini nepravdu drugome iz razli~itih pobuda i kada se odnos me|u ljudimane bi regulisao odre|enim zakonima koji }e organizovati njihov ivot, odrediti me|usobneodnose, {tititi prava ljudi, ~uvati njihovu ~ast � nastao bi nered me|u njima. Zbog togapotrebno je da svaka ljudska zajednica posjeduje zakon koji }e je obuzdati i ostvaritipravednost me|u svim pojedincima te zajednice.

Veza izme|u odgoja pojedinca i zajednice jaka je i neraskidiva, jedno na drugo senadovezuje i ukoliko je pojedinac odgojen, i dru{tvo je zdravo, i obrnuto. Kroz historijum,~ovje~anstvo je poznavalo razli~ite teorije, pravce, sisteme, zakone koji su imali za cilj da

Islamsko znanje 67

usre}e pojedinca u zdravoj zajednici. Ali, ni jedan od tih sistema nije dostigao veli~inu kojuKur'an postiè svojim zakonodavstvom. Kur'an po~inje sa odgajanjem pojedinca, jer je onosnova dru{tva. Njegov se odgoj zasniva na osloba|anju ~ovjeka od svih zabluda i naodgoju njegove svijesti kako bi bio u stanju da podnese teret hilafeta. Nare|uju}i ~ovjekuvjeru u jednog Stvoritelja, Kur'an osloba|a ~ovjeka od praznovjerja, zabluda, pogre{nogvjerovanja; osloba|a ga od oboàvanja njegovih strasti, ~ine}i ga iskrenim robom, predanimAllahu, onim koji se posve}uje samo Gospodaru, Kome treba robovati. Time se ~ovjekuzdiè iznad drugih i zna da jedino uto~i{te moè na}i kod svoga Stvoritelja, Kome pripadasva veli~ina i Koji daje dobro Svojim stvorenjima. To je spoznaja Jednog i Jedinog Stvoritelja,prije Kojeg nije ni{ta bilo i Koji ne}e nestati, Svemo}noga, Koji Svojim znanjem sve obuhvatai Kojem ni{ta nije sli~no. Sve {to postoji On je stvorio, Njemu se vra}a i sve }e to Njegovomvoljom jednog dana nestati. Ovo je najpotpunija akida koju razum prihvata i savr{eni sistemvjerovanja.

�Reci: 'On je Allah - Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije,i niko Mu ravan nije!'� 160

�On je Prvi i Posljednji, Vidljivi i Nevidljivi; i On zna sve!� 161

�Sve }e osim Njega propasti! Njemu sud pripada i Njemu }ete se povratiti!� 162

�To vam je Allah, Gospodar va{, nema drugog boga osim Njega, Stvoriteljasvega; zato se Njemu klanjajte; On nad svim bdi!� 163

�Allah sve moè.� 164

�A Allah dobro vidi ono {to oni rade.� 165

�On znanjem Svojim obuhvata sve.� 166

�Niko nije kao On! On sve ~uje i sve vidi!� 167

O Allahovom vahdanijjetu - jedno}i Kur'an nam daje neoborive dokaze koji su u skladusa zdravom logikom.

�Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi, a ne Allah, poremetili bi se.� 168

Kada musliman prihvati pravilnu akidu islama, tada on treba slijediti [erijat, koji muKur'an nalaè. Svakim ibadetom u islamu èli se posti}i dobrobit, kako pojedinca tako izajednice. Namaz odvra}a od ru`nih i nevaljalih djela. Dèmat je obaveza muslimanima, aisto tako je i jedan od uslova za dùmu i bajram-namaz. Onaj koji klanja, njegovi osje}aji suusko povezani sa islamskim dèmatom u cijelom svijetu, od Istoka do Zapada, od Sjeverado Juga, jer obavljaju}i svoju strogu du`nost, namaz, on zna da se u istom trenutku zajednosa svim muslimanima svijeta okre}e prema istoj kibli, veli~aju Allaha na isti na~in, upu}ujuMu istu dovu, iako su daleko jedan od drugog. Za pravilan odgoj muslimana dovoljno je dapet puta dnevno stane na namaz obra}aju}i se Allahu. Time se on veè za Allahov zakon iizme|u svakog namaza pred njegovim o~ima je stalno poruka ajeta:

68 Islamsko znanje

�I klanjaj namaz, zaista, klanjanje odvra}a od razvrata i od svega {to je ru`no.� 169

Zekat kao ibadet koji donosi korist zajednici, iz korijena ~upa {krtost, robovanje imetku,pohlepu za dunjalukom, u~vr{}uje odnos izme|u bogatih i onih koji su li{eni imetka. Time seostvaruje dobrobit zajednici kojoj se osigurava izlazak iz krize i pote{ko}a. Had` kao ibadetnavikava ~ovjeka na te{ko}e i pred njegovim o~ima se otvara slika Allahovih stvorenja. Onpredstavlja svjetsku konferenciju muslimana iz cijelog svijeta koji se na jednom mjestuokupljaju, upoznavaju i razmjenjuju svoja mi{ljenja. Post ja~a kod ~ovjeka samokontrolu,odlu~nost, stavlja strasti pod kontrolu. On je dru{tvena pojava koju muslimani doìvljavajuna isti na~in u cijelom svijetu u periodu od mjesec dana, predstavljaju}i time jednu porodicu.Obavljanjem svih ovih ibadeta musliman se odgaja sa osje}ajem li~ne odgovornosti kojupotvr|uje Kur'an:

�Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to je radio.� 170

�Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini.� 171

�U njegovu korist je dobro koje u~ini, a na njegovu {tetu zlo koje uradi...�172

Kur'an podsti~e ~ovjeka da okiti svoju du{u sa lijepim osobinama: saburom, iskreno{}u,pravdom, dobro~instvom, blago{}u, opra{tanjem, skromno{}u...Nakon odgajanja ~ovjekakao pojedinca islam posve}uje pa`nju porodici kao osnovnoj }eliji dru{tva. Da bi se odgovorilona ljudsku potrebu za zadovoljavanjem njegove strasti i odràvanjem ljudske vrste na halal,dozvoljen na~in, Kur'an propisuje brak. Bra~ne su veze uspostavljene na temeljima ljubavi,samilosti, du{evnog smiraja, pravednog odnosa, uvaàvanja posebnosti mu{karca i enei uloge koja odgovara svakom od njih dvoje.

�Jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas, od vrste va{e, stvara ene da se uznjih smirite i {to izme|u vas uspostavlja ljubav i samilost.� 173

�S njima lijepo ivite!� 174

�Mu{karci vode brigu o enama zato {to je Allah dao prednost jednima naddrugima i zato {to oni tro{e imetke svoje...� 175

Nakon pojedinca i zajednice dolazi sistem vlasti me|u ljudima. Kur'an odre|uje propiseislamske vlasti koji su nenadma{ni. To je propis �{ure� - dogovaranja, jednakosti i zabranavlasti autokratije - da pojedinac radi samovoljno onako kako on ho}e.

�I dogovaraj se s njima!� 176

�I koji se o poslovima svojim dogovaraju.� 177

�Vjernici su samo bra}a.� 178

�Reci: 'O sljedbenici Knjige, do|ite da se okupite oko jedne rije~i i nama ivama zajedni~ke, da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikog Njemu ravnimne smatramo i da jedni druge pored Allaha bogovima ne drìmo!'�179

To je vlast koja se zasniva na op}oj pravdi. Ona se nikada ne smije oskrnaviti ili pastipod utjecaj samoljublja, osje}aja rodbinskih veza ili dru{tvenih faktora bogatstva ili siroma{tva.

�O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedo~ite Allaha radi, pa i na svoju {tetu

Islamsko znanje 69

ili na {tetu roditelja; i ro|ak, bio on bogat ili siroma{an, ta Allahovo je da sebrine o njima! Zato ne slijedite strasti - kako ne biste bili nepravedni. A akobudete krivo svjedo~ili ili svjedo~enje izbjegavali, pa Allah, zaista, zna ono {toradite.� 180

Tako|er, na pravednost ~ovjekova postupka ne smije uticati osje}aj osvete premaonome koji je njemu u~inio nepravdu.

�O vjernici, du`nost prema Allahu izvr{avajte i pravedno svjedo~ite! Nekavas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravednibudete! Pravedni budite, to je najbliè ~estitosti i bojte se Allaha, jer Allahdobro zna ono {to ~inite.� 181

�Allah vam zapovijeda da odgovorne slu`be onima koji su ih dostojni povjeritei kada ljudima sudite, da pravedno sudite. Uistinu je divan Allahov savjet! AAllah, doista, sve ~uje i sve vidi.� 182

Zakonodavstvo u islamskoj vlasti nije prepu{teno ljudima, ve} ga je Kur'an odredio inapu{tanje tog zakona jeste kufr, nasilje i grijeh.

�A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio, oni su pravi nevjernici.�183

�A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio, pravi su nasilnici.� 184

�A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio, pravi su gre{nici.� 185

�Zar oni za paganskom presudom ude? A ko je od Allaha bolji sudija narodukoji ~vrsto vjeruje.� 186

Kur'an je potvrdio i odredio o~uvanje pet nu`nih ~inilaca u ljudskom dru{tvu: ìvota,vjere, ~asti, imetka i razuma. U slu~aju naru{avanja toga Kur'an propisuje kazne koje supoznate u islamskom fikhu pod imenom �hudud� i �dìnajat�.

�U odmazdi vam je opstanak, o razumom obdareni!� 187

�Bludnicu i bludnika izbi~ujte sa stotinu udaraca bi~em, svakog od njih!�188

�One koji okrive po{tene ene, a ne dokaù to sa ~etiri svjedoka, sa osamdesetudaraca bi~em izbi~ujte i nikada vi{e svjedo~enje njihovo ne primajte; to sune~asni ljudi.� 189

�Kradljivcu i kradljivci odsijecite ruke njihove!� 190

Kur'an odre|uje me|udràvne odnose u ratu i u miru izme|u muslimana i njihovihkom{ija i onih koji su sa njima pod ugovorom. Zakoni koji reguli{u te odnose su na najvi{emnivou. Ukratko, Kur'an je potpuni zakonodavni ustav koji gradi ljudski ìvot na najboljimvrijednostima. Zakonodavni i'dàz povezan je sa nau~nim i jezi~kim i'dàzom i on ostajesa~uvan do Sudnjeg dana. Sama ~injenica da je islamsko zakonodavstvo promijenilo tokhistorije i ostavilo traga u njoj dovoljan je dokaz kur'anskog i'dàza.

HADIS I SUNNETHADIS I SUNNETHADIS I SUNNETHADIS I SUNNETHADIS I SUNNET

DEFINICIJADEFINICIJADEFINICIJADEFINICIJADEFINICIJA HADISA HADISA HADISA HADISA HADISA I SUNNET I SUNNET I SUNNET I SUNNET I SUNNETAAAAAJezi~ko zna~enje rije~i �hadis� u arapskom jeziku je: govor, kazivanje, pripovijedanje.Terminolo{ka definicija hadisa, tj. zna~enje koje koristi islamska ulema, jeste: sve ono

{to se pripisuje Poslaniku, s.a.v.s., od njegova govora, postupaka ili pre{utnog odobravanja,te njegove psihi~ke (moralne) i fizi~ke osobine.

Jezi~ko zna~enje rije~i sunnet jeste: obi~aj, metoda, tradicija, bez obzira bilo u pozitivnomili negativnom smislu.

[to se ti~e terminolo{ke definicije sunneta, kod hadiske uleme nema razlike izme|uhadisa i sunneta, tj. sunnet je isto {to i hadis - sve {to se pripisuje Poslaniku, s.a.v.s., odrije~i, dijela i osobina. Me|utim, spomenut }emo jo{ dvije definicije sunneta, onako kako je todefinisala ulema fikha i usuli fikha.

Kod u~enjaka usuli fikha sunnet je: sve ono {to je poteklo od Allahovoga Poslanika,s.a.v.s., od njegovih rije~i, dijela i odobravanja, ukoliko se to moè iskoristiti kao dokaz zaneki islamski propis.

Kod u~enjaka fikha sunnet je: postupak za koji onaj ko ga uradi ima nagradu, a ako gane uradi namjerno i neopravdano, zasluùje ukor, ali ne i kaznu.

Rije~ sunnet upotrebljava se vrlo ~esto u svom jezi~kom zna~enju, tj. obi~aj, praksa,postupci i tradicija Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa ako posmatramo sa stanovi{ta navedenihzna~enja, moèmo slobodno navesti sljede}u podjelu sunneta:

1 - sunnet koji je mubah; 2 - sunnet koji je mendub; 3 - sunnet koji je vadìb.Sunnet koji je mubah: predstavlja djela koja je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,obavljao i uobi~avao,

a koja nisu nare|ena niti je obe}ana nagrada za onoga ko ih uradi, kao na primjer: spavati,jesti, sjediti u slobodno vrijeme, itd.

Sunnet koji je mendub: to su ona djela za koja je predvi|ena nagrada onome ko ih uradi,slijede}i pri tome Poslanika, s.a.v.s., a ako ih izostavi, ne}e biti ka`njen. Me|utim, zanamjerno i neopravdano propu{tanje zasluùje ukor. Primjeri za ovu vrstu su slijede}i:sunneti kod pet dnevnih namaza, pranje pojedinih dijelova pri abdestu po tri puta, upotrebamisvaka...

Sunnet koji je vadìb: to su ona djela za koje }e onaj ko ih radi imati nagradu, a ako ih neizvr{i, zasluùje kaznu. Primjeri za ovo su: pet dnevnih namaza, post mjesec dana ramazana,davanje zekata...

Dakle, da napomenemo, ovdje je rije~ �sunnet� upotrebljena u svom jezi~kom zna~enju,a ne u svom terminolo{kom zna~enju kod u~enjaka.

74 Islamsko znanje

VA@NOSTVA@NOSTVA@NOSTVA@NOSTVA@NOST I ZNAÂJ SUNNET I ZNAÂJ SUNNET I ZNAÂJ SUNNET I ZNAÂJ SUNNET I ZNAÂJ SUNNETAAAAAU ovom poglavlju, uz Allahovu pomo}, navest }emo nekoliko ajeta, hadisa i citata na{ih

~asnih, dobrih prethodnika (ashaba, tabiina i tabi'-tabiina), smatraju}i da }e to biti sasvimdovoljno da se shvati va`nost i zna~aj sunneta, i da }e nas ovi citati podstaknuti na njegovupotpunu primjenu. No prije toga, elimo istaknuti da je sunnet jedna od dvije vrste Vahja(Objave) od Allaha, d`.{., Njegovom Poslaniku, s.a.v.s. Prva vrsta Vahja je Kur'ani-kerim.

Kaè Uzvi{eni Allah, d`.{.:�On (Poslanik) ne govori po hiru svome, to je, zaista, Objava, koja mu se

objavljuje.� 191

Tako|er, Allah, d`.{., kaè:�Ono {to vam Poslanik da - prihvatite to, a ono {to vam on zabrani - klonite

se. I bojte se Allaha, jer Allah, zaista, estoko ka`njava.� 192

Ovim ajetima Allah, d`.{., nare|uje da vjernici prihvate sve ono {to im Poslanik, s.a.v.s.,naredi i da se klone i ostave svega onoga {to im on zabrani. Na kraju ajeta Allah, d`.{.,upozorava da je On Taj Koji strahovito ka`njava, ako se ne budu po{tovale Njegove naredbe.

Rekao je Uzvi{eni:�Reci (O Muhammede): 'Ako Allaha volite, mene slijedite i vas }e Allah voljeti

i grijehe vam oprostiti - a Allah pra{ta i Samilostan je'� 193

A kako slijediti Allahovoga Poslanika, s.a.v.s.,ako ne znamo njegov sunnet i ako nepoznajemo hadis?!

U drugom ajetu Allah, d`.{., veli:�I tako mi Gospodara tvoga, oni ne}e biti pravi vjernici dok za sudiju u

sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u du{amasvojim nimalo tegobe ne osjete, i dok se sasvim ne pokore.� 194

Tako|er, Allah, d`.{., kaè, upozoravaju}i one koji se suprotstavljaju Poslaniku injegovim naredbama i koji zapostavljaju njegov sunnet:

�Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nare|enju Poslanikovom, daih isku{enje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne sna|e.� 195

Ima jo{ mnogo ajeta koji podsti~u i obavezuju na primjenu sunneta, ukazuju}i na zabranupostupanja suprotno njemu, ali mi }emo se ovdje zadovoljiti ve} citiranim.

[to se ti~e hadisa koji govore o va`nostii primjene sunneta, izdvajamo ~etiri.1. Prenosi Mikdam ibn M'adi Jekrib, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Zaista

mi je dat Kur'an i jo{ ne{to sli~no njemu. Bojati se da neki ~ovjek, naslonjen na postelju (uudobnosti) kaè: 'Drìte se (samo) ovog Kur'ana. Ono {to u njemu na|ete da je halal,smatrajte to halalom i prihvatite to tako, a ono {to u njemu na|ete da je (spomenuto kao)haram, smatrajte to haramom i uzmite ga kao takvog. Zaista, ono {to zabrani Allahov

Islamsko znanje 75

Poslanik, s.a.v.s., isto je kao i ono {to zabrani Allah.'�196

2. Prenosi Dàbir ibn Abdullah, r.a., pa kaè:Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:�Bojati se da do nekoga od vas dospije moj hadis, a on naslonjen na postelju, kaè:

�Ostavi to, ono {to na|emo u Allahovoj knjizi, to }emo i slijediti.'�197

3. Prenosi Irbad ibn Sarije, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s.,rekao:�Oporu~ujem vam bogobojaznost i strahopo{tovanje prema Uzvi{enom Allahu,

poslu{nost i pokornost, pa makar vam naredbodavac (zapovjednik) bio rob. Zaista, onajkoji od vas bude ivio poslije mene, bit }e svjedok mnogih razilaènja. Tada se drìte mogsunneta i sunneta ispravnih upu}enih halifa poslije mene. Drìte ga se ~vrsto kao kad ne{too~njacima zagrizete. ûvajte se novina u vjeri, jer zaista je svaka novotarija bid'at198, asvaki bid'at je zabluda.�199

4. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Svi moji sljedbenici u}i }e u Dènnet, osim onih koji odbiju.� Neko je upitao: 'A ko je taj

koji odbija, o Allahov Poslani~e?' 'Ko mi se bude pokoravao - taj }e u}i u Dènnet, a ko mi sesuprotstavi - taj je odbio', odgovori Resulullah.�200

U svim ovim hadisima Allahov Poslanik, s.a.v.s., upozorava na obaveznost slije|enjanjegovog sunneta, pogotovo u vrijeme kada do|e do razilaènja me|u ljudima. A mi smoupravo svjedoci tog vremena. U isto vrijeme, Poslanik, s.a.v.s., ukazuje na to da svakoostavljanje i udaljavanje od njegovog sunneta i prihvatanje novotarija u vjeri vodi u zabludu,a svaka zabluda, kao {to stoji u jednom predanju, vodi u vatru.

Ostalo je jo{ da u ovom poglavlju navedemo par citata od na{ih ispravnih prethodnika.1. Prenosi Hasan el-Basri da je jednom prilikom �Imran ibn Husajn sjedio sa svojim

prijateljima, kada je neko rekao: �Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim ono {to je iz Kur'ana.�Tada ga je �Imran zovnuo da pri|e, pa ga upitao: �[ta misli{, kada biste se ti i tvoji prijateljiprihvatili i obavezali samo Kur'ana, da li biste u njemu prona{li da je podnevski farz ~etirirekata, ikindijski isto tako, ak{amski tri, i da se naglas u~i na prva dva? [ta misli{, kadabiste se ti i tvoji ashabi obavezali samo na slije|enje Kur'ana i prihvatili samo njega, biste lina{li da je tavaf oko Ka'be u Meki sedam krugova, a isto toliko i s'aj izme|u Safe i Merve?�Zatim je rekao: �O ljudi, uzmite od nas (ono {to vam govorimo), jer, zaista, ako to ne budeteuradili, zalutat }ete.�201

2. Pri~a Ejjub es-Sahtijani, pa kaè: �Rekao je neki ~ovjek Matrefu ibn Abdullahu: 'Nemojtenam pri~ati ni{ta drugo osim onoga {to je u Kur'anu.' Na to mu je Matref odgovorio: 'Mi, takomi Allaha, ne elimo neku zamjenu za Kur'an, ali elimo onoga koji bolje od nas poznajeKur'an' (a to su rije~i Resulullaha, s.a.v.s., kroz njegove hadise).�202

3. Prenosi Evzaija da je Ejjub es-Sahtijani rekao: �Kada bude{ pri~ao nekome ne{to izsunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa ti on kaè: 'Ostavi to, pri~aj nam ne{to iz Kur'ana',znaj da je taj sigurno zalutao i da druge odvodi u zabludu.�203

76 Islamsko znanje

Iz ovoga vidimo kako su se na{i ispravni prethodnici odnosili prema hadisu i sunnetuPoslanika, s.a.v.s., shvataju}i ga ispravno, te kako su se odnosili prema onima koji suodbacivali ili se nemarno odnosili prema sunnetu.

Da bismo se {to bolje upoznali sa praksom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., neophodno je{to bolje poznavati hadise, stalno ih i{~itavati i ispravno razumijevati, kroz komentare iobja{njenja. Dakle, da zaklju~imo, Kur'an i hadis su povezana cjelina i ne mogu jedno bezdrugog.

Da vidimo {ta hafiz Halid ibn Abdul-Berr kaè u pogledu va`nosti poznavanja hadisa:�Obja{njenje koje dolazi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., (tj. njegov hadis) dijeli se na dvijevrste:

a) kao poja{njenje onoga {to je u Allahovoj knjizi samo na~elno spomenuto, kao {to jenpr. namaz. U hadisima dolazi poja{njenje o namaskim vremenima, o ruku'u, o sed`di iostalim namaskim propisima; ili poput primjera zekjata - u hadisima je do{lo poja{njenje:kada se (sa koliko imovine) daje zekjat, u koje vrijeme, {ta je to {to potpada pod zekjat...Tako|er tu je primjer hadà. Allahov Poslanik, s.a.v.s., za vrijeme svoga hadà rekao je:

�Uzmite od mene had`ske propise�;204

b) kao dodatak u pogledu propisa spomenutih u Kur'anu, poput zabrane da se mu` pored ene oèni njenom tetkom i da je drì, zabrana jela mesa doma}ih magaraca,

zvjeri, itd. Allah, d`.{., naredio je pokornost slije|enja Allahovog Poslanika, s.a.v.s., op}enitoi bezuslovno, isto kao {to je naredio slije|enje onoga {to je u Allahovoj knjizi...�205

Islamsko znanje 77

PODJELAPODJELAPODJELAPODJELAPODJELA SUNNET SUNNET SUNNET SUNNET SUNNETAAAAA I HADISA I HADISA I HADISA I HADISA I HADISASunnet kod uleme usuli-fikha dijeli se na tri vrste:- prva vrsta: sunnetul-kavlijje - tj. govor Allahovog Poslanika, s.a.v.s., npr. hadis kojeg

biljeè Buharija i Muslim od Omera, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:�Zaista se djela vrednuju prema namjerama...�;- druga vrsta: sunnetul-fi'lijje, tj. postupci i djela Vjerovjesnika, s.a.v.s., npr. hadis kojeg

biljeì Muslim od Ai{e, r.a, koja kaè:�Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi ustao no}u da klanja (nafilu, no}ni namaz), otpo~eo

bi namaz sa dva kratka (lagana) rekata�;- tre}a vrsta: sunnetul-takririjje, tj. ono {to je Vjerovjesnik, s.a.v.s., {utnjom odobrio; kao

{to je Poslanikovo, s.a.v.s., odobrenje ashabima da jedu gu{tera (dabb), kada su sjedili jednomprilikom za sofrom kojoj je Poslanik, s.a.v.s., prisustvovao, mada ga on sam nije jeo.

[to se ti~e hadisa, malo vi{e }emo se zadràti na njegovoj podjeli.Prvo }emo navesti definiciju �hadisi-kudsija� i kakva je razliku izme|u njega i Kur'ana.Hadisi-kudsij jeste onaj hadis kojeg Allahov Poslanik, s.a.v.s., prenosi od Allaha, d`.{.,

zapo~inju}i ga rije~ima: �Rekao je Allah, d`.{...�; {to nije Kur'an.Razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana su sljede}e:- Kur'an je i po izrazu i po zna~enju od Allaha, d`.{., dok je hadisi-kudsij od Allaha po

zna~enju, a po izrazu je od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.;- kur'anski stil izraàvanja jeste mudìza, dok se to ne moè re}i za hadisi-kudsij;.- u~enje je Kur'ana ibadet. U hadisu je navedeno da za svaki prou~eni harf u~a~ ima

nagradu deset dobrih djela; dok onaj koji ~ita hadisi-kudsij ima nagradu kao i svaki drugiu~enik koji se bavi traènjem iluma;

- za u~enje Kur'ana, ako }emo Mushaf dràti u rukama, potrebno je uzeti abdest, dok tonije slu~aj sa hadisi-kudsijem.

- namaz nije ispravan ako se u njemu ne prou~i ne{to iz Kur'ana, dok to nije uslov zahadisi-kudsij;

- cjeli Kur'an prenesen je mutevatir206 predanjima, dok to nije slu~aj sa hadisi - kudsijem;ima hadisa koji su mutevatir, ispravni (sahih), slabi (daif), hasen (prihvatljivi), i onih koji suapokrifni (mevdu').

Podjela hadisa ima vi{e i one se razlikuju zavisno od aspekta s kojeg se doti~na podjelaposmatra. U prvo vrijeme, kod starih u~enjaka, vaìla je samo jedna klasifikacija: hadis kojije makbul (prihvatljiv) i onaj koji je merdud (odba~en i neprihvatljiv). Me|utim, kasnije sa

78 Islamsko znanje

razvojem hadisa kao nau~ne discipline pojavljuju se detaljnije podjele, od kojih }emo, uzAllahovu podr{ku, spomenuti samo one najva`nije.

Podjela hadisa na osnovu toga do koga doseè sened1. Merfu' - to je onaj hadis ~iji sened (lanac) prenosilaca doseè do Allahovog Poslanika,

s.a.v.s. Ovdje spadaju i rije~i ashaba, poput: �Radili smo u vrijeme Allahovog Poslanika�, ili:�Nare|eno nam je...�, ili: �Zabranjeno nam je...�, i tome sli~no.

2. Mevkuf - to je onaj hadis ~iji je sened �zaustavljen� na ashabu i ne doseè doAllahovog Poslanika, s.a.v.s., osim onog govora ashaba kojeg smo spomenuli pod �merfu�.

3. Maktu' - to je onaj hadis ~iji je sened �prekinut�; ne doseè ni do ashaba, nego su torije~i ili postupci tabiina.

Podjela hadisa na osnovu njegove vjerodostojnosti (prihvatljivosti) ili slabosti (odba~enosti)Sahih - hadis koji ispunjava pet uslova:- spojenost lanca prenosilaca, tj. seneda (da ne nedostaje ni jedan prenosilac u njemu,

kako ne bi lanac prenosilaca bio prekinut);- da su svi prenosioci pouzdani i povjerljivi;- da su svi prenosioci precizni u preno{enju hadisa;- da se taj hadis ne suprotstavlja (po zna~enju) nekim drugim vjerodostojnim predanjima;- da ne sadrì u sebi neku skrivenu mahanu (ille).O svakom ovom uslovu moè se pojedina~no detaljnije govoriti, a mi }emo se zadovoljiti

spomenutim. Na kraju moè se zaklju~iti da je hadis sahih vjerodostojan (prihvatljiv), samimtim sluì kao dokaz za neki islamski propis.

Hasen hadis - koji je ispod sahiha po vjerodostojnosti, ali i pored toga nije pao na nivoonog predanja koje se ne moè uvaìti kao dokaz za neki vjerski propis. Tu se obi~no radio hadisima ~iji su prenosioci pouzdani i prihvatljivi, ali im je preciznost u preno{enju maloslabija nego kod onih koji prenose sahih hadis.

Daif-slab hadis - to je hadis koji je izgubio jedan ili vi{e uslova koji vaè za sahih hadis.U ovu vrstu spada i hadis mevdu, a to je predanje koje je apokrifno, tj. izmi{ljeno i pripisanoBoìjem Poslaniku, s.a.v.s.

Kod navedenih podjela va`no je jo{ napomenuti da se sahih hadis djeli na:- sahih li zatihi - onaj koji je sam po sebi sahih i- sahih li gajrihi - onaj koji je hasen, ali mnogobrojnost predanja podigla ga je na stupanj

sahiha.Isto to vaì i za hadis hasen.Podjela hadisa na osnovu broja prenosilaca koji ga prenose i broja predanja po kojima je

do{ao.1. Mutevatir-hadis - koji prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemogu}e

Islamsko znanje 79

da su pogrije{ili, ili da su se, uslovno re~eno, dogovorili da slaù na Allahovog Poslanika,s.a.v.s. Oni ga prenose jednim od izraza koji upu}uju na izravnost primanja tog predanja odprethodnika, kao {to su: ~uo sam, rekao je, vidio sam...

[to se ti~e broja prenosilaca, jedan dio uleme poku{ao je da ga odredi, tako da nekikaù da u svakoj generaciji mora biti najmanje ~etiri prenosioca predanja; drugi kaù deset,tre}i dvanaest, ~etvrti dvadeset, peti ~etrdeset...

Me|utim, ispravno je da nema odre|enog broja prenosilaca na osnovu kojeg se ocjenjujehadis kao mutevatir. Razlog za to je i ~injenica da ako su prenosioci pouzdaniji i precizniji upreno{enju, zadovoljit }e njihov manji broj, i obratno.

2. Ahad-hadis - koji ne ispunjava uslove mutevatir hadisa u pogledu broja prenosilaca.Ova vrsta hadisa se dijeli na tri podvrste:

- garib-hadis - u ~ijem se senedu, u bilo kojem njegovom dijelu, pojavi samo jedanprenosilac u svojoj generaciji;

- aziz-hadis koji ne prenose manje od dvojica u svakoj generaciji tokom ~itavog seneda;- me{hur-hadis - koji u svakoj generaciji prenose trojica prenosilaca ili vi{e, a nije

dostigao stepen mutevatira.Kod ove vrste hadisa va`no je napomenuti i to da se naziv �me{hur� {to zna~i poznat,

ra{iren, ponekad upotrebljava i u svom jezi~kom zna~enju, te se tako za hadis kaè da jeme{hur, a u stvari je poznat i ra{iren me|u narodom, ali ne i me{hur po navedenoj definiciji.Primjer takvog hadisa je: �Allahu najmrè dozvoljeno djelo jeste razvod braka.� (BiljeìHakim u svom djelu �El-Mustedrek�, rekav{i je da je sahih, ali je ispravno da je hadis daif).

Podjela hadisa na osnovu toga u kojem dijelu seneda je do{lo do njegovog prekida1. Mursel - to je hadis koji prenosi tabiin direktno od Vjerovjesnika, s.a.v.s., a on ga nije

mogao ~uti od Resulullaha, s.a.v.s.2. Munkati'- to je hadis kojem je �prekinut� lanac prenosilaca; tako nedostaje jedan

prenosilac, osim ashaba.3. Mu'allek - to je hadis kojem na po~etku seneda nedostaje jedan ili vi{e prenosilaca, pa

makar ostao samo ashab koji prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.U osnovi, navedene tri vrste hadisa pod ovim naslovom jesu daif (slabi, neprihvatljivi)

hadisi. To se da zaklju~iti iz same ~injenice da je lanac prenosilaca prekinut, a ranije smospomenuli da je prvi uslov za sahih hadis da sened bude spojen. Me|utim, to ne mora dazna~i da se ovakav hadis ne moè di}i na stupanj hasena, ako se na|e dovoljan brojpredanja koja }e ga oja~ati. Ovi detalji precizno se prou~avaju u posebnim hadiskimdisciplinama.

Ima jo{ podvrsta hadisa, ali ovdje nam nije cilj njihovo nabrajanje, s obzirom da smospomenuli najva`nije i najvi{e kori{tene podjele.

80 Islamsko znanje

NAJPOZNANAJPOZNANAJPOZNANAJPOZNANAJPOZNATIJE HADISKE ZBIRKETIJE HADISKE ZBIRKETIJE HADISKE ZBIRKETIJE HADISKE ZBIRKETIJE HADISKE ZBIRKEU ovom poglavlju }emo se, in{aallah, upoznati sa najpoznatijim i najvrednijim zbirkama

hadisa, kao i njihovim piscima.

SAHIHUL - BUHARISAHIHUL - BUHARISAHIHUL - BUHARISAHIHUL - BUHARISAHIHUL - BUHARI

Ebu Abdullah Muhammed ibn Ismail ibn Ibrahim ibn el-Mugire el-Dùfi' el-Buhari, {ejhul-islam, imamul-huffaz, emirul-mu'minin (predvodnik pravovjernih) u hadisu, ro|en je 13.{evala 194., a umro 256. godine po Hid`ri. Njegov otac Ismail slu{ao je predavanja poznatihtabiina: Malika ibn Enesa, Abdullaha ibn Mubareka i drugih. Umro je dok je Buharija bio jo{mali.

Imam Buharija kao dijete zavolio je nauku. Na putu traènja znanja odlikovao seo{troumno{}u i jakim intelektom, a imao je na raspolaganju materijalna sredstva koja jenaslijedio od svoga oca.

U~io je napamet hadise, imena prenosilaca, senede, itd. ,tako da gotovo i nije biloprenosilaca o kojima nije znao puno ime, biografiju, u~enost, hadise koje prenosi...

Njegov rani interes za hadis naveo ga je da ve} u jedanaestoj godini ivota prisustvujepredavanjima tada{njih alima u rodnom mjestu. Nakon pet godina slu{anja svojih {ejhova iuzimanja znanja, 210. god. po Hid`ri, tj. sa svojih {esnaest godina, odlazi u Meku sa svojommajkom i bratom Ahmedom, imaju}i u nijjetu had`. Nakon hadà, majka i brat se vra}aju, aon ostaje u Meki {est godina, ele}i da se okoristi znanjem tada{njih mekanskih u~enjaka.Od primjera njegove o{troumnosti i elje za znanjem, Allah ga milo{}u Svojom obasuo, jesui same njegove rije~i: �Sa svojih {esnaest godina nau~io sam knjige Abdullaha ibn Mubarekanapamet.�

Osim Meke odlazio je i boravio u drugim mjestima koja su vaìla kao centri u kojima suìvjeli i boravili najve}i {ejhovi toga vremena. Boravio je u [amu, Basri, Kufi, Bagdadu...Slu{ao je i prenosio hadise od preko 1080 {ejhova.

Ve} sa osamnaest godina po~inje da pi{e. Njegovo prvo djelo je: �Ashabi i tabiini�. Od va`nijih njegovih dijela su i: �Pona{anje pojedinaca�, �Historija�, �Djela robova su

stvorena�, �Knjiga slabih prenosilaca hadisa i onih koji su odba~eni�, �Veliki tefsir�,�Dizanje ruku u namazu�, �U~enje za imamom�, i mnoga druga djela.Navest }emo jo{ nekoliko citata od imama Buharije i drugih velikih u~enjaka, koji ukazuju

Islamsko znanje 81

na veli~inu njegove li~nosti i znanja:Pri~a Selim ibn Mudàhid: �U{ao sam jednom kod Muhammeda Ibn Seleme, a on mi

re~e: 'Da si malo ranije do{ao, vidio bi dje~aka koji zna napamet sedamdeset hiljada hadisa!'To me je za~udilo, pa sam iza{ao da ga prona|em. Kada sam ga na{ao, upitao sam: 'Da lije to ta~no?' Odgovorio mi je: 'Naprotiv, broj je jo{ ve}i, nisam nai{ao na hadis koji ima bilokakvu osnovu, a da ga nisam nau~io napamet.'�

Sam Buharija kaè: �Znam sto hiljada sahih hadisa i dvjesto hiljada daif hadisa.�Pripovijeda Ibn-Adijj da je ~uo nekoliko {ejhova kako pri~aju o slu~aju kada su ljudi

spremili ispit Buhariji, prilikom njegovog dolaska u Bagdad. Deset osoba uzelo je po desethadisa tako {to su pomije{ali lance prenosilaca i same hadise, te je svako imao hadis sasenedom koji mu ne odgovara. Pored toga, pomije{ali su mjesta prenosilaca u senedima.Nakon {to je Buharija do{ao, jedan po jedan po~eli su mu prilaziti ta deseterica i pitati ga zahadise. Nakon {to je ~uo hadise od svakog pojedina~no, Buharija bi poslije svakog re~enoghadisa odgovorio: �Ne znam ga.�

To je izazvalo ~u|enje kod prisutnih, te su pojedinci govorili: �Zar je to taj imam Buharijao kojem ste pri~ali?!� No, oni koji su dobro poznavali Buhariju, znali su da se tu ne{to krije.Zatim je Buharija zovnuo prvog od one deseterice i rekao mu: �Hadis za koji si pitao i koji sicitirao tako i tako - nije ispravan, nego glasi tako i tako...� Tako je odgovorio na svih njegovihdeset hadisa. Na isti na~in odgovorio je i ostaloj deveterici. Svih sto hadisa ispravio je, vratiosvakom hadisu odgovaraju}i sened i svakom prenosiocu odgovaraju}e mjesto u senedu.Tu su se svi uvjerili u njegovu u~enost i prihvatili ga kao imama u hadisu.

Kaè Ibn - Hadèr: �Nije ~udno {to je Buharija ispravio sve hadise, poznato je da je onhafiz hadisa, nego je ~udno to da je popamtio odjednom sve gre{ke koje su mu citirali, te jeprilikom odgovora citirao hadis prvo onako kako ga je citirao onaj {to ga je upitao (sagre{kom), a onda ispravno, onako kako hadis zaista glasi.�

Nakon {to se imam Buharija vratio u mjesto Buharu, njen namjesnik ga je pozvao daboravi kod njega i da podu~ava njegovu djecu. Na njegov poziv Buharija je odgovorio: �Nemogu davati prednost jednom dijelu naroda nad drugim u pogledu podu~avanja.� Nato jenamjesnik zabranio ljudima da dolaze kod Buharije, a kada je vidio da je to nemogu}e,naredio je da se protjera.

Odatle je imam Buharija oti{ao u naselje Biking, a onda u Herteng, gdje je i umro, prveno}i mjeseca {evala, 256. godine po Hid`ri. Imao je {ezdeset dvije godine ivota. Prenosise da je, kada je stigao u Herteng, rekao: �Gospodaru moj, zemlja mi je, koliko god da jeprostrana, postala tijesna, pa me uzmi Sebi.� Kaù da nije pro{lo od toga ni mjesec dana, aimam Buharija je, Allah ga milo{}u Svojom obasuo - preselio na ahiret.

Djelo: �El-Dàmi'us - sahihul - musned min hadisi Resulillahi, s.a.v.s., ve sunenihi veejamihi�, poznato kao �Sahihul-Buhari.�

82 Islamsko znanje

[ta je podstaklo Buhariju da napi{e �Sahih�?Prenosi se od imama-Buharije da je rekao: �Sjedili samo jednom prilikom kod {ejha

Ishaka Ibn Rahuvejha, pa nam re~e: 'Kada bi neko od vas sakupio u jednu saètu zbirkuhadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a da su sahih...' To mi je palo na srce i po~eo sampisati 'Sahih'.�

Kaè imam Buharija: �Vidio sam u snu Vjerovjesnika, s.a.v.s., a ja stojim ispred njega isa lepezom u ruci tjeram mu{ice od njega. Upitao sam neke koji su dobro tuma~ili snove dami protuma~e san te mi reko{e: 'To ti otklanja{ od Resulullaha la` i potvore, ono {to mu jepripisano, a on to nije rekao.' To me je potaknulo da pi{em 'Sahih'.�

Vrijeme koje je imam Buharija utro{io u pisanju ovoga djela dovoljno govori koliko je onozaista vrijedno. Kaè Buharija: �Pisao sam 'Sahih' {esnaest godina, izabrao sam hadise od{esto hiljada hadisa (koliko sam znao), i u~inio sam svoju knjigu dokazom izme|u mene iAllaha, d`.{.� Tako|er, na drugom mjestu kaè: �Po~eo sam pisati svoju knjigu u Mesdìdul-haramu u Meki. Nisam u nju upisao ni jedan hadis prije nego {to se nisam okupao, klanjaodva rekata i uvjerio se da je sahih...�

Da li je Buharija u svojoj zbirci obuhvatio sve postoje}e sahih hadise?Nisu svi sahih hadisi na{li mjesta u �Sahihu�. Sam Buharija kaè: �U svoju zbirku nisam

upisao sve sahih hadise, jo{ vi{e je sahih hadisa ostalo koje nisam uvrstio u knjigu.�

Koji su uslovi koje je postavio Buharija da bi upisao doti~ni hadis u svoj �Sahih�?Uslovi koje je postavio Buharija da bi hadis bio sahih isti su oni koje smo spomenuli u

poglavlju �Uslovi da bi neki hadis bio sahih�, s tim {to je on dodao jedan: da se ustanovi dase prenosilac sreo makar jedanput sa onim od koga prenosi hadis. Ostali u~enjacizadovoljavaju se saznanjem da su ivjeli u isto vrijeme, tj. da je susret teoretski mogu}.

Kolika je vrijednost Buharijinog �Sahiha�?U~enjaci islamskog ummeta sloìli su se da su Buharijina i Muslimova zbirka

najvjerodostojnije knjige hadisa. Tako|er, sloìli su se da je najvjerodostojnija knjiga, nakonAllahove knjige, Buharijin �Sahih�.

Najva`niji komentari Buharijinog �Sahiha�1 - �Fethul-Bari fi {erhi Sahihul-Buhari� od ibn Hadèra Eskalanija.2 - �Umdetul Kari' fi {erhi sahihul-Buhari� od Muhammeda Ibn Ahmeda el-Hanefija;

poznatog kao Imam el-Ajni.

Islamsko znanje 83

3 - �Ir{adus-Sari li sahih El-Buhari� od Ahmeda ibn Muhammeda el-Hatiba el-Askalanija.Ovo su samo neki od oko sto napisanih komentara Buharijinog sahiha, {to upravo

pokazuje koliko su pa`nje u~enjaci poklonili ovom velikom djelu.

MUSLIMOV �SAHIH�MUSLIMOV �SAHIH�MUSLIMOV �SAHIH�MUSLIMOV �SAHIH�MUSLIMOV �SAHIH�

Pisac Ebul-Husejn Muslim ibn el-Had`dàd` ibn Muslim el-Ku{ejri en-Nejsaburi; imam ihafiz u hadisu, ro|en je 204., a umro 261. godine po Hid`ri. Imam Muslim je jo{ kao dijetezavolio nauku, kao i njegov u~itelj imam Buhari. Godine 218. po Hid`ri, tj. sa svojih ~etrnaestgodina, po~inje redovno slu{ati hadise i u~iti. Nakon {to je saslu{ao i uzeo znanje odu~enjaka svog rodnog kraja, putovao je u Irak, [am, Egipat, Hidàz... Kada se okoristio odnajve}ih tada{njih u~enjaka, vratio se u svoje rodno mjesto Nejsabur. Tako|er, imam seMuslim mnogo okoristio i od Buharije, do{av{i u Nejsabur, 250. godine po Hid`ri, a tada jeimao 46 godina.

Muslim je ivio u vrijeme procvata nauke, kada je ulema dala ogroman doprinos {irenjuislama. U njegovo vrijeme ivjeli su mnogii vrsni u~enjaci, od kojih su neki bili i njegovi u~itelji.Imena kao {to su: imam Ahmed ibn Hanbel, Buharija, �Ali ibn el-Medini, Jahja ibn Seid i drugiostaju zabiljeèna i nemogu}e je da ih zaobi|e iko ko se iole zabavi hadiskom naukom. Usvom �Sahihu� Muslim biljeì hadise od oko dvadeset dva svoja u~itelja. Osim �Sahiha�Muslim je napisao jo{ mnoga djela, od kojih su najva`nija: �Generacije prenosilaca hadisa�207,�Imena i nadimci�, �Djeca ashaba�, �Kako razlikovati imena prenosilaca hadisa�208, ImamMuslim je umro 25. redèpa, 261. godine po Hid`ri.

Djelo: �El-Musned es-Sahih�, poznato kao �Sahih Muslim.�

[ta je podstaklo Muslima da napi{e �Sahih�?Sam Muslim u predgovoru svoje knjige spominje predanja da je sebeb pisanja ovog

velikog djela odazivanje na molbu jednom njegovom u~eniku, koji je od njega traìo da imukratko, bez puno ponavljanja, sakupi i popi{e sahih hadise koji govore o propisima vjere.Hatib el-Bagdadi u svom djelu �Historija� spominje da se taj u~enik zvao Ahmed ibn Seleme.

Vrijednost Muslimovog �Sahiha�U~enjaci su se sloìli da je Muslimov �Sahih� po vrijednosti odmah iza Buharijine zbirke,

osim nekih u~enjaka Magriba koji smatraju da je Muslimova zbirka ispred Buharijine. Postojii tre}e preovladavaju}e mi{ljenje, a to je da su ova dva djela na istom nivou.

84 Islamsko znanje

Najva`niji komentari Muslimovog �Sahiha�1.-�El-Minhad`, {erh Sahih Muslim ibnul-Had`dàd`� od imama Nevevija;2.-�Ed-Dibad` �ala Sahih Muslim ibn el-Had`dàd`� od imama Sujutija;3.- �Ikmalu ikmalil-muallim� od Muhammeda el-Ve{tanija.

SUNEN EBU - DASUNEN EBU - DASUNEN EBU - DASUNEN EBU - DASUNEN EBU - DAVUDVUDVUDVUDVUD

Ebu - Davud Sulejman ibnul-E{�as ibn Ishak ibn Be{ir ibn [eddad el-Ezdi es-Sidìstani;imam, {ejhus-sunne, muhaddis Basre, ro|en je 202., a umro 275. godine po Hid`ri.

Svoje je djelo nazvao �Es-Sunen�. Povod za njegovo pisanje jeste zahtjev stanovnikaMeke, koji su od Ebu - Davuda traìli da im sastavi djelo u kojem }e spomenuti hadise iz kojihse mogu izvu}i islamski propisi. Nakon {to je Imam sastavio i poslao im traèno djelo, pitalisu ga da li je sve {to je u njemu sahih. Na to im je Ebu - Davud odgovorio pismom: �...traìteod mene da vam saop}im da li su hadisi koje sam naveo u svom 'Sunenu' najvjerodostojnijikoje znam u pojedinim poglavljima... Da, takvi su. U pojedinim poglavljima sam citirao samopo jedan ili dva hadisa, bez obzira {to u tom poglavlju ima vi{e sahih hadisa... To {to samponekad citirao hadis nekoliko puta, onako kako je do{ao u razli~itim predanjima, jestestoga {to je do{lo vi{e predanja sa nekim dodatkom, koji je koristan... Ponekad sam, pak,skratio duga~ak hadis, jer da sam ga citirao cijelog, mo`da se ne bi moglo razaznati za{tosam ga citirao u tom poglavlju...U 'Sunenu' nisam uvrstio ni jedan hadis u ~ijem senedu imaprenosilac koji je odba~en (kao nepouzdan), a ako se na{ao koji hadis koji ima ~udnozna~enje i koji se suprotstavlja sahih predanju, ukazao sam na njega, a naveo sam ga jer udoti~nom poglavlju nisam na{ao drugi. Tako|er, ukazao sam na hadise koji su jako slabi ikoji imaju neku slabost u senedu. One na koje nisam ukazao i nisam o njima ni{ta spomenuo,oni su dobri, ali, opet, jedni bolji i vjerodostojniji od drugih...�

Iz ovoga se da zaklju~iti da nije sve {to je u �Sunenu� Ebu - Davuda sahih, nego da imai slabih hadisa. To je stoga {to pisci zbirki sunena nisu uslovljavali vjerodostojnost svihhadisa koje biljeè u svoja djela (za razliku od pisaca sahiha), ve} su se zadovoljavalicitiranjem najvjerodostojnijih i najboljih hadisa koji su imali doti~no tematsko poglavlje.

Najva`niji komentari Ebu - Davudovog Sunena1- �[erh Me'alimis-sunen� od Hamda ibn Muhammeda el-Hattabija.2- �Mirkatus-su'ud �ila sunen Ebu - Davud� od imama Sujutije.3-�Avnul-Ma'bud {erh Sunen Ebu - Davud� od {ejha [emsul-hakka Abbadija.

Islamsko znanje 85

D@AMI' EBU - D@AMI' EBU - D@AMI' EBU - D@AMI' EBU - D@AMI' EBU - ‘ISA ET - TIRMIZIISA ET - TIRMIZIISA ET - TIRMIZIISA ET - TIRMIZIISA ET - TIRMIZI

Ebu -'Isa Muhammed ibn �Isa ibn Surre ibn Musa ibn ed-Dahak es-Selemi et-Tirmizi;hafiz hadisa, pisac mnogih djela, ro|en je 209., a umro 279. godine po Hid`ri.

Njegovo se djelo zove �Dàmi'ut-Tirmizi� ili �Sunenut-Tirmizi�. Rekao je Tirmizi: �Nakon{to sam napisao ovo djelo, predo~io sam ga u~enjacima Hidàza pa su izrazili zadovoljstvo,zatim sam ga predo~io u~enjacima Horosana - i oni su izrazili zadovoljstvo. U ~ijoj ku}i sena|e ova knjiga, kao da je u njoj Poslanik, s.a.v.s.,koji govori...� Neki smatraju da je Tirmizijinazbirka tre}a po vrijednosti me|u hadiskim zbirkama, odmah nakon Buharijine i Muslimove.Drugi da je na ~etvrtom, nakon Ebu- Davudove, a prije Nesaijine; a tre}i, od kojih je imamEz-Zehebi, da je na petom: nakon Ebu- Davudove i Nesaijine. Imam Ez-Zehebi kaè:�Dàmi'ut-Tirmizi� je ispod stupnja �Sunena� Ebu- Davuda i Nesaije, jer je u njemu citiraohadise koje prenose El-Meslub, El-Kelbi i njima sli~ni.�209

Tirmizi je citirao hadise u svojoj zbirci, klasificiraju}i ih i raspore|uju}i po poglavljima, asvako poglavlje nosi naslov odre|enog islamskog propisa (ili je u obliku pitanja). U svakompoglavlju citira po jedan ili vi{e hadisa, zatim navodi mi{ljenje u~enjaka fikha o tom pitanju.Nakon toga spominje stupanj hadisa (sahih, hasen, daif), govori o senedu, prenosiocima,mahanama u hadisu, ako ih ima, navodi puteve kojima je hadis do{ao, ako ih ima, te ukazujena hadise koji odgovaraju doti~nom poglavlju rije~ima: �Tako|er, u ovom poglavlju prenositaj i taj, od tog i tog... od ashaba.�

Hadise koje biljeì Tirmizi u svom �Sunenu� moèmo podijeliti u ~etiri grupe:- hadisi koji su sigurno vjerodostojni, a to su oni koje su citirali i Buharija i Muslim u svojim

zbirkama;- hadisi koji zadovoljavaju uslove trojice imama: Ebu- Davuda, Nesaije i Tirmizije210;- hadisi koje je citirao kao dokaz onim koji imaju suprotan stav od onog na {to upu}uje

prvi hadis (ili hadisi) u poglavlju, iako sadrì u sebi neku mahanu (slabost na koju je upozorioi ukazao;

- slabi hadisi, kojima je slabost ve}a od one koja je u tre}oj grupi. Sam Tirmizi kaè: �Usvojoj knjizi ubiljeìo sam samo one hadise po kojima radi (i koje prihvata) bar neko odu~enjaka fikha.� To je uslov koji je tako {irok da ga je lahko zadovoljiti, te pod koji potpadamnogo vrsta hadisa.

Najva`niji komentari Tirmizijinog �Dàmi'a�-�Tuhfetul - Ahvezi� od Abdurrahmana el-Mubarekfuria.- Komentar od Ibn Sejjid en-Nasa, kojeg nije stigao dovr{iti, a dovr{io ga je hafiz El- Iraki.

86 Islamsko znanje

SUNEN EN-NESAISUNEN EN-NESAISUNEN EN-NESAISUNEN EN-NESAISUNEN EN-NESAI

Ebu- Abdurrahman Ahmed ibn [u'ajb ibn �Alijj ibn Bahr En-Nesai; hafiz, {ejhul-islam,ro|en je 210., a umro 303. godine po Hid`ri.

�Es-Sunenul-Kubra� prvo je djelo koje je napisao hafiz En-Nesai. Prilikom jednog njegovogputovanja, odnosno povratka u Egipat, prolazio je kroz Palestinu, te ga je emir jedne pokrajineupitao: �Da li je sve {to je u tvom 'Sunenu' sahih?� Odgovorio je da nije. Tada mu je emirrekao: �Odvoji ono {to je sahih.� Potom je sahih hadise odvojio u zasebnu zbirku i nazvaoje 'El-Mud`teba' (Odabrani). Ta zbirka je poznata i kao: �Es-Sunenus-Sugra�. Rekao je En-Nesai: �Kada sam odlu~io napisati 'Es-Sunen', klanjao sam istiharu, traè}i od Allaha, d`.{.,da mi obznani kako da postupim sa hadisima koje prenose ljudi o kojima mi je ne{to bilo nasrcu (nisam bio zadovoljan njihovim predanjima), te mi je prevagnulo mi{ljenje da ostavimhadise koje oni biljeè.�

Hafiz Ibn - Re{id kaè: �Hafiz En-Nesai se mnogo zaloìo da objasni slabosti kojepojedini hadisi nose u sebi. Op}enito govore}i, u njegovoj knjizi je broj hadisa i slabihprenosilaca najmanji nakon Buharijine i Muslimove zbirke od hadisa iz {est poznatih djela.�Najzna~ajniji komentar Nesaijinog Sunena jeste komentar imama Es-Sujutija.

SUNEN IBN-MAD@E SUNEN IBN-MAD@E SUNEN IBN-MAD@E SUNEN IBN-MAD@E SUNEN IBN-MAD@E

Ebu - Abdillah Muhammed ibn Jezid ibn Madè; hafiz hadisa, mufessir, pisac �Sunena�,�Historije�, �Tefsira� i drugih djela. Ro|en je 209., a umro 273. godine po Hid`ri.

Njegovo djelo je poznato po imenu �Sunen Ibn- Madè�.Prvi koji je ovo djelo uvrstio skupa sa ostalih pet zbirki u zajedni~ki naziv �Kutubus-

sitte�, ({est djela), jeste Ebu - Fadl Muhammed ibn Tahir. Umjesto Sunena Ibn - Madè,drugi kao {estu zbirku ubrajaju �Muvett'a�, od imama Malika.

Ovo djelo je poput ostalih �sunena� poredano po poglavljima koja sadrè hadise opropisima. Hafiz Ibn- Madè zabiljeìo je zbirku sahih, hasen, daif i ne{to ~udnih (munker)i la`nih (mevdu') hadisa. Zbog toga je njegova zbirka po stupnju ispod ostalih pet spomenutih.

Broj hadisa u ovoj zbirki je 4341, od toga 3002 koji su zabiljeìli pisci pet spomenutihdjela, svi ili neko od njih. Od ostalih, tj. 1339 koje oni nisu uvrstili u svoje zbirke, 428 je sahih,199 sa hasen (dobrim), 613 sa daif i 99 sa jako slabim ili la`nim senedom. Najva`nijikomentar ove zbirke jeste �Kratki komentar� od Es-Sujutija.

Islamsko znanje 87

MUSNED AHMEDA IBN HANBELA MUSNED AHMEDA IBN HANBELA MUSNED AHMEDA IBN HANBELA MUSNED AHMEDA IBN HANBELA MUSNED AHMEDA IBN HANBELA

[ejhul-islam, Sejjidul-muslimin, hafiz, imam, Ebu- Abdillah Ahmed ibn Muhammed ibnHanbel ez-Zuhejli, e{-[ejbani, ro|en 164, a umro 241 godine po Hid`ri.

Njegovo djelo je poznato kao �Musned Ahmeda ibn Hanbela.� Ovo je djelo prema imenimaashaba. Prvo spomene ashaba, a zatim hadise koje on prenosi od Poslanika, s.a.v.s. [tose ti~e redosljeda ashaba, prvo je stavio one koji su prije primili islam, pa onda one koji supoznatiji i koji su vi{e doprinijeli {irenju vjere i vi{e bili uz Poslanika, s.a.v.s. Tako su naprvom mjestu ~etverica prvih halifa, te uz njih {esterica koji su obradovani Dènnetom, takoda oni ~ine �A{ere mube{{irin� (deset obradovanih Dènnetom), i tako redom.

[to se ti~e broja ashaba, on je ne{to ve}i od 690, a broj ena koje prenose hadise odPoslanika, s.a.v.s., u �Musnedu� je 96.

[ejhul-islam Ibn - Tejmije kaè: �Uslov koji je sebi postavio imam Ahmed da bi hadiszabiljeìo u �Musnedu� stroìji je od uslova Ebu - Davuda. Ebu - Davud u svom �Sunenu�biljeì hadise od prenosilaca koje je imam Ahmed ostavio i nije biljeìo od njih. Tako|er, imamAhmed nije biljeìo hadise od prenosilaca za koje se zna da laù, kao {to je Muhammed ibnSeid el-Meslub i njemu sli~ni.210 Me|utim, de{ava se, mada rijetko, da prenosi hadise odslabih prenosilaca, koje su u~enjaci ocijenili kao takve zbog slabog pam}enja.�

�Musned� Ahmeda ibn Hanbela nema puno komentara. Jedan od njih je �Bulugul-emanimin esrar el-fethir-rebbani�, od Ahmeda ibn Abdurrahmana es-Sa'tija.

MUVETTMUVETTMUVETTMUVETTMUVETTAAAAA''''' IMAMA IMAMA IMAMA IMAMA IMAMA MALIKA MALIKA MALIKA MALIKA MALIKA

Ebu - Abdullah Malik ibn Enes el-Asbehani; imamul muslimin, hafiz, fekihul-umme, {ejhul-islam.

Djelo je poznato kao �Muvetta' imama Malika�.Imam Malik kaè: �Ovu svoju knjigu predo~io sam fakihima Medine, njima sedamdeseterici

, te su se saglasili sa mnom o njoj, pa sam je nazvao 'Muvetta' (Pripremljena).�Tako|er, jedan od razloga {to je knjiga nazvana tim imenom jeste to {to je imam Malik

olak{ao i prilagodio hadise ljudima (vatta-'e) sakupiv{i ih u jednu zbirku, te je stoga onamuvetta', tj.-olak{ana, prilago|ena i podesna.

[to se ti~e stupnja ovoga djela, na njega }e nam najbolje ukazati rije~i imama [afije kojikaè: �Najvjerodostojnija knjiga nakon Allahove knjige je Muvetta' imama Malika.�

88 Islamsko znanje

Ovo se ne kosi sa onim na {to su se sloìli u~enjaci, tj. da su najvjerodostojnije inajispravnije knjige �Sahih� Buharije i Muslima, i to iz dva razloga:

- ovaj govor imama [afije bio je prije nego {to su napisana djela Buharije i Muslima, jerkada je imam [afija umro (240. god. po Hid`ri), imam Buharija je imao tek desetak godina.Imam Muslim je mla|i od Buharije desetak godina;

- ve}ina onoga {to je u �Muvetta-u� nalazi se u Buharijinom i Muslimovom �Sahihu�, aono {to nije u �êtiri sunena�.

Prema tome, Muvetta' imama Malika je na stupnju iza dva �Sahiha�.

Dva najzna~ajnija komentara �Muvetta� su:- �El-Istizkar fi {erhi mezheb i �ulemail-emsar�- �Et-Temhid lima fil-Muvetta i �ulemail-emsar�- �Et-Temhid lima fil-Muvetta'i minel-me'ani vel-esanid�oba od Ibn Abdul-Berra.Od ostalih zbirki hadisa, poznatije su: Hakimov �Mustedrek�, Ibn- Hibbanov �Sahih�,

�Sahih� od Ibn- Huzejme, �El-Mu'dèmul-kebir� od Taberanija, �Sunen� od Darekutnija, �Es-Sunen el- kubra� od Bejhekija i druge.

Prostor nam ne dozvoljava pisanje o svakoj ovoj zbirci pojedina~no, {to se moè uraditiu zasebnom djelu koje bi bilo posve}eno knjigama napisanim iz oblasti hadisa.

UKRAUKRAUKRAUKRAUKRATKO O ASHABIMATKO O ASHABIMATKO O ASHABIMATKO O ASHABIMATKO O ASHABIMAKOJI NAJVI[E PRENOSE HADISAKOJI NAJVI[E PRENOSE HADISAKOJI NAJVI[E PRENOSE HADISAKOJI NAJVI[E PRENOSE HADISAKOJI NAJVI[E PRENOSE HADISA

U ovom poglavlju spomenut }emo samo {est ashaba koji su prenijeli najve}i broj hadisaod Allahova Poslanika, s.a.v.s.211

Ebu - Hurejre, r.a.Ebu - Hurejre, r.a.Ebu - Hurejre, r.a.Ebu - Hurejre, r.a.Ebu - Hurejre, r.a.; imam, fakih, mud`tehid, hafiz, ashab Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,poznat kao Ebu - Hurejre-ed-Devsi el-Jemani. Postoji mimoilaènje oko njegovog pravogimena, ali je najispravnije da se zove Abdurrahman ibn Sahr. Nazvan je Ebu-Hurejre, r.a.,(otac ma~eta) po onome {to sam kaè: �Na{ao sam ma~e, uzeo ga i stavio u rukav, te sumi dali taj nadimak.�

Od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., uzeo je mnogo �iluma i te{ko da se ko moè porediti snjim.

Buharija kaè: �Hadise od Ebu - Hurejrea prenosi osam stotina prenosilaca, ~ak i vi{e.�Drugi su rekli: �Primio je islam po~etkom sedme godine po Hid`ri. Dakle, bio je uz

Poslanika, s.a.v.s., svega ~etiri godine.

Islamsko znanje 89

Prenosi Vehb ibn Munebbih od svog brata Hemmama, da je rekao: �ûo sam Ebu -Hurejrea, r.a., da kaè: 'Niko od ashaba Poslanika, s.a.v.s., ne prenosi vi{e hadisa odmene, osim Abdullaha ibn Amra, on je pisao, a ja nisam.'�

A Ebu - Enes Malik ibn Ebi - Amir kaè: �Do{ao je ~ovjek od Talhe ibn Ubejdullaha irekao mu: 'O o~e Muhammedov, vidi{ li ovoga Jemenca (Ebu - Hurejru)? Je li ta~no da onzna hadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bolje od vas? Od njega ~ujemo mnoge stvari kojene ~ujemo od vas. Ili on, mo`da, govori da je Poslanik, s.a.v.s., ne{to rekao, a nije?!' Talhamu je na to odgovorio: 'To {to je on ~uo od Poslanika, s.a.v.s., ono {to mi nismo, nemasumnje. A re}i }u ti i za{to: 'Mi smo bili iz uglednih porodica, vlasnici imanja i stoke i imali smodosta posla. Dolazili smo kod Poslanika, s.a.v.s., krajem dana, a on je bio siroma{ni gostkod vrata Poslanika, s.a.v.s., njegova ruka je bila uz ruku Vjerovjesnika. Prema tome, nemasumnje da je ~uo ono {to mi nismo.

I jo{ ne{to; nikada ne}e{ na}i nekoga u kome ima imalo hajra da }e re}i da je Poslanik,s.a.v.s., rekao ne{to {to nije rekao.'�

Abbas ibn Dùrejri veli: �ûo sam od Ebu - Osmana en-Nehdija kako kaè: �Ugostiosam Ebu - Hurejru sedam dana, pa sam primijetio da se on, njegova èna i slu{kinjanaizmjeni~no mijenjaju u ibadetu - svako po tre}inu no}i. Klanja jedno, zatim probudi drugo,te on klanja i probudi tre}e.�

Ebu - Hurejre je bio veoma dobrog pam}enja, kao {to smo ve} naveli. Nije poznato daje i jednom pogrije{io u hadisu.

Hi{am ibn �Urve kaè: �Ai{a i Ebu - Hurejre su umrli 57. godine po Hid`ri.�I na kraju kratke biografije ovog imama u kur'anskim, hadiskim i fikhskim znanostima jo{

da kaèmo da broj hadisa koje on prenosi od Poslanika, s.a.v.s., a koji su zabiljeèni, iznosi5374 hadisa.

Ai{a, r.a., - Ummul-mu'minin: k}i halife Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Ebu - Bekra ibnKuhafe es-Siddika.

U~inila je Hid`ru zajedno sa svojim roditeljima. Allahov Poslanik, s.a.v.s., oènio senjom prije Hid`re, nakon {to je umrla Hatidà bint Huvejlid, tj. desetak mjeseci prije Hid`re.Broj hadisa koje ona prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., a koji su zabiljeèni, iznosi 2210.Ai{a, r.a., ro|ena je u islamu i mla|a je od Fatime, r.a., osam godina. Sama Ai{a, r.a., kaè:�Ne pamtim roditelje, osim kao muslimane.�

Amr ibn el-'As je jednom prilikom upitao: �O Allahov Poslani~e, ko ti je najdraì?� Odgovorioje: �Ai{a.� Rekao sam: �A od ljudi?� Odgovorio je: �Njen otac.�

Ebu - Musa kaè: �Nikada nama, ashabima Resulullaha, neki hadis nije bio nejasan, ada kod Ai{e, r.a., kada bi je upitali, nismo na{li odgovor i ilum o tom hadisu.�

Kaè Ebu-ed-Duha: �Pitali smo Mesruka da li je Ai{a, r.a., dobro poznavala nasljednopravo?� Odgovorio je: �Tako mi Allaha, vidio sam starije i uglednije ashabe Vjerovjesnika,

90 Islamsko znanje

s.a.v.s., kako je pitaju o propisima nasljednog prava.�Ez-Zuhri veli: �Kada bi se poredilo znanje Ai{e sa znanjem svih ostalih èna, znanje

Ai{e bilo bi vrednije.�[u'be kaè: �Obavijestio nas je Abdurrahman ibn Kasim od svog oca da je Ai{a postila

dan za dan.�Majka vjernika, r.a., preselila je na ahiret 57. godine po Hid`ri.

Abdullah ibn Omer, r.a., sin je Omera ibnul-Hattaba, imam, uzor, {ejhul-islam, poznat jekao Ebu - Abdurrahman el-Kurej{i el-Adevi el-Mekki el-Medeni. Jo{ kao dijete primio jeislam, a zatim sa ocem u~inio Hid`ru. Njegova majka je Zejneb, k}i Maz'una i majka eneAllahovog Poslanika, s.a.v.s., Hafse.

Mnogo korisnog znanja (hadisa) prenio je od Poslanika, s.a.v.s. Sa vojskom u bitkamaje i{ao sve do [ama, Iraka, Basre i Perzije.

êsto se moè ~uti sljede}i govor: �Abdullah ibn Omer slijedio je (tragove) Vjerovjesnika,s.a.v.s., na svakom mjestu na kojem bi klanjao. Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao bi obi~aj dastane i da se odmori ispod jednog drveta, a Abdullah ibn Omer obilazio bi to stablo i zalijevaoga da se ne bi osu{ilo.�

Upitali su Nafi'a: �[ta bi Ibn- Omer radio u ku}i?� Odgovorio je: �Vi to ne moète.Abdestio bi za svaki namaz posebno, a izme|u dva namaza u~io bi Kur'an.�

Nafi' veli: �Ibn - Omer, r.a., nije umro dok nije oslobodio (ropstva) preko hiljadu ljudi.�Ima toliko fetvi i govora (mudrosti) od Ibn - Omera da bi se op{irno djelo od toga moglo

sastaviti.Kaè Ebu - Nu'aj: �Abdullah ibn Omer, r.a., umro je pred sam kraj sedamdeset i tre}e

godine po Hid`ri.�

Enes, r.a., sin je Malika ibn en-Nadra, imam, muftija, karia, muhaddis, poznat i kao Ebu- Hamza el-Ensari el-Hazredì en-Ned`dàri el-Medeni, sluga Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,njegov u~enik i posljednji je, od svih njegovih ashaba, preselio na ahiret.

Enes ibn Malik kaè: �Stigao je Vjerovjesnik, s.a.v.s., u Medinu kada mi je bilo desetgodina, a kada je umro, imao sam dvadeset godina.�

Enes, r.a., bio je stalno uz Poslanika, s.a.v.s., pomno ga pratio, sluìo i slu{ao od njega,otkako je u~inio Hid`ru, pa sve dok nije umro. Tako|er je nekoliko puta sa Resulullahom,s.a.v.s., i{ao u bitke.

Ishak ibn Abdullah ibn Ebu-Talha kaè: �Enes mi je ispri~ao slijede}e: 'Jednog dana jemoja majka Ummu Sulejm do{la kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., nose}i me, a ja sam bio pokrivendijelom njene odje}e. Rekla je: 'O Allahov Poslani~e! Ovo je mali Enes, moj sin. Donijela samga da ti sluì, pa u~ini dovu Allahu, d`.{., za njega.' Tada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:'Gospodaru moj, uve}aj mu imetak i porod (tj.podari mu veliki imetak i dobar porod).'�

Islamsko znanje 91

Enes kaè: �Tako mi Allaha, moj imetak je zaista velik, a broj moje djece i unu~adi je okostotinu.�

Pri~a Ebu - Hurejre, r.a., pa kaè: �Nisam vidio nikoga da mu namaz vi{e li~i na namazAllahovog Poslanika, s.a.v.s., od Enesa.�

Enes ibn Malik, r.a., umro je 93. godine po Hid`ri u svojoj 103. godini ivota.

Abdullah ibn Abbas, r.a., veliki alim ummeta, fakih svog vremena, imam u tefsiru, poznatkao Ebul-Abbas, sin amidè Resulullaha, s.a.v.s., el-Kure{i el-Ha{imi el-Mekki. Ro|en je trigodine prije Hid`re. Oko trideset godina je bio uz Poslanika, s.a.v.s., i prenosi dobar diohadisa od njega. Bio je lijepog lica i gra|e, visok, ozbiljan i umjeren, velikih intelektualnihsposobnosti i ~iste du{e.

Ibn - Abbas preselio je u Medinu tek one godine kada su muslimani u{li u Meku, a primioje islam jo{ prije toga. Vjerodostojno predanje od njega govori: �Bili smo ja i moja majka(tada) od nemo}nih, ja dijete, a ona ena.�

I jo{ je rekao: �Pomilovao me je Resullullah, s.a.v.s., po kosi i u~inio dovu da mi Allah,d`.{., da mudrost (hikmet).�

Ez-Zubejr ibn Bekkar veli: �Umro je Poslanik, s.a.v.s., a Ibn - Abbasu je bilo trinaestgodina.�

Prenosi Seid ibn Dùbejr od Abdullaha da je rekao: �No}io sam jedne no}i u ku}i svojetetke Mejmune, pa sam donio i stavio vode za abdest Boìjem Poslaniku, pa je on upitao: 'Koje ovo donio?' Na to prisutni odgovori{e: 'Abdullah'. Na to Poslanik, s.a.v.s., prou~i dovu zamene: 'Gospodaru moj, podu~i ga tefsiru i fikhu (razumjevanju) vjere.'�

Mudàhid veli: �Nikada nisam vidio nekoga kao {to je bio Ibn - Abbas. Umro je kao velikiimam, alim ovog ummeta.�

Ibn - Abbas, r.a., umro je 67. ili 68. godine po Hid`ri.

Dàbir ibn Abdullah, r.a., puno ime mu je Dàbir ibn Abdullah ibn Amr ibn Hiram, velikiimam, mud`tehid, hafiz, ashab Allahovog Poslanika, s.a.v.s., fekih, poznat i kao Ebu -Abdullah i Ebu - Abdurrahman el-Ensari el-Hazredì es-Selemi el-Medeni.

Prenosi dosta hadisa od Poslanika, s.a.v.s. Bio je muftija u Medini u svoje vrijeme, aìvio je nekoliko godina nakon Ibn - Omera, r.a.

Dàbir veli: �Jedne no}i je Vjerovjesnik, s.a.v.s., od Allaha, d`.{., traìo oprosta zamene dvadeset i pet puta.� Tako|er, kaè: �Rekao nam je Poslanik, s.a.v.s., na dan 'Ugovorana Hudejbiji': 'Vi ste danas najbolji stanovnici Zemlje.' Tada nas je bilo hiljadu i ~etiri stotine.�

Umro je, sedamdeset osme godine po Hid`ri u svojoj devedeset ~etvrtoj godini ivota.

92 Islamsko znanje

PO@RPO@RPO@RPO@RPO@RTVOVTVOVTVOVTVOVTVOVANJAANJAANJAANJAANJA I PUT I PUT I PUT I PUT I PUTOVOVOVOVOVANJAANJAANJAANJAANJAU CILJU SAKUPLJANJA HADISAU CILJU SAKUPLJANJA HADISAU CILJU SAKUPLJANJA HADISAU CILJU SAKUPLJANJA HADISAU CILJU SAKUPLJANJA HADISA

Jo{ u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pojedina plemena koja su bila udaljena odMedine slala su mu pojedince ili grupe da nau~e propise islama i da se vrate i prenesu ihsvom plemenu. Tako|er, pojedini su ashabi prelazili velike razdaljine da bi pitali Poslanika,s.a.v.s.,o onome {to ih je interesovalo ili im je bilo nejasno. Naravno, treba imati na umute{ko}e i opasnosti na putu u ono vrijeme, kada prevozna sredstva i sigurnost nisu bilapoput sada{njih.

Buharija biljeì u svom �Sahihu� od �Ukbeta ibn Harisa, kada je saznao da je jedna enadojila i njega i njegovu enu, da je odmah uzjahao konja, a bio je u Meki, te krenuo za Medinu.Do{av{i, upitao je Vjerovjesnika, s.a.v.s., za propis ~ovjeka koji, ne znaju}i, oèni sestru pomlijeku. Poslanik, s.a.v.s., odgovorio mu je: �Kako, a ve} je re~eno?!� (tj.da je haram-zabranjeno).

Nakon Resulullahove, s.a.v.s., smrti, briga, po`rtvovanje i traènje njegovog sunnetajo{ vi{e su se pove}ali, prvenstveno zbog toga {to su se (od tabi'ina pa nadalje) po~elepojavljivati razne grupacije i pojedinci sa opasnim idejama, novotarijama i zabludama odkojih se trebalo za{tititi, ukazati na njih i za{tititi sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Evo nekih primjera po`rtvovanja tog vremena:Imam Seid ibn Musejjeb kaè: �U traènju samo jednog hadisa znao sam putovati

danima.�Ebu -'Alkije er-Rijahi pri~a: �Nekada bismo ~uli neko predanje u Basri da se prenosi od

nekog ashaba, pa se ne bismo time zadovoljili sve dok ne bismo oti{li u Medinu i ~uli topredanje od tog ashaba li~no.�

Da su se ta putovanja i zalaganja isplatila, pokazuju primjeri koji govore o njihovimrezultatima, kao {to su saznanja o izmi{ljenim hadisima, gre{kama prilikom preno{enja, ili,pak, oìvljavanje predanja koje je ve} bilo �zamrlo�, itd.

Mu'mel ibn Ismail veli: �Obavijestio me je jedan pouzdan prenosilac o vrijednostima surau Kur'anu. Rekao je da to predanje prenosi Ubejj ibn K'ab od Poslanika, s.a.v.s. Upitao samga: 'Ko je tebe obavijestio o tom hadisu?' Odgovorio je: 'Taj i taj, u mjestu

El-Medajin, i jo{ je iv.' Otputovao sam do njega i pitao ga: 'Ko je tebi ispri~ao taj hadis?'Rekao je: 'Jedan {ejh iz mjesta Vasit i jo{ je iv.' Oti{ao sam do njega i pitao isto pitanje.Odgovorio je: '[ejh iz Basre mi je ispri~ao taj hadis.' Oti{ao sam do njega, a on me je uputiokod {ejha koji ivi u mjestu Ibadan, a od kojeg je ~uo taj hadis. Kada sam stigao, taj {ejh meje uzeo za ruku i uveo u ku}u. Kad tamo, a ono grupa sufija okupljena oko svog {ejha. Tadami je rekao: 'Od ovog {ejha sam ~uo hadis.' Upitao sam: 'O {ejh, od koga si ti ~uo hadis?' Aon mi odgovori: 'Ni od koga! Vidio sam da ljudi ostavljaju (zanemaruju) Kur'an, pa smo me|unjih ubacili i ra{irili ovaj hadis, da bi se vratili Kur'anu.'�212

Islamsko znanje 93

[TETNE POSLJEDICE[TETNE POSLJEDICE[TETNE POSLJEDICE[TETNE POSLJEDICE[TETNE POSLJEDICENEPOZNANEPOZNANEPOZNANEPOZNANEPOZNAVVVVVANJAANJAANJAANJAANJA SUNNET SUNNET SUNNET SUNNET SUNNETAAAAA (HADISA) (HADISA) (HADISA) (HADISA) (HADISA)

Sama ~injenica da je hadis drugi izvor [erijata (islamskog prava) dovoljno govori oopasnosti njegovog nepoznavanja. Onaj ko ne poznaje dovoljno sunnet Allahovog Poslanika,s.a.v.s., u opasnosti je da u~ini ne{to {to je zabranjeno, ili, pak, da uradi ne{to za {too~ekuje nagradu, ali ona izostane jer posao nije ura|en onako kako to propis zahtijeva.

Uslovi da bi neki ibadet bio primljen kod Allaha, d`.{., jesu:- ihlas (iskreno u~injeno djelo isklju~ivo u ime Allaha, d`.{.);- El-Mutabe'a (slije|enje Poslanika, s.a.v.s., tj. da se djelo obavi onako kako ga je obavio

Resullulah, s.a.v.s.)U Kur'anu je do{la naredba o obavljanju namaza. Poja{njenje namaskih vremena, na~in

obavljanja namaza i sl. do{lo je u sunnetu Vjerovjesnika, s.a.v.s. Pa ako bi neko do{ao irekao: �Ispunio sam sve uvjete za namaz i ho}u da klanjam isklju~ivo radi Allaha, d`.{.,podne - namaz, ali ne}u klanjati farz ~etiri nego pet rekata�, nema sumnje da je taj namazneispravan.

Evo i par hadisa koji govore o opasnostima i posljedicama nepoznavanja suneta:�Irbad ibn Sarije kaè: �Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 'Oporu~ujem vam

bogobojaznost prema Uzvi{enom Allahu, poslu{nost i pokornost, ~ak i ako vam rob budezapovjednik. Zaista, onaj od vas koji bude ivio nakon mene vidjet }e i biti svjedok mnogihrazmimoilaènja. Vi se tada drìte mog sunneta i sunneta pravednih halifa nakon mene.Prihvatite ga, ~vrsto ga drè}i, i ~uvajte se novotarija u vjeri. Jer svaka je novotarija bid'at,svaki bid'at je zabluda, a svaka zabluda vodi u vatru.�213

Ai{a, r.a., veli da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Ko ne{to novo uvede u vjeru, {to nije odnje, odbacuje se.�214

A u Muslimovom predanju: �Ko uradi neki posao koji nije od na{e vjere, taj mu se posaoodbacuje.�

94 Islamsko znanje

DANA[NJI ODNOS MUSLIMANA PREMA SUNNETUDANA[NJI ODNOS MUSLIMANA PREMA SUNNETUDANA[NJI ODNOS MUSLIMANA PREMA SUNNETUDANA[NJI ODNOS MUSLIMANA PREMA SUNNETUDANA[NJI ODNOS MUSLIMANA PREMA SUNNETU

Na veliku alost, moramo konstatovati da se danas, op}enito u svijetu, ~ak i u velikombroju islamskih zemalja, ne pridaje ni pribli`no dovoljna pa`nja sunnetu Allahovog Poslanika,s.a.v.s. Hadisi se tek tako prepri~avaju, prenose i spominju bez ikakvog uticaja na onoga koih slu{a, kao i na onoga ko ih sam spominje. Postali su puka pri~a. Kroz nepraktikovanjesunneta najbolje se vidi koliko se on zaista zanemaruje. Ko se imalo osvrne oko sebe, to munije te{ko zaklju~iti.

I ne samo to. Ima slu~ajeva da se hadisi odbacuju, negiraju}i se njihova vjerodostojnost,samo zato {to se njihovo zna~enje ne razumije, pa makar bili zabiljeèni i kod Buharije iMuslima, {to je ~itav ummet prihvatio kao ta~no.

Kod nas, u ovom te{kom vremenu, nije rijedak slu~aj da neko bude opomenut hadisom,a on odgovori: �Ne interesuje me...�, ili �[ta ti zna{, to je sigurno daif...�, ili �Nije to to...�,�ovako su mene nau~ili.�

KNJIGE IZ PODRU^JA HADISA,KNJIGE IZ PODRU^JA HADISA,KNJIGE IZ PODRU^JA HADISA,KNJIGE IZ PODRU^JA HADISA,KNJIGE IZ PODRU^JA HADISA,DO SADA PREVEDENE KOD NASDO SADA PREVEDENE KOD NASDO SADA PREVEDENE KOD NASDO SADA PREVEDENE KOD NASDO SADA PREVEDENE KOD NAS

Od prevedenih i od{tampanih knjiga hadisa jesu i sljede}e:- etiri toma Buharijinog �Sahiha�;- Izbor iz zbirke hadisa- �Rijadus-salihin�, od imama En-Nevevija;- �Sedamdeset i sedam hadisi-kudsijja�;- �êtrdeset hadisa� od imama En-Nevevija;- �Es-Sunne� od Mehmeda Handì}a, {to je, ustvari, prijevod i komentar �êtrdeset

hadisa� koje je sakupio En-Nevevi.

Molim Allaha, d`.{., da ovaj kratki osvrt na hadis i njegov zna~aj bude podsticajmuslimanima kod nas da se ~vrsto prihvate sunneta Poslanika, s.a.v.s.

ISLAMSKO VJEROVISLAMSKO VJEROVISLAMSKO VJEROVISLAMSKO VJEROVISLAMSKO VJEROVANJEANJEANJEANJEANJE

ISLAMSKO VJEROVISLAMSKO VJEROVISLAMSKO VJEROVISLAMSKO VJEROVISLAMSKO VJEROVANJEANJEANJEANJEANJE

ZNAÊNJE I POTREBA VJEREZNAÊNJE I POTREBA VJEREZNAÊNJE I POTREBA VJEREZNAÊNJE I POTREBA VJEREZNAÊNJE I POTREBA VJERE

Vjera je ~ovjekova uro|ena potreba. Ima pitanja na koja odgovara samo vjera. Nema~ovjeka kome nije stalo do toga da sazna kako i za{to je do{ao na ovaj svijet i {ta }e sa njimbiti poslije smrti? ovjeka zanimaju takva pitanja i za njih on traì odgovor, a prirodne naukenisu u stanju da ga zadovolje. Bez objave ne bismo znali da osim ovoga postoji budu}i svijeti Sudnji dan, kada }e se svi ljudi iskupiti pred Allahom, d`.{., radi polaganja ra~una za djelapo~injena na dunjaluku.

Vjera nas u~i da }e nas Allah, d`.{., na Sudnjem danu nagra|ivati za dobra djela, aka`njavati za zlo koje smo po~inili.

Da je vjera ~ovjeku potrebna, govori i ~injenica da je ona toliko stara koliko je star iljudski rod. Od prvog ~ovjeka pa kroz ~itavu historiju ljudskoga roda nije bilo naroda beznekog oblika objave. Kad to nije bila objavljena vjera, onda je to bila vjera koju su ljudi samiizmislili. Vjera nas ja~a i hrabri. Ona nam uliva pouzdanje u Allaha, d`.{., Koji je naj~vr{}ioslonac. Vjera nas bodri na ustrajnost i ne da nam posustati. Podsti~e nas da ~inimo sve {toje dobro, a odvra}a nas od svakoga zla.

âk i ~ovjek koji za sebe tvrdi da ne vjeruje u Boga, ipak ima neku vjeru i uvjeren je upobjedu neke svoje ideologije. Govore}i o nevjernicima, Allah, d`.{., kaè:

�Vama va{a vjera, a meni moja.�215 Dakle, iako se govori o nevjernicima, spominje senjihova vjera, bez obzira {to je ona pogre{na i neispravna zbog ~ega su i nazvani kafirima(nevjernicima). Iz toga slijedi da nema ~ovjeka, a da u ne{to ne vjeruje, pa makar govorio zasebe da je nevjernik.

Zbog svega toga, vjera je svakom ~ovjeku neophodno potrebna i ~ovjek ne moè ivjetibez nje.

98 Islamsko znanje

SPOZNAJA BOGASPOZNAJA BOGASPOZNAJA BOGASPOZNAJA BOGASPOZNAJA BOGA

Postoje dva izvora na osnovu kojih ~ovjek moè do}i do spoznaje Boga. Prvi je izvorAllahova objava, a drugi ljudski razum.

Svojim razumom, ~ovjek moè do}i do spoznaje da postoji Uzvi{eno Bi}e -Svemogu}iStvoritelj. Kada posmatra predmete oko sebe, ~ovjeku je sasvim jasno da nijedan taj predmetnije slu~ajno niti sam od sebe nastao, ve} da svaki predmet ima svoga proizvo|a~a.Pametan ~ovjek zna da nema knjige bez autora, ku}e bez zidara, mlijeka bez krave, jabukebez drveta, itd. U svim ovim slu~ajevima proizvo|a~i su ljudi, ivotinje ili biljke. Ako nave~erposmatramo vedro nebo, vidjet }emo mnogo zvijezda. Kao razumni ljudi, do}i }emo dozaklju~ka da ni ogroman broj nebeskih tijela nije nastao sam od sebe niti slu~ajno. I njih jeneko stvorio. Jesu li to ljudi, biljke ili ivotinje?

Taj NEKO je svakako neizmjerno ja~i, umniji i sposobniji od ~ovjeka, pogotovo kad smosvjesni ~injenice da On odràva red u svemiru na najsavr{eniji na~in. Sve ovo jasno govorida postoji UZVI[ENO BI]E Koga mi muslimani zovemo ALLAH. Na ovakav na~in razumdolazi do spoznaje Boga.

Razum moè ~ovjeka dovesti do spoznaje o postojanju Boga, ali razumom se ne moèspoznati Bog sa svojim osobinama i svojstvima. To je mogu}e samo putem objave.

Drugi put spoznaje jeste Allahova objava koju Allah, d`.{., {alje preko nekog od Svojihposlanika. Oni ljudima obznanjuju postojanje Jednog Boga i pri tome im donese jasne dokazeNjegova postojanja te ih pozivaju u robovanje jedino tome Bogu. Ljudi su pred izborom: daprihvate neoborivu ~injenicu postojanja Boga ili da je odbiju i izaberu zabludu i nevjerstvo.

IMAN-VJEROVIMAN-VJEROVIMAN-VJEROVIMAN-VJEROVIMAN-VJEROVANJEANJEANJEANJEANJE

Islamska je ulema ovako definisala iman:�Iman je ~vrsto vjerovanje srcem, o~itovanje jezikom i prakti~na potvrda djelima.�216

U Kur'anu imamo mnogo dokaza o ovakvom definisanju imana, a jedan od njih jeste iovaj: Kaè Uzvi{eni Allah, d`.{.:

�Pravi vjernici samo su oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju, i poslijevi{e ne sumnjaju, i bore se na Allahovom putu imecima svojim i ivotima svojim.Oni su iskreni.� 217

U njemu se jasno vidi da je iman uvjerenje koje u sebi nema nikakvih primjesa niti sumnjii djelo izraèno kroz borbu imovinom i ìvotom na Allahovom putu. Samo uvjerenje nijedovoljno da bi iman bio ispravan i iskren. Potvrda imana koji je u srcu mora biti izraèna kroz

Islamsko znanje 99

vanjska djela. Iman koji je u srcu odraàva se na djela i u skladu s ja~inom imana su ibrojnost i veli~ina djela.

Iz ovoga se vidi da postoje tri osnovna podru~ja na kojima se o~ituje iman, a to su:- srce: od koga se zahtijeva uvjerenje u Allahovu jedno}u, strah od Njega, traènje

uto~i{ta i oslanjanje isklju~ivo na Allaha, d`.{.;- jezik: ~ija je funkcija izgovaranje dva {ehadeta (vjerovanje u Allaha, d`.{., i Njegovog

Poslanika, s.a.v.s., slavljenje Allaha, istigfar i pozivanje Allahu;- djelo organa: namaz, zekat, post, dìhad, nauka, trgovina, zemljoradnja, industrijska

proizvodnja, ostvaruju}i time Allahovo nare|enje u pogledu ljudske uloge na Zemlji, u skladus islamskim u~enjem;

- onaj koji vjeruje samo srcem i jezikom to o~ituje, a djelima ne potvr|uje, taj je asija(nepokoran) Allahu, d`.{., i Poslaniku, s.a.v.s., i zasluùje kaznu.

KADA I KAKO ÔVJEKKADA I KAKO ÔVJEKKADA I KAKO ÔVJEKKADA I KAKO ÔVJEKKADA I KAKO ÔVJEKPOSTPOSTPOSTPOSTPOSTAJE VJERNIK?AJE VJERNIK?AJE VJERNIK?AJE VJERNIK?AJE VJERNIK?

ôvjek postaje vjernikom muslimanom potpunim prihvatanjem dva {ehadeta, i njihovimjavnim izgovaranjem: �E{hedu en la ilahe illellah ve e{hedu enne Muhammeden 'abduhu veresuluhu� (�Svjedo~im da nema drugog istinskog boga pored Allaha i svjedo~im da jeMuhammed Njegov rob i Poslanik�). Prvi {ehadet zahtijeva od ~ovjeka da porekne sve {toljudi oboàvaju mimo Allaha a {to se naziva la`nim boànstvima. Kaè Uzvi{eni:

�Znaj da nema boga osim Allaha.� 218

Zna~i posvjedo~iti da je jedini istinski Bog Allah i pore}i sva la`na boànstva jestezna~enje prvog dijela {ehadeta. Poslanik, s.a.v.s., kaè:

�Ko kaè da nema drugog boga osim Allaha, i u tome bude iskren, u}i }e uDènnet.� 219

Drugi dio {ehadeta �Muhammedun resulullah� zna~i vjerovati da je Muhammed, s.a.v.s.,poslan od Uzvi{enog Allaha i potvr|ivati sve ono sa ~im je poslan, te se povinovati naredbamai kloniti se svega od ~ega nas odvra}a. To podrazumijeva oboàvati Allaha onako kako je toPoslanik, s.a.v.s., radio i vjerovati da je on bio ~ovjek, Allahov rob i Poslanik. Zato je i rekao:

�Ne uzdiìte me kao {to su kr{}ani veli~ali Isa'a, sina Merjemina. Ja sam samo rob.Recite: �Allahov rob i poslanik.��220

Muhammed, s.a.v.s., sam nije~e sebi bilo kakav stupanj i tretman koji bi ga izdigaoiznad obi~nog ~ovjeka i Poslanika i to zahtijeva od nas da ne bismo i mi pripisali Allahu drugakao {to su to kr{}ani u~inili.

100 Islamsko znanje

POVE]APOVE]APOVE]APOVE]APOVE]AVVVVVANJE I SMANJIVANJE I SMANJIVANJE I SMANJIVANJE I SMANJIVANJE I SMANJIVANJE IMANAANJE IMANAANJE IMANAANJE IMANAANJE IMANA

Koliko je djelo va`no kao sastavni dio imana, vidjet }emo iz sljede}eg. Naime, iman usvim periodima ~ovjekovog ivota nije uvijek isti. Nekada je slabiji, a nekada ja~i. Stoga suislamski u~enjaci, na osnovu kur'anskih ajeta i hadisa, zaklju~ili da se iman pove}avapove}anjem dobrih djela, a smanjuje sa smanjenjem ~injenja dobrih djela i grije{enjem. KaèUzvi{eni Allah, d`.{.:

�A kada im se ajeti Njegovi u~e, vjerovanje im se pove}ava.� 221

�... {to se ti~e vjernika, sura im je pove}ala vjerovanje.� 222

�... i to im je samo pove}alo vjerovanje i predanost.� 223

A dokazi iz hadisa jesu slijede}i:1. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: �Iman se sastoji iz sedamdeset i nekoliko stupnjeva.

Najve}i stupanj je la ilahe illellah, a najmanji uklanjanje smetnje s puta, a i stid je dio imana.�224

Iz hadisa se jasno vidi da je iman poredan po stupnjevima, tj. nije uvijek iste ja~ine.2. �Ko od vas vidi neko lo{e djelo neka ga izmijeni rukom, ako ne moè rukom, onda

neka ga promijeni jezikom, a ako ne moè ni jezikom, onda neka ga prezire srcem, a to jenajslabiji vid imana...�225

3. Kaè Omer ( govore}i ashabima: �Do|ite da zajedno pove}amo iman�, a potom suspominjali Allaha.�226

Svaki ~ovjek moè kod sebe osjetiti kako mu se iman pove}ava i smanjuje. Ako je ve}iiman, on je zadovoljniji, bogobojazniji, {irokogrudniji i ima osje}aj prostranosti u prsima. Aukoliko se umanji, tmuran je, poti{ten, lahko zapada u grijeh, osje}a tjeskobu u prsima i sl.

Postoje faktori koji pomaù pove}anju imana i oni su dostupni svakome. Me|unajva`nijima su:

1. nauka: izu~avanjem islamske nauke postiè se uvjerenje i spoznaja. Kao {to kaùDùndub ibnu Abdullah i Ibn - Omer: �Nau~ili smo vjerovati, nau~ili smo Kur'an u~iti, pa smopove}ali svoj iman.�227

Alim se vi{e boji Boga zato {to Ga je vi{e spoznao. Kaè Uzvi{eni Allah, d`.{.:�A Allaha se najvi{e boje me|u Njegovim robovima u~eni�228; 2. djelo: pove}anjem ~injenja dobrih djela pove}ava se uvjerenje i ja~a iman, a

smanjivanjem dobrih i pove}anjem lo{ih djela i slije|enjem strasti smanjuje se iman;3. zikr-spominjanje Allaha i razmi{ljanje: spominjanjem Allaha, d`.{., u~enjem Njegovih

ajeta i lijepih imena, ~ovjek uspostavlja imansku vezu sa Allahom i od sebe odbacujenemarnost i lijenost.

Islamsko znanje 101

IMAN I ISLAMIMAN I ISLAMIMAN I ISLAMIMAN I ISLAMIMAN I ISLAMU poznatom hadisu kojeg prenosi Omer ibn el-Hattab, Dìbril, a.s., upitao je Poslanika,

s.a.v.s.: �Muhammede, reci mi {ta je islam.� On re~e:�Da svjedo~i{ da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob i

poslanik, da klanja{ namaz, da daje{ zekat, da posti{ ramazan i da obavi{ had` ako bude{u mogu}nosti.�

�Reci mi {ta je iman?��Iman je da vjeruje{ Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji

dan i da vjeruje{ u Boìje odre|enje dobra i zla (kada' i kader).229

Kada se govori o imanu i islamu, ~esto se mije{aju ova dva termina. Jedni kaù da su torazli~iti termini sa posebnim zna~enjima, te da je iman uvjerenje a islam djelo dok drugi kaùda je to jedno te isto i da su iman i islam sinonimi, jer je nekada Poslanik, s.a.v.s., spomenuoiman u zna~enju islama i islam u zna~enju imana. Kaè Poslanik, s.a.v.s.:

�Iman je svjedo~enje da nema drugog boga mimo Allaha, obavljanje namaza, davanjezekata, post ramazana...�230

Ovdje je iman obja{njen definicijom islama. U drugom hadisu spominje se da je iman dioislama: �... pa koji je vid islama najbolji? Rekao je: �Iman...��231 Ovdje je iman upotrijebljen ujezi~kom zna~enju a islam u terminolo{kom. Zaklju~uje se da su iman i islam jednog zna~enjas terminolo{kog stanovi{ta i da oboje sadrè uvjerenje, o~itovanje jezikom i potvrdu djelima.Ponekad se pravi razlika kada ho}e da se razlu~i jezi~ko od terminolo{kog zna~enja. Usu{tini, svejedno je da li rekao za osobu musliman ili mu'min, jer kada kaèmo musliman,onda ne nije~emo njegovo ~vrsto uvjerenje, a kada kaèmo mu'min, onda ne nije~emonjegova djela.

Potvrdu da su ta dva termina isti pojam imamo i u ovom kur'anskom ajetu:�Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kada se Allah spomene,

a kada im se rije~i Njegove kazuju, vjerovanje im u~vr{}uju i samo se naGospodara svoga oslanjaju, oni koji molitvu obavljaju i dio onoga {to im Midajemo - udjeljuju. Oni su zbilja pravi vjernici, njih po~asti i oprost i obiljeplemenito kod Gospodara njihova ~ekaju.� (El-Enfal 2-4)

Ovdje je Allah, d`.{., spomenuo i rad srca i rad organa.

102 Islamsko znanje

IMANSKI [ARIMANSKI [ARIMANSKI [ARIMANSKI [ARIMANSKI [ARTITITITITIDa bi ~ovjek bio musliman, potrebno je ispunjavati odre|ene uvjete vezane za vjerovanje

i uvjerenje. Takvih uvjeta ({artova) ima {est i oni su poredani ovim redoslijedom u Kur'anui hadisu.

1. vjerovanje u Allaha;2. vjerovanje u meleke;3. vjerovanje u Allahove knjige;4. vjerovanje u poslanike;5. vjerovanje u Sudnji dan;6. vjerovanje u Allahovu odredbu bila dobra ili lo{a (po nas).Uzvi{eni Allah, d`.{., kaè:�Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od njegova Gospodara, i vjernici

- svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i poslanike Njegove: �Mi ne izdvajamoni jednog od poslanika Njegovih.� I oni govore: �ûjemo i pokoravamo se; oprostinam, Gospodaru na{; Tebi }emo se vratiti.� 232

�O vjernici, vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i Knjigu koju On SvomePoslaniku objavljuje i u Knjigu koju je objavio prije. A onaj ko ne bude vjerovaou Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u onajsvijet-daleko je zalutao.� 233

Kaè Poslanik, s.a.v.s.: �Iman je da vjeruje{ u Allaha, Njegove meleke, knjige, poslanike,Sudnji dan i da sve {to se doga|a biva s Boìjom voljom i odre|enjem.�234

PRPRPRPRPRVI IMANSKI [ARVI IMANSKI [ARVI IMANSKI [ARVI IMANSKI [ARVI IMANSKI [ARTTTTT

DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA, D@.[.DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA, D@.[.DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA, D@.[.DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA, D@.[.DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA, D@.[.

Dokazati postojanje Boga va`no je onima koji do spoznaje dolaze samo putem razumai opipljivih ~injenica. Muslimanu je jasno na osnovu Objave da Bog postoji te oni drugimdokazima samo dopunjuju svoje saznanje.

Islamsko znanje 103

1. Fitra (uro|ena ljudska narav)Fitra (uro|ena ljudska narav) jeste najbolji dokaz koji upu}uje na postojanje Uzvi{enog

Bi}a, Koje se zove Allah, d`.{. Kur'an ne posve}uje puno pa`nje direktnom dokazivanjupostojanja Boga, zato {to uro|ena ljudska priroda i du{a koju nije one~istila prljav{tina {irkapotvr|uju postojanje Uzvi{enog Allaha, d`.{. On je stvorio du{e i one su ve} tada bilesvjesne Njegova postojanja. Kaè Uzvi{eni:

�I kad je Gospodar tvoj iz ki~mi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo izatraìo od njih da posvjedo~e protiv sebe: 'Zar Ja nisam Gospodar va{?' - oni suodgovorili: 'Jesi, mi svjedo~imo' - I to da na Sudnjem danu ne reknete: 'Mi oovome nismo ni{ta znali.�� 235

U drugom ajetu koji izravno govori o ljudskoj prirodi Allah, d`.{., kaè:�Ti upravi lice svoje vjeri, kao pravi vjernik, vjeri, djelu Allahovu, prema

kojoj je On ljude stvorio - ne treba da se mijenja Allahova vjera, jer je to pravavjera...� 236

Jedino uro|eni instikt moè objasniti stalnu ~ovjekovu potrebu da u ne{to vjeruje.Svaka ljudska zajednica je u ne{to vjerovala. Nekada su naslje|ivali vjerovanje u bogove odsvojih starih, a nekada ih sami izmi{ljali. U svakom ~ovjeku postoji potreba za vjerom, samoje jedan dio ljudi tokom svoga ivota pod uticajem raznih faktora potiskuje. Pogre{no usmjereniknjièvnici, nastavnici, profesori i drugi kulturni radnici ~esto nastoje izmijeniti ljudsku prirodui pri tome zaprljati je zabludjelim idejama. Roditelji su, tako|er, faktor koji zna u~initi dosta nazatiranju ~iste uro|ene prirode.

Poslanik, s.a.v.s., u jednom hadisu kaè:�Svako se dijete rodi u ~istoj prirodi, potom ga njegovi roditelji u~ine jevrejom ili kr{}aninom

ili vatropoklonikom.�237

Primje}ujemo da Poslanik, s.a.v.s., nije rekao:�Pa ga njegovi roditelji u~ine muslimanom�, jer je islam ovom djetetu uro|en. Islam je

njegova osnova, a kr{}anstvo, jevrejstvo i mazdeizam (vatropoklonstvo) nametnuti su muod njegovih najdraìh. To je zaista velika nepravda.

2. Kozmolo{ki dokazIz svakodnevnog ivota znamo da ne postoji ni jedan proizvod bez svoga proizvo|a~a,

a to zna~i ni jedna posljedica bez svoga uzroka. Najve}i primjer za to jeste sam ~ovjek.Uzro~nici dolaska ~ovjeka na svijet jesu njegovi roditelji. Ni jedan ~ovjek nije sam sebe

prouzro~io, niti je nastao slu~ajem. I na{i roditelji imaju svoga uzro~nika, i tako dalje sve doprvog ~ovjeka, Adema, a.s., koji, isto tako, nije sam od sebe postao. Svim ovim uzrocimamora postojati prauzrok, Uzrok svih uzroka od Koga je sve poteklo i za Koga se sve veèjeste Stvoritelj svega, Onaj Koji nije stvoren - Uzvi{eni Allah, d`.{.

104 Islamsko znanje

3. Teleolo{ki dokazTeleolo{ki dokaz ogleda se u savr{enom redu i harmoniji u svemiru. Kaè Allah, d`.{.:�Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena no}i i dana, la|a koja morem plovi s korisnim

tovarom za ljude, ki{a koju Allah spu{ta s neba pa tako u ivot vra}a zemlju nakon mrtvilanjezina - po kojoj je rasijao svakojaka ìva bi}a, promjena vjetrova, pot~injeni oblaci kojiizme|u neba i Zemlje lebde - doista su dokazi za one koji pameti imaju.�238

Nebesa i Zemlja u svemiru nisu sami od sebe nastali niti su ih ljudi stvorili. Na Zemljiìvimo i koristimo njena dobra. Od Sunca nam dolazi toplota i svjetlost dok nam Mjesecpokazuje ra~unanje vremena. Usljed kretanja Zemlje oko Sunca i njenog nagiba premaSuncu imamo godi{nja doba koja imaju svoje odlike i za koja su vezani razli~iti poslovi.

Smjenjivanje no}i i dana jeste veli~anstven primjer Allahove mo}i. On nam je u~inio danza rad a no} za odmor i sve je savr{eno stvorio.

Mora i rijeke su Allahova znamenja. Da nije njih, la|e ne bi imale po ~emu ploviti, niti biimale svoju svrhu koja se ogleda u preno{enju ljudi i onoga {to im koristi. Kao {to se la|a nemoè zamisliti bez svoga kapetana koji njom upravlja tako ni ovaj svemir ne moè biti bezsvoga upravlja~a, a to je Allah, d`.{.

Ki{a je odraz Allahove milosti svemu ìvom na Zemlji. Sve {to raste i razvija se, uovisnosti je o ki{i. Kad bi stalno sijalo Sunce, sve bi bilo sasu{eno i sprèno i ne bismo imalini{ta: ni vo}a ni povr}a. Nakon dugotrajne su{e izvori presu{e i pojavi se nedostatak vode.Allah, d`.{., nam daje ki{u koja sve to u ivot vra}a, i od nje ovise i ljudi i ivotinje.

@ivotinje koje Allah stvori, tako|er, imaju veliku ulogu na ovom svijetu. Koriste ljudima isastavni su dio prirode. One su me|u najve}im izvorima ljudske ishrane, koriste se uproizvodnji i u druge svrhe.

Uloga vjetrova je neprocjenjiva. Oni tjeraju oblake koji nam donose blagoslovljenu ki{u.Vjetrovi prenose polenov prah i pomaù opra{ivanju biljaka. Vjetrovi nas rashla|uju i vr{edruge va`ne zadatke. Ni njih nije ~ovjek stvorio niti oni rade po ljudskim zakonima. Stvorioih je Uzvi{eni i On im je odredio zakone po kojima }e se pona{ati.

Znamo da na Zemlji postoji mnogo vi{e vode nego kopna. Voda se isparava i pretvorenau paru penje se do odre|ene visine gdje se kondenzira. Potom se ponovo iz oblaka vra}ana Zemlju, ali sada u te~nom stanju kao ki{a. Oblaci se kre}u po Allahovoj odredbi, a tjerajuih vjetrovi.

I tako, sve ima svoj red i svoju svrhu. Ni{ta u Allahovom zakonu nije bez svrhe. Zato jecilj ovoga teolo{kog dokaza da objasni red i svrsishodnost u prirodi koja upu}uje na postojanjeJednog Jedinog Allaha, d`.{.

4. Moralni dokazOvaj dokaz zasniva se na ~injenici da u svakom ~ovjeku postoji moralni osje}aj za

dobro i zlo. Zato je ~ovjek nekad raspoloèn i zadovoljan, a nekada mrzovoljan i nezadovoljan.

Islamsko znanje 105

Kada u~ini dobro, on je veseo i zadovoljan, a kada u~ini zlo, on je mrzovoljan i nelagodno seosje}a. Navedimo jedan primjer koji }e nam pojasniti kako moralni zakon u ~ovjeku upu}ujena postojanje Allaha, d`.{.

De{ava se da ~ovjek ubije ~ovjeka na pravdi Boga i niko od ljudi ne vidi to ubistvo. Zaubicu se dugo vremena ne zna. Ubica se uspio izvu}i i spasiti od ljudskog gonjenja, ali senije uspio spasiti od unutra{nje kontrole, njegove gri`nje savjesti koja ga progoni i no} i danzbog po~injenog zla. Ona ga natjera da se sam preda vlastima. On bi, mo`da, i poku{ao dasakrije svoje nedjelo, ali ga njegov unutarnji sudac, moralni zakon u njemu, goni na priznanjei otkrivanje. Taj moralni zakon jeste ne{to {to ~ovjek nije mogao ste}i sam, jer bi, u suprotnom,njime mogao upravljati i sakriti zlo~in. Taj osje}aj gri`nje savjesti - moralni zakon usadio namje Uzvi{eni Tvorac, Koji nas najbolje poznaje. I koliko god ~ovjek nastojao da se osloboditoga, nikad ne}e uspjeti. Moralni zakon u nama jo{ je jedan dokaz Allahovog postojanja.

5. Historijski dokazUvjerenje plemena i naroda od prahistorije kroz hiljade godina da postoji Bog zasniva se

na zakonima zdravog razmi{ljanja. Zato je tako uvjerenje ~vrst dokaz da Bog postoji. Pametzato i postoji da bi ljude vodila istini i pravdi, a ne zabludi i neistini. Nemogu}e je zamisliti dabi tolika plemena i toliki narodi kroz ~itavu historiju, od po~etka ljudskog roda, ivjeli u zabludio postojanju Boga.

6. Nastanak ivota na ZemljiJedan od naj~vr{}ih dokaza postojanja Boga jeste nastanak ivota na Zemlji. Postoje

me|u ljudima brojne teorije o nastanku svijeta. Jedni su tvrdili da je ivot na Zemlju do{ao snekih drugih planeta iz svemira. Bilo je u~enjaka koji su tvrdili da je ivot na Zemlji nastao izmrtve materije - samoro|enjem, ili kako se to u biologiji zove �autobiogeneza�. Me|utim, ovateorija je davno oborena kao i sve druge sli~ne njoj. Kako je mogu}e da iz mrtvoga nastanene{to ivo? Mrtvo je ni{ta, a iz ni~ega ne moè nastati ne{to.

Nema ìvota iz mrtve materije. Za ìvot je potreban ìvot. Prema tome, izvu}i }emozaklju~ak i re}i: ìvot na Zemlji stvorio je vje~no @ivi, Koji ne umire - Allah, d`.{. Zato jenastanak ivota na planeti Zemlji jedan od najja~ih dokaza postojanja Boga.

Neki kaù da je ivot na Zemlji i sve {to vidimo nastalo slu~ajno. Upitamo li takve zanajobi~niju olovku, da li je nastala sama od sebe, odgovor }e biti da nije. Kako je ondamogu}e da ne{to tako ogromno i sloèno kao {to je vasiona - sa kojom se nikako ne moèporediti olovka - nastane slu~ajno.

7. Logi~ki dokazU knjizi �[erhul - akide el-vasitijje� prenosi se da su neki ljudi iz Indije do{li kod Ebu-

Hanife da sa njim raspravljaju o postojanju Boga. Traìli su od njega dokaz o postojanju

106 Islamsko znanje

Boga. Ebu - Hanife im re~e: �Razmi{ljam o la|i punoj namirnica i robe kako sije~e morskevalove i putuje sama do svoga pristani{ta. Kada je stigla i istovarila teret, oti{la je nazad. Unjoj nije bilo ni kapetana niti radnika nosa~a koji istovaraju robu.�

Indijci reko{e: �O tome razmi{lja{?!� �Da� - re~e Ebu - Hanife. �Onda ti nema{ pameti! Je li mogu}e da la|a do|e sama bez kapetana, potom da se

istovari i vrati nazad?! To je nemogu}e.�Ebu - Hanife re~e:�Ne moète shvatiti da jedna obi~na la|a putuje sama bez kormilara, a moète pojmiti da

ova nebesa, Sunce, Mjesec, zvijezde, planine, bilje, ìvotinje i ljudi postoje bez svogaStvoritelja.�

Tada su shvatili da ih je Ebu - Hanife pobijedio upotrijebiv{i njihove dokaze. Nisu mumogli ni{ta na ovo odgovoriti.239

VJEROVVJEROVVJEROVVJEROVVJEROVANJE U ALLAHA, D@.[.ANJE U ALLAHA, D@.[.ANJE U ALLAHA, D@.[.ANJE U ALLAHA, D@.[.ANJE U ALLAHA, D@.[.

Vjerovanje u Allaha, d`.{., zna~i: �^vrsto uvjerenje da je Allah, d`.{., Gospodar svega,Vladar i Stvoritelj. On Jedini zasluùje da Mu se robuje i da se svi ibadeti (namaz, post,zekat, dove, nadanja, strah, poslu{nost i poniznost) jedino Njemu iskazuju. On je opisansvojstvima savr{enstva i li{en svih nedostataka.�

Iz definicije se vidi da je klju~ vjerovanja jedno}a Allaha, d`.{., - tevhid - u svemu. Tevhidse ogleda u tri podru~ja i to:

1. tevhidur-rububije - Allahovo gospodarstvo;2. tevhidul-uluhijje - Allah, d`.{., jedini je dostojan oboàvanja;3. tevhidul-esmai ves-sifati - Allahova, d`.{., jedinstvenost u pogledu Njegovih imena i

svojstava.

TEVHIDUR - RUBUBIJJETEVHIDUR - RUBUBIJJETEVHIDUR - RUBUBIJJETEVHIDUR - RUBUBIJJETEVHIDUR - RUBUBIJJE

Tevhid predstavlja oboàvanje Jednog Jedinog Allaha. Zbog toga je On stvorio dìne iljude.

�A dìne i ljude stvorio sam samo zato da Mi robuju...� 240

Allah je poslao ljudima poslanike da bi ih pozivali u priznavanje Allahove neprikosnovenejedno}e.

Islamsko znanje 107

- Poslanici su svoje misije ljudima uvijek zapo~injali sa pozivanjem u vjeru Allahovejedno}e. Uzvi{eni kaè: �Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili:�Nema boga osim Mene, zato se Meni klanjajte.�� 241

- Poslanik, s.a.v.s., u~io je svoje drugove da poziv u islam zapo~inju tevhidom. Tako jeMuazu prilikom odlaska u Jemen rekao: �Neka bude prvo ~emu }e{ ih pozivati svjedo~enjeda nema drugog boga osim Allaha.� 242

- Nevjernici Meke nudili su Muhammedu, s.a.v.s., bogatstvo, ènidbu po njegovomizboru i druge vrste ovosvjetskih uìvanja u zamjenu za napu{tanje poziva u tevhid inenapadanje njihovih tobo`njih bogova.

- Zadatak svakom muslimanu jeste da u svom dru{tvu uspostavi tevhid, da pozivanjemu, jer on ujedinjava i vjernike.

Postoje i brojne koristi od vjerovanja u tevhid, a najva`nije jesu svakako sre}a nadunjaluku i uspjeh na ahiretu. Zatim, tevhid je uzrok iskupljenju od grijeha. Njime se ~ovjekosloba|a robovanja i pot~injenosti nekom drugom bi}u mimo Allaha, d`.{. Tevhidom ~ovjekpostaje neovisan. On je izvor ljudske sigurnosti jer puni ljudsko srce neograni~enom mirno}om,tako da se mu'min nikog drugog ne boji osim Allaha, d`.{. Tevhid je izvor du{evne snagekoja se pretvara u nadu koja se opet ispoljava totalnim povjerenjem i oslanjanjem naUzvi{enog Stvoritelja.

Definicija ovog tevhida glasi: �^vrsto uvjerenje da je Allah, d`.{., Gospodar svega i danema drugog gospodara mimo Njega.�

To zna~i priznati da je Allah, d`.{., Jedini Stvoritelj svega postoje}eg, da je On JediniVladar, da On oìvljava i usmr}uje, da On Jedini donosi korist, da On prima dove, da Onopskrbljuje i daruje, da On spre~ava i dozvoljava, Njemu sve pripada i u Njegovim rukamaje sva vlast. On kaè:

�Gospodar va{ je Allah, Koji je nebesa i Zemlju u {est vremenskih razdobljastvorio, onda se nad Ar{om uzvisio; On tamom no}i prekriva dan, koja ga ustopu prati, a Sunce i Mjesec i zvijezde pokoravaju se Njegovoj volji. Samo Onstvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah, Gospodar svjetova!� 243

Tako|er, u ovu vrstu tevhida ubraja se vjerovanje da samo Allah, d`.{., moè ne{tohalalom ili haramom u~initi.

108 Islamsko znanje

TEVHIDUL-ULUHIJJE - ALLAH, D@.[.,TEVHIDUL-ULUHIJJE - ALLAH, D@.[.,TEVHIDUL-ULUHIJJE - ALLAH, D@.[.,TEVHIDUL-ULUHIJJE - ALLAH, D@.[.,TEVHIDUL-ULUHIJJE - ALLAH, D@.[.,JEDINI NEPRIKOSNOVENIJEDINI NEPRIKOSNOVENIJEDINI NEPRIKOSNOVENIJEDINI NEPRIKOSNOVENIJEDINI NEPRIKOSNOVENI

BOG KOME SE IBADET ÎNIBOG KOME SE IBADET ÎNIBOG KOME SE IBADET ÎNIBOG KOME SE IBADET ÎNIBOG KOME SE IBADET ÎNI

^vrsto uvjerenje da je Allah, d`.{., jedini istinski, neprikosnoveni Bog i da nema drugogboga mimo Njega, te da se svi oblici ibadeta jedino Njemu iskreno upu}uju.

Pravi je vjernik iskren u svojoj ljubavi prema Allahu, d`.{., u svome strahu i nadi, u dovi,oslanjanju, poslu{nosti, poniznosti i pokornosti i drugim vidovima ibadeta. To je su{tina ovogtevhida. Ova vrsta tevhida bila je predmet raskola i razilaènja izme|u poslanika i njihovihnaroda od Nuha, a.s., pa do Muhammeda, s.a.v.s.

Tevhidul-uluhujje sadrì u sebi i rububijje i tevhidul-esmai vessifati. Onaj Koji vjeruje dapostoji samo jedan Bog dostojan oboàvanja, taj vjeruje da je On i Gospodar i Onaj kojiopskrbljuje i proìvljava. Ali onaj koji vjeruje da je Allah, d`.{., Gospodar, ali ne vjeruje da jeOn i jedini Bog kome se ~ini ibadet, njegovo vjerovanje nema smisla. Ovdje je va`nonapomenuti da se pod pojmom Bog misli na ono {to se oboàva. Tako je ispravno re}i daima pravi Bog, Koji zasluùje da bude oboàvan i postoje la`na boànstva ili bogovi koje ljudioboàvaju, a nisu dostojni tog oboàvanja. S ovim u vezi kada vidimo da bilo ko ~ini ibadetnekom drugom, uz ili mimo Allaha, d`.{., kaèmo da ga on uzima za svoje boànstvo, bezobzira {to ga, mo`da, tako ne zove, jer ~initi ibadet nekom drugom, uz ili mimo Allaha, d`.{.,jeste {irk.

Ovaj tevhid razdvaja monoteiste od politeista. Onaj koji vjeruje u ovaj tevhid on jemonoteista, a ako ne vjeruje, onda je politeista. Zbog ovog tevhida smo stvoreni i sviposlanici su slati zbog njega.

�Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: 'Nemaboga osim Mene, zato se Meni klanjajte!�� 244

Svi su govorili: �Bojte se Allaha, vi nemate drugog boga.� 245

U tevhidur-rububijje vjerovali su i mu{rici u doba Poslanika, s.a.v.s., ali ih samo ovovjerovanje nije uvelo u islam bez ostalih vrsta tevhida, te je Poslanik, s.a.v.s., ratovao protivnjih i dozvolio njihovu krv i imetke. Ova vrsta tevhida jeste potvr|ivanje Allahove jedno}ekroz Njegova djela. Oni su vjerovali da Allah, d`.{., daje nafaku, ki{u, da je On sve stvorio,ali nisu vjerovali da je Allah, d`.{., jedini Bog kome se upu}uje ibadet (tevhidul-uluhijje), a ovoje, u stvari, plod vjerovanja da je Allah jedini Gospodar.

Islamsko znanje 109

TEVHIDUL-ESMAI VES-SIFTEVHIDUL-ESMAI VES-SIFTEVHIDUL-ESMAI VES-SIFTEVHIDUL-ESMAI VES-SIFTEVHIDUL-ESMAI VES-SIFAAAAATI -VJEROVTI -VJEROVTI -VJEROVTI -VJEROVTI -VJEROVANJEANJEANJEANJEANJEU ALLAHOVU ALLAHOVU ALLAHOVU ALLAHOVU ALLAHOVAAAAA IMENA IMENA IMENA IMENA IMENA ISVOJSTV ISVOJSTV ISVOJSTV ISVOJSTV ISVOJSTVAAAAA

^vrsto uvjerenje da je Uzvi{eni Allah, d`.{., opisan svim svojstvima savr{enstva, da jeli{en svih nedostataka i da su ta imena i svojstva onakva kakvim se On opisao u Kur'anu ikako Ga je opisao Njegov Poslanik, s.a.v.s. Du`ni smo u ta svojstva vjerovati i ne poku{avatiih na bilo koji na~in tuma~iti i prilago|avati svojim ograni~enim ljudskim shvatanjima.

Postoje tri temelja na kojima po~iva vjerovanje u Allahova, d`.{., svojstva:- prvi temelj: zabrana poku{aja poistovje}ivanja i dokazivanja bilo kakve sli~nosti izme|u

Allaha i Njegovih stvorenja. Allah, d`.{., ~ist je od svih nedostataka;- drugi temelj: vjerovanje u svojstva i imena potvr|ena Kur'anom i sunnetom, bez

dodavanja ili oduzimanja, bez poricanja ili bilo kakvog iskrivljenog tuma~enja istih;- tre}i temelj: prekid svakog poku{aja zalaènja u su{tinu (kakvo}u) tih svojstava.

ALLAHOVALLAHOVALLAHOVALLAHOVALLAHOVAAAAA LIJEP LIJEP LIJEP LIJEP LIJEPAAAAA IMENA IMENA IMENA IMENA IMENA I NJIHOV I NJIHOV I NJIHOV I NJIHOV I NJIHOV BROJ BROJ BROJ BROJ BROJ

O Allahovim, d`.{., lijepim imenima saznali smo iz Kur'ana i Poslanikova, s.a.v.s., sunneta.Svako od imena ozna~ava jedno od Allahovih svojstava, a svako ime je izvedenica iz svogaizvora. Zajedni~ko ime za sva imena i svojstva jeste Allah, za koga ve}ina uleme kaè danije izvedeno ni iz kakvog korijena.

U sahih (ispravno prenesenom) hadisu navedeno je da Allah ima 99 lijepih imena. KaèPoslanik, s.a.v.s.: �Allah ima 99 imena, sto manje jedan, ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e uDènnet, Allah je nepar i On voli nepar.� 246

Zna~enje rije~i �ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u Dènnet� jeste to da onaj ko ih upozna,nau~i napamet, razumije, vjeruje u njih i lijepo postupi po njihovom zna~enju, ko se budedrào granica u odno{enju sa Allahom ( u skladu sa Njegovim imenima), i bude njima molioAllaha, d`.{., u}i }e u Dènnet. Pored 99 Allahovih, d`.{., lijepih imena koja su spomenutau ovom hadisu postoje i druga imena koja su nam poznata iz drugih hadisa kao {to postojei ona koja su za nas skrivena i nepoznata. Kaè Resulullah, s.a.v.s.:

�Boè moj, ja sam Tvoj rob, sin roba Tvoga, sin robinje Tvoje. Moja sudbina je u Tvojojruci, Tvoja odredba se izvr{ava u pogledu mene, Tvoja odluka je pravda u vezi mene, molimTe svakim Tvojim imenom, kojim si Sebe nazvao, ili koje si u Svojoj Knjizi objavio ili koje sinekog od Svojih stvorenja nau~io ili koje si u Svom tajnom znanju za Sebe zadrào, da

110 Islamsko znanje

u~ini{ Kur'an prolje}em srca moga, svjetlom srca moga, da njime odstrani{ moju alost iodbije{ brige moje!�247

Brojni su dokazi o du`nosti vjerovanja i o utemeljenosti Allahovih atributa i imena. itavajedna sura govori o Allahovim lijepim imenima, a to je sura �El-Ihlas�:

�Reci: 'On je Allah - Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio niti je ro|eni niko Mu ravan nije!��

DRUGI IMANSKI [ARDRUGI IMANSKI [ARDRUGI IMANSKI [ARDRUGI IMANSKI [ARDRUGI IMANSKI [ARTTTTT

VJEROVVJEROVVJEROVVJEROVVJEROVANJE U MELEKEANJE U MELEKEANJE U MELEKEANJE U MELEKEANJE U MELEKE

Meleki su izaslanici i veza izme|u Allaha, d`.{., i Poslanika, s.a.v.s., i zbog toga govoro njima zahtijeva prednost nad govorom o poslanicima. Allahova je, d`.{., mudrost daljudima po{alje poslanike izme|u njih, a poslanicima je slao meleke koji su prenosili objavuod Uzvi{enog.

Vjerovanje u meleke ogleda se u ~vrstom uvjerenju da postoje meleki (nevidljiva duhovnabi}a) koji su stvoreni od svjetlosti. Oni se ne suprotstavljaju onome {to im Allah, d`.{.,naredi i izvr{avaju sve Njegove naredbe. Meleki su u Kur'anu spomenuti na mnogo mjesta.Kaè Uzvi{eni: �Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici- svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i poslanike Njegove: 'Mi ne izdvajamo ni jednog odposlanika Njegovih.' I oni govore: 'ûjemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na{;Tebi }emo se vratiti.'�248

Poslanik, s.a.v.s., kaè:�Iman je da vjeruje{ Allaha, Njegove meleke...�249

U skladu s ajetom i hadisom vidimo da je postojanje meleka utvr|eno nepobitnimdokazima, te je zato nijekanje njihova postojanja nevjerstvo. Uzvi{eni kaè:

�A ko ne bude vjerovao u Allaha i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanikeNjegove, i u onaj svijet - daleko je zalutao.�250

Stvarnu su{tinu meleka, njihov izgled i pojedinosti o njihovim stanjima, jedino On, Uzvi{eni,zna.

1) Stvaranje meleka- Stvoreni su prije Adema, a.s., na {to nas upu}uje slijede}i ajet:�A kada tvoj Gospodar re~e melekima: 'Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti!'

- oni reko{e: 'Zar }e{ na njoj u~initi da bude onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv

Islamsko znanje 111

prolijevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i kako Tebi dolikuje, {tujemo.' Onre~e: 'Ja znam ono {to vi ne znate.�� 252

Iz govora meleka sa Allahom vidimo da je njihovo stvaranje prethodilo ljudskom stvaranju.[to se ti~e onoga od ~ega su stvoreni, o tome nas obavje{tava Poslanik, s.a.v.s.:�Meleki su stvoreni od nura (svjetlosti), a dìni od vatre... �253

2) Nevidljiva svjetlosna stvorenjaDokazi Kur'ana i hadisa upu}uju nas na zaklju~ak da su meleki nevidljiva duhovna

stvorenja od svjetlosti. Nemaju materijalno tijelo koje bi se moglo primijetiti ljudskim ~ulima.Oni nisu kao ljudi: oni ne jedu, ne piju, ne spavaju, ne ulaze u bra~ni ivot. Ne grije{e niti

u svom bi}u imaju bilo kakvo svojstvo materije koje je osobina ~ovjeka.

3) Mo} pretvaranja u druge oblikeMeleki nekada uzimaju oblik materijalnih stvari i pojavljuju se u liku ~ovjeka. U kazivanju

o Merjemi navodi se:�Mi smo njoj meleka Dìbrila poslali i on joj se pojavio u liku savr{eno

stvorenog mu{karca...� 254

Tako isto je Dìbril dolazio Muhammedu, s.a.v.s., u liku ~ovjeka po imenu Dihje ibnKelbi, kao {to je navedeno u hadisu kada ga je pitao o imanu, ihsanu, islamu i predznacimaSudnjeg dana. Tada se pojavio u bijeloj odje}i, sa jako crnom kosom, i na njemu se nisuvidjeli tragovi puta.255

4) Meleki imaju krilaU suri Fatir Allah, d`.{., kaè:�Hvaljen neka je Allah, Stvoritelj nebesa i Zemlje, koji meleke sa po dva, tri

i ~etiri krila ~ini izaslanicima; On onome {to stvara dodaje {ta ho}e, On uistinu,sve moè.� 256

U hadisu kojeg prenosi Abdullah ibn Mes'ud kaè se da je Poslanik, s.a.v.s., vidioDìbrila sa {est stotina krila.257

5) Meleki, pokorni i odani Allahovi roboviMeleki su Allahu, d`.{., potpuno pokorni i odani, Njemu su u ibadetu ponizni i izvr{avaju

sve naredbe, a ne grije{e u onome {to im se naredi. Oni nisu Allahova djeca niti k}erke, kao{to su to kr{}ani pripisivali Allahu, d`.{.

�Oni govore: 'Milostivi ima dijete!' Hvaljen neka je On! A meleki su samorobovi po{tovani. Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako Onnaredi. On zna {ta su uradili i {ta }e uraditi, i oni }e se samo za onoga kojim Onbude zadovoljan zauzimati, a oni su i sami iz strahopo{tovanja prema Njemu,bri`ni.� 258

I kaè Uzvi{eni:

112 Islamsko znanje

�Boje se Gospodara svoga, Koji je iznad njih, i ~ine ono {to im se naredi.�259

6) Meleki i svemirMeleki izvr{avaju naredbe Uzvi{enog Gospodara vezane za red u kosmosu, njegovo

odràvanje, pra}enje i biljeènje svega {to se kre}e i de{ava u njemu. Uzvi{eni kaè:�I sre|uju ono {to nije sre|eno...� 260

�I onih koji naredbe sprovode..� 261

Kur'an i hadis upu}uju nas da meleki imaju odre|enu funkciju te da je Allah, d`.{.,zaduìo jedne meleke za zvijezde, druge za oblake, tre}e za brda, neke za ki{u itd.

7) Meleki i ~ovjekPostoje i razne du`nosti i funkcije meleka vezane za ~ovjeka kao {to je uputa, pomaganje

ljudi u robovanju Allahu, d`.{., pomo} ljudima na izboru dobra nad zlom, izbjegavanje zla,zablude i fitne.

Meleki prate ~ovjeka tokom ~itavog ìvota i nikada se ne odvajaju od njega. Jednizapisuju njegova djela, drugi ga navode na dobro, tre}i ga ~uvaju itd. Uz ~ovjeka su meleki�Kiramen katibin�, koji biljeè ljudska djela:

�On ne izusti ni jednu rije~, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije.�262

�A nad vama bdiju ~uvari, kod Nas cijenjeni pisari.� 263

Postoje meleki koji mole Allaha da oprosti grijehe vjernicima i mole Allaha za njih:�Meleki koji drè 'Ar{ i oni koji su oko njega veli~aju i hvale Gospodara

svoga i vjeruju u Njeg i mole da budu opro{teni grijesi vjernicima: 'Gospodaruna{, Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajalii koji slijede Tvoj put i sa~uvaj ih od patnje u Vatri! Gospodaru na{, uvedi ih uedenske vrtove, koje si im obe}ao, i pretke njihove i ene njihove i potomstvonjihovo, one koji su bili dobri; Ti si uistinu silan i mudar. I po{tedi ih kazne zbogru`nih djela, jer koga Ti toga dana po{tedi{ kazne zbog ru`nih djela - Ti si mu sesmilovao, a to }e, zaista, veliki uspjeh biti!'� 264

Poslanik, s.a.v.s., kaè:�Nema dana u kome ljudi osvanu, a da ne do|u s neba meleki koji mole Allaha: 'Boè, daj

onome koji dijeli', a drugi kaè: 'Oduzmi od onoga koji {krtari.'�265

Meleki prilikom smrti donose radosne vijesti vjernicima, a grie{nike kore:�Onima koji govore: 'Gospodar na{ je Allah' pa ostanu pri tome-dolaze

meleki: 'Ne bojte se i ne alostite se, i radujte se Dènnetu, koji vam je obe}an.'�266

Oni podsti~u one koji traè znanje. Kaè Allahov Poslanik, s.a.v.s.:�Svako ko iza|e na put radi sticanja znanja, meleki mu postave svoja krila iz zadovoljstva

prema onome {to je ~ovjek poduzeo.�267

U~vr{}uju vjernike na dobrom djelu, a posebno kada su vjernici u dìhadu.�Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja Sam s vama, pa u~vrstite one

Islamsko znanje 113

koji vjeruju!' U srca nevjernika Ja }u strah uliti, pa ih vi po {ijama udarite iudarite ih po prstima.� 268

8. Broj melekaMeleka ima neizmjeran broj koji zna jedino Gospodar svjetova kao {to kaè Uzvi{eni:�A vojske (meleke) Gospodara tvoga samo On zna.� 269

O njihovoj mnogobrojnosti govori ovaj hadis:�Nebesa su za{kripala, a imaju zbog ~ega da {kripe. Na njima nema mjesta koliko

pedalj, a da tu nije melek koji ~ini sed`du ili ruku'.�270

MELEKI SPOMENUTIMELEKI SPOMENUTIMELEKI SPOMENUTIMELEKI SPOMENUTIMELEKI SPOMENUTIU KUR'ANU I HADISUU KUR'ANU I HADISUU KUR'ANU I HADISUU KUR'ANU I HADISUU KUR'ANU I HADISU

Dìbril, koji je zaduèn za dono{enje objave Allahovim poslanicima. On je spomenut ujednom ajetu zajedno sa Mikailom:

�Reci: 'Ko je neprijatelj Dìbrilu? a on, Allahovom voljom, tebi stavlja nasrce Kur'an-koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite-kao putokaz i radosnuvijest vjernicima. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicimaNjegovim, i Dìbrilu i Mikailu - pa Allah je, doista, neprijatelj onima koji ne}eda vjeruju.'� 271

Uzvi{eni ga je na najljep{i na~in opisao u suri Et-Tekvir:�I kunem se zvijezdama koje se skrivaju, koje se kre}u i iz vida gube, i no}i

kada ona veo diè, i zorom kada di{e, Kur'an je, zaista, kazivanje izaslanikaplemenitog, mo}nog, od Gospodara svemira cijenjenog, kome se drugipot~injavaju, tamo pouzdanog!� 272

�U~i ga jedan ogromne snage, razboriti, koji se pojavio u liku svome.� 273

[to se ti~e Mikaila, on je zaduèn za pojave i promjene u prirodi, kao {to su strujanjevjetrova, kretanje oblaka, padanje ki{a, nicanje rastinja, odre|ivanje zelenila i boje u bilju,veli~ine i ukusa plodova itd.

Israfil je zaduèn za puhanje dva puta u sur (rog). Prvi put da bi ozna~io umiranje svegastvorenog, a drugi put radi ponovnog oìvljavanja.

Malik je ~uvar Dèhennema. Uzvi{eni Allah, d`.{., kaè:�Oni }e dozivati: 'O Malik, neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!' On }e re}i:

'Vi }ete tu vje~no ostati.'� 274

Kiramen katibin

114 Islamsko znanje

Allah, d`.{., ih je spomenuo u Kur'anu i u~inio ih na{im ~uvarima i pisarima. KaèUzvi{eni:

�A nad vama bdiju ~uvari, kod Nas cijenjeni pisari, koji znaju ono {to radite.� 275

�Uz svakog od vas su meleki, ispred njega i iza njega, po Allahovom nare|enjunad njim bdiju.� 276

�Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|usobom dogovaraju? ujemo Mi, a izaslanici na{i, koji su uz njih, zapisuju.� 277

U tefsirima se spominje da se radi o dva meleka, koji stoje jedan s desne, drugi s lijevestrane ~ovjeka i pi{u djela. Onaj na desnoj strani pi{e dobra djela a onaj na lijevoj pi{e lo{adjela, a druga dva meleka ~uvaju ~ovjeka, jedan sprijeda a drugi straga.

Melek smrtiOn je zaduèn za uzimanje ljudskih du{a, kao {to Uzvi{eni kaè:�Reci: 'Usmrtit }e vas melek smrti koji je vama zaduèn, a poslije }ete se

Gospodaru svome vratiti.'� 278

Kur'an nije spomenuo ime ovog meleka niti se ono spominje u autenti~nim-sahih hadisima.Me|utim, u nekim djelima spominje se da se on zove Azrail.279

Nosa~i 'Ar{a: To su meleki ~ija je du`nost drànje Allahova 'Ar{a (prijestolja), i o njimanas je obavijestio Uzvi{eni:

�I meleki }e na krajevima njegovim stajati, a prijesto Gospodara tvoga }etoga dana, iznad njih, osmerica dràti.� 280

Meleki zaduèni za vatru-Zebanije: to su meleki koji se brinu o dèhenemskoj vatri. Imaih devetnaest, a zovu se Zebanije. Oni se spominju na ~etiri mjesta u Kur'anu:

�I oni koji }e u vatri biti govorit }e straàrima dèhenemskim: 'ZamoliteGospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ublaì!'� 281 �Nad njim sudevetnaesterica.� �Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihovkao isku{enje onima koji ne vjeruju, da se oni kojima je data Knjiga uvjere, i dase onima koji vjeruju vjerovanje u~vrsti, i da oni kojima je data Knjiga i oni kojisu vjernici, ne sumnjaju, i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernici-kaù: '[ta je Allah htio sa ovim kao primjerom?' Tako Allah ostavlja u zabludionoga koga ho}e, i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. A vojske Gospodaratvoga samo On zna. I Sekar282 je ljudima samo opomena.� 283

�Pa neka pozovu dru{tvo svoje, Mi }emo pozvati Zebanije.� 284

Meleki zaduèni za gostoprimstvo dènetlija: Oni selam nazivaju i izraàvaju dobrodo{licudènetlijama, donose hranu, pi}e i sve drugo {to oko nije vidjelo niti uho ~ulo, niti je ikadamoglo pasti na um ljudskom srcu.

�A oni koji su se Gospodara svoga bojali, u povorkama }e u Dènnet bitipovedeni, i kad do njega do|u, a kapije njegove ve} {irom otvorene, ~uvari

Islamsko znanje 115

njegovi }e im re}i: �Mir vama, od grijeha ste ~isti, zato u|ite u nj, u njemu }etevje~no boraviti!'� 285

Jo{ da napomenemo da se meleki ne ene niti razmnoàvaju, i nikada se ne opisujumu{kim ili enskim spolom.

TRE]I IMANSKI [ARTRE]I IMANSKI [ARTRE]I IMANSKI [ARTRE]I IMANSKI [ARTRE]I IMANSKI [ARTTTTT

VJEROVVJEROVVJEROVVJEROVVJEROVANJE U ALLAHOVE KNJIGEANJE U ALLAHOVE KNJIGEANJE U ALLAHOVE KNJIGEANJE U ALLAHOVE KNJIGEANJE U ALLAHOVE KNJIGE

Vjerovanje u Allahove knjige temelj je imana bez kojeg nema vjerovanja.To podrazumijeva vjerovanje i ~vrsto uvjerenje da je Allah, d`.{., slao knjige (objave),

koje su ljudima prenosili Allahovi poslanici.286

Kao {to je Allah, d`.{., poslao Kur'an Muhammedu, s.a.v.s., tako je isto i prethodnimposlanicima slao objave (knjige).

Knjige spomenute u Kur'anu su:1. Tevrat: objavljen Musau,a.s. Uzvi{eni Allah, d`.{., kaè:�Mi smo objavili Tevrat, u njemu je uputa i svjetlo...�; 287

2. Indìl: objavljen Isau, a.s. Uzvi{eni kaè:�Poslije njih smo Isaa, sina Merjemina, poslali, koji je priznao Tevrat prije

njega objavljen, a njemu smo dali Indìl...�; 288

3. Zebur: objavljen Davudu, a.s.. Uzvi{eni kaè:�Gospodar tvoj dobro zna one na nebesima.... , a Davudu smo Zebur dali�; 289

4. Suhufi: Suhufi su objavljeni Musau i Ibrahimu, a.s. O tome nas je Allah, d`.{., obavjestiou ovome ajetu:

�Zar on nije obavje{ten o onome {to se nalazi u listovima (suhufima)Musaovim i Ibrahimovim...� 290

Tako|er, i u ovom ajetu:�Ovo doista ima u listovima davna{njim, listovima Ibrahimovim i

Musaovim.� 291

Sigurno je da je bilo jo{ knjiga koje su objavljivane drugim poslanicima, ali njihova imenanisu spomenuta u Kur'anu i sunnetu. Ono {to znamo jeste to da je svaki poslanik imaoposlanicu (u vidu knjiga ili suhufa) koju je bio duàn dostaviti ljudima. Slijede}i ajet nampoja{njava tu ~injenicu: �Svi su ljudi sa~injavali jednu zajednicu, i Allah, d`.{., slao je

116 Islamsko znanje

vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene, i po njima je slao Knjigu, samu istinu, dase po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. A povod neslaganju bila jeme|usobna zavist, ba{ od onih kojima je data, i to kada su im ve} bili do{li jasni dokazi; i dabi Allah, d`.{., voljom Svojom, uputio vjernike da shvate pravu istinu o onome u ~emu senisu slagali.

�A Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e.� 292

STSTSTSTSTAAAAAVVVVV VJERNIKA VJERNIKA VJERNIKA VJERNIKA VJERNIKAO ALLAHOVIM KNJIGAMAO ALLAHOVIM KNJIGAMAO ALLAHOVIM KNJIGAMAO ALLAHOVIM KNJIGAMAO ALLAHOVIM KNJIGAMA

Stav vjernika u vezi s ovim pitanjem je jasan. Du`ni smo vjerovati u ove knjige i ono {toje do{lo u njima. Nije nam dozvoljeno da Allahu pripi{emo knjigu koju On Sebi nije pripisao,tj. koju On nije spomenuo.

Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le kao uputa, istina i svjetlo ljudima. U njimasu zakoni i pravila o ljudskim postupcima, te na~in vjerovanja. Njima su obuhva}eni svisegmenti ljudskog ìvota: odnos ~ovjeka i Gospodara, odnos ~ovjeka i ~ovjeka, odnos~ovjeka i prirode, itd. Sve ono {to se na|e u knjigama, a u suprotnosti je sa islamskimprincipima, znak je da je to iskrivila ljudska ruka.

Uzvi{eni kaè o Tevratu:�Mi smo objavili Tevrat, u njemu je uputa i svjetlo...� 293 O Indìlu Allah kaè:

�...i dali smo mu Indìl, u njemu je uputa i svjetlo...� 294

Du`ni smo da vjerujemo da je Kur'an posljednja knjiga poslana od Uzvi{enog Allahacjelokupnom ljudskom rodu do Sudnjeg dana i odlikovana je posebnim vrijednostima iosobinama nad ostalim knjigama. Neke od tih osobina su:

1. Kur'an sadrì su{tinu prija{njih knjiga i on je posljednja objava ljudima.Do{ao je kao potvrda, istina u ranijim knjigama i obja{njenje tevhida, ibadeta, poslu{nosti

i svega {to vjera zahtijeva. Do{ao je da bdije nad ostalim knjigama, poja{njava iskrivljenja ipromjene koje su u njima nastale.

Uzvi{eni Allah, d`.{., kaè: �A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije objavljene

i da nad njima bdije...� 295

Kur'an je do{ao sa sveop}im zakonodavstvom, vaè}im za ~itavo ~ovje~anstvo. Poni{tioje dotada{nja zakonodavstva koja su bila ograni~ena samo na odre|ene narode, a potvrdioje i neke propise vaè}e za sva vremena i prostore;

2. Kur'an je jedina boànska knjiga na ~ije se ~uvanje obavezao Uzvi{eni Allah, d`.{.:

Islamsko znanje 117

�Mi smo, zaista, opomenu (Kur'an) objavili i Mi }emo je ~uvati� 296, tj. ~uvatiod ljudskog iskrivljavanja. �A on je, zaista, knjiga za{ti}ena, la` joj je strana,bilo s koje strane, ona je objava od Mudroga.� 297

Cilj o~uvanja Kur'ana jeste da Allahov dokaz ostane vje~an i trajno prisutan me|uljudima. injenica je da je Kur'an posljednja Boìja objava te je stoga njegovo ~uvanje odiskrivljavanja neophodno, kako bi ljudi do Sudnjeg dana imali izvorni zakonik pred sobom;

3. Kur'an je svim ljudima uputa i objava, dok su druge objave slate samo odre|enimnarodima. One se slaù sa Kur'anom u akidetu (vjerovanju), a razilaze se sa njim u zakonimai propisima koji su bili ograni~eni na odre|eni narod i vrijeme. Kaè Uzvi{eni:

�Svako je imao svoj pravac kojeg je slijedio...� 298

Postoje i dokazi iz Kur'ana koji jasno govore o iskrivljavanju Tevrata od jevreja i Indìlaod kr{}ana.

�Zar se vi nadate da }e vam se jevreji odazvati i vama za ljubav vjernicipostati, a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih, po{to su ih shvatili,svjesno izvrnuli.� 299 �Ima jevreja koji izvr}u smisao rije~ima i govore uvijaju}ijezicima svojim i hule}i pravu vjeru: 'ûjemo ali se ne pokoravamo!' i 'ûj ne~uli te!' i 'Ra'ina!' A da oni kaù: 'ûjemo i pokoravamo se!' i 'ûj' i 'Pogledajnas!' - bilo bi za njih bolje i ispravnije; ali Allah je njih zbog nevjerovanjanjihova prokleo, jer malo ko od njih vjeruje.� 300 �O sljedbenici Knjige, do{aovam je Poslanik Na{ da vam ukaè na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete, i prekomnogo ~ega }e i pre}i. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna kojomAllah upu}uje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zadovoljstvo Njegovoi izvodi ih, po volji Svojoj, iz tmina na svjetlo i na pravi put im ukazuje.� 301

Me|u iskrivljenjima koja su jevreji i kr{}ani uveli u vjeru jeste njihovo vjerovanje da jeUzejr Allahov sin, a kr{}ani su govorili da je Isa Allahov sin i tako svjesno u~inili {irk premaAllahu, d`.{. Kur'an o tome kaè:

�Jevreji govore: 'Uzejr je Allahov sin', a kr{}ani kaù: 'Mesih je Allahov sin.'To su rije~i njihove, iz usta njihovih, opona{aju rije~i nevjernika prija{njih, ubioih Allah! Kuda se odme}u?� 302

Kada je objavljen Kur'an, u njemu je ukazano na zablude ovog iskrivljenog vjerovanjajevreja i kr{}ana. Objasnio im je da je Allah, d`.{., li{en svih ljudskih svojstava, te da Onnema djeteta. U suri El-Ihlas kaè se:

�Reci: 'On je Allah-Jedan! Allah je Uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije, iniko Mu ravan nije!'�

Dokazao im je i ~injenicu da su poslanici samo ljudi, a nikako boànska bi}a.�Reci: 'Ja sam ~ovjek kao i vi, meni se objavljuje da je va{ Bog-jedan Bog. Ko

ùdi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ~ini dobra djela i neka,klanjaju}i se Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga!'�303

118 Islamsko znanje

Tako|er, kr{}ani su iskrivili i vjerovanje o jednom Bogu pa su rekli da je Isa bog i da jeon jedan od troga (sveto trojstvo).

�Nevjernici su oni koji govore: 'Bog je-Mesih sin Merjemin!' a Mesih je govorio:'O sinovi Israilovi, klanjajte se Allahu, i mome i va{em Gospodaru! Ko drugogAllahu smatra ravnim, Allah }e mu ulazak u Dènnet zabraniti, i njegovoboravi{te }e Dèhennem biti; a nevjernicima ne}e niko mo}i pomo}i. Nevjernicisu oni koji govore: 'Allah je jedan od trojice!' A samo je jedan Bog! I ako se neokane onoga {to govore, nesnosna patnja }e, zaista, sti}i svakog od njih kojinevjernik ostane.� 304

Kur'an je do{ao i ukazao na zabludjelo vjerovanje kr{}ana te im je rekao: �Mesih, sinMerjemin, samo je poslanik, i prije njega su dolazili poslanici, a majka njegova je uvijek istinugovorila, i oboje su hranu jeli. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze, i pogledaj, zatim,njih kako se odme}u.�305

înjenica je da do danas ne postoji knjiga u svom originalu koja se moè pripisati Allahu,d`.{., osim Kur'ana. Za to postoje i mnogi racionalni dokazi, pored onih iz Kur'ana. Neki odnjih su:

1. originali prija{njih objava su zagubljeni i kod ljudi nije ostalo ni{ta osim pri~a. Kur'an jeostao sa~uvan i originalan, u svojim poglavljima, citatima, u svakoj rije~i i svakom slovu. Onje onakav kakvog ga je Dìbril u~io Muhammedu, s.a.v.s., i kakvog ga je on prenio svojimashabima;

2. u prija{njim objavama do{lo je do mije{anja ljudskog govora sa boànskim putemubacivanja raznih tuma~enja, historije, biografije poslanika i njihovih u~enika, tako da se nemoè razlikovati Allahov govor od ljudskog.

Kur'an je sav Allahov govor i u njemu nije do{lo do mije{anja govora ~ovjeka sa boànskimgovorom, ~ak ni od najblièg Allahova roba, Poslanika Muhammeda, s.a.v.s.;

3. dana{nje interpretacije prija{njih objava ne mogu se nikako pripisati poslanicimakojima su dostavljene. Dana{nji psalmi, koji su poznati pod imenom �Stari zavjet�, a koji je uoriginalu �Tevrat�, pisani su poslije smrti Musaa ( ~etiri stolje}a na osnovu usmenih predanja).Takav je isti slu~aj i sa �Novim zavjetom�, Indìlom, kojeg su kr{}anski sve}enici izmijenilii pisali po svojim prohtjevima a u njega stavljali {ta su htjeli.

Kur'an je sav zapisan za ìvota Muhammeda, s.a.v.s., i pod njegovom kontrolom iboànskim nadzorom. Raspored Kur'ana i smje{taj svakog ajeta na njegovo mjesto direktnoje od Allaha odre|en (tevkifi);

4. jedan od dokaza iskrivljenosti i neautenti~nosti ranijih objava jeste i veliki broj verzijaiste knjige i razmimoilaènje u vezi vjerodostojnosti pojedinih izreka i citata. Kod jednogprenosioca (pisca) jedna izreka je vjerodostojna, dok za drugog to isto nema svoje osnovete se ne moè pripisati Bogu. Na{a je du`nost da vjerujemo u Boànski izvor svih spomenutihobjava i da su one do{le kao uputa ljudima. [to se ti~e sadràja prija{njih knjiga koje danas

Islamsko znanje 119

nalazimo pred sobom, na{ odnos prema njima je sljede}i:- ono {to spominje Kur'an i to potvr|uje, to vjerujemo;- ono {to nije~e Kur'an i govori suprotno u tim knjigama odbacujemo;- ono {to ne spominje Kur'an i sunnet, a navedeno je u pro{lim knjigama, niti nije~emo niti

potvr|ujemo, jer nemamo dokaza o tome;5. ono {to nas upu}uje na zaklju~ak o krivotvorenosti prija{njih objava jeste i sadràj tih

objava. Pogre{no i iskrivljeno vjerovanje, prikazivanje Boga u liku ~ovjeka i davanje svihljudskih svojstava Uzvi{enom Bogu, te ku|enje poslanika i predstavljanje u veoma lo{emobliku poku{avaju}i da im se obezvrijedi li~nost i kompromituje ~ast, jesu odlike knjiga kojedanas posjeduju kr{}ani i jevreji, a koje su, zahvaljuju}i njima samima, postale takve.Tako|er, u knjizi od Sejjida Sabika navode se neki izvodi iz Tevrata: �Geneva�/1., knjigaStarog zavjeta 3/22: �Re~e Gospodar Bog: �To je taj ~ovjek koji je postao jedan od nas,spoznao je dobro i zlo.�� I raàlosti se Bog zbog toga {to je ~ovjek u~inio, i rastuì se usvome srcu.� U njemu se, tako|er, spominje dosta stvari koje otvoreno govore o kaljanju~asti poslanika {to je u suprotnosti sa njihovom nepogre{ivo{}u. Tako za Ibrahima,alejhisselam, kaù da je laàc, za Luta da je u~inio blud sa svojim k}erkama, isto tako kaùda je Harun pozvao Izrael}ane u oboàvanje teleta, da je Davud u~inio blud, da je Sulejmanoboàvao kipove ele}i time udovoljiti svojoj eni...itd.306

[to se ti~e Kur'ana, vjerujemo da je to ~isti Allahov, d`.{., govor, istina, i da su svakiizraz, rije~ i slovo sa~uvani. Du`nost nam je slijediti naredbe i kloniti se njegovih zabrana tevjerovati u sve {to se nalazi u njemu, a odbijati sve {to mu se suprotstavlja. Kur'an je istinaod Allaha, d`.{., kojoj ne moè ni{ta parirati.

120 Islamsko znanje

ÊTVRÊTVRÊTVRÊTVRÊTVRTI IMANSKI [ARTI IMANSKI [ARTI IMANSKI [ARTI IMANSKI [ARTI IMANSKI [ARTTTTT

VJEROVVJEROVVJEROVVJEROVVJEROVANJE U POSLANIKEANJE U POSLANIKEANJE U POSLANIKEANJE U POSLANIKEANJE U POSLANIKE

Vjerovanje u Allahove poslanike ubraja se u glavne temelje Islama. Du`nost svakog~ovjeka jeste da vjeruje u sve Allahove poslanike ne prave}i nikakvu razliku me|u njima.Svi su oni sa istim ciljem i od Jednog Boga poslani.

Vjerovanje u poslanike zna~i: �~vrsto uvjerenje i vjerovanje da je Allah, d`.{., slaoposlanike svim narodima. Njihov broj i imena zna jedino Uzvi{eni Allah, Koji ih je i poslao.�307

On kaè:�Mi smo i prije tebe poslanike slali, o nekima od njih Mi smo ti kazivali, a o

nekima nismo...� 308;a u drugom ajetu veli: �Allah nije ostavio ni jednu zajednicu niti narod, a da im nije poslanika ili

opominja~a poslao. I ni jedna zajednica nije bila bez poslanika.� 309

Mi vjerujemo u imena 25 poslanika i vjerovjesnika navedena u Kur'anu i hadisu, po~inju}isa Ademom, a zavr{avaju}i sa Muhammedom, s.a.v.s. Isto tako vjerujemo da Uzvi{eniAllah, d`.{., ima poslanika i vjerovjesnika, pored spomenutih, s tim {to mi ne znamo njihovaimena.

U jednom sahih hadisu stoji da je broj poslanika 317 a da je broj vjerovjesnika 124.000.310

POSLANSTVO - VJEROVJESNI[TVOPOSLANSTVO - VJEROVJESNI[TVOPOSLANSTVO - VJEROVJESNI[TVOPOSLANSTVO - VJEROVJESNI[TVOPOSLANSTVO - VJEROVJESNI[TVOPostoje razlike izme|u poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) u vezi s objavom i onoga

{to im se objavljuje.Vjerovjesnik (nebijj) jeste osoba kojoj se dostavlja objava od Allaha, d`.{., koja nije novi

{erijat (vjerozakon), u odnosu na prethodnog vjerovjesnika.Poslanik (resul) je osoba koju je Allah, d`.{., odabrao da prenese novi {erijat ljudima.Iz ovih definicija moèmo izvesti i osnovne razlike izme|u poslanika i vjerovjesnika.1. Vjerovjesnik nije zaduèn dostavljanjem novog {erijata ljudima ve} se njegova uloga

ogleda u nare|ivanju dobra i spre~avanju zla i usmjeravanju ljudi putem [erijata poslanikakoji je poslan prije njega.

2. Prvo odabrana osoba bude vjerovjesnik, a potom ga Allah, d`.{., u~ini poslanikom,ako ho}e, i zaduì ga preno{enjem novog {erijata. Zato se kaè: �Svaki poslanik jevjerovjesnik, ali nije i svaki vjerovjesnik poslanik.�

Islamsko znanje 121

3. Vjerovjesnici su slati vjernicima (onim koji su vjerovali u jednog Boga) dok su poslanicislati i kafirima. Poslanici su imali knjige, a vjerovjesnicima one nisu davane.

4. Vjerovjesnik nije za{ti}en od ubistva dok poslanik jeste. Mudrost je u tome {to Allah,d`.{., ho}e da se upotpuni Njegovo dostavljanje novog {erijata. Npr. Jahja, a.s., ubijen je, abio je samo vjerovjesnik.

Kaè Uzvi{eni Allah, d`.{.:�Prije tebe Mi ni jednog poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) nismo

poslali...� 311

�I spomeni u Knjizi Musaa! On je bio iskren i bio je poslanik i vjerovjesnik.�312

Ovdje se za Musaa kaè da je i poslanik i vjerovjesnik zato {to mu je data knjiga(Tevrat) i zato {to je do{ao sa novim zakonom ([erijatom).

SVOJSTVSVOJSTVSVOJSTVSVOJSTVSVOJSTVAAAAA POSLANIKA POSLANIKA POSLANIKA POSLANIKA POSLANIKAI VJEROVJESNIKAI VJEROVJESNIKAI VJEROVJESNIKAI VJEROVJESNIKAI VJEROVJESNIKA

Njihova svojstva dijele se na dvoje: svojstva vezana za njihovu spolja{njost i unutra{nja,du{evno - moralna svojstva.

1. Spolja{nja-vanjska svojstvaPoslanici su ljudskog roda i Allah, d`.{., nikada nije meleke slao ljudima kao poslanike,

zato {to melek ne moè komunicirati sa ljudima zbog razli~itosti bi}a.Poslanici su mu{karci. Allah, d`.{., nikada nije slao ene kao poslanike.�I prije tebe smo slali samo mu{karce...� 313

Poslanici i vjerovjesnici nisu izloèni infektivnim bolestima niti imaju neku tjelesnu mahanukao {to je sakatost, itd. Infektivna bolest moè prouzrokovati izbjegavanje poslanika odljudi. Oni se tada ne}e mije{ati sa njim. To je u kontradikciji sa su{tinom misije poslanstvakoja po~iva na druènju sa ljudima. U vezi s te{kom bolesti koja je pogodila Ejjuba, a.s., bitnoje znati da mu je to bilo isku{enje od Allaha, d`.{., i trajalo je jedan period nakon ~ega jeozdravio i nastavio pozivati ljude u vjeru. [to se ti~e sakatosti i tjelesnih mahana, one,tako|er, djeluju odbojno na ljude, a u isto vrijeme i spre~avaju poslanika od temeljitogobavljanja misije me|u ljudima.

2. Duhovno-moralna svojstvaNepogre{ivost ('ismet): jeste svojstvo kojim su poslanici odlikovani nad drugim ljudima

u cilju prakti~nog primjera.Uzvi{eni Allah, d`.{., htio je da poslanici i prije i poslije poslanstva ne budu izloèni

122 Islamsko znanje

grijehu ili nevaljalu djelu koje bi naru{ilo njihovu pravi~nost i ~ovje~nost. Kada bismo rekli daje poslanik u~inio ru`no djelo prije poslanstva, onda bi to uvijek bio izgovor i dokaz u rukamaonih koji nered ~ine na Zemlji. [to se ti~e Musaa, a.s., koji je prije poslanstva ubio ~ovjeka,odgovor na to jeste da on nije imao namjeru ubiti ga, ve} je elio pomo}i drugom ~ovjeku kojiga je pozvao u pomo}.

Poslanici su bili sa~uvani od velikog i malog grije{enja u pogledu dostavljanja objave,dok su u svakodnevnom ivotu bili sa~uvani samo od velikih grijeha, ne i od malih na koje ihje Uzvi{eni upozorio.

Iskrenost (sidk)Svi poslanici su od ro|enja do smrti samo istinu govorili. Ebu - Bekr, r.a., priznao je i

prihvatio poslanstvo Muhammeda, s.a.v.s., zbog svog prethodnog znanja o njegovojiskrenosti. Tako je rekao: �Muhammed ne laè ljudima, pa zar je mogu}e da slaè naGospodara ljudi.� Tako isto je i bizantijski car Heraklije (Kajsar) do{ao do zaklju~ka oResulullahovom, s.a.v.s., poslanstvu na osnovu njegove lijepe biografije i iskrenosti premasvome narodu prije poslanstva.314

Povjerljivost i ta~nost u dostavljanju objave (emanet): Poslaniku ili vjerovjesniku nare|enoje da prenesu ljudima sve {to im je Uzvi{eni Allah, d`.{., objavio i nije im dozvoljeno da i{taod [erijata ili akideta zataje, jer bi u tom slu~aju iznevjerili ulogu koja im je povjerena.Uzvi{eni Allah kaè:

�Poslani~e, kazuj ono {to ti se objavljuje od Gospodara tvoga, ako ne u~ini{to, onda nisi dostavio poslanicu Njegovu, a Allah }e te od ljudi {tititi...�315

Svi su poslanici bili izrazito pametni i o{troumni (fetanet)Poznato je da su poslanici bili slani razli~itim vrstama ljudi. Zato je bilo neophodno da

budu pametni, pronicljivi i o{troumni kako bi sa svima njima mogli kontaktirati. Dokaz njihoveo{troumnosti jeste i brzina dosjetljivosti u dono{enju argumenata pred protivnicima.

Primjer u dosjetljivosti i argumentiranju u odbrani vjere jeste Ibrahim, a.s., ( kada mu je Nimrudrekao: �Ja o ivljavam i usmr}ujem.� Ibrahim mu re~e: ��Allah daje da Sunce iza|e sa istoka, u~initi da iza|e sa zapada...' I nevjernik se zbuni. A Allah silnicima ne}e ukazati na pravi put.�316

Iz ovoga vidimo kako je veoma brzo Ibrahim, a.s., donio dokaz koji je protivnika potpunozbunio. Ibrahim, a.s., i{ao je logikom koja kaè da onaj koji moè da oìvljava i usmr}uje,moè i da u~ini da Sunce iza|e sa zapada.

Islamsko znanje 123

DOKAZI KOJI UPU]UJUDOKAZI KOJI UPU]UJUDOKAZI KOJI UPU]UJUDOKAZI KOJI UPU]UJUDOKAZI KOJI UPU]UJUNA ISKRENOST POSLANIKANA ISKRENOST POSLANIKANA ISKRENOST POSLANIKANA ISKRENOST POSLANIKANA ISKRENOST POSLANIKA

I ISTINITI ISTINITI ISTINITI ISTINITI ISTINITOSTOSTOSTOSTOST NJIHOV NJIHOV NJIHOV NJIHOV NJIHOVAAAAA POSLANSTV POSLANSTV POSLANSTV POSLANSTV POSLANSTVAAAAA

PRPRPRPRPRVI: SU[TINAVI: SU[TINAVI: SU[TINAVI: SU[TINAVI: SU[TINA POSLANSTV POSLANSTV POSLANSTV POSLANSTV POSLANSTVAAAAA

Ako razuman ~ovjek logi~ki razmi{lja o su{tini i biti poslanstva, do}i }e do zaklju~ka iuvjerenja o ispravnosti ovog poslanstva ili, pak, o neispravnosti. Stvari koje upu}uju naispravnost jesu:

a) ~emu poziva i {ta zagovara doti~no poslanstvo: oboàvanje Allaha ili idolopoklonstvo?Li~nu korist ili korist ~itavog ~ovje~anstva bez rasnih ili drugih razlika?; b) da li jeova poslani~ka misija u suprotnosti ili u skladu sa prirodom ljudskog bi}a, da li je prilago|ena}udima i instiktima ljudske du{e?;

c) da li ova misija posjeduje odgovore na pitanja o po~etku i kraju svemira?;e) da li je ova misija pogodna za sva vremena i da li nudi odgovore i rije{enja na sve nove

izazove i probleme?;f) da li vodi ljude sre}i ili patnji?;Kada ~ovjek odgovori na ova pitanja, do}i }e do zaklju~ka o ispravnosti poslanstva.

DRUGI: LI^NOST POSLANIKADRUGI: LI^NOST POSLANIKADRUGI: LI^NOST POSLANIKADRUGI: LI^NOST POSLANIKADRUGI: LI^NOST POSLANIKA

Li~nost poslanika, tako|er, moè uputiti na istinitost njegova poziva. To se da zaklju~itina osnovu njegove povjerljivosti, iskrenosti, morala, zatim na~ina njegova postupanja ikomuniciranja sa ljudima. Hatidà, radijallahu anha, povjerovala je u istinitost Muhammedova,s.a.v.s., poslanstva na osnovu njegove iskrenosti i pona{anja jo{ prije primanja Objave.Takav je slu~aj i sa Ebu - Bekrom, r.a.. Abdullah ibn Selam, r.a., kada je vidio Poslanika,s.a.v.s., rekao je: �Tako mi Allaha, ovo lice nije lice laòva.�317

124 Islamsko znanje

TRE]I: NAGOVJE[TTRE]I: NAGOVJE[TTRE]I: NAGOVJE[TTRE]I: NAGOVJE[TTRE]I: NAGOVJE[TAJ PRIJA[NJIHAJ PRIJA[NJIHAJ PRIJA[NJIHAJ PRIJA[NJIHAJ PRIJA[NJIHPOSLANIKA I VJEROVJESNIKA O DOLASKUPOSLANIKA I VJEROVJESNIKA O DOLASKUPOSLANIKA I VJEROVJESNIKA O DOLASKUPOSLANIKA I VJEROVJESNIKA O DOLASKUPOSLANIKA I VJEROVJESNIKA O DOLASKU

POSLANIKA POSLIJE NJIHPOSLANIKA POSLIJE NJIHPOSLANIKA POSLIJE NJIHPOSLANIKA POSLIJE NJIHPOSLANIKA POSLIJE NJIH

Kaè Allah, d`.{., u Kur'ani kerimu:�A kada Isa, sin Merjemin, re~e: 'O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov

poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnuvijest o poslaniku ~ije je ime Ahmed, koji }e poslije mene do}i.' I kad im je ondonio jasne dokaze, oni reko{e: 'Ovo je prava vrad`bina!'� 318

Kako god je Isa, a.s., najavio dolazak Muhammeda, s.a.v.s., tako isto su ga najavili idrugi poslanici i vjerovjesnici, zato {to je on pe~at svim poslanicima. Zato se u Kur'anu kaè:

�Onima kojima smo dali Knjigu (jevreji i kr{}ani), znaju Poslanika, s.a.v.s.,Muhammeda kao {to sinove svoje znaju, ali neki od njih, doista, svjesno istinuprikrivaju.� 319

Najava pojave nekog poslanika od njemu prethodnog je jo{ jedan dodatni dokaz njegoveistinitosti.

ÊTVRÊTVRÊTVRÊTVRÊTVRTI: MU'D@IZATI: MU'D@IZATI: MU'D@IZATI: MU'D@IZATI: MU'D@IZA - NADNARA - NADNARA - NADNARA - NADNARA - NADNARAVNAVNAVNAVNAVNA POJA POJA POJA POJA POJAVVVVVAAAAA

Mu'dìza je najpoznatiji i najra{ireniji na~in dokazivanja ne~ijeg poslanstva. Zato nalazimokroz historiju da ljudi na po~etku pojave poslanika traè od njih da im pokaù ne{to nadnaravno,{to drugi ljudi ne mogu uraditi, a dokaz je istinitosti njihovog poslanstva i Allahove, d`.{.,podr{ke na putu poslani~ke misije.

Mu'dìza je nadnaravna pojava koju je Allah, d`.{., darovao nekom svom poslanikukako bi poslanik dokazao istinitost svoga poslanstva.320

Mu'dìza spada u stvari neobi~nog i posebnog karaktera koje ljudi ne susre}u usvakodnevnom ivotu. Njihova karakteristika je da izlaze iz ustaljenog zakona u svemiru iuobi~ajenog na~ina ljudskog pona{anja. Nadnaravne pojave se mogu podijeliti na:

- one koje poti~u od Allaha, d`.{.;- one koje ~ini {ejtan uz pomo} svojih prijatelja me|u ljudima.Nadnaravne pojave koje poti~u od Allaha, d`.{., ne mogu se ste}i i On ih daje kome On

ho}e. Ono {to {ejtani ~ine, to je ljudima mogu}e ste}i i uraditi kao i suprotstaviti im se. Onaj

Islamsko znanje 125

ko dolazi sa mu'dìzom od Allaha, Njemu je pokoran i koristan je ljudima, dok je donosilac{ejtanskih ~uda Allahu, d`.{., nepokoran, laàc i {tetan ljudima.

KARAKTERISTIKE MU'D@IZEKARAKTERISTIKE MU'D@IZEKARAKTERISTIKE MU'D@IZEKARAKTERISTIKE MU'D@IZEKARAKTERISTIKE MU'D@IZE

1. Izvor je mu'dìze Allah, d`.{. Ni jedan poslanik nije rekao da je on osobno u~inioodre|enu mu'dìzu. Svi su nagla{avali da je ona poslata od Allaha, d`.{. Uzvi{eni Allah,d`.{., kaè jezikom Isaa, a.s.: �... s dokazom (mu'dìzom) od Gospodara va{ega.�321

2. Ona je ljudima nedosti`na i sli~no de{avanje od nekoga drugog je nemogu}e, jer usuprotnom mu'dìza bi izgubila svojstvo Allahove potpore poslani~koj misiji i svojstvoosobenosti.

3. Neobi~na je za ljudima ustaljen na~in ivota i prirodne pojave na koje su ljudi navikli.Ona izlazi iz okvira zakona u prirodi.

4. Svojstvena je samo poslanicima i vjerovjesnicima. To je dokaz koji ljudima potvr|ujeistinitost poslanstva odre|enog poslanika.

5. Vrsta i su{tina mu'dìze odgovarala je vremenu u kome se pojavila.6. Poslana je kao izazov kafirima da donesu ne{to sli~no. Jedan dio u~enjaka smatra da

je �izazov� op}a karakteristika mu'dìze, i kod svakog poslanika. Drugi dio u~enjaka smatrada je on (izazov) karakteristi~an samo za neke od mu'dìza. înjenica je da su nekemu'dìze poslate kafirima, a neke vjernicima. One koje su poslate kafirima su radi izazova,a one poslane vjernicima imale su za cilj u~vr{}ivanje imana. Mu'd ize poslanika Muhammeda,s.a.v.s., imale su za cilj:

1. izazov kafirima;2. u~vr{}enje vjernika u imanu;3. po~ast i ukazivanje posebne pa`nje Poslaniku, s.a.v.s., i oja~anje njegova uvjerenja

kao priprema za napore i pote{ko}e koje su bile pred njim.322

126 Islamsko znanje

KERAMETI I EVLIJEKERAMETI I EVLIJEKERAMETI I EVLIJEKERAMETI I EVLIJEKERAMETI I EVLIJE

UVOD U POGLAUVOD U POGLAUVOD U POGLAUVOD U POGLAUVOD U POGLAVLJE O KERAMETUVLJE O KERAMETUVLJE O KERAMETUVLJE O KERAMETUVLJE O KERAMETU

Postoje nadnaravne pojave koje izlaze iz okvira zakona prirode, a Uzvi{eni Allah, d`.{.,daje ih nekim Svojim dobrim robovima, �prijateljima�, posebno pobo`nim osobama koji iskrenoi bez imalo zastranjivanja ispovjedaju vjeru. To je po~ast i izraz posebne pa`nje premanjima. Takva osoba se zove �velijj� ili �evlija�, a definisana je kao: �osoba odana Allahu,d`.{., iskrena u ibadetu, poslu{na, potpuno slijedi [erijat sa kojim je do{ao PoslanikMuhammed, s.a.v.s., izbjegava sve grijehe, ne odaje se porocima niti slijedi svoje strasti.323

KARAKTERISTIKE �EVLIJE�KARAKTERISTIKE �EVLIJE�KARAKTERISTIKE �EVLIJE�KARAKTERISTIKE �EVLIJE�KARAKTERISTIKE �EVLIJE�ALLAHOVALLAHOVALLAHOVALLAHOVALLAHOVAAAAA [TI]ENIKA [TI]ENIKA [TI]ENIKA [TI]ENIKA [TI]ENIKA - PRIJA - PRIJA - PRIJA - PRIJA - PRIJATELJATELJATELJATELJATELJA

1. Evlija obavlja sve farzove, mnogo klanja nafila, obavlja druge dobrovoljne ibadete, ikloni se onoga {to mu je Allah zabranio.

2. Skroman je u stvarima koje ljude najvi{e privla~e na dunjaluku. Ne traì vlast, ne udiza imetkom, poloàjem. Ako dobije malo, strpi se, ako dobije puno zahvalan je.

3. U dru{tvu je prijatan, fin sugovornik, lijepog je morala, izrazito blag, tolerantan.4. Nije samodopadljiv niti hvalisavac. Nije ohol zbog po~asti kojom ga je Allah darovao.5. Evlije nisu nepogre{ivi jer svojstvo nepogre{ivosti Allah daje samo poslanicima, radi

preciznog i ta~nog dostavljanja Objave. Kada vidimo historiju ashaba, vidjet }emo da sugrije{ili, iako ih je Uzvi{eni Allah, d`.{., pohvalio na nekoliko mjesta u Kur'anu.324

6. Evlija radi ono sa ~im je Allah zadovoljan. Poznaje i primjenjuje {erijatske propise,poziva dobru, a odvra}a od zla i bori se na Allahovom putu svojim rije~ima, djelima, trudom,imetkom...325

Jednostavno, najpre~i mu je Allah, d`. {.

Islamsko znanje 127

DOKAZI O POSTOJANJU EVLIJADOKAZI O POSTOJANJU EVLIJADOKAZI O POSTOJANJU EVLIJADOKAZI O POSTOJANJU EVLIJADOKAZI O POSTOJANJU EVLIJA

Uzvi{eni Allah kaè:�I neka se ni~ega ne boje i ni za ~im ne tuguju Allahovi {ti}enici (prijatelji),

oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali, za njih su dobre vijesti i naovom i na onom svijetu; Allahove rije~i niko ne moè izmijeniti, to }e, zaista,veliki uspjeh biti.� 326

Prenosi Poslanik, s.a.v.s., od Allaha, d`.{., da je rekao:�Ko bude neprijatelj Mome {ti}eniku koga sam Ja odabrao i koji je Meni

blizu, Ja }u tome ~ovjeku navijestiti rat. Ni~im se Moj rob ne moè vi{e Menipribliìti od onoga ~ime sam ga Ja zaduìo. Moj se rob Meni postepeno pribliàvavr{enjem dobrovoljnih ibadeta (nafila) pa ga Ja zavolim. A kad ga Ja zavolim,njegova ljubav prema Meni preovlada, pa njegov sluh kojim slu{a bude samoradi Mene, njegov vid kojim vidi bude samo radi Mene, ruka njegova kojomprihva}a bude samo radi Mene. Ovakav ~ovjek ako ne{to od Mene zatraì, Jamu udovoljim, a ako se Meni utje~e, Ja ga sklonim.� 327

DOKAZI O POSTDOKAZI O POSTDOKAZI O POSTDOKAZI O POSTDOKAZI O POSTOJANJU KERAMETOJANJU KERAMETOJANJU KERAMETOJANJU KERAMETOJANJU KERAMETAAAAAKur'anKerameti dobrih Allahovih robova spomenuti su na vi{e mjesta u Kur'anu. U suri El-Kehf

spominje se doga|aj vezan za �stanovnike pe}ine� koje je Allah uspavao 309 godina, azatim ih ponovo proìvio. Prema mi{ljenju islamskih u~enjaka ti ljudi su bili vjernici koji su seod rimskih progona sklonili u pe}inu i tu ih je Allah sa~uvao. O tome govore ajeti 9-26 sureEl-Kehf.

Kerameta Merjeme, radijallahu anha, ima vi{e. Jedan od njih jeste dobijanje hrane beznjenog truda.

�I Gospodar njezin primi je lijepo i u~ini da uzraste lijepo, i da se o njoj brineZekerijja. Kad god bi joj Zekerijja u hram u{ao, kod nje bi hrane na{ao. 'Odakleti ovo o Merjema?' - on bi upitao, a ona bi odgovorila: 'Od Allaha, Allah onogakoga On ho}e opskrbljuje bez ra~una.'�328

Od njenih kerameta jeste i to da je Allah dao da Isa kao novoro|en~e progovori izbe{ike u ~asu kada ju je njen narod optuìo za blud. Pogledaj suru �Merjem�, ajeti: 30 i poslijenjega i brojni drugi primjeri na drugim mjestima.

128 Islamsko znanje

HadisHadisHadisHadisHadis

U hadisu su, tako|er, spomenuti mnogi kerameti od kojih je i doga|aj sa trojicom ljudikojima je stijena zatvorila izlaz iz pe}ine pa su zamolili Uzvi{enog Allaha svojim dobrimdjelima da ih On spasi. Jedan je spomenuo svoju veliku pa`nju prema roditeljima, drugi dase ustegao od bluda kada je to mogao u~initi, tre}i da je svom najamniku, koji je oti{ao prijeisplate naknade, o~uvao njegova sredstva pa ih, ~ak, i umnoìo, a potom mu ih predao upotpunosti. Allah, d`.{., otklanja stijenu sa ulaza u pe}inu i oni se spa{avaju.329

VVVVVAHJ - OBJAAHJ - OBJAAHJ - OBJAAHJ - OBJAAHJ - OBJAVVVVVAAAAA

�Dostavljanje odre|enog govora od Allaha, d`.{., na na~in da doti~ni poslanik ilivjerovjesnik bude ~vrsto uvjeren da se radi o objavi koja dolazi od Allaha, d`.{.�330

U skladu s ovom definicijom moèmo izvesti glavna svojstva Objave:1. porijeklo Vahja je od Allaha, d`.{.;2. Vahj silazi i poslanicima i vjerovjesnicima;3. ponekad je Vahj u vidu doslovnog govora331 kao {to je Kur'an, a ponekad je vahj po

zna~enju, ali su rije~i od Poslanika, s.a.v.s., kao {to je hadisi-kudsijj;4. poslanik i vjerovjesnik su potpuno uvjereni da je ono {to im se objavljuje od Allaha,

d`.{.;5. poslanik i vjerovjesnik su potpuno svjesni i prisebni kad im silazi objava;6. za dostavljanje vahja poslanicima zaduèn je Dìbril, a.s.

NAÎNI DOSTNAÎNI DOSTNAÎNI DOSTNAÎNI DOSTNAÎNI DOSTAAAAAVLJANJAVLJANJAVLJANJAVLJANJAVLJANJA OBJA OBJA OBJA OBJA OBJAVEVEVEVEVE

Na~ini dostavljanja objave spomenuti su u ovom kur'anskom ajetu: �Ni jednom ~ovjeku nije dato da mu se Allah obra}a, osim nadahnu}em, ili

iza zastora, ili da po{alje izaslanika, koji, Njegovom voljom, objavljuje ono {toOn eli.�

�On je, zaista, Uzvi{en i Mudar!�332

Islamsko znanje 129

1. NADAHNU]E1. NADAHNU]E1. NADAHNU]E1. NADAHNU]E1. NADAHNU]E

Pod ovom vrstom objave podrazumijeva se nadahnu}e u srce i ono koje dolazi u snu.[to se ti~e nadahnu}a u srce, ono se spominje u ovom hadisu:

�Zaista mi je Sveti duh (Dìbril) u srce dostavio da ne}e umrijeti ni jedna osoba prije negoupotpuni svoju nafaku, i svoj edèl (rok trajanja ivota).�333

To zna~i da su Poslaniku, s.a.v.s., ove rije~i nadahnute u srce dok je bio potpunobudan i pri sebi.

A {to se ti~e sna poslanika, on se smatra istinom. Poslani~ki je san objava od Allaha,d`.{. Ibrahim, a.s., vidio je u snu da treba rtvovati sina Ismaila334 i to mu je bio znak da seradi o Objavi od Allaha, d`.{. Prvo ~ime je nagovije{ten po~etak objave Muhammedu,s.a.v.s., bio je istinit san. Sve {to bi vidio u snu bilo je poput svjetla dana...335

Poslanik, s.a.v.s., kaè:�Istinit san je ~etrdeseti dio poslanstva.�336

2. IZA ZASTORA2. IZA ZASTORA2. IZA ZASTORA2. IZA ZASTORA2. IZA ZASTORA

Uzvi{eni Allah razgovara sa Svojim vjerovjesnikom i poslanikom bez posredni{tva, aliiza zastora, tako da ovaj ne vidi Allaha, d`.{. Vi|enje Allaha, d`.{., na ovom svijetu jenemogu}e. To se da zaklju~iti iz slu~aja kada je Musa traìo da vidi Allaha: '�..... Gospodarumoj, ukaì mi se da Te vidim! � - Ne moè{ me vidjeti� - re~e - �ali pogledaj u ono brdo, pa akoono ostane na svom mjestu, vidjet }e{ Me!� I kad se Gospodar njegov onom brdu otkri, Onga sa zemljom sravni, a Musa se onesvje{}en strovali. im se osvijesti re~e:

�Hvaljen neka si! Kajem Ti se, ja sam vjernik prvi.�337

Direktan govor Allaha, d`.{., sa poslanicima desio se tri puta: sa Musaom, alejhisselam:�...A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao�338, sa Muhammedom, s.a.v.s., kada je bio naIsrau i Mi'radù i kada mu je propisano pet namaza. Tre}i je razgovor Adema, s.a.v.s., iAllaha, d`.{., u Dènnetu. On se spominje u vi{e sura.

3. DA PO[ALJE IZASLANIKA3. DA PO[ALJE IZASLANIKA3. DA PO[ALJE IZASLANIKA3. DA PO[ALJE IZASLANIKA3. DA PO[ALJE IZASLANIKA

Objavu vjerovjesnicima i poslanicima dostavlja Dìbril. To se odvija na tri na~ina:a) da se pojavi u svom stvarnom liku, onako kako ga je Allah, d`.{., stvorio. Muhammed,

s.a.v.s., vidio je Dìbrila, a.s., dva puta u njegovom pravom liku, jednom na po~etku objave

130 Islamsko znanje

u pe}ini Hira339, a drugi put za vrijeme Israa i Mi'radà, {to se opisuje u suri En-Ned`m:�Pou~ava ga jedan ogromne snage, razboriti, koji se pojavio u liku svome, na obzorjunajvi{em.�340

Tada je Dìbril ispunio prostor izme|u nebesa i Zemlje. U jednom hadisu spominje se daDìbril, a.s., ima {est stotina krila341;

b) da do|e u liku ~ovjeka. Melek je do{ao Ibrahimu, a.s., u liku ~ovjeka kada ga jeobradovao sinom Ishakom:

�I obradovali smo ga Ishakom, vjerovjesnikom i ~ovjekom dobrim.�342

Tako je isto do{ao i Lutu, a.s.:�I kad izaslanici Na{i do|o{e Lutu, on se zbog njih sneveseli i uznemiri. 'Ne

boj se i ne brini se' - reko{e oni - 'Mi }emo tebe i porodicu tvoju spasiti, osim enetvoje; ona }e ostati s onima koji }e kaznu iskusiti.'� 343

Dolazio je Muhammedu, s.a.v.s., u liku ~ovjeka Dihje el-Kelbija, a jednom je do{ao u likubeduina koga nije niko poznavao344;

c) dolazak objave kao zvuk zvona. To je bio za Poslanika, s.a.v.s., najteì na~in objavei tada bi mu u danima estoke hladno}e iz ~ela lili gra{ci znoja.345 Jednog dana bio je na devikada mu je do{la ova vrsta objave. Zbog teìne objave deva je kleknula. Ponekad bi objavasilazila dok je Poslanik, s.a.v.s., bio u dru{tvu ashaba koji bi tada ~uli ne{to sli~no zujanjup~ela. Kur'an je naj~e{}e objavljivan ovim na~inom.

PETI IMANSKI [ARPETI IMANSKI [ARPETI IMANSKI [ARPETI IMANSKI [ARPETI IMANSKI [ARTTTTT

VJEROVVJEROVVJEROVVJEROVVJEROVANJE U SUDNJI DANANJE U SUDNJI DANANJE U SUDNJI DANANJE U SUDNJI DANANJE U SUDNJI DAN

Vjerovanje u Sudnji dan jedan je od temelja islamskog vjerovanja. Dokaz za to je slijede}ikur'anski ajet u kojem nam je nare|eno da vjerujemo u Sudnji dan:

�O vjernici, vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, i u Knjigu koju On PoslanikuSvome objavljuje, i u Knjigu koju je objavio prije. A onaj ko ne bude vjerovao uAllaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u onajsvijet - daleko je zalutao.� 346

Ovaj imanski {art podrazumijeva �vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestioUzvi{eni Allah, d`.{., u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu, o onome {to }e sedesiti poslije smrti kao {to su: ispitivanje ljudi od dvojice meleka, patnja ili uìvanje u kaburu,proìvljenje poslije smrti, iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una, izlaganje knjiga ukojima su zabiljeèna ljudska djela, obra~un, vaganje djela, Havd (vrelo), Sirat }uprija,Dènnet i Dèhennem, i sve {to je Allah, d`.{., u njima pripremio za njihove stanovnike.�347

Islamsko znanje 131

Onaj koji ~ita Allahovu Knjigu primijetit }e da ona obiluje velikim brojem ajeta o Sudnjemdanu. esto spominjanje ovog stupa vjere govori o njegovoj va`nosti. Svaka sura sadrìtemu o Sudnjem danu, a rijetko se moè na}i da na nekoj stranici iz Kur'ana nije spomenut.Ono {to, tako|er, upu}uje na njegovu va`nost i ozbiljnost jeste podrobno opisivanje detaljai toka doga|aja, po~ev od proìvljenja pa do kona~ne presude. Na va`nost vjerovanja uSudnji dan upu}uje i mno{tvo imena (sinonima) kojima Kur'an naziva ovaj dan. Svako imeodslikava jedno od stanja Sudnjeg dana.

IMENA SUDNJEG DANAIMENA SUDNJEG DANAIMENA SUDNJEG DANAIMENA SUDNJEG DANAIMENA SUDNJEG DANA

Neka od imena Sudnjeg dana koja su spomenuta u Kur'anu su: El-Kijame (ustajanje),Es-Sa'a (~as), El-Ahireh (drugi svijet), Jevmud-din (dan polaganja ra~una), Jevmul-hisab(dan obra~una), Jevmul-feth (dan pobjede), Jevmut-telak (dan susreta), Jevmul-dèm'i(dan skupljanja), Jevmul-hulud (dan vje~nosti), Jevmul-hurud` (dan izlaska), Jevmul-hasreti(dan kajanja), Jevmut-tenad (dan dozivanja), El-Azife (smak svijeta), Et-Tamme (velikanevolja), Es-Sahha (zaglu{uju}i glas), El-Hakka (~as neizbje`ni), El-Ga{ija (te{ka nevolja),El-Waki'a (veliki doga|aj), Jevmul-ba's (dan proìvljenja), Jevmul-fasl (dan razdvajanja),El-Kari'ah (smak svijeta), i dr.348

Iz zna~enja ovih imena moèmo da zamislimo doga|aje koji }e se zbiti toga dana. Zbogtoga su ova imena spomenuta u Kur'anu kako bi imala ulogu pripreme ~ovjeka za Sudnjidan.

Vjerovanje u Sudnji dan obuhvata i samu smrt. Prakti~no, time se zavr{ava mukotrpnidunjaluk, svijet u kojem smo ~inili djela za koja }emo biti pitani. Po~inje novi svijet u kojiulazimo sa posljedicama onoga staroga. Smrt je ne{to najbliè nama u na{im ~ulima, a istotako ne{to najdalje od nas u na{im mislima. Vjernik o njoj razmi{lja i sje}a je se. Nevjernik jesvjestan da }e umrijeti, ali se ne priprema za nju. A svaka du{a }e umrijeti, kao {to kaèAllah, d`.{.:

�Svako ivo bi}e smrt }e okusiti, i Nama }ete se poslije vratiti.� 349

132 Islamsko znanje

KABURSKO ISKU[ENJE, KAZNAKABURSKO ISKU[ENJE, KAZNAKABURSKO ISKU[ENJE, KAZNAKABURSKO ISKU[ENJE, KAZNAKABURSKO ISKU[ENJE, KAZNAI ISPITIVI ISPITIVI ISPITIVI ISPITIVI ISPITIVANJE OD DVOJICE MELEKAANJE OD DVOJICE MELEKAANJE OD DVOJICE MELEKAANJE OD DVOJICE MELEKAANJE OD DVOJICE MELEKA

Putem Kur'ana i vjerodostojnih hadisa saznali smo za postojanje ìvota koji po~injeodmah nakon smrti. Kur'an ga je nazvao �el-berzeh�. Uzvi{eni Allah, d`.{., kaè:

�...pred njima }e berzeh (zagrobni ivot) biti, sve do Dana, kada }e oìvljeni biti.�350

Leksi~ko zna~enje berzeha jeste prepreka (zastor, pregrada), tj. zagrobni ìvot jepregrada izme|u dunjaluka i ahireta. To je ivot koji se u mnogome razlikuje i od dunjalu~kogi od ahiretskog ìvota. Postojanje ovakvog ìvota utvr|eno je vjerodostojnim hadisimaPoslanika Muhammeda, s.a.v.s.

1. Prenosi se od Ai{e, radijallahu anha, da je pitala Poslanika, s.a.v.s., o kaburskomazabu, pa joj je rekao: �Da, kaburski je azab istina.� Kaè Ai{a: �Poslije toga nikada nisamvidjela Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je klanjao neki namaz, a da nije zatraìo za{titu odkaburskog azaba.�351

2. Od Ibn - Abbasa prenosi se da je rekao: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., pro{ao je poreddva kabura i rekao:

�Oni (njihovi stanovnici) se sada ka`njavaju, a kazna ih je stigla zbog malih stvari.Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti kojima je zava|ao druge, a drugi se nije ~istio poslijemale nu`de.�352

Ovo se zove i kabursko isku{enje, zato {to }e ljudi u njemu biti isku{avani da odgovarajuna pitanja meleka, pa, ili }e biti ~vrsti i postojani u svome odgovoru ili }e pokleknuti i bitinesigurni. Zato neki mufesiri tuma~e Allahove rije~i: �Allah }e vjernike postojanom rije~juu~vrstiti i na onom i na ovom svijetu.�353

Smatra se da }e ovo biti u ~asu ispitavanja u kaburu. Dva meleka koji }e ispitivati~ovjeka u kaburu zovu se Munkir i Nekir.

U vjerodostojnim hadisima zabiljeèno je da kad ~ovjek umre, u kabur mu do|u dvacrno-plava meleka koji ga pitaju: �Ko ti je gospodar? Koje si vjere? Ko ti je poslanik?�

Vjernik }e odgovoriti: �Moj Gospodar je Allah, vjera mi je islam, a Muhammed, s.a.v.s.,je moj poslanik i moj vjerovjesnik.

Munafik }e re}i: �Ne znam, ~uo sam ljude kako ne{to govore, pa sam i ja govorio.�354 Azatim }e biti tu~en i mu~en.

Islamsko znanje 133

VRSTE KABURSKOG AZABAVRSTE KABURSKOG AZABAVRSTE KABURSKOG AZABAVRSTE KABURSKOG AZABAVRSTE KABURSKOG AZABA

Prva vrsta koja je spomenuta u hadisu jeste:1) udaranje èljeznim ~eki}em. U hadisu kojeg prenosi El-Bera' ibn Azib, opisuju}i

meleka koji }e do}i u kabur, kaè se:�...a u ruci mu je ~eki}, kada bi njime udario brdo, postalo bi pra{ina. Udarit }e ga jednom

i on }e se pretvoriti u pra{inu. Zatim }e opet udariti tako jako da }e njegov krik ~uti svastvorenja u njegovoj blizini osim ljudi i dìna�355;

2) otvore mu se vrata Dèhennema356;3) stje{njavanje kabura tako da }e mu rebra u}i jedna u druga;Kaè Allahov Poslanik, s.a.v.s.:�Re}i }e se zemlji: 'Sastavi se!' i ona }e se sastaviti i stijesniti tako da }e rebra umrlog

u}i jedna u druga.�357

4) pokazivat }e mu se njegovo mjesto u Dèhennemu ujutro i nave~er:Kaè Allahov Poslanik, s.a.v.s.:�Kada neko od vas umre, njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er.

Ako je od stanovnika Dènneta, pokazuje mu se mjesto u Dènnetu, a ako je od stanovnikaDèhennema, pokazuje mu se mjesto u Dèhennemu, i kaè mu se: 'Ovo je tvoje mjestokoje te ~eka nakon Sudnjeg dana.'�358

5) njegovo }e se lo{e djelo pretvoriti u lik ~ovjeka veoma ru`nog lica i odje}e neprijatnogmirisa.

Kaè Poslanik, s.a.v.s.:�...i do}i }e mu ~ovjek ru`nog lica, u ru`noj odje}i neprijatnog mirisa i re}i: �Oàlosti se

zbog onoga {to te ~eka. Ovo je dan koji ti je obe}an.� Upitat }e ga kabur-sahibija: 'A ko si ti?'Re}i }e: �Ja sam tvoje lo{e djelo.'�359

KABURSKI U@ICIKABURSKI U@ICIKABURSKI U@ICIKABURSKI U@ICIKABURSKI U@ICI

U kaburu postoje i uìci koji su, naravno, pripremljeni za vjernike. Neki od njih su:1) kabur }e mu se ra{iriti i rasvijetliti:Ebu-Hurejre, r.a., prenosi hadis u kome se kaè: �...zatim }e mu se kabur pro{iriti za

sedamdeset ar{ina uzdu` i poprijeko, zatim }e mu se osvijetliti, pa }e mu se re}i: 'Mirnospavaj.' On }e re}i: 'Da se vratim svojoj porodici pa da ih obavijestim o ovome u ~emu sam?'

134 Islamsko znanje

Re}i }e mu (meleki) 'Spavaj kao {to spava mladoènja koga ne budi niko do najvoljenija muosoba.' I tako }e ostati dok ga Allah ne proìvi iz njegove postelje...�360;

2) kabur }e mu se ispuniti zelenilom:U hadisu stoji: �...i ispunit }e se zelenilom i tako ostati sve dok ne bude ponovo

proìvljen...�361;3) kabur }e mu se pro{iriti dokle mu dopire pogled:U hadisu: �...i kabur }e mu se pro{iriti koliko mu dopire pogled�362;4) djela }e mu se pretvoriti u lik ~ovjeka koji }e ga obveseliti Dènnetom:�Do}i }e mu ~ovjek lijepog lica, lijepe odje}e, prijatna mirisa i re}i: 'Raduj se onom {to }e

te veseliti, raduj se Allahovom zadovoljstvu i dènetskim ba{~ama, punim uìvanja. Ovo jedan koji ti je obe}an.' Re}i }e sahibija kabura: 'Allah te obradovao, a ko si ti? Tvoje lice je kaolice onoga koji donosi dobro.' Re}i }e mu ~ovjek: 'Ja sam tvoje dobro djelo.'�363

PREDZNACI SUDNJEG DANAPREDZNACI SUDNJEG DANAPREDZNACI SUDNJEG DANAPREDZNACI SUDNJEG DANAPREDZNACI SUDNJEG DANA

Islamska ulema podjelila je predznake Sudnjeg dana na male i velike. Razlog takvojpodjeli vezan je za vrijeme u kojem se de{avaju kao i posljedice izazvane njima. Malipredznaci se uglavnom de{avaju prije velikih i u vi{e vremenskih intervala u razli~itimdru{tvenim slojevima. Posljedice velikih predznaka izrazito su i neuporedivo ve}e. Zbogtoga se kod nekih velikih predznaka ne prima pokajanje niti novo vjerovanje.

Iako je Uzvi{eni Allah sakrio ta~no vrijeme nastupa Sudnjeg dana, ipak je nazna~io iobjavio neke njegove predznake koji ljude upozoravaju na njegovu blizinu. Islam zabranjujepredskazivanje Sudnjeg dana jer to zna~i nevjerovanje u kur'anski ajet gdje Allah, d`.{.,kaè:

�Pitaju te o Sudnjem danu; kada }e se zbiti. Reci: 'To zna jedino Gospodarmoj, On }e ga u njegovo vrijeme otkriti, a teàk }e biti nebesima i Zemlji,sasvim neo~ekivano }e vam do}i.' Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{. Reci:�To samo Allah zna, ali ve}ina ljudi ne zna.'� 364

Ipak, slobodno moèmo re}i da je on blizu, {to se da jasno vidjeti iz slijede}ih ajeta i hadisa:�Pribliìo se ljudima njihov obra~un, a oni se u svojoj nemarnosti okre}u.� 365

�A {ta ti zna{, mo`da je Sudnji dan blizu.� 366

�Pribliìo se Sudnji dan, a mjesec se raspuknuo.� 367

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè: �Ja sam poslat a izme|u mene i Sudnjeg dana jeovoliko (pokazao je na blizinu kaìprsta i srednjeg prsta).�368

Islamsko znanje 135

PODJELA I DEFINICIJAPODJELA I DEFINICIJAPODJELA I DEFINICIJAPODJELA I DEFINICIJAPODJELA I DEFINICIJAPREDZNAKA SUDNJEG DANAPREDZNAKA SUDNJEG DANAPREDZNAKA SUDNJEG DANAPREDZNAKA SUDNJEG DANAPREDZNAKA SUDNJEG DANA

MALI PREDZNACIMALI PREDZNACIMALI PREDZNACIMALI PREDZNACIMALI PREDZNACI

Oni se pojavljuju prije Sudnjeg dana na relativno duì vremenski period i oni su uobi~ajeneprirode, kao {to su nestanak nauke i pojava neznanja, ra{ireno pijenje alkohola, nadmetanjeu gradnji visokih ku}a... i tome sli~no. Mogu}e je da se neki od malih predznaka pojaviskupa sa velikim predznacima.

VELIKI PREDZNACIVELIKI PREDZNACIVELIKI PREDZNACIVELIKI PREDZNACIVELIKI PREDZNACI

To su veliki doga|aji neuobi~ajene prirode koji }e se pojaviti pred Kijametski dan, kao{to su:

- izlazak Sunca sa zapada, pojava Dedàla, silazak Isaa, a.s., dolazak Je'dùdà iMe'dùdà i drugi o kojim }e biti rije~i malo kasnije.369

Neki u~enjaci su ove predznake, s obzirom na njihovo pojavljivanje, podjelili na tri grupe:1. grupa koja se pojavila i pro{la;2. grupa koja se pojavila, jo{ traje i ponavlja se;3. grupa koja se jo{ nije pojavila;Ina~e su prva i druga grupa, mali predznaci Sudnjeg dana, a u tre}u grupu ulaze veliki

predznaci kao i neki od malih predznaka.370

MALI PREDZNACI SUDNJEG DANAMALI PREDZNACI SUDNJEG DANAMALI PREDZNACI SUDNJEG DANAMALI PREDZNACI SUDNJEG DANAMALI PREDZNACI SUDNJEG DANA

1. Poslanstvo Muhammeda, s.a.v.s.Njegovo poslanstvo u ulozi posljednjeg poslanika jeste dokaz blizine Sudnjeg dana. On

je rekao:�Ja sam poslat i izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazuju}i pri tome na kaìprst

i srednji prst).�371

136 Islamsko znanje

Hadis nas upu}uje da je zemaljski ivot poslije Muhammeda, s.a.v.s., veoma kratak, uodnosu na ivot prije njegova poslanstva.

2. Rascjepljivanje MjesecaU vrijeme poslanika Muhammeda, s.a.v.s., Mjesec se rascijepio na dva djela. Ovaj

doga|aj je spomenut u Kur'anu u suri El-Kamer, prvi ajet.

3. Prièljkivanje smrtiEbu - Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ~ovjek ne bude prolazio pored kabura drugog

~ovjeka i govorio: 'Kamo sre}e da sam ja na tvome mjestu.'�372

Ovdje se eli do~arati te{ko}a vremena u kojem }e ljudi zbog velikih smutnji i isku{enjaèljeti smrt, kako bi sa~uvali vjeru.

4. Podizanje (nestajanje) znanja i pojava neznanjaEl-Buhari prenosi hadis od Enesa ibn Malika u kome Poslanik, s.a.v.s., kaè:�Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja, a pojavit }e se neznanje, pit }e

se mnogo alkohol i ra{irit }e se nemoral.�373

5. Kratko}a vremenaLjudi }e osje}ati da vrijeme sve brè i brè prolazi i da neme bereketa u njemu.U hadisu kojeg je zabiljeìo Ahmed od Ebu - Hurejre, r.a., kaè se:�Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne nastupi kratko}a u vremenu, pa godina bude

trajala kao mjesec, mjesec kao sedmica, sedmica kao dan, dan kao sat, sat kao varnica.�374

6. Pojava la`nih poslanikaOd predznaka Sudnjeg dana jeste i pojavljivanje la`ljivaca koji }e za sebe tvrditi da su

poslanici.

7. Mno{tvo zemljotresaEbu - Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne bude mnogo zemljotresa.�375

8. Bit }e mnogo ena, a malo mu{karaca�Tako }e odnos biti pedeset ena naspram jednog mu{karca.�376 Ibn-Hadèr kaè da

}e Allah, d`.{., dati da se pred kraj dunjaluka malo ra|aju mu{ka, a mnogo enska djeca, ida je to mno{tvo ena povezano sa pojavljivanjem dèhla i nestajanjem znanja.377

9. Opona{anje drugih narodaEbu - Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Islamsko znanje 137

�Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok moj ummet ne bude slijedio (opona{ao) ranije narode,pedalj po pedalj, ar{in po ar{in.

�Poslani~e, je li se to misli na Perzijance i Rimljane?' - upita{e prisutni.�Pa na koga drugog ako ne na njih?� - odgovori Poslanik, s.a.v.s.�378

POJAPOJAPOJAPOJAPOJAVVVVVAAAAA EL EL EL EL EL - MEHDIJA - MEHDIJA - MEHDIJA - MEHDIJA - MEHDIJA

Hadisi koji tretiraju dolazak Mehdija djele se u tri grupe:1. vjerodostojni;2. slabi;3. la`ni i izmi{ljeni.Razlog postojanja la`nih hadisa o Mehdiju leì u pojavi brojnih frakcija u islamskim

dru{tvima i tvrdnji mnogih od osniva~a istih frakcija kako su oni ti o~ekivani mehdije. To jedovelo do izmi{ljanja i hadisa, jer je svaki la`ni mehdija htio na taj na~in pridobiti mase.

HADISI KOJI GOVORE O MEHDIJUHADISI KOJI GOVORE O MEHDIJUHADISI KOJI GOVORE O MEHDIJUHADISI KOJI GOVORE O MEHDIJUHADISI KOJI GOVORE O MEHDIJU

Od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Ne}e nestati dunjaluka dok Arapima ne zavlada ~ovjek iz moje porodice, zvat }e se

kao i ja.�379

U drugom rivajetu se kaè:�Kada bi na dunjaluku ostao samo jedan dan, Allah bi produìo taj dan kako bi u njemu

poslao ~ovjeka iz moje porodice; zvat }e se kao i ja, a njegov otac }e se zvati kao i moj.Zemlja }e tada biti ispunjena pravdom kao {to je bila ispunjena nepravdom i nasiljem.�380

Od Ebu - Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Pred kraj dunjaluka na moj ummet }e se spustit veliki belaj. Njima }e vladati zli vladari

koji se do sada nisu pojavljivali i o kojima se nije ~ulo. Zemlja }e im postati tijesna i bit }epreplavljena nepravdom i nasiljem. Vjernik ne}e mo}i na}i pribjeì{te u koje bi se sklonio odnasilja. U tom vremenu }e Allah poslati ~ovjeka iz moje porodice i zemlju ispuniti pravdomkao {to je prije toga bila ispunjena nasiljem i nepravdom. Bit }e zadovoljan i stanovniknebesa i stanovnik Zemlje. Ne}e ni{ta biti posa|eno u zemlju, a da iz nje ne nikne...�381

138 Islamsko znanje

VELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANAVELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANAVELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANAVELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANAVELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANA

Huzejfe ibn Esid el-Giffarijj prenosi hadis u kome stoji: �Poslanik, s.a.v.s., zatekao nasje kako podsje}amo jedni druge na ono {to smo nau~ili, pa je upitao: '[ta to u~ite?' �U~imo oSudnjem danu', rekosmo. Potom je on rekao: 'Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njegane vidite deset predznaka', pa je spomenuo: dim, Dedàla, ivotinju iz zemlje, izlazak Suncasa zapada, silazak Isa'a, sina Merjemina, Je'dùdà i Me'dùdà, tri velika zemljotresa; naistoku, zapadu i na Arabijskom poluotoku, a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti uJemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una.'�382

Kako vidimo iz hadisa, postoji deset velikih predznaka Sudnjeg dana, koji }e biti uvod upo~etak Sudnjeg dana.

1. POJA1. POJA1. POJA1. POJA1. POJAVVVVVAAAAA DED@ALA DED@ALA DED@ALA DED@ALA DED@ALA

Nazvan je Dedàlom zbog velikih laì kojima je sklon. Jezi~ki �dedàl: zna~i onaj kojipokriva istinu neistinom, a on }e svojim natprirodnim pojavama pokrivati istinu o sebi, tj. daje on samo laàc i da nije ono za {to }e se predstavljati.

Opis DedàlaPoslanik, s.a.v.s., nam je precizno opisao Dedàla zbog opasnosti koju sa sobom

donosi, tako da stalno budemo na oprezu i i{~ekivanju. Rekao je da li~i na jednog ashabimapoznatog ~ovjeka po imenu Ibn-Katin iz plemena El-Huza'a i jednom jevreju koji je stanovaou Medini, a koji se zvao Ibn-Sajjad.

Prema hadisu Dedàl ovako izgleda: velikog je tijela, kosa mu je kovrdàva, boja tijelamu naginje crvenilu, bi}e }orav na jedno oko, veoma brzo }e se kretati, izme|u o~iju }e mupisati �kafir�.

Dedàlove natprirodne pojave1. Na zemlji }e boraviti ~etrdeset dana, jedan dan bit }e kao godina, jedan kao mjesec,

jedan kao sedmica, a ostali dani su kao ovi na{i dani.2. U svome zavo|enju i kretanju po zemlji bit }e veoma brz. Poslanik, s.a.v.s., uporedio

ga je s ki{om koju tjera vjetar.3. Sa sobom }e imati dvije rijeke koje }e te}i: jedna }e biti vatra, a druga bistra pitka

Islamsko znanje 139

voda.4. Oìvljavat }e mrtve. (Do}i }e beduinu i re}i mu: �Ho}e{ li vjerovati u mene ako ti

oìvim roditelje?�, itd.)5. Naredit }e zemlji pa }e izbaciti svoje plodove i naredit }e oblacima pa }e spu{tati ki{u

gdje bude htio.6. Rasje}i }e mladi}a na dva dijela pred ulazom u Medinu, a potom }e ga ponovo oìviti.

Ovaj mladi} ne}e povjerovati u njega.7. Isa, a.s., ubit }e ga u mjestu koje se zove Babul-ludd u Palestini.

2. SILAZAK ISAA, A.S.2. SILAZAK ISAA, A.S.2. SILAZAK ISAA, A.S.2. SILAZAK ISAA, A.S.2. SILAZAK ISAA, A.S.

Kur'anom je potvr|eno da Isa, a.s., nije ubijen niti je razapet, nego ga je Allah uzdigaokod Sebe.

�I zbog rije~i njihovih: �Mi smo ubili Isaa, sina Merjemina, Allahovaposlanika�, a nisu ga ni ubili niti razapeli ve} im se pri~inilo. Oni koji su se onjemu u mi{ljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu ni{tapouzdano znali, samo su naga|ali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve} ga je Allahuzdigao Sebi. - A Allah je Silan i Mudar. I nema ni jednog sljedbenika Knjigekoji, kada bude umirao, ne}e u njega (onako kako treba) povjerovati, a naSudnjem danu on }e protiv njih svjedo~iti.� 383

Isa, a.s., du{evno i tjelesno uzdignut je kod Allaha i nije umro na dunjaluku.Pod sljedbenicima Knjige u ovom ajetu smatraju se jevreji jer oni nisu povjerovali u Isaa

prvi put, ve} su ga zanijekali. Proglasili su da je on ubijen. Oni }e prilikom njegovog silaskana zemlju saznati istinu o njemu i vidjet }e da ona nije onakva kakvom su je smatrali ipredstavljali kr{}ani.

Brojni su hadisi koji govore o silasku Isa'a, alejhisselam, a jedan od njih je i hadis kojegprenosi El-Buhari od Ebu-Hurejrea, r.a., koji kaè da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:

�Tako mi Allaha, nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravednosuditi, zatim }e slomiti krst, ubiti svinju i ukinuti dìzju. Tada }e se pove}ati imetak tako daga niko ne}e htjeti primiti. Jedna sed`da bit }e vrednija nego sve drugo na ovome svijetu.�384

140 Islamsko znanje

3. IZLAZAK SUNCA3. IZLAZAK SUNCA3. IZLAZAK SUNCA3. IZLAZAK SUNCA3. IZLAZAK SUNCA SA SA SA SA SA ZAP ZAP ZAP ZAP ZAPADAADAADAADAADA

Ovaj veliki predznak Sudnjeg dana predstavlja po~etak ili uvod u promjene prirodnihpojava. Sunce koje je do tada uvijek izlazilo sa istoka, iza}i }e sa zapada i kada se to desi,ne}e vrijediti pokajanje gre{nika koji se budu kajali. O~ito je da }e u tom momentu svi oni kojisu sumnjali u istinitost Allahove vjere, povjerovati, ali im tada iman ne}e koristiti, kao {to toUzvi{eni Allah kaè:

�Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u, ni jednom~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, iliako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio...� 385

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:�Prvi predznak koji }e se pojaviti jeste izlazak Sunca sa zapada i izlazak ìvotinje iz

zemlje ujutro istog dana. Koji se od njih prvi pojavi, drugi ga odmah slijedi.�386

4. IZLAZAK @IVOTINJE IZ ZEMLJE4. IZLAZAK @IVOTINJE IZ ZEMLJE4. IZLAZAK @IVOTINJE IZ ZEMLJE4. IZLAZAK @IVOTINJE IZ ZEMLJE4. IZLAZAK @IVOTINJE IZ ZEMLJE

O njoj Kur'an govori:�I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni, Mi }emo u~initi da iz zemlje

iza|e jedna ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu vjerovali.� 387

Iz ajeta se vidi da }e se njen izlazak desiti kada ljudi zapostave Allahove naredbe, kadase pro{iri nered, nemoral i kada obi~aji zamijene istinsku vjeru.388

5. JE'D@UD@ I ME'D@UD@5. JE'D@UD@ I ME'D@UD@5. JE'D@UD@ I ME'D@UD@5. JE'D@UD@ I ME'D@UD@5. JE'D@UD@ I ME'D@UD@

Je'dùd` i Me'dùd` jesu kur'anski naziv za narod koji }e se pojaviti pred sami po~etakSudnjeg dana. Oni }e se niz sve strmine spu{tati i jesti zelen i sasu{eno bilje koje na|u predsobom. Niko im se ne}e mo}i suprotstaviti. Najvi{e }e nereda ~initi u arapskim zemljama,kako se spominje u hadisima. Kur'an ih spominje u kazivanju o Zul-Karnejnu u suri El-Kehf,ajeti 92-98.

Je'dùd` i Me'dùd` spominju se u hadisu kojeg prenosi Muslim:�...i Allah }e poslati Je'dùdà i Me'dùdà, koji }e sa svih uzvi{ica silaziti pa }e njihov

Islamsko znanje 141

prvi dio pre}i pored jezera Taberijje i ispiti svu vodu, a kad oni zadnji nai|u, re}i }e: 'Izgledada je ovdje nekad bilo vode.�� 389

6. DIM6. DIM6. DIM6. DIM6. DIMKaè Allah, d`.{.:�Zato sa~ekaj dan kada }e se na nebu ukazati jasan dim!� 390

Pojava dima koji }e ispuniti prostor izme|u nebesa i Zemlje jeste predznak Sudnjegdana koji }e se desiti u momentu kada svjetlost Sunca bude po~ela slabiti. Obuhvatit }e sveljude i bit }e im sa svih strana. Oni }e povikati: �Ovo je te{ka, nesnosna kazna.�391

Prema ve}ini u~enjaka, dim }e se na Zemlji zadràti 40 dana.392 Svi }e ljudi tada povjerovatizbog stra{nog prizora koji }e sa sobom donijeti dim.393

Re}i }e: �Gospodaru na{, otkloni patnju od nas, mi }emo, sigurno, vjerovati!�Me|utim, Allah, d`.{., }e re}i: �A kako }e oni pouku primiti, a ve} im je do{aoistiniti Poslanik od koga oni glave okre}u i govore: 'Pou~eni - umno poreme}eni!'�394

7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA

Od velikih predznaka Sudnjeg dana spomenutih u hadisu Huzejfe ibn-Usejda395, r.a.,jesu i tri velika zemljotresa, na istoku, na zapadu i na Arabijskom poluotoku. Postoji nekolikohadisa u kojima se spominje ovaj veliki predznak Sudnjeg dana, kao: �Od Ummu Selemeprenosi se da je rekla: �ûla sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje kaè:

'Poslije mene }e se desiti veliki zemljotres na istoku, zemljotres na zapadu i zemljotresna Arabijskom poluotoku'...�396

Ono {to se na osnovu drugih hadisa da zaklju~iti jeste to da }e ovi zemljotresi biti uàsnii obuhvatit }e velika podru~ja na istoku, zapadu i Arabijskom poluotoku. Ibn-Hadèr ukomentaru Buharijinog Sahiha kaè da }e oni biti neuobi~ajeno jaki i da }e obuhvatiti velikidio Zemlje.397

U hadisu se jo{ spominje i to da }e se potresi desiti kada se me|u svijetom pro{irinemoral i grje{enje. A Allah o svemu tome najbolje zna.

8. VA8. VA8. VA8. VA8. VATRATRATRATRATRA KOJA KOJA KOJA KOJA KOJA ]E TJERA ]E TJERA ]E TJERA ]E TJERA ]E TJERATI LJUDE PREMATI LJUDE PREMATI LJUDE PREMATI LJUDE PREMATI LJUDE PREMA MAH[ERU MAH[ERU MAH[ERU MAH[ERU MAH[ERU

Posljednji veliki predznak Sudnjeg dana jeste pojava ogromne vatre koja }e ljude tjeratiprema Mah{eru. U sahih hadisima kaè se da }e se to desiti u Jemenu, u kotlini Aden.398

142 Islamsko znanje

Neki od hadisa koji govore o ovoj vatri i mjestu njene pojave jesu i ovi:1- u jednom rivajetu hadisa od Huzejfe ibn Usejda kaè se: �...i vatra koja }e se pojaviti

u kotlini Aden i tjerat }e ljude�399;2- imam Ahmed i Et-Tirmizi prenose od Ibn-Omera, r.a., da je rekao: �Allahov Poslanik,

s.a.v.s., kaè:'Pojavit }e se vatra iz Hadremevta ili iz mora kod Hadremevta prije Sudnjeg dana i tjerat

}e ljude.'�400

Kada se pojavi ova velika vatra u Jemenu, pro{irit }e se po ~itavoj zemlji i vodit }e ljudeprema mjestu skupljanja. Oni koji }e tada biti tjerani od vatre bit }e podijeljeni u tri grupe:

- prva grupa jesu oni koji }e jahati na svojim devama i bit }e im drago {to idu na skup;- druga grupa jesu oni koji }e se smjenjivati na jednoj jahalici. Jedan period }e jahati, a

drugi pje{ke i}i;- tre}a grupa jesu oni koje }e vatra tjerati i sa svih strana ih obuhvatiti. One koji budu

kasnili, progutat }e vatra.401

MJESTO GDJE ]E SE LJUDI ISKUPITIMJESTO GDJE ]E SE LJUDI ISKUPITIMJESTO GDJE ]E SE LJUDI ISKUPITIMJESTO GDJE ]E SE LJUDI ISKUPITIMJESTO GDJE ]E SE LJUDI ISKUPITI

Pred kraj ovoga dunjaluka ljudi }e biti iskupljeni na podru~ju [ama (dana{nji Jordan,Sirija i Palestina).

Imam Ahmed prenosi hadis u kome je Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti. Dolazit }ete i ja{u}i i

pje{ke i puù}i.� Rukom je pokazao prema [amu i opet rekao: �Tamo }ete biti skupljeni.�402

SLIJED DOGA\AJA NA SUDNJEM DANUSLIJED DOGA\AJA NA SUDNJEM DANUSLIJED DOGA\AJA NA SUDNJEM DANUSLIJED DOGA\AJA NA SUDNJEM DANUSLIJED DOGA\AJA NA SUDNJEM DANU

U ovom dijelu kazivanja o Sudnjem danu navest }emo sve doga|aje koji }e se zbiti odpo~etka Sudnjeg dana pa do ulaska vjernika u Dènnet a nevjernika u Dèhennem. PredznaciSudnjeg dana jesu svakako uvod i znak da je ovaj veliki i stra{ni Dan blizu. Isto kao {topostoje predznaci koji se de{avaju prije prolje}a, u vidu promjena temperature, dizanjasnijega, vra}anja ivota na zemlju; tako isto i predznaci Sudnjeg dana (i mali i veliki) imajufunkciju najave i upozorenja na dan koji slijedi.

Po~etak Sudnjeg dana bit }e obiljeèn strahovitim potresom koji ne li~i ovim potresimana Zemlji. On }e se zbiti u vrijeme dok }e ljudski ìvot jo{ uvijek trajati. Svijet }e zadesitivelika panika i strah, tako da }e dojilja zanemariti svoje dojen~e. Trudnice }e od strahapobaciti, a ljudi }e izgubiti razum i svijest pa }e kao pijani izgledati. Kaè Uzvi{eni Allah:

Islamsko znanje 143

�O ljudi, Gospodara svoga se bojte! Zaista }e potres, kada Smak svijetanastupi, veliki doga|aj biti! Na dan kada ga doìvite, svaka }e dojilja ono {todoji-zaboraviti, a svaka }e trudnica svoj plod pobaciti, i ti }e{ vidjeti ljudepijane, a oni ne}e pijani biti, ve} }e tako izgledati zato {to }e Allahova kaznastra{na biti.� 403

O ovom zemljotresu govori se i u suri �Zilzal� (Zemljotres). Iz nje se jasno vidi da }e~ovjek jo{ uvijek biti na Zemlji jer }e se pitati �[ta joj je?�

Osim ovoga u prirodi }e se desiti i brojne druge promjene u vidu izmjena dotada{njihprirodnih zakona na Zemlji. Brda }e se pomjeriti i stijene }e se smrviti i postati kao ra{~upanavuna. îtava Zemlja }e ledinom postati. Mora }e se jedna u druga uliti, a zatim ispariti.Sazvje`|a }e se rasuti i njihove putanje }e se promijeniti. Mjesec }e se sa Suncem sastaviti.Nebo }e se rascijepiti, a zatim }e se smotati kao {to se pisma smotaju. Zatim }e se Zemljazamijeniti drugom Zemljom i nebo }e se izmijeniti pa }e izgledati kao drugo nebo. KaèUzvi{eni Allah, d`.{.:

�Kada Sunce sjaj izgubi, i kada zvijezde popadaju, i kada se planine pokrenu,i kad steone kamile bez pastira ostanu, i kada se divlje ivotinje saberu, i kadase mora vatrom napune, i kada se du{e s tijelima spare, i kada iva sahranjenadjevoj~ica bude upitana zbog kakve je krivice ubijena, i kada se listovi razdijele,i kada se nebo ukloni, i kada se Dèhennem raspali, i kada se Dènnet pribliì -svako }e saznati ono {to je pripremio.� 404

Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Allah }e uzeti Zemlju, a nebesa }e smotati Svojom desnicom, a zatim }e re}i: 'Ja sam

Vladar, gdje su vladari Zemlje?'�405

PUHANJE U ROG (SUR)PUHANJE U ROG (SUR)PUHANJE U ROG (SUR)PUHANJE U ROG (SUR)PUHANJE U ROG (SUR)

Nakon svih ovih promjena do}i }e do puhanja u sur (rog) dva puta. Prvo }e puhanje bitiznak da }e sve ivo i na nebesima i na Zemlji pomrijeti, osim onoga koga Allah bude htioostaviti. Poslije prvog puhanja prote}i }e period koji je samo Allahu poznat i tada }e ljudiboraviti u svojim kaburima (grobovima). Nakon toga desit }e se drugo puhanje u sur kada}e svi mrtvi ustati iz svojih grobova i biti proìvljeni. Povratit }e se ivot u svaku osobu i oni}e tada ~ekati. O tome Kur'an govori u slijede}em ajetu:

�I u rog }e se puhnuti i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat }esamo oni koje bude Allah odabrao; poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni}e, odjednom ustati i ~ekati.� 4o6 Tako|er kaè Uzvi{eni: �I puhnut }e se u rog, pa}e oni iz grobova prema Gospodaru svome pohrliti.� 407

144 Islamsko znanje

PRO@IVLJENJE I HA[R (OKUPLJANJE)PRO@IVLJENJE I HA[R (OKUPLJANJE)PRO@IVLJENJE I HA[R (OKUPLJANJE)PRO@IVLJENJE I HA[R (OKUPLJANJE)PRO@IVLJENJE I HA[R (OKUPLJANJE)

Ve} smo spomenuli da }e nakon drugog puhanja u rog svi ljudi biti proìvljeni. U sahihhadisima spominje se da }e Muhammed, s.a.v.s., biti prvi koji }e biti proìvljen. On kaè:

�Svi ljudi }e pomrijeti toga dana, a ja }u biti prvi koji }e ustati. Musa }e tada ve} stajatipod Ar{om. Ne znam da li je uop}e umro sa ostalima.� 4o8

Svaki umrli bit }e proìvljen u stanju u kome je i umro i prema svjedo~enju brojnih ajeta,smatrat }e se da od njegove smrti nije pro{lo vi{e od jednog ili nekoliko ~asova. Tako sedesilo sa Ashabi-Kehfom (mladi}ima iz pe}ine), koje je Allah, d`.{., usmrtio i koji su prespavalitri stotine i devet godina; kada su se probudili, mislili su da su ostali samo jedan dio dana.

Po~et }e iskupljanje ljudi na mjestu polaganja ra~una. Uàsna situacija u kojoj }e setada na}i prekinut }e svaku vezu me|u svijetom. Niko ni za koga ne}e brinuti. Otac zasinom, sin za ocem, niti majka za k}erkom, niti k}erka za majkom, niti mu` za enom, nitièna za muèm ne}e tada brinuti. Svak }e se o sebi zabaviti. Kur'an kaè:

�Tada rodbinskih veza me|u njima ne}e biti...� 409

Ljudi }e na Mah{eru biti kao kad su tek ro|eni: bez obu}e, odje}e i neobrezani.Ai{a, radijallahu anha, rekla je: �ûla sam Poslanika, s.a.v.s., kada je rekao: 'Na

Kijametskom danu ljudi }e biti proìvljeni bosi, goli i neobrezani.' Rekla sam: 'Allahov Poslani~e,jedni druge }e gledati?' Poslanik, s.a.v.s., odgovori:

'Stanje }e biti toliko te{ko da svijetu ne}e biti do toga da jedni druge gledaju.'�410

Svi ljudi od Adema do posljednjeg njegovog potomka, koji su na postelji umrli, u moru seugu{ili, divlja zvijer ih pojela, iz aviona pali ili u vatri izgorjeli i pepeo im se u vazduhu raspr{io,sve }e ih oìviti Onaj Koji ih je prvi put iz ni~eg stvorio.

�...Onako kako smo ih prvi put iz ni{ta stvorili, tako }emo ih ponovo iz ni{tastvoriti, to je obe}anje Na{e. Mi smo doista kadri to u~initi?� 411

Allah }e nas sve sakupiti i prema Mah{eru }emo biti povedeni; i ljudi i dìni i {ejtani iìvotinje.

�...i netremice gledaju}i u glasnika i ùre}i, nevjernici }e govoriti: 'Ovo jeteàk dan!'� 412

[to se ti~e vremenskog perioda i{~ekivanja prije polaganje ra~una, to se ta~no ne zna.Ono {to znamo jeste da }e to biti veoma dugo i te{ko podno{ljivo.

Islamsko znanje 145

POLAGANJE RAÛNA,POLAGANJE RAÛNA,POLAGANJE RAÛNA,POLAGANJE RAÛNA,POLAGANJE RAÛNA,IZLAGANJE DJELA I PRESUDAIZLAGANJE DJELA I PRESUDAIZLAGANJE DJELA I PRESUDAIZLAGANJE DJELA I PRESUDAIZLAGANJE DJELA I PRESUDA

Prvo s ~ime }e zapo~eti su|enje na Sudnjem danu jeste izlaganje djela. Moèmo tousporediti sa dunjalu~kom sudnicom gdje tuìlac i optuèni iznose svoja djela i nakonpreciznog razmatranja se ustanovi da li je optuèni kriv ili ne i koliku kaznu zasluùje.Naravno, dunjalu~ka preciznost u izno{enju djela nije kao ahiretska, kao {to ni dunjalu~kapravda nije kao ahiretska.

Dakle, svim ljudima bit }e predo~ena njihova djela i svaki ~ovjek }e ~itati svoju knjigu ukojoj su savr{eno i precizno zabiljeène sve pojedinosti njegovog djelovanja na ovomsvijetu. O tome Kur'an na vi{e mjesta govori: �I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi ovrat privezati, a na Sudnjem danu }emo mu otvorenu knjigu pokazati:

�îtaj knjigu svoju, dosta ti je danas {to }e{ ra~un svoj protiv sebe svi|ati!�413

Knjige koje }e ljudi tada ~itati jesu sveske u kojima su ~ovjekovi pratioci meleki biljeìlisve {to je on radio na ovom svijetu. Ti meleki se zovu Kiramen katibin. O njima Allah, d`.{.,kaè:

�A nad vama bdiju ~uvari, kod nas cijenjeni pisari, koji znaju ono {to viradite.� 414 �Ova knjiga Na{a o vama samo istinu govori, mi smo biljeìli sve {toste vi radili.� 415

Iz navedenih ajeta vidimo da }e svakoj osobi biti predo~ena njegova djela. Kada vidisvoja djela, ~ovjek }e se sje}ati momenata kada ih je po~inio na dunjaluku. Uzvi{eni kaè:�Dan kada se ~ovjek bude sje}ao onoga {to je radio.�416 �Tada }ete ispitivanibiti, i ni jedna tajna va{a ne}e skrivena ostati.� 417

Allah, d`.{., }e sa svakom osobom pojedina~no razgovarati, i to direktno i bez posrednika.Veoma te{ko }e pasti ~ovjeku to {to }e se njegova djela javno iznositi pred ostalim

svijetom. ija djela budu iznesena pred ostalim svijetom i knjiga mu bude data iza le|a i ~ijigrijesi budu ve}i, to je znak da }e on biti detaljno ispitivan za svako svoje djelo, i malo i veliko.Ai{a, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:

�Propao je svaki onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Sudnjem danu.�Rekla sam: �Allahov Poslani~e, zar Allah nije rekao: 'Onaj kome knjiga njegova bude u

njegovu desnu ruku data, lahko }e ra~un poloìti?'� Poslanik, s.a.v.s., re~e:�To se odnosi samo na izlaganje djela, a ko god bude pitan za svako svoje djelo bit }e

i ka`njen.�418

146 Islamsko znanje

POLAGANJE RAÛNAPOLAGANJE RAÛNAPOLAGANJE RAÛNAPOLAGANJE RAÛNAPOLAGANJE RAÛNA

Nakon {to se izloè djela, po~et }e obra~un. Pod obra~unom se smatra skup i analizasvih djela a zatim izvo|enje kona~ne presude o sudbini po~inioca djela. Neko }e vrlo lahkozavr{iti ra~un, dok }e drugi veoma dugo biti ispitivani i dosta znoja proliti. Sva ~ovjekovadjela bit }e obra~unata, procjenjene sve okolnosti, ukazane sve lijepe namjere i skru{enostsrca, {to }e predstavljati teìnu na strani njegovih dobrih djela. Isto }e tako biti ukazano i nadvoli~nja{tvo u njegovom srcu {to }e predstavljati teìnu na strani njegovih lo{ih djela.

SVJEDOCI I DOKAZISVJEDOCI I DOKAZISVJEDOCI I DOKAZISVJEDOCI I DOKAZISVJEDOCI I DOKAZI

Svako su|enje, pa i ovo zadnje, i kona~no pred Vrhovnim Sudijom ne moè pro}i bezsvjedoka i dokaza. Razlika u dunjalu~kim parnicama i svjedo~enjima jeste ta {to se de{avada su svjedoci la`ni i �naru~eni� te se pravda ne moè zadovoljiti. Na ahiretu je SudijaGospodar svih svjetova, Njegova pravednost je potpuna. Svjedoci su poslanici, meleki,knjige, priznanja, itd. Mahmud Hattab es-Subki u djelu �Ed-Dinul-halis� kaè: �Znaj da }eprotiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 12 svjedoka: jezik, ruke, noge, sluh,vid, koà, zemlja, no}, dan, meleki pisari i imetak.�419

SVJEDOÊNJE POSLANIKASVJEDOÊNJE POSLANIKASVJEDOÊNJE POSLANIKASVJEDOÊNJE POSLANIKASVJEDOÊNJE POSLANIKA

Svakom narodu bit }e su|eno po njegovom vjerozakonu i u prisustvu njihovih poslanika:�I vidjet }e{ sve narode kako na koljenima kle~e; svaki narod bit }e pozvanprema svojoj knjizi.� 420

�...I knjiga }e se postaviti, vjerovjesnici i svjedoci }e se dovesti.� 421

Bitno je znati da }e se ljudima koji su do{li u vrijeme i poslije posljednjeg PoslanikaMuhammeda, s.a.v.s., koji je poslan svim ljudima, biti su|eno po posljednjem vjerozakonu,a ne po vjerozakonima idova i kr{}ana koji su djelimi~no derogirani ili iskrivljeni.

Islamsko znanje 147

SVJEDOÊNJE KNJIGASVJEDOÊNJE KNJIGASVJEDOÊNJE KNJIGASVJEDOÊNJE KNJIGASVJEDOÊNJE KNJIGA

Djela koja ~inimo na dunjaluku vjerno su i precizno zapisana u suhufe. Kada ~ovjekumre, ona }e biti skrivena i savijena do Sudnjega dana. Ako se ~ovjek pokaje, neka djela }ebiti pobrisana, a ako se ne pokaje, ostat }e u knjizi i na Sudnjem }e se danu ti suhufi ra{iriti:�A kada se listovi (knjige) ra{ire.� 422 Svaki ~ovjek }e tada dobiti svoju ra{irenuknjigu i re}i }e mu se: 'îtaj svoju knjigu, dovoljno je da ti danas sam protiv sebera~un svi|a{.�� 423

SVJEDOÊNJE ZEMLJESVJEDOÊNJE ZEMLJESVJEDOÊNJE ZEMLJESVJEDOÊNJE ZEMLJESVJEDOÊNJE ZEMLJE

Zemlja }e svjedo~iti za svako ljudsko djelo, jer je ~ovjek na njoj stanovao i po njoj djela~inio. U suri �El-Zilzal� Allah, d`.{., kaè:

�Kada se Zemlja najè{}im svojim potresom potrese, i kada Zemlja izbaciterete svoje, i ~ovjek uzvikne: '[ta joj je?!' - toga dana }e ona vijesti svoje kazivatijer }e joj Gospodar tvoj narediti. Toga }e se dana ljudi odvojeno pojaviti da imse pokaù djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra, -vidjet }e ga, ionaj koji bude uradio i koliko trun zla,- vidjet }e ga.�

Tuma~e}i vijesti o kojima }e Zemlja kazivati, Poslanik, s.a.v.s., rekao je:�...Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i ene,

tako {to }e re}i: 'Tog i tog dana je uradio to i to.' To su njene vijesti.�424

SVJEDOÊNJE UDOVSVJEDOÊNJE UDOVSVJEDOÊNJE UDOVSVJEDOÊNJE UDOVSVJEDOÊNJE UDOVAAAAA(JEZIK, RUKE, NOGE, OÎ, U[I, KO@A)(JEZIK, RUKE, NOGE, OÎ, U[I, KO@A)(JEZIK, RUKE, NOGE, OÎ, U[I, KO@A)(JEZIK, RUKE, NOGE, OÎ, U[I, KO@A)(JEZIK, RUKE, NOGE, OÎ, U[I, KO@A)

U Kur'anu se spominje da }e, prema tome {ta je ~ovjek radio, njegovi udovi svjedo~iti:jezik }e svjedo~iti o ljudskom govoru, ruke o djelima, o~i o onome {to su gledale, u{i {ta suslu{ale, koà {ta je dodirivala, a pet ~ula {ta su osje}ala. Allah, d`.{., kaè:

�Danas }emo im usta za~epiti, ruke njihove }e Nam govoriti, a noge njihove}e Nam o onome {ta su radile, svjedo~iti.�425

�A na dan kad Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani, oni prvi bit }ezadràni da bi ih sustigli ostali, i kad do|u do nje, u{i njihove, o~i njihove, i koènjihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili. 'Za{to svjedo~ite protiv

148 Islamsko znanje

nas?', upitat }e oni koè svoje. 'Allah, Koji je dao sposobnost govora svakombi}u, dao je da i mi progovorimo', odgovorit }e. 'On vas je prvi put stvorio iNjemu ste se, evo, vratili.' Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e i o~i va{e i koèva{e protiv vas svjedo~ile, ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne zna mnogo toga{to ste radili.� 426

HAHAHAHAHAVD (POSLANIKOVO, S.A.VVD (POSLANIKOVO, S.A.VVD (POSLANIKOVO, S.A.VVD (POSLANIKOVO, S.A.VVD (POSLANIKOVO, S.A.V.S., VRELO).S., VRELO).S., VRELO).S., VRELO).S., VRELO)

Havd je vrelo (izvor) na{eg poslanika Muhammeda, s.a.v.s., sa koga }e piti vjernici -njegovi sljedbenici. Veliki je broj hadisa koji o njemu govore i oni dostiù stupanj tevatura, tj.u njihovu ispravnost nema nikakve sumnje. Jedan od tih hadisa je i ovaj kojeg El-Buhari iMuslim prenose od Esme bint Ebu-Bekr: �Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

'Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene, neki ljudi }e biti udaljeni pa }u jare}i: 'Gospodaru moj, oni su moji i od mog ummeta.' Re}i }e mi se tada: 'Ti ne zna{ {ta suoni radili poslije tebe?'�427

Vrelo je ogromno, napaja se iz Dènneta iz rijeke Kevser koja je bjelja od mlijeka,hladnija od leda, sla|a od meda, mirisa ljep{eg od miska. Vrelo je izuzetno prostrano, {irokoonoliko koliko i dugo, razdaljina izme|u dvije njegove obale je onolika koliko traje pje{a~kihod mjesec dana. [to se bude vi{e iz njega pilo, ono }e se sve vi{e pove}avati. Do njegane}e mo}i do}i ljudi koji su iskrivili sunnet Allahova Poslanika, s.a.v.s., poslije njegovesmrti.428

MIZAN - VMIZAN - VMIZAN - VMIZAN - VMIZAN - VAGAAGAAGAAGAAGA (V (V (V (V (VAGANJE DJELA)AGANJE DJELA)AGANJE DJELA)AGANJE DJELA)AGANJE DJELA)

Po zavr{etku polaganja ra~una za djela, Allah, d`.{., postavit }e vagu (mizan) zavaganje djela Svojih robova. Ovaj je mizan dokaz potpune Allahove pravde i znak da nikone}e biti zakinut. Uzvi{eni kaè:

�Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti pa se nikome krivone}e u~initi, ako ne{to bude teìlo koliko zrno goru{ice, donijet }emo ga. A idosta je {to Mi ra~une svi|amo.� 429

Ispitivanje ra~una je radi procjene djela, a vaganjem }e se odrediti teìna odre|enogdjela kako bi se na osnovu te teìne ~ovjek kaznio ili nagradio. Vaga je istinska i ta~na.Uzvi{eni kaè u drugom ajetu:

�Mjerenje toga dana bit }e pravedno; oni ~ija dobra djela prevagnu, oni }e {ta èle,posti}i, a oni ~ija djela budu lahka, oni }e, zato {to dokaze Na{e nisu priznavali, stradati.�430

Islamsko znanje 149

SIRASIRASIRASIRASIRATTTTT - ]UPRIJA - ]UPRIJA - ]UPRIJA - ]UPRIJA - ]UPRIJA

Sirat-}uprija jeste most postavljen preko ili iznad dèhenemske vatre. Svi }e ljudi moratipreko njega pre}i, ~ak i poslanici i bogougodnici. Ovaj most je o{triji od sablje a tanji oddlake. Bit }e okruèn tamom. Brzina prelaska preko njega ovisit }e o djelima na dunjaluku.Neko }e ga prelaziti brzinom vjetra, neko brzinom treptaja oka, neko tr~e}i, neko }e jednomnogom kora~ati, a drugom posrtati, a neko }e se jednom rukom uhvatiti, a druga }e mu seizma}i, i doku~it }e ga vatra. A onaj ko pre|e re}i }e: �Hvala Allahu, Koji nas je spasio odtebe (vatre) nakon {to nam te je pokazao. Zaista nam je Allah podario {to nije nikomdrugom.�431

[EF[EF[EF[EF[EFAAAAA'A'A'A'A'ATTTTT - ZAUZIMANJE - POSREDOV - ZAUZIMANJE - POSREDOV - ZAUZIMANJE - POSREDOV - ZAUZIMANJE - POSREDOV - ZAUZIMANJE - POSREDOVANJEANJEANJEANJEANJE

Postojanje {efa'ata jedan je od izraza Allahove milosti prema Svojim robovima. On elida im ovim da jo{ jednu mogu}nost za izbavljenje i olak{anje patnji i da im pove}a stupnjeveu Dènnetu. [efa'at (posredovanje na Sudnjem danu kod Uzvi{enog Allaha, d`.{., izauzimanje za nekog) jeste po~ast koju }e Allah, d`.{., ukazati Svojim poslanicima, iskrenimvjernicima, melekima, {ehidima i drugim odabranim stvorenjima. Niko od njih ne}e se mo}izauzimati niti posredovati prije nego {to im to Allah, d`.{., dozvoli:

�Tog dana }e biti od koristi posredovanje samo onoga kome Milostivi dopustii dozvoli da se za nekoga govori.� 432

Ljudi }e toga dana biti u velikoj potrebi da se neko od ugleda i vjere zauzme za njih kodAllaha, d`.{. Prolazit }e pored svih poslanika i moliti ih da se oni zauzmu za njih, ali }e ovi,svi odreda, to odbiti i uputiti ih na Muhammeda, s.a.v.s.

Allah, d`.{., dopustit }e Svome poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., da se zauzima za svojummet i to }e biti vid posebne po~asti prema njemu. [efa'at spomenut u ovom hadisu jesteop}i {efa'at koji obuhvata sve ljude, a na koji }e imati pravo samo Muhammed, s.a.v.s. Oovoj vrsti {efa'ata govori se u slijede}em hadisu: �Svaki poslanik je imao pravo na dovu kojase prima i svi su oni poùrili da to pravo iskoriste. Ja sam svoju dovu ostavio da bude {efa'atza moj ummet na ahiretu.�433

U hadisima se spominje da }e pravo {efa'ata imati i u~enjaci, {ehidi, bogobojazni vjernici,meleki, Kur'an, Dènnet itd. Ibn-Madè prenosi od Osmana, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s.,rekao: �Pravo zauzimanja na Sudnjem danu imat }e tri grupe: poslanici, u~enjaci i {ehidi.�434

Muslim prenosi od Ebu-Umame el-Bahilija da je ~uo Poslanika, s.a.v.s., da kaè: �U~ite

150 Islamsko znanje

Kur'an, jer }e on na Sudnjem danu biti posrednik i zagovornik onima koji su ga u~ili.�435

A {to se ti~e meleka, o njihovom {efa'atu govori se u ovom ajetu:�A koliko na nebesima ima meleka ~ije posredovanje nikome ne}e biti od

koristi, sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On ho}e i u korist onog kojimje zadovoljan.� 436

UVJETI [EFUVJETI [EFUVJETI [EFUVJETI [EFUVJETI [EFAAAAA'A'A'A'A'ATTTTTAAAAA

Da bi ne~iji {efa'at bio primljen kod Allaha, d`.{., potrebno je ispuniti slijede}e uvjete:- ne}e biti primljen {efa'at za one koji su Allahu druga pripisivali. Allah, d`.{., o tome

kaè:�Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a oprostit }e

manje grijehe od toga kome ho}e� 437;- niko se ne}e mo}i ni za koga zauzimati bez Allahove dozvole i Njegovog zadovoljstva

sa onim za koga se zauzima:�Toga dana }e koristiti posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i

dozvoli da se za nekoga govori� 438;- da onaj za koga se zauzima bude od iskrenih vjernika koji su jedino Allaha, d`.{.,

oboàvali. �...i oni }e se zauzimati samo za onoga kojim On bude zadovoljan, aoni su i sami, iz strahopo{tovanja prema Njemu, bri`ni.� 439

VRSTE [EFVRSTE [EFVRSTE [EFVRSTE [EFVRSTE [EFAAAAA'A'A'A'A'ATTTTTAAAAA

Postoji vi{e vrsta {efa'ata. Neke od njih su samo vezane za Poslanika, s.a.v.s., neke zaostale poslanike, a neke za druge zagovornike i posrednike koje smo ve} spomenuli.

Prva i najve}a vrsta {efa'ata jeste �veliki {efa'at� kojim je Muhammed, s.a.v.s., odlikovannad ostalom svojom bra}om poslanicima. Njegovo zauzimanje }e obuhvatiti sve ljude na�mevkifu� mjestu iskupa. Na tom mjestu }e se on zauzimati za sve ljude kod Allaha, d`.{.,za olak{anje muka proisteklih iz duìne stajanja i i{~ekivanja. Mnogi mufessiri (komentatoriKur'ana) kaù da je ovaj {efa'at poznat u Kur'anu kao �el-mekamul-mahmud�440 (hvaledostojno mjesto).

Zauzimanje za one ~ija dobra i lo{a djela budu podjednaka (ashabul-e'araf), kako bi imse Allah, d`.{., smilovao i uveo ih u Dènnet.

Posredovanje za neke koji su osu|eni na boravak u Dèhennemu, da u njeg ne u|u.Zauzimanje za po~inioce velikih grijeha koji su u{li u Dèhennem, da iza|u iz njega.

Poslanik, s.a.v.s., kaè:

Islamsko znanje 151

�Moje zauzimanje }e biti za velike gre{nike iz mog ummeta.�441

Zauzimanje Poslanika, s.a.v.s., za svoga amidù Ebu-Taliba, koji je umro kaomnogoboàc, a pomagao je Resulullahu, s.a.v.s., zbog rodbinskih veza sa njim, pa }e ~initi{efa'at za njega da bude izveden iz dna Dèhennema i stavljen negdje na njegov kraj, pa }emu tim biti ublaèna kazna, a ipak }e mu se staviti, zbog {irka i nevjerovanja, dvijedèhenemske eravice pod pete pa }e mu mozak klju~ati.442

Zauzimanje da neki vjernici u|u u Dènnet bez polaganja ra~una.Zauzimanje za ulazak u Dènnet svih vjernika.Zauzimanje za pove}anje stupnja dènetlijama u Dènnetu iznad onoga {to su zasluìli.

D@ENNET I D@EHENNEMD@ENNET I D@EHENNEMD@ENNET I D@EHENNEMD@ENNET I D@EHENNEMD@ENNET I D@EHENNEMDènnet i Dèhennem je Allah stvorio sa ciljem kona~nog ishoda za vjernike i nevjernike.

Nakon prelaska Sirat-}uprije vjernici }e u povorkama u}i u Dènnet:�A oni koji su se Gospodara svoga bojali, u povorkama }e u Dènnet biti

povedeni...� 443

Nevjernici }e pasti sa Sirat-}uprije u Dèhennem koji se ispod nje nalazi: �I oni }e ugrupama u njega ulaziti...� 444

D@ENNETD@ENNETD@ENNETD@ENNETD@ENNET

Prvo {to nam na um pada kada mislimo o Dènnetu jesu uìvanja, smirenost du{e,ljepota dènetskih pejzaà, hurije, rijeke od meda, mlijeka i vina koje ne opija, svila i kadifaitd. Dènnet jeste takav, ali ne samo takav. On je mnogo bolji, ljep{i i ljudski razum njegoveljepote ne moè pojmiti. Kao {to kaè Resulullah, s.a.v.s., u jednom hadisu:

�Ono {to oko nije vidjelo, uho nije ~ulo, niti je ikada nekome na um palo.�445

152 Islamsko znanje

KO ]E U]I U D@ENNET?KO ]E U]I U D@ENNET?KO ]E U]I U D@ENNET?KO ]E U]I U D@ENNET?KO ]E U]I U D@ENNET?

Ljudi i dìni mogu u}i u Dènnet samo Allahovom milo{}u, a nikako samo svojim djelimai onim {to su zaradili na dunjaluku od sevaba. Kaè Poslanik, s.a.v.s.:

�Niko ne}e u}i u Dènnet svojim djelima.� Pa bi upitan: �Zar ni ti, Allahov Poslani~e?� Pare~e: �âk ni ja, osim da me Allah, d`.{., obaspe Svojom milo{}u.�446

Ali ipak moèmo re}i na osnovu onoga ~ime nas je obavijestio Uzvi{eni Allah, d`.{., iNjegov Poslanik, s.a.v.s., kome je obe}an Dènnet, da }e u njega u}i vjernici, oni koji sudobra djela ~inili, pozivali Allahu, borili se za uzdizanje Allahove rije~i i uspostavljanje Njegovogzakona na Zemlji, koji su strpljivo podnosili ono {to ih zadesi na putu ispovijedanja vjere i kojisu se samo Allaha bojali. To su robovi Milostivog, spomenuti u suri El-Furkan i na drugimmjestima u Kur'anu i sunnetu.

KAKO IZGLEDA D@ENNET?KAKO IZGLEDA D@ENNET?KAKO IZGLEDA D@ENNET?KAKO IZGLEDA D@ENNET?KAKO IZGLEDA D@ENNET?

Na osnovu Kur'ana i hadisa znamo da je Dènnet prostran koliko nebesa i Zemlja:�I nastojte da zasluìte oprost Gospodara svoga i Dènnet prostran kao

nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje.� 447 U njemu }e biti odaje zakoje Uzvi{eni kaè: �A one koji se Gospodara svoga boje, ~ekaju odaje, sve jedneiznad drugih sagra|ene, ispred kojih }e rijeke te}i...� 448 U Dènnetu su: �....ba{~e~ije se rastinje penje i rasprostire po tlima...� 449 Zatim mjesto u Dènnetu �Dènnetul-me'va - dènetsko prebivali{te, �Dènnatu 'adn� - Edenski vrtovi itd. Na osnovu ovih imenai njihovih zna~enja vidimo da }e u Dènnetu biti vi{e stupnjeva i da }e njegovi stanovnici bitina razli~itim poloàjima. U slijede}im ajetima Allah, d`.{., spomenuo je neke od ljepotaDènneta: �A oni koji su se Allaha bojali, oni }e na sigurnu mjestu biti, usredba{~a i izvora, u dibu i kadifu obu~eni i jedni prema drugima okrenuti. Eto,tako }e biti i Mi }emo ih hurijama, krupnih o~iju, èniti. U njima }e mo}i,sigurno, koju ho}e vrstu vo}a traìti; u njima, poslije one prve smrti, smrt vi{ene}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati, blagodat }e to od Gospodaratvoga biti; to }e, zaista, biti uspjeh veliki!� 450

Islamsko znanje 153

STSTSTSTSTANJE VJERNIKAANJE VJERNIKAANJE VJERNIKAANJE VJERNIKAANJE VJERNIKA U D@ENNETU U D@ENNETU U D@ENNETU U D@ENNETU U D@ENNETU

Stanovnici Dènneta sastajat }e se sa svojom bra}om i porodicom. Iz grudi dènetlijabit }e odstranjena zloba. Zbog toga ne}e biti bolesti kakve su zavist, mr`nja, smutnja,potvore itd. Bit }e sigurni, mo}i }e da jedu i piju {to im du{a poèli. Posluìvat }e ih mladesluge nalik na biser skriveni.

Pored njih }e rijeke te}i i bit }e okruèni vo}em svakovrsnim. Temperatura u njemu jeujedna~ena, ne}e ni hladno}u ni ègu osjetiti. Mo}i }e da se {etaju po Dènnetu, darazgovaraju s kim god ele. Govorit }e samo ono {to je dobro, a pozdrav }e biti selam. Unjemu }e vje~no boraviti.

D@EHENNEMD@EHENNEMD@EHENNEMD@EHENNEMD@EHENNEM

Za razliku od Dènneta, ovdje nam prvo na um padne ogromna i velika vatra u kojoj }ese ljudi vje~no prìti. Dèhennem jeste takav, ali i jo{ vi{e stra{niji i e{}i.

KO ]E U NJEGA U]I?KO ]E U NJEGA U]I?KO ]E U NJEGA U]I?KO ]E U NJEGA U]I?KO ]E U NJEGA U]I?

Onaj koji je dao prednost dunjaluku i njegovim slastima, bio ustrajan u nevjerovanju iporicanju proìvljenja:

�Oni su prije toga rasko{nim ivotom ivjeli i uporno te{ke grijehe ~inili igovorili: 'Zar kad umremo i zemlja i kosti postanemo, zar }emo zbilja bitioìvljeni?'� 451

Oni koji su bili gluhi pored sluha i razuma, oni koji su bili slijepi pored vida i oni koji suposlanike u la` utjerivali:

�Da smo slu{ali ili razmi{ljali, ne bismo me|u stanovnicima Dèhennema uognju bili!� 452

KAKO IZGLEDA D@EHENNEM?KAKO IZGLEDA D@EHENNEM?KAKO IZGLEDA D@EHENNEM?KAKO IZGLEDA D@EHENNEM?KAKO IZGLEDA D@EHENNEM?

Dèhennem je opisao Poslanik, s.a.v.s., rekav{i:�Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova dèhenemske vatre.� Neko re~e:

�Allahov Poslani~e, i ona453 je, zaista, dovoljna.� Poslanik, s.a.v.s., re~e: �Dèhenemska

154 Islamsko znanje

vatra je e{}a od dunjalu~ke 69 puta, svaki joj je dio ravan po temperaturi.�454

Dunjalu~ka vatra spaljuje onog ko u|e u nju, te osoba umre i time prestaje bol.Dèhenemska vatra je stalan bol njenim stanovnicima:

�Oni ne}e biti na smrt osu|eni, i ne}e umrijeti, i ne}e im se patnja u njemuublaìti.� 455

Kad god im jedne koè izgore, Allah ih zamijeni drugima da ponovo ku{aju kaznu:�One koji ne vjeruju u dokaze Na{e Mi }emo sigurno u vatru baciti; kad im se

koè ispeku, zamijenit }emo im ih drugim koàma da osjete pravu patnju.Allah je zaista silan i mudar.� 456

I u Dèhennemu ima hrane, ali je ta hrana ovako opisana u Kur'anu:�Drvo Zekkum bit }e hrana grje{niku, u trbuhu }e kao rastopljena kovina

vreti.� 457

U njemu ima i pi}a, ali je to gnojna te~nost:�Pred njim }e Dèhennem biti - i on }e biti pojen odvratnom kapljevinom,

mu~it }e se da je proguta, ali je nikako ne}e mo}i pro`drijeti i smrt }e mu sasvih strana prilaziti, ali on ne}e umrijeti; njega }e te{ka patnja ~ekati.�458

Ima i odje}e ali je i ona od vatre: �.... onima koji ne budu vjerovali bit }e odjela od vatre skrojena,...�,459

i hladovine od vatre: �Nad njima }e biti naslage vatre, a i ispod njih naslage;...� 460

STSTSTSTSTANJE NEVJERNIKAANJE NEVJERNIKAANJE NEVJERNIKAANJE NEVJERNIKAANJE NEVJERNIKA U D@EHENNEMU? U D@EHENNEMU? U D@EHENNEMU? U D@EHENNEMU? U D@EHENNEMU?

Bit }e privo|eni u njega u grupama. Dèhennem }e se rasplakati i rasrditi od njihovognevjerstva, ustrajnosti u kufru i neslije|enju Poslanika, s.a.v.s.

Ulazit }e na sedam vrata:�Ona }e iznad njih biti zatvorena, plamenim stupovima zasvo|ena.� 461

Bit }e bacani u njega kroz tjesnac vezanih ruku, okovani u okove i sindìre i ba~eni uoganj razbuktali:

�Mi smo za nevjernike okove i sindìre i oganj razbuktali pripremili.� 462

Najblaà je kazna u Dèhennemu da se ~ovjeku stavi eravica ispod stopala, a od nje}e mu mozak klju~ati.463

Islamsko znanje 155

VI\ENJE ALLAHAVI\ENJE ALLAHAVI\ENJE ALLAHAVI\ENJE ALLAHAVI\ENJE ALLAHA(NA SUDNJEM DANU)(NA SUDNJEM DANU)(NA SUDNJEM DANU)(NA SUDNJEM DANU)(NA SUDNJEM DANU)

Svako ko vjeruje u Allaha, d`.{., i boji Ga se, arko eli da vidi svoga Gospodara. Kur'ani sunnet nas upu}uju na to da }e vjernici vidjeti svoga Gospodara i to svojim o~ima kao {tovide mjesec u no}i u{tapa. A to zna~i jasno i bez pote{ko}e.

Vi|enje je Allaha vje~iti cilj iskrenih i bogobojaznih vjernika. Ta po~ast je samo za njih.Kaè Uzvi{eni Allah:�Toga dana }e neka lica blistava biti, u Gospodara svoga }e gledati.� 464

Ovaj ajet govori o vi|enju Allaha na Sudnjem danu, a ajet:�Pogledi do Njega ne mogu doprijeti...� 465

govori da se Allah ne moè vidjeti na dunjaluku.I kaè Uzvi{eni:

�Uistinu, oni }e toga dana od Gospodara svoga zaklonjeni biti.� 466

U ovoj suri Allah, d`.{., govori o onima koji su istinu poricali i ~inili velike grijehe. Takvi Gane}e mo}i vidjeti na ahiretu, tj. On }e od njihovih pogleda biti zaklonjen. Iz ovoga se zaklju~ujeda }e Ga svi oni koji nisu takvi vidjeti i da On ne}e od njih biti zaklonjen. Ovo se u usuli fikhuzove �mehfumul-muhalefe� (dokaz suprotnog shvatanja).467

Za ajet: �One koji ~ine dobra djela ~eka ih nagrada, i vi{e od toga...,� 468

Poslanik, s.a.v.s., rekao je da �nagrada� jeste Dènnet, a da �i vi{e od toga� jestegledanje u Allahovo lice.469

�U njemu (Dènnetu) imat }e {to god zaèle - a od Nas i vi{e.� 470Alija , Enes ibnMalik i drugi ashabi su rije~i: �a od Nas i vi{e� protuma~ili kao vi|enje Allaha.471

HADISI O VI\ENJU ALLAHAHADISI O VI\ENJU ALLAHAHADISI O VI\ENJU ALLAHAHADISI O VI\ENJU ALLAHAHADISI O VI\ENJU ALLAHA

Ibn Abdil-Berr prenosi svojim lancem prenosilaca od Dèrira ibn Abdullaha koji kaè:�Jedne no}i dok smo sjedili sa Poslanikom, s.a.v.s., pogledao je u Mjesec u no}i u{tapa irekao: �Vi }ete vidjeti svog Gospodara kao {to vidite ovo (Mjesec). Ne}e vas ni{ta sprije~itida Ga vidite.��472 Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se: �Ashabi su rekli: 'Allahov Poslani~e,ho}emo li vidjeti svog Gospodara na ahiretu?' On je odgovorio: 'Da li vas i{ta ometa da viditeMjesec u no}i u{tapa?' 'Ne, Allahov Poslani~e', rekli su. 'A da li vas {ta ometa da viditeSunce kada nema oblaka?' 'Ne, Allahov Poslani~e!� �E, tako isto }ete Njega vidjeti...'�473

156 Islamsko znanje

[ESTI IMANSKI [AR[ESTI IMANSKI [AR[ESTI IMANSKI [AR[ESTI IMANSKI [AR[ESTI IMANSKI [ARTTTTT

VJEROVVJEROVVJEROVVJEROVVJEROVANJE U KADAANJE U KADAANJE U KADAANJE U KADAANJE U KADA''''' I KADER I KADER I KADER I KADER I KADER

[esti i posljednji temelj na kome se zasniva islamsko vjerovanje jeste vjerovanje u kada'i kader. Kao {to je ve} spomenuto u hadisu koji se prenosi od Omera ibnul-Hattaba, Dìbrilje pitao Poslanika, s.a.v.s., o imanu pa mu je odgovorio: �Iman je da vjeruje{ u Allaha,Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i da sve {to se doga|a i zbiva, bilo dobro ilizlo, biva s Allahovim odre|enjem.�474

Iz njega vidimo da ne vrijedi vjerovanje u Allaha, d`.{., bez vjerovanja u kada' i kader.Prva generacija muslimana (ashabi) najbolje su shvatili kada' i kader. Oni su bili visokog

odgoja prema svome Gospodaru i Njegovu Poslaniku, s.a.v.s. Ugledat }emo se na njih ushvatanju kada' i kadera i u tome ih slijediti. Tako }emo se spasiti zablude i posti}i Allahovozadovoljstvo i uputu.

Uzvi{eni Allah, d`.{., odredio je sudbine stvorenja i sve {to }e se desiti prije nego sedesilo jo{ u ezelu (praiskonu). On je znao {ta }e se desiti, dogoditi u odre|eno vrijeme i nakoje na~ine i oblike }e se to ostvariti pa se, stoga, sve odvija onako kako je On odredio.

ZNAÊNJE �KADAZNAÊNJE �KADAZNAÊNJE �KADAZNAÊNJE �KADAZNAÊNJE �KADA'A'A'A'A'A I KADERA� I KADERA� I KADERA� I KADERA� I KADERA�

Kada� i kader na osnovu svega izloènog jesu dva povezana pojma koja uzajamnoproizilaze jedan iz drugog i ne isklju~uju se, jer jedan od njih ima funkciju temelja, a to je�kader�, a drugi je na mjestu ku}e, a to je �kada� �. Ko poku{a da ih razdvoji sru{it }e ku}u.

Prema tome, sada moèmo izvu}i jednu kra}u definiciju kada' i kadera i re}i: �Kader jeAllahova odredba i plan a kada' je Allahova prakti~na sprovedba toga plana u djelo.�

Poznati alim, na{ savremenik, Ali Tantavi je u svojoj knjizi �Op}i prikaz vjere islama�ovako to iskazao: �Na zgradama koje se podiù, objesi se plo~a na kojoj pi{e: Projektant,inènjer,... izvo|a~ radova, poduzetnik... itd. Inènjer crta plan, odre|uje visinu zgrade,debljinu zidova, materijal koji }e upotrijebiti, postotak svakog od njih, zatim gdje }e biti vrata,prozori. Ovo je primjer kadera. Poduzetnik realizuje ono {to je odredio inènjer. To je primjerkada'a. I jedno i drugo su isklju~ivo u Allahovoj, d`.{., kompetenciji. I kao {to inènjer moènapraviti izmjene u detaljima plana tako je i Allah, d`.{., iz milosti u~inio dovu i sadaku

Islamsko znanje 157

uzrokom uklanjanja ne~ega {to je bilo odre|eno. Jedino ga je On odredio i jedino ga On, akoho}e, ukida dovom.� 475

Vjerovanje u kada' i kader zasniva se na ~etiri temelja; kod koga se na|u sva ~etiri,upotpunio je svoj iman u odre|enje, a kod koga bude nedostajao jedan ili vi{e, njegovovjerovanje u odre|enje je nepotpuno. Ta ~etiri temelja su:

1. vjerovanje u Allahovo sveobuhvatno znanje;2. vjerovanje da je Allah u Levhi-Mahfuzu zapisao sve pojave i doga|anja do Sudnjeg

dana;3. vjerovanje u Allahovu volju i Njegovu potpunu mo}, {ta je htio, bilo je, a {ta nije htio,

nije ni bilo;4. vjerovanje da je Allah stvorio sve {to postoji i da On nema sudruga u stvaranju.

1. VJEROV1. VJEROV1. VJEROV1. VJEROV1. VJEROVANJE U ALLAHOVOANJE U ALLAHOVOANJE U ALLAHOVOANJE U ALLAHOVOANJE U ALLAHOVOSVEOBUHVSVEOBUHVSVEOBUHVSVEOBUHVSVEOBUHVAAAAATNO ZNANJETNO ZNANJETNO ZNANJETNO ZNANJETNO ZNANJE

Prvi se temelj ogleda u Allahovom savr{enom i vje~nom znanju kojim je odredio bitsvemu {to je htio da stvori i precizno dao osobine stvorenjima koja je elio stvoriti. Sve ovoje ve} od prije bilo zapisano u �Levhi-Mahfuzu�476, knjizi u kojoj su navedene Njegove rije~i(odredbe) kao {to su: obim nebesa i Zemlje, njihova me|usobna udaljenost, na~in formiranja,svijet i pojave, zakoni izme|u njih i u samim njima. Sve je to zapisano Njegovim savr{enimi neograni~enim znanjem, potpuno precizno i u detalje razra|eno. Svemu tome jesu svjedokstvarnost i doga|anja koja se podudaraju sa znanjem koje je ranije zapisano. Pod kaderompodrazumijeva se i misli na prethodno odre|enje onog {to je ve} bilo u Allahovom znanju, aisto tako odnosi se i na ono {to je Allah stvorio i uredio na na~in koji Mu je ve} od prije poznat.

2. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZU2. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZU2. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZU2. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZU2. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZUZAPISAO SVE POJAZAPISAO SVE POJAZAPISAO SVE POJAZAPISAO SVE POJAZAPISAO SVE POJAVE I DOGA\AJEVE I DOGA\AJEVE I DOGA\AJEVE I DOGA\AJEVE I DOGA\AJE

Muslim u svom �Sahihu� od Abdullaha ibn Amra ibn Asa biljeì da je ovaj rekao: �ûosam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kaè:

'Allah je zapisao sudbine stvorenja 50 000 godina prije stvaranja nebesa i Zemlje, aNjegovo prijestolje je bilo na vodi.'�477

158 Islamsko znanje

3. VJEROV3. VJEROV3. VJEROV3. VJEROV3. VJEROVANJE U ALLAHOVU SVEOBUHVANJE U ALLAHOVU SVEOBUHVANJE U ALLAHOVU SVEOBUHVANJE U ALLAHOVU SVEOBUHVANJE U ALLAHOVU SVEOBUHVAAAAATNUTNUTNUTNUTNUVOLJU I DJELOTVORNU MO]VOLJU I DJELOTVORNU MO]VOLJU I DJELOTVORNU MO]VOLJU I DJELOTVORNU MO]VOLJU I DJELOTVORNU MO]

Ovaj nas temelj obavezuje na vjerovanje u Allahovu djelotvornu volju i potpunu mo}.Ono {to je Allah htio, bilo je, a ono {to nije htio, nije ni bilo. Nikakav pokret ni mirovanje nanebesima i na Zemlji ne bivaju bez Njegove volje. U Njegovoj vlasti biva samo ono {to Onèli.

Kaè Uzvi{eni Allah, d`.{.:�A vi ne moète ni{ta htjeti osim htjenjem (odredbom) Allaha, Gospodara

svjetova.� 478

�Kada bismo im meleke poslali i kad bi im mrtvi progovorili, i kad bismopred njih o~igledno sve dokaze sabrali - oni opet ne bi vjerovali, osim ako biAllah htio.� 479

�A da je Gospodar tvoj htio, oni to ne bi u~inili.� 480

�I zato On moè, kad ne{to ho}e, samo za to rekne 'Budi', i ono bude.�481

�Onoga koga ho}e, Allah ostavlja u zabludi, a onoga koga ho}e, na pravi putizvodi.� 482

Ono {to je Allah htio, stvorio je i to opstoji Njegovom mo}i, a ne svojom sposobno{}u ispretno{}u.

4. VJEROV4. VJEROV4. VJEROV4. VJEROV4. VJEROVANJE DAANJE DAANJE DAANJE DAANJE DA JE ALLAH JE ALLAH JE ALLAH JE ALLAH JE ALLAHSTVORIO SVE [TO POSTOJISTVORIO SVE [TO POSTOJISTVORIO SVE [TO POSTOJISTVORIO SVE [TO POSTOJISTVORIO SVE [TO POSTOJI

Allah, d`.{., stvorio je sve i odredio svemu njegova svojstva i pokrete kao {to kaèUzvi{eni Gospodar:

�Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim.� 483

Rekao je: �...i Koji je sve stvorio i kako treba uredio.� 484

O Ibrahimu, a.s., kaè da je rekao svom narodu: �Allah stvara i vas i ono {tonapravite.� 485

Islamsko znanje 159

SU[TINASU[TINASU[TINASU[TINASU[TINA VJEROV VJEROV VJEROV VJEROV VJEROVANJAANJAANJAANJAANJA U KADER U KADER U KADER U KADER U KADER

Vjerovanje u kader po~iva na tome da je Allah znao sve {to }e biti, sve zapisao, to htioi stvorio tako da ljudski razum moè ove ~injenice vrlo lahko i bez ikakvih pote{ko}aprihvatiti. Pitanje istraìvanja tajanstvenosti kadera i poniranje u njegove dubine sputava irasipa snagu uma, a tako|er i poku{aj da se shvati su{tina Allahovog znanja, pisanja, voljei stvaranja te traganje za su{tinom Allahovih sifata (svojstava); kako ona funkcioni{u i kakose mogu razumom doku~iti? Sva ova pitanja koja smo naveli, spadaju u gaib (nevidljivo), iobavezni smo u njih vjerovati. Svaki poku{aj da se dopre do njihove su{tinske spoznajepada u vodu jer Allah ovu vrstu znanja nije otkrio ljudima. Nije dozvoljeno pitati o su{tinikadera, a onaj koji traga za tim odgovorom jeste kao onaj koji poku{ava odgonetnuti su{tinutoga kako se Allah nadvisio nad Svojim Ar{om.

PRAPRAPRAPRAPRAVDANJE KADEROMVDANJE KADEROMVDANJE KADEROMVDANJE KADEROMVDANJE KADEROM

Iz neshvatanja su{tine vjerovanja u kader razvile su se brojne besplodne rasprave.Grje{nik koji je po~inio ubistvo tako se pravda kaderom jer na pitanje za{to je ubio ~ovjeka,on kaè: �Zato {to mi je to predodre|eno jo{ u Levhi-Mahfuzu.� Naravno, ~ovjek koji vjerujeispravno u Allaha, d`.{., odbacit }e ovakav njegov argument i re}i mu da nije u pravu iz vi{erazloga: u momentima prije ubistva, da li je ova osoba znala da je njoj predodre|eno da }eubiti ~ovjeka? Naravno da nije znao. Pa kako onda ide da izvr{i presudu kadera o kojoj ni{tanije znao? Odnekud je, ipak, morao do}i poticaj za ubistvo. Odakle je do{ao ako nije zaviriou Levhi-Mahfuz i vidio da mu je tamo predodre|en? Do{ao je iz njega samog, iz njegoveslobodne volje i on }e za ovo ubistvo odgovarati i ne}e se mo}i pravdati kaderom.

OPOPOPOPOPASNOSTASNOSTASNOSTASNOSTASNOST RASPRA RASPRA RASPRA RASPRA RASPRAVE O KADERUVE O KADERUVE O KADERUVE O KADERUVE O KADERU

Na{i su razumi ograni~eni i Allah, d`.{., stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom, a neda istraùju nepoznato (gajb) koje ne zna niko osim Njega. Jedna od tih gajb stvari jeste isu{tina stvaranja ljudskih djela i volje od Allaha. Zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., i zabranioupu{tanje u polemiku o kaderu. Jednog dana se Poslanik, s.a.v.s., stra{no naljutio kada jezatekao ashabe kako raspravljaju o kaderu. Lice mu se zacrvenje te je rekao: �Zar samvam ovo naredio, ili zar sam radi ovoga poslan? Zaista su oni prije vas propali i bili uni{tenikada su po~eli raspravljati o ovoj stvari, zaklinjem vas da o tome vi{e ne diskutujete!�486

160 Islamsko znanje

Ashabi, neka je Allah, d`.{., sa njima zadovoljan, odazvali su se odmah i prihvatiliuputstvo i naredbu Poslanika, s.a.v.s., i nije poznato da je neko od njih o kaderu vi{eraspravljao.

Jedan ~ovjek do{ao je Aliji, r.a., i upitao ga o kaderu, na {to mu je on odgovorio: �TajnaAllaha te se nemoj beskorisno truditi da je spozna{.�487

Ove rije~i nam prikazuju svu bit bespotrebnog ulaska u raspravu o Allahovom, d`.{.,kaderu.

GAJB - NEVIDLJIVI SVIJETGAJB - NEVIDLJIVI SVIJETGAJB - NEVIDLJIVI SVIJETGAJB - NEVIDLJIVI SVIJETGAJB - NEVIDLJIVI SVIJET

Razlika je me|u ljudima u vjerovanju u nevidljivo. Tu se razdvajaju vjernici i nevjernici.Oni koji vjeruju u nevidljiv svijet na osnovu toga {to je to kazao Allah i Njegov Poslanik, onisu vjernici i iznad su onih koji vjeruju samo u ono {to vide. Zato je prvo svojstvo bogobojaznih:

�...koji vjeruju u nevidljivo.� 488

Gajb u koji smo du`ni vjerovati jeste sve ono {to je Allah, d`.{., spomenuo u Kur'anu kaoi Njegov Poslanik, s.a.v.s., u vjerodostojnim (sahih) hadisima, a u {to spada: vjerovanje umeleke, dìne, {ejtane, knjige, poslanike, Sudnji dan, polaganje ra~una, nagradu i kaznu,kada' i kader, zatim ono {to je vezano za stvaranja nebesa i Zemlje, ~ovjeka i svega ostalogza nas, nevidljivog i nedostupnog na{im ~ulima.

Materijalisti ne vjeruju u svijet gajba. Njihovo je osnovno pravilo da vjeruju samo u ono{to vide i svojim ~ulima registruju. Njihovu je smije{nu teoriju veoma lahko oboriti, jer onivjeruju i u stvari koje ne vide, kao {to je, npr. postojanje misli, osje}aja, snova, postojanjestruje, itd.

Postoji nekoliko vrsta gajba:1. gajb koji se desio davno prije nas i kojem mi nismo bili svjedoci, ali su ga doìvjeli drugi

ljudi. Takav slu~aj je sa ivotom drevnih naroda: Rimljana, Asiraca, Osmanlija itd. Oni su zanas gajb zato {to mi nismo bili svjedoci njihova vremena i nismo ih vidjeli;

2. gajb koji niko od ljudi nije doìvio niti vidio. To je gajb vezan za stvaranje nebesa iZemlje, prvog ~ovjeka itd;

3. gajb kojeg osjetila ne mogu spoznati niti um o njima moè prosu|ivati. Takav gajb jesuAllahova svojstva, meleki, dìni, {ejtani, Sudnji dan, budu}nost, itd.

Postavlja se pitanje, kako mogu meteorolozi prognozirati kakvo }e vrijeme biti kada onine poznaju gajb. Odgovor je jednostavan. Njihov posao svodi se na obavje{tavanje o ki{inakon pojave predznaka i njenog potpunog stvaranja u oblacima i oni time ni{ta novo nisurekli. Metereolozi vide oblake koji su ve} spremni da spuste ki{u i na osnovu ustaljenihAllahovih zakona u prirodi pretpostavljaju gdje }e se oni usmjeriti. Za metereologe se ne

Islamsko znanje 161

moè re}i da su vidjeli gajb, nego su samo vidjeli uzroke ki{e pomo}u sprava prije nego {tosu drugi primijetili.

VELIKI GRIJESIVELIKI GRIJESIVELIKI GRIJESIVELIKI GRIJESIVELIKI GRIJESI

Postoji dvadesetak definicija velikih grijeha i svaka od njih na svoj na~in govori o opasnostiposljedica njihovog ~injenja. Me|u islamskom ulemom najpoznatija i najra{irenija definicijajeste ova:

�Svaki grijeh koji za sobom povla~i strogu {erijatsku kaznu na dunjaluku (kao na primjersmrtnu kaznu zbog namjernog ubistva nevine osobe ili zbog razbojni{tva), ili prijetnju naahiretu ili Allahovo prokletstvo i srd`bu.�489

Du`nost i nu`no je onome ko u~ini veliki grijeh da se odmah i {to prije pokaje Uzvi{enomAllahu, d`.{., (tevbu u~ini) i da vrati ljudima njihova prava. Stav u~enjaka ehli-sunneta upogledu po~inioca velikog grijeha jeste da on njime ne izlazi iz vjere (osim {irka) i to poduslovom da ga ne smatra dozvoljenim. Takva osoba i ako bude u{la u Dèhennem, ne}evje~no boraviti u njemu ako je bila musliman. Taj je ipak vjernik, ali sa manjkavim imanom.Ukoliko je po~inio takve grijehe, a nije se pokajao za njih prije smrti, njegov slu~aj je uAllahovoj volji. Ako mu oprosti, u}i }e u Dènnet, a ako ne, neko vrijeme }e boraviti uDèhennemu i biti ka`njen za grijeh prema njegovoj teìni, a poslije }e Allahovom milo{}uu}i u Dènnet, jer ispravni vjernik u Allahovu jedno}u (tevhid) ne}e vje~no boraviti u vatri.

Mnogi su poku{avali, na osnovu poznatih kriterija, da odrede ta~an broj velikih grijeha.Jedni su mi{ljenja da je njihov broj sveden na sedam grijeha koji su spomenuti u ovomhadisu: Poslanik, s.a.v.s., kaè:

�ûvajte se sedam grijeha koji vode u propast!� - �Koji su to, Allahov Poslani~e?� -upita{e ashabi. �[irk (pridruìvanje Allahu drugih boànstava), sihir, ubistvo bez opravdanograzloga, jedenje imetka siro~eta, kamata, povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih ipo{tenih mu'minki� - odgovori Poslanik, s.a.v.s.490

Naravno, navedeni grijesi jesu veliki grijesi ali ne i jedini. Pored njih postoji jo{ mnogosli~nih. Neki u~enjaci, kao {to je imam [emsuddin ez-Zehebi491, naveli su oko sedamdesetvelikih grijeha. Spominjanje odre|enih velikih grijeha u hadisima, kao {to je ovaj, ne zna~injihovo svo|enje na odre|eni broj. Po spomenutoj definiciji moèmo odrediti {ta je velikigrijeh, a Allah, d`.{., najbolje zna o svemu tome.

Na{a du`nost je da ih se ~uvamo i pazimo da u njih ne zapadnemo, da ne smatramoneke grijehe bezna~ajnim i da ne ustrajavamo u njima, jer ustrajavanje u malim grijesimapretvara se u veliki grijeh. Grijeh je, ipak, grijeh i koliki god bio, Allahu nije drago da se on ~ini.Poslanik, s.a.v.s.,kaè:

162 Islamsko znanje

�Kada ~ovjek pogrije{i, na njegovo srce stavi se crna ta~ka, a ako se pokaje i odustaneod tog grijeha i zamoli oprost, oslobodi se njegovo srce i postane ~isto. Ako se tome grijehuponovo vrati, pove}a mu se crnina na srcu i ono postane potpuno crno. To je talog srca kojije Allah spomenuo u Kur'anu: �A nije tako! Ono {to su radili prekrilo je srca njihova.�(El-Mutaffifun: 14)492

PRIMJERI VELIKIH GRIJEHAPRIMJERI VELIKIH GRIJEHAPRIMJERI VELIKIH GRIJEHAPRIMJERI VELIKIH GRIJEHAPRIMJERI VELIKIH GRIJEHA

1. Oboàvanje nekog drugog mimo Allaha; 2. nepouzdavanje u Allaha i zapadanje uo~aj; 3. trajno grije{enje, makar i u manjim stvarima; 4. ubistvo bez opravdanog razloga; 5.neposlu{nost roditeljima; 6. krivo svjedo~enje; 7. kriva zakletva; 8. kleveta moralno ~isteosobe; 9. uzurpacija imetka siro~eta; 10. lihvarstvo; 11. kra|a; 12. zinaluk (blud); 13. pijenjealkohola; 14. bijeg sa bojnog polja 15; ostavljanje namaza; 16. samoubistvo; 17. sihr;nedavanje zekata; 18. neobavljanje hadà ako je u mogu}nosti; 19. prekidanje rodbinskihveza; 20. la` na Allaha, d`.{.; 21. uzimanje i davanje kamate; 22. kockanje; 23. la`; 24.nevladanje po Allahovim zakonima; 25. opona{anje èna od mu{karaca i obratno; 26.ne~i{}enje poslije mokrenja; 27. skrivanje znanja; 28. ogovaranje; 29. preno{enje tu|ihrije~i; 30. prevara-varanje; 31. neispunjavanje obe}anja; 32. vjerovanje vra~aru; 33.uznemiravanje susjeda; 34. obla~enje svile i zlata (mu{karcu), itd. Ovo su neki veliki grijesikojih se moramo kloniti.

MALI GRIJESIMALI GRIJESIMALI GRIJESIMALI GRIJESIMALI GRIJESI

Svi grijesi za koje ne slijedi odre|ena {erijatska kazna na dunjaluku niti Allahova prijetnjai srd`ba na ahiretu ubrajaju se u male grijehe. To su, ustvari, oni grijesi ~ije ~injenje je vankriterija velikih grijeha. Evo nekih primjera malih grijeha: ne pozdraviti muslimana islamskimpozdravom; razgovarati u vrijeme u~enja Kur'ana, ezana, ikameta, itd. Nazvani su malimgrijesima zato {to ih ne slijedi direktna kazna, ali, ipak, njihovo konstantno ~injenje vodivelikom grijehu, kao {to smo ve} spomenuli.

Islamsko znanje 163

ETETETETET-TEVBA-TEVBA-TEVBA-TEVBA-TEVBA - POKAJANJE - POKAJANJE - POKAJANJE - POKAJANJE - POKAJANJE

Veliki broj islamske uleme smatra da je tevba vadìb grje{niku i da ona ima svoje uvjetekoje treba ispuniti da bi bila primljena. Allah, d`.{., ostavio je mogu}nost svakom grje{nikuda se pokaje dok je jo{ na dunjaluku, jer je znao da je ~ovjek slab i da }e ~initi grijehe.Poslanik, s.a.v.s., kaè: �Svi ljudi grije{e, a najbolji me|u grje{nicima jesu oni koji se iskrenopokaju i grijeha se pro|u.�493

Uvjeti primanja tevbe su:1) da ~ovjek prestane ~initi odre|eni grijeh;2) da se kaje zato {to ga je po~inio i zamoli Allaha za oprost;3) da odlu~i da se vi{e nikada ne}e vratiti tome grijehu;4) da njegovo kajanje bude iskreno i samo radi Allaha, a ne zbog ne~ega drugog;5) da tevba uslijedi prije smrtnog ~asa kao {to kaè Uzvi{eni Allah u Kur'anu: �Uzaludno

je kajanje onih koji ~ine lo{a djela, a koji, kad se nekom od njih pribliì smrt,govore: 'Sad se zaista kajem!', a i onima koji umru kao nevjernici. Njima smobolnu patnju pripremili� 494;

6) postoji i poseban uvjet, a to je ako je odre|enim grijehom uzurpirano pravo nekoga,potrebno je nadoknaditi {tetu doti~nom ili se na neki drugi na~in izmiriti ili od njega zatraìtioprost.495

KUFR - NEVJERSTVOKUFR - NEVJERSTVOKUFR - NEVJERSTVOKUFR - NEVJERSTVOKUFR - NEVJERSTVO

Jezi~ko zna~enje kufra je:Jezi~ko zna~enje kufra je:Jezi~ko zna~enje kufra je:Jezi~ko zna~enje kufra je:Jezi~ko zna~enje kufra je:�pokrivanje ne~ega ne~im�. Odatle je do{lo u stvarnom zna~enju kufra da je to pokrivanje

istine neistinom. Dokaz ovakvog definisanja nalazi se i u Kur'anu: �...primjer za to jestebilje ~iji rast poslije ki{e odu{evljava zemljoradnike...� 496

U ovom ajetu za zemljoradnike je upotrijebljen izraz �kuffar�- mnoìna od kafir, zato {tozemljoradnik zemljom pokriva sjeme.497

[erijatsko - terminolo{ko zna~enje:[erijatsko - terminolo{ko zna~enje:[erijatsko - terminolo{ko zna~enje:[erijatsko - terminolo{ko zna~enje:[erijatsko - terminolo{ko zna~enje:Kufr je negiranje jedne od nu`nih vjerskih istina zastupljenih u Kur'anu i sunnetu kao {to

su Allah, Kur'an, meleki, Dènnet, Dèhennem, poslanici, itd. Ova vrsta nevjerstva jeste izuvjerenja i slobodnog ljudskog izbora. Allah, d`.{., kaè u Kur'anu:

�A oni koji nisu vjerovali i koji su ajete Na{e poricali bit }e stanovnici uvatri; u njoj }e vje~no ostati, a to }e uàsna sudbina biti!� 498

164 Islamsko znanje

Druga vrsta nevjerstva jeste nevjerstvo djelom, a to je: ostavljanje odre|enog djela ~ijaje obaveznost ~injenja nare|ena jednim od dva vjerska izvora (Kur'an i hadis). Za primjerovakvog kufra u~enjaci navode ostavljanje namaza. A kao dokaz za to uzeli su ovaj kur'anskiajet: �...vjernicima je nare|eno da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju.� 499 Zatimhadis koji poja{njava gornji ajet, a u kome Poslanik kaè: �Izme|u ~ovjeka i nevjerstva jeostavljanje namaza.�500 Ovdje postoji razilaènje me|u muslimanskom ulemom u pogleduizvo|enja ove vrste kufra iz vjere. Jedni kaù da i on kao i kufr iz uvjerenja izvodi iz vjere,te da bi ~ovjek ponovo u{ao u vjeru, treba u~initi isto kao i onaj koji prvi put prima islam.Drugi kaù da je osoba koja ostavlja namaz bez opravdanog razloga, ali vjeruje da je onobavezan, veliki grje{nik - {to zna~i da ne izlazi iz vjere. Me|utim, i on je duàn pokajati seza svoj grijeh. Ukoliko ostavlja namaz i vjeruje da on nije obavezan niti propisan, u tomslu~aju je od onih kojima je zaprije}eno vje~nim boravkom u vatri.

Kazna za nevjerstvo jeste vje~ni boravak u Dèhennemu. Ako ~ovjek primi islam prijesmrti i pokaje se, iskrena tevba bri{e ono {to je ura|eno prije.

[ I R K[ I R K[ I R K[ I R K[ I R K

Jezi~ko zna~enje {irka je: partnerstvo, udruìvanje.[erijatsko-terminolo{ko zna~enje: Postoji {irk iz uvjerenja i {irk djelom.

1) [irk je: smatrati da pored Allaha postoji jo{ jedan ili vi{e bogova koji zasluùju da buduoboàvani. Onaj koji vjeruje u ovakvu tvrdnju i umre kao takav vje~no }e boraviti uDèhennemu, kao {to Allah kaè: �Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatraravnim, a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e...� 501

PODJELA [IRKAPODJELA [IRKAPODJELA [IRKAPODJELA [IRKAPODJELA [IRKA

[IRK U ULUHIJJETU[IRK U ULUHIJJETU[IRK U ULUHIJJETU[IRK U ULUHIJJETU[IRK U ULUHIJJETU

Ova vrsta u sebi sadrì dvije podvrste, a to su veliki i mali {irk.Veliki {irk zna~i da osoba pored Allaha uzme sebi nekog drugoga za boga kome }e

robovati, rtvovati, moliti, bojati ga se, ili mu upu}ivati bilo koju drugu vrstu ibadeta. Takav{irk ~inili su mekanski mu{rici. Oni su za svoje bogove, oboàvaju}i ih, govorili:

Islamsko znanje 165

�...Ovo su na{i zagovornici kod Allaha.� �Reci: 'Kako da Allahu kazujete dana nebesima i na Zemlji postoji ne{to, a On zna da ne postoji!' Neka je hvaljenOn i vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim.� 502

�...mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribliìli...� 503

Od ove vrste {irka jeste i klanjanje i moljenje mrtvima koje ljudi uze{e za bogove iposrednike na taj na~in {to od njih traè pomo} koja se samo od Allaha traì.

Ko god danas iz uvjerenja vjeruje da mu mrtav ili ìv ~ovjek moè na{tetiti ili koristpridonijeti bez Allahove volje, on spada u mu{rike. Svejedno je pri tome da li predmetoboàvanja bio ~ovjek, kamen, {ejtan, melek, drvo ili ne{to drugo.

Ova vrsta poni{tava djela. Allah kaè:�...A da su oni druge Njemu ravnim smatrali, sigurno bi im propalo ono {to

su ~inili.� 504

�A tebi, i onima prije tebe objavljeno je: 'Ako bude{ druge Allahu ravnimsmatrao, tvoja djela }e sigurno propasti, a ti }e{ izgubljen biti.'� 505

Mali je {irk �svako djelo koje vodi u {irk pod uslovom da nije doseglo stupanj ibadeta.�Ovaj {irk ne izvodi iz vjere, nego spada u velike grijehe. Primjer ovoga {irka je zakletvane~im mimo Allaha, kao {to se u hadisu kaè: �Ko se zakune ne~im mimo Allaha po~inio je{irk.�506 Ovaj {irk moè biti i veliki ukoliko osoba koja ovo ~ini ima namjeru izraziti vjeru udrugo boànstvo. On indirektno uti~e na ~ovjekovu vjeru i naru{ava je. Osoba ne izlazi izvjere, ali je u velikoj opasnosti. Njegova djela mogu biti poni{tena zbog toga, umanjit }e muse nagrada, itd. Jedan od hadisa koji o tome govore jeste i ovaj: �Ebu-Umame kaè: 'Do{aoje ~ovjek Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: '[ta misli{ o ~ovjeku koji je iza{ao u boj radinagrade i spominjanja, {ta njemu pripada?' Poslanik, s.a.v.s., kaè:

'On nema nikakve koristi od toga djela.' Ponovio je to tri puta, a potom je rekao: 'Allahne}e primiti ni jedno djelo od Svoga roba koje nije iskreno u ime Njega i radi Njega.'�507

Od Mahmuda ibn Lebida prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Najvi{e ~ega sebojim za vas jeste mali {irk.' Upitali su ga: 'A {ta je to mali {irk?' 'Rija'- pretvaranje.� � KadaAllah bude nagra|ivao ljude za njihova djela, re}i }e: 'Idite onima radi kojih ste radili ova djelana dunjaluku. Pogledajte, da li }e vas oni nagraditi za njih.'�508

Nakon navo|enja svih ovih hadisa moèmo konstatovati: ako su ova djela koja su izrazposlu{nosti prema Allahu nazvana {irkom zato {to ~ovjek voli da ga drugi vide, kako je tekteàk grijeh veliki {irk?

166 Islamsko znanje

[IRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU[IRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU[IRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU[IRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU[IRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU

To je da smatramo da su ~ovjek ili priroda ili bilo {ta drugo samostalni ~inioci u djelima.Naprimjer da kaèmo da Sunce sija samo od sebe bez Allahove narebe ili volje. Takav {irkje prisutan i kod svih onih koji vjeruju da pored Allaha ima neko drugi samostalan koopskrbljuje, daje ki{u itd. Kao {to je Faraon za sebe rekao: �Ja sam Gospodar va{najve}i!� 509

Ili Nimrud Ibrahimu, alejhisselamu: �...Ja dajem ivot i smrt...� 510

Ovo je veoma opaka vrsta {irka jer naru{ava cjelovitost vjere u jednog Boga. Kaderijekoji kaù da ~ovjek odre|uje sudbinu dijelom spadaju u ovu vrstu {irka, zato {to negiraju daje Allah predodredio sve pojave i stvari. Uzvi{eni je Allah odgovorio zagovara~ima ovakvihideja u brojnim ajetima: �Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu ni{ta da stvore, isami su stvoreni, i koji im ne mogu pomo}i niti mogu da pomognu sebi?�511

[IRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF[IRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF[IRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF[IRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF[IRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIFAAAAATTTTT

Ova vrsta {irka djeli se na dvije vrste:1) pore|enje Stvoritelja sa stvorenjima, kao onaj {to kaè da je Allahova ruka kao

njegova ruka, ili Allahov vid kao njegov vid itd. To je {irk u koji su zapale mnoge zalutalesekte kao {to su �mu{ebbihe�. Allah, d`.{., im se obra}a:

�...niko nije kao On!...�,512

�...a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti�;513

2) izvo|enje iz Allahovih lijepih imena naziva za njihova izmi{ljena boànstva. Allah,d`.{., kaè:

�Allah ima najljep{a imena i vi Ga zovite njima, a klonite se onih koji iskre}uNjegova imena - kako budu radili, onako }e biti ka`njeni!� 514

Katade kaè da rije~ �iskre}u� zna~i �da {irk ~ine�.A Ibn-Abbas rekao je da �iskretanje� zna~i da ~ovjek Allahovim imenima priziva Lata i

Uzza'a. A Ibn-Dùrejdi kaè da su oni izveli ime Uzza od imena Aziz, a Lat od imena Allah.515

Islamsko znanje 167

NIFNIFNIFNIFNIFAK (LICEMJERSTVO)AK (LICEMJERSTVO)AK (LICEMJERSTVO)AK (LICEMJERSTVO)AK (LICEMJERSTVO)Jezi~ko zna~enje nifaka: pokazati i manifestovati ono {to se ne osje}a.

[erijatsko-terminolo{ko zna~enje nifaka:1) nifak iz uvjerenja, a on je: skrivanje nevjerstva koji je u srcu, a pokazivanje vjerovanja

na jeziku. Smatra se da je ovakva osoba gora od samog kafira zbog upotrebe laì, pretvaranja,ismijavanja itd. Allah za njih kaè: �Munafici }e na samom dnu Dèhennema biti i ti im ne}e{za{titnika na}i.�516

2) nifak djelom, a on zna~i: da vjernik ima svojstva munafika koja su spomenuta uslijede}em hadisu: �Kod koga se na|u ova ~etiri svojstva, on je munafik. A kod koga sena|e jedno od njih, u sebi ima jedno od svojstava munafika dokle god ga ne ostavi: kadagovori-laè, kada obe}a-ne ispuni, kada mu se ne{to povjeri-iznevjeri, a kada se prepire,prelazi sve granice u tome.�517

Kada se na|u kod nekog neka od ovih poku|enih svojstava, to zna~i da je njegoviman manjkav, a nikako da je na osnovu njih postao kafir. Duàn je osloboditi ih se ipokajati za njih.

HIDAJETHIDAJETHIDAJETHIDAJETHIDAJET (UPUT (UPUT (UPUT (UPUT (UPUTA)A)A)A)A)

Hidajet ili upu}ivanje zna~i �uputiti nekoga na dobro djelo - na pravi put�. U suri El-Fatihakaè se: �(Boè), uputi nas na pravi put!� Iz ajeta se vidi da je Onaj Koji upu}uje napravi put Allah, d`.{. U drugom ajetu On kaè:

�Ti, doista, ne moè{ uputiti na pravi put onoga koga ti eli{ uputiti - Allahukazuje na pravi put onome kome On ho}e, i On dobro zna one koji }e pravimputem po}i.� 518

Posao je svih poslanika ukazivanje i obja{njavanje pravog puta dok je uputa na prihvatanjetoga puta i istine jedino u Allaha, d`.{.

Suprotno hidajetu jeste dalalet (zabluda), koja ima zna~enje �odvesti nekoga nastranputicu�. U {erijatskom zna~enju ona glasi ovako: �Skrenuti sa puta kojeg je propisaoAllah, d`.{.� Kaè se �pogre{no ga je uputio�, tj. u~inio je da luta. U Kur'anu se kaè: �...akoga Allah u zabludu dovede, niko ga na pravi put ne moè uputiti.� 519

168 Islamsko znanje

LITERALITERALITERALITERALITERATURATURATURATURATURA

Besim Korkut, �Kur'an s prevodom� Poklon Kralja Fahda ibn Abdil-Aziza Ali Sauda, {tampanou Medini 1993.god.Ibn Ebil-'Izz el-Hanefi, �[erhul-akidet-Tahavijje� Izdava~ El-Mektebul-islami, Bejrut, 1983.god.Sedmo izdanje.Ahmed ibn Hanbel: �Musnedul-imami Ahmed ibn Hanbel�, El-Mektebul-islami, Bejrut,1985.god.Ibn-Hadèr: El-Askalani �Fethul-Bari [erhu Sahihil-Buhari�, Darul-fikr, Bejrut.Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: �Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif�, Darul-mektebetil-hajat, Bejrut, 1987. god.Ahmed ibn Ibrahim ibn Isa e{-[erki: �[erh Kasideti Ibnil-Kajjim�, El-mektebul-islami, Bejrut,prvo izdanje, 1962.god.Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim�, Daru ihjait-turasil-arebi, 1972.god., iDarul-fikr, Bejrut, drugo izdanje, 1978.god.E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: �[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje�,Dar Ibnul-Dèvzi, ~etvrto izdanjeAli Tantavi: �Op}i prikaz vjere Islama�, Izdava~ �Taibah International�,Zagreb, 1993.god.Preveli sa arapskog Enes Ljevakovi} i Ibrahim Husi}.Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, Darul-ma'rife, Bejrut,prvo izdanje, 1994.god.Ebu-Davud Sulejman ibnul-E{'as es-Sidìstani: �Sunen Ebu-Davud�, Daru ihjait-turasil-arebi,Bejrut.Ebu-Fida Ismail ibn Kesir: �Tefsirul-Kur'anil-azim�, Ed-Darul-masrijje El-Lubnanijje, prvoizdanje, 1988.god.Dr. Muhammed Ne'im Jasin: �El-Iman - erkanuhu, hakikatuhu nevakiduhu�, Biblioteka �Et-Takva�, Zenica 1995, god. Preveo sa arapskog dr. Zuhdija Adilovi}.Es-Sejjid Sabik: �El-akaid el-islamijje�, Darul-kitabil-arebi, Egipat, prvo izdanje, 1964. god.Dr. Omer El-E{kar: �Er-Rusulu ver-risalat�, Mektebetul-felah, Kuvajt, tre}e izdanje, 1985.god.Dr. Muhammed Ne'im Jasin: �El-Iman, erkanuhu, hakikatuhu nevakiduhu�, Amman,1985.god.

Islamsko znanje 169

Safijjurrahman el-Mubarekfuri: �Zape~a}eni dènetski napitak�, Izdava~�Odred El-Mudàhid�, prevela sa arapskog Subhija Hadìmejli}-Skenderovi}

Dr. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a: �Iz ivota ashaba� Izdava~ �Organizacija aktivne islamskeomladine�, Zenica 1997. god. S arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{kaDr. Muhammed Revvas Kal'adì i dr. Sadik Kunejbi �Mu'dèmul-lugatil fukaha', Izdava~�Daru Nefais�, Amman, 1988 god.Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani �El-Akide el-Islamijje�, Darul-Kalem--Damask, {esto izdanje, 1992. god.El-Imam Malik ibn Enes: �El-Muvetta�, Daru ihjait-turasil-arebi, 1988.god.Ebu-Isa Muhammed Ibn isa et-Tirmizi: �Sunen Et-Tirmizi�, Daru ihjait-turasil-arebi,Dr. Fuad Sedi} �Mali predznaci Sudnjeg dana.� Izdata u Ammanu, 1995.god.Muhammed Fuad Abdul-Baki u �El-Lu'lu' vel merdàn fima ittefeka alejhi{-{ejhan�,Darur-rejjan litturas.Dr. Vehbet ez-Zuhajli: �Et-Tefsirul-munir�, prvo izdanje 1991.god. Izdava~ �Darul-fikr� Dam-ask.Ebul-Kasim Sulejman ibn Ahmed et-Taberani u �El-Mu'dèmul-kebir�, drugo izdanje,1984.god. Mektebetuz-zehra El-hadise, Mosal.Muhammed Hattab es-Subki: �Ed-Dinul-halis�, Mektebetul-medeni, tre}e izdanje, 1964. god.Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: �Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi�, Darul-kitabil-arebi, Bejrut.Ibn-Madè: �Sunen Ibn Madè�, Daru ihjait-turasil-arebi, 1975.god.Ebu-Abdillah ibn Muhammed ibn Bettah el-Askeri: �El-Ibane 'an {eriatil-firekin-nadìjeh vemudànebetul-firekil-mezmumeh�, Darur-rajeh, Rijad, 1988.god.Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: �El-Dàmi'u li ahkamil-Kur'an�, Muessetul El-HatibEbu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibn Muhammed ibn Abdil-Berr �Et-Temhid lima fil-Muvettaiminel-me'ani vel-esanid�, {tampano 1979.god.Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan el-Adùri: �E{-[eri'a�, izdava~ �Ensaru SunneMuhammedijje�, 1950. god.Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: �El-I'tikad ala mezhebisselef Ehlis-sunneti vel-dèma'ati�, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut, prvo izdanje 1984.god. [emsuddin ez-Zehebi: �Kitab El-Kebair� - Darul-Masrijje El-Lubnanijje, Kairo, drugo izdanje,1988. god.Es-Sefarini: �Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar el-eserijje li {erhi Ed-durre el--

170 Islamsko znanje

medijje fi akdil-firkatil-merdijje�, drugo izdanje 1982.god, Muessetul-hafikin, Damask.Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi: �Tarihu Bagdad ev medinetusselam�,Darul-i'lam ed-duveli, Kairo 1992.god.Muhammed ibn Abdil-Vehhab: �Usulul-iman�, Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib.Ebul-E'ala el-Mevdudi: �Mebadi'ul-islam�, drugo izdanje, 1957.god. Mektebet {ebabil-muslim,Damask.Med`duddin Ebus-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibnul-Esir el-Dèreri: �En-Nihaje figaribil-hadis vel-eser�.Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebu-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi: �Et-Tezkire fi ahvalil-mevta ve umuril-ahire�, Darul-fikr, Bejrut.

FIKHFIKHFIKHFIKHFIKH

DEFINICIJA FIKHADEFINICIJA FIKHADEFINICIJA FIKHADEFINICIJA FIKHADEFINICIJA FIKHAI PODJELA NJEGOVIH PROPISAI PODJELA NJEGOVIH PROPISAI PODJELA NJEGOVIH PROPISAI PODJELA NJEGOVIH PROPISAI PODJELA NJEGOVIH PROPISA

Fikh je nauka koja prou~ava islamsko zakonodavstvo, proiza{lo iz Objave koja jedostavljena posljednjem Allahovom poslaniku Muhammedu. Ta nauka ocjenjuje sve postupkepunoljetnih ljudi sa {erijatskog gledi{ta i odre|uje da li se neko djelo, po vjerskim propisima,mora ili ne mora, smije ili ne smije ~initi, je li ga slobodno ~initi, ili je neko djelo pohvalno iliru`no raditi.520

Fikhski propisi dijele se na:1) fard - to je ono {to je Allah strogo i jasno naredio, i za ~ije se izvr{enje zasluùje

nagrada, a za neizvr{enje kazna. Fard se dijeli na:fardi-ajn - to su strogo nare|ene radnje svakom {erijatski punoljetnom muslimanu i

muslimanki li~no, kao {to je npr. pet dnevnih namaza;fardi-kifaje jesu radnje koje su obavezni izvr{avati neki me|u muslimanima, i ako jedan

broj obaveznika tu du`nost izvr{i, sa drugih je skinuta odgovornost. Ali ako to niko ne izvr{i,svi }e biti grje{ni. Primjer za fardi kifaje jeste dènaza-namaz;

2) vadìb su radnje koje je Allah, d`.{., naredio da se ~ine, ali manje strogom ili manjejasnom naredbom nego {to je farz, za ~ije se izvr{enje zasluùje nagrada, a za neizvr{enjekazna; kao {to je sadekatul-fitr521;

3) sunnet ili mendub su djela koja je Resulullah radio i preporu~ivao da se rade i za ~ijese izvr{enje zasluùje nagrada, a za izostavljanje nema kazne522, osim kad se u cijelostisvjesno zanemari. Sunneta imamo dvije vrste:

a) - muekkede (pritvr|eni), a to su djela koja je Poslanik redovno radio, te bismo zbogtoga i mi trebali da ih radimo; kao {to je sabahski, podnevski ak{amski i jacijski sunnetposlije farza te podnevski prije farza;

b) - gajru muekkede (nepritvr|eni), a to su djela koja je Poslanik ponekad izostavljao,kao {to je ikindijski sunnet523;

4) mubah su djela koja nisu ni nare|ena ni zabranjena i ~ijim se radom ne zasluùjunagrada niti kazna; kao {to je jelo, pi}e, hodanje itd. Me|utim, ako se ovakva dijela ~ine sa

174 Islamsko znanje

lijepim nijjetom, zasluìt }e se nagrada. Naprimjer, ako ~ovjek hoda sa nijjetom da ide udàmiju, onda }e imati nagradu za svaki u~injeni korak, a ako se uputio na mjesta gdje }e~initi grijehe, to hodanje postaje zabranjenim;

5) mekruh su radnje koje je poku|eno ~initi. Dijeli se na dvije vrste:- mekruh tahrimen, a to je ono {to je zabranjeno raditi i ~iji po~initelj zasluùje kaznu, ali

njegova zabrana nije jasna kao kod harama; kao {to je slu~aj sa prosidbom djevojke koja jeve} zaru~ena;

- mekruh tenzihen jeste ono {to je ru`no i poku|eno raditi, i ~ija radnja se ne ka`njava,kao npr: jedenje lijevom rukom524;

6) haram su djela koja je Allah, d`.{., strogo zabranio, i ~iji po~initelj zasluùje kaznu. Tuspada zinaluk (blud), pijenje alkohola, kockanje, la`, potvora, ubistvo, itd.

PODJELA FIKHAPODJELA FIKHAPODJELA FIKHAPODJELA FIKHAPODJELA FIKHA

Islamski u~enjaci podijelili su fikh na {est dijelova.PRVI DIO: ibadat (obredoslovlje)Ovaj dio reguli{e vezu izme|u ~ovjeka i njegovog Stvoritelja, te ~ovjekovo ispravno

iskazivanje pokornosti Allahu, d`.{., odaju}i Mu na taj na~in svoje priznanje kao Gospodaru,Koji je jedini zasluàn i Kome jedino dolikuje da bude oboàvan.

DRUGI DIO: muamelat (me|usobni postupci ljudi)Ovaj dio ure|uje odnose ljudi, jednih prema drugima, u svakodnevnom ìvotu, u {to

spada kupoprodaja, poklon, oporuka, iznajmljivanje, udruìvanje i svaki drugi imovinskikontakti.

TRE]I DIO: munakehat (bra~no pravo)Ovaj dio reguli{e odnose izme|u muà i ene u toku ivota i nakon smrti, a obuhvata

sklapanje braka, razvod, iddet �~ekanje� (pri~ek) nakon razvoda ili nakon smrti muà,nasljedstvo, oporuku, ustanovljavanje porijekla, podizanje potomstva i druga prava i du`nostibra~nih drugova.

ÊTVRTI DIO: ukubat (kazneno pravo)Ovaj dio defini{e granice prestupa i prekr{aja te odre|uje njihov stupanj i propisuje

kazne i popravne mjere, odre|uje iskupljenje za pojedine prestupe.PETI DIO: murafeat (tuìla{tvo)Ovaj dio obuhvata propise koji se odnose na pokretanje optu`nice i parni~enje me|u

ljudima do kojih dolazi u svakodnevnom ivotu, u {ta spada odre|ivanje svojstva sudije,vo|enje postupka, podizanje i pobijanje optu`be, zakletve, svjedoci i drugi poslovi koji pratesudstvo.

Islamsko znanje 175

[ESTI DIO: vojni pohodiOvaj dio obuhvata definiciju islamskih i neislamskih zemalja, ure|ivanje odnosa izme|u

jednih i drugih, vrste me|usobnih ugovora, odre|ivanje glavarine, progla{avanje rata i mira,propise o borbi (dìhadu), ratnom plijenu i dr.525

Iz navedene podjele fikha moè se vidjeti da islam nije religija koja se bavi samo obredima,kako, naàlost, neki misle, a {to je plod njihovog poistovje}ivanja islama sa drugim, iskrivljenimvjerama, nego je to jedna sveobuhvatna, uravnoteèna vjera, koja se bavi ~ovjekovomstvarno{}u i rje{ava njegove svakodnevne probleme i pitanja, te garantuje uspjeh i napredakdru{tvu koje je primjenjuje.

MEZHEBIMEZHEBIMEZHEBIMEZHEBIMEZHEBI

Mezheb je put ili pravac kojim je neki mud`tehid i{ao rje{avaju}i pitanja iz fikha; odnosno,to je na~in na koji je odre|eni mud`tehid526 uzimao propise iz izvora fikha (Kur'an, sunnet,id`ma527, kijas528, i dr.)

Danas kod nas, sunnijskih muslimana, postoje ~etiri ra{irena i priznata mezheba koji sunazvani po istaknutim pravnicima koji su ~inili id`tihad, nau~nom metodologijom rje{avalipravna pitanja i kao takvi stekli sljedbenike koji su slijedili i {irili njihovo u~enje.

1. Hanefijski mezheb dobio je ime po imamu Ebu-Hanifi, Allah mu se smilovao. Rodio seu Kufi 80-te, a umro u Bagdadu 150-te godine po Hid`ri. Ovaj je mezheb pro{iren u Bosni iuop}e na Balkanu, zatim u Turskoj, Afganistanu, Pakistanu i kod muslimana novooslobo|enihnekada{njih ruskih republika, a ima ga i u arapskom svijetu u podru~ju [ama.

2. Malikijski mezheb dobio je ime po imamu Maliku, Allah mu se smilovao. Rodio se uMedini 93-}e, a umro 179-te godine po Hid`ri. Sakupio je poznatu zbirku hadisa �Muvetta�.Ovaj mezheb je dosta pro{iren u afri~kim zemljama.

3. [afijski mezheb dobio je ime po imamu [afiji, Allah mu se smilovao. Ro|en je u Gazzi(Palestina) 150-te, a umro u Misiru (Egiptu) 204-te godine po Hid`ri. Ovaj je mezheb veomapro{iren u arapskom svijetu.

4. Hanbelijski mezheb dobio je ime po imamu Ahmedu ibn Hanbelu, Allah mu se smilovao.Ro|en je u Bagdadu 164-te, a umro 241-te godine po Hid`ri. Sabrao je poznatu hadiskuzbirku �Musned� Ovaj mezheb je ra{iren u Saudijskoj Arabiji i jo{ nekim arapskim zemljama.

[to se ti~e ova ~etiri mezheba (islamske pravne {kole), moramo znati da su sva ~etiripriznata me|u ulemom i utemeljena na islamskim principima i izvorima. Oni koriste nau~numetodologiju dokazivanja i crpe dokaze iz Kur'ana i sunneta kao dva glavna izvora [erijata.Razlozi koji su doveli do pojedinih razilaènja me|u ulemom su objektivne prirode. Oni sujezi~ke (lingvisti~ke) prirode ili su rezultat razilaènja oko hadisa i pravne metodologije.

176 Islamsko znanje

Prema tome, ni u kom slu~aju ne smijemo napadati one koji za ono {to rade imaju valjandokaz kao {to je dizanje ruku u namazu, izgovaranje naglas amin, nakon {to imam prou~iFatihu naglas, jer su to postupci utemeljeni na sunnetu Allahovog Poslanika, a ne po ne~ijemnaho|enju. Postoje}e razlike trebaju biti podsticaj svima nama da jo{ vi{e prou~avamoislam i upoznajemo se sa njegovim vrijednostima, a ne smijemo nikako zbog toga {iritinetrpeljivost i razdor me|u muslimanima. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~nojmetodologiji ne smiju smetati muslimanu. Svi su muslimani du`ni boriti se protiv novotarijakoji nemaju utemeljenja u izvorima [erijata.

PRPRPRPRPRVO POGLAVO POGLAVO POGLAVO POGLAVO POGLAVLJEVLJEVLJEVLJEVLJE

ÎSTO]A ÎSTO]A ÎSTO]A ÎSTO]A ÎSTO]A

VODA I NJENE VRSTEVODA I NJENE VRSTEVODA I NJENE VRSTEVODA I NJENE VRSTEVODA I NJENE VRSTE

Ima vi{e vrsta voda:- ~ista i ~iste}a - to je ona voda koja je sama po sebi ~ista i kojom se postiè ~isto}a, bez

obzira da li se radi o morskoj vodi, ki{nici, snijegu ili izvorskoj vodi. U ovu vrstu ra~una sei ona voda koja je izmijenjena zbog dugog stajanja, ili zbog mije{anja sa ne~im {to je ~isto ane moè se odvojiti od vode, poput li{}a ili zemlje;

- ~ista ali ne i ~iste}a - njome se ne moè posti}i ~i{}enje. To je teku}ina za koju se nemoè re}i da je voda. Tu spada sir}e, ruìna voda i druge te~nosti, kao i voda koja jepromijenila svoje svojstvo ne~im {to se moè odvojiti od nje (npr. sapun ili {afran).

[to se ti~e vode u koju upadne ne~ist, ona prestaje biti ~ista i ~iste}a ako promijeni jednood tri svojstva: boju, okus ili miris;

Su'r je voda koja ostane u posudi nakon pijenja. ovje~iji su'r, kao i su'r ivotinja ~ije semeso jede, ~ist je i ~iste}i. Su'r psa ili svinje je ne~ist.

[to se ti~e su'ra ma~ke, ptica grabljivica, i sl., takvom se vodom moè abdestiti, iako jebolje da upotrijebimo ~istu vodu ako je imamo.

VRSTE NEÎSTO]A VRSTE NEÎSTO]A VRSTE NEÎSTO]A VRSTE NEÎSTO]A VRSTE NEÎSTO]A

1. Strv-mrljina - tu spada sve {to ugine (bez {erijatskog klanja), osim ribe i skakavca.529

Ako ivotinja bez gubitka krvi upadne u vodu i ugine, to ne}e uticati na njenu ~isto}u,pod uvjetom da voda ne promijeni neko od svojih svojstava. Koà mrljine postaje ~ista{tavljenjem.

178 Islamsko znanje

2. Krv, svejedno da li se radi o krvi koja isti~e, ili krvi hajza i nifasa. Krv buha i njimasli~nih ivotinjica ne smeta.

3. Gnoj, ono {to se povrati, izmet i mokra}a.4. @ivotinjski izmet.5. Pas i svinja su ne~isti. Posudu iz koje pas ne{to pojede ili popije treba oprati sedam

puta i to prvi put se pere zemljom ili ~vrstim sredstvima za pranje kao vim i sl.6. Vedijj - vrsta sluzave teku}ina koja ponekad izlazi poslije napornog mokrenja (sekret

prostate).7. Mezijj - sluzava teku}ina koja izlazi prilikom nadraàja, kod mu{karca i ene, s tim {to

kod ene izlazi vi{e. [to se ti~e sperme ona se, ako je u teku}em stanju, mora oprati, a akose osu{i, onda se moè samo dobro istrti.

Î[]ENJE POSLIJE VELIKE I MALE NU@DEÎ[]ENJE POSLIJE VELIKE I MALE NU@DEÎ[]ENJE POSLIJE VELIKE I MALE NU@DEÎ[]ENJE POSLIJE VELIKE I MALE NU@DEÎ[]ENJE POSLIJE VELIKE I MALE NU@DE

Kada ~ovjek obavi veliku ili malu nu`du, duàn je o~istiti mjesto odakle je ne~isto}aiza{la. Najbolje je taj dio oprati vodom. Ukoliko nema vode, onda kamenom ili ne~im sli~nim~ime se moè ostraniti ne~ist. Prilikom obavljanja nu`de treba se pridràvati slijede}ihpravila - adaba:

1. kada se po|e u nu`nik, ne smije se nositi sa sobom ni{ta na ~emu ima napisano nekoAllahovo ime ili ajet iz Kur'ana;

2. prou~iti euzu i bismillu prije ulaska u nu`nik, ili prije skidanja odje}e kada se nu`da vr{ina otvorenom prostoru, tako {to }e se re}i:

�Bismillahi, Allahumme inni euzu bike minel-hubusi vel-habaisi.� (�Allahu za{titi me odsvih ne~isto}a i zlih dìna�);

3. treba {utjeti prilikom obavljanja nu`de i ne govoriti ni{ta osim u slu~aju da se ne{tomora progovoriti;

4. po{tovati pravac Kabe tako {to joj se ne}e okretati ni sprijeda ni otraga, nego }e seokrenuti tako da mu ona bude s desne ili lijeve strane, osim u slu~aju kad je zaklonjen odKabe ne~im u neposrednoj blizini, kao {to je zid i sl.;

5. ne obavljati nu`du u ivotinjsku jazbinu zbog mogu}nosti da u njoj budu ivotinje ilidruga bi}a koja bi mu nanijela zlo i koje }e uznemiriti bez razloga;

6. ne obavljati nu`du po putevima kojima prolaze ljudi i gdje ljudi odsjedaju i pri~aju;7. bez nu`de ne mokriti stoje}i530, jer to odudara od dostojanstva, a postoji i mogu}nost

prskanja mokra}om;8. ne mokriti na mjestu gdje se kupa, niti u staja}u ili teku}u vodu, niti na kabur, niti u

dàmiji, pa makar to bilo i u kakvu posudu;

Islamsko znanje 179

9. u nu`nik ulaziti lijevom nogom, a iz njega izlaziti desnom, i prilikom izlaska izgovoritirije~i �gufraneke�531. (�Traìm oprost od Tebe�);

10. ne ~istiti se sasu{enim ìvotinjskim izmetom i kostima, (jer je to hrana dìnamuslimana). Poslije obavljenog brisanja ili pranja treba dobro oprati ruke sapunom.

ABDESTABDESTABDESTABDESTABDEST

Uzvi{eni Allah je rekao: �O vjernici, kada ho}ete da namaz obavite, lica svoja iruke svoje do iza lakata operite - a dio glava svojih potarite - i noge svoje do iza~lanaka (operite).� 532

Ruknovi abdesta, tj. sastavni dijelovi abdesta bez kojih nam abdest nije valjan jesu:1. nijjet, odluka da }e se uzeti abdest533;2. pranje lica vr{i se odakle je kosa nikla, pa do pod bradu uzdu` i od uha do uha u {irinu,

i to onaj koji nema bradu, a ako je ima, pere dio lica na kome nema brade (dok }e kroz bradupro}i mokrim prstima, a ne}e je prati kada uzima abdest);

3. pranje ruku do iza laktova;4. potiranje glave. Bolje je potrati cijelu glavu. �Prenosi se od Abdullah ibn Zejda da je

Poslanik, s.a.v.s., rukom potrao glavu sprijeda ka unazad i odzada ka naprijed. Po~eo je odprednjeg dijela glave skroz do zatiljka, a potom ih je vratio (ruke) na mjesto sa kojeg je po~eopotiranje�534;

5. pranje nogu do iza ~lanaka.535

SUNNETI ABDESTSUNNETI ABDESTSUNNETI ABDESTSUNNETI ABDESTSUNNETI ABDESTAAAAA

To su radnje od kojih ne zavisi valjanost abdesta, ali ih trebamo obaviti jer ih je Poslanik,s.a.v.s., radio, a i nagrada je obe}ana za njihovo ~injenje:

1. u~enje bismille na po~etku;2. pranje zuba misvakom. Misvak je drvce kojim se ~iste zubi. Najbolji je onaj izra|en od

eraka koji se donosi iz Hidàza jer on u~vr{}uje desni i odstranjuje zubne bolesti, a to zato{to u sebi ima poseban koristan sastojak. Ako nema misvaka, zubi }e se oprati ~etkicom,ili bar prstom protrljati. Upotreba misvaka se preporu~uje i pred obavljanje namaza, predu~enje Kur'ana, nakon bu|enja iz sna i prilikom promjene zadaha u ustima;

3. pranje ruku do iza {aka tri puta na po~etku abdesta;4. izapiranje usta tri puta;5. izapiranje nosa tri puta;

180 Islamsko znanje

6. provu}i, prste kroz bradu;7. trljanje izme|u prstiju pri pranju ruku i nogu;8. pranje svakog dijela tijela po tri puta, osim potiranja glave (jedanput);9. po~injanje od desne strane prilikom pranja ruku i nogu;10. trljanje rukom prilikom pranja;11. uzastopnost, to jest da se uzimanje abdesta ne prekida nekim poslom;12. potiranje u{iju nakon potiranja glave i to unutra{njosti u{iju kaìprstima, sa vanjske

strane pal~evima. Potiranje u{iju obavlja se jedanput bez uzimanja nove vode, jer je Resulullah,s.a.v.s., potirao glavu i u{i jedanput.536

[to se ti~e potiranja vrata, ne postoji ni jedan vjerodostojan hadis da je to Poslanik,s.a.v.s., radio, pa zato ulema ne smatra da je to sunnnet. Dodu{e u nekim mezhebima kaèse da je to od lijepih stvari prilikom abdesta. Ako potraìmo hadise o pranju vrata, na}i }emodva slaba. Prvi prenosi imam Ahmed u kojem se kaè da je Poslanik, s.a.v.s., potrao glavutoliko da je dostigao prostor izme|u u{iju na zadnjem dijelu glave i dio vrata ispod toga. aki ako bi se prihvatio ovaj hadis, ne vidimo da vrat treba potirati posebno, nego je to samo ucilju upotpunjavanja potiranja glave. U drugom se kaè: �Potiranje vrata je osiguranje odokova.� Me|utim, Nevevi za ovaj hadis kaè da je mevdu' (laàn), a neka ulema kaè da jedaif537;

13) voditi ra~una o umjerenosti prilikom tro{enja vode, tako da se ne pretjeruje priupotrebi vode;

14) u~enje dove poslije abdesta538;15) potrati cijelu glavu.

MEKRUHI ABDESTMEKRUHI ABDESTMEKRUHI ABDESTMEKRUHI ABDESTMEKRUHI ABDESTAAAAA

1. Pretjerano vodu prosipati ili je previ{e ~uvati.2. Pljuskati vodu po licu ili drugim dijelovima tijela.3. Sluìti se ne~ijom pomo}i bez potrebe za tim.4. Uzimati abdest na prljavom mjestu.5. Za onoga ko posti, mekruh je pretjerivati u izapiranju usta i nosa, jer moè do}i do

gutanja vode.

Islamsko znanje 181

ONO [TONO [TONO [TONO [TONO [TO KVO KVO KVO KVO KVARI ABDESTARI ABDESTARI ABDESTARI ABDESTARI ABDEST

1. Sve {to iza|e na prirodne otvore (prednji i zadnji): mokra}a, izmet, vjetar, sperma,vedijj i mezij.539 Ako se posumnja u pu{tanje vjetra, to ne uti~e na valjanost abdesta, osim uslu~aju da se ~uje zvuk ili osjeti neugodan miris, tj. da se bude siguran u to.

2. Duboki san pri kojem je ~ovjek u leè}em poloàju, ili je naslonjen na ne{to, pa ako bise to uklonilo, pao bi. Zna~i misli se na to da je ~ovjek potpuno zaspao i da postoji mogu}nostda ispusti vjetar.

3. Gubljenje svijesti, bez obzira da li se radilo o ludilu, padanju u nesvijest, pijanstvu, iligubljenju svijesti zbog upotrebe kakvih lijekova.

4. Neki u~enjaci, me|u kojima i imam Ebu-Hanife, rahimehullah, rekli su da se abdestkvari ako pote~e krv, gnoj ili sukrvica, te ako se povrati punim ustima.540

[to se ti~e dodira spolnog organa, po hanefijskom mezhebu to ne kvari abdest,ali jebolje to izbjegavati, jer su neki alimi, kao {to je imam [afija rekli da to kvari abdest.

[to se ti~e dodira enskog tijela to ne kvari abdest, osim ako bi se dodirnulo sa stra{}u,jer postoje hadisi u kojima stoji da je Poslanik, s.a.v.s., poljubio jednu od svojih ena, te jezatim klanjao a da nije uzimao abdest.541 U drugom hadisu se spominje da bi Poslanik,s.a.v.s., prije nego bi klanjao vitr-namaz, nogom dodirnuo Ai{u koja je leàla ispred njegaispruèna poput mrtvaca.542 (En-Nesai).

Onaj ko uzme abdest, pa kasnije posumnja da li ga je izgubio ili ne, smatra se da ga ima,jer je fikhsko pravilo: �Sumnja ne uti~e na uvjerenje� (ne kvari ga). Me|utim, ako sumnja dali je uop}e uzeo abdest, ra~una se da nije pod abdestom.

KADAKADAKADAKADAKADA JE OBA JE OBA JE OBA JE OBA JE OBAVEZNOVEZNOVEZNOVEZNOVEZNOUZIMANJE ABDESTUZIMANJE ABDESTUZIMANJE ABDESTUZIMANJE ABDESTUZIMANJE ABDESTAAAAA I [T I [T I [T I [T I [TAAAAA JE JE JE JE JE

ZABRANJENO RADITI BEZ ABDESTZABRANJENO RADITI BEZ ABDESTZABRANJENO RADITI BEZ ABDESTZABRANJENO RADITI BEZ ABDESTZABRANJENO RADITI BEZ ABDESTAAAAA

1. Obavljanje namaza, bez obzira da li je u pitanju farz-namaz ili nafila � dobrovoljninamaz.

2. Tavaf - obilaènje oko Kabe.3. Neki u~enjaci smatraju da nije dozvoljeno dodirivanje mushafa bez abdesta.543

Bilo bi lijepo da se uzme abdest prije spavanja, zatim kada je ~ovjek dùnup544 pa ho}e

182 Islamsko znanje

da jede, pije ili ponovo op}i; prije kupanja; radi u~enja ezana i radi u~enja ne~eg iz Kur'ana.Na kraju da napomenemo jo{ jednu bitnu stvar; a to je da se na dijelovima tijela koji se

moraju oprati prilikom abdesta, ne smije na}i ni{ta {to spre~ava dodir s vodom, kao {to jelak na noktima. U tom slu~aju abdest ne}e biti ispravan.

PRIRODNA OBILJE@JA U ISLAMUPRIRODNA OBILJE@JA U ISLAMUPRIRODNA OBILJE@JA U ISLAMUPRIRODNA OBILJE@JA U ISLAMUPRIRODNA OBILJE@JA U ISLAMU

1. Simbol islama, a i praksa ranijih poslanika, jeste obrezivanje ili sune}enje. Preporu~ujese da se ta du`nost obavi sedam dana nakon ro|enja. Svrha obrezivanja je vi{estruka: dase ne skuplja prljav{tina na koìci, da ~ovjek bude u mogu}nosti dobro iscijediti mokra}unakon mokrenja, da ne umanjuje nadraàj prilikom spolnog op}enja, itd.

2. Uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta i ispod pazuha moè se u~initi brijanjem ili {i{anjem,a obrezivanje nokata preporu~uje se svake sedmice.

3. Pu{tanje brade zahtijeva bujnost, {to zna~i da se ne smije toliko kratiti da izgleda kaoda je obrijana, a moè se skratiti da ne prelazi duìnu {ake.545

4. [to se ti~e kose na glavi, dozvoljeno ju je brijati, ali je mekruh brijati dio glave, a dioizostavljati. Pohvalno je odgoditi brijanje kose do hadà, ili umre, ako }e se to uskoro obaviti.

5. Pohvalno je mirisati se mo{usom ili nekim drugim mirisom koji je prijatan. Sve ovo jeResulullah, praktikovao i nare|ivao da se praktikuje.

MESH PO OBU]IMESH PO OBU]IMESH PO OBU]IMESH PO OBU]IMESH PO OBU]I546546546546546

Umjesto pranja nogu kod abdesta, dozvoljeno je uzeti mesh po obu}i547, to jest potratimokrom rukom po njoj. To je propisano kao olak{ica ljudima, posebno kada su na putu zimi,kada je hladno. arape koje ne spadaju s nogu i nisu providne mogu se tako|er potirati.

Uslovi za valjanost mesha po obu}i:1) da se obu~e kad osoba ima abdest;2) da bude ~ista i da pokriva noge do iza ~lanaka;3) da je mogu}e u njoj hodati;4) da nije pocijepana koliko tri mala no`na prsta;5) da sama stoji na nogama.Mesh se uzima s gornje strane obu}e, potiru}i od prsta prema zglobu, i to samo jedanput.

Vrijeme vaènja mesha je jedan dan i no} za onog ko je kod ku}e, a tri dana i tri no}i zaputnika. Po~etak je ra~unanja od momenta gubljenja abdesta, nakon {to ju je osoba ve}obukla, a ne od momenta njihovog obla~enja.

Islamsko znanje 183

Mesh prestaje vaìti, te se obu}a mora skinuti, a noge prilikom abdesta oprati, u slijede}imslu~ajevima:

1. istek roka vaènja;2. ako se postane dùnup;3. ako se obu}a skine sa jedne ili obje noge;4. ako cijepanjem obu}e do|e do pojave noge koliko tri no`na prsta, ili vi{e od toga.

MESH PO ZAMESH PO ZAMESH PO ZAMESH PO ZAMESH PO ZAVOJIMAVOJIMAVOJIMAVOJIMAVOJIMA ILI GIPSU ILI GIPSU ILI GIPSU ILI GIPSU ILI GIPSU548548548548548

Ako ozlijedimo neki dio tijela koji se pere pri uzimanju abdesta, pa smo na taj dio tijelastavili zavoj ili gips, onda, umjesto pranja, moèmo mesh u~initi po zavoju ako ne smijemotaj dio prati niti po njemu direktno mesh ~initi. Mesh po zavoju ima istu vrijednost kao i pranjetog dijela tijela, nije ograni~en vremenski, ne mora se biti sa abdestom kad se zavoji povijaju;vrijednost njegova se ne gubi time {to je zavoj spao ili se odmotao, osim ako je rana zaraslapa su zavoji postali nepotrebni.

G U S U LG U S U LG U S U LG U S U LG U S U L - KUP - KUP - KUP - KUP - KUPANJEANJEANJEANJEANJE

Kada kupanje postaje obavezno?1. Nakon izlaska sjemene te~nosti u mlazu i sa stra{}u, u snu ili na javi, kod mu{karca

ili kod ene. Ako sperma iza|e bez nadraàja, zbog bolesti npr. onda nije obavezno kupanje.Ako se ne{to sanja, ali se na odje}i ne primijeti trag sperme, nije se du`no kupati. Kada seprobudi iz sna i osjeti vla`nost na odje}i, a ne sje}a se sna, ako se ustanovi da se radi ospermi, obavezno se okupati.

2. Poslije spolnog odnosa, (to jest, dodirivanja dva spolna organa), makar i ne do{lo doizlu~ivanja sperme, obavezni su se okupati i mu{ko i ensko.

3. Nakon prestanka hajza i nifasa.4. Nakon smrti. Svi se slaù da je obavezno okupati mrtvaca, osim {ehida koji pogine na

bojnom polju. [ehid se ukopava bez kupanja (gusula) u odje}i u kojoj je poginuo.5. Neki u~enjaci kaù da je nevjernik duàn okupati se kada se vrati u islam, {to

dokazuju hadisom koji se prenosi od Kajsa ibn Asima da je primio islam, pa mu je Poslanik,s.a.v.s., naredio da se okupa vodom i lovorom.549 U tom smislu postoji i hadis Sumame.550

Me|utim, jedan dio u~enjaka kaè da je nevjernik duàn da se okupa samo ako je biodùnup, a ako nije, onda mu je lijepo da se okupa. To dokazuje time {to je Allahov Poslanik,s.a.v.s., nekima rekao da se okupaju, a nekima nije. To ukazuje na to da kupanje u tom

184 Islamsko znanje

slu~aju nije farz, jer bi, ako je farz, Poslanik, s.a.v.s., svima naredio da se okupaju. Na krajuzaklju~ujemo da je, za svaki slu~aj, bolje da se nevjernik okupa kad se vrati islamu.

NAÎN UZIMANJA GUSULA:- oprati ruke tri puta;- zatim oprati stidna mjesta;- potom uzeti abdest kao {to se uzima za namaz, s tim {to se pranje nogu odga|a do

zavr{etka gusula;- potom oprati glavu tri puta uz rastavljanje kose;- a onda vodom oprati cijelo tijelo, peru}i prvo desnu stranu, obra}aju}i pa`nju da se

opere ispod pazuha, zatim unutra{njost u{iju, pupak i no`ni prsti, kao {to je praktikovaoResulullah, s.a.v.s.

[to se ti~e ène, ona }e gusul obaviti kao mu{karac, s tim {to nije du`na rasplitatipletenice, ali voda mora doprijeti do korijena kose, jer se prilikom gusula cijelo tijelo morapokvasiti.

Ukoliko se ena kupa nakon hajza ili nifasa, preporu~uje se rasplitanje pletenice.

Kada je preporu~eno okupati se?551

1. Kupanje petkom i to u vremenu od pojave zore do dùma-namaza, a najbolje bi bilopred sam odlazak na dùmu.

2. Kupanje na Ramazanski i Kurban-bajram.3. Kupanje nakon opremanja mrtvaca.4. Kupanje pred obla~enje ihrama za had` ili umru.5. Svi u~enjaci preporu~uju kupanje pred ulazak u Meku, iako za izostavljanje toga

kupanja ne predvi|aju fidju (iskupnina za u~injeni prekr{aj), a ve}ina ih smatra da seumjesto kupanja moè uzeti abdest.

6. Mendub je okupati se pred polazak na Arefat.7. Nakon {to ~ovjek do|e sebi poslije padanja u nesvijest.

[ta je zabranjeno da ~ini osoba koja je neokupana (dùnup)?1. Klanjati ili ~initi sed`dei-tilavet.552

2. initi tavaf (obilazak) oko Kabe, jer se tavaf smatra ibadetom.553

3. Doticati Kur'an.4. U~iti ne{to iz Kur'ana, osim sa ciljem da se prou~i neka kur'anska dova.554 [to se ti~e

samog gledanja u Kur'an bez u~enja i dodirivanja to je dùnupu dozvoljeno.5. Boraviti u dàmiji. Dozvoljeno je pro}i kroz dàmiju ukoliko postoji potreba za tim.

Islamsko znanje 185

T E J E M M U MT E J E M M U MT E J E M M U MT E J E M M U MT E J E M M U M

Tejemmum zna~i: rukama dota}i ~istu zemlju, zemljane tvari ili prah i njima potrati lice iruke. Tejemmum zamjenjuje abdest i gusul kad je nemogu}e njih uzeti.

Tejemmum se moè uzeti zbog slijede}ih razloga:1. ako se ne na|e voda, ili se na|e koli~ina koja je nedovoljna za ~i{}enje ili je potrebna

za pi}e;2. kada je ~ovjek bolestan ili ranjen, pa se boji da }e mu se upotrebom vode pogor{ati

bolest ili oteàti proces izlje~enja, pod uvjetom da bude siguran u to na osnovu vlastitogiskustva ili izjave pouzdanog lije~nika muslimana;

3. ako voda bude toliko hladna, pa se boji da }e mu nauditi ako je upotrebi;4. kada je voda u blizini, ali se ~ovjek boji za sebe, svoju ~ast, ili svoj imetak, ili izostajanje

saputnika ako ode po vodu;5. isto tako u slu~aju kada mu je potrebna voda za pi}e, ili pi}e nekom drugom, makar

i psu.

Na~in uzimanja tejemmumaPrvo se odlu~i da }e se uzeti tejemmum (nijjet) u srcu, potom se prou~i bismilla, a onda

se rukama dotakne ~ista zemlja te se potare lice. Potom se drugi put dotakne zemlja i potaruse {ake do iza laktova.

Sunnet je da se prilikom uzimanja tejemmuma s ruku otrese i opu{e pra{ina i da se netrlja lice rukama, ve} da se samo potare.

Jednim tejemmumom moè se klanjati vi{e farzova.[ta kvari tejemmum1 - Sve {to kvari abdest.2 - Dolazak vode za onog ko je nije imao.3 - Prestanak razloga za nemogu}nost upotrebe vode.Kada se neki namaz obavi tejemmumom, a potom do|e voda nakon {to je namaz

obavljen, nije obavezno ponavljati namaz, pa makar jo{ bilo vremena za njegovo ponovnoobavljanje. Ako voda do|e prije nego {to se zavr{i namaz, tejemmum }e se pokvariti pa jepotrebno ponovo uzeti abdest i klanjati.

186 Islamsko znanje

HAJZ I NIFHAJZ I NIFHAJZ I NIFHAJZ I NIFHAJZ I NIFASASASASAS

Hajz (menzis) je pojava krvi iz spolnog organa ène dok je zdrava, a koju nijeprouzrokovalo ra|anje djeteta.

Prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka hajz se ne pojavljuje prije napunjene devete godine, paako se ranije primijeti krv, to je zbog ne~eg drugog.

Boja krvi, koja se pojavljuje prilikom hajza, moè biti crna, crvena, uta ili negdje izme|ubijele i crne. Najmanje trajanje hajza nije ograni~eno, a za najduè trajanje neki kaù da jedeset dana, a po nekima i petnaest dana. Najduì period ~isto}e izme|u dva hajza nijeograni~en, a najkra}i je petnaest dana.

Nifas je pojava krvi koju je prouzrokovalo ra|anje djeteta. Najkra}i period nifasa nijeograni~en, a najduì moè biti ~etrdeset dana.555

[ta je zabranjeno ~initi u toku hajza i nifasa1. Zabranjeno je sve ono {to je zabranjeno i dùnupu (klanjati, ~initi tavaf oko Kabe,

doticati Kur'an, u~iti ne{to iz Kur'ana557a i ulaziti u dàmiju, osim u velikoj potrebi).2. Zabranjeno je eni postiti i klanjati s tim {to je obavezna napostiti one dane koje nije

postila u toku hajza ili nifasa, dok izostavljene namaze nije du`na naklanjavati, jer je Poslaniknaredio da se naposti propu{teni post, a nije naredio da se naklanjaju namazi.556

3. Zabranjeno je spolno op}iti sa enom koja ima hajz ili nifas, sve dok oni ne prestanui dok se ne okupa, jer Uzvi{eni je Allah rekao: �I pitaju te o mjese~nom pranju. Reci: 'To jeneugodnost'. Zato ne op}ite sa enama za vrijeme mjese~nog pranja i ne prilazite im dok sene okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite.�557

Dozvoljeno je dodirivanje ene u takvom stanju iznad pupka i ispod koljena.Kad prestanu hajz i nifas, ena }e se okupati i sve du`nosti normalno obavljati.

ISTIHAZAISTIHAZAISTIHAZAISTIHAZAISTIHAZA

Istihaza je izlazak krvi izvan uobi~ajenog perioda hajza (menstruacije) ili nifasa. Ako jeperiod hajza poznat prije istihaze, taj period }e se smatrati hajzom, a krvarenje izvan togaje istihaza.

@ena nije obavezna kupati se zbog istihaze da bi mogla klanjati u bilo koje doba, osimonda kad joj prestane hajz, ali je obavezna da uzima abdest za svaki namaz. Isto tako

Islamsko znanje 187

obavezna je da prije uzimanja abdesta opere svoj spolni organ i za{titi ga krpom ili vatom odizlaska ne~isto}e.

Istihaza je poput sahibi uzura (onoga koji ima neku ranu iz koje neprestano curi krv) iabdest za neki namaz se ne uzima prije nastupanja vakta toga namaza. Poznajemo istihazupo prestanku vremenskog perioda hajza kao i po boji krvi koja se razlikuje od krvi hajza.

Njenom muù je dozvoljeno op}enje sa njom. Ona se smatra ~istom, pa je obaveznaklanjati i postiti, a moè boraviti i u itikafu.

SAHIBI UZURSAHIBI UZURSAHIBI UZURSAHIBI UZURSAHIBI UZUR

Ko bude imao neki uzur (opravdanje), kao {to je: nemogu}nost drànja mokra}e,nekontrolisan izlazak vjetra ili istihazu, da bi bio ~ist za namaz, mora uraditi slijede}e stvari:

1. oprati mokra}u ili krv nakon nastupanja namaskog vremena;2. za{tititi se krpom koja }e sprije~iti odlijevanje krvi, ili zamotati spolni organ ne~im {to

}e sprije~iti mokra}u da uprlja tijelo i odje}u;3. kad nastupi namasko vrijeme, uzeti abdest za doti~ni namaz, a potom ne obra}ati

pa`nju ho}e li ne{to iste}i;4. s jednim abdestom se moè klanjati samo jedan farz-namaz i vi{e sunneta.Ako se desi da bude izme|u dva pojavljivanja, mokra}e ili krvi, toliko vremena da se

moè o~istiti, uzeti abdest i obaviti namaz, onda je sahibi uzur duàn u tom vremenu o~istitise i klanjati.

DRUGO POGLADRUGO POGLADRUGO POGLADRUGO POGLADRUGO POGLAVLJEVLJEVLJEVLJEVLJE

N A M A ZN A M A ZN A M A ZN A M A ZN A M A Z

DEFINICIJA I ZNAÂJ NAMAZADEFINICIJA I ZNAÂJ NAMAZADEFINICIJA I ZNAÂJ NAMAZADEFINICIJA I ZNAÂJ NAMAZADEFINICIJA I ZNAÂJ NAMAZA

Namaz je posebna vrsta ibadeta koji po~inje tekbirom a zavr{ava selamom. Namaz imaveoma zna~ajno mjesto u islamu. Kao {to ni jedna gra|evina ne moè opstojati bez temelja,tako ni islam ne moè opstojati bez namaza. To je prvi farz, poslije o~itovanja Allahove,d`.{., jedno}e i priznavanja Resulullaha ~ime je Uzvi{eni Allah obavezao ljude: �Prvo djeloza koje }e ljudi biti pitani na Sudnjem danu jeste namaz, pa ako on bude ispravan, ispravnasu i ostala djela, a ako bude neispravan, neispravna su i ostala djela�558, kaè Resulullah.Namaz je posljednja oporuka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u trenucima njegova rastanka sovim svijetom. Pa`nju namazu islam poklanja i u najteìm ìvotnim situacijama: bolesti,strahu, ratu i sl. �ûvajte namaze i srednji namaz. Klanjajte u ime Allaha, skru{enoi ponizno. Ako ste u strahu, onda ga obavljajte pje{ice ili ja{u}i.� 559

Punoljetni muslimani mu{karci nikako ne smiju propustiti namaz, bilo da su bolesni,zarobljeni, nepokretni, ili ne mogu uzeti abdest, gusul, tejemmum. Klanjat }e kako mogu pa~ak i bez abdesta, kupanja ili tejemmuma, zanijetiv{i sr~ano kao da uzimaju tejemmum. Istovaì i za enu, osim {to ona ne klanja u hajzu i nifasu. Namaz je stup vjere i prvi ibadet kojimje Allah obavezao Svoje robove. Svi su muslimani jednoglasni da onaj ko ostavlja namazzanijekav{i obaveznost njegovog izvr{avanja postaje nevjernik. Me|utim, ko priznaje njegovuobaveznost, ali ga izostavlja zbog zauzetosti ili lijenosti, prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka,ne prestaje biti vjernik, ali postaje veliki grje{nik i duàn je pokajati se. Ukoliko ustraje utakvom odnosu prema namazu, ulema kaè da zasluùje najteù dunjalu~ku kaznu.

Islamsko znanje 189

NAMASKA VREMENANAMASKA VREMENANAMASKA VREMENANAMASKA VREMENANAMASKA VREMENA

Namaza kojima nas je Uzvi{eni Allah zaduìo ima pet u toku dana i no}i i to u ta~noodre|ena vremena. Uzvi{eni Allah kaè:

�Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju.� 560

1. Vrijeme sabah-namaza po~inje od pojave prave zore (kada se po~ne razdanjivati) itraje do izlaska sunca.

2. Vrijeme podne-namaza po~inje kad sunce pre|e polovinu neba i traje dok se sjenkanekog predmeta ne pove}a za jednu svoju duìnu, ne uzimaju}i u obzir sjenku koju jepredmet imao dok je sunce bilo u zenitu. Sunnet je da se za vrijeme velikih vru}ina podne--namaz odgodi do jedne tre}ine njegovog vremena.

3. Vrijeme ikindija-namaza po~inje istekom podnevskog vremena. Mekruh je odga|atiikindiju dok sunce ne poùti (pribliì se zapadu).

4. Vrijeme ak{am-namaza po~inje od zalaska sunca i traje do nestanka sun~eva crvenilana zapadu.

5. Kada nestane sun~eva crvenila, po~inje vrijeme jacije i traje sve do pola no}i i to jenjeno pravo. Vrijeme ukoliko se jacija ne klanja u tom vremenu dozvoljeno ju je klanjati svedo zore. U tom smislu Muslim prenosi od Katade da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: �U spavanjunema grijeha, nego je po~inio grijeh onaj ko ne obavi namaz prije nego {to nastupi vrijemeslijede}eg namaza.�

Ovo su namaska vremena u kojima se moraju klanjati namazi. Me|utim, ako ~ovjekmalo okasni, ali stigne klanjati makar jedan rekat farz-namaza prije isteka namaskog vremena,ra~una se da je stigao na vrijeme obaviti taj namaz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: �Kouspije klanjati rekat od namaza uspio je klanjati cijeli namaz.�561

Me|utim, ovo ne treba olahko shvatiti i odga|ati namaze do pred kraj njihovog vremenajer takav postupak je znak licemjerstva. Ako neko nenamjerno prespava ili zaboravi namaz,smatrat }e se da je namaz klanjao u njegovom vremenu.

190 Islamsko znanje

VREMENA U KOJIMA SE NE KLANJAVREMENA U KOJIMA SE NE KLANJAVREMENA U KOJIMA SE NE KLANJAVREMENA U KOJIMA SE NE KLANJAVREMENA U KOJIMA SE NE KLANJA562562562562562

a) Vremena u kojima je mekruh tahrimen563

klanjati bilo kakav namaz (farz ili nafilu), ili ~initi sed`dei-tilavet564:1. vrijeme izlaska sunca;2. kad je sunce na polovini neba;3. kada sunce zalazi.b) Vremena u kojima je mekruh tahrimen klanjati nafile, a dozvoljeno je klanjati propu{teni

farz, te ~initi sed`dei-tilavet:1. nakon sabah-namaza dok sunce ne odsko~i za jedno koplje;2. nakon ikindije pa dok sunce ne za|e.Me|utim, neka ulema je spomenula odre|ene izuzetke o ovom pitanju rekav{i da se u

ovim vremenima565 mogu klanjati namazi za koje postoji povod kao {to je tehijjetul-mesdìd,dènaza-namaz itd.

MJESTMJESTMJESTMJESTMJESTAAAAA NA NA NA NA NA KOJIMA KOJIMA KOJIMA KOJIMA KOJIMANIJE DOZVOLJENO KLANJANIJE DOZVOLJENO KLANJANIJE DOZVOLJENO KLANJANIJE DOZVOLJENO KLANJANIJE DOZVOLJENO KLANJATITITITITI566566566566566

1. Mezarje, jer je Poslanik, s.a.v.s, zabranio da se klanja na mezarju. Zato treba izbjegavatida se dàmije prave u blizini mezarluka ili da se muslimani ukopavaju u blizini dàmije.

2. Crkva, jer je to mjesto skupljanja {ejtana zbog postojanja velikog broja slika i kipova.Ukoliko bi se ti kipovi i slike uklonili ili se ne~im prekrili, onda bi u crkvi bilo dozvoljeno klanjati.

3. Smetlji{te4. Klaonica5. Sredi{te puta6. Torovi deva7. Hammam (kupatilo)8. Iznad Kabe.

Islamsko znanje 191

EZAN I IKAMETEZAN I IKAMETEZAN I IKAMETEZAN I IKAMETEZAN I IKAMET

Ezan je ogla{avanje po~etka namaskog vremena posebnim rije~ima, i to je jedno odobilje`ja islama. Ezan i ikamet su za mu{karce sunneti muekkede pred klanjanje farza,makar klanjali sami, u redovnom vremenu ili naknadno, kod ku}e ili na putu.

Ezan glasi:�Allahu ekber� (4 puta), �e{hedu en la ilahe illellah� (2 puta), �e{hedu enne Muhammeden

resulullah� (2 puta), �hajje alessalah� (2 puta), �hajje alel felah� (2 puta), �Allahu ekber� (2puta), �la ilahe illellah� (1 put).

Zna~enje ezana: �Allah je najve}i� (4 puta), �svjedo~im da nema drugog boga osimJedinog Allaha� (2 puta), �svjedo~im da je Muhammed Allahov poslanik� (2 puta), �do|ite nanamaz� (2 puta), �do|ite na spas� (2 puta), �Allah je najve}i� (2 puta), �nema drugog bogaosim Allaha.�

Kod sabahskog ezana u~i se iza �hajje alel-felah� jo{ �essalatu hajrun minen-nevm� (2puta), {to zna~i: �Bolji je namaz od spavanja.�

Ikamet sadrì iste rije~i kao i ezan, samo iza rije~i �hajje alel-felah� kod svih namazadoda se �kad kametis-salatu� (2 puta), tj. �namaz upravo nastupi�. Dok se ezan u~i sporijei visokim glasom i sa odmorima, ikamet se u~i brè i bez zastajanja.567

Mustehab je onome ko ~uje ezan ponavljati ono {to govori mujezin, osim poslije rije~i�hajje ales-selah� i �hajje alel-felah�, kada treba re}i � la havle ve la kuvvete illa billah�.

Nakon ezana sunnet je prou~iti slijede}u dovu:�Allahumme Rabbe hazihid-da'vetit-tammeti vesselatil-kaimeti ati Muhammedenil-vesilete

vel-fadilete veb'ashu mekamen mahmudenillezi ve'adtehu.568

�Gospodaru ovog savr{enog poziva i nastupaju}eg namaza, podari MuhammeduEl-Vesilu568a i visoku ~ast, i nakon proìvljenja postavi ga na ~asni poloàj koji si muobe}ao.�

Sunnet je da onaj koji ezan u~i i ikameti bude pod abdestom, zatim da ih u~i stoje}i,okrenuv{i se u pravcu Kabe, s tim {to }e se pri izgovaranju rije~i �hajje ales-salah�, okrenutiglavom i grudima na desnu stranu, a pri izgovaranju rije~i �hajje alel-felah� na lijevu stranu.Prste }e staviti u u{i. Treba ostaviti dovoljno vremena izme|u ezana i ikameta kako bi onikoji ~uju ezan mogli da se pripreme za namaz i prispiju u dèmat.

192 Islamsko znanje

NAMASKI [ARNAMASKI [ARNAMASKI [ARNAMASKI [ARNAMASKI [ARTTTTTOVIOVIOVIOVIOVI

[artovi-uslovi za valjanost namaza jesu slijede}i:1. ~isto}a tijela, odje}e i mjesta gdje se klanja;2. uzeti abdest, a ako je osoba dùnup, mora se okupati;3. biti propisno obu~en. Stidni dio tijela kod mu{karca jeste od pupka pa do ispod

koljena, i taj dio tijela mora biti pokriven pred svijetom, svejedno, bio ~ovjek u namazu ili vannamaza. Me|utim, svakako da }e ~ovjek u namazu biti {to ljep{e i potpunije obu~en, jer onstaje pred Uzvi{enog Gospodara. [to se ti~e ene, ona mora pokriti cijelo tijelo osim lica,ruku do {aka i nogu do ~lanaka.569 [to se ti~e situacije kad je èna izloèna pogledimamu{karaca koji joj nisu mahrem, onda joj cijelo tijelo mora biti pokriveno, osim lica i ruku do{aka.

Me|utim, moramo znati da ima u~enjaka koji smatraju da ena mora pokriti cijelo tijelo,pa i lice, i za tu svoju tvrdnju posjeduju jake dokaze. Hanefijski je mezheb tog stava da licei ruke do {aka nisu stidni dio tijela kod ene, ali ako je takva situacija da je ena mlada i dapostoji mogu}nost fitneta, tj. da }e njeno lice izazvati poglede i strasti, onda i hanefijesmatraju da bi tada ena morala pokriti lice.570

Trebamo znati da odje}a kod mu{karca, a pogotovo kod ene, ne smije biti prozirna.Mekruh je klanjati u tijesnoj odje}i koja ocrtava sramotna mjesta. [to se ti~e pokrivanjaglave, to nije obavezno za mu{karca i on moè klanjati i gologlav;

4. spoznaja da je nastupilo namasko vrijeme.Allah, dèlle {anuhu, kaè: �Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz

obavljaju.� (En-Nisa' 103);5. okrenuti se u pravcu Kabe. Onaj koji vidi Kabu, duàn je da se prema njoj okrene,

a onaj ko nije u mogu}nosti da je vidi, duàn je da se okrene u njenom pravcu.Jedino je dozvoljeno da putnik, u toku nafila-namaza, bude okrenut u pravcu prema

kojem ide njegovo prevozno sredstvo. Ko se ne mogne okrenuti u pravcu Kabe, npr.usljed bolesti ili se boji iza le|a neprijatelja ako se okrene u tom pravcu, neka se okrenekuda moè ili smije, jer u takvim situacijama prestaje obaveza okretanja u pravcu Kabe.

Ko ne bude znao na kojoj je strani Kaba, a nema koga upitati, niti ima drugoga na~inada to dozna, on }e se nakon istraìvanja i razmi{ljanja, osloniti na svoje zaklju~ivanje itako se okrenuti i klanjati. Ako bi poslije doznao da se nije u pravom smjeru okrenuo, ne}eponavljati namaz ukoliko je namasko vrijeme isteklo. Ako bi tokom samog namaza saznaopravac Kabe, okrenut }e se u samom namazu i nastaviti klanjanje ne ponavljaju}i prvi dionamaza. Ako bi neko po~eo klanjati bez istraìvanja Kabe, namaz mu ne bi bio valjan;

Islamsko znanje 193

6. nijet- odluka u srcu da }e se klanjati odre|eni namaz. [to se ti~e izgovaranja nijetarije~ima, ne prenosi se od Poslanika, s.a.v.s., niti od njegovih ashaba da su oni prilikomnamaza naglas izgovarali nijet. Svi u~enjaci se u tome slaù, {to je slu~aj i sa hanefijskimmezhebom.571

Prema tome, pogre{no je smatrati da je izgovaranje nijeta jezikom uslov za valjanostnamaza, ili da je to sunnet, jer kao {to smo rekli, to Poslanik nije radio. Stoga, u~enjaci kaùda je du`nost da radimo onako kako je to radio i Poslanik, s.a.v.s., i da srcem donesemonijet izgovaraju}i po~etni tekbir (bez izgovaranja nijeta rije~ima) i time smo stupili u namaz.

U~enjaci koji spominju mogu}nost dono{enja nijeta rije~ima, ne tvrde de je to sunnet i dase to mora raditi, nego to spominju samo u cilju spajanja odluke srcem sa izgovaranjemjezikom i u cilju bolje koncentracije na odluku da se klanja odre|eni namaz.

NAMASKI RUKNOVINAMASKI RUKNOVINAMASKI RUKNOVINAMASKI RUKNOVINAMASKI RUKNOVI(SAST(SAST(SAST(SAST(SASTAAAAAVNI DIJELOVI NAMAZA)VNI DIJELOVI NAMAZA)VNI DIJELOVI NAMAZA)VNI DIJELOVI NAMAZA)VNI DIJELOVI NAMAZA)

Misli se na stvari koje su osnovni dijelovi namaza i bez kojih nema namaza.Pod ruknovima se podrazumijevaju stvari koje su sastavni djelovi namaza i bez kojih

nema namaza.1. Po~etni tekbir (iftitahi tekbir), koji glasi: �Allahu ekber� (Allah je najve}i).2. Kijam - stajanje u namazu.572 Ko ne moè stajati klanjat }e sjede}i, a ko ne moè ni

sjede}i, onda leè}i na strani. Ako bi u farz-namazima klanjao sjede}i, a moè stajati;namaz mu nije ispravan, dok mu se u nafili samo umanjuje sevap. Ako imam zbog bolesti ilinemo}i klanja sjede}i, cijeli dèmat pratit }e ga u namazu sjede}i, kao {to se desilo saPoslanikom .

3. Kiraet - (u~enje Kur'ana) na kijamu.4. Ruku - (pregibanje, poklanjanje).5. Sudùd - (padanje licem na tlo), i to dvije sed`de za svak rekat.6. Ka'dei ehire - (posljednje sjedenje i predavanje selama na desnu stranu).

194 Islamsko znanje

NAMASKI VNAMASKI VNAMASKI VNAMASKI VNAMASKI VAD@IBIAD@IBIAD@IBIAD@IBIAD@IBI

To su stvari koje se moraju uraditi u toku namaza.a. Ako klanja~ slu~ajno izostavi koju od njih, u tom slu~aju mora u~initi sehvi-sed`du.1. U~enje Fatihe na namazu.573

2. Poslije Fatihe prou~iti jednu makar kra}u suru ili tri ajeta, a moè i jedan duì. Ovo vaìza prva dva rekata farza te za svaki rekat vitr-namaza, sunneta i nafile.574

3. Prvo prou~iti Fatihu a onda suru koja se u~i poslije nje.4. Na sed`di pored ~ela i nos spustiti na tlo.575

5. U~initi prvo sjedenje u namazima koja imaju dva sjedenja. Posljednje sjedenje jestefarz i ne moè se nadoknaditi sehvi-sed`dom.

6. Prou~iti: �Et-tehijjatu� na prvom sjedenju, zatim odmah i}i na tre}i rekat.7. Predati selam na kraju namaza, prvo na desnu pa na lijevu stranu.8. U podnevskom i ikindijskom namazu, kao i u svim dnevnim nafilama, Fatihu i suru u~iti

u sebi.9. Da imam u~i glasno Fatihu i suru na sabahskom, ak{amskom i jacijskom farz- namazu,

te na dùmi, bajramima, teraviji i vitr-namazu uz ramazan.576

10. Prou~iti kunut dovu na vitr-namazu. Kunut dova glasi:�Allahumme inna neste'inuke ve nestagfiruke ve nestehdike ve nu'minu bike ve netubu

ilejke ve netevekkelu �alejke ve nusni �alejkel-hajre kullehu ne{kuruke ve la nekfuruke venahle'u ve netruku men jefdùruke, Allahume ijjake n'abudu ve leke nusalli ve nesdùdu veileke nes'a ve nahfidu nerdù rahmeteke ve nah{a azabeke, inne azabeke bil-kuffari mulhik.�

Prevod dove: �Gospodaru moj, od Tebe pomo}, oprost i Uputu traìmo, u Tebe vjerujemoi Tebi se kajemo, na Tebe se oslanjamo i Tebi na svakom dobru zahvaljujemo, Tebi smozahvalni i napu{tamo i ostavljamo one koji su Ti nepokorni. Gospodaru moj, Tebe oboàvamo,Tebi se klanjamo i sed`du ~inimo, Tebi urimo ele}i Tvoju milost, a boje}i se Tvoje kazne;Tvoja kazna }e uistinu sti}i nevjernike.�

11. U bajram-namazima prou~iti 3 tekbira na prvom i tri na drugom rekatu.12. Kad se klanja u dèmatu, muktedija577 treba {utjeti u momentima kad imam u~i

naglas.13. Ta'dilul-erkan, tj. sastavne dijelove namaza obaviti polahko i smireno.578

Ovome se malo posve}uje pa`nja, pa vidimo pojedince kako sed`du ~ine poput pijetlakoji kljuca zrnevlje, samo da bi {to prije zavr{io sa namazom. Me|utim, trebamo imati naumu slijede}i hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre, r.a.: �Neki ~ovjek u{ao je u mesdìd dok jePoslanik sjedio na jednom kraju dàmije. Klanjao je i do{ao kod Poslanika, s.a.v.s., te munazvao selam. Poslanik, s.a.v.s., mu re~e: �Ve alejkesselam, vrati se i klanjaj, jer ti nisiklanjao.�579 ovjek je klanjao, do{ao i nazvao selam. Muhammed, s.a.v.s., mu opet re~e: �Ve

Islamsko znanje 195

alejkesselamu, vrati se i klanjaj, jer ti nisi klanjao.� ôvjek je ponovo klanjao, do{ao tenazvao selam. Poslanik, s.a.v.s., mu ponovo re~e: �Ve alejkesselam, vrati se i klanjaj, jer tinisi klanjao.� Onda je ~ovjek rekao: �Podu~i me, o Allahov Poslani~e, jer ja druga~ije neznam.� On mu re~e: �Kada ho}e{ da obavi{ namaz, upotpuni abdest, a potom se okreniprema Kabi i donesi tekbir 'Allahu ekber'. Zatim prou~i iz Kur'ana ono {to ti je lahko. Onda idina ruku' i tako ostani sve dok se ne smiri{ u tom poloàju.580 Potom se podigni tako da seispravi{ stoje}i, a onda u~ini sed`du i budi na njoj sve dok se potpuno ne smiri{. Zatim sepodigni tako da se smiri{ u sjede}em poloàju. I tako radi u cijelom namazu.�� 581

NAMASKI SUNNETINAMASKI SUNNETINAMASKI SUNNETINAMASKI SUNNETINAMASKI SUNNETI

To su radnje koje svakako trebamo raditi u toku namaza, ali ako se slu~ajno ne obave,namaz nije pokvaren, i ne}e trebati ~initi sehvi sed`du, ali je propu{teno ono {to je bolje.Napominjemo, da je ovo tuma~enje hanefijskog mezheba.

1. Kod dono{enja po~etnog tekbira di}i ruke do spram u{iju.582 Prsti trebaju ostatiispruèni. @ene diù ruke do ramena.

2. Na kijamu staviti desnu po lijevoj ruci, stavljaju}i desnu na zglob ili podlakticu lijeveruke.583

3. Prou~iti po~etnu dovu na kijamu. Kod nas je uobi~ajeno da se prou~i:�Subhanekellahumme ve bi hamdike ve tebarekesmuke ve te'ala dèdduke va la ilahegajruke.� Mogu se prou~iti i druge dove sli~ne ovoj, a koje su navedene u sunnetu da ih jePoslanik, s.a.v.s., u~io.

4. Poslije prou~enog �subhaneke� prou~iti �euzu�, a �bismilu� prou~iti na po~etku svakogrekata. Sve troje se u~i u sebi.

5. Po zavr{etku Fatihe re}i �amin�.584

6. Diù}i se sa rukua izgovoriti �Semiallahu limen hamideh�, pa onda �Rabbena lekel-hamd�.

7. Da imam naglas izgovara �Semiallahu limen hamideh� i tekbire.8. Prvi rekat na sabahu u~initi duìm od drugog.9. Izgovaranje tekbira, prilikom dizanja i spu{tanja, sjedenja i stajanja, osim poslije

vra}anja sa rukua kada se izgovara �Semiallahu limen hamideh.10. Prilikom u~enja {ehadeta na sjedenju, kaìprstom dati znak (pokrenuti ga navi{e).11. Na sjedenju prou~iti salavate: �Allahumme salli �ala Muhammedin ve �ala ali

Muhammedin kema sallejte �ala Ibrahime ve �ala ali Ibrahime inneke hamidun medìd, vebarik �ala Muhammedin ve �ala ali Muhammedin kema barekte �ala Ibrahime ve �ala aliIbrahime, inneke hamidun medìd.� Prevod: �Allahu, spasi Muhammeda i njegovu porodicu,

196 Islamsko znanje

kao {to si spasio Ibrahima i njegovu porodicu, Ti si, uistinu, hvale dostojan i plemenit. Iblagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu, kao {to si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu,Ti si, uistinu, hvale dostojan i plemenit.�

[T[T[T[T[TAAAAA KV KV KV KV KVARI NAMAZARI NAMAZARI NAMAZARI NAMAZARI NAMAZ

1. Ako se namjerno progovori ne{to {to nije iz namaza, osim upozorenja imamu, kadpogrije{i, rije~ima �subhanellah�.585

2. Glasno smijanje i plakanje zbog ovosvjetskih razloga isto tako kvare namaz.3. Ako se namjerno ne{to pojede ili popije.586

4. Pokreti koji nisu vezani za namaz, koji su uzastopni i ponovljeni, tako da se, ako~ovjek gleda klanja~a sa strane, sti~e utisak da on nije u namazu. U~enjaci kaù da tri ili vi{etakvih pokreta kvare namaz. Me|utim, ako smo prinu|eni radi popune safa da se pokrenemo,to ne kvari namaz.

5. Izostavljanje uvjeta za namaz ili sastavnog dijela namaza, kao {to su: okretanje prsaod pravca Kabe587, otkrivanje stidnog dijela tijela, gubljenje abdesta, izostavljanje rekata, itd.

6. Ludilo ili gubljenje svijesti.7. U namazu u~iti pogre{no tako da dolazi do promjene zna~enja rije~i.588

8. Ako ena klanja uporedo sa mu{karcem bez pregrade izme|u njih.9. Ako osoba sa tejemmumom vidi vodu kojom bi se mogla okupati ili abdest uzeti.

[T [T [T [T [TAAAAA JE DOZVOLJENO KLANJAÛ JE DOZVOLJENO KLANJAÛ JE DOZVOLJENO KLANJAÛ JE DOZVOLJENO KLANJAÛ JE DOZVOLJENO KLANJAÛ

1. Smije{ak bez glasa ne kvari namaz.2. Klanja~u je dozvoljen mali pokret, kao {to je namje{tanje odje}e ili naka{ljavanje.589

3. Poravnavanje ~ovjeka u safu pomjeranjem nazad i naprijed, to ne kvari namaz.4. Podsje}anje imama u u~enju ili ispravljanje ako pogrije{i.5. Spre~avanje da neko pro|e ispred klanja~a, ne kvari namaz.6. Odvra}anje selama i{aretom ruke, dopu{teno je u namazu.7. e{anje po tijelu (manje od tri puta) ne}e pokvariti namaz, ali umanjuje skru{enost, a

samim tim i sevap.8. Ako u toku namaza treba na ne{to upozoriti, mu{karac }e re}i: �Subhanallah�, a ako

èna upozorava, ona ne}e ni{ta govoriti, nego }e dlanom udariti po gornjoj strani drugeruke, a ne dlanom o dlan.

9. Ubiti zmiju, akrepa, i sl.od ~ega je {teta i postoji opasnost da nam na{kodi. Isto takoovdje se podrazumijeva ~uvanje dijeteta da ne padne i tome sli~no.

Islamsko znanje 197

NAMASKI MEKRUHINAMASKI MEKRUHINAMASKI MEKRUHINAMASKI MEKRUHINAMASKI MEKRUHI

Klanja~u je mekruh:1. izostaviti neki od namaskih sunneta;2. igrati se odje}om u toku namaza;3. dizati pogled prema nebu i gledati u ne{to {to }e skrenuti misli od namaza;4. zatvaranje o~iju;5. pomjeranje ruku pri predaji selama, {to je obi~aj kod nekih;6. klanjanje u prisustvu jela, ili pod pritiskom potrebe za obavljanjem nu`de, ili ne~ega

drugog {to umanjuje koncentraciju;7. klanjanje u pospanom stanju (kada san savla|uje);8. pridràvanje posebnog mjesta za klanjanje u dàmiji, osim u slu~aju imama;9. pokreti glavom ili o~ima;10. sjedenje na petama;11. spu{tanje laktova ruku prilikom ~injenja sed`de.

SEHVI - SED@DASEHVI - SED@DASEHVI - SED@DASEHVI - SED@DASEHVI - SED@DA

Sehvi-sed`da jeste sed`da koju treba u~initi zbog propusta nekog od vadìba ilinenamjernog dodavanja ne~eg u namazu. Sastoji se u tome da se u~ine dvije sed`de nakonpredavanja selama, a potom se ponovo preda selam.590

Sehvi sed`da se ~ini iz slijede}ih razloga:1. kad se preda selam, prije nego {to se namaz zavr{i, ako se to desi u zaboravu, a

potom sjeti;2. ako se iz zaborava doda ne{to u namazu;3. ako se zaboravi prvi te{ehhud, (sjedenje u namazu) ili ako se zaboravi sjesti, pa se

sjeti prije nego {to se ustane; u tom slu~aju vratit }e se na sjedenje, a ako se potpunoustane, ne}e se vra}ati, u tom slu~aju }e se u~initi sehvi-sed`da591;

4. kada se posumnja koliko je klanjao odbacit }e ono u {ta nije siguran i nastaviti odonoga u {ta je siguran (manji dio), a potom u~initi sehvi-sed`du. Ako imam u~ini sehvi-sed`du, s njim }e je u~initi i oni koji klanjaju za njim. Na primjer, ako nije siguran da li jeklanjao dva ili tri rekata, ra~unat }e po sigurnom, a to je da je klanjao dva rekata i nastavit }etre}i sa ~injenjem sehvi-sed`de na kraju namaza;

Po hanefijskom mezhebu sehvi-sed`dom moè se popraviti i izostavljanje nekognamaskog vadìba.

198 Islamsko znanje

SED@DEI - TILASED@DEI - TILASED@DEI - TILASED@DEI - TILASED@DEI - TILAVETVETVETVETVET

Sed`dei-tilavet jeste ona sed`da koja se ~ini kad se prou~i ili ~uje odre|eni ajet izKur'ana. Takvih ajeta ima ~etrnaest i kod svakog je sa strane ozna~eno da je tu sed`da.

Po hanefijskom mezhebu to je vadìb a kod drugih sunnet.Ona se obavlja tako {to se donese tekbir, u~ini se jedna sed`da na kojoj se prou~i tri

puta �Subhane rabbijel-e'ala� te se opet donese tekbir i vrati se sa sed`de, izgovaraju}i�Semi'na ve eta'na gufraneke rabbena ve ilejkel-mesir.�

Ako se sed`dei-tilavet zadesi u namazu, u~init }e se sed`da neposredno poslijeprou~enog ajeta, bez obzira da li se klanja kao imam ili pojedina~no, a onaj koji klanja zaimamom u~init }e sed`du zajedno sa imamom.

Da bi se mogla u~initi sed`dei-tilavet, potrebno je okrenuti se u pravcu Kabe i bitipropisno obu~en, te biti pod abdestom.

Treba napomenuti da bi se sed`dei-tilavet trebala obaviti i kad se preko radija ilikasetofona ~uje ajet koji zahtijeva ~injenje sed`de. Tako, ako se ajet sa sed`dom ponovi ina drugom mjestu, onda se mora ponoviti i sed`da.

STSTSTSTSTAAAAAVLJANJE PERDEVLJANJE PERDEVLJANJE PERDEVLJANJE PERDEVLJANJE PERDE(PREGRADE) ISPRED KLANJAÂ(PREGRADE) ISPRED KLANJAÂ(PREGRADE) ISPRED KLANJAÂ(PREGRADE) ISPRED KLANJAÂ(PREGRADE) ISPRED KLANJAÂ

Mustehab je da klanja~ ispred sebe postavi perdu, koja bi spre~avala prolaz isprednjega. Za perdu se moè koristiti sve {to moè uspravno pred klanja~em stajati pa ~ak i krajnjegove postelje. Izme|u njega i perde treba biti onoliko koliko se moè u~initi sed`da.Zabranjeno je prolaziti izme|u klanja~a i njegove perde. Kad klanja~ postavi perdu, njemu jedozvoljeno da onemogu}ava prolazak ispred sebe. Po mogu}nosti perda bi trebala bitiduga~ka makar 1 zira' (46,2 cm.).

Islamsko znanje 199

NAMAZ U D@EMANAMAZ U D@EMANAMAZ U D@EMANAMAZ U D@EMANAMAZ U D@EMATUTUTUTUTU

Namaz u dèmatu jeste pritvr|eni sunnet, a neki u~enjaci smatraju da je vadìb -obavezna du`nost za sve punoljetne mu{karce koji su u mogu}nosti da ga obave. Ovrijednosti zajedni~kog namaza govore mnogi hadisi. Tako Allahov Poslanik kaè: �Namazu dèmatu je vredniji od pojedina~nog namaza za dvadeset i sedam stupnjeva.�592 A udrugom rivajetu stoji: �...za dvadeset i pet stupnjeva.�593 Mustehab je da se u dàmiju idedostojanstveno, a mekruh je ùriti. Najpre~e je da za imama bude postavljen onaj kojinajvi{e poznaje Allahovu Knjigu, a ako su u tome isti, onaj koji nabolje poznaje sunnet, a akosu i u tome isti, onda onaj koji je stariji po godinama.

Nije dozvoljeno da onaj ko je sahibi uzur bude imam onome ko nije sahibi uzur, te onaj kone moè u~initi sed`du ni ruku� onome koji moè ~initi sed`du i ruku�.

Moè biti imam onaj koji sjedi onome koji moè da stoji u namazu, a onaj koji je satejemumom onome ko je sa abdestom, te onaj koji potire po obu}i onome koji je oprao noge.

Imam ne bi trebao u~iti dugo u namazu kada je u dèmatu, a kada klanja sam, neka u~ikoliko ho}e. To ne zna~i da treba ùriti, pa da valjanost namaza do|e u pitanje. Ako seimamu dogodi ne{to u namazu, npr. gubljenje abdesta, dozvoljeno mu je postavljanje nekogdrugog da dovr{i namaz. Ako imam izostavi neki namaski {art ili rukn, duàn je obnovitinamaz, a muktedija nije, ako nije znao za to. Me|utim, ako sazna, onda }e i on obnovitinamaz. Ako se slu~ajno ne ode u dàmiju, onda ~ovjek moè klanjati sa ljudima koji sezadese u blizini ili sa svojom porodicom. Ako se klanja u ne~ijoj ku}i, onda }e imam bitidoma}in, osim ako to on dozvoli nekom drugom.

[to se ti~e ena, i one mogu prisustvovati dèmatu u dàmiji, iako im je bolje da klanjajukod ku}e, jer je Poslanik rekao: �Nemojte braniti va{im enama da idu u dàmiju iako su imnjihove ku}e bolje za njih.�594 Me|utim, kada su u pitanju predavanja, ene bi trebale da imprisustvuju kako bi stekle potrebno znanje o islamu.

PRISPIJEVPRISPIJEVPRISPIJEVPRISPIJEVPRISPIJEVANJE U D@EMAANJE U D@EMAANJE U D@EMAANJE U D@EMAANJE U D@EMATTTTT

Kad ~ovjek zakasni u dèmat, donijet }e po~etni tekbir stoje}i, a potom }e pratiti imama,bez obzira u kom se stanju nalazio. Ako stigne imama na rukuu-stigao je na taj rekat. Kadimam preda selam na desnu stranu, on ne}e predati selam, nego }e ustati i naklanjatipropu{tene rekate. Me|utim, mora voditi ra~una da je za njega prvi rekat onaj na koji jeprispio. Tako }e npr. ako je stigao imama na tre}em rekatu ak{amskog farza, pratiti imama

200 Islamsko znanje

sve do predaje selama, a onda }e ustati klanjati drugi rekat, a potom sjesti na prvo sjedenje.Zatim }e klanjati tre}i rekat, izvr{iti posljednje sjedenje i predati selam.

NAKLANJANAKLANJANAKLANJANAKLANJANAKLANJAVVVVVANJE PRO[LIH NAMAZAANJE PRO[LIH NAMAZAANJE PRO[LIH NAMAZAANJE PRO[LIH NAMAZAANJE PRO[LIH NAMAZA

Onaj ko zaboravi namaz ili ga prespava, obavezan ga je klanjati kad se sjeti i kad seprobudi. U tome se slaù svi u~enjaci.

Me|utim, ko svjesno izostavi namaz, po mi{ljenju ve}ine u~enjaka, duàn je naklanjatiga, (iako grijeh ostaje, jer namaz nije obavljen u njegovom vremenu).

Propu{teni namaz treba odmah naklanjati, s tim da se prvo klanja propu{teni namaz patek onda redovni namaz u ~ijem vaktu se ~ovjek nalazi. Ako ~ovjek, da nas Allah togsa~uva, ima vi{e propu{tenih namaza, onda je duàn da ih naklanja po redu onako kako ihje izostavio. Red nije obavezan u tri slu~aja:

1. ako je vrijeme redovnog namaza na izmaku, jer }e tada prvo klanjati redovni namaz;2. ako je izostavljeno {est ili vi{e namaza;3. ako zaboravi na izostavljeni namaz, pa se naknadno sjeti da nije klanjao ne znaju}i

ta~no koji je to namaz.

D@UMA-NAMAZD@UMA-NAMAZD@UMA-NAMAZD@UMA-NAMAZD@UMA-NAMAZ

Dùma-namaz je farzi-ajn, kojeg je duàn klanjati svaki musliman, slobodan, punoljetan,pametan, a koji nije na putu i nema opravdanja za izostajanje od dèmata.

Prema tome dùmu nisu du`ni klanjati: dijete, rob ili zarobljenik, putnik, du`nik koji sepla{i hap{enja niti onaj koji ima neko opravdanje i zapreku zbog koje mu je dozvoljenoizostajanje od dèmata.

U vrijeme Poslanika, s.a.v.s., ène su dolazile i klanjale dùma - namaz. Me|utim,fikhski u~enjaci smatraju da ene nisu obavezne klanjati dùma - namaz, a to mogu ~initiako ho}e.

Islamsko znanje 201

USLOVI ZAUSLOVI ZAUSLOVI ZAUSLOVI ZAUSLOVI ZA V V V V VALJANOSTALJANOSTALJANOSTALJANOSTALJANOST D@UME D@UME D@UME D@UME D@UME

Uslovi su sljede}i:1. da se obavi u podnevskom vremenu;2. da se klanja u dèmatu. U hadisima ne postoji ta~no odre|en najmanji broj ljudi za

valjanost dùme, pa su se stoga u~enjaci razi{li u tom pitanju. Stav hanefijskog mezheba jeda se dùma moè obaviti sa najmanje tri ~ovjeka osim imama;

3. hanefijski mezheb uslovljava da dùmu klanja vladar ili od njega ovla{tena osoba595;4. da se prije namaza obavi hutba koja treba sadràvati zahvalu Uzvi{enom Allahu,

salavat na Poslanika, s.a.v.s., i vaz (predavanje). Sastoji se iz dvije hutbe izme|u kojih semalo sjedne. Prisutni su obavezni slu{ati hutbu i zabranjen im je razgovor za vrijemehutbe.596

Onome ko }e prisustvovati hutbi sunnet je da se okupa, obu~e ~istu odje}u i da poraniu dàmiju. Nakon ezana za dùmu zabranjena je kupoprodaja kao i sklapanje svih ugovora.Mustehab je petkom prou~iti suru Kehf;

5. neki u~enjaci uslovljavaju i to da se dùma obavlja u ve}im mjestima.597

NAMAZ MUSAFIRANAMAZ MUSAFIRANAMAZ MUSAFIRANAMAZ MUSAFIRANAMAZ MUSAFIRA

SKRA]IVSKRA]IVSKRA]IVSKRA]IVSKRA]IVANJE NAMAZAANJE NAMAZAANJE NAMAZAANJE NAMAZAANJE NAMAZA

Musafiru-putniku je Kur'anom i sunnetom propisano skra}ivanje ~etverorekatnih namazana dva rekata.598 Uzvi{eni je Allah rekao: � Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite.�599

Skra}ivanje namaza po~inje kada musafir iza|e iz mjesta boravka pa sve do njegovogpovratka. U Kur'anu i hadisu nije spomenuta najmanja duìna putovanja na kojoj je dozvoljenoskra}ivanje namaza. Ve}ina u~enjaka smatra da je to dan hoda, odnosno ~etrdeset osammilja.600

ôvjek se smatra musafirom od momenta kada napusti mjesto u kome stanuje, pa dokse ne vrati do prvih ku}a u mjestu boravka.

Neki imami smatraju da je vadìb skra}ivati namaze, zbog prakse Resulullaha koji jekao musafir uvijek skra}ivao ~etverorekatne namaze, i zbog rije~i Ai{e, r. a.: �Kada je Allah,dèlle {anuhu, propisao namaz, propisao je prvobitno dva rekata, zatim je dopunio dvarekata za ~ovjeka koji boravi u svom mjestu, a namaz na putu ostavljen je onako kako je ipropisan.�601

202 Islamsko znanje

Ako musafir odlu~i boraviti u nekom mjestu petnaest dana, on gubi status musafira, te}e klanjati kao kada je u svom mjestu (mukim).602

Me|utim, ako nije donio odluku boravka, a desi se da zbog odre|enih okolnosti ostaneu jednom mjestu, skra}ivat }e namaz, bez obzira koliko ostao u tom mjestu. Dokaz za ovojeste postupak Ibn-Omera koji je ostao u Azerbejdànu {est mjeseci i cijelo to vrijemeskra}ivao namaz. Sli~no se prenosi i od drugih ashaba.603

Treba napomenuti da }e musafir koji bude klanjao za imamom mukimom, namazeklanjati bez skra}ivanja jer je obavezno slije|enje imama. S druge strane, ako je imammusafir, onda }e dèmatlije koje nisu musafiri, nakon {to imam preda selam poslije dvarekata, ustati i dopuniti jo{ dva preostala rekata, klanjaju}i samostalno svako za sebe.

[to se ti~e obavljanja nafila i sunnet-namaza, neki u~enjaci su mi{ljenja da se oni naputovanju uop}e ne klanjaju, jer Buharija i Muslim prenose od Ibn-Omera da je rekao:�Druìo sam se sa Poslanikom i nisam ga vidio da na putu klanja neki dobrovoljni namaz.�

Me|utim, ve}ina u~enjaka, me|u kojima su i u~enjaci hanefijskog mezheba, smatrajuda je za musafira dozvoljeno da klanja nafila i sunnet-namaze. To dokazuju op}im hadisimakoji podsti~u na dobrovoljne namaze, te hadisom da je Poslanik, s.a.v.s., na dan osvojenjaMeke klanjao duha-namaz604, i nekim drugim hadisima koji ukazuju na to da je Poslanik,s.a.v.s., klanjao neki od dobrovoljnih namaza dok je bio na putu.

SPSPSPSPSPAJANJE NAMAZAAJANJE NAMAZAAJANJE NAMAZAAJANJE NAMAZAAJANJE NAMAZA

[to se ti~e u~enjaka hanefijskog mezheba, oni ne dozvoljavaju spajanje namaza, osimprilikom hadà na Arefatu i to podne i ikindije, a na Muzdelifi ak{ama i jacije. Me|utim,postoje sahih hadisi da je Muhammed, a.s., na putu sastavljao namaze te su svi drugiu~enjaci i mezhebi dozvolili musafiru da u podnevskom vremenu spoji podne i ikindiju(dèm'ut-takdim) ili u ikindijskom vremenu(dèm'ut-te'hir), te da u ak{amskom vremenu spoje ak{ami jaciju(dèm'ut-takdim), ili u jacijskom vremenu-(dèm'ut-te'hir).

Tako Buharija i Muslim prenose od Enesa, radijallahu anhu, da bi Allahov Poslanik, kadabi krenuo na put prije nego {to sunce klone zapadu, odga|ao podne do vremena ikindije, apotom bi stao i sastavio ih. A ako bi sunce klonulo zapadu prije nego {to bi se uputio, klanjaobi podne, a onda bi uzjahao.

Da je Poslanik, s.a.v.s., spajao namaze prenosi se i od Ibn-Omera605 i Muaza ibnDèbela606.

S obzirom na to da je Poslanik, s.a.v.s., kao musafir spajao podne i ikindiju, te ak{am ijaciju, i mi moèmo upotrijebiti tu olak{icu, pogotovo ako nam nije lahko obaviti svaki namazu njegovom vremenu. Napominjemo da je najbolje klanjati svaki namaz u svome vremenu,ako je ~ovjek u mogu}nosti. U~enjaci hanefijskog mezheba kaù da je spajanje namaza od

Islamsko znanje 203

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ustvari bilo prividno jer je on klanjao podne na kraju njegovogvremena, a ikindiju na po~etku ikindijskog vremena.

Neki u~enjaci smatraju da je spajanje dozvoljeno i prilikom ki{e, velike hladno}e i bolesti.Ako neko spaja namaze u vremenu prvog namaza (dèm'ut-takdim), onda ne smije

praviti veliku pauzu izme|u ta dva namaza, i trebao bi na po~etku namaza odlu~iti da }eklanjati sastavljeno, i to prvo taj namaz koji je nastupio pa onda slijede}i.

BAJRAM-NAMAZIBAJRAM-NAMAZIBAJRAM-NAMAZIBAJRAM-NAMAZIBAJRAM-NAMAZI

Bajram-namaz je vadìb klanjati onome ko je duàn klanjati dùmu.607

Poslanik, s.a.v.s., klanjao ga je redovno. Nare|ivao je i mu{karcima i enama da do|una Bajram-namaz.

Za Bajram je mustehab okupati se, namirisati i obu}i najljep{e odijelo.Bajram se moè klanjati u dàmiji, ali ga je bolje klanjati na otvorenom prostoru (musalla),

osim u Meki, gdje ga je najbolje klanjati u Mesd`dul-haremu.Preporu~uje se dolazak na musallu djece, ena, svejedno da li se radi o djevojkama,

udovicama, staricama ili onima kod kojih je u toku mjese~no pranje, s tim {to }e oveposljednje stati izvan musalle i ne}e klanjati nego }e slu{ati hutbu i u~estvovati u dovi.

Vrijeme je klanjanja namaza kad sunce odsko~i za tri koplja (oko 45 minuta) pa dopodne.

Sunnet je da se namaz na Kurban-bajram klanja ne{to ranije kako bi ostalo vi{e vremenaza klanje kurbana, a Ramazanski bajram treba klanjati ne{to kasnije kako bi ostalo vi{evremena za davanje sadekatul-fitra. Za Bajram nije propisan ni ezan ni ikamet.

NAÎN KLANJANJA BAJRAM-NAMAZANAÎN KLANJANJA BAJRAM-NAMAZANAÎN KLANJANJA BAJRAM-NAMAZANAÎN KLANJANJA BAJRAM-NAMAZANAÎN KLANJANJA BAJRAM-NAMAZA

Bajram -namaz klanja se ovako:Naumi se klanjati odre|eni bajramski namaz, zatim se donese tehrime (po~etni tekbir),

prou~i �subhaneke�, donesu tri bajramska tekbira i pri svakom se ruke diù kao pri tehrimi.Zatim }e imam prou~iti euzu i bismillu u sebi, a naglas Elham i sure (mendub je prou~iti�Sebbihisme rabikel-eala�) pa }e po}i na ruku� i sed`de. Na drugom }e rekatu prou~itibismillu (u sebi), a zatim Fatihu i suru (mendub je �Hel etake hadisul ga{ije�), onda tribajramska tekbira diù}i svaki put ruke kao i na prvom rekatu, a onda sa ~etvrtim tekbiromoti}i na ruku�, sed`du, te{ehhud, pa selam predati.

Mogli bi se i na drugom rekatu tekbiri obaviti kada i na prvom, tj. prije u~enja (kiraeta).

204 Islamsko znanje

Poslije namaza }e imam obaviti dvije hutbe u kojim }e pou~iti prisutne o sadekatil-fitru,odnosno o kurbanu i tekbiri te{riku.608

Mustehab je Bajram ~estitati prijateljima slijede}im rije~ima: �Tekabellellahu minna veminke� (�Neka Allah primi od nas i od tebe�). Sunnet je za vrijeme Bajrama donositi tekbire,izgovaraju}i: �Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu vallahu ekber, Allahu ekber velillahil - hamd.�

Vrijeme tekbira za Ramazanski bajram jeste kada se vidi mla|ak (uo~i Bajrama) pa dokimam ne iza|e da klanja Bajram, a za Kurban-bajram od sabaha na Dan Arefata do ikindijeposljednjeg dana Bajrama.

D@ENAZA-NAMAZD@ENAZA-NAMAZD@ENAZA-NAMAZD@ENAZA-NAMAZD@ENAZA-NAMAZI PROPISI VEZANI ZA UMRLOGI PROPISI VEZANI ZA UMRLOGI PROPISI VEZANI ZA UMRLOGI PROPISI VEZANI ZA UMRLOGI PROPISI VEZANI ZA UMRLOG

Sunnet je obi}i bolesnika. Time se iskazuje po{tovanje i pa`nja prema njemu i na tajna~in udovoljavamo obavezi koju imamo prema njemu. Zabranjeno je bolesniku koji bolujeod zarazne bolesti boraviti me|u zdravim osobama.

Poèljno je {to ~e{}e podsje}anje na smrt i pripremanje za nju ~injenjem dobrih djela.Sunnet je ~ovjeka na samrti nenametno upu}ivati na izgovaranje: �La ilahe illellah�, i

trebalo bi ga okrenuti u pravcu Kabe, tako da leì na desnoj strani, kao {to bi i prilikomspavanja trebalo leàti na desnoj strani, jer je tako radio Poslanik. Ako je umiru}em ovonamje{tanje te{ko, treba ga ostaviti da leì onako kako mu je najlak{e. Kada ~ovjek umre,povezat }e mu se vilice i zaklopiti o~i. Zatim }e se ne~im pokriti.609

Treba poùriti sa opremanjem i ukopavanjem umrlog, ~im se smrt sigurno utvrdi.Dozvoljeno je plakati za umrlim, ali pri tome se ne smije podizati glas i naricati jer je tozabranjeno u islamu.

Mustehab je da ro|aci i kom{ije pripreme hranu za porodicu umrlog koja je zaokupljenatugom.

[to se ti~e obi~aja da porodica umrlog spravlja hranu posjetiocima i da se radi togaokupljaju u ku}i umrlog, to je mekruh (poku|eno) prema mi{ljenju svih imama, i suprotnopraksi Resullullaha.

Opremanje umrlog, umotavanje u }efine, klanjanje dènaze i ukopavanje, sve su topropisi koji predstavljaju farzi-kifaje, tj. kolektivnu du`nost muslimana, koju, kada jedniizvr{e, odgovornost spada sa drugih, a sevap imaju oni koji to obave.

[ehid koji pogine na bojnom polju ne}e se kupati, nego }e se zamotati u njegovu odje}ukoja moè posluìti kao i }efini, i klanjat }e mu se dènaza. Ovo je stav u~enjaka hanefijskogmezheba, dok ve}ina u~enjaka smatra da se {ehidu koji je poginuo na bojnom polju ne

Islamsko znanje 205

klanja dènaza, na osnovu hadisa koji govori da Poslanik {ehidima Uhuda nije klanjaodènazu.610

NAÎN KUPNAÎN KUPNAÎN KUPNAÎN KUPNAÎN KUPANJAANJAANJAANJAANJA UMRLOG UMRLOG UMRLOG UMRLOG UMRLOG

Mrtvac se stavi na uzdignuto mjesto, skine se odje}a sa njega, pokrije se ~ar{afom, temu se blago pritisne tijelo kako bi iz njega iza{lo ako ima {ta iza}i. Potom }e onaj koji kupazamotati ruke krpom, odnosno obu}i rukavice, zanijetiti kupanje mrtvaca, a onda oprati io~istiti njegova stidna mjesta, (te ih prekriti prekriva~em). Zatim }emo mu uzeti abdest, apotom ga okupati tri ili pet puta, po~inju}i s desne strane i stavljaju}i kamfora ili sapuna, priposljednjem kupanju. Kad se zavr{i kupanje, posu{iti tijelo ~istom krpom i staviti ga unamirisane }efine.

Ako mu, nakon kupanja, a prije stavljanja }efina, iza|e ne{to iz stomaka, obavezno jeoprati ono na {to padne ne~isto}a, a ne mora mu se ponovo uzimati abdest.

@enu moè kupati samo èna, dok je mu{karcu dozvoljeno da ga okupa njegovasupruga.611 Ebu-Bekra okupala je njegova ena Ummu Ruman. Ve}ina islamskih u~enjakasmatra da je dozvoljeno da ~ovjek okupa svoju suprugu jer se prenosi da je Alija okupaosvoju suprugu Fatimu, radijallahu anha.

Onaj koji kupa umrle osobe treba biti poboàn i tajiti sve {to vidi na umrlom kako bipostigao {to ve}u nagradu, i da to radi u ime Allaha, d`.{. Bilo bi bolje da taj ~ovjek ne uzimanikakvu naknadu radi kupanja umrlog, ali ako se bavi samo tim poslom, onda mu je dozvoljenouzeti naknadu jer je zauzet tim poslom i nije u mogu}nosti na drugom mjestu zaraditi zaìvot.

Umrlog je farz zamotati u }efine. Mustehab je da se mu{karac zamota u tri ~ar{afa:lifafa, izar i ko{ulja, a ensko u pet: izar, ko{ulja, krpa za lice, krpa za prsa i lifafa, te da }efinibudu bijeli i ~isti, a nije uvjet da budu novi.

Mekruh je pretjerivanje u pogledu }efina i nije dozvoljeno praviti }efine od svile.Izdaci za opremu padaju na teret imovine umrlog, ako je ostavio imovine, a ako nije,

onda na onog koji je bio duàn da ga izdràva, bez obzira da li se radilo o mu{karcu ili eni.

206 Islamsko znanje

NAÎN KLANJANJA D@ENAZA-NAMAZANAÎN KLANJANJA D@ENAZA-NAMAZANAÎN KLANJANJA D@ENAZA-NAMAZANAÎN KLANJANJA D@ENAZA-NAMAZANAÎN KLANJANJA D@ENAZA-NAMAZA

Klanjanje dènaza-namaza je farzi kifaje. Klanja~ }e donijeti po~etni tekbir diù}i ruke.Potom }e prou~iti �subhaneke...� ili drugu propisanu dovu. Nakon toga }e donijeti drugitekbir i prou~iti salavate. Potom }e donijeti tre}i tekbir, te prou~iti dovu u kojoj }e moliti zasebe, umrlog i za ostale muslimane. Onda }e donijeti ~etvrti tekbir i predati selam na desnupa na lijevu stranu. Ruke se diù samo kod prvog tekbira, iako ne bi smetalo da se diùprilikom svakog tekbira.612

[to se ti~e dove, kod nas je uobi~ajena slijede}a:�Allahum-magfir lihajjina ve mejjitina, {ahidina va gaibina, ve kebirina ve sagirina, ve

zekerina ve unsana. Allahume, men ahjejtehu minna, fe tevefehu alel iman. Allahume latahrimna ed`rehu ve la tudillena ba'dehu.�613

Umrlom novoro|en~etu, ako je pokazivalo ikakve znake ivota, nadjet }e se ime, okupat}e se i klanjati mu dènaza-namaz. Ako nije pokazivao nikakvih znakova ivota, nadjet }emu se ime, okupat }e se, zamotati u kakvo platno i ukopati bez klanjanja namaza. Samoubica}e se okupati i namaz }e mu se klanjati, iako je veliki grje{nik. Postoji dio u~enjaka koji kaùda mu se ne}e klanjati dènaza. [to se ti~e klanjanja dènaze odsutnom, hanefijski mezhebstoji na stanovi{tu da to nije dozvoljeno, iako su neki u~enjaci kazali da je to dozvoljeno jerje Poslanik, s.a.v.s., klanjao dènazu Njegusu, koji je umro u Abesiniji.614 Dènaza se moèklanjati u dàmiji, ali je bolje klanjati je izvan dàmije.

Mekruh je pri pra}enju dènaze podizati glas, pa makar se radilo i o zikru ili o u~enjuKur'ana, zbog postojanja zabrane u tom pogledu i prakse prvih muslimana da {ute prilikompra}enja dènaze. Neki u~enjaci poput Nevevije, ~ak smatraju da je to haram.

NO[ENJE I UKOPNO[ENJE I UKOPNO[ENJE I UKOPNO[ENJE I UKOPNO[ENJE I UKOPAAAAAVVVVVANJE UMRLOGANJE UMRLOGANJE UMRLOGANJE UMRLOGANJE UMRLOG

Sunnet je da odraslog mrtvaca nose ~etiri ~ovjeka. Mustehab je da svaki u~esnikponese mejita makar ~etrdeset koraka, zapo~ev{i od prednje strane i zavr{iv{i sa zadnjomlijevom. Mustehab je prili~no brzo nositi dènazu, ali ne tako brzo da bi se umrli po~eo drmatiu tabutu. Mekruh je idu}i naglas za dènazom u~iti Kur'an ili {ta drugo.

Islamsko znanje 207

GROB (KABUR, MEZAR)GROB (KABUR, MEZAR)GROB (KABUR, MEZAR)GROB (KABUR, MEZAR)GROB (KABUR, MEZAR)

Grob }e se iskopati koliko za pola ljudskog stasa ili koliko do prsa, a jo{ bolje i dublje. Pridnu groba u pravcu Kabe iskopat }e se jedna jama u duljini i {irini umrloga zvana �lahd�. To}e se u~initi naravno samo ondje gdje to teren dopu{ta. Mrtvac }e se metnuti u grob nastranu kible, a onaj koji ga bude stavljao neka rekne: �Bismillahi ve ala milleti Resulillah!�Okrenut }e ga u pravcu Kabe na desnu stranu, a iza njega }e podmetnuti malo zemlje ili {tadrugo da se mrtvac ne izvrne na le|a. Zatim }e mu odrije{iti sveze kojim su bili kefinipovezani. Onda }e se jama �lahd� zazidati }erpi~em ili pru}em, a ako nema ovih, onda ~imbilo.

Ako zemlja nije mo~varna, onda se moè kopati, kao {to se kod nas i radi, tj. jednostavnostaviti mrtvaca u grob okrenuv{i ga na desnu stranu u pravcu Kabe, pa ga natkriti daskamai zakopati. Ko umre na brodu koji je na otvorenom moru i podaleko od kopna, njega }e seokupati, zamotati u kefine, klanjati mu dènazu i zatim ga baciti u more.

Nakon ukopa mustehab je prou~iti dovu za umrlog i zamoliti Allaha, d`.{., da ga u~vrstiprilikom kaburskih ispitivanja.

Za u~enje talkina, poslije ukopa, nema pouzdanog dokaza. U tom pogledu se jedinoprenose izjave nekih ashaba, ali je sened tih izjava slab (daif).

Nije dozvoljeno otkopavanje kabura i ukopavanje nekog drugog u njegov kabur dok godu njemu budu ostaci od njegovih kostiju. Kad on istruhne i postane zemlja, onda se moèkopati u njegov kabur.

POSJETPOSJETPOSJETPOSJETPOSJETAAAAA GROBLJU GROBLJU GROBLJU GROBLJU GROBLJU

Mustehab je mu{karcima da posje}uju groblje jer to podsje}a na budu}i svijet (ahiret) ikoristi umrlom jer se za njega ~ini istigfar.

Posjetu grobljima enama dozvolili su neki imami jer ta posjeta ima za cilj podsje}anje nabudu}i svijet, a u tom pogledu nema razlike izme|u mu{karaca i èna. Ai{a, radijallahuanha, posjetila je mezar svoga brata Abdurrahmana.

Me|utim, ~este posjete ena mezarlucima zabranjene su jer je Poslanik rekao: �Allah jeprokleo ene koje ~esto posje}uju groblja.�

Prilikom posjeta grobljima treba se pridràvati slijede}ih uputa: onaj ko ~ini posjetu do}i}e do kabura, okrenuti se prema licu umrlog, nazvati mu selam i u~initi dovu za njega,govore}i: �Es-selamu alejkum ehled-dijari minel mu'minine vel muslimin. Ve inna in{aellahu

208 Islamsko znanje

bikum lahikun. Entum fertuna ve nahnu lekum tebeun. Neselullahe lena ve lekumul-afijeh.�615

U~enje dove i tra`nje oprosta za umrlog propisano je Kur'anom: �Oni koji poslije njihdolaze, govore: �Gospodaru, oprosti nama i bra}i na{oj koji su prije nas vjerovali.'�(sura El-Ha{r:10)

Zabranjeno je (haram) pored kabura upra`njavati neislamske postupke kao {to je:naricanje, dozivanje umrlog ili traènje pomo}i od njega. Umrlom }e koristiti dobra djela kojaje on uradio dok je bio ìv i ona djela kojima je on bio uzro~nik, u skladu s rije~imaVjerovjesnika: �Kada ~ovjek umre, prestaju njegova djela, osim u tri slu~aja: trajna sadaka,nauka kojom se koristi ili dova koju mu ~ini dobro odgojeno dijete.�

NAMAZ U STRAHUNAMAZ U STRAHUNAMAZ U STRAHUNAMAZ U STRAHUNAMAZ U STRAHU

Namaz u strahu (salatul-havf) propisan je kao namaz u toku borbe, a na~in njegovaobavljanja spomenut je u Kur'anu: �Kada ti bude{ me|u njima i bude{ zajedno namazobavljao, neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka svoje oru`je uzmu; i dokbudete obavljali namaz neka drugi budu iza vas, a onda neka do|u oni koji jo{nisu obavili namaz pa neka i oni obave namaz sa tobom, ali neka drè oru`jesvoje i neka budu oprezni...� (En-Nisa':102).

1. Ako se neprijatelj ne nalazi u pravcu Kabe, jedna skupina }e klanjati sa imamom,jedan ili dva rekata, a potom }e ga napustiti i sami upotpuniti namaz. Nakon {to oni zavr{ei stanu nasuprot neprijatelja, do}i }e druga skupina, a imam koji ih je ~ekao na namazu,klanjat }e s njima ono {to mu je ostalo od namaza, te }e oni, nakon njegovog selama,upotpuniti svoj namaz.

2. Ako se neprijatelj nalazi u pravcu Kabe, svi }e klanjati zajedno, ali }e na sed`du zaimamom i}i samo prva skupina, dok }e druga pratiti neprijatelja. Kad se oni vrate sa sed`de,tek tada }e druga skupina i}i na sed`du, i tako cio namaz.

3. Ima jo{ nekih oblika namaza u strahu.4. Kada se strah jo{ vi{e poja~a i bojni redovi se poremete, svako }e klanjati onako

kako moè: idu}i, ja{u}i okrenut u pravcu Kabe ili ne, spu{taju}i se na ruku i sed`du kolikomogne. Ruknovi koje ne mogne obaviti spadaju sa njega.

Islamsko znanje 209

O NAFILAMAO NAFILAMAO NAFILAMAO NAFILAMAO NAFILAMA

Nafile su dobrovoljni namazi, tj. namazi koje nismo obavezni klanjati, ali }emo biti nagra|eniza njihovo obavljanje.

NO]NI NAMAZNO]NI NAMAZNO]NI NAMAZNO]NI NAMAZNO]NI NAMAZ

No}ni je namaz veoma poèljan s obzirom da Allah, d`.{., pohvaljuje one koji obavljajuno}ni namaz i uvr{tava ih u Svoje odabrane robove te kaè:

�I oni koji provode no}i, pred Gospodarom svojim na tle padaju}i i stoje}i.�(El-Furkan: 64.)

No}ni namaz nema odre|eni broj rekata.Najbolje je slijediti Poslanika, s.a.v.s., koji nije ni u ramazanu ni izvan njega klanjao vi{e

od jedanaest rekata, kao {to od njega prenosi Ai{a, radijallahu anha.Poslanik, s.a.v.s., podsticao je na no}ni namaz. Tako je izme|u ostalog rekao: �Ko u

ramazanu klanja no}ni namaz, vjeruju}i u Allaha i o~ekuju}i Njegovu nagradu, bit }e muopro{teni raniji grijesi.�

No}ni se namaz moè klanjati u dèmatu, jer je Poslanik, s.a.v.s., to ponekad ~inio, aOmer, r.a., naredio je da se, u toku ramazana, no}ni namaz klanja u dèmatu.

Dozvoljeno je da se no}ni namaz klanja i pojedina~no.Prve generacije obi~avale su klanjati sa dugim rekatima, pa su tako na jednom rekatu

u~ili i do dvjesto ajeta.

DUHA - NAMAZDUHA - NAMAZDUHA - NAMAZDUHA - NAMAZDUHA - NAMAZ

Vrijeme ovog namaza po~inje kada sunce odsko~i koliko jedno koplje i traje do zevala.Moè imati dva, a najvi{e osam rekata.

210 Islamsko znanje

ISTIHARAISTIHARAISTIHARAISTIHARAISTIHARA

Ko ho}e da u~ini neku dozvoljenu radnju, a dvoumi se da li je to za njega dobro ili nije,sunnet mu je da klanja dva rekata, u bilo koje doba no}i ili dana, i na njima u~i {ta ho}e,nakon Fatihe, a poslije toga se obrati Allahu, d`.{., dovom u kojoj }e Ga moliti da mu ukaèna ono {to je bolje. Buhari prenosi rije~i Dàbira, r.a.: �Allahov Poslanik, s.a.v.s., pou~avaonas je istihari, u svim poslovima, kao {to nas je podu~avao kakvoj suri iz Kur'ana; govorioje: �Kad neko od vas ho}e ne{to uraditi, neka klanja dva rekata, mimo farza a zatim nekakaè:

�Allahume, inni estehiruke bi'ilmike ve estakdiruke bi kudretike ve es'eluke min fadlikelazimi, fe inneke takdiru ve ene la akdiru, ve inneke ta'lemu ve la ealemu ve ente allamul -gujub. Allahumme, in kunte t'alemu enne hazel - emre� (ovdje treba spomenuti ono {to seèli uraditi) �hajrun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri� - ili je rekao: �Adìli emri ve adìlihifakdirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi. Ve in kunete ta'lemu enne hazel emre (ponovospomenuti ono {to se eli uraditi) {errun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri - ili je rekao: �Adìliemri ve adìlhi fsrifhu anni vakdir lijel - hajre hajsu kane summe - rdini bihi.�

NAMAZ ZA KI[UNAMAZ ZA KI[UNAMAZ ZA KI[UNAMAZ ZA KI[UNAMAZ ZA KI[U

Ovaj je namaz sunnet. Obavlja se kada zavladaju dugi su{ni periodi. Imam }e tada samuktedijama klanjati dva rekata u vrijeme kada nije mekruh klanjati. Naglas }e u~iti, naprvom rekatu �Fatihu� i �sebbihismul rabbikel-eala, a na drugom �Fatihu� i �El-Ga{iju�.Potom }e imam odràti hutbu, a kad zavr{i sa hutbom, svi klanja~i }e pustiti ruke (dolje)okrenuti se u pravcu Kabe i uputiti dovu Allahu, d`.{.

TEHIJJETUL - MESD@IDTEHIJJETUL - MESD@IDTEHIJJETUL - MESD@IDTEHIJJETUL - MESD@IDTEHIJJETUL - MESD@ID

To je namaz koji se klanja prilikom ulaska u dàmiju. Sastoji se iz dva rekata i klanjaju seprije nego se sjedne. To se moè posti}i klanjanjem bilo kojeg namaza s tim da se takozanijeti u srcu.

TRE]E POGLATRE]E POGLATRE]E POGLATRE]E POGLATRE]E POGLAVLJEVLJEVLJEVLJEVLJE

RAMAZANSKI POSTRAMAZANSKI POSTRAMAZANSKI POSTRAMAZANSKI POSTRAMAZANSKI POST

DEFINICIJADEFINICIJADEFINICIJADEFINICIJADEFINICIJA

Post je uzdràvanje (imsak) od svega {to ga kvari (npr. jelo, pi}e, pu{enje, spolnoop}enje i sl.) u vremenu od pojave zore do izlaska sunca. To je stroga obaveza propisanai potvr|ena Kur'anom, sunnetom i id`ma'om.

Allah, d`.{., kaè: �O vjernici, propisan vam je post kao {to je bio propisan i onima prijevas, da biste bili bogobojazni.�

�Ko od vas bude prisutan tog mjeseca, neka ga posti!� (El-Bekara, ajeti 183i 185).

Muhammed, s.a.v.s., veli: �Islam se temelji na pet stvari: '[ehadet - svjedo~enje danema drugog boga osim Allaha, klanjanju propisanih namaza, davanju zekata, postu mjesecaramazana i hadù.�'

Post je potvr|en i id`maom - konsenzusom islamskog ummeta. Svi muslimanski u~enjacii svi muslimani slaù se da je to jedan od ruknova islama, ~ijim se nijekanjem izlazi iz islamai postaje murtedom, otpadnikom od vjere.

RUKNOVI POSTRUKNOVI POSTRUKNOVI POSTRUKNOVI POSTRUKNOVI POSTAAAAA

Post se sastoji iz dva rukna. To su:1. Uzdràvanje (imsak) od onog {to kvari post od pojave zore pa do zalaska sunca.Dokaz za to su rije~i Uzvi{enog: �I jedite i pijte dok ne budete razlikovali nit bijelu od niti crne (dok zora ne

zabijeli), zatim upotpunite post do no}i.� (El-Bekara, 187.)

212 Islamsko znanje

2. Nijjet (odluka) Potvrda za to je hadis Poslanika, s.a.v.s., koji kaè: �Djela se ra~unaju po nijetu...�

Potvrda za to jeste i hadis koji prenosi Ibn-Umer od Hafse da je Muhammed, s.a.v.s., rekao:�Ko ne zanijjeti ovaj post prije sabaha, nema posta.�616 Treba napomenuti da je dovoljno dau srcu zanijetimo da }emo postiti, jer je srce mjesto nijeta.

VRIJEDNOST RAMAZANA,VRIJEDNOST RAMAZANA,VRIJEDNOST RAMAZANA,VRIJEDNOST RAMAZANA,VRIJEDNOST RAMAZANA,POSTPOSTPOSTPOSTPOSTAAAAA I IBADET I IBADET I IBADET I IBADET I IBADETAAAAA U NJEMU U NJEMU U NJEMU U NJEMU U NJEMU

Od Ebu-Hurejre, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Pet dnevnih namaza,dùma do dùme, a ramazan do ramazana, bri{u grijehe po~injene izme|u njih, ukoliko seizbjegavaju veliki grijesi.�617

Tako|er, prenosi se od Ebu-Hurejrea da je Muhammed, a.s., rekao slijede}e: �Koisposti ramazan sa imanom iskreno traè}i zadovoljstvo i nagradu od Allaha, d`.{., bit }emu opro{teni prija{nji grijesi.�618

�Allah, d`.{., vam je propisao post ramazana kao strogu obavezu, a no}no klanjanjevam je sunnet. Ko ga isposti i isklanja za imamom, iskreno traè}i i ele}i Allahovo zadovoljstvoi nagradu, iza}i }e iz ramazana ~ist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.�619

TERATERATERATERATERAVIH-NAMAZVIH-NAMAZVIH-NAMAZVIH-NAMAZVIH-NAMAZ

[to se ti~e ramazanskog dobrovoljnog namaza (teravije), to je sunnet za mu{karce iène.

Svi muhadisi osim Tirmizije prenose od Ai{e, radijallahu anha, da je rekla: �Poslanik,s.a.v.s., klanjao je teraviju u dàmiji, a za njim je klanjalo mnogo svijeta. Potom je klanjao idruge no}i pa se broj klanja~a pove}ao. Tre}e no}i su se iskupili, ali Poslanik, s.a.v.s., neiza|e pred njih. Ujutro im je rekao: 'Vidio sam da ste se okupili i ni{ta drugo me nije sprije~iloda vam se pridruìm osim bojazni da vam se teravija ne propi{e kao farz.'� Poslanik,s.a.v.s., klanjao je osam rekata teravih-namaza.

U vrijeme hilafeta Umera, Usmana i Alije klanjalo se dvadeset rekata teravije. Prematome, sunnet je klanjati osam rekata, a ostalih dvanaest je lijepo (mustehab), jer je nafile,ina~e, sevab klanjati.

Ne bi trebalo pretjerivati sa dugim klanjanjem da se ne oteà onima koji te{ko podnose,ali ne bi trebalo, tako|er, od teravije praviti obi~no gimnasticiranje.620

Islamsko znanje 213

Po{to je teravija-namaz, kao i ostali namazi, ne bi trebalo da se njeno klanjanje razlikujeod ostalih namaza. Fatiha koja se u~i na sabahu i jaciji ista je kao i ona {to se u~i na teraviji.Zato bi se trebalo odnositi prema teraviji kao i spram ostalih namaza, ne uriti i ne kvariti jeùrbom. Sed`de i ruku�e treba izvr{avati sa smireno{}u (ta'dili erkan), prave}i propisnepauze izme|u sed`di, nakon ruku�a (na stajanju) i uop}e pona{ati se u namazu kako idolikuje tome ibadetu, putem kojeg se obra}a Stvoritelju, Vladaru svega.

Poslanik, s.a.v.s., kaè: �Najgori je kradljivac onaj koji krade od svog namaza�. Upita{ega: �Allahov Poslani~e, kako neko krade od svog namaza?� On odgovori: �Kada neupotpunjava ruku'e i sed`de.�621

KO JE DU@AN POSTITI?KO JE DU@AN POSTITI?KO JE DU@AN POSTITI?KO JE DU@AN POSTITI?KO JE DU@AN POSTITI?

Islamski u~enjaci sloìli su se da obaveza posta pada na pametnog i punoljetnog, spolnozrelog muslimana i muslimanku koji se nalaze kod ku}e i nemaju neku zapreku da poste kao{to je hajz i nifas kod èna, tj. kad su ène u menstrualnom ciklusu ili u periodu nakonporo|aja.

Prema tome, nisu du`ni postiti: nenormalne osobe, djeca, putnici, oni koji imaju opravdanrazlog kao {to je bolest koju post pogor{ava.

[to se ti~e onih kojima se dozvoljava da ne poste uz obavezu davanja fidje (otkup zapost), to su: starac, starica, bolesnik za koga nema nade za ozdravljenje, oni koji rade nate{kim poslovima, a nemaju druge mogu}nosti da rade i ìve od drugog posla. Svi ovitrebaju nahraniti po jednog siromaha za svaki dan koji ne poste.

Oni kojima se dozvoljava da ne poste sa obavezom naknadnog posta jesu: bolesnik kojise nada ozdravljenju i musafir (putnik).

Bolest u kojoj se dozvoljava prekidanje posta jeste ona koja se poja~ava postom ilipostoji bojazan da }e se usporiti ozdravljenje.

[to se ti~e putnika, u~enjaci su se razi{li u vezi s pitanjem da li mu je vrednije postiti ili nepostiti. Ebu-Hanife, [afija i Malik smatraju da je vrednije i bolje postiti onome ko je snaàn imoè izdràti, a onome ko je slabiji, vrednije je da ne posti.

Svi u~enjaci sloìli su se da ena u hajzu i nifasu ne smije postiti i post joj je haram, a akobi i postila u tom stanju, post joj je nevaè}i. @ena u oba ova stanja ne smije postiti, ali moranapostiti poslije, ~im joj se ukaè prilika.

214 Islamsko znanje

POST VOJNIKAPOST VOJNIKAPOST VOJNIKAPOST VOJNIKAPOST VOJNIKA

Post je vojnika u ratu obavezan ako se nalazi na obi~nom zadatku i ako se ne smatraputnikom. Ako je u akciji i smatra se putnikom, tada ima izbor kao i putnik: da posti ili da neposti, ali sa obavezom napa{tanja. Ako je u te{koj i opasnoj akciji na koju bi mu post mogaonegativno djelovati ili dovesti u pitanje uspjeh, ili njegov ivot, ili ivot njegovog suborca, biloda je kod ku}e ili na putu, onda mu je obaveza da ne posti i da naposti poslije, kada mu seukaè prilika.

Od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi se da je rekao: �Ratovali smo uz Poslanika, s.a.v.s., u mjesecu ramazanu. Bilo nas je koji smo postili, a bilo je i onih koji nisu postili. Niti je posta~zamjerao neposta~ima, a niti neposta~ posta~ima. Smatrali su da je lijepo postiti onome kojiima snage. Smatrali su, tako|er, da je lijepo onome ko osjeti slabost da prekine post.�622

ADABI POSTADABI POSTADABI POSTADABI POSTADABI POSTAAAAA

Lijepo je da se svaki posta~ pridràva slijede}eg:

1. ru~ak (sehur)Cijeli islamski ummet slaè se s time da je mustehab ru~ati prije zapo{}enja, ali nema

grijeha onome ko ga izostavi.Enes, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Ru~ajte, zaista je u ru~ku (sehuru)

bereket.�623

Ra~una se da je ~ovjek ru~ao, odnosno ispunio formu, makar popio gutljaj vode. OdEbu-Seida el-Hudrije, r.a., prenosi se: �U sehuru je bereket, ne ostavljajte ga pa makarpijenjem gutljaja jer Allah, d`.{., i Njegovi meleki donose salavat na one koji ustaju nasehur�624;

2. poùrivanje sa iftaromPosta~u je mustehab poùriti sa iftarom ~im nastupi njegovo vrijeme.Od Sehla ibn Sa'da prenosi se da je Muhammed, a.s., rekao: �Ljudi }e biti na dobru sve

dok budu poùrivali sa iftarom.�625

Iftar bi trebao da se sastoji od nekoliko hurmi (datula). Lijepo je da to bude neparan broj(1, 3, 5, 7) i sl. ili isti toliki broj gutljaja vode.

Islamsko znanje 215

Od Enesa, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., iftario tako {to je pojeo nekoliko hurmiprije klanjanja ak{ama, a ako ne bi bilo toga, onda bi se iftario popiv{i nekoliko gutljajavode.�626

U ovom je hadisu dokaz da je lijepo iftariti na ovaj na~in, a poslije obavljanja ak{am-namaza moè se nastaviti sa ve~erom;

3. dova za vrijeme iftara i u toku postaIbn-Madè prenosi od Abdullaha ibn Amra ibnul-Asa da je Muhammed, a.s., rekao: �Posta~u ne}e biti odbijena dova koju uputi Allahu, d`.{., prilikom iftara.��Allahumme leke sumtu, ve bike amentu, ve ala rizkike eftartu.��Allahu, Tebi sam postio, Tebi vjerujem i od Tvoje opskrbe se iftarim.�;

4. ostavljanje svega {to je u suprotnosti sa postomPosta~ se treba ~uvati svega {to moè pokvariti ili umanjiti vrijednost posta. Od Ebu-

Hurejrea, r.a., prenosi se da je Muhammed, a.s., rekao: �Nije post samo uzdràvanje odhrane i pi}a, nego i od bespotrebnog govora, sva|anja, a ako te neko vrije|a ili napada, reci:'Ja postim, ja postim�';627

5. upotreba misvakaLijepo je da posta~ upotrebljava misvak za vrijeme posta, i nema razlike u tome da li ga

upotrebljava na po~etku ili kraju dana. Analogno ovome, mustehabb je za vrijeme posta pratizube ~etkicom, po{to kod nas nema misvaka, ali treba voditi ra~una da vode ne ode u grlo;

6. dare`ljivost i provo|enje vremena u~e}i Kur'anLijepo je biti dare`ljiv i baviti se u~enjem i izu~avanjem Kur'ana, azimu{{ana, u svakom

vaktu, a posebno u ramazanu.Buharija biljeì hadis koji prenosi Ibn-Abbas, r.a.: �Poslanik, s.a.v.s., bio je najdare`ljiviji

~ovjek, a najdare`ljiviji je bio u mjesecu ramazanu kada mu je dolazio Dìbril. Dolazio mu jesvake ramazanske no}i da bi ga pou~avao Kur'anu, tako da je Poslanik, s.a.v.s., postajaoblaì od blagog povjetarca u ~injenju dobra�;

7. poja~avanje ibadeta u zadnjih deset dana ramazanaBuharija i Muslim biljeè hadis kojeg prenosi Ai{a, radijallahu anha, po kojem je Poslanik,

s.a.v.s., obiljeàvao no}i zadnje tre}ine ramazana ibadetom, bude}i ene i usteù}i se odspolnog op}enja.

216 Islamsko znanje

[T[T[T[T[TAAAAA JE DOZVOLJENO POST JE DOZVOLJENO POST JE DOZVOLJENO POST JE DOZVOLJENO POST JE DOZVOLJENO POSTAÛ (MUBAH)?AÛ (MUBAH)?AÛ (MUBAH)?AÛ (MUBAH)?AÛ (MUBAH)?

1. Posta~u je dozvoljeno kupanje i rashla|ivanje vodomAko u|e voda u eludac bez namjere da se to desi, post nije pokvaren.2. Podvla~enje surme i upotreba kapi za o~i i sl. dozvoljeno je makar i osjetio okus toga

u grlu jer oko nije prirodni put hrane u eludac.3. Poljubac posta~a, ako moè suzdràti i savladati svoje strasti.Od Ai{e, radijallahu anha se prenosi da ju je Poslanik, s.a.v.s., znao poljubiti dok je

postio, a poznato je da je bio najsavr{eniji ~ovjek u samosavla|ivanju.U hanefijskom je mezhebu poljubac mekruh samo ako izazove strast, ali u svakom

slu~aju za posta~a je bolje ostaviti se toga. U istoj ravni je doticanje rukom i zagrljaj.4. Pu{tanje krviPosta~u je dozvoljeno pu{tanje krvi, osim ako to uti~e na fizi~ko slabljenje posta~a. U

tom slu~aju pu{tanje krvi je mekruh. Davanje krvi za laboratorijske analize i sl. ima istitretman, {to zna~i da je dozvoljeno.

5. Ispiranje usta i nosaDozvoljeno je ispiranje usta i nosa ali je mekruh u tome pretjerivati. Ebu-Hanife stoji na

stanovi{tu da onaj ko ispira usta i nos pa se omrsi tako {to mu voda ode niz grlo, makar i nehtiju}i, post }e mu biti pokvaren.

6. Stvari od kojih se ne moè ~uvatiIsto vrijedi kao i za ispiranje usta, i za stvari od kojih se ne moè ~uvati, kao {to je

pljuva~ka, pra{ina koja je na putu ili od bra{na, slina, i sl.7. Dozvoljeno je u ramazanskim no}ima jesti, piti i spolno op}iti sve do pojave zore.8. Posta~u je dozvoljeno da osvane dùnup, kao {to je dozvoljeno èni koja je bila u

hajzu ili nifasu pa joj je prestalo krvarenje da zaposti prije kupanja, a kupanje moè odgoditido iza zore s tim da mora zanijetiti post, a kupanje mora obaviti prije isteka namaskogvremena kako bi se sabah-namaz na vrijeme klanjao.

[T[T[T[T[TAAAAA KV KV KV KV KVARI POST?ARI POST?ARI POST?ARI POST?ARI POST?

1. Ako se ne{to svjesno pojede ili popije.2. Ako se namjerno prouzrokuje povra}anje.3. Ako do|e do pojave hajza ili nifasa.4. Ako do|e do ejakulacije usljed ljubljenja ili samonadraìvanja. Ako sjeme iza|e kao

Islamsko znanje 217

posljedica gledanja ili razmi{ljanja, to ne}e pokvariti post.5. Ulazak hrane ili ne~eg drugog u unutra{njost tijela.6. Primanje infuzije. Mislimo da nema nikakve razlike da li se tijelo hranilo kroz usta ili

putem injekcije, jer se u oba slu~aja hrani. Ako je posta~ primoran da prima infuziju, onda uve}ini slu~ajeva nije duàn postiti jer se smatra bolesnikom. U tom slu~aju, napostit }e danza dan.

Odre|ene radnje, pored toga {to kvare post, zahtijevaju napa{tanje i kaznu (kefaret).Pod kefaretom se podrazumijeva iskupljivanje za namjerno pokvareni post, i to:- osloba|anjem roba ({to danas nije mogu}e u~initi, jer ne postoje robovi u fizi~kom

smislu);- postom {ezdeset dana uzastopno;- nahranjivanjem {ezdeset siromaha s tim da je duàn napostiti i taj dan u kojem je

pokvario post.Te radnje koje uz napa{tanje iziskuju i kaznu jesu svako namjerno kvarenje posta, bez

obzira na koji na~in se to uradilo (spolnim op}enjem, jelom, pi}em, itd.)Dokaz za kaznu (kefaret) jeste hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre, koji kaè da je neki

~ovjek do{ao Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: �Propao sam, Allahov Poslani~e!� �A {ta te upropasti?� - upita ga Poslanik, s.a.v.s. �Op}io sam sa enom u ramazanu.� �Ima{ li roba da ga oslobodi{?�- upita ga Poslanik, s.a.v.s. �Ne� - odgovori. �Moè{ li postiti dva mjeseca neprestano?� �Ne�, odgovori.Potom je sjeo, a Poslanik, s.a.v.s., oti{ao je i donio ko{aru hurmi rekav{i mu: �Podijeli

ovo kao sadaku.��Ho}u li dijeliti siroma{nijim od nas? Pa zar ima u kamenjaru Medine neko kome su ove

hurme potrebnije od nas?�, odvratio je Poslaniku, s.a.v.s., ovaj siroma{ni ashab.Poslanik, s.a.v.s., nasmijao se tako da su mu se sjekuti}i ukazali od smijeha i rekao mu:�Idi i time nahrani svoju porodicu.�628

Kefaret se po ve}ini islamskih pravnika uzima po redoslijedu, kako je spomenuto uprethodnom hadisu. Ako nije u stanju da oslobodi roba, postit }e {ezdeset dana uzastopno,bez opravdanog prekida, a ako nije ni to u stanju, nahranit }e {ezdeset siromaha.

218 Islamsko znanje

NAPNAPNAPNAPNAPA[TA[TA[TA[TA[TANJEANJEANJEANJEANJE

Napa{tanje propu{tenih ramazanskih dana ne mora se vr{iti odmah, niti dan za dan,nego kada ~ovjek stigne tokom godine. Ako se desi da se nije napostilo, a do|e noviramazan, onda se isposti ramazan, a potom se naposti ostatak iz pro{log ramazana.

Me|utim, znaju}i da je smrt blià od jake za vratom, propu{tene dane treba {to prijenapostiti kako ne bismo preselili i do{li pred Allaha, d`.{., sa tim dugom posta.

ITIKAFITIKAFITIKAFITIKAFITIKAF

Itikaf je boravak u dàmiji, s nijetom pribliàvanja Uzvi{enom Allahu. Svi su islamskiu~enjaci slo`ni (id`ma) o pitanju propisanosti itikafa. Postoje dvije vrste itikafa:

1. zavjetni itikaf, i on je obavezan. Na taj se itikaf ~ovjek obavezao, i obavlja se u vrijemekoje je odre|eno zavjetom, na koje se obavezao zavjetnik;

2. dobrovoljni itikaf (sunnet). Moè se obaviti u bilo koje doba, ali mustehabb ga jeobavljati u zadnjih deset dana ramazana.

Uslovi itikafa su: nijet, boravak u dàmiji, nikako izvan nje. Itikaf mora biti u dàmiji ukojoj se obavljaju svi vaktovi. Ako ena eli obaviti itikaf, i ona mora biti u dàmiji.629

Mustehab je onome ko boravi u itikafu ~initi {to vi{e dobrovoljnih ibadeta: namaz, u~enjeKur'ana, zikr itd.

U to ulazi i u~enje i ~itanje tefsirskih i hadiskih dijela i tome sli~no.Preporu~eno je da se ogradi jedno mjesto u dàmiji po ugledu na Vjerovjesnika, s.a.v.s.630

Mekruh je za vrijeme itikafa baviti se beskorisnim rije~ima i djelima, ali je isto takomekruh uzdràvati se od govora op}enito, misle}i da to predstavlja ~in pobo`nosti. Dozvoljenoje da mu'tekif631 iza|e iz itikafa da bi ispratio porodicu, uredio kosu, obrijao glavu, podrezaonokte, okupao se, obukao najljep{u odje}u i namirisao se.

Mu'tekif moè iza}i iz dàmije samo radi prijeke potrebe i nu`de kao {to je dùma, akose ne klanja u toj dàmiji gdje se on nalazi, radi obavljanja nu`de, itd. [to se ti~e jela i pi}a,dozvoljeno je objedovati u dàmiji.

Islamsko znanje 219

LEJLETUL - KADRLEJLETUL - KADRLEJLETUL - KADRLEJLETUL - KADRLEJLETUL - KADR

To je najvrednija no} tokom ~itave godine. Dokaz za to su rije~i Allaha, d`.{.: �Mi smo ga(Kur'an) objavili u no}i Kadr.A {ta ti misli{ {ta je no} Kadr?No} Kadr je bolja - vrednija od hiljadu mjeseci.�Odnosno, ibadet u toj no}i, tj. klanjanje u~enje i zikr bolji su i vredniji od ibadeta hiljadu drugihmjeseci u kojoj nema te no}i.Lijepo je traìti tu no} u neparnim no}ima zadnje tre}ine ramazana.Islamski u~enjaci razi{li su se u kojoj od neparnih no}i je no} Kadr. Dok neki kaù da ovano} prelazi iz jedne u drugu neparnu no} zadnje tre}ine mjeseca ramazana; ve}ina smatrada je no} Lejletul-Kadr - dvadeset i sedma no} ramazana.S obzirom da Poslanik, s.a.v.s., nije ta~no odredio koja je to no}, ne bi se trebali truditi okoodre|ivanja te no}i, nego je bolje da se trudimo da cijeli ramazan provedemo {to vi{e uibadetu, a posebno neparne no}i u zadnjoj tre}ini.

DOBROVOLJNI POSTDOBROVOLJNI POSTDOBROVOLJNI POSTDOBROVOLJNI POSTDOBROVOLJNI POST

To je svaki post koji nismo obavezni postiti, za njegovo izvr{avanje zasluùjemo velikunagradu kod Allaha, dèlle {anuhu. Postoje odre|eni dani koje je Poslanik postio pa bi bilodobro da i mi te dane postimo, u skladu s na{im mogu}nostima. Ti dani su:

{est dana mjeseca {evala nakon Ramazanskog bajrama. Nije odre|eno koji su to daniu mjesecu {evalu, samo je bitno da nisu bajramski dani;

postiti Dan Arefata za onoga koji nije na hadù. Mekruh je da posti onaj ko je na Arefatu.postiti deseti dan mjeseca muharema (a{ura) s tim {to u~enjaci preporu~uju da se uz

njega posti i deveti dan;sunnet je postiti ponedjeljkom i ~etvrtkom;632

sunnet je postiti �bijele dane� u mjesecu: trinaesti, ~etrnaesti i petnaesti dan svakoghid`retskog mjeseca. Lijepo je postiti svaki drugi dan (Davudov post).

[to se ti~e prekidanja dobrovoljnog posta, hanefijski u~enjaci su na stanovi{tu da se tajdan mora napostiti. To vaì i za prekidanje dobrovoljnog namaza. Nije naodmet spomenutii to da ena ne moè postiti dobrovoljni post ako joj to mu` ne dozvoljava.

ÊTVRÊTVRÊTVRÊTVRÊTVRTTTTTO POGLAO POGLAO POGLAO POGLAO POGLAVLJE - ZEKAVLJE - ZEKAVLJE - ZEKAVLJE - ZEKAVLJE - ZEKATTTTT

ZEKAZEKAZEKAZEKAZEKATTTTT, NJEGOV, NJEGOV, NJEGOV, NJEGOV, NJEGOVAAAAA V V V V VA@NOSTA@NOSTA@NOSTA@NOSTA@NOSTI ULOGA U ISLAMUI ULOGA U ISLAMUI ULOGA U ISLAMUI ULOGA U ISLAMUI ULOGA U ISLAMU

Zekat je materijalna obaveza muslimanima koji posjeduju nisab633 na imetak koji trebaispunjavati odre|ene uslove ({artove).

Zekat je jedan od temelja (ruknova) islama. Spomenut je zajedno sa namazom namnogim mjestima u Kur'ani-kerimu.

Zekat je stroga i obligatna du`nost- �fard�. Ko zanije~e njegovu obavezu, on je kafir iiza{ao je iz dini islama, a ko sa njim {krtari ili ga svega ne dadne, on se ubraja me|u silnikekoji se izlaù kazni.

Neki od dokaza za to su rije~i Uzvi{enog Allaha: �...i obavljajte namaz i dajite zekat.� (El-Bekara: 110) �A nare|eno im je da

se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, ida molitvu obavljaju i da zekat udjeljuju; a to je ispravna vjera.� (El-Bejjina: 5)

Od Ibn-Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Islam je izgra|en na pet temelja...�, i me|u njima je spomenuo davanje zekata. (PrenoseBuharija i Muslim)

Dokaz da onaj ko ne izvr{ava ovu obavezu izlazi iz islama, rije~i su Uzvi{enog Allaha,Koji kaè:

�Ali, ako se oni budu pokajali i molitvu obavljali i zekat davali, bra}a suvam po vjeri...� (Et-Tevba: 11)

Iz ovog ajeta razumije se da onaj koji ne obavlja namaz i ne daje zekat nije od na{ebra}e po vjeri, nego je kafir. Zbog toga se Ebu-Bekr borio protiv onih koji su napravili razlikuizme|u namaza i zekata, tako {to su obavljali namaz, a nisu davali zekat. U vezi s tim, s njimsu se sloìli ashabi tako da je to bio njihov kosenzus (id`ma') o ovom pitanju.

Islamsko znanje 221

MUDROSTMUDROSTMUDROSTMUDROSTMUDROST U PROPISIV U PROPISIV U PROPISIV U PROPISIV U PROPISIVANJU ZEKAANJU ZEKAANJU ZEKAANJU ZEKAANJU ZEKATTTTTAAAAA

U propisivanju zekata postoje mnoge mudrosti, veliki ciljevi i op}e koristi. Njih moèmoupoznati ako razmi{ljamo o ajetima i hadisima u kojima je zekat nare|en, kao {to je ajet kojiodre|uje kome se daje zekat, u suri Et-Tevba, te drugi ajeti i hadisi koji podsti~u na davanjesadake i tro{enje imetka u razne op}ekorisne svrhe. Od tih mudrosti navodimo neke:

1. ~i{}enje vjernikove du{e od prljav{tine grijeha i gre{aka i njihovih lo{ih posljedica nasrce, te ~i{}enje njegove du{e od poku|enosti {krtarenja i {krtosti i njihovih lo{ih posljedica.Uzvi{eni Allah kaè:

�Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ihu~ini{...� (Et-Tevba: 103);

2. potpomaganje siroma{nog muslimana, podmirivanje njegovih potreba i izraàvanjepa`nje i dobro~instva prema njemu da se ne mora izlagati poniènosti traènja od nekogdrugog pored Allaha, d`.{.;

3. olak{avanje briga du`nika vra}anjem njegova duga zajmodavcima;4. okupljanje razdvojenih srca oko imana i islama i prelazak sa njima iz sfere sumnji i

du{evnih uznemirenosti, zbog toga {to se iman u njima jo{ nije ustalio, u sferu stabilnogimana i potpunog uvjerenja;

5. opremanje boraca (mudàhida) na Allahovom putu i pripremanju njihove ratne opreme;6. potpomaganje muslimana putnika namjernika, kada se na|e na putu pa ne bude imao

~ime nastaviti put. Njemu se daje od zekata onoliko koliko mu je potrebno da se moè vratitisvojoj ku}i;

7. ~i{}enje imetka, umnoàvanje i razvoj.Ovo su neke od uzvi{enih mudrosti i plemenitih ciljeva zbog kojih je propisan zekat. Sve

tajne [erijata i njegove mudrosti ne zna niko osim Uzvi{enog Allaha.

222 Islamsko znanje

IMOVINAIMOVINAIMOVINAIMOVINAIMOVINA NA NA NA NA NA KOJU TREBA KOJU TREBA KOJU TREBA KOJU TREBA KOJU TREBA DA DA DA DA DATI ZEKATI ZEKATI ZEKATI ZEKATI ZEKATTTTT

Zekat treba dati na ~etiri vrste imetka:- prvo: na ono {to raste iz zemlje; sjemenke i plodove, tj. poljoprivredne proizvode.

Uzvi{eni Allah rekao je: �O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje sti~ete i od onoga {to vam Mi iz

zemlje dajemo, ne izdvajajte ono {to ne vrijedi da biste to udijelili-kad ni visami to ne biste primili, osim zatvorenih o~iju...� (El-Bekara: 267) �...i dajte nadan etve i berbe ono na {to drugi pravo imaju...� (El-En'am:141)

Na poljoprivredne proizvode koji se ne mogu ostavljati zbog brzog propadanja, kao {tosu vo}e i povr}e, ne daje se zekat. Nisab itarica i plodova iznosi pet �evsuka�, {to iznosi,kada je p{enica u pitanju, oko 612 kg. Dakle, ako imamo tu koli~inu ili vi{e p{enice, du`nismo onoga dana kada je ovr{emo, dati �desetinu� (10%) na ime zekata, ukoliko je prirodnonavodnjavana, a ukoliko se navodnjavala prskanjem iz cisterni i sli~no, onda se na imezekata daje pola �desetine�, tj. 5%;

- drugo: zlato, srebro i vrijednosni papiri. Allah, d`.{., rekao je: �Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu-navijesti

bolnu patnju.� (Et-Tevba: 34)U Muslimovu �Sahihu� od Ebu-Hurejre, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik rekao: �Nema

ni jednog vlasnika zlata niti srebra, koji na njih ne daje ono {to je obavezan, a da mu naSudnjem danu ne}e biti napravljene bukagije od vatre koje }e biti uàrene u dèhenemskojvatri i njima }e se prìti njegovi bokovi, ~elo i le|a. Kad god se ohladi, vratit }e mu se, u danu~ija je duìna pedeset hiljada godina. To }e trajati sve dok se ne zavr{i su|enje ljudima.� Pod�...ono {to je obavezan� misli se na zekat, jer u drugom rivajetu stoji: �Nema ni jednogvlasnika blaga koji ne daje zekat na njega...� (Muslim)

Nisab je zlata dvadeset �dinara� {to iznosi 87 gr. Na tu koli~inu (pa navi{e) se daje zekatu visini od 2,5%. Nisab srebra je pet �oka� {to iznosi 595 gr. Na tu koli~inu (pa navi{e) dajese zekat u visini od 2,5%. Nisab novca i vrijednosnih papira je u visini zlata ili srebra i na tuvrstu imovine daje se zekat u visini 2,5%;

tre}e: trgova~ka roba, pod kojom se smatra sve {to je namjenjeno za trgovinu i profitkao {to su nekretnine, stoka, hrana, pi}e, auta i ostale njima sli~ne vrste imetka. Vlasnikrobe procijeniti }e njenu vrijednost svake godine i dat }e 2,5% od njene ukupne vrijednostina ime zekata, bez obzira da li je njena vrijednost, u tom trenutku, iznosila onoliko za kolikoju je kupio ili, pak, manje ili vi{e. Vlasnici prodavnica, kao npr. du}andìje, trgovci autima irezervnim djelovima trebaju precizno i ta~no izvr{iti inventuru cjelokupne robe u svojim

Islamsko znanje 223

prodavnicama i na nju dati zekat. Ukoliko im je te{ko vr{iti inventuru, mogu da po slobodnojprocjeni daju zekat, s tim da budu sigurni da su dali vi{e nego {to su obavezni, kako bi imsavjest bila ~ista i kako ne bi ostao dio zekata na njihovim vratovima. Nisab trgova~ke robeje u visini nisaba zlata ili srebra;

~etvrto: stoka: deve, goveda i sitna stoka (ovce i koze), pod uslovom da se hrane napa{i i da se drè radi mlijeka i rasplodnje i da dostignu �nisab.� Pod stokom koja se �hrani napa{i� podrazumijeva se stoka koja boravi na ispa{i ve}i dio godine, a ako se hrani �najaslama� ve}i dio godine, onda na nju ne treba davati zekat, osim ako se ista ne drì raditrgovine. U tom slu~aju se na nju daje zekat, kao na trgova~ku robu, kada dostigne nisab;bilo pojedina~no, bilo da se ura~una sa ostalom robom, bez obzira da li se hranila na ispa{iili �na jaslama�.

Nisab stoke:deve: na pet deva se daje jedna ovca;goveda: od 30-39 goveda daje se jedno tele od godinu dana. Od 40-59 daje se tele od

dvije godine, itd.;sitna stoka (ovce i koze): od 40-120 ovaca daje se jedna ovca, od 121-200; dvije, itd.

USLOVI DAUSLOVI DAUSLOVI DAUSLOVI DAUSLOVI DA SE MORA SE MORA SE MORA SE MORA SE MORA DA DA DA DA DAVVVVVAAAAATI ZEKATI ZEKATI ZEKATI ZEKATI ZEKATTTTT

Uslovi za davanje zekata su sljede}i:1. islam, tj. da bude{ musliman. Prema tome, zekat nije duàn davati nevjernik niti onaj

koji je iza{ao iz islama;2. da si istinski vlasnik robe na koju daje{ zekat, {to zna~i da ta roba treba da je kod tebe

ili da moè{ sa njom raspolagati kad god to zaèli{;3. da imetak dostigne visinu �nisaba� koju je [erijat odredio, a njegova visina razlikuje se

kod razli~itih vrsta imovine;4. da pro|e godina dana otkako je imetak, na kojeg daje{ zekat, dostigao visinu nisaba.

Iz toga se izuzimaju ìtarice i plodovi na koje se zekat daje kada sazriju i mladun~ad odstoke na ispa{i i zarada na trgova~koj robi, na koje se zekat daje kada i na glavnicu;

5. sloboda, tako da zekat nije obavezan za roba, jer on nema svog vlasni{tva, s obziromda on i sve {to je njegovo pripada njegovom vlasniku.

224 Islamsko znanje

KOME SE DAJE ZEKAKOME SE DAJE ZEKAKOME SE DAJE ZEKAKOME SE DAJE ZEKAKOME SE DAJE ZEKAT?T?T?T?T?

Allah, d`.{., odredio je kome se daje zekat: �Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima,i onima koji ga skupljaju, i onima ~ija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduènima,i u svrhe na Allahovom putu (za dìhad), i putniku - namjerniku. Allah je odredio tako! Allahsve zna i mudar je.� (Et-Tevba: 60)

Allah, d`.{., naveo je osam vrsta, i svaka od njih ima pravo uzeti zekat, a one su:1. fukara (siromasi);2. miskin - isto tako vrsta siromaha, s tim da je jedan dio u~enjaka rekao da je miskin

boljeg stanja od fukare, a neki drè obrnuto. I jednoj i drugoj vrsti sirotinje: fukari i miskinima,daje se od zekata koliko im je potrebno za godinu dana, jer obaveza davanja zekataponavlja se nakon godinu dana, te oni trebaju dobiti {ta im je potrebno za jednu godinu. Pod�dovoljno� podrazumijeva se hrana, odje}a, stan, te druge nu`ne potrebe koje odgovarajunjegovom statusu, bez pretjerivanja i uskra}ivanja, za datu osobu ili za one koje je ta osobaobavezna izdràvati.

Uslov za siroma{ne (fukaru i miskine) jeste da budu: muslimani, da ne budu iz porodiceBenu-Ha{im niti od onih koji se toj porodici pripisuju, i da ne budu od onih, koje je, ina~e, onajkoji daje zekat duàn izdràvati kao npr.: roditelji, djeca, supruga; te da ne bude od sposobnihkoji mogu zaraditi sebi opskrbu, jer je Poslanik rekao: �Na zekat nema pravo bogata{ nitionaj koji je snaàn i u mogu}nosti da zara|uje�634;

3. prikuplja~i zekata:to su slu`benici koje imam ili njegov zamjenik odrede da rade na prikupljanju, ~uvanju i

raspodjeli zekata. To su sakuplja~i, blagajnici, pisari, ra~unovo|e, ~uvari, oni koji zekatprevoze i dijele i tome sli~no. Onaj koji radi taj posao dobiva platu koju bi ina~e primao za istiili sli~an posao na nekom drugom mjestu, pa makar on bio i bogata{, pod uslovom da jemusliman, punoljetan, pametan, povjerljiv i kvalificiran za taj posao;

4. oni ~ija srca treba pridobiti: to su li~nosti koje imaju vlast i utjecaj u svojoj sredini, apostoji nada da bi mogli primiti islam, ili bi mogao primiti islam neko iz njegovog ranga, ili bitime mogli sprije~iti zlo koje bi on mogao u~initi prema muslimanima;

5. za osloba|anje roblja: ovo obuhvata osloba|anje roblja i potpomaganje onih koji sesami otkupljuju. Tu ulazi i otkup zarobljenih muslimana od neprijatelja, jer je to sli~no vra}anjuduga za du`nika, pa ~ak je i pre~e, jer postoji mogu}nost da zarobljenog muslimana ubiju,ili da iza|e iz vjere;

6. du`nici: to su oni koji su se zaduìli i taj dug moraju vra}ati. Dugove moèmo podijeliti

Islamsko znanje 225

na dvije vrste:a) da ~ovjek uzme u zajam, radi svog interesa, ne{to {to je dozvoljeno (mubah) kao kad

npr. uzme pozajmicu da bi izdràvao sebe i porodicu, ili da bi nabavio odje}u, ili za enidbu,lije~enje, gradnju stana ili kupovinu neophodnog namje{taja, ili, pak, da mu se desi danehotice nanese materijalnu {tetu nekome koju poslije mora nadoknaditi. U tim slu~ajevimadadne mu se da vrati dug ukoliko je siromah, zaduìo se u halal-poslu i onom {to je dozvoljeno(mubah). Ovdje je uslov da zaduèni bude musliman, da ne bude bogat toliko da sam moèvratiti dug, da se bude zaduìo radi onoga {to je zabranjeno (haram), da vrijeme vra}anjatog duga bude u toj godini, da bude duàn drugom ~ovjeku tako da moè biti ka`njenzatvorom (ako ga ne vrati).

Prema tome, ovdje ne spadaju druge vrste duga kao {to su kefareti (iskupi za prijestupei krive zakletve npr.) ili zekat. Onaj koji se zaduìo za korist drugoga, kao npr. da bi pomiriozava|ene, njemu je dozvoljeno uzeti zekat radi vra}anja duga na osnovu hadisa Kubejse el-Hilalija koji je rekao: �Preuzeo sam na sebe dug, pa sam do{ao Poslaniku, s.a.v.s., i traìopomo}, a on mi je rekao: �Sa~ekaj dok do|e zekat, pa }emo ti dati, a zatim je rekao: �OKubejse, zaista pro{nja nije dozvoljena nikome osim trojici: ~ovjeku koji je preuzeo ne~ijidug, te mu je dozvoljeno da prosi dok ga ne podmiri, a onda prestaje prositi; ~ovjeku komeje prirodna nepogoda uni{tila imovinu, te mu je dozvoljeno prositi dok ne stekne onolikokoliko mu je potrebno za ivot i ~ovjeku koga je zadesilo siroma{tvo te mu posvjedo~e trirazumna ~ovjeka iz njegova naroda da je tog ~ovjeka zadesilo siroma{tvo, pa mu jedozvoljeno prositi dok ne zadovolji svoje ivotne potrebe. Svaka druga pro{nja i prosja~enjeje, o Kubejse, haram i onaj koji to jede, hrani se haramom.�� (Muslim) Dozvoljeno je odzekata vratiti dug za umrlog jer nije uvjet da se prvo zekat da zaduènom nego se u imenjega dug moè direktno vratiti jer je Allah, dèlle {anuhu, u~inio da se zekat daje za njih ane njima;

7. na Allahovom putu (za dìhad). Po mi{ljenju ve}ine u~enjaka, ovo se odnosi samo namudàhide i instituciju dìhada. Dakle, sve {to je vezano za ovu instituciju moè se finansiratiiz zekata. Neka ulema rije~i �na Allahovom� putu tuma~i u op{irnijem smislu uklju~uju}i uovu grupu pored mudàhida i ostale koji rade na Allahovom putu;

8. putnik namjernik. To je putnik koji putuje od mjesta do mjesta. Njemu se dadne odzekata kako bi se mogao vratiti u svoje mjesto, pod uslovom da je toga potreban i da tonjegovo putovanje ne bude u svrhu ne~ega {to je haram, nego da bude radi neke obavezeili onoga {to je mustehab (poèljno) ili, pak, mubah (dozvoljeno).

Prema tome, putniku namjerniku daje se zekat, pa makar i potrajao njegov boravak iputovanje, ukoliko ~eka neku svoju potrebu koja treba da se zavr{i. Ne mora se zekatomobuhvatiti svih osam vrsta, nego je lijepo dijeliti ga uzimaju}i u vidu potrebe i koristi i mi{ljenjeimama, njegovog zamjenika ili onoga koji daje zekat.

226 Islamsko znanje

KOME SE NE DAJE ZEKAKOME SE NE DAJE ZEKAKOME SE NE DAJE ZEKAKOME SE NE DAJE ZEKAKOME SE NE DAJE ZEKAT?T?T?T?T?

1. Bogata{ima, te sna`nim i sposobnim koji mogu zaraditi.2. Uzlaznoj i silaznoj rodbini onoga koji daje zekat, i mu` svojoj eni.3. Nemuslimanima, izuzimaju}i one ~ija srce treba pridobiti, a koji su spomenuti u 60.

ajetu sure �Et-Tevba�.4. Porodici Poslanikovoj.

KORISTI OD DAKORISTI OD DAKORISTI OD DAKORISTI OD DAKORISTI OD DAVVVVVANJAANJAANJAANJAANJA ZEKA ZEKA ZEKA ZEKA ZEKATTTTTAAAAA

1. Povinovanje naredbi Allaha, d`.{., i naredbi Njegovog Poslanika, s.a.v.s., i davanjeprednosti onome {to voli Allah, d`.{., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., nad onim {to voli du{a.

2. Umnogostru~avanje sevaba i nagrade za posao. Uzvi{eni Allah kaè: �Oni koji imanja svoja tro{e na Allahovom putu li~e na onoga koji posije

zrno iz kojeg nikne sedam klasova, i u svakom klasu po stotinu zrna. A Allah }eonome kome ho}e, dati i vi{e; Allah je neizmjerno dobar i sve zna.� (El-Bekara:261)

3. Zekat je dokaz imana i znak koji upu}uje na njega, kako to stoji u hadisu: �...a sadakaje dokaz imana...� (Muslim)

4. i{}enje od prljav{tine grijeha, lo{eg morala i pona{anja. �Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih

u~ini{...� (Et-Tevba: 103)5. Napredak, razvoj, beri}et, o~uvanje i sigurnost imetka od svakog zla. U hadisu se

kaè: �Nikada sadaka nije umanjla imetak, nego ga uve}ava, nego ga uve}ava...� (Muslim) �... {to god vi udjeljujete, On }e to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.�

(Sebe': 39)6. Onaj koji daje zekat bit }e pod hladovinom svoga zekata na Sudnjem danu, kako je

spomenuto u hadisu o sedmerici kojima }e Allah, d`.{., dati hlad kada ne}e biti drugog hladaosim Njegovog.

�...i ~ovjek koji je dao zekat (sadaku) tajno tako da mu njegova lijeva rukane zna {to udjeljuje desna.� 635

7. Allahova milost i oprost� ...a milost Moja obuhvata sve; dat }u je onima koji se budu grijeha klonili

i zekat davali...� (El-A'raf:156)

Islamsko znanje 227

UPOZORENJE ONIMAUPOZORENJE ONIMAUPOZORENJE ONIMAUPOZORENJE ONIMAUPOZORENJE ONIMA KOJI NE DAJU ZEKA KOJI NE DAJU ZEKA KOJI NE DAJU ZEKA KOJI NE DAJU ZEKA KOJI NE DAJU ZEKATTTTT

1. Uzvi{eni Allah rekao je: �...Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu-

navijesti bolnu patnju na Dan kada se ono bude u vatri dèhenemskoj usijalo,pa se njima slabine njihove i le|a njihova budu igosala. 'Ovo je ono {to ste zasebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono {to ste gomilali!��(Et-Tevba: 34,35)

2. Ahmed i Muslim prenose od Ebu-Hurejre da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: �Nema nijednog bogata{a koji na njega ne daje zekat, a da ne}e (njegov zekat) biti usijan udèhenemskoj vatri, a zatim napravljen u obliku plo~a i njima }e biti igosano njegovo lice islabine, dok se ne zavr{i su|enje Njegovim robovima u danu koji traje pedeset hiljadagodina, a zatim }e mu se pokazati put u Dènnet ili u Vatru.�

3. Buharija prenosi da je Vjerovjesnik rekao: �Kome Allah da imetak pa on na njega nebude davao zekat, prikazat }e mu se na Sudnjem danu dvoglava zmija sa dva repa kojima}e ga obmotati. Zatim }e mu re}i: �Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje blago.� Potom je,prou~io ajet:

'Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje, nikako nemisle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit }e im ovratu obje{eno ono ~ime su {krtarili...'� (Ali-Imran: 180)

4. Muslim prenosi Poslanikove, s.a.v.s., rije~i: �Nema ni jednog vlasnika deva, krava, isitne stoke koji na njih ne daje zekat, a da one ne}e do}i na Sudnjem danu u najve}em inajdebljem svom obliku u kome je nekada bila, i bost }e ga svojim rogovima i gaziti papcima.Kada zadnja pregazi preko njega, nai|e prva i tako dok se ne zavr{i su|enje ljudima.�

VVVVVA@NAA@NAA@NAA@NAA@NA UPOZORENJA UPOZORENJA UPOZORENJA UPOZORENJA UPOZORENJA

Prvo: zekat se moè dati jednoj od osam spomenutih vrsta i ne mora se dijeliti svimanjima.

Drugo: zaduènom je dozvoljeno dati toliko da podmiri sav dug ili jedan njegov dio.Tre}e: zekat se ne daje nevjerniku i onome koji je iza{ao iz islama (murtedu).êtvrto: nije dozvoljeno dati zekat bogatome jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Na njega

nema pravo bogati niti sna`ni koji moè zara|ivati.�636

Peto: zekat se ne moè dati onome koga si obavezan izdràvati kao {to su roditelji,dijete i ena.

228 Islamsko znanje

[esto: zekat se ne iznosi iz mjesta u kojem je skupljen i dijeli u drugom mjestu, osim unu`di koja to iziskuje, kao glad npr. ili nepostojanje siromaha u mjestu u kome je zekatskupljen, potpomaganje mudàhida ili da njegovo dijeljenje u drugom mjestu naredi imamradi op}e koristi.

Sedmo: ko zaradi imetak u drugoj dràvi treba dati zekat u zemlji gdje je taj imetakzaradio i ne}e ga prenijeti u svoje mjesto, osim u nu`di koja to zahtijeva, a {to je prethodnonapomenuto.

Osmo: dozvoljeno je siromahu dati toliko zekata koliko mu je dovoljno za nekolikomjeseci ili za punu godinu.

Deveto: treba dati zekat na zlato i srebro, bez obzira da li je bilo u obliku novca, metalaili nakita koji se nosi, iznajmljuje ili sluì u neku drugu svrhu, a na osnovu dokaza kojiop}enito govore o obavezi davanja zekata na to. Ovo je mi{ljenje hanefijskog mezheba.

Ima u~enjaka koji su rekli da se na nakit, koji se nosi ili sluì za iznajmljivanje, ne dajezekat. Dokazi su prvog mi{ljenja ja~i i njegova primjena je sigurnija.

Deseto: nije du`nost davati zekat na ono {to je ~ovjek pribavio za svoje potrebe kao {toje: hrana, pi}e, posteljina, stan, ivotinje, auto i odje}a. Dokaz za sve to rije~i su Poslanika,s.a.v.s., : �Musliman nije duàn davati zekat na svoga roba niti konja...�637 (Muttefekunalejhi) Iz ovog se izuzima, kako je prethodno spomenuto, nakit od zlata i srebra.

Jedanaesto: za ono {to sluì za iznajmljivanje; nekretnine, auta i tome sli~no, zekat sedaje na zaradu od toga, ako ta zarada bude u vidu novca, nakon {to ostane u vlasni{tvuonoga koji daje zekat godinu dana, ukoliko dostiè vrijednost nisaba, bilo samostalno ili kadsastavi sa istom vrstom koju on ima.

PETPETPETPETPETO POGLAO POGLAO POGLAO POGLAO POGLAVLJEVLJEVLJEVLJEVLJE

HAD@HAD@HAD@HAD@HAD@

ZNAÊNJE I DEFINICIJA HAD@AZNAÊNJE I DEFINICIJA HAD@AZNAÊNJE I DEFINICIJA HAD@AZNAÊNJE I DEFINICIJA HAD@AZNAÊNJE I DEFINICIJA HAD@A

Had` u [erijatu zna~i imati za cilj posjetu Ka�be radi obavljanja odre|enih obreda, iliposjetu odre|enih mjesta (Ka�be, Arefata i dr.) u odre|eno vrijeme (u mjesecima hadà:{evalu, zul-k�adetu i zul-hidètu).

VRIJEME PROPISIVVRIJEME PROPISIVVRIJEME PROPISIVVRIJEME PROPISIVVRIJEME PROPISIVANJAANJAANJAANJAANJA HAD@A HAD@A HAD@A HAD@A HAD@A

Had` je propisan krajem devete godine po Hid`ri ajetom koji glasi:

{to zna~i: �Hodo~astiti Harem duàn je, Allaha radi, svaki onaj koji je umogu}nosti.� (Ali - Imran, 97)

ZNAÂJ I MJESTO HAD@A U ISLAMUZNAÂJ I MJESTO HAD@A U ISLAMUZNAÂJ I MJESTO HAD@A U ISLAMUZNAÂJ I MJESTO HAD@A U ISLAMUZNAÂJ I MJESTO HAD@A U ISLAMU

Had` je peti rukn (stup) u islamu, nare|en onim muslimanima koji su u mogu}nosti isposobni da ga obave.

230 Islamsko znanje

VRSTE HAD@AVRSTE HAD@AVRSTE HAD@AVRSTE HAD@AVRSTE HAD@A

Postoje tri vrste (na~ina) na koje se moè obaviti had`, a ti na~ini su:1. temett�u: a zna~i da se nijet u~ini da }e se u mjesecima hadà obaviti umra, a poslije

nje had`. Hadìja }e prilikom obla~enja ihrama i klanjanja dva rekata zanijetiti ovako:�Lebbejke Allahumme umreten mutemettian biha ilel had`�, {to zna~i �Odazivam ti se, mojAllahu, ovom umrom, poslije koje }e mi biti dozvoljeno sve {to mi je bilo zabranjeno prilikomobla~enja ihrama, sve do njihovog ponovnog obla~enja radi hadà� (osmog dana zul-hidèta).

Poslije obavljene umre (tavafa, dva rekata iza Mekami - Ibrahima i sa�ja), muteme-tti� }ese o{i{ati ili skratiti kosu poslije ~ega mu je dozvoljeno da skine ihrame i ne}e ih obu}i svedo osmog dana zul-hidèta (dan uo~i Arefata). Ovo je najlak{i na~in obavljanja hadà, istoga je hadìja duàn da zakolje kurban (hedj);

2. kiran: a zna~i da hadìja kurban povede sa sobom i kod mikata obu~e ihrame, klanjadva rekata i zanijeti da }e had` i umru obaviti zajedno. Po{to ovaj hadìja stigne u Meku,obavit }e tavaful - kudum (tavaf po prvom dolasku u Meku) i sa�j, ali ne}e {i{ati ili skra}ivatikosu niti skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi, prvog dana Kurban - bajrama.Karin je tako|er duàn da zakolje kurban;

3. ifrad: a zna~i da prilikom obla~enja ihrama hadìja zanijeti da }e obaviti samo had`.On }e zanijetiti ovim rije~ima: �Lebbejke Allahumme hadèn�, {to zna~i: �Moj Allahu, odazivamti se ovim hadòm.�

Po dolasku u Meku, mufrid }e obaviti tavaf, klanjati dva rekata i obaviti sa�j i ne}e {i{atini skra}ivati kosu niti }e skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi prvog danaBajrama. Hadìja koji na ovaj na~in obavlja had`, nije duàn zaklati kurban. Treba znati da�karin� i �mufrid� moraju za vrijeme hadà obaviti samo jedan sa�j, ali ga mogu obaviti poslijetavaful - kuduma ili poslije tavaful - ifade (obavlja se poslije Arefata). Svakako je bolje da seovaj sa�j obavi po dolasku u Meku jer je tada hadìja odmorniji nego poslije Arefata. Jo{ trebanapomenuti da bosanske hadìje obavljaju ovu vrstu hadà, i zato }e obja{njenje propisahadà u ovoj risali - bro{uri biti na ovaj na~in.

Islamsko znanje 231

OBREDI VEZANI ZA HAD@OBREDI VEZANI ZA HAD@OBREDI VEZANI ZA HAD@OBREDI VEZANI ZA HAD@OBREDI VEZANI ZA HAD@KOJI SE OBAKOJI SE OBAKOJI SE OBAKOJI SE OBAKOJI SE OBAVLJAJU DO OSMOG DANAVLJAJU DO OSMOG DANAVLJAJU DO OSMOG DANAVLJAJU DO OSMOG DANAVLJAJU DO OSMOG DANA

ZUL-HID@ETZUL-HID@ETZUL-HID@ETZUL-HID@ETZUL-HID@ETAAAAA

Upu}uju se hadìje iz raznih krajeva zemaljske kugle ka najve}em islamskom sveti{tu- Meki, kako bi obavili had`. Neki od njih putuju morem, neki kopnom, dok drugi to ~inevazduhom.

Hadìja koji putuje morem a zatim kopnom i koji putuje stalno kopnenim putem, do}i }edo mikata gdje }e se okupati, odrezati nokte, skratiti brkove, obrijati dlake sa stidnih mjestai ispod pazuha i potom obu}i ihrame, pri ~emu }e zanijetiti onu vrstu hadà koju eli obaviti.

Hadìja koji dolazi avionom, obu}i }e ihrame u avionu, pod uvjetom da se prije togaokupao i obavio sve {to je potrebno, kao {to to obavlja onaj koji dolazi do mikata kopnom, azatim }e zanijetiti had`. @ena moè obu}i {ta joj je volja od dozvoljene odje}e osim nikaba(zara), perike i rukavica.

U slu~aju da se ena na|e u dru{tvu mu{karaca ili pored njih prolazi, onda pokrije licei {ake svojim {alom.

Sunnet je da se prilikom obla~enja ihrama pokriju oba ramena (desno rame otkriva sesamo prilikom tavafa), poslije toga hadìja zanijeti rije~ima: �Lebbejke Allahumme had`dèn�,{to zna~i: �Odazivam ti se, moj Gospodaru, ovim hadòm�, ili rije~ima: �Allahumme inniuridul had`dè fe jessirhu li ve tekabhelhu minni�, {to zna~i: �Moj Allahu, elim obaviti had`pa mi ga olak{aj i primi ga od mene.�

Ako se hadìja boji ne~ega {to bi ga moglo omesti u upotpunjavanju hadà, prilikomnijeta }e dodati: �In habiseni habis fe mehalli hajsu habiseni�, {to zna~i: �Ako me ne{tosprije~i u upotpunjavanju had`skih propisa, moje skidanje ihrama bit }e tamo gdje samsprije~en.� Nakon nijeta du`nost je hadìje kloniti se svega onoga {to mu je zabranjeno dokje u ihramu. Poslije obla~enja ihrama i nijeta, hadìja treba {to vi{e u~iti telbiju koja glasi:�Lebbejke Allahumme lebbejk, lebbejke la {erike leke lebbejk. Innel hamde venniamete lekevel mulk la {erike lek.�

�Odazivam ti se, moj Allahu, odazivam! Odazivam ti se! Nema{ sudruga, odazivam ti

232 Islamsko znanje

se! Samo se Tebi zahvaljujem i samo Ti daje{ blagodati i ima{ vlast. Ti nema{ sudruga.�U~enje telbije ne prekida se sve do bacanja kamen~i}a na Akabi, desetog dana

zul-hidèta.Bosanske hadìje se, obi~no, iz Dìde upute prema Meki, odsjednu u hotelu, nakon

~ega odu u Harem da obave tavaful - kudum i sa�j, poslije koga se ne}e {i{ati niti skra}ivatikosu niti skidati ihrame.

Harem ima svoje propise - adabe kojih se treba pridràvati. Neki od tih adaba su:1. kada se hadìja pribliì Meki (Haremu) u~i ovu dovu:

�Allahume haza haremuke ve emnuke fe harrimni alennari ve aminni min azabike jevmeteb�asu i-�badeke vedà�lni min evlijaike ve min ehli ta�atike� (slab), {to zna~i: �Allahu moj!Ovo je Tvoj Harem i okrilje pa me udalji od dèhenemske vatre! Za{titi me od Tvog azaba(kazne) na dan proìvljenja Tvojih robova! U~ini me od Tvojih iskrenih i pokornih robova!�;

2. sunnet je da se u Meku u|e iz pravca brda Keda, a da se Meka napusti preko brdaKuda;

3. u Meku se moè u}i i no}u i danju, a Poslanik, a.s., prilikom hadà u{ao je u Mekudanju, a prilikom umre no}u;

4. hadìja treba paziti da ne gura i ne uznemirava druge hadìje;5. lijepo je prilikom prvog vi|enja Ka�be u~iti dovu, jer se dova tada ne odbija. Hadìja }e

podi}i ruke i u~iti:

�Allahumme zid hazel bejte te{rifen ve ta�zimen ve tekrimen ve mehabeten ve zid men{errefehu ve azzamehu min men had`d`dehu ev i�temerehu te{rifen ve tekrimen ve ta�zimenve birren. Allahumme entesselam ve minkesselam fe hajjina rabbena bisselam�, (slab), {tozna~i: �Moj Allahu, pove}aj ~ast, veli~inu i po{tovanje ove ku}e. Pove}aj ~ast, veli~inu ipo{tovanje onih koji do|u na had` i umru! Moj Allahu, Ti si Selam - spas, i od Tebe je spas,pa nas proìvi, na{ Gospodaru, u miru i spasu!�

Hadìja prilikom dove moè traìti ono {to mu je u srcu, bilo da se radi o dunjaluku ili

Islamsko znanje 233

ahiretu, ali je najva`nije da traì magfiret (oprost) od Allaha, d`.{., i da pri tome budeskru{en;

6. kada se pribliì Ka�bi i po~ne tavafiti, hadìja }e u~iti:

�Allahumme hazel bejtu bejtuke vel haremu haremuke vel emnu emnuke ve hazamekamul- azibike minennar� (slab), {to zna~i: �Allahu moj! Ova je ku}a Tvoja ku}a, aHarem je Tvoj Harem, i okrilje je Tvoje okrilje, a ovo je mjesto onoga koji traì Tvoju za{titu�;

7. prilikom ulaska u Harem hadìja treba u}i desnom nogom i prou~iti:

�E�uzu billahil a�zim ve bi ved`hihil kerim ve sultanihil kadim mine{{ejtanirrad im. Bismillahi,vel hamdu lillahi. Allahumme salli a�la Muhammedin ve ali Muhammed. Allahummagfir lizunubi vefteh li ebvabe rahmetike� (sahih), {to zna~i: �Uti~em se Silnome Allahu, d`.{.,Plemenitom i Mo}nom od prokletog {ejtana. U ime Allaha! Hvala pripada Allahu. Neka jesalavat na Muhammeda, a.s., i njegovu porodicu! Allahu moj, oprosti mi grijehe i otvori mivrata Tvoje milosti (rahmeta).�

Kada izi|e iz Harema, hadìja treba to uraditi lijevom nogom i prou~iti prethodnu dovu,osim {to }e re}i: �Allahummefteh li ebvabe fadlike�, umjesto: �Allahummefteh li ebvaberahmetike�;

8. prilikom prvog ulaska u Harem ne treba klanjati dva rekata tehijjetul - mesdìda, ve}treba odmah pristupiti tavafu po~ev{i od Crnog kamena (Hadèrul - esved). Ako ne biodmah ~inio tavaf iz bilo kog razloga, hadìja }e tad klanjati dva rekata ovog namaza, izuzevu slu~aju da je po~eo da se klanja neki od farz - namaza.

234 Islamsko znanje

OSMI DAN ZUL-HID@ETOSMI DAN ZUL-HID@ETOSMI DAN ZUL-HID@ETOSMI DAN ZUL-HID@ETOSMI DAN ZUL-HID@ETAAAAA(DAN UOÎ AREF(DAN UOÎ AREF(DAN UOÎ AREF(DAN UOÎ AREF(DAN UOÎ AREFAAAAATTTTTA)A)A)A)A)

Ovaj dan zove se jevmu - ettervije. Ujutro ovog dana hadìja se upu}uje na Minu gdje }eklanjati podne, ikindiju, ak{am, jaciju i sabah sljede}eg dana, s tim {to namaze od ~etirirekata skra}uje (podne, ikindiju i jaciju klanja po dva rekata), a ak{am i sabah klanja onakokako se klanjaju.

Muhammed, a.s., nikad nije ostavljao vitre i sabahske sunnete, pa ~ak i kad je bio naputovanju.

Hadìja treba u~iti dove (zikr) koje se prenose od Poslanika, a.s., a naro~ito one koje seu~e ujutro i nave~er, i druge dove.

Ovu }e no} hadìja prespavati na Mini.

DEVETI DAN ZUL-HID@ETDEVETI DAN ZUL-HID@ETDEVETI DAN ZUL-HID@ETDEVETI DAN ZUL-HID@ETDEVETI DAN ZUL-HID@ETAAAAA

Po{to klanja sabah i izi|e Sunce, hadìja }e se zaputiti prema Arefatu u~e}i telbiju idonose}i tekbire. Poku|eno je postiti hadìjama ovaj dan jer i Poslanik, a.s., nije postio naArefatu i popio je ~a{u mlijeka koja mu je ponu|ena.

Sunnet je da se boravi kod dàmije Nemire, ako to uvjeti dozvoljavaju. Tu }e hadìjaslu{ati hutbu (predavanje), poslije koje }e klanjati u dèmatu podne i ikindiju po dva rekata,sa jednim ezanom i dva ikameta i to u podnevsko vrijeme. Ako bi bio kod ove dàmije,hadìja treba paziti jer ova dàmija samo je jednim dijelom u Arefatu, a dolina Urena koja senalazi u blizini dàmije ne spada u Arefat.

Poslije namaza hadìja se skru{eno i smirenog srca predaje zikru - slavljenju i spominjanjuAllaha, d`.{. Dovoljno je da hadìja boravi na bilo kom mjestu koje spada u Arefat, ali ako bimogao da brdo �Dèbelu errahme� bude izme|u njega i kible, bilo bi bolje.

Penjanje na ovo brdo ne spada u sunnet.Prilikom upu}ivanja dova Allahu, d`.{., hadìja }e se okrenuti prema kibli, podignuti ruke

i moliti Allaha, d`.{., skru{eno i smirenog srca sve do zalaska sunca.Dova koju treba najvi{e u~iti glasi:

Islamsko znanje 235

�La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh, lehul mulku ve lehul hamdu ve huve a�la kulli {ejinkadir�, (sahih), {to zna~i: �Nema boga osim Allaha Jedinog. On nema sudruga. Njemupripada vlast i hvala. On sve moè.�

Treba tako|er {to vi{e na Poslanika, a.s., salavat donositi.Sa Arefata treba kretati tek poslije zalaska Sunca, i to polahko i smireno u pravcu

Muzdelife, a ako se na|e slobodnog prostora, treba malo poùriti. (Ovo se odnosi na onekoji idu pje{ice, me|utim na{e hadìje obi~no idu autobusima).

Na Muzdelifi hadìja }e klanjati ak{am i jaciju spojeno i skra}eno (ak{am tri, jaciju, dva,te tri rekata vitr-namaza), s jednim ezanom i dva ikameta. Tu }e tako|er sakupiti 49kamen~i}a i ponijeti ih sa sobom. Poslije namaza, hadìja }e boraviti (spavati na Muzdelifisve do sabaha, s tim {to se iznemogle ene i ljudi mogu uputiti prema Mini poslije pono}i.

DESETI DAN ZUL-HID@ETDESETI DAN ZUL-HID@ETDESETI DAN ZUL-HID@ETDESETI DAN ZUL-HID@ETDESETI DAN ZUL-HID@ETAAAAA(JEVMU ENNAHRI), PR(JEVMU ENNAHRI), PR(JEVMU ENNAHRI), PR(JEVMU ENNAHRI), PR(JEVMU ENNAHRI), PRVI DAN BAJRAMAVI DAN BAJRAMAVI DAN BAJRAMAVI DAN BAJRAMAVI DAN BAJRAMA

Sabah-namaz ovog dana sve hadìje trebaju klanjati na Muzdelifi, osim slaba{nih i ena.Poslije sabah-namaza, hadìja }e se okrenuti prema kibli, zahvaliti Allahu, d`.{., u~iti tekbirei tehlile, i moliti Allaha, d`.{., sve dok se skoro ne razdani. Tekbir glasi:

�Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu Allahu ekber, Allahu ekber ve lillahil hamd�,(sahih), a tehlil glasi:

�La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh, lehul mulku ve lehul hamdu ve huve ala kulli {ejinkadir� (sahih).

Prije izlaska sunca hadìja se upu}uje u pravcu Mine smireno i u~e}i telbiju.Prilikom prolaska kroz dolinu Muhassir treba po mogu}nosti poùriti.Onaj ko nije ubrao kamen~i}e na Muzdelifi moè to uraditi i na Mini.

236 Islamsko znanje

Islamsko znanje 237

[T[T[T[T[TAAAAA HAD@IJA HAD@IJA HAD@IJA HAD@IJA HAD@IJA TREBA TREBA TREBA TREBA TREBA URADITI PO URADITI PO URADITI PO URADITI PO URADITI PODOLASKU NA MINU?DOLASKU NA MINU?DOLASKU NA MINU?DOLASKU NA MINU?DOLASKU NA MINU?

Po dolasku na Minu hadìja treba uraditi sljede}e:1. baciti sedam kamen~i}a na Dèmretul-Akabi, jedan za drugim, donose}i pri tome

tekbire, dok se u~enje telbije prekida. Poslije toga hadìja }e zaklati kurban, izuzev �mufrida�(bosanskih hadìja), za koje je klanje kurbana sunnet a ne vadìb;

2. obrijati ili skratiti kosu, s tim {to se mora obuhvatiti cijela glava, po~inju}i s desnomstranom. Brijanje je sevapnije nego skra}ivanje. @ena }e skratiti kosu koliko vrh prsta.Ovim se ~inom hadìji dozvoljava sve {to mu je bilo zabranjeno, osim op}enje sa enom, patako moè da se okupa, namiri{e, skine ihrame i obu~e svoju odje}u. Ovo se na arapskomjeziku kaè: �Ettehallul el evvel� (�prvo ili djelimi~no osloba|anje od zabrana�), i ono seostvaruje sa dva ura|ena ~ina od tri koje treba uraditi: bacanje kamen~i}a, {i{anje iliskra}ivanje kose i tavaf);

3. uputiti se u Meku, smireno i bez urbe, radi obavljanja tavaful - ifade, poslije kojegtreba klanjati dva rekata i obaviti sa�j. Sa�j }e obaviti samo �mutemetti� i �karim�, a �mufrid�ne}e, izuzev ako to nije uradio iz bilo kakvih razloga ranije prilikom tavaful - kuduma.

Poslije obavljenog tavafa i sa�ja, hadìji je dozvoljeno sve {to mu je bilo zabranjeno, pa~ak i op}enje sa ènom. Ovo se zove: �Ettehallul el kamil� (�potpuno osloba|anje odzabrana�). Ove spomenute obrede treba nastojati obaviti po redoslijedu po kojem suspomenuti. Lijepo je poslije ovoga {to vi{e piti vodu zem - zem i klanjati podne u Haremu,ako se ima mogu}nosti. Zatim }e se hadìja uputiti na Minu gdje }e prespavati sljede}e trino}i.

JEDANAESTI DAN ZUL-HID@ETJEDANAESTI DAN ZUL-HID@ETJEDANAESTI DAN ZUL-HID@ETJEDANAESTI DAN ZUL-HID@ETJEDANAESTI DAN ZUL-HID@ETAAAAA

Dani koje hadìja boravi na Mini zovu se: �Ejjamu ette{rik�. Dok boravi na Mini, hadìjatreba klanjati sve namaze u dèmatu, poslije kojih treba donositi tekbire, {to je sunnet, istalno veli~ati Allaha, d`.{.

Poslije prve prespavane no}i, hadìja }e se poslije podne - zevala, jedanaestogzul-hidèta, uputiti prema mjestu na kojem }e baciti kamen~i}e.

Kamen~i}e }e prvo baciti na malom, pa srednjem, a zatim na velikom dèmretu. Na

238 Islamsko znanje

svakom dèmretu baca se po sedam kamen~i}a, jedan za drugim, donose}i tekbire prisvakom bacanju kamen~i}a.

Sunnet je da prilikom bacanja kamen~i}a Meka bude s hadìjine lijeve strane, a Mina sdesne. Zbog velike gu`ve ovo ne treba ni poku{avati uraditi.

Poslije ba~enih kamen~i}a na malom dèmretu, hadìja }e se okrenuti prema kibli i oti}imalo udesno, a zatim }e moliti Allaha, d`.{., {to god je mogu}e duè (zbog toga {to biprimjena prouzro~ila veliku gu`vu ne treba dovu u~iti predugo), ugledaju}i se time Poslanika,a.s. Isto to uradit }e poslije srednjeg dèmreta, osim {to }e oti}i malo ulijevo. Na velikomdèmretu hadìja }e samo baciti kamen~i}e i ne}e u~iti dovu niti stajati kao {to je to radio naprethodna dva dèmreta.

Po isteku ovog dana hadìja treba prespavati no} na Mini.

DVDVDVDVDVANAESTI DAN ZUL-HID@ETANAESTI DAN ZUL-HID@ETANAESTI DAN ZUL-HID@ETANAESTI DAN ZUL-HID@ETANAESTI DAN ZUL-HID@ETAAAAA

Hadìja treba iskoristiti boravak na Mini u ~injenju dobrih djela, slavljenju i spominjanju(zikru) Allaha, d`.{. Poslije podne, ovog tre}eg dana Bajrama, hadìja se upu}uje premadèmretima gdje }e na svakom dèmretu baciti po sedam kamen~i}a i radit }e sve ono {toje radio prethodnog dana.

Hadìja koji uri da se vrati ovaj dan ku}i, poslije podne bacit }e kamen~i}e, obaviti tavafi napustiti Meku prije zalaska sunca.

Ako bi hadìja u toku boravka na Mini mogao klanjati namaze u dàmiji El - Hajf, bilo bibolje.

TRINAESTI DAN ZUL-HID@ETTRINAESTI DAN ZUL-HID@ETTRINAESTI DAN ZUL-HID@ETTRINAESTI DAN ZUL-HID@ETTRINAESTI DAN ZUL-HID@ETAAAAA

Po{to je prethodnu no} prespavao na Mini, hadìja }e se poslije podne uputiti premadèmretima gdje }e baciti kamen~i}e i raditi onako kao je radio prethodna dva dana. Ako bihtio da se ovaj dan vrati ku}i, hadìja }e se poslije ba~enih kamen~i}a uputiti ka Meki gdje}e obaviti oprosni tavaf, dok ena u hajzu i nifasu nije du`na obaviti ovaj tavaf. Ovim ~inomzavr{avaju se obredi hadà.

Po isteku bajramskih dana bosanske hadìje obuku ihrame i odlaze u dàmiju h. Ai{e,udaljenu oko sedam kilometara od Harema, gdje nijete umru i klanjaju dva rekata, te sevra}aju do Harema. Tu }e obaviti umru koja se sastoji od tavafa, dva rekata namaza, sa�jai skra}ivanja ({i{anja) kose. Prije napu{tanja Meke, na{e hadìje jo{ }e obaviti oprosnitavaf (tavaful - veda�).

Islamsko znanje 239

RUKNOVI HAD@ARUKNOVI HAD@ARUKNOVI HAD@ARUKNOVI HAD@ARUKNOVI HAD@A

1. Boravak na Arefatu2. Tavaf prvi dan Bajrama (tavaful - ifada).

VAD@IBI HAD@AVAD@IBI HAD@AVAD@IBI HAD@AVAD@IBI HAD@AVAD@IBI HAD@A

1. Sa�j izme|u Safe i Merve

2. Boravak na Muzdelifi u drugoj polovini no}i, pa makar jedan trenutak

3. Bacanje kamen~i}a

4. [i{anje ili skra}ivanje kose

5. Oprosni tavaf (el - veda�)

Boravak na Mini u prva tri dana Bajrama vadìb je po svim mezhebima, osim pohanefijskom (sunnet), stoga je bolje ove dane boraviti na Mini {to su na{e hadìje po~elezadnjih godina raditi.

Treba znati da je rukn sastavni dio nekog obreda i ako se izostavi, taj obred nije valjan.Ko izostavi neki od vadìba hadà duàn je zaklati kurban.

240 Islamsko znanje

VA@NE NAPOMENEVA@NE NAPOMENEVA@NE NAPOMENEVA@NE NAPOMENEVA@NE NAPOMENE

1. Mnoge hadìje prilikom obla~enja ihrama ne osje}aju da su stupili u ibadet koji ihobavezuje da se udalje od harama i obavezuje ih da se �zaodjenu� lijepim pona{anjem irazumijevanjem (fikhom) Allahove, d`.{., vjere, kako bi Allahu, d`.{., ibadet ~inili punimznanjem i razumijevanjem.

Moè se zapaziti da spomenute hadìje nisu izmijenile svoje pona{anje, {to je prakti~andokaz da njihov had` nije potpun, a mo`da, ~ak, nije ni primljen, ne daj Boè. Stoga svakihadìja treba ovo imati u vidu i teìti da uloì sav svoj trud kako ne bi pao u haram, fisk(pogrdne rije~i) i masijet (grije{enje), a Allah, d`.{., kaè: �Had` je u odre|enimmjesecima; onom ko se obaveè da }e u njima obaviti had`, nema sno{aja saènama i nema ru`nih rije~i i nema sva|e u danima hadà.� (El - Bekara, 196)Poslanik, a.s., tako|er veli: �Ko obavi had`, a pri tome ne bude grije{io i ne imadne sno{ajsa enom, vratit }e se ku}i kao od majke ro|en (bez grijeha).� Zato had` treba predstavljativeli~anje Allaha, d`.{., pokornost i ljubav prema Allahu, d`.{., Gospodaru svih svjetova, ihadìja }e ga obaviti smireno, pobo`no i onako kako ga je obavio Muhammed, a.s. O onome{to ne zna od propisa hadà, hadìja }e pitati alime, u~ene ljude, kako bi mogao da slijediPoslanika, a.s. On }e, tako|er, spu{tati pogled, ~uvati u{i od slu{anja onoga {to je Allah,d`.{., zabranio, i ne}e govoriti osim ono {to je lijepo i hajr.

2. Muhammed, a.s., kaè: �Dèhenemska vatra ne}e dota}i dva oka, oko koje jeplakalo iz straha od Allaha, d`.{., i oko koje je bdjelo (straàrilo) na Allahovom putu.�

Znaj, dragi hadìja, da je dan Arefata veliki dan u kojem se sti~u pouke i bri{u lo{a djela.U njemu Allah, d`.{., osloba|a dèhenemske vatre onoga koga ho}e od Njegovih robova iponosi se pred melekima s onim koji su do{li na Arefat. Zato iskoristi ovu priliku i saìvi ses ovom situacijom!

3. Prilikom bacanja kamen~i}a poèljno je da ih ubaci{ u jamu oko stupa, me|utim, akoi ne ubaci{ koji kamen~i}, nisi grje{an. Na svakom se dèmretu baca po sedam kamen~i}a,ni manje ni vi{e.

4. Nije dozvoljeno dok si u ihramima, da pere{ neki dio tijela ili se kupa{ sapunom iline~im drugim {to ima jak miris.

5. Ko ne zakolje kurban (hedj), ili ne plati novac da mu se zakolje kurban, mora postiti tridana dok je jo{ na hadù, a sedam dana kada se vrati ku}i s tim {to nije va`no da ih postiuzastopno (ako je napravio prekr{aj zbog kojeg mora zaklati kurban).

6. Znaj da za lijepo pona{anje, hizmet hadìjama, sabur i neuznemiravanje drugih hadìja

Islamsko znanje 241

ima{ veliku nagradu kod Allaha, d`.{., i zato nastoj da bude{ saburli i spreman da oprosti{drugima.

7. Dozvoljeno je hadìji da promijeni ihrame i da se okupa kad god ho}e, osim {to trebaizbjegavati mirisne sapune.

8. Dok je u ihramima hadìji je zabranjeno sljede}e:- da ima spolne odnose sa svojom ènom i da se prepusti onome {to ga nadraùje i

seksualno pobu|uje;- da lovi na kopnu ili da nekoga uputi ili pokaè mu ulov, te da ubija insekte;- da se namiri{e ili namjerno miri{e mirise;- da se brije, obrezuje nokte i {i{a kosu;- da mu{karac obla~i sa{ivenu odje}u (èni je to dozvoljeno);- da pokriva glavu ili da obla~i kapu, npr. dozvoljena je upotreba suncobrana;- da trga grane, listove s drve}a i ostale biljke u Haremu (Meki);- da ~upa dlake s tijela, osim ako ga uznemirava ili ulja trepavica npr.;- da se sva|a, pri~a besposlen i banalan govor, i dr.9. Posjeta dàmiji Allahovog Poslanika, a.s., u Medini sunnet je prije i poslije hadà, a

namaz u njoj je kao hiljadu namaza na drugom mjestu. Zato cilj putovanja u Medinu treba bitiklanjanje namaza u Poslanikovoj, a.s., dàmiji, poslije ~ega je lijepo posjetiti Muhammedov,a.s., kabur i kabur Ebu - Bekra, r.a., i Omera, r.a. Lijepo je posjetiti i dàmiju Kuba i klanjatiu njoj, kao i posjetiti Bekiju, mjesto u kojem se nalaze kaburovi Muhammedovih, a.s., ashaba.Lijepo je jo{ posjetiti kabure {ehida na Uhudu, me|u kojima je i kabur prvaka {ehida Hamze,r.a., poselamiti ih i moliti Allaha, d`.{., da im oprosti. Nije dozvoljeno upu}ivati dovu mrtvomili traìti pomo} od njega, jer je to {irk i uni{tava dobra djela.

KAKO ]E POSTUPITI @ENAKAKO ]E POSTUPITI @ENAKAKO ]E POSTUPITI @ENAKAKO ]E POSTUPITI @ENAKAKO ]E POSTUPITI @ENAKOJOJ SE POJAKOJOJ SE POJAKOJOJ SE POJAKOJOJ SE POJAKOJOJ SE POJAVI MJESE^NICAVI MJESE^NICAVI MJESE^NICAVI MJESE^NICAVI MJESE^NICA (HAJZ) (HAJZ) (HAJZ) (HAJZ) (HAJZ)

Ako bi se kod ene pojavila mjese~nica prilikom stupanja u ihrame, ona }e se okupatiradi ihrama, zanijetiti had` i raditi ono {to rade ostale hadìje, osim {to ne}e tavafiti prilikomulaska u Meku.

Ako bi se mjese~nica pojavila poslije stupanja u ihrame, ena se ne}e kupati nego trebadobro stegnuti higijenski uloàk kako ne bi tragovi krvi pro{li izvan odje}e. I kao {to je ve}re~eno, ena ne}e tavaf ~initi jer je Muhammed, a.s., naredio Ai{i, r.a., da radi ono {to radehadìje, osim tavafa, a bila je u hajzu. Muhammed, a.s., u drugom je hadisu Esmi bint Uvejsrekao: �Radi ono {to rade hadìje, osim tavafa!�

242 Islamsko znanje

Me|utim, ako bi se mjese~nica kod ene pojavila poslije Arefata i tavaful - ifade, ona nijedu`na obaviti oprosni tavaf (veda�) niti podijeliti sadaku (fidju), jer je Muhammed, a.s., kadamu je re~eno da je Safija dobila mjese~nicu, rekao: �Zar nas je ona sprije~ila da neotputujemo?� Onda mu je re~eno: �Allahov Poslani~e! Ona je obavila tavaful-ifadu prvogdana Bajrama.� Poslanik, a.s., tada re~e: �Tad ona moè i}i ku}i�, i nije joj naredio da podijelifidju ili ne{to drugo.

Ako bi ena iz opravdanih razloga morala napustiti Meku i vratiti se ku}i prije nego {to jojprestane mjese~nica, a nije obavila tavaful - ifadu, treba se okupati i dobro stegnuti higijenskiuloàk, a zatim obaviti ovaj tavaf i sa�j izme|u Safe i Merve, i morat }e zaklati (platiti da joj sezakolje) �bedene�, tj. deva od pet godina ili gove~e koje je napunilo dvije godine.

DOVE KOJE SE UÊ PRILIKOMDOVE KOJE SE UÊ PRILIKOMDOVE KOJE SE UÊ PRILIKOMDOVE KOJE SE UÊ PRILIKOMDOVE KOJE SE UÊ PRILIKOMPOJEDINIH HAD@SKIH OBREDAPOJEDINIH HAD@SKIH OBREDAPOJEDINIH HAD@SKIH OBREDAPOJEDINIH HAD@SKIH OBREDAPOJEDINIH HAD@SKIH OBREDA

1. TAVAF

Prilikom otpo~injanja tavafa, tj. u pravcu Crnog kamena u~i se:

�Bismillahi vallahu ekber, Allahumme imanen bike ve tasdikan bikitabike ve vefaenbiahdike vettiba�an li sunneti nebijjike Muhammedin s.a.v.s.�, (slab), {to zna~i: �U ime Allaha,Allah je najve}i! Moj Allahu, tavaf (had`) ~inim vjeruju}i u Tebe, potvr|uju}i Tvoju Knjigu,izvr{avaju}i Tvoju obavezu i slijede}i sunnet Tvog vjerovjesnika i miljenika, Muhammeda,s.a.v.s.�

U pravcu vrata Ka�be u~i se:

Islamsko znanje 243

�Allahumme inne hazel - bejte, bejtuke, vel hareme haremuke vel - emne emnuke, vehaza mekamul - �aizi bike minennar�, (slab), {to zna~i: �Allahu moj, ova Ku}a je Tvoja ku}a,Harem je Tvoj harem, okrilje je Tvoje okrilje, a ovo mjesto je mjesto onoga koji traì Tvojuza{titu.�

Izme|u Ruknul - jemani i Crnog kamena (Hadèrul - esved) u~i se:

�Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti naseneten ve kina azabennar�, (sahih),{to zna~i: �Na{ Gospodaru, podari nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nasdèhenemske vatre.�

2. SA�J

Mustehab je da se mu{karac popne na Safu i na Mervu kako bi vidio Ka�bu. Tom prilikomtreba u~iti:

�Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, ve lillahi - hamd. Allahu ekber �ala ma hedana,vel hamdu lillahi �ala ma evlana, la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh, lehul mulku ve lehulhamdu juhji ve jumitu bi jedihi - hajr ve huve �ala kulli {ej�in kadir. La ilahe illellahu vahdehuendèze va�dehu ve nesare a�bdehu ve hezemel - ahzabe vahdehu. La ilahe illellahuvelana�budu illa ijjahu muhlisine lehu - ddine velev kerihel - kafirun�, (Sahih Muslim), {tozna~i: �Hvala Allahu, d`.{., {to nas je uputio i odabrao izme|u Njegovih robova. Nema bogaosim Allaha, d`.{., Jedinog. On nema sudruga. Njemu pripada sva vlast i zahvala. Onoìvljuje i usmr}uje. Kod Njega je svako dobro i On sve moè. Nema boga osim Allaha, d`.{.Ostvario je Svoje obe}anje, pomogao Svog roba Muhammeda, a.s., i sam porazioneprijateljske skupine. Nema boga osim Allaha, d`.{., Njega samo oboàvamo. Iskreno Muse predajemo, pa makar to kafiri mrzili.�

244 Islamsko znanje

Izme|u dvije zelene crte mu{karac treba tr~ati i u~iti:

�Rabbigffir verham ve tedàvez -�amma t�alemu in neke entel - e�azzul - ekrem�, (sahih),{to zna~i: �Boè oprosti, smiluj se i pre|i preko onoga {to zna{ o mojim grijesima. Ti si zaistaNajuzvi{eniji i Najplemenitiji.�

3. AREFAT

Pored onoga {to je spomenuto o pona{anju na Arefatu i u~enju nekih dova, moèse jo{ re}i da na Arefatu treba {to vi{e u~iti Kur�an, a naro~ito suru El -Ha{r i El - Ihlas(kul huvallahu), a moè se u~iti i sljede}a dova:

�Rabbena atina fiddunja haseneten ve filahireti haseneten ve kina azabennar. Allahummeinni zalemtu nefsi zulmen kesiren ve la jagfiruzznube illa ente fagfir li maofireten min �indikeverhamni inneke entelgafururrahim. Allahumme - nkulni min zullil ma�sijeti ila �izzi - tta�ativekfini bihalalike �an haramike vagnini bifadlike �ammen sivake ve nevvir kalbi ve kahrivehdini ve e�izni mine{{erri kullihi ved`me� li elhajre. Allahumme inni eselukel - huda vettukavel - �ifafe vel - gina�, (sahih), {to zna~i: �Na{ Gospodaru, daj nam dobro na dunjaluku i naahiretu i sa~uvaj nas dèhenemske vatre. Allahu moj, ja sam prema sebi zulum u~inio, aniko drugi ne moè osim Tebe grijehe oprostiti. Oprosti mi Tvojim magfiretom i smiluj mi se.Ti si Onaj Koji puno pra{ta i Koji je Milostiv. Allahu moj, promijeni moje stanje iz bijede grijehau slavu pokornosti Tebi. Sprije~i me Tvojim halalom od harama i u~ini me Tvojom dobrotomnezavisnim o drugima. Osvijetli moje srce i moj kabur. Uputi me i za{titi od svih zala i daj misvako dobro. Moj Allahu, traìm od Tebe uputu i takvaluk, ~ednost i bogatstvo.�

Lijepo je da u svojoj dovi hadìja traì oprost za bra}u muslimane, jer Muhammed, a.s.,

Islamsko znanje 245

kaè: �Allahu moj, oprosti hadìji i onome za koga on moli.�

4. MUZDELIFA

Sunnet je stati kod Me{�arul - harama i u~iti:

�Allahumme rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti haseneten ve kina azabennar.Allahumme kema evkaftena fihi ve erejtena ijjahu ve veffikna li zikrike kema hedejtena vagfirlena verhamna kema ve�adtena bi kavlike ve kavluke el - hakk, (Fe iza efadtum min �arefatinfezkurullahe �indel me{�arul - harami vezkuruhu kema hedakurn ve in kuntum min kablihi lemineddallin). Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, ve lillahil - hamd�, (sahih do �ve kinaazabennar�), {to zna~i: �Na{ Gospodaru, daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvajnas dèhenemske vatre. Allahu na{, kao {to si nam dao da stanemo kod Me{a�rul - harama,tako nas uputi da Te spominjemo, i kao {to si nas uputio, tako nam oprosti i smiluj nam sekao {to si nam to i obe}ao, a Tvoje rije~i su istina�: (�A kada po|ete sa Arefata,spominjite Allaha kod ~asnih mjesta Me{a�rul - harama, spominjite Njega, jervam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste u zabludi bili.�) Allahu ekber, Allahuekber, Allahu ekber, hvala Allahu. Nema boga osim Allaha. Allahu ekber, Allahu ekber, velillahil - hamd.�

5. BACANJE KAMENÎ]A NA MINI

Prilikom bacanja kamen~i}a u~i se:

�

246 Islamsko znanje

Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu vallahu ekber,Allahu ekber ve lilla hil - hamd�, (sahih), {to zna~i: �Allah je najve}i. Nema boga osim Allaha.Allah je najve}i. Njemu pripada sva hvala.�

Islamsko znanje 247

UMRAUMRAUMRAUMRAUMRA

Na~in obavljanja umre je slijede}i: obuku se ihrami za umru isto onako kako se obla~eza had`. Obla~enjem ihrama za umru postaje zabranjeno sve {to je zabranjeno obla~enjemihrama za had`. Potom se ulazi u Meku, obavlja se tavaf za umru i s'aj, a potom obrije iliskrati kosa i tek onda skidaju se ihrami.

KURBANKURBANKURBANKURBANKURBAN

Kurban je klanje propisane ìvotinje na Kurban-bajram sa namjerom pribliàvanjaUzvi{enom Allahu.

[to se ti~e {erijatskog statusa kurbana, mi{ljenje uleme moèmo saèti u dvije grupe:- da je klanje kurbana vadìb. Ovo je stav Ebu-Hanife, ali ne i svih u~enjaka hanefijskog

mezheba jer su njegovi u~enici Ebu-Jusuf i Muhammed, kao i ulema drugih mezheba, stavada je klanje kurbana pritvr|eni sunnet;

- pritvr|eni sunnet za svakog muslimana koji je to u mogu}nosti. Ovo je kao {to smoto spomenuli stav uleme ostalih mezheba, te stav Ebu-Jusufa i Muhammeda - u~enikaEbu-Hanife.638 Ko eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vadìb i one kojiukazuju da je pritvr|eni sunnet, neka pogleda knjigu �El-Fikhul-islami ve edilletuhu.� (3/595)

Za kurban moè se uzeti jednogodi{nje brav~e, ili polugodi{nje ako veli~inom izgledakao jednogodi{nje, te dvogodi{nje gove~e ili petogodi{nja deva. Vrijeme klanja kurbanapo~inje nakon klanjanja Bajram-namaza i traje do kraja tre}eg dana Bajrama.

UVJETI KURBANAUVJETI KURBANAUVJETI KURBANAUVJETI KURBANAUVJETI KURBANA

1. Kurban ne smije imati mahane koje bi umanjile vrjednost mesa.2. Kurban ne smije biti hrom niti bolestan niti suvi{e mr{av.Dopu{teno je da kurban bude prepolovljenog uha ili slomljenog roga. Gove~e i deva

mogu se zaklati za sedam osoba, a brav~e za jednu.Preporu~ljivi na~in podjele kurbana je slijede}i: kurbansko meso podijeli se na tri dijela,

potom se jedna tre}ina ostavi uku}anima, druga se podijeli siroma{nima, a tre}a pokloniprijateljima.

248 Islamsko znanje

Nije dozvoljeno prodati ni{ta od kurbana, pa ~ak ni kurbansku koìcu niti je dozvoljeno(kao protuuslugu), onom ko je klao kurban, dati dio kurbanskog mesa, ali mu se moèpodijeliti kao i drugima.

Ko se odlu~i klati kurban mekruh mu je da se {i{a i otkida nokte u toku deset dana zul--hidèta, sve do klanja kurbana.

Za hedj (hadìjski kurban) vaè propisi obi~nog kurbana, osim {to se on kolje na Mini iliu Meki.

AKIKAAKIKAAKIKAAKIKAAKIKA

Akika je klanje kurbana povodom ro|enja djeteta i to je potvr|eni sunnet. Za nju vaèpropisi kurbana u pogledu: starosne dobi ivotinje, nepostojanja mahane i podjele. Za mu{kodijete kolju se dva, a moè i jedan kurban, a za ènsko jedan. Mustehab je da se akikapriredi sedmi dan od ro|enja djeteta. Mustehab je da se tada djetetu nadije ime, da mu seobrije glava i da se podijeli u zlatu, onoliko koliko je bila te{ka dje~ija kosa. U~enjaci preporu~ujuda se tom prilikom prou~i ezan u desno uho djeteta.

KLANJEKLANJEKLANJEKLANJEKLANJE

Pod pojmom klanje misli se na klanje ivotinje ~ije je meso dozvoljeno jesti.Na~in klanja:nakon {to se pripremi o{tar no`, ovca se povali na lijevu stranu, okrene se prema kibli

i prou~i se �Bismillahi vallahu ekber�, a potom se jednim zamahom presije~e grkljan, drijeloi vratne ile.

UVJETI ZAUVJETI ZAUVJETI ZAUVJETI ZAUVJETI ZA ISPRA ISPRA ISPRA ISPRA ISPRAVNOSTVNOSTVNOSTVNOSTVNOST KLANJA KLANJA KLANJA KLANJA KLANJA

[to se ti~e ìvotinje koja se kolje, ona mora biti ìva u vrijeme klanja, jer klanje mrtveìvotinje ne}e u~initi njeno meso halalom.

[to se ti~e onoga koji kolje, on mora ispuniti slijede}e uslove:1 - da je razuman, a ne lud;2 - da je musliman. U osnovi je dozvoljeno jesti ono {to zakolje �kitabija� (kr{}anin i idov),

jer Allah, d`.{., kaè: �I dozvoljena vam je hrana (ono {to zakolju) oni kojima je data Knjiga...� 639

Islamsko znanje 249

Me|utim, ako se zna da }e kolja~ prilikom klanja spomenuti ne~ije drugo, a ne Allahovoime, onda je to meso zabranjeno;

3 - da ne bude u ihramima (na hadù ili umri), ako ho}e klati kopneni ulov;4 - da spomene Allahovo ime prilikom klanja.[to se ti~e predmeta za klanje, on mora biti o{tar. Ako ivotinja upadne u bunar ili pobjegne,

pa se ne mogne uhvatiti, dozvoljeno ju je raniti u bilo koji dio tijela iz kojeg }e iste}i krv.

LOVLOVLOVLOVLOV

Sve {to se ulovi u moru dozvoljeno je jesti, osim aba i krokodila. Klanje morskog ulovanije potrebno, jer ono nastaje samom smr}u.

[to se ti~e ulova na kopnu, ako ga zatekne ivog, obavezan je da ga preklati ga. Ako gazatekne mrtvog, dozvoljeno ga je jesti pod slijede}im uvjetima:

1 - lovac mora biti ~ovjek kome je dozvoljeno klanje;2 - potrebno je prou~iti bismillu prilikom oda{iljanja strijele, metka ili, pak, slanja kerova;3 - sredstvo za lov mora biti toliko o{tro da probija koù ìvotinje. Prema tome, nije

dozvoljen lov {tapom, kamenom i sli~no, jer bi tada ivotinja bila samo udarena;4 - ivotinje koje love kao {to su: lova~ki psi, orlovi itd., moraju biti dresirani tako da se

odazovu kad ih vlasnik pozove i da poslu{aju kad budu ukoreni;5 - ako ulovljena ivotinja padne u vodu, pa ugine, nije je dozvoljeno jesti. Ako lova~ki

pas odvoji dio ivotinje, taj dio nije dozvoljeno jesti.

HRANA I PI]EHRANA I PI]EHRANA I PI]EHRANA I PI]EHRANA I PI]E

Sve vrste hrane u osnovi su dozvoljene u skladu s op}enito{}u kur'anskog ajeta: �Onje za vas sve {to postoji na zemlji stvorio.� (El-Bekara:29)

Prema tome, nikakva vrsta hrane nije zabranjena, osim one za ~iju zabranu postojidokaz u Kur'anu, hadisu ili kijasu.

Uzvi{eni Allah zabranio je neke vrste hrane, jer su one {tetne po organizam ili negativnouti~u na pamet.

Zabranjeno je jesti:1. le{, to jest ivotinje koje su uginule,2. meso udavljene ivotinje, bilo da je udavljena uètom bilo da je uginula zavrtanjem

glave;3. meso ubijene ivotinje, ili ivotinje koja je umorena tupim predmetom kao {to je {tap,

250 Islamsko znanje

kamen i sli~no;4. meso ivotinje koja se strmoglavila u bunar ili kakvu rupu, pa uginula prije nego {to su

je uspjeli preklati ili raniti da krv iste~e;5. meso ivotinje koju je druga ivotinja nabola rogom ili usmrtila;6. meso ivotinje koju je ulovila zvijer i na~ela je, {to je prouzrokovalo smrt ivotinje;7. krv koja isti~e za razliku od krvi jetre, slezene i krvi koja ostane u mesu nakon {to je

ìvotinja propisno zaklana;8. svinjsko meso zbog njegove ne~isto}e kao i svinjsku mast jer ona nastaje od ne~istih

tvari;9. ono {to je zaklano u ne~ije drugo, a ne u Allahovo ime;10. ono {to je zaklano na `rtvenicima; tu spada i ono {to je zaklano na: grobovima,

turbetima i svim mjestima gdje postoje znakovi oboàvanja nekog drugog mimo Allaha iliposredovanja kod njega;

11. doma}i magarci i mazge;12. meso svih zvijeri koje imaju zube o~njake poput: lava, tigra, medvjeda, slona, vuka,

psa, {akala, lisice i drugih ivotinja koje imaju o~njake za ujedanje i kidanje mesa;13. meso svih ptica koje love kljunom, kao {to su: orao, soko, kobac, sova i drugi;14. ivotinje koje su ogavne, kao {to su insekti;15. svaka hrana ili pi}e u koju je upala ne~isto}a;16. sve {to je samo po sebi ne~isto, kao {to je izmet;Onom ko je u nu`di, dozvoljeno je da uzme zabranjenu hranu i pi}e, ali samo u koli~ini

koja mu je dovoljna da sa~uva ivot.

ODJE]A NAKIT I SLIKANJEODJE]A NAKIT I SLIKANJEODJE]A NAKIT I SLIKANJEODJE]A NAKIT I SLIKANJEODJE]A NAKIT I SLIKANJE

Odje}a je jedna od Allahovih blagodati i ona treba biti uredna, ~ista i lijepa. Obavezno jenositi od odje}e onoliko koliko moè pokriti ono {to se mora pokriti i {to moè za{tititi odvru}ine, hladno}e i od neugodnosti. Poèljno je da odje}a bude takva da predstavlja ljepotui ukras, a posebno prilikom ibadeta, dùme, Bajrama i javnih skupova.

Zabranjeno je mu{karcima (haram) nositi odje}u od svile i zlato, kao i obla~enjekarakteristi~ne ènske odje}e, kao {to je ènama zabranjeno da obla~e karakteristi~numu{ku odje}u te no{enje ekstravagantne odje}e i svako pretjerivanje u no{nji. Mu{karcimaje zabranjeno sjedenje na svili, dok neki smatraju da je to mekruh.

@enama je dozvoljeno no{enje svile i zlata; dopu{teno je no{enje svile i mu{karcima akoza to imaju neki razlog, poput svraba i sl. Dio od tri ili ~etiri prsta svile na odje}i, tako|er, nesmeta.

Islamsko znanje 251

Ako je svila pomije{ana s drugom tkaninom, onda se ra~una da je tkanina svilena akoima vi{e svile nego druge tkanine.

[afije dozvoljavaju mu{koj djeci da na Bajram obuku svilenu odje}u kao i izvan Bajrama,ako se radi o mla|oj djeci koja jo{ ne razumiju.

Mu{karcima je zabranjeno nositi zlatno prstenje, a enama nije.Zabranjeno je jesti i piti iz srebrenog i zlatnog posu|a. Kada je u pitanju posu|e od

dragog kamenja, nema nikakvog dokaza da je ono zabranjeno.Ako je neophodno, ~ovjek moè napraviti zub ili nos od zlata.Zabranjeno je nositi ekstravagantnu odje}u po kojoj bi se raspoznavao me|u ljudima,

kao i sve po ~emu }e biti poznat, osim u slu~aju kad nosi odje}u koju je sunnet nositi, a svijetnosi odje}u koja se razlikuje od nje.

Haram je da ena produì svoju kosu tu|om kosom, kao i da poja~a svoju kosu ne~im{to nije ljudska kosa poput: svile, vune ili lana.

Dozvoljeno je vezati kosu {arenim svilenim koncima koji nisu sli~ni dlaci.@eni je zabranjeno odstranjivanje ili ~upanje dlaka s lica, osim u slu~aju ako joj naraste

brada ili brkovi. U tom slu~aju preporu~uje joj se da to odstrani.@enama je dozvoljena upotreba kne, i podvla~enje prirodne surme koja ne {teti vidu.Mu{karcima se dopu{ta da koriste bezbojne diskretne mirise, a ene mogu upotrebljavati

posebne enske mirise samo kod ku}e.640

Zabranjeno je kniti se crnom bojom.Zabranjeno je smanjivanje zuba kako bi se pove}ao razmak od jednog do drugog zuba,

jer je to mijenjanje lika koji je Allah dao. To je dozvoljeno samo u slu~aju ako gusto}a zubaprouzrokuje {tetu i bol pri upotrebi. Zabranjeno je tetoviranje i mu{karcu i eni.

Zabranjeno je slikanje svega {to ima du{u, bez obzira da li se radi o kipu ili slici, osimdje~ijih igra~aka. Neki fikhski u~enjaci to dozvoljavaju.

Ako je slikanje zbog op}e koristi, onda je dozvoljeno pod uvjetom da slika ne budeposebno po{tovana i da ne bude postavljena na mjesto na koje [erijat ne dozvoljavapostavljanje slika.641

252 Islamsko znanje

ZAZAZAZAZAVJETVJETVJETVJETVJET

Zavjet je da musliman postavi sebi u obavezu ne{to {to predstavlja pokornost premaAllahu, a {to prije zavjetovanja nije bilo obavezno, kao kad bi rekao: �Neka sam duàn, u imeAllaha, postiti jedan dan ili klanjati dva rekata namaza.�

1. Dozvoljeno je uop}eno zavjetovanje kojim se èli posti}i Allahovo zadovoljstvo itakav zavjet je obavezno ispuniti.

Ako se zavjetuje ne{to potpuno neodre|eno, kao kad bi se reklo: �Ja se zavjetujem uime Allaha�; u tom slu~aju du`nost je izvr{iti keffaret (iskup) za zakletvu, a neki kaù da bibilo dovoljno izvr{iti ono najmanje {to se moè smatrati zavjetom, kao {to su dva rekatanamaza.

2. Mekruh je uvjetno zavjetovanje.a) Ako ovaj zavjet neko uvjetuje Allahovim djelom, npr. da kaè: �Ako Allah da ozdravljenje

mom bolesniku, postit }u toliko dana�, pa mu Allah ispuni elju, duàn je ispuniti zavjet.b) Ako se uvjetuje zavjet za neki ljudski postupak, kao kad bi se reklo: �Ako u~inim to i

to, postit }u mjesec dana�, onda se moè birati da li }e se ispuniti zavjet, ili }e se izvr{itikeffaret zakletve, ako se ne izvr{i ono za {to je neko vezao svoj zavjet.

3. Zabranjeno je (haram) zavjetovanje u ime nekog drugog mimo Allaha, kao {to jezavjetovanje prema kaburovima evlija, u smislu da se kaè: �Ako Allah dadne ozdravljenjemome bolesniku, ja }u podijeliti sadaku na kabur evlije, ili toga i toga u tolikom iznosu.�

4. Ako se neko zavjetuje da }e u~initi ne{to {to bi bilo grijeh, kao kad bi se zavjetovaoda }e po~initi neki haram, ili izostaviti neki vadìb, haram mu je ispuniti takav zavjet.

Ako se zavjetuje da }e sebi zabraniti ono {to je Allah dozvolio, kao kad bi se nekozavjetovao da }e sebi zabraniti neku dozvoljenu hranu, on time to ne}e u~initi zabranjenim,ali je duàn izvr{iti keffaret zakletve, osim u pogledu supruge, jer ko se zavjetuje da mu jesupruga zabranjena (haram), duàn je izvr{iti keffaret za zihar (vidjeti poglavlje o ziharu).

Ko se zavjetuje da }e podjeliti sav svoj imetak, dovoljno je da podjeli tre}inu imetka, akoje u pitanju op}eniti zavjet, a ako je zavjet vezan za neki ljudski postupak, onda mu jedozvoljen samo keffaret za zakletvu.

Keffaret (iskupljenje) zakletve sastoji se u tome da se nahrani deset siromaha, tako {toim se da po jedan mudd hrane, ili da se odjenu, tj. da se svakom dadne odje}a u kojoj moèklanjati, ili, pak, da oslobodi jednog roba, muslimana, a ako sve to ne mogne, onda je duànpostiti tri dana.

Islamsko znanje 253

Ovim smo zavr{ili poglavlje ibadeta (obredoslavlja). Kao {to smo naveli na po~etku,postoje i druge grane fikha, kao {to su: muamelat (me|usobni postupci ljudi), munakehat(bra~no pravo), itd. O svakoj od ovih grana trebala bi se napisati zasebna knjiga, ali mi }emose ovaj put osvrnuti na neke najbitnije i najaktualnije stvari iz ovih oblasti.

[EST[EST[EST[EST[ESTO POGLAO POGLAO POGLAO POGLAO POGLAVLJEVLJEVLJEVLJEVLJEMUAMELAMUAMELAMUAMELAMUAMELAMUAMELATTTTT 642642642642642 - KUPOPRODAJA - KUPOPRODAJA - KUPOPRODAJA - KUPOPRODAJA - KUPOPRODAJA

Kupoprodaja je dozvoljena Kur'anom. Allah Uzvi{eni kaè: �Allah je dozvoliotrgovinu, a zabranio kamatu.� 643

Sastavni dijelovi trgovine su: prodavac, kupac, ono {to se prodaje (roba i sli~no),cijena, te oblik i na~in na koji je trgovina obavljena.

Prodavac mora biti stvarni vlasnik onoga {to prodaje ili opunomo}enik vlasnika i pametan,tj. da je svjestan {ta radi.

Uvjet za kupca jeste da mu bude dozvoljeno raspolaganje imovinom, u smislu da nijemalouman, da nije dijete i da nije pod prisilom.

Cijene moraju biti poznate.Uvjet za ono {to se prodaje (robu) jeste da bude ~ista, da ju je mogu}e preuzeti, da je

poznata, bilo na osnovu vi|enja, opisa, ili koli~ine, ako je to roba koja se moè vagati ilimjeriti.

[to se ti~e robe koja je ne~ista, svi se slaù da je zabranjeno (haram) trgovanjealkoholom, le{evima, svinjetinom, a razilaze se kad su u pitanju ne~isto}e za |ubrenje njivai vrtova, kao {to je ìvotinjski i ljudski izmet; ve}ina odobrava tu prodaju, a Ebu- Hanifeodobrava prodaju i pasa.644

Oblik na koji je trgovina obavljena mora sadràvati ponudu i prihvatanje rije~ima kojeupu}uju na obostrano zadovoljstvo, kao npr.: �Prodao sam ti� i �Kupio sam�, ili da kupackaè: �Prodaj mi to za toliko i toliko novca�, a prodavac odgovori: �Prodao sam.�

Nije dozvoljena prodaja pod prisilom, a {to se ti~e prodaje u nu`di, ona je dozvoljena, alije mekruh. Dovoljno je uru~ivanje jednog od njih.

Dozvoljeno je da izme|u kupca i prodavca bude posrednik (nakupac) pod uvjetom dase nakupac i prodavac me|u sobom sloè o procentu raspodjele vi{ka kojeg dobiju.

Dozvoljeno je da se prilikom kupoprodaje uvjetuje odre|eno svojstvo kod robe, pa akose to svojstvo na|e, prodaja je ispravna, a ako se ne na|e, kupoprodaja ne vrijedi.

Islamsko znanje 255

Ako vlasnik proda palmu ili neku drugu vo}ku koja je oplo|ena i na kojoj su se ve}pojavili plodovi, plodovi }e pripasti prodavcu, a ako se nisu bili pojavili, pripast }e kupcu.

Prije nego {to se razi|u, prodavac i kupac imaju mogu}nost izbora da ostanu priugovorenoj prodaji ili da odustanu od nje.

Ako jedan od njih dvojice uvjetuje pravo izbora do odre|enog vremena, on sti~e to pravodo isteka tog vremena; neki u~enjaci misle da vremenski rok ne moè biti duì od tri dana.

Me|utim, postoje odre|ene kupoprodaje i odre|ene stvari koje su zabranjene prilikomtrgovanja, a to su:

1. nije dozvoljeno prodati robu prije nego {to se ona preuzme od prvog prodavca;2. nije ispravno prodati plod prije nego {to se pokaè njegova zrelost, niti itarica prije

o~vr{}enja zrna;3. nije ispravna prodaja robe bez njenog vi|enja ili opisa njenog izgleda;4. nije dozvoljeno da se ne{to kupi i dadne prodavcu kapara uz uvjet da, ako kupac

ostavi robu, novac pripadne njemu. To jest zabranjeno je prodavcu da za sebezadrì unaprijed primljeni novac ako kupac odustane od kupovine;

5. nije dozvoljena prodaja duga za dug;6. zabranjuje se obmana u trgovini, u smislu da se laè i govori da je neka roba skuplja

nego {to je stvarna cijena te robe645;7. nedopustiva je obmana u prodaji robe, tako {to bi se izloìo bolji dio robe, a sakrilo

ono {to je slabo ili ne vrijedi;8. nije dopu{tena prodaja dugo nepomuène stoke, to jest da se krava npr. ne muze

neko vrijeme pred prodaju, te se u njenom vimenu nakupi vi{e mlijeka, {to navedekupca na uvjerenje da je ona izuzetna muzara;

9. zabranjena je i prodaja robe s mahanom zbog koje joj se umanjuje vrijednost pa akokupac nije znao za to, on ima pravo izbora;

10. zabranjeno je da mje{tanin prodaje robu nekog sa strane, to jest da stranac do|e srobom na pijacu s namjerom da je proda, pa mu jedan od mje{tana kaè: �Ostavi turobu kod mene, pa }u ti ja nakon nekoliko dana prodati skuplje�, iako je ta robaljudima neophodno potrebna;

11. zabranjeno je prodati gro`|e (ili {ljivu), ako se sigurno zna da }e kupac od togavo}a praviti alkohol;

Dozvoljena je prodaja dùture onoga ~ija vrijednost nije detaljno poznata.

256 Islamsko znanje

ODRE\IVODRE\IVODRE\IVODRE\IVODRE\IVANJE CIJENAANJE CIJENAANJE CIJENAANJE CIJENAANJE CIJENA

U ovom slu~aju misli se na postavljanje precizne cijene za robu koja se namjeravaprodati, tako da se ne u~ini nepravda ni prodavcu ni kupcu.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je da vladar odre|uje cijene robi jer postoji mogu}nost~injenja nepravde, a ljudi su slobodni u svojim imovinskim postupcima. S druge strane,odre|ivanje cijena prouzrokuje skrivanje robe pa siromasi ne}e mo}i do}i do nje. Vladaru jedozvoljeno da odredi cijenu robe kad trgovci suvi{e podignu cijene, ~ak je to i obavezanjegova u smislu za{tite prava naroda i spre~avanja skrivanja robe.

IHTIKAR - NAGOMILOVIHTIKAR - NAGOMILOVIHTIKAR - NAGOMILOVIHTIKAR - NAGOMILOVIHTIKAR - NAGOMILOVANJE ROBEANJE ROBEANJE ROBEANJE ROBEANJE ROBE

Ihtikar zna~i kupiti neku robu i skloniti je sa trì{ta, dok takve robe ponestane kodsvijeta, pa joj onda enormno pove}ati cijenu. Ovo je po [erijatu strogo zabranjeno, posebnoako je sklonjeno vi{e robe nego {to je potrebno njemu i onima koje on izdràva godinu dana.Haram je i{~ekivanje vremena enormnih pove}anja cijena da bi se prodala roba, a posebnoako se to desi u vrijeme kada kod ljudi vlada nesta{ica te robe. Ako bi odre|eni broj drugihtrgovaca imao te robe i ljudi ne bi bili u krizi za nju, onda to ne bi bilo ihtikar.

KAMAKAMAKAMAKAMAKAMATTTTTAAAAA

Kamata je po islamu zabranjena-haram. Allah, d`.{., kaè: �Allah je dozvolio kupoprodaju, a zabranio kamatu...� 646

Postoje dva na~ina uzimanja kamate:1- kamata uz vi{ak. To je prodaja jedne vrste hrane ili novca za istu vrstu uz pove}anje.

Na primjer, prodaja kilograma p{enice za kilogram i ~etvrt, makar se vrste razlikovale;2- kreditna kamata. To podrazumijeva da ~ovjek bude ne{to duàn drugom i kad do|e

rok vra}anja, te du`nik ne mogne vratiti dug, onda mu ovaj koji mu je dao pozajmicu, pove}aiznos duga za odre|eni procent. Tu spada i da ~ovjek proda jednu vrstu hrane za druguvrstu, uz ~ekanje bez momentalnog preuzimanja robe. Ili ako se proda jedna valuta zadrugu na odre|eno vrijeme. Zna~i, novac se mora preuzeti momentalno. Ukoliko se nepreuzme odmah, to je kamata.

Islamsko znanje 257

ZAMJENA NOVCAZAMJENA NOVCAZAMJENA NOVCAZAMJENA NOVCAZAMJENA NOVCA

Dozvoljeno kao i drugo, ali iz ruke u ruku. Ovdje se misli na prodaju jednog novca zadrugi kao {to je prodaja dinara za dirheme i obratno.647

Da bi ova prodaja bila valjana, uvjet je da se jedna gotovina zamijeni za drugu na licumjesta. Zbog razlike u vrijednosti valuta dozvoljena je razli~ita cijena novca.

Kada se radi o istoj valuti, onda nije dozvoljena razlika u cijeni jer bi to predstavljalokamatu, kao {to je spomenuto, a u skladu s rije~ima Alejhiselama: �Ne prodajite zlato, osimjednu koli~inu za istu takvu koli~inu.�648

UDRU@IVUDRU@IVUDRU@IVUDRU@IVUDRU@IVANJE RADI OSIGURANJAANJE RADI OSIGURANJAANJE RADI OSIGURANJAANJE RADI OSIGURANJAANJE RADI OSIGURANJA

Osiguravaju}a preduze}a su {erijatski neispravna, jer ona ne posluju na principu dijelenjazarade i gubitka, ve} na postojanju opasnosti i neizvjesnosti, a uz to, ona trguju ~ovje~ijimìvotom i smr}u, onim {to se nikako imetkom ne moè nadoknaditi. Njihov je profit o~it vidkamate. Ova udruènja su, prema tome, {erijatski potpuno neispravna. U [erijatu postojiudruìvanje radi osiguranja i ono posluje na principu zarade i gubitka.

KREDITIRANJE - DIONIÂRSTVOKREDITIRANJE - DIONIÂRSTVOKREDITIRANJE - DIONIÂRSTVOKREDITIRANJE - DIONIÂRSTVOKREDITIRANJE - DIONIÂRSTVO

Mudareba je na~in poslovanja po kojem jedan ~ovjek dadne drugom odre|eni novackojim }e ovaj poslovati, s tim {to }e zarada procentualno biti podijeljena me|u njima onakokako su se dogovorili, a ako do|e do gubitka, on }e i}i samo na glavnicu. Ovaj oblikposlovanja propisan je i dozvoljen i u tome se slaù svi islamski u~enjaci (id`ma).

UVJETI ZAUVJETI ZAUVJETI ZAUVJETI ZAUVJETI ZA V V V V VALJANOSTALJANOSTALJANOSTALJANOSTALJANOSTKREDITIRANJAKREDITIRANJAKREDITIRANJAKREDITIRANJAKREDITIRANJA - DIONIÂRSTV - DIONIÂRSTV - DIONIÂRSTV - DIONIÂRSTV - DIONIÂRSTVAAAAA

Uloèni novac mora biti poznat (koli~inski).Mora biti utana~en procenat zarade koje }e pripasti radniku.Ako se radi o dogovoru po principu �zaradu }emo dijeliti�, onda svakom pripada po

polovina zarade.

258 Islamsko znanje

Zarada se ne moè dijeliti bez pristanka dvaju strana.Ako se podijeli zarada, a u sljede}oj akciji do|e do gubitka, on }e se nadoknaditi iz

glavnice.Ako do|e do raskida mudareba i onaj koji je uloìo imetak bude traìo podmirivanje svog

udjela u robi, radnik mu je to duàn dati.

IZNAJMLJIVIZNAJMLJIVIZNAJMLJIVIZNAJMLJIVIZNAJMLJIVANJE (ZAKUP)ANJE (ZAKUP)ANJE (ZAKUP)ANJE (ZAKUP)ANJE (ZAKUP)

Iznajmljivanje jeste obavezuju}i ugovor za kori{tenje ne~ega na odre|eno vrijeme, uzodre|enu naknadu. To je dozvoljeno pod uvjetom da je predmet kori{}enja poznat, kao {toje stanovanje u ku}i, da je predmet dopu{teno koristiti i da je poznata naknada za kori{tenje.Dozvoljeno je iznajmiti u~itelje za pou~avanje u Kur'anu, kao {to je dozvoljeno iznajmitiosobu za hranu i odje}u.

Onaj ko iznajmi ne{to mora imati stvarnu korist od toga, pa nije dozvoljeno iznajmitinekoga da ~ini ibadet kao {to je namaz ili u~enje Kur'ana649, jer od toga korist ima samo onajkoji je iznajmljen, za razliku od pou~avanja, u~enja ezana i ikameta.

Naknada postaje obavezuju}a nakon isteka roka i vra}anja posjeda, makar i ne bi biopotpuno iskori{ten.

Ako iznajmljiva~ na|e neki nedostatak u iznajmljenoj stvari, dozvoljeno mu je da raskineugovor o iznajmljivanju.

Tokom perioda na koji je iznajmljivanje ugovoreno, onaj koji je unajmio smatra sepouzdanim i nije duàn nadoknaditi {tetu koja se dogodila bez njegove krivice.

PRENOS DUGA - DOZNAKAPRENOS DUGA - DOZNAKAPRENOS DUGA - DOZNAKAPRENOS DUGA - DOZNAKAPRENOS DUGA - DOZNAKA

Pod ovom odrednicom podrazumijeva se prenos duga sa jedne osobe na drugu, kaokad bi jedan ~ovjek bio duàn ne{to drugome, ili ako bi neko tre}i bio njemu duàn isto toliko,pa se oni me|usobno dogovore: �Upu}ujem te na toga i toga, on je meni duàn pa uzmi tood njega.�

Ako onaj koji je upu}en drugom to prihvati, onda se onaj koji ga je uputio osloba|a duga,pa makar onaj na koga je prenesen dug i ne bio zadovoljan. Ovakav postupak je dozvoljen.

Ako se ne mogne od njega uzeti dug zbog toga {to je on bankrotirao ili zanijekao da jeduàn, dug se ne}e vratiti na onog koji ga je prenio.

Islamsko znanje 259

ZALOGZALOGZALOGZALOGZALOG

Uzimanjem zaloga, osigurava se dug ne~im iz ~ega ga je mogu}e namiriti, pa kad do|erok otplate, ako se dug ne vrati, namirit }e se od onoga {to je uzeto u zalog.

Du`nik daje zalog, davalac pozajmice uzima zalog, a ono {to se daje uz zalog zove serehn. Uzimanje je zaloga dozvoljeno.

Zalog postaje punovaàn uzimanjem. Ako bi zalogodavac poku{ao da vrati zalog odonoga koji ga je uzeo, to ne bi mogao uraditi dok ne izmiri dug. Ono {to nije dozvoljenoprodavati nije dozvoljeno ni davati u zalog.

Zalog se daje na povjerenje onom ko je dao pozajmicu. Ovaj nije duàn ni{tanadokna|ivati ako nije prouzrokovao {tetu na zalogu. Zalog se moè ostaviti kod neketre}e, povjerljive osobe. Kad do|e rok za otplatu, a dug nije otpla}en, zajmodavac }e prodatizalog i namiriti dug, a ono {to pretekne vratit }e vlasniku, a ako ne podmiri sav dug, ostatakpada na du`nika.

Zajmodavac ima pravo koristiti se zalogom onoliko koliko tro{i na njega, npr. da muze ija{e onoliko koliko ga je hranio, dok plodovi sa zaloga pripadaju zalogodavcu.

OPUNOMO]ENJEOPUNOMO]ENJEOPUNOMO]ENJEOPUNOMO]ENJEOPUNOMO]ENJE

Opunomo}enje jeste ~in davanja punomo}i nekoj osobi koja }e ga zastupati u poslovimau kojima je zastupanje mogu}e, to jest u sklapanju i razvrgavanju ugovora kao {to jekupoprodaja, sklapanje braka i razvod.

Opunomo}ivanje nije dozvoljeno kad se radi o ibadetima kao {to je post i namaz, osimkod hadà i umre za umrle i nemo}nu osobu i kad se radi o obavezama prema Allahu ukojima je dozvoljeno davanje pomo}i, kao {to je podjela zekata i klanje kurbana. Punomo}nije dozvoljena kad se radi o priznavanju zakletve.

Ako onaj koji je nekoga opunomo}io nije ni{ta ograni~io, onda je kupoprodajazastupnikova uz uobi~ajenu cijenu dozvoljena pod uvjetom da obojica imaju pravoraspolaganja imovinom. Opunomo}enje postaje vaè}im svakom izjavom koja upu}uje nadozvolu, i u tom pogledu nije neophodan poseban oblik izjave.

260 Islamsko znanje

ZAJAMZAJAMZAJAMZAJAMZAJAM 650650650650650

Pod zajmom podrazumijeva se davanje novca nekome ko }e se njime okoristiti, a zatimvratiti njegovu vrijednost. Davanje zajma jeste mustehab (pohvalno), jer kad se dva putapozajmi, ima se sevap kao da je jedanput pozajmljeno dato kao sadaka.

UVJETI ZAJMAUVJETI ZAJMAUVJETI ZAJMAUVJETI ZAJMAUVJETI ZAJMA

Neophodno je da bude poznata vrijednost i koli~ina pozajmljenog koja }e se vratitivaganjem, mjerenjem ili brojanjem.

Mora biti poznat opis pozajmljenog.Zajam moè dati onaj kome je dozvoljeno raspolaganje imovinom.Zajam prelazi u vlasni{tvo preuzimanjem.Zajam moè biti na odre|eni rok ili bez roka vra}anja. Zabranjeno je (haram) da

zajmodavac ostvari bilo kakvu korist davanjem zajma, bez obzira da li se radilo o pove}anjuduga, ili nekakvoj drugoj koristi, ako je to uvjetovano i dogovoreno me|u njima.

Ako zajmoprimac u~ini neko neobavezno dobro~instvo prema zajmodavcu, to nije haram.

VVVVVAKUFAKUFAKUFAKUFAKUF

Uvakufljenje je ulaganje u dobrotvorne svrhe imetka koji ima svojstvo trajanja tako da semoè koristiti, a da se ne potro{i. Uvakufljenje je izuzetno pohvalan ~in.

Uvjeti uvakufljenja:onaj koji uvakufljuje mora biti u mogu}nosti da dobrovoljno ulaè;ono {to se uvakufi, ako je odre|eno, mora biti od onog {to je mogu}e posjedovati;uvakufljenje mora imati jasan cilj u smislu: �Uvakufio sam�, ili �Dao sam u ime Allaha�;treba uvakufiti ono {to }e ostati i nakon ubiranja prinosa;vakuf se ne moè naslijediti, pokloniti, prodati niti je dozvoljeno vezivati ga za ne{to. Ako

nestane ustanove kojoj je uvakufljeno, vakuf }e biti proslije|en najbliòj rodbini onog koji jeuvakufio. Ako vakuf uvjetuje da on ili neko drugi nadgleda vakuf, to }e se prihvatiti, a ako neuvjetuje, onda }e to u~initi nadle`ni organ (kadija).

Ako vakuf, zbog svoje zapu{tenosti, prestane donositi bilo kakvu korist, neki u~enjaci

Islamsko znanje 261

dozvoljavaju da se on tada proda i dobiveni novac uloì u ne{to sli~no.Uvakufljenje postaje vaè}e samim ogla{avanjem, izdvajanjem, ili predavanjem onom

kome je uvakufljen, i nakon toga nije dozvoljeno to prekr{iti, prodati niti pokloniti.

OPORUKAOPORUKAOPORUKAOPORUKAOPORUKA - V - V - V - V - VASIJJETASIJJETASIJJETASIJJETASIJJET

Vasijjet je oporu~ivanje da se ne{to plati ili da se podijeli dio imetka nakon smrti.Postoje dvije vrste vasijjeta:

1. oporuka nekoma da ne{to za njega uradi ili da prati i nadzire njegovu djecu do punoljetstva;2. usmjeravanje dijela imetka na ime onoga kome je oporuka namijenjena.

Onaj ko se prihvati da nadzire ne{to, mora biti pametan i razuman.

UVJETI OPORUKEUVJETI OPORUKEUVJETI OPORUKEUVJETI OPORUKEUVJETI OPORUKE

Uvjeti oporuke su slijede}i:1. bolesnik mora biti pametan, svjestan i biti vlasnik onog {to oporu~uje;2. ono {to se oporu~uje mora biti dozvoljeno;3. onaj kome se oporu~uje ne{to, mora to prihvatiti, jer ako odbije, oporuka je nevaè}a

i on nakon toga nema vi{e prava na nju;4. ko ne{to oporu~i da se izvr{i poslije njegove smrti, dozvoljeno mu je da odustane od

toga ili da izmijeni {ta ho}e u oporuci;5. ko ima nasljednike, nije mu dozvoljeno da oporu~i vi{e od jedne tre}ine imetka niti je

dozvoljeno oporu~iti jednom nasljedniku dok ne odobre ostali nasljednici;6. ako tre}ina ne bude dovoljna za sve oporuke, onda }e se ona razdijeliti proporcionalno

svim stranama, poput vra}anja duga svim potraìteljima;7. oporuka se izvr{ava tek nakon podmirenja dugova;8. oporuka se moè prihvatiti za ivota oporu~ioca, a moè i poslije njegove smrti;9. ako ~ovjek ne{to oporu~i, pa to propadne, oporuka je nevaè}a i on nije obavezan da

izdvaja iz imetka novu oporuku;10. ako oporu~i jednom od nasljednika, pa to neki nasljednici ne odobre, a neki drugi

odobre, oporuka }e se izvr{iti u dijelu koji mu je odobren. Ko napi{e svoju oporuku, ane uzme svjedoka za to, oporuka mu je valjana.

SEDMO POGLASEDMO POGLASEDMO POGLASEDMO POGLASEDMO POGLAVLJEVLJEVLJEVLJEVLJE

MUNAKEHAMUNAKEHAMUNAKEHAMUNAKEHAMUNAKEHATTTTT (BRA^NO PRA (BRA^NO PRA (BRA^NO PRA (BRA^NO PRA (BRA^NO PRAVO)VO)VO)VO)VO)Kao {to znamo, musliman i muslimanka du`ni su sklapati brak, a kloniti se zinaluka. S

obzirom da je zinaluk zabranjen, zabranjene su i sve one stvari koje vode k njemu, kao {toje rukovanje mu{karca sa enom kojoj on nije mahrem, njihovo osamljivanje itd.

Me|utim, àlosno je to da danas moèmo na}i muslimane koji sve to smatrajudozvoljenim. Stoga, smatramo da je korisno da navedemo par dokaza kojima se zabranjujesve ono {to vodi u nemoral.

GLEDANJE STIDNIH DIJELOVGLEDANJE STIDNIH DIJELOVGLEDANJE STIDNIH DIJELOVGLEDANJE STIDNIH DIJELOVGLEDANJE STIDNIH DIJELOVAAAAA TIJELA TIJELA TIJELA TIJELA TIJELA

Postoji puno dokaza da je gledanje stidnih dijelova tijela strogo zabranjeno, bez obzirana koji na~in to gledali: putem porno filmova, porno ~asopisa, gledanje ena koje hodaju poulicama polugole� itd. Allah, d`.{., u Kur'anu kaè:

�Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka ~uvaju svoja stidna mjesta;to im je ~i{}e, jer Allah, uistinu, zna ono {to oni rade. (En-Nur,30)

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè: �O~i ~ine zinaluk, a njihov zinaluk je pogled...�651

U drugom hadisu kaè: �Neka ~ovjek ne gleda u stidni dio tijela drugog ~ovjeka niti enau stidni dio druge ene..�652

Zna~i, nije dozvoljeno ~ovjeku da pogleda u stidni dio drugog ~ovjeka, a kamoli u stidnidio ene koja mu je haram. Postoji jo{ dosta dokaza iz Kur'ana i hadisa, ali je i ovo dovoljnoonome ko ima razuma.

Islamsko znanje 263

RUKOVRUKOVRUKOVRUKOVRUKOVANJE MU[KARCAANJE MU[KARCAANJE MU[KARCAANJE MU[KARCAANJE MU[KARCA SA SA SA SA SA @ENOM @ENOM @ENOM @ENOM @ENOM

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè: �Bolje vam je da vas u glavu ubode èljezna bodljanego da dodirnete enu koja vam nije dozvoljena.�653

Isto tako Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: �Ja se ne rukujem sa enama...�654 Ako jetakav slu~aj s obzirom da je Allahov Poslanik najbolji uzor za nas, mi smo ga du`ni slijediti.

[to se ti~e onih koji tvrde da je rukovanje sa ènama dozvoljeno, jer se Poslanikrukovao sa ènama prilikom davanja prisege na Akabi, te njihove rije~i nemaju osnove.Prenosi se od Ai{e, radijallahu anha, da je rekla: Poslanik, s.a.v.s., uzimao je govoromprisegu od ena ovim ajetom: ��i ni{ta Allahu ne}e pridruìvati�655, a ruka Allahovog Poslanikanije dotakla ruku ene osim one koja je bila njegova.656

IZLAZAK @ENEIZLAZAK @ENEIZLAZAK @ENEIZLAZAK @ENEIZLAZAK @ENENAMIRISANE I NAGIZDANENAMIRISANE I NAGIZDANENAMIRISANE I NAGIZDANENAMIRISANE I NAGIZDANENAMIRISANE I NAGIZDANE

Dokaz da je to zabranjeno imamo u rije~ima Allahovog Poslanika kada kaè: �Koja godèna se namiri{e pa pro|e pored ljudi da oni osjete njen miris - u~inila je zinaluk.�657

Naravno, ovdje je upotrebljeno preneseno zna~enje, jer takva ena tim svojim postupkomskre}e pa`nju na sebe i izaziva elju kod ljudi, te je oni �gutaju� pogledom {to postaje zinaluko~ima, ili ovakav njen postupak vodi u zinaluk.

ULJEP[AULJEP[AULJEP[AULJEP[AULJEP[AVVVVVANJE GOVORAANJE GOVORAANJE GOVORAANJE GOVORAANJE GOVORA OD @ENA OD @ENA OD @ENA OD @ENA OD @ENA

Po islamu je isto tako zabranjeno da ena uljep{ava svoj glas pred mu{karcima za kojese moè udati. Pod uljep{avanjem govora misli se na zavodljivo pri~anje, pjevanje,itd.Postoji kur'anski ajet koji to zabranjuje. Allah, d`.{., kaè: �O ene Vjerovjesnikove, viniste kao druge ene � ako se Allaha bojite. Na sebe pa`nju govorom ne skre}ite,pa da dobije udnju onaj ~ije je srce bolesno, i neusiljeno govorite.� (Sura El-Ahzab-32)

Moramo znati da se ovdje ne radi o propisu koji je poseban za Poslanikove, s.a.v.s.,ène, nego to vaì i za druge muslimanke, kao {to to moèmo pro~itati u Ibn-KesirovomTefsiru, 3/482, i drugim tefsirima.

264 Islamsko znanje

âk, moèmo kazati da je ovaj propis pre~i drugim enama nego Poslanikovim, s.a.v.s.,zbog postojanja uzroka zabrane (izazivanje poùde kod ljudi), koji je kod drugih ènaprisutniji, jer su Poslanikove, s.a.v.s., ène majke vjernicima i one su dostigle vrhunac u~istoti i ~ednosti.658

[to se ti~e ovih navedenih stvari, svi mezhebi slo`ni su u tome da su one zabranjene.Zato trebamo traìti od mu{karaca koji posjeduju lijep glas da nam u~e ilahije, a ne od ena.U fikhskim knjigama moèmo pro~itati da eni nije dozvoljeno u~enje telbije na hadù nitiezana povi{enim glasom.659

SKLAPSKLAPSKLAPSKLAPSKLAPANJE BRAKAANJE BRAKAANJE BRAKAANJE BRAKAANJE BRAKA

Sklapanje je braka ugovor na osnovu kojeg se svakom od supru`nika dozvoljavauìvanje sa svojim bra~nim drugom.

PROPISI BRAKAPROPISI BRAKAPROPISI BRAKAPROPISI BRAKAPROPISI BRAKA

Brak je propisan i poèljan - sunnet za onog koji osje}a potrebu i ima mogu}nost.U protivnom, pre~e je da se ne eni.Ako ne osje}a potrebu i nije u mogu}nosti, onda mu je mekruh da se eni.

Osnovni ~inioci braka:Prvi ~inilac braka jeste supruga, koja mora ispunjavati sljede}e uvjete:1. da je poznata i odre|ena;2. da nije u braku;3. da nije u i{~ekivanju (iddetu) zbog drugog braka;4. da nema srodstva po krvi, mlijeku ili tazbinstvu.

Drugi ~inilac brakaDrugi je ~inilac braka suprug za koga se uvjetuje:1. da bude odre|en;2. da ne bude zabranjen drugoj eni, zbog ene koja je ve} vjen~ana s njim, u smislu

da one ne budu tako bliske u srodstvu da ne bi mogle stupiti u brak, to jest da jedna ne budedrugoj sestra ili tetka (o~eva sestra ili maj~ina sestra).

Islamsko znanje 265

Tre}i ~inilac brakaTo je zastupnik. To je otac ili djed, a zatim sve bliì i bliì rod, kao {to je ro|eni brat, brat

po ocu, sinovi njih dvojice, amidà po ocu i materi, potom amidà po ocu, a zatim sinovi njihdvojice.

Ako je zastupnik otac, on je obavezan traìti pristanak od djevojke za udaju. Dovoljno jeda ona ponudu pre{uti i smatrat }e se da je voljna. Otac je obavezan da traì njeno eksplicitnoizja{njavanje ukoliko je ve} bila u braku. Ukoliko je zastupnik neko drugi mimo oca obavezaje traìti eksplicitno izja{njavanje, makar ona bila i djevojka.

Ebu-Hurejre kaè da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Udovica - raspu{tenica se nevjen~ava dok se ona ne izjasni, a djevojka se ne vjen~ava dok se ne zatraì dozvola od nje.��Allahov Poslani~e, kakva je njena dozvola�, pitali su ashabi, a on je odgovorio: �Da pre{uti�({utnjom odobri).66o

Ako je djevojka maloljetna, otac ili djed mogu je vjen~ati bez dozvole, jer tada je njenadozvola nevaè}a, ali kada postane punoljetna, ona ima pravo da to odbije. Ne moè nekiro|ak biti zastupnik ukoliko postoji drugi ro|ak koji je od njega po krvnom srodstvu bliì. Akonema niko od ro|aka, onda }e zastupnik biti oslobodilac (ako je ena bila robinja), zatimnjegovi ashabi, a potom sudije i na kraju ovla{teno lice od suda.

Sudija ili ovla{teno lice izvr{it }e vjen~anje u slu~aju ako ne bude bilo potrebnogzastupnika, ili ako on bude dugo odsutan, ili se ne bude znalo mjesto njegovog boravka ilibude ometao njenu udaju. Skrbni{tvo se ne prenosi na daljnjeg ro|aka osim ako nemabli`njeg. Neki istraìva~i dozvoljavaju da se u ovoj situaciji moè prenijeti skrbni{tvo nadaljeg skrbnika.

Uvjeti skrbnikaSkrbnik mora biti slobodan, pametan i punoljetan,661 i gledati najbolji interes svoje {ti}enice.

Nije uvjet da skrbnik bude pravedan.

êtvrti ~inilac braka - oblikOblik se sastoji od ponude i prihvatanja.Ponuda moè biti izraèna rije~ima: �@enim se tobom� ili �Vjen~ajem se tobom� ili �înim

te svojom {ti}enicom, uz toliki i toliki mehr�.Prihvatanje: �Vjen~ao sam se�, ili �Prihvatam brak s njom�. Izjave se mogu i prevoditi

ako je potrebno. Svaka od strana moè opunomo}iti zastupnika za sklapanje ugovora.

Peti ~inilac brakaOvaj ~inilac jesu dva svjedoka. Uvjet je da svjedoci budu pravedni, slobodni, pametni i

punoljetni.662

Ebu-Hanife smatra da se u ovom pogledu moè prihvatiti najnià granica pravednosti.

266 Islamsko znanje

VI[E@ENSTVOVI[E@ENSTVOVI[E@ENSTVOVI[E@ENSTVOVI[E@ENSTVO

Dozvoljeno je mu{karcu muslimanu da bude oènjen sa dvije, tri ili ~etri ène u istovrijeme. Kaè Uzvi{eni Allah:

�@enite se sa onim enama koje su vam dopu{tene, sa po dvije, sa po tri i sapo ~etri, a ako strahujete da ne}ete pravedni biti, onda samo sa jednom.� (SuraEn-Nisa', ajet 3)

Na}i }emo danas neke koji nisu upu}eni u islam kako pod uticajem nevjernika nije~uovaj islamski propis govore}i da su se vremena i ljudi promijenili. Takvim je odgovor da seislam ne mijenja promjenom vremena i ljudi. Islam je taj kojeg su svi ljudi du`ni slijediti, a nisuljudi ti koje islam treba slijediti. Nema sumnje da je vi{estruka korist i islamski interes i danasu primjeni ovog propisa, bez obzira {to nekima ne bilo pravo.

Evo nekih nama poznatih koristi koje proizilaze iz vi{eènstva:opskrbljivanje muslimanki koje, osobito nakon ratova, ne nalaze sebi muà, a potrebna

im je za{tita i opskrba. Kada imamo u vidu na{u situaciju i veliki broj udovica sa djecomkojima je potreban mu`, postaje nam jasnija potreba za promjenom ovog propisa;

za{tita dru{tva od nemorala, jer mnoge ène po svojoj prirodi u nedostatku muèvatraè zadovoljenje svojih potreba na nedozvoljen na~in. Sprije~iti {irenje nemorala naorganizovan na~in, a samim tim i {irenje zaraznih bolesti i smanjenje svake vrste mo}ijednog naroda jeste obaveza i du`nost muslimanskog dru{tva, {to se, izme|u ostalog,osigurava primjenom vi{eènstva;

neki mu{karci imaju ve}u potrebu za ènama nego drugi. Kada uzmemo u obzir damu{karac oènjen samo jednom ènom nije ~esto u prilici da se sastaje sa njom zbogfizi~kih zapreka, kao u periodu mjese~nog pranja (hajz), postporo|ajnom periodu (nifas),za vrijeme bolesti ène i sl., onda smo svjesni da se spre~avanjem vi{eènstva takvimljudima ~ini nepravda, osobito u raskala{enim dru{tvima gdje se svakodnevno gledaju poulicama svakojaki prizori, a nije se uvijek u mogu}nosti da se svoja potreba ostvari sajednom enom.

Islam podsti~e da se pove}a broj sljedbenika uzvi{enih principa islama, a normalno jeda se to moè lak{e ostvariti sa vi{e ena u braku.

Ima slu~ajeva gdje je ena nerotkinja, te se time na{la u nezavidnoj situaciji, pa je boljeda je mu` zadrì u braku uz enidbu sa drugom, nego da se rastavi s njom.

Ovo su samo neki razlozi {to je vi{eènstvo korisno i pohvalno, posebno u na{imprilikama danas. Ovim apelujemo na odgovorne da u~ine koliko su u mogu}nosti da sezakonom kod nas osiguraju sva prava, drugoj, tre}oj ili ~etvrtoj eni jednog ~ovjeka, kao {to

Islamsko znanje 267

ih ima i prva. Ne dozvolimo da muslimanke budu nezbrinute, ili da se odaju nemoralu ili da se,ne daj Boè, udaju za nemuslimane.

Va`no je napomenuti, tako|er, da je ~ovjek oènjen sa dvije ili vi{e ena duàn da budepravedan me|u njima i da ih podjednako pazi i izdràva. U slu~aju da se boji da ne}e bitipravedan, onda }e se oèniti samo jednom.

[to se ti~e osje}aja srca i voljenja jedne ene vi{e od druge-time on nije u stanju upravljati,ali se to nikako ne smije o~itovati u pravljenju razlike me|u njima u materijalnom pogledu. Otome Uzvi{eni Allah kaè: �Vi ne moète da budete (potpuno) pravedni prema enamasvojim ma koliko se trudili, ali ne dopustite sebi takvu potpunu naklonost pa dajednu ostavite u neizvjesnosti, i ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili,pa Allah }e, zaista, oprostiti i samilostan biti.� (Sura En-Nisa', ajet 129) Ovaj ajetse ne suprotstavlja onom prije spomenutom, kako to neki ele prikazati, jer bi to bila potpunakontradikcija i neozbiljnost, tj. da se na jednom mjestu ne{to dopusti pod odre|enim uvjetom, ada se na drugom mjestu konstatuje da je taj uvjet neostvariv. Zapravo, u prvom ajetu govori seo pravednosti, pa`nji i izdràvanju, a u drugom o sr~anoj naklonosti kojom ~ovjek ne moèvladati. Da je slu~aj kao {to neki ho}e prikazati da bi dokinuli ovaj islamski propis, ne bi se niResulullah, s.a.v.s., niti ~etverica pravednih i upu}enih halifa, niti najpoznatiji ashabi enili savi{e ena.Kaè Resulullah, s.a.v.s.: �Najpotpuniji je iman onog vjernika koji se najljep{e pona{a,a najbolji me|u vama jesu oni koji su najbolji prema svojim enama.�663

SUNNETI BRAKASUNNETI BRAKASUNNETI BRAKASUNNETI BRAKASUNNETI BRAKA

Ugovaranje braka prije ponude i pro{njaHaram je oglasiti pro{nju ene koja je u iddetu (i{~ekivanju nakon prestanka braka).

Zabranjeno je prositi ve} zaru~enu djevojku.Sunnet je da se budu}i supru`nici upoznaju jedno s drugim. To upoznavanje treba biti u

skladu s {erijatskim propisima. Budu}i supru`nici trebaju biti dostojni (prilika) jedno drugogu moralu, vjeri i povjerenju, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: �Kad vam do|e (u pro{nju) neko~ijim ste moralom i vjerom zadovoljni, oènite se. Ako ne budete tako uradili, na zemlji }ezavladati smutnja i veliki nered.�664 U cilju ostvarivanja harmonije u braku lijepo je da budu}isupru`nici budu {to sli~niji jedno drugom u porijeklu, statusu u dru{tvu, naobrazbi, itd.

Povodom stupanja u brak sunnet je da se priredi gozba i onaj ko bude pozvan na njuobavezan je do}i ako na njoj ne bude vjerom zabranjenih stvari i ako prisustvo na njoj nebude kvarilo ugled zbog kakvih nevalja{tina.

Mustehab je oglasiti brak.Na svadbi je dozvoljeno pjevanje.665

268 Islamsko znanje

Sunnet je da prisutni nakon sklapanja braka prou~e dovu za supru`nike u kojoj }e re}i:�Barekallahu leke ve bareka alejke, ve dèmea bejnekuma fi hajr� (�Allah te blagoslovio i daoti beri}et i sastavio vas u dobru�).665a

BRA^NE ZAPREKEBRA^NE ZAPREKEBRA^NE ZAPREKEBRA^NE ZAPREKEBRA^NE ZAPREKE

Srodstvo po krvi:1. majka, nene i uzlazna loza;2. k}erke, unuke i silazna loza;3. sestre, njihove k}erke i njihovo potomstvo;4. bratove k}erke i njihovo potomstvo;5. tetke sa o~eve i maj~ine strane.

Srodstvo po mlijeku:Sve {to je zabranjeno po krvi zabranjeno je i po mlijeku. Kod dojenja je uvjet da ono bude

u prve dvije godine ivota. Neki u~enjaci uvjetuju da se dojenje dogodi pet puta, dok je pohanefijskom mezhebu dovoljno da se dogodi samo jedanput.

Srodstvo po tazbinstvu:1. o~eva supruga, ma}eha;2. sinova supruga (snaha);3. majka od supruge (punica);4. k}erka od supruge (pastorka).

PRAPRAPRAPRAPRAVVVVVAAAAA SUPRU@NIKA SUPRU@NIKA SUPRU@NIKA SUPRU@NIKA SUPRU@NIKA

PRAPRAPRAPRAPRAVVVVVAAAAA @ENE PREMA @ENE PREMA @ENE PREMA @ENE PREMA @ENE PREMA MU@U MU@U MU@U MU@U MU@U

1. Normalno izdràvanje koje podrazumijeva: hranu, pi}e, odje}u i stan.2. Seksualno zadovoljenje: u ovom smislu je obaveza da spolno op}i sa njom makar

jednom u ~etiri mjeseca ili svakom periodu ~isto}e.3. Da no}iva kod nje makar jednom u ~etiri no}i.4. Pravedna podjela ako ima vi{e ena.5. Da ostane kod nje sedam dana nakon svadbe, ako se oènio djevojkom, a tri

dana ako se oènio udovicom.

Islamsko znanje 269

PRAPRAPRAPRAPRAVVVVVAAAAA MU@A MU@A MU@A MU@A MU@A U ODNOSU NA U ODNOSU NA U ODNOSU NA U ODNOSU NA U ODNOSU NA @ENU @ENU @ENU @ENU @ENU

Prava muà u odnosu na enu su sljede}a:1. da mu se pokorava u granicama uobi~ajenog, da putuje s njim ako on to eli;2. ~uvanje njegova imetka i njegove ~asti;3. da mu se odazove kad god to on zatraì;4. da traì dozvolu od njega kad ho}e da dobrovoljno posti.666

MEHR - VJENÂNI DARMEHR - VJENÂNI DARMEHR - VJENÂNI DARMEHR - VJENÂNI DARMEHR - VJENÂNI DAR

Obi~no postoje dvije vrste mehra:1. mehr muad`dèl - koji se daje odmah kao svadbeni dar i2. mehr mued`dèl - koji se daje kasnije.Nije odre|ena najmanja niti najve}a granica mehra, ali ne bi trebalo pretjerivati, kako to

ne bi dovelo do oteàvanja enidbe. Mehr je enino vlasni{tvo i ona moè potpuno slobodnonjime raspolagati.

ADABI OP]ENJA SA @ENOMADABI OP]ENJA SA @ENOMADABI OP]ENJA SA @ENOMADABI OP]ENJA SA @ENOMADABI OP]ENJA SA @ENOM

Kad ~ovjek ho}e spolno op}iti sa ènom, oboje trebaju prou~iti: �ALLAHUMMED@ENNIBNE[-[EJTANE VE D@ENNIBI[-[EJTANE MA REZAKTENA� (�Boè odstrani{ejtana od nas i odstrani ga od onoga ~ime si nas opskrbio�).

Nije im dozvoljeno da drugima pri~aju o pojedinostima koje su bile me|u njima prilikomspolnog op}enja.

Mu{karcu je haram da ima odnos sa enom dok je u hajzu ili nifasu.Zabranjeno mu je da spolno op}i u njenu stra`njicu (~mar).Ne treba prekidati spolni odnos dok ne udovolji njenoj strasti.U periodu hajza i nifasa mu` se moè nasla|ivati eninim tijelom iznad pupka i ispod

koljena.

270 Islamsko znanje

POPRAPOPRAPOPRAPOPRAPOPRAVNE MJERE PREMAVNE MJERE PREMAVNE MJERE PREMAVNE MJERE PREMAVNE MJERE PREMA @ENI @ENI @ENI @ENI @ENI

Ako ena postane neposlu{na, on }e je posavjetovati, pa ako mu se ne pokori, odvojit}e se od nje u postelji koliko ho}e i prestat }e govoriti s njom tri dana. Ako mu se ne pokori,moè je udariti udarcem koji ne}e ostaviti trag niti na{tetiti njezinu zdravlju i ne}e je udaratipo licu, pa ako se ni tada ne pokori, onda }e prona}i jednog posrednika iz njegove porodicei jednog iz njene. Njih dvojica }e kontaktirati sa svakim od njih dvoje (muèm i ènom) ipoku{ati ih pomiriti, a ako ne uspiju, onda }e ih razvesti.

NEISPRANEISPRANEISPRANEISPRANEISPRAVNI BRAKOVIVNI BRAKOVIVNI BRAKOVIVNI BRAKOVIVNI BRAKOVI

Neki brakovi su zabranjeni i neispravni kao npr.:privremeni brak (muta), brak na neodre|eno vrijeme, bez obzira da li se radilo o duèm

ili kra}em periodu;667

{igar, to jest da neko uda svoju {ti}enicu pod uvjetom da ovaj svoju {ti}enicu vjen~a zanjega;

brak radi dozvole produètka braka (muhallil), to jest kada ~ovjek pusti svoju enu triputa, pa je nema vi{e prava vratiti, te se njom oèni neko drugi (muhallil), s namjerom da onapostane dozvoljena prvom muù. To je zabranjeno (haram) jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao:�Allah je prokleo muhallila (onog koji vjen~ava enu da bi bila dozvoljena drugom) i onogzbog koga se to ~ini�;

brak sklopljen za vrijeme ihrama na hadù i umri;brak za vrijeme iddeta (i{~ekivanja) nakon razvoda ili smrti muà dok ne istekne iddet,

jer postoji mogu}nost da }e je traìti ~ovjek zbog koga je u iddetu;brak bez skrbnika (po mi{ljenju ve}ine pravnika) ibrak sa osobom koja je privremeno zabranjena, dok ne pro|e razlog zabrane.

@ENE KOJE SU PRIVREMENO@ENE KOJE SU PRIVREMENO@ENE KOJE SU PRIVREMENO@ENE KOJE SU PRIVREMENO@ENE KOJE SU PRIVREMENOZABRANJENEZABRANJENEZABRANJENEZABRANJENEZABRANJENE

Nevjernica, izuzev kitabijke668, dok ne primi islam.669

@enina sestra ili njena tetka po ocu ili majci, sve dok ne bi pustio svoju enu i istekao njen

Islamsko znanje 271

iddet, ili dok ona ne bi umrla.@ena pu{tena tri puta sve dok se ne uda za nekog drugog i ivi s njim bra~nim ivotom.@ena koja je u iddetu (i{~ekivanju) nakon razvoda ili smrti muà sve dok joj ne istekne

iddet ili dok ne rodi.Peta ena@ena koja je udata za drugog.Napomena: Treba napomenuti da se muslimanka moè udati samo za muslimana i da

se njen bra~ni ivot sa nemuslimanom smatra bludom i implicira sve {erijatske posljedicevan bra~nog ivota.

RAZVOD BRAKA (TALAK)RAZVOD BRAKA (TALAK)RAZVOD BRAKA (TALAK)RAZVOD BRAKA (TALAK)RAZVOD BRAKA (TALAK)

Talak je raskid bra~ne veze:jasnim rije~ima, kao npr: �Ti si pu{tena� ili �Pu{tam te�;rije~ima u prenesenom smislu, s namjerom razvoda kao npr.: �Idi svojima�.Suprug moè dati razvod braka ako je pametan, punoljetan, slobodne volje, bez prisile,

i ako nije pijan.670

Razvod braka jeste pravo koje posjeduje samo mu`, iako ena moè to pravo zahtijevatiprilikom sklapanja braka. Imamo dvije vrste talaka:

- red`'i - opozivi (sa pravom povratka), i to je prvi i drugi razvod braka kada mu` imapravo vratiti enu;

- bain - jeste tre}i razvod braka kada mu` vi{e nema pravo vratiti enu, osim nakon {tose ona uda za nekog drugog.

VRSTE TVRSTE TVRSTE TVRSTE TVRSTE TALAKAALAKAALAKAALAKAALAKA

Ima vi{e vrsta razvoda braka.Sunnetski je razvod braka da se pusti èna dok je u periodu ~isto}e, nakon hajza,

poslije kojeg mu` nije op}io s njom.Bidatski razvod braka jeste: pu{tanje ène dok je u periodu hajza ili nifasa, dok je u

periodu ~isto}e u kom je op}io s njom ili ako ju je pustio tri puta jednom rije~ju, ili sa tri rije~iodjedanput. Ovakav je razvod braka zabranjen (haram), a ve}ina islamskih u~enjaka smatrada je ovaj razvod izvr{en (ako je pusti tri puta) i da mu ona nije vi{e dozvoljena dok se neuda za nekog drugog. Me|utim, na osnovu dokaza uo~ljivo je da se to smatra jednimrazvodom, a da njemu nije dozvoljena tek nakon tre}eg razvoda, {to zna~i da je moè vratiti

272 Islamsko znanje

nakon prvog i drugog razvoda, a tek nakon tre}eg nije mu vi{e dozvoljena. U Kur'anu sekaè: �Ako je opet pusti, ona me se ne moè vratiti {to se ne}e za drugog muàudati� 671, nakon {to je re~eno: �Pu{tanje moè biti dvaput, pa ih ili velikodu{nozadràti ili im na lijep na~in razvod dati.� 672

Razvod s pravom povratka, to je razvod poslije koga mu` ima pravo vratiti enu, makarona to i ne eljela, jer Uzvi{eni Allah kaè: �Muèvi njihovi imaju pravo da ih vrate.�673

Razvod bez prava na vra}anje (talakibain). Ovaj razvod moè biti na pet na~ina:- prvi na~in jeste da se pusti s pravom povrata, ali je ne vrati sve dok joj ne istekne

~ekanje;- drugi na~in: da je pusti na njeno insistiranje, uz materijalnu o{tetu s njene strane;- tre}i na~in: da dvojica posrednika razvrgnu brak, ako ustanove da je razvod bolji;- ~etvrti je na~in da je pusti prije nego {to je s njom spolno op}io;- peti je na~in da je za stalno otpusti tako {to }e je tri puta pustiti (mebtut).Direktni razvod, to jest razvod koji se odmah izvr{ava bez ikakvih uvjeta.Uvjetni je razvod onaj koji je vezan za izvr{avanje ne~ega ili ostavljenje ne~ega.Razvod se moè izvr{iti posredstvom opunomo}enika ili pismenom izjavom, jer pisanje

zamjenjuje govor kod nemogu}nosti govora, ali je uvjet da pismena izjava bude naslovljenadirektno eni, da u njoj pi{e: �Ti i ti� (ime ene).

Razvod je ispravan i bez svjedoka, ali mnogi ashabi i fikhski u~enjaci uvjetuju svjedokekod razvoda kao i kod sklapanja braka, uzimaju}i za dokaz rije~i Uzvi{enog Allaha: �I kaosvjedoke dvojicu va{ih pravednih uzmite.� 674

IDDETIDDETIDDETIDDETIDDET - ILI OBA - ILI OBA - ILI OBA - ILI OBA - ILI OBAVEZNI PRIÊKVEZNI PRIÊKVEZNI PRIÊKVEZNI PRIÊKVEZNI PRIÊKPOSLIJE PREKIDA BRA^NE VEZEPOSLIJE PREKIDA BRA^NE VEZEPOSLIJE PREKIDA BRA^NE VEZEPOSLIJE PREKIDA BRA^NE VEZEPOSLIJE PREKIDA BRA^NE VEZE

To je vrijeme koje ena nakon razvoda ili smrti muà mora provesti u ~ekanju i nije joj sedozvoljeno udati u tom periodu. Mudrost propisivanja iddeta jeste u tome da bi se utvrdilo dali je doti~na ena trudna i sigurnije uspostavilo porijeklo djece.

Iddet razvedene ene koja ima redovni menstrualni ciklus iznosi tri mjese~na pranja.Koja nema pranja ~ekat }e 3 mjeseca, a ona koja je nose}a, treba ~ekati da se porodi.Iddet kod ene nakon smrti muà traje ~etiri mjeseca i deset dana.

Islamsko znanje 273

IZDR@AIZDR@AIZDR@AIZDR@AIZDR@AVVVVVANJEANJEANJEANJEANJE

Pod izdràvanjem podrazumijeva se ono {to je ~ovjek obavezan prema onima koji su unjegovom skrbni{tvu, u pogledu hrane, odje}e i stana.

Izdràvanje je obavezno u sljede}im slu~ajevima:1. muèvljevo izdràvanje ene, one koja je u braku s muèm ili one koja se smatra da

je u braku, odnosno koja je pu{tena s pravom na povratak. Nju je tako|er duànizdràvati dok joj ne istekne iddet;

2. izdràvanje ene koja je trajno razvedena (talaki bain), ali je nose}a dok je u iddetu675;3. izdràvanje roditelja od djece, ako roditelji nisu u stanju da se izdràvaju;4. izdràvanje male djece od skrbnika, dok mu{ki ne postanu punoljetni, a djevojke dok

se ne poudaju;5. izdràvanje sluge od gospodara i stoke od vlasnika.

VRIJEDNOSTVRIJEDNOSTVRIJEDNOSTVRIJEDNOSTVRIJEDNOST IZDR@A IZDR@A IZDR@A IZDR@A IZDR@AVVVVVANJAANJAANJAANJAANJA (KOLIÎNA) (KOLIÎNA) (KOLIÎNA) (KOLIÎNA) (KOLIÎNA)

Mu` je duàn osigurati onoliko hrane koliko je neophodno za normalan ivot.Mu` je duàn osigurati onoliko odje}e koliko moè sa~uvati od vru}ine i hladno}e.Obaveza mu je osigurati stan u kome }e se mo}i normalno stanovati.Sve se to procjenjuje prema obi~ajima, u skladu s bogatstvom ili siroma{tvom, te

okolnostima u kojima se nalaze.Mu` je obavezan u toku godine nabaviti odje}u dva puta.Mu` je duàn osigurati sredstva za ~i{}enje, kao {to su sapun i ~e{alj.

RAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV @ENERAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV @ENERAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV @ENERAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV @ENERAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV @ENE

Hul'-u je samoiskupljivanje ene od muà imetkom koji mu ona daje. To je dozvoljenoako ga ona prezire (ne voli) i osje}a da joj on nanosi {tetu. Mustehab je da on ne uzme vi{enego {to joj je dao na ime mehra.

Ovakav se razvod sprovodi uz saglasnost obje strane, a ako ne bude saglasnosti, sud}e primorati muà na rastanak sa enom. Zabranjeno je (haram) da mu` maltretira svojuènu kako bi ona zahtijevala razvod.

Ovaj razvod je dozvoljen u periodu ~isto}e, kao i u periodu mjese~nog pranja. Nakon

274 Islamsko znanje

ovakvog razvoda mu` (hul'a) nema pravo na vra}anje ene, ~ak ni u periodu iddeta. @ena}e u ovom slu~aju provesti iddet od jednog mjese~nog pranja.

PRAPRAPRAPRAPRAVO IZBORAVO IZBORAVO IZBORAVO IZBORAVO IZBORA I RAST I RAST I RAST I RAST I RASTAAAAAVEVEVEVEVE

Svako od supru`nika ima pravo izbora (da li }e ostati u braku ili ne) u slijede}imslu~ajevima:

kad se pojavi neki nedostatak, kao {to je umna poreme}enost, gubavost ili {ugavost;ako je mu` u{kopljen ili impotentan;ako se ustanovi obmana, u smislu da se oènio muslimankom, pa se ustanovi da je

kr{}anka, ili slobodnom enom pa se ustanovi da je ropkinja.@ena ima pravo rastave braka posredstvom suda ako mu` nije u stanju isplatiti mehr

prije spolnog op}enja, ili ako nije u stanju izdràvati je.Ako je mu` odsutan, èna ne zna gdje se on nalazi, a nije joj ostavio neophodnu

opskrbu, ona ima pravo na rastavu braka, posredstvom {erijatskog sudije.

OSMO POGLAOSMO POGLAOSMO POGLAOSMO POGLAOSMO POGLAVLJEVLJEVLJEVLJEVLJEMIRAS (NASLJEDNO PRAMIRAS (NASLJEDNO PRAMIRAS (NASLJEDNO PRAMIRAS (NASLJEDNO PRAMIRAS (NASLJEDNO PRAVO)VO)VO)VO)VO)

Ova je oblast fikha kod nas totalno zapostavljena. Kada ~ovjek umre, njegova seostav{tina podijeli prema zaostalim neislamskim obi~ajima. Me|utim, ni jedna oblast islamanije u Kur'anu toliko detaljno obja{njena kao {to je to slu~aj sa nasljednim pravom. Onaj kone}e da postupi po propisima koje je islam donio i dozvolio da se njegova ostav{tina podijelinepravedno bit }e grje{an i odgovarat }e na Sudnjem danu zbog toga. Mi ovdje ne moèmoiznijeti sve pojedinosti nasljednog prava. Spomenut }emo samo najosnovnije.

Kao prvo, iz ostav{tine umrlog moraju se izdvojiti tro{kovi njegovog opremanja i vratitidugovi, ako ih je imao, i izvr{iti vasijjet, ako ga je ostavio. Nakon toga, ostav{tina se dijeliizme|u rodbine umrlog.

Mu` dobija polovinu ostav{tine od ene ako ona nije ostavila dijete koje ima udjela unasljedstvu. U protivnom on, dobija ~etvrtinu.

@ena dobija ~etvrtinu ako mu` nije ostavio dijete koje ima udjela u ostav{tini. U protivnom,dobija osminu.

Otac dobija {estinu ako je njegov umrli sin ostavio sina ili unuka. Ako se desi da umrli sinnije ostavio mu{ke nasljednike, nego ensko potomstvo, onda otac pored {estine dobija iostatak nakon prava drugih nasljednika. Treba napomenuti da uz postojanje oca, bra}e,sestre i djeda umrlog ne dobivaju ni{ta. Djed umrlog dobija koliko otac u slu~aju da otac nijeìv.

Majka dobija jednu tre}inu u slu~aju da njen umrli sin nije imao potomstva niti dva brataili sestre. U protivnom dobija {estinu.

Kada nema sinova, k}erka dobija polovinu ostav{tine. Ako bude dvije ili vi{e k}eri, ondasve skupa dobivaju dvije tre}ine. Ako se desi da uz k}erku budu i sinovi, onda se nakon {toostali, koji imaju pravo, uzmu svoj dio, ostatak podijeli me|u njima tako {to svaki mu{karacdobija dvostruki dio koji uzima ena.

Nena dobija {estinu u slu~aju da nema majke umrlog. Ovdje smo iznijeli samo najbliùrodbinu, iako je u islamskom nasljednom pravu rije{en status svakog ~lana porodice irodbine umrlog.

Postoje odre|eni slu~ajevi kada bliì ~lanovi rodbine spre~avaju ili zaklanjaju dalje ~lanovetako da oni ne dobivaju ni{ta. Na primjer, sin spre~ava ili zaklanja brata umrlog.

276 Islamsko znanje

Muslimani se po pitanju raspodjele imetka obavezno trebaju obra}ati ulemi koja jesposobna da im pravilno rasporedi ostav{tinu umrlog jer je to vadìb kojim nas Allah, d`.{.,zaduùje. Neprijatelji islama i u ovu oblast [erijata ubacuju sumnje i laì kojima nastojepokolebati muslimane. Od tih sumnji jesu tvrdnje da je islam nepravedan tako {to je bratudao duplo ve}i dio ostav{tine nego sestri, te da je time ena obespravljena. Me|utim, to jevelika la` jer je islam upravo tako postupio pravedno. Mu{karcu je dodijeljen ve}i dio ostav{tine,jer je on taj koji izdràva enu, dok ena taj svoj dio moè sa~uvati i nije ga du`na tro{iti,osim gdje ona to ho}e. Prema tome, ostav{tina se dijeli u skladu s ìvotnim potrebama iulogom bra~nih drugova kako je to islam propisao.

DEVETDEVETDEVETDEVETDEVETO POGLAO POGLAO POGLAO POGLAO POGLAVLJE VLJE VLJE VLJE VLJE UKUBAUKUBAUKUBAUKUBAUKUBATTTTT(KAZNENO PRA(KAZNENO PRA(KAZNENO PRA(KAZNENO PRA(KAZNENO PRAVO)VO)VO)VO)VO)

Ova je oblast fikha kao i prethodne oblasti razra|ena do u najsitnije detalje. Me|utim, mi}emo se ovdje zadovoljiti samo izno{enjem najosnovnijih stvari koje bi muslimani trebalipoznavati.

ZLOÎNIZLOÎNIZLOÎNIZLOÎNIZLOÎNI

Pod zlo~inom se podrazumijeva napad na ~ovjeka s namjerom ubistva, uni{tenja nekogorgana ili du{evnog oskrnavljenja.

Postoje tri vrste ubistva:- svjesno, namjerno ubistvo jeste takvo ubistvo kada se ono izvr{i predmetom kojim se

obi~no ubija, kao {to je sablja ili ne{to drugo, i to je ubistvo s predumi{ljajem. U tom slu~ajudu`nost je ubiti ubicu. Ako nasljednici ubijenog, ili jedan od njih, oprosti, ostaje obavezavelike krvarine koja se uzima iz imetka ubice;

- ubistvo gre{kom ({ibhul-amd) jeste kada neko napadne na ~ovjeka ne~im ~im seobi~no ne ubija, poput bi~a ili {tapa, ali mu to prouzrokuje smrt. Tada se nad ubicom neizvr{ava smrtna kazna, ali je duàn dati veliku krvarinu, s tim {to to ne mora odmah u~initi;

- nenamjerno je ubistvo kad neko odapne strijelu na ne{to, pa pogodi ~ovjeka. U tomslu~aju nema ka`njavanja, ali ostaje blaga krvarina koju je du`na platiti rodbina676 ubice uroku od tri godine.

Velika krvarina sastoji se od stotinu deva: trideset trogodi{njih, trideset ~etverogodi{njihi ~etrdeset steonih deva. Blaga krvarina sastoji se od stotinu sljede}ih deva: dvadesettrogodi{njih, dvadeset ~etverogodi{njih, dvadeset dvogodi{njih, dvadeset jednogodi{njih idvadeset dvogodi{njih devaca. Ako nema deva, onda se daje njihova vrijednost.

Pravo je o{te}enog da se izvr{i kisas (ka`njavanje istom mjerom) nad po~iniocem akoprilikom zlo~ina do|e do izbijanja oka, lomljenja noge ili odsijecanja ruke, i to na isti na~in,desna za desnu a lijeva za lijevu. Puna krvarina je obavezna ako do|e do uni{tenja pameti,

278 Islamsko znanje

ili uni{tenja sluha, vida, govora, ~ula mirisa, sposobnosti spolnog op}enja ili sposobnostistajanja ili sjedenja.

Da bi odmazda bila obaveza uvjetuje se:1. da zlo~inac bude punoljetan i pametan;2. da ne bude jedan od roditelja ubijenog (otac ili majka);3. da se zastupnici ubijenog sloè na odmazdu.

Ve}ina islamskih u~enjaka, u obaveznost odmazde, uvjetuje jo{ da ubijeni bude ravanubici u:

1. islamu ili nevjerovanju;2. slobodi ili ropstvu;3. mu{kom ili enskom rodu.Ako budu razli~iti u pogledu navedenih svojstava, u tom slu~aju postoje detaljna

poja{njenja.Dozvoljeno je oprostiti ubistvo bez odmazde i krvarine. Ona je obavezna za rane koje

otkrivaju meso, za izbijeni zub-pet deva, za probijenu kost-deset deva. Ako vi{e ljudi u~estvujeu ubijanju jednog ~ovjeka, svi oni zasluùju smrtnu kaznu.

Kada majka namjerno ili nenamjerno prouzrokuje smrt novoro|en~eta, a ona ostane uìvotu, obavezna je isplatiti krvarinu zvanu �gurra� (osloba|anje roba ili stotinu ovaca), bezobzira da li se dijete rodilo ivo ili mrtvo, pod uvjetom da bude stvoreno {to se zaklju~uje naosnovu ekstremiteta ili tragova ìvota. Krvarinu pla}a onaj ko prouzrokuje smrtnovoro|en~eta, bez obzira da li je to u~inila majka ili otac, a uzimaju je nasljednici. Ako sedijete rodi ìvo, pa poslije umre zbog ranijih uzroka, pla}a se puna krvarina, za mu{kostotinu deva, a za ensko pedeset.

KAZNA ZA BLUD (ZINALUK)KAZNA ZA BLUD (ZINALUK)KAZNA ZA BLUD (ZINALUK)KAZNA ZA BLUD (ZINALUK)KAZNA ZA BLUD (ZINALUK)

Bludnik ili bludnica koji su oènjeni po islamu, ka`njavaju se kamenovanjem. Ona osobakoja nije bila u braku, a po~inila je blud, ka`njava se sa stotinu udaraca bi~em. [to se ti~ehomoseksualaca, za njih je [erijatom propisana smrtna kazna.

Islamsko je kazneno pravo meta napada mnogih zlonamjernika koji tvrde da je onoprevi{e okrutno i zaostalo. Me|utim, danas vidimo da su islam i njegovo kazneno pravojedini spas ~ovje~anstvu. Primjera radi, pogledajmo samo katastrofalne posljedice zinalukai homoseksualizma. Da se primjenjuje islamsko kazneno pravo, ne bi sida odnosila toliki brojljudskih ivota. Jer, kad ~ovjek zna da }e biti kamenovan ili bi~evan, te{ko }e se odlu~iti nakorak koji }e ga dovesti do toga. A dobro znamo da je nezakoniti spolni odnos glavniprenosilac side.

Islamsko znanje 279

KAZNA ZA POTVORUKAZNA ZA POTVORUKAZNA ZA POTVORUKAZNA ZA POTVORUKAZNA ZA POTVORU

Onaj ko drugog optuì za blud, a ne bude imao dokaz (~etiri svjedoka), kaznit }e se saosamdeset udaraca.

3.- Kazna za konzumiranje alkoholaPo hanefijskom mezhebu, sa osamdeset udaraca ka`njava se osoba koja konzumira

alkohol.4.- Kazna za kra|uKo ukrade u vrijednosti 10 dirhema srebra, odsijeca mu se {aka.

KAZNA ZA RAZBOJNI[TVOKAZNA ZA RAZBOJNI[TVOKAZNA ZA RAZBOJNI[TVOKAZNA ZA RAZBOJNI[TVOKAZNA ZA RAZBOJNI[TVO

Kazna za razbojni{tvo jeste smrtna kazna ako se ubije neduàn ~ovjek, to jest onaj konije zasluìo smrtnu kaznu kao {to je zasluùje, npr. otpadnik od vjere (murted).

Ako uz ubistvo bude oplja~kana imovina, onda uz smrtnu kaznu propisano je i razapinjanje.Ako se ne{to oplja~ka, a ne izvr{i ubistvo, onda }e se po~iniocima odsje}i po ruka i

noga unakrst.Ako razbojnici samo upla{e putnike, onda }e se samo uhapsiti i kazniti prema naho|enju

suda.Ko se od njih pokaje prije nego {to bude uhva}en, kazna otpada sa njega, ali se tu|a

prava moraju naplatiti od njega.

KAZNAKAZNAKAZNAKAZNAKAZNA ZA ZA ZA ZA ZA OTP OTP OTP OTP OTPADNI[TVOADNI[TVOADNI[TVOADNI[TVOADNI[TVO

Musliman koji se odrekne islama, od njega se prvo traì pokajanje. Ukoliko se ne pokajeu roku od tri dana, nad njm se izvr{ava smrtna kazna i ne}e se kupati niti }e mu se klanjatidènaza.

Otpadnik (murted) jeste onaj koji se odmetnuo od islama kao pametan i slobodan,odnosno bez prisile.

280 Islamsko znanje

SUDSKE KAZNESUDSKE KAZNESUDSKE KAZNESUDSKE KAZNESUDSKE KAZNE

Vladar je duàn da odredi kazne - tazir.677 Nije mu dozvoljeno da dosudi vi{e od desetudaraca bi~em.678

Vladar je duàn da vr{i procjenu u pogledu tazira, te ka`njva svakog u skladu s onim{to je zasluìo na jedan od tri na~ina:

1. bi~evanjem;2. ukoravanjem;3. zatvorom.679

Neki kaù da je dozvoljeno da u~itelj ka`njava djecu da bi ih odgojio.Ovo su bile najosnovnije stvari iz ove oblasti fikha. Na kraju }emo jo{ iznijeti neke

napade i laì koje se iznose protiv kaznenog prava u islamu. Jedan od tih prigovora jeste toda je kazneno pravo u islamu zastarjelo i da je propisano za vrijeme koje je davno pro{lo.Me|utim, oni koji iznose ove neistine nemaju na umu da su svi propisi u islamu, pa tako ikazneno pravo, objavljeni od Allaha, d`.{., Koji je stvorio ~ovjeka i On najbolje zna kakvi supropisi najbolji i najefikasniji za ljude. U Allahovim zakonima nema nikakvih propusta i oni suispravni za svako mjesto i svako vrijeme. Allahov zakon nije podloàn promjenama kao {toje slu~aj sa zakonom koji postavljaju ljudi, jer Allah, d`.{., najbolje poznaje ljudsku prirodu.

Od prigovora koji se upu}uju islamskom kaznenom pravu jeste i to da su kazne suvi{eokrutne i da nisu odgovaraju}e za modernog ~ovjeka.

Me|utim, oni koji iznose te prigovore, kazne gledaju samo jednim okom, te u njima videsamo bol koju one donose zlo~incu. S druge strane ne vide kolika opasnost prijeti od zlo~inaza koje je islam propisao tako stroge kazne. ovjek }e se te{ko upustiti u zlo~ine kad znada ga ~eka odgovaraju}a kazna za nedjela koja uradi. Propisivanjem takvih kazni za{ti}ujese i potencijalni zlo~inac, koji se ne}e usuditi da izvr{i zlodjelo, a za{ti}uje se i zajednica.

Islamsko znanje 281

SU\ENJE, SVJEDOÊNJESU\ENJE, SVJEDOÊNJESU\ENJE, SVJEDOÊNJESU\ENJE, SVJEDOÊNJESU\ENJE, SVJEDOÊNJEI PODIZANJE OPTU@NICEI PODIZANJE OPTU@NICEI PODIZANJE OPTU@NICEI PODIZANJE OPTU@NICEI PODIZANJE OPTU@NICE

SU\ENJESU\ENJESU\ENJESU\ENJESU\ENJE

Sudstvo se bavi tuma~enjem {erijatskih odredbi i njihovim provo|enjem. Sudstvo spadau farzi-kifaje � kolektivnu vjersku obavezu. Vladar je duàn da u svakom gradu postavikadiju ({erijatskog suca). Poloàj kadije izuzetno je vaàn, jer on presu|uje u ime Allaha,kao zastupnik Allahova Poslanika, s.a.v.s. Prema tome, na taj poloàj ne treba postavljationog koji ga traì, ili se trudi da se domogne tog poloàja.

Uvjeti koje kadija mora ispunjavati su:1. da bude musliman, punoljetan i slobodan;2. da dobro poznaje Kur'an i hadis, kako ne bi sudio bez nu`nog znanja;3. da bude pravedan;4. da posjeduje izo{trena ~ula sluha, vida i govora;5. da ne donosi presudu u stanju srd`be;6. da ne sudi li~no sebi ili onom ko mu ne moè biti svjedok, kao {to su dijete, otac ili

supruga;7. da sudi u prisustvu svjedoka;8. da ne uzima mito ili hediju (poklon).

Adabi (na~in pona{anja) kadije:1. mora biti ~vrst, ali bez grubosti, i blag, ali bez slabosti;2. da mjesto na kome sudi bude prostrano;3. da pravedno postupa sa parni~arima u pogledu gledanja, davanja primjedbi i

rasporeda sjedenja;4. da njegovom su|enju prisustvuju fikhski u~enjaci kao i poznavaoci Kur'ana i

sunneta;

Kadija donosi odluku na osnovu:1. priznanja optuènog;2. dokaza onog koji optuùje;Ako nema dokaza, onda na osnovu zakletve optuènog ili odustajanja od zakletve.

282 Islamsko znanje

NAÎN SU\ENJANAÎN SU\ENJANAÎN SU\ENJANAÎN SU\ENJANAÎN SU\ENJA

Sudija parni~are postavi ispred sebe i upita ih: �Ko je od vas dvojice tuìtelj i kakva jeoptu`ba?�

Kad tuìtelj zavr{i sa izlaganjem svoje optu`be, on }e upitati optuènog: �[ta ima{ re}ina ovo?�

Ako optuèni prizna navode optu`nice, sudija }e presuditi po njoj, a ako zanije~e, re}i}e tuìtelju: �Daj dokaz.�

Ako donese dokaz, sudija }e na osnovu njega presudit u njegovu korist, a ako zatraìda mu se odredi rok u kome }e donijeti dokaz, dat }e mu se razuman rok u kome on moèdonijeti dokaz.

Ako ne donese dokaz, sudija }e re}i optuènom: �Pristupi zakletvi.�Ako se optuèni zakune, sudija }e ga osloboditi, a ako se ustegne od zakletve, upozorit

}e ga da }e protiv njega presuditi, ako se ne zakune.Ako se i nakon upozorenja ne bude htio zakleti, sudija }e presuditi protiv njega. Poèljno

je da se tada zakletva ponudi tuìtelju, a tek nakon toga presudi u njegovu korist.Sudija ne}e suditi na osnovu vlastitog znanja, nego na osnovu dokaza, tako da ne bi bio

optuèn za nepravednost u pogledu Allahovih propisa. Me|utim, kad su u pitanju ljudskihakovi - prava, on }e presuditi na osnovu svog znanja, s tim {to }e naglasiti taj oslonac.

Prihvata se pismo jednog kadije upu}eno drugom kadiji, ako se radi o haddovima i akoje uzeo dva svjedoka. Presuda je sudije spoljnog karaktera i ona sama po sebi ne dozvoljavaono {to je zabranjeno. Ako dokazi budu suprotni, i ni jedan ne prevagne, sudija }e podijelitisporni predmet me|u parni~arima.

Dozvoljeno je da se odrede dvojica zastupnika da presude o nekom posebnom pitanju,~ak ako postoji i nadle`ni kadija i ako obje strane iskaù svoje zadovoljstvo takvim su|enjem,kao {to je zastupanje supru`nika pri sklapanju braka.

SVJEDOÊNJESVJEDOÊNJESVJEDOÊNJESVJEDOÊNJESVJEDOÊNJE

Svjedo~enje je istinito iskazivanje onog {to se vidjelo ili ~ulo. Svjedo~enje postaje obavezaonog ko bude odre|en da svjedo~i. Uvjet za svjedoka jeste da bude pametan, punoljetan iod onih u ~ije se svjedo~enje ne sumnja, kao {to je npr. svjedo~enje bli`njeg, poputsvjedo~enja jednog bra~nog druga, u korist drugog, ili svjedo~enje od kojeg }e svjedok imatili~nu korist, ili svjedo~enje neprijatelja.

Svjedok }e biti ispravan ako njegovu ispravnost potvrde dvojica pouzdanih svjedoka,makar i ne izgledao pouzdan. Za presudu je obavezno imati dva svjedoka, izuzev {to je za

Islamsko znanje 283

vi|enje mla|aka pri nastupanju ramazana dovoljan jedan svjedok, a za dokazivanje bludaneophodno je imati ~etiri svjedoka. Ako ne bude bilo dvojice mu{karaca, onda se za svjedokauzima jedan ~ovjek i dvije ene.

Kod svjedo~enja za propise dovoljan je jedan svjedok uz zakletvu, a za svjedo~enjehajza ili trudno}e dvije ene.

ZAKLETVZAKLETVZAKLETVZAKLETVZAKLETVAAAAA

Pod zakletvom misli se na zaklinjanje Allahom, to jest njegovim imenima i svojstvima, azaklinjanje ne~im mimo Allaha nije dozvoljeno, makar se radilo i o ne~em po{tovanom, kao{to je Kaba ili Poslanik.

Postoje tri vrste zakletve:jemin-gamus � to je svjesno la`no zaklinjanje, poslije ~ega je obavezna teoba - pokajanje;jemin-lagv je ono {to se izgovori jezikom, bez namjere zaklinjanja poput onog (kod onih

koji mnogo govore): �Ne, Boga mi� ili �Da, Boga mi�. Za ovu zakletvu ne treba keffaret-iskup;Jemini mun-akide jeste zakletva kojom se eli ne{to potvrditi, kao kad se kaè: �Tako

mi Allaha, uradit }u to i to� ili �Tako mi Allaha, ne}u to i to uraditi.�Ko prekr{i ovu zakletvu po~inio je grijeh i duàn je da u~ini keffaret. Me|utim, ako se

ustanovi da bi bilo bolje prekr{iti zakletvu, prekr{it }e je i i u~initi keffaret. Onaj koji prekr{izakletvu treba u~initi keffaret kao {to je spomenuto u suri-Maida, 89. ajet: �Otkup za prekr{enuzakletvu jeste da deset siromaha obi~nom hranom, kojom hranite ~eljad svoju, nahranite, ilida ih odjenete ili da roba ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao neka tri dana posti.�

DESETDESETDESETDESETDESETO POGLAO POGLAO POGLAO POGLAO POGLAVLJEVLJEVLJEVLJEVLJE

VOJNI POHODI I D@IHADVOJNI POHODI I D@IHADVOJNI POHODI I D@IHADVOJNI POHODI I D@IHADVOJNI POHODI I D@IHADPostoje ~etiri vrste dìhada:1. dìhad (borba) oru`jem protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do

ljudi ili ugroàvaju muslimane;2. dìhad protiv gre{nika rukom i savjetom, u smislu Alejhiselamovih rije~i: �Ko od vas

vidi ne{to {to ne valja, neka ga suzbije rukom, a ako ne mogne rukom, onda jezikom�680;3. dìhad protiv {ejtana, odupiranjem ~ovjeka njegovom zavo|enju;4. d ihad sa samim sobom radi ustrajnosti na ~injenju dobrih dijela i klonjenju zabranjenih.Na{e je interesovanje usmjereno na prvu vrstu dìhada, to jeste na dìhad kao oruànu

borbu. Dìhad je farzi-kifaje681, osim onih na koje je neprijatelj neposredno napao i onih kojeje odredio vladar. Takvima je dìhad farzi-ajn.682

Vladar je nadleàn progla{avati dìhad i voditi rat protiv nevjernika koji spre~avaju darije~ islama do|e do ljudi ili ugroàvaju muslimane, dok se protiv nevjernika s kojima jesklopljen mir, ili koji su uzeti u za{titu, ne vodi rat.

Uvjeti islamskog dìhada (borbe):1. ispravan nijjet (odluka);2. da bude pod rukovodstvom imama (vladara) i njegovom zastavom;3. da se prethodno izvr{e pripreme;4. da roditelji daju saglasnost za odlazak u dìhad.683

Na~ini (adabi) pona{anja u dìhadu:1. strogo ~uvanje vojnih tajni;2. zabranjeno je ubijati djecu, starce, te ene i sve}enike koji ne u~estvuju u vojnim

aktivnostima;3. pruànje za{tite koju je neko od muslimana dao nekom nemuslimanu;4. zabranjeno je spaljivanje neprijatelja;

Islamsko znanje 285

5. zabranjeno je masakriranje neprijatelja;6. u~enje dove u kojoj }e se traìti pomo} protiv neprijatelja.U dìhadu je neophodna ozbiljnost i postojanost u bojnim redovima. Vladar je duàn

izvr{iti pripreme za dìhad i osigurati sve vrste ratne spreme, jer Uzvi{eni Allah kaè:��i protiv njih pripremite koliko god moète snage i konje za boj.� 684

Muslimani su, dakle, obavezni, bez obzira da li ìve u jednoj ili vi{e razli~itih dràva,nabaviti oru`je i uvje`bati ljude za sve ratne vje{tine koliko je god to mogu}e. Svaki mladi}koji navr{i osamnaestu godinu ivota duàn je priklju~iti se vojnoj slu`bi u periodu od godinuili vi{e dana, kako bi uvje`bao sve ratne vje{tine, a njegovo ime bilo upisano u op}i vojnispisak.

POVEZIVPOVEZIVPOVEZIVPOVEZIVPOVEZIVANJE ISLAMSKIH VOJSKIANJE ISLAMSKIH VOJSKIANJE ISLAMSKIH VOJSKIANJE ISLAMSKIH VOJSKIANJE ISLAMSKIH VOJSKI

Kao {to je obavezan dìhad, isto tako obavezno je povezivanje islamskih vojski, njihovogoru`ja i ratne opreme na strate{ki va`nim mjestima u koje bi neprijatelj mogao u}i i napastimuslimane u njihovoj zemlji.

RARARARARATNI PLIJENTNI PLIJENTNI PLIJENTNI PLIJENTNI PLIJEN

Plijen je imetak koji se zarobi od neprijatelja u ratu.

PROPISI O PLIJENUPROPISI O PLIJENUPROPISI O PLIJENUPROPISI O PLIJENUPROPISI O PLIJENU

Petinu plijena uzima vladar i tro{i ga na op}e potrebe muslimana.Ostale ~etiri petine dijele se borcima.Fej'un je ono {to su nevjernici ostavili bjeè}i prije borbe i njime vladar raspolaè u

skladu s op}im interesima. Hara~ (porez) jeste ono {to je odre|eno na ime kori{tenja zemljekoju su osvojili muslimani, pa je vladar podijelio podanicima, uz godi{nji porez, koji }e sedijeliti na op}e potrebe muslimana.

Dìzja (glavarina) jeste materijalna obaveza koja se uzima od nemuslimana - {ti}enikana ime uìvanja za{tite muslimanske vlasti s obzirom da nisu obavezni i}i u vojsku. Dìzjupla}aju vojno sposobni, a nesposobni za borbu, bez obzira na godine, ne pla}aju dìzju.Iznos dìzje odre|uje se prema bogatstvu ili siroma{tvu {ti}enika. Neflun je ono {to vladardodijeli mimo udjela u plijenu radi obavljanja posebnog ratnog zadatka.

286 Islamsko znanje

RARARARARATNI ZAROBLJENICITNI ZAROBLJENICITNI ZAROBLJENICITNI ZAROBLJENICITNI ZAROBLJENICI

U pogledu ratnih zarobljenika vladar ili nadle`ni organi postupaju sa njima onako kakopostupa neprijateljska strana, tako da moè da ih kazni smrtnom kaznom, da ih razmijeni,da traì otkup za njih, da ih oslobodi bez otkupa ili da im zadrì status zarobljenika. Ukolikopostoje ugovori u tom pogledu, njih se treba pridràvati sve dok ih suprotna strana neprekr{i.

Me|utim, ko nakon zarobljavanja primi islam, on se ne smije ubiti niti dràti u zarobljeni{tvu.Ako primi islam prije zarobljavanja, onda ne daje ni otkup za osloba|anje.

AHLAK I EDEB

AHLAK I EDEBAHLAK I EDEBAHLAK I EDEBAHLAK I EDEBAHLAK I EDEBPod pojmom ahlaka podrazumjevaju se unutra{nja svojstva ~ovjeka - pozitivna i

negativna. Drugim rije~ima, to je njegov cjelokupni duhovni ivot. Jezi~ki, ahlak je mnoìnaod arapske rije~i huluk {to zna~i: }ud, narav, priroda, karakter, prirodno svojstvo, obi~aj,navika. ovjekova }ud, tj. unutra{nja svojstva, najve}im dijelom odraàvaju se na njegovevanjske postupke i njegovo pona{anje, odnosno na njegov vanjski ìvot. Ti postupci ipona{anje nazivaju se edeb ~ovjeka. Edeb je tako|er arapska rije~ (mnoìna �adab�) izna~i: odgoj, lijepo pona{anje, pristojnost, obrazovanje, beletristika. Kao {to se ahlak odraàvana edeb, tako i edeb zna~ajno u~estvuje u oblikovanju ahlaka. Prema tome, ahlak i edebme|usobno su povezani i nu`no uslovljeni, jedno uti~e na drugo, tako da je te{ko uspostavitipreciznu razliku izme|u dva pojma- ponekad jedno podrazumijeva drugo i obratno. Zbogtoga islam obavezuje na oboje:

1 - islamski ahlak koji teì ka ostvarenju i izgradnji plemenitih unutra{njih svojstava, aizbjegavanju lo{ih, da bi nam takav ahlak donio dobra djela, a odvratio nas od lo{ih;

2 - islamski edeb kao obavezu ~injenja dobrih, a ostavljanja lo{ih djela, podsticaj napohvalne postupke, a odvra}anje od poku|enih, da bismo takvim edebom upotpunili i o~uvalilijepi ahlak, jer se }ud lo{im ili pogre{nim pona{anjem kvari. Islamski ahlak i edeb su, dakle,skup plemenitih, lijepih i pozitivnih postupaka, i kao takvi u {irem smislu obuhvataju ~itavuvjeru. To se moè razumjeti i iz hadisa Dìbrila, kada je do{ao Allahovom Poslaniku ipostavljao mu pitanja, pa kada ga je upitao o ihsanu (lijepom postupanju, dobro~instvu)Poslanik, s.a.v.s., rekao je: �... da oboàva{ Allaha, d`.{., kao da Ga vidi{, pa ako ti Njegane vidi{, On tebe, uistinu, vidi.�685

Prema tome, ihsan, odnosno lijepo postupanje o~ituje se kroz oboàvanje, pokoravanjei robovanje Allahu, d`.{., i kroz istinsko i ~vrsto uvjerenje u Njega. To opet zna~i da suislamski ahlak i islamski edeb rezultirani jednim od najvi{ih stupnjeva vjerovanja, sna`nimpoput osvjedo~enja.

Tako|er, moèmo zaklju~iti da stupanj ahlaka i edeba ovisi od ja~ine imana ibogobojaznosti. Jer vjera u Boga, u Sudnji dan, u polaganje ra~una za svako u~injeno djelo,strah od Dèhennema, a te`nja za Dènnetom sna`no podsti~e na razvijanje lijepe }udi i nadobro~instvo prema drugima. Zato su ahlak i edeb ogledalo imana vjernika - ako su muahlak i edeb lijepi, i iman mu je jak i obratno. U prilog tome svjedo~e hadisi Poslanika: �Uistinu

290 Islamsko znanje

su me|u najboljim od vas oni koji su najljep{eg ahlaka.�686 �Uistinu su me|u vjernicima odnajpotpunijeg imana oni koji su najljep{eg ahlaka.�687 Kona~no, oblasti koje obuhvataju ahlaki edeb posve su op{irne i zato }emo ih ovdje saèti kroz va`nije cjeline, a pojedine prepustitistru~nijim tekstovima.

AHLAKAHLAKAHLAKAHLAKAHLAKAhlak se dijeli na pohvalna i poku|ena svojstva. Poku|ena svojstva jesu uglavnom

krajnost ili suprotnost pohvalnim svojstvima ili sami nadostatak pohvalnog svojstva. Ponekadsu i zasebna. Islam nagla{ava izuzetnu va`nost ahlaka, izme|u ostalog, i pozivanjem ipodsticanjem na ~i{}enje du{e da bi se u njoj nastanila plemenita }ud. Allah kaè:

�Uspio je onaj ko je (du{u) o~isti, a izgubljen je onaj ko je na stranputicuodvodi !� 688

I propisi su islama u skladu sa lijepim ahlakom. Nijedna lijepa osobina nije propu{tena,a da na nju nije podstaknuto niti je i jedna ru`na osobina ostavljena, a da na nju nije upozoreno.âk je lijepi ahlak jedan od ciljeva kojim teì islam na dunjaluku. Allah, d`.{., kaè: �Mi smoizaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali da bi ljudipravedno postupili.�689

Za Poslanika, s.a.v.s., Allah, d`.{., kaè: �A ti si, zaista, najljep{e }udi� 690, a nasobavezuje da slijedimo Poslanika. Brojni su i hadisi koji pozivaju na lijep ahlak, isti~u}injegovu vrijednost: �Na mizan-tereziji ne}e ni{ta biti teè od lijepog ahlaka.�691

�Uistinu }e onaj ko je lijepog ahlaka dosti}i stupanj posta~a i klanja~a.�692

Kada je bio upitan o tome {ta najvi{e uvodi u Dènnet, Poslanik je rekao: �Bogobojaznosti lijep ahlak.�693 A s druge strane, primjeri lo{eg ahlaka popra}eni su estokim prijetnjama.Slijede}i hadis na vrlo upe~atljiv na~in skre}e pa`nju na {tetnost i opasnost nepravde:�Gubitnik je moga ummeta onaj ko do|e na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, alije psovao tog i tog, potvorio tog i tog, u imetku zakinuo tog i tog, prolio krv tog i tog, udariotog i tog..., pa }e se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela, a ako mu ih nestane prijenego {to se svima oduì, onda }e se uzeti od njihovih lo{ih djela i prebaciti na njega, pa }ese zajedno s njima (djelima) strovaliti u Vatru.�694

Islamsko znanje 291

PRIMJERI LIJEPOG I RU@NOG AHLAKAPRIMJERI LIJEPOG I RU@NOG AHLAKAPRIMJERI LIJEPOG I RU@NOG AHLAKAPRIMJERI LIJEPOG I RU@NOG AHLAKAPRIMJERI LIJEPOG I RU@NOG AHLAKA

ISPRAISPRAISPRAISPRAISPRAVNOSTVNOSTVNOSTVNOSTVNOST NIJET NIJET NIJET NIJET NIJETAAAAA (NAMJERE) (NAMJERE) (NAMJERE) (NAMJERE) (NAMJERE)

Misli se na namjeru ili nakanu ~injenja djela u ime Allaha, tj. iskrenost prema Njemu. Tose prije svega odraàva u ibadetu - pobo`nosti, ali i u ostalim postupcima. Ta ispravnost iliiskrenost nijeta je propisana u svim ljudskim djelima i strogo nare|ena. Allah, d`.{., uKur'anu veli: �A nare|eno im je da se Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kaopravovjerni, vjeru ispovjedaju.� 695

Obavljanje ibadeta, odnosno propisanih djela, u ne~ije drugo ime osim Allahovog, d`.{.,najstroìje je zabranjeno. Oni koji to rade zovu se munafici (licemjeri) i njima Allah, d`.{.,zbog njihovih nedjela estokom kaznom prijeti:

�Licemjeri misle da }e Allaha prevariti, i On }e njih zavarati. Kada ustaju daklanjaju, lijeno se diù, i samo za to da bi se pokazali pred svijetom, a Allahagotovo da i ne spomenu.� �Uistinu }e licemjeri na samom dnu Dèhennema bitii ti im ne}e{ za{titnika na}i.� 696

A u djelima koja su mubah (dozvoljena, odnosno niti nare|ena niti zabranjena) ispravnosti iskrenost nijjeta je poèljna. Takav nijjet tom djelu donosi bereket (blagoslov) na ovomesvijetu, a njegov vlasnik biva za to nagra|en na budu}em svijetu. Ako taj nijet izostane, ondadjelo ne prelazi ovosvjetski nivo i biva prepu{teno ovosvjetskim relacijama, uspjehu ineuspjehu. Izvr{avanje dozvoljenih djela u ime Allaha, d`.{., ~ini du{u ~vr{}om i manjeovisnom o dunjaluku. To je zato {to vjernik sa takvim nijetom nikad nije na gubitku - makaru tom ~inu bio sprije~en ili djelo zbog nekih drugih okolnosti bude izostalo - nagrada nadrugom svijetu ga ne}e ma{iti. Poslanik, s.a.v.s., nam o tome prenosi Allahove, d`.{., rije~iu hadisi - kudsiju: �Ako moj rob naumi uraditi neko dobro djelo, pa ga ne uradi, upisat }u musevab, a ako ga uradi, upisat }u mu deset do sedam stotina sevaba. A ako naumi da uradineko lo{e djelo, pa ga ne uradi, za to mu ne}u upisati grijeh, a ako ga uradi, upisat }u musamo jedan grijeh.�697 Primjenjuju}i ovaj hadis u praksu, du{a vjernika je smirenija i u slu~ajuneuspjeha biva manje pogo|ena ili uop}e ne osjeti razo~arenje ili o~aj. A bez iskrenog nijetau dozvoljenom djelu vjernik (na ovome svijetu) ima od njega samo ono {to mu to djelo moèdonijeti - ukoliko ga uspije realizirati. Na drugom svijetu on od tog djela, u tom slu~aju, nemani{ta. Na drugom svijetu nagrada i uspjeh slijedi samo za ono {to je u ime Allaha, d`.{.,u~injeno. Ono {to je u~injeno mimo Njegovog imena pripada onome kome je namijenjeno iOn za to ne}e nagra|ivati. O tome Poslanik, s.a.v.s., kaè: �Uistinu su djela prema

292 Islamsko znanje

namjerama, a svaki ~ovjek dobit }e samo ono {to je (svojim djelom) naumio. Pa ko budeu~inio hid`ru zbog materijalne dobiti ili zbog ene da bi se oènio, njegova hid`ra je za onoza {to ju je naumio.�698 Allah, d`.{., ustvari, prima samo ona djela koja su u Njegovo imeura|ena, bez primjese ~ega drugog u nijetu i za takva djela nagra|uje. O tome nam AllahovPoslanik, s.a.v.s., prenosi Allahove, d`.{., rije~i u hadisi - kudsiju: �Meni nimalo ne trebaudruìvanje s nekim, pa ko bude u~inio neko djelo pridruìv{i Mi u njemu nekoga, ostavit }ui njega i njegov {irk (udruìvanje).�699

STRPLJIVOST (SABUR)STRPLJIVOST (SABUR)STRPLJIVOST (SABUR)STRPLJIVOST (SABUR)STRPLJIVOST (SABUR)I ZAHVI ZAHVI ZAHVI ZAHVI ZAHVALNOSTALNOSTALNOSTALNOSTALNOST ([UKR) ([UKR) ([UKR) ([UKR) ([UKR)

Allah, d`.{., poru~uje nam da }e svako od nas prolaziti kroz ivotna isku{enja - i u vjerii u dunjalu~kim poslovima. O tome se u Kur'anu azimu{a'nu na vi{e mjesta govori:

�Misle li ljudi da }e biti (na miru) ostavljeni ako kaù: 'Mi vjerujemo!', a dau isku{enje ne}e biti dovedeni? A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prijenjih, pa je Allah, d`.{., uistinu, znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na)one koji laù.� 700

I na drugom mjestu nas Allah, d`.{., o predstoje}im ku{njama obavje{tava, ali nam nudii rje{enja da u isku{enje ne}e biti dovedeni?

�A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih, pa je Allah, d`.{.,uistinu, znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji laù.�

I na drugom mjestu nas Allah, d`.{., o predstoje}im ku{njama obavje{tava, ali nam nudii rje{enje - sabur:

�Mi }emo vas, uistinu, na ku{nju stavljati sa malo straha i gla|u i gubitkomu imecima, ivotima i ljetini. A ti obraduj strpljive, koji, kad ih kakva nevoljazadesi, kaù: 'Mi smo, uistinu, Allahovi i zaista }emo se Njemu vratiti.'�701

�O vjernici, traìte pomo} strpljivo{}u i namazom. Allah je doista sastrpljivima.� 702

Sabur je, ina~e, u Kur'anu spomenut na oko devedeset mjesta, i zajedno s njim, kaonjegovi plodovi spomenute su razne nagrade i veliko dobro: �Mi }emo sigurno one koji susaburli nagraditi ljep{im od onoga {to su ~inili.�703

A Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli: �Niko nije dobio bolji i ve}i dar od sabura.�704

Kao {to se vjerniku poru~uje da u nevolji i bezna|u traì pomo} u saburu-da bi timeskladno potvrdio Allahovu, d`.{., uzvi{enost i Njegovu odredbu nad njim, tako isto od njegase traì da u momentima rahatluka i blagostanja bude zahvalan Bogu - da se ne bi prepustiolagodnom ìvotu, ili zapao u nemarnost, ili, {to je jo{ gore, da se ne bi osilio. Njegova

Islamsko znanje 293

zahvalnost ujedno bila bi i njegovo priznanje i o~itovanje da je to blagodat od njegovaGospodara. Allahov Poslanik o tome kaè: �ûdno li je pona{anje vjernika! Svako njegovostanje jeste korist za njega, a to ne vaì ni za koga osim za vjernika; ako ga zadesi kakvaradost, on zahvaljuje Allahu, d`.{., i time postiè korist za sebe, a ako ga pogodi kakvo zloili {teta, on se strpi i postojano drì i time postiè korist (nagradu od Allaha, d`.{.,) zasebe.�705

Uz to, zahvalnost Allahu, d`.{., na Njegovim blagodatima produùje, u~vr{}uje i pove}avablagostanje, a i {titi od Allahove, d`.{., kazne. Allah, d`.{., kaè:

�Ako budete zahvalni, Ja }u vam, zacijelo, jo{ vi{e dati.� 706

�Allah vas ne}e ka`njavati ako budete zahvaljivali i vjerovali. Allah jeblagodaran i sveznaju}i.� 707

I na kraju, zahvalnost u blagostanju moè biti jednaka strpljivosti u oskudici. Poslanik,s.a.v.s., o tome veli: �Zaista sit ~ovjek koji je zahvalan Allahu, d`.{., ima istu nagradu kao ionaj koji strpljivo posti.�708

NADA (U BO@IJU MILOST)NADA (U BO@IJU MILOST)NADA (U BO@IJU MILOST)NADA (U BO@IJU MILOST)NADA (U BO@IJU MILOST)I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE)I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE)I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE)I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE)I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE)

Allah, d`.{., ljudima poru~uje da je Milostiv da bi se oni toj milosti nadali: �Kaì robovima Mojim da sam Ja, zaista, Onaj Koji pra{ta i da sam

milostiv.�709

Me|utim, to ne zna~i da }e On svakome i sve grijehe oprostiti. Za {irk (mnogobo{tvo)je Allah, d`.{., jasno rekao da ga ne}e oprostiti: �Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu drugesmatraju ravnim, a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga.�710 Da se Njegova milostne smije olahko shvatiti, vidimo iz nastavka gornjeg ajeta o Boìjoj milosti, gdje Allah, d`.{.,isti~e da Njegova kazna postoji i da je bolna.

�...ali i da je kazna Moja, doista, bolna kazna!� 711

Potrebno je uloìti trud da bi se zasluìla Allahova, d`.{., milost. Allah, d`.{., veli: �Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu, oni se mogu nadati

Allahovoj milosti. - A Allah pra{ta i samilostan je.� 712

Za isku{enja na ovome svijetu i raznorazne tegobe spomenuli smo jedan vid rje{enja -sabur. Drugi vid rje{enja na koje islam upu}uje vjernike, poru~uje, a koji se sa prethodnimdopunjuje, jeste nada u Boìju milost i Njegovu pomo}. Islam to nudi vjernicima da bi se timepomogli protiv te{kog psihi~kog stanja u koje ~ovjek nakon tegobe ili nekakve nesre}ezapada. A Allah, d`.{., rekao je da poslije te{ko}e dolazi olak{anje:

�Allah }e, sigurno, poslije tegobe lahko}u dati.� 713

294 Islamsko znanje

Bezna|e i o~ajanje, dakle, nisu dozvoljeni. Pogotovo kad je u pitanju o~ajanje u Boìjumilost: �Zaista samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost.� 714 Gubljenje nade uBoìju milost je posebno zabranjeno grje{niku, jer mu u takvom stanju dolazi {ejtan saspletkom da je za pokajanje kasno i da zato treba uzeti punu �slobodu� u uìvanju na ovomsvijetu. Ovakva osoba ne izlazi iz vjere, ali je u velikoj opasnosti.

Allah svakom grje{niku poru~uje nadu u Njegovu milost da bi ga potakao na pokajanjei dobra djela:

�Reci: 'O robovi moji, koji ste se prema sebi ogrije{ili, ne gubite nadu uAllahovu milost ! Allah }e sigurno sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo pra{tai On je milostiv.'� 715

Me|utim, kao {to smo vidjeli, Allah, d`.{., uz spominjanje Svoje milosti upozorava i naSvoju kaznu, isti~u}i da je bolna. Zato vjernik, pored nade u Boìju milost, treba imati iizgra|ivati u sebi strah od Allahove, d`.{., kazne. To je nezaobilazno svojstvo vjernika:�(Pravi) su vjernici samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene.�716

Za ~ovjeka je vrlo {tetno da strahuje od ne~ega ili nekoga za ~im ne treba da strahuje.A strahovanja u ivotu je previ{e, jer je ~ovjek slab, mnogo toga je ja~e od njega i mnogo jestvari koje ga potencijalno ugroàvaju. To sve u njemu izaziva strah za njega samog i zaono do ~ega mu je stalo. Tada ~ovjek u nedostatku dini-islama pada u zablude raznihvjerovanja, praznovjerja, idolatrija i sli~no. Islam zato dokida sve strahove osim straha odAllaha, d`.{., jer Allah, d`.{., u Kur'anu, azimu{'anu, kaè: �To vam samo {ejtan pla{isvoje prijatelje (one koji se za njim povode). Zato ih se (takvih) ne bojte, a bojtese Mene, ako ste vjernici.� 717

ZADOVOLJSTVOZADOVOLJSTVOZADOVOLJSTVOZADOVOLJSTVOZADOVOLJSTVO

Ljudi su jo{ od davnina spoznali da zadovoljstvo nije u imetku ve} u du{i. Preciznijere~eno, zadovoljstvo se kao duhovna vrijednost postiè i pove}ava duhovnom hranom, ane tjelesnim uìvanjima i materijalnim dobitima. U to se kroz primjere bogatih i siroma{nihuvijek moè uvjeriti. U islamu nalazimo da se zadovoljstvo postiè ~vrstom vjerom u Boìjeodre|enje, tj. u vjeru da je ishod na{eg truda i djelovanja, a i sve drugo {to nam se desi- odBoga. U Kur'anu o tome Allah kaè: �Reci: 'Dogodit }e nam se samo ono {to nam Allahodredi, On je Gospodar na{.'�718 Onaj ko je u ovo ~vrsto uvjeren uvijek je svjestan da se todesilo sa Allahovom, d`.{., odredbom. Islam nam, tako|er, ukazuje na to da je istinskozadovoljstvo u tome {to smo od Boga upu}eni na Istinu, a spa{eni od zablude. U tom jekontekstu i hadis Allahova Poslanika, s.a.v.s.: �Ko uve~er kaè: �Raditu billahi rabben ve bil-islami dinen ve bi Muhammedin sallallahu alejhi ve sellem nebijjen' (�Zadovoljan sam Allahom,

Islamsko znanje 295

d`.{., Gospodarom, vjerom islamom i vjerovjesnikom Muhammedom, Allahov mir i spas bionad njim')719 - zasluùje da ga Allah, d`.{., zadovoljnim u~ini.�

POUZDANJE U ALLAHA, D@.[.POUZDANJE U ALLAHA, D@.[.POUZDANJE U ALLAHA, D@.[.POUZDANJE U ALLAHA, D@.[.POUZDANJE U ALLAHA, D@.[.

Pouzdanje (tevekkul) u Allaha, d`.{., podrazumijeva potpuno prepu{tanje Njegovoj voljii odredbi, a Njemu, d`.{., upu}ujemo dovu (molbu) da ta odredba bude hairli za nas. Topouzdanje ni u kom slu~aju nije ravnodu{nost niti prepu{tanje stihiji ivota, jer tevekkulutreba prethoditi trud i rad. Allah, d`.{., Svome Poslaniku, s.a.v.s., kaè: �A kada se odlu~i{,onda se pouzdaj u Allaha.�720 Dakle, prvo se potruditi oko izbora najboljeg rje{enja, pa seonda pouzdati. Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., jednom iz daljine do{ao je neki ashab. Kadaga je Resulullah, s.a.v.s., upitao za njegovu devu, rekao je da se u Allaha, d`.{., uzda da }eje na}i gdje je i ostavio. A Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu na to re~e: �Sveì je i pouzdaj se uAllaha!�721

Jako pouzdanje u Allaha, d`.{., olak{ava posao i uljep{ava njegov ishod: Kaè Allah,d`.{: �Onome ko se u Allaha uzda, On }e mu biti dovoljan.�722

Kaè Resulullah, s.a.v.s.: �Kada biste se vi istinski oslanjali na Allaha, d`.{., On bi vasopskrbljivao kao {to opskrbljuje ptice, one osvi}u gladne, a vra}aju se (u svoje prebivali{te)site.�723

STIDSTIDSTIDSTIDSTID

Svaka vjera ima svoju posebnost, pa je tako kod idova izraèn strah ili bojazan, a kodkr{}ana ljubav. U islamu je ta posebnost mje{avina ljubavi i straha: Poslanik, s.a.v.s., rekaoje: �Svaka vjera ima svoju }ud, a }ud ove vjere je stid.�724 Ispravni i korisni postupci supoznati i ograni~eni. Ono ostalo su lo{i i pogre{ni koraci. Njih je, naàlost, vi{e. A ~ovjek,naro~ito ako je previ{e slobodan, brz, nesmotren i nepromi{ljen, ima mnogo vi{e mogu}nostida upadne u djela one druge grupe postupaka i da tako u~ini nepravdu prema sebi ilidrugome. Da bi se to rje|e doga|alo, vjernik bi trebao da se okiti stidom, jer Poslanik veli:�Stid samo dobro donosi.�725 �Ono {to je preostalo od govora pro{lih poslanika je: �Akonema{ stida, a ti onda ~ini {ta ti je volja.�726

Stid ne smije biti smetnja za ~injenje dobrih djela, za odvra}anje od ru`nih postupaka i zatraènje znanja - osobito kad su vjerski propisi u pitanju. Lijep primjer za to je slu~aj UmmuSeleme, r.a, jedne od ena Allahova Poslanika, a.s., kada je rekla: �O Allahov Poslani~e,

296 Islamsko znanje

Allah se zaista ne stidi istine, pa (reci mi), da li ena treba da se okupa kada u snu vidi da je iz njeiza{la plodna teku}ina?� �Da, ako vidi teku}inu nakon bu|enja�, re~e Allahov Poslanik, a.s.727

DARE@LJIVOSTDARE@LJIVOSTDARE@LJIVOSTDARE@LJIVOSTDARE@LJIVOST

Islam nas podsti~e na dare`ljivost i u izobilju i u oskudici, a neke oblike dijeljenja ~iniobaveznim.

�I nastojte da zasluìte oprost Gospodara svoga i Dènnet prostran kaonebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji i kad su uobilju i kad su u oskudici, udjeljuju.� 728

�I namaz obavljajte i zekat dajite.� 729

A ~estitost se opisuje davanjem iz onoga {to je najdraè: �Ne}ete posti}i ~estitost i savr{enstvo dobrote sve dok ne budete dijelili od

onoga {to vam je najdraè.� 730

A Allahov Poslanik taj vrhunac dare`ljivosti uvrstava u potpunost imana: �Niko od vas ne}e potpuno vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to voli i

sebi.�731

Dare`ljivost vjerniku pomaè da se oslobodi ovisnosti od ovozemaljskih prolaznih koristida bi se mogao pravilno skoncentrisati na svoj cilj i na vje~nu korist i ljepotu - ahiret iDènnet u njemu. Tako|er, dare`ljivost ga navodi na saosje}anje i brigu prema siroma{nim,a suprotno tome, opasnosti i od {krtosti i pohlepe se uvijek naziru. Te osobine ~ovjek te{kosputava, i koliko god imao imetka i bogatstva, on bi htio jo{ vi{e. Tome svjedo~i i hadis:�Kada bi ~ovjek imao dolinu blaga, zaèlio bi i drugu; a kada bi imao dvije doline, poèlio bi itre}u - ljudska usta moè samo zemlja napuniti. Allah }e primiti pokajanje onoga ko sepokaje.�732

Ukoliko se ~ovjek ne bude borio protiv tog lo{eg svojstva, ono }e nad njim nadvladati,pa u gomilanju bogatstva i dobiti ne}e ni pred ~im prezati; ni vrijednosti najbliìh mu vi{ene}e biti svete. Kad se ova svojstva na|u kod vi{e ljudi, stvar neminovno vodi kame|usobnom sukobu i niko ni od koga ne bi bio siguran u jagmi za ostvarenjem materijalnedobiti. Na te haoti~ne me|usobne odnose kao plodove gramzivosti, upozorava nas Poslanik:�ûvajte se gramzivosti, jer je ona, uistinu, uni{tila one prije vas i navela ih je da krvprolijevaju i da svetinje pogaze.�733 Stoga, Allah, d`.{., {krtost strogo zabranjuje: �Neka onikoji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih, ne,to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili.�734

�Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu - navijesti bolnupatnju.�735

Islamsko znanje 297

PRAPRAPRAPRAPRAVEDNOSTVEDNOSTVEDNOSTVEDNOSTVEDNOST

O ovom plemenitom svojstvu, ~ija vrijednost doseè gigantske dimenzije, dovoljno govori~injenica da njeno ostvarenje i sprovo|enje me|u ljudima predstavlja jedan od ciljeva slanjaobjava. Allah o tome u Kur'anu veli: �Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slalii po njima knjige i terezije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali.� 736

Pravednost je obavezna u svemu!U govoru: �I kad govorite pravedni budite, pa makar se i srodnika ticalo.� 737

U presudi: �I kad ljudima sudite, da pravi~no sudite.� 738

U svjedo~enju: �O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedo~e}i Allaha radi, pa makar to bilo

i na va{u {tetu ili na {tetu roditelja i ro|aka, bio on bogat ili siroma{an, taAllah je pre~i !� 739

âk i prema onima koje mrzimo: �Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite, nikako ne navede da

nepravedni budete ! Pravedni budite, to je najbliè bogobojaznosti.�740

Brojni aspekti potvr|uju opasnost nepravde, kao npr.: ~injenje zuluma (nepravde) kojepredstavlja uzurpaciju dvostrukih odnosa - odnosa prema Bogu, jer se kr{e Njegove zabrane,i odnosa prema onome kome je nepravda u~injena (mazlum), jer njegovo pravo nijeispo{tovano. Za Allahov, d`.{., oprost uvjet je oprost mazluma, a ukoliko mazlum ne oprosti,onda }e zalim (onaj koji je po~inio nepravdu) svojim djelima isplatiti svoja nedjela. O tomenam svjedo~i i hadis: �Ko bude u~inio nepravdu nekome od svoje bra}e neka se s njim izmirii od njega oprosta zatraì, jer (na ahiretu) ne}e biti ni dinara ni dirhema, nego }e se dugovipodmirivati svojim dobrim djelima. A ako ne bude imao dobrih djela, uzet }e se grijesinjegovog o{te}enog brata pa }e se pridodavati njegovim.�741

- Kazna za nasilje dolazi jo{ na ovome svijetu: �Za dvije stvari Allah ubrzava kaznu naovome svijetu: nasilje i neposlu{nost roditeljima.�742

- Dova se mazluma prima: �ûvajte se dove mazluma jer izme|u nje i Allaha, d`.{.,nema zapreke.�743

298 Islamsko znanje

ISKRENOST I POVJERENJEISKRENOST I POVJERENJEISKRENOST I POVJERENJEISKRENOST I POVJERENJEISKRENOST I POVJERENJE

Stupanj iskrenosti mjerilo je ~vrsto}e i ja~ine li~nosti. To je i nu`no svojstvo za zdraveme|uljudske odnose, jer kako poslu{ati onoga u ~ije se rije~i sumnja da li su istina ili la`.Islam zato nare|uje istinu. Poslanik, a.s., veli: �Drìte se istine, jer istina vodi ~estitosti, a~estitost vodi ka Dènnetu, i ~ovjek koji teì ka iskrenosti, bit }e upisan kod Allaha iskrenim.ûvajte se laì, jer la` vodi grijehu, a grijeh vodi u vatru. ovjek koji ima sklonosti prema laìbit }e upisan kod Allaha kao la`ljivac.�744 La` je strogo zabranjena i ubraja se u velikegrijehe. Poslanik, s.a.v.s., o tome kaè: '�Ho}ete li da vas obavijestim o najteìm grijesima?'�'Da, Allahov Poslani~e', reko{e ashabi. Poslanik nastavi: '[irk, neposlu{nost roditeljima', aonda se uspravi i re~e: '...da, i la` i la`no svjedo~enje...' i to je vi{e puta ponovio.�745

Povjerenje je vrlo bitno svojstvo u me|uljudskim odnosima, jer kakva bi to zajednica bilai kakav bi se zajedni~ki koristan posao mogao uraditi ako ljudi ne bi imali povjerenja jedni udruge. Islamsko dru{tvo mora biti sazdano na povjerenju i ~isto od nepovjerenja, jer mu jeu obavezu stavljeno ispunjenje obe}anja i ukazanog povjerenja. Allah, d`.{., kaè: �Iispunjavajte obavezu (obe}anje), jer }e se za obavezu, zaista, odgovarati.� 746Aprevara i pronevjera su strogo zabranjeni: �O vjernici, Allaha i Poslanika ne varajtei svjesno me|usobno povjerenje ne pronevjeravajte.�747 Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao je: �Ko nas bude varao taj nam ne pripada.�748 Nedostatak ova dva plemenita svojstvaResulullah, s.a.v.s., svrstao je u znakove licemjerstva: �Ko bude imao (ova) ~etiri svojstvataj je potpuni munafik, a ko bude imao neko od njih, taj ima svojstvo licemjerstva sve dok gase ne pro|e: kada mu se ne{to povjeri - iznevjeri, kada govori - laè, kada obe}a - ne ispuni,i kada raspravlja - pretjeruje.�749

UMJERENOSTUMJERENOSTUMJERENOSTUMJERENOSTUMJERENOST

Put oboàvanja Allaha, d`.{., i pokoravanja Njemu jeste put umjerenosti i sredine. On netrpi ni ono {to je ispod niti ono {to je iznad toga - nema isposni{tva a ni pretjerivanja u islamu.O zabrani isposni{tva Muhammed, s.a.v.s., veli: �Tako mi Allaha, ja sam pobo`niji istrahopo{tovanja ve}eg od vas, a nekad postim, a nekad ne postim, i klanjam i spavam, iìvim bra~nim ivotom. Pa ko se udalji od mog sunneta (na~ina ivota i rada) taj ne pripadameni.�750

A Allah, d`.{., u Kur'anu, azimu{'anu, kaè: �O vjernici, ne uskra}ujte sebi lijepe

Islamsko znanje 299

stvari koje vam je Allah dozvolio�751, a zatim, u ovom istom ajetu, nakon {to je zabranjenasketizam, slijedi od Allaha, d`.{., zabrana pretjerivanja: �... samo ne prelazite mjeru.Allah, zaista, ne voli one koji pretjeruju.�752 Allah, d`.{., isti~e i zabranu pretjerivanjau jelu i pi}u: �Jedite i pijte, ali ne pretjerujte, Allah, uistinu, ne voli one kojipretjeruju.�753

One koji u davanju sadake pretjeruju, Allah, d`.{., upozorio je da se tako mogu poistovijetitisa {ejtanovom bra}om: �Daj bli`njem svome pravo njegovo; i siromahu, i putniku-namjerniku,ali ne rasipaj, jer su rasipnici bra}a {ejtanima.�754

O pretjerivanju op}enito, Resulullah, s.a.v.s., kaè: �ûvaj se rasko{nog ìvota, jernisu od (iskrenih) Allahovih robova oni koji rasko{no ive.�755

SKROMNOSTSKROMNOSTSKROMNOSTSKROMNOSTSKROMNOST

Skromnost i poniznost vjernika jeste posljedica njegovog priznanja Veli~ine,Uzvi{enosti,Vje~nosti Gospodara njegova, a prolaznosti svega ostalog. Oholost i umi{ljenost jesu osobineonoga ko je tu spoznaju i to priznanje svjesno ili nesvjesno propustio. Takav se neumjesnoi drsko odnosi prema svome Gospodaru, jer se onako slab i sitan oholi i umi{lja pred OnimKoji je stvorio njega i sve ostalo oko njega. Takvi i zasluùju kaznu od Allaha najavljenu uhadisi - kudsiju: �Uzvi{enost je moje svojstvo, a i veli~anstvenost je Moje svojstvo, pa ko Mise suprostavi (oholo{}u i ponosom), Ja }u ga kazniti.� 756Oholost je Iblisa navela na odbijanjepokornosti-grije{enje prema svome Gospodaru: �A kada rekosmo melekima: 'U~inite sed`duAdemu!' - oni je u~ini{e, osim Iblisa. On ne htjede i uzoholi se i postade nevjernik.�757

Za njega i one koji ga u takvim postupcima slijede, Allah, d`.{., najavljuje: �Uistinu }eoni koji iz oholosti ne}e da Me oboàvaju i da Mi robuju u}i u Dèhennemponièni.� 758

O opasnosti oholosti sasvim dovoljno govori sljede}i hadis: �Ne}e u}i u Dènnet onajkoji u svom srcu nosi imalo oholosti.�759

Kao {to Allah, d`.{., poniènjem ka`njava ohole, tako On ugled podiè skromnimrobovima Svojim. Vjerovjesnik je rekao: �Ko je god u ime Allaha skroman i ponizan, Allah }emu ugled pove}ati.�760 A da ugled i dostojanstvo treba samo od Allaha, d`.{., traìti, govorinam i sljede}i ajet: �Ko bude htio veli~inu, pa u Allaha je sva veli~ina.� 761

300 Islamsko znanje

PRA[TPRA[TPRA[TPRA[TPRA[TANJE I SAMILOSTANJE I SAMILOSTANJE I SAMILOSTANJE I SAMILOSTANJE I SAMILOST

U me|usobnim odnosima ljudi jedni drugima nanose nepravdu. Ponukani nekom svojomslabo{}u nekad to ~ine namjerno, a nekad i nenamjerno. Islam poru~uje vjernicima dapra{taju jedni drugima, jer bi u protivnom vladali hladni i zategnuti odnosi me|u njima. Allah,d`.{., nas na opra{tanje podsti~e Svojim oprostom i nagradom: �... neka im oproste i nezamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?� 762��a onoga kojioprosti i izmiri se Allah }e nagraditi.�763 Pra{tanje ne smije biti za sve i mora imatisvoje granice, jer, iako Allah voli pra{tanje, On je propisao kazne za neke velike grijehe kaonpr.: kra|a, blud, ubistvo itd. Pra{tanje i iskazivanje samilosti prema drugima je posebnobitan ~inilac sa svim njegovim vrijednostima, a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivosti razdor me|u muslimanima. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologijine smiju smetati muslimanu. Svi muslimani su du`ni boriti se protiv novotarija koje {teteja~anju me|usobnih odnosa. Ali islam nam skre}e pa`nju da trebamo biti milostivi ne samozbog pa`nje prema drugima ve} i zbog toga da bi se prema nama milost iskazala. AllahovPoslanik, s.a.v.s., rekao je: �Ukaì milost onima {to su na Zemlji, pa }e ti se smilovati Onaj{to je na nebu.�764 �Ko nije milostiv, ni njemu milost ne}e biti ukazana.�765

LJUBALJUBALJUBALJUBALJUBAVVVVV

Me|usobna ljubav i naklonost muslimana jednih prema drugima jesu svojstva kojanajvi{e djeluju na ja~anje i u~vr{}ivanje njihovog zajedni{tva. Ta ljubav treba biti ~ista i trebajoj prethoditi ljubav prema Allahu, d`.{., i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s.. Resulullah, s.a.v.s.,o tome je rekao sljede}e: �Kod koga se na|u tri svojstva, taj }e na}i slast imana: da muAllah, d`.{., i Njegov Poslanik budu draì od svega, da brata muslimana voli samo u imeAllaha, da se mrzi vratiti u kufr (nevjerstvo) kao {to mrzi da bude ba~en u vatru.�766 Vjernik}e biti na drugom svijetu sa onim koga voli, u skladu s hadisom: �Svako }e biti (na ahiretu)s onim koga je volio�767, stoga on ljubav samo prema vjernicima iskazuje da bi se sa njimau Dènnetu sastao. O tome Allah, d`.{., kaè: �Ne}e{ na}i naroda koji u Allaha i uonaj svijet vjeruje, a da bude u ljubavi sa onima koji se Allahu i PoslanikuNjegovu suprotstavljaju, makar oni bili o~evi njihovi, ili sinovi njihovi, ili bra}anjihova, ili ro|aci njihovi.� 768

Suprotna ljubavi, mr`nja je nedoli~no i {tetno svojstvo. Ona zamra~uje um i donosi

Islamsko znanje 301

negativne posljedice: nasilje, nepravdu, prekora~enje dozvoljenog i razumnog. Islam je zatokao opasno svojstvo ozna~ava i zabranjuje. Poslanik o tome kaè: �Ne mrzite se, nezavidite jedni drugima i ne okre}ite le|a jedan drugome.�769 Od vjernika se, me|utim, traìda mrzi u ime Allaha, d`.{., ono {to On mrzi - samo takva mr`nja nam je dozvoljena, uskladu s Poslanikovim, a.s., rije~ima: �Ko bude volio u ime Allaha, mrzio u ime Allaha, davaou ime Allaha i zabranjivao u ime Allaha taj je upotpunio svoj iman.�770

SRD@BASRD@BASRD@BASRD@BASRD@BA

Sli~no mr`nji, i srd`ba opija razum i donosi nepromi{ljenje postupke i neèljene posljedice,samo {to srd`ba kra}e traje, a mnogo je ja~eg intenziteta. Istinski vjernici udaljuju se odovog svojstva i kad ih neko rasrdi, oni pra{taju. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: �Nijesnaàn onaj ko je dobar hrva~, ve} je jak ko sobom u srd`bi vlada.�771 Allah, d`.{., rekao je,opisuju}i one za koje je On namijenio ono {to je bolje i trajnije: �... a kada ih ko rasrdi, onipra{taju.� 772 Vjernici srd`bu zamjenjuju blagim i finim postupcima, jer u hadisu stoji: �Allah,uistinu, voli blagost u svemu.�773 �Onaj ko bude pa`ljiv, blag i njeàn, Allah, d`.{, sa~uvat }ega od Vatre.�774

ZAZAZAZAZAVISTVISTVISTVISTVIST

Zavist je jedno od najopasnijih svojstava. Pogubno djeluje na napredak i razvoj zajednice,jer zavidna osoba ne trpi postojanje nekog boljeg od njega. Takav planski i sistematskinastoji dokinuti prestiè oko sebe, ne prezaju}i ponekad ni od ~ega da bi ostvario svojenamjere. Zato ovo {tetno svojstvo uveliko nadma{uje ostala, mada se naj~e{}e nalazi uzmnoge od njih kao: la`, podvala, oholost, mr`nja i sli~no. O {tetnosti zavisti dovoljno govorisljede}i hadis: �ûvajte se zavisti, jer zavist uni{tava dobra djela kao {to vatra uni{tavadrva.�775 Allah, d`.{., nas surom Felek podsti~e da Mu se utje~emo�od zla zavidnika kadazavidi.� Islam ovu boljku lije~i traè}i od vjernika da vole drugom ono {to vole sebi, avrhunac u svemu tome jeste voljeti drugom vi{e nego sebi. Primjer toga imamo u osje}anjimaensarija prema muhadìrima, {to se i u Kur'anu spominje: �...i vi{e vole njima nego sebi,mada im je i samima potrebno.� 776

302 Islamsko znanje

UDOVOLJAUDOVOLJAUDOVOLJAUDOVOLJAUDOVOLJAVVVVVANJE PROHTJEVIMAANJE PROHTJEVIMAANJE PROHTJEVIMAANJE PROHTJEVIMAANJE PROHTJEVIMA

Vjerniku se u islamu skre}e pa`nja na {tetnost udovoljavanja svojim prohtjevima, jer gaoni vuku ka onome {to izgleda ugodno i lijepo, a u tome je mnogo toga pogubnog za njega.ôvjekovo iskustvo upozorava da su mnoge stvari koje su naizgled ugodne i lijepe u biti{tetne i lo{e. Tako se ~ovjek suprotstavlja pojedinim prohtjevima i strastima, ali samo da biostvario druge ve}e dunjalu~ke koristi i na kraju opet ugodio prohtjevima.

U svakom slu~aju, islam o{tro isti~e zabranu slije|enja prohtjeva i strasti: �Zato ne slijedite strasti, kako ne biste bili nepravedni!� 777

��i ne povodi se za stra{}u da te ne odvede s Allahovog puta.� 778

Osim {to strasti vode ka nepravdi i zabludi, {to smo vidjeli iz gornjih ajeta, one, tako|er,izazivaju nered i haos na ovom svijetu: �Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi, sigurnobi nestalo poretka na nebesima i Zemlji i u onom {to je na njima.�779 Umjesto prohtjevavjernici trebaju slijediti ono {to je Allah, d`.{., objavio i Njegovu se zakonu pokoravati: �Atebi smo poslije odredili da u vjeri ide{ pravcem odre|enim, zato ga slijedi i nepovodi se za strastima onih koji ne znaju.� 780 �Slijedite ono {to vam se odGospodara va{eg objavljuje, a nemojte slijediti druge mimo Njega.�781 Vjernikuse dozvoljavaju oni prohtjevi koje je islam dopustio i na na~in koji je odredio. O tome Poslanik,s.a.v.s., kaè: �[ta mislite kad bi (~ovjek) svojoj strasti (prohtjevu) ugodio na nedozvoljenna~in, bi li zasluìo kaznu?! Tako isto, kad joj udovolji na dozvoljen na~in, zasluùjenagradu.�782

LIJENOST I DANGUBLJENJELIJENOST I DANGUBLJENJELIJENOST I DANGUBLJENJELIJENOST I DANGUBLJENJELIJENOST I DANGUBLJENJE

Ove su poku|ene osobine jedan vid udovoljavanja prohtjevima, ali, s obzirom da su~este i posve {tetne, posebno ih isti~emo. Islam je vjera svjesnog odnosa prema vremenui korisnom djelovanju, a besposli~arenje mu nikako ne pripada. U skladu s hadisom: �Jauistinu prezirem ~ovjeka koji nije ni u dunjalu~kom niti u ahiretskom poslu�783 Allah nas navi{e mjesta podsti~e na rad i aktivnost: �I reci: 'Trudite se ! Allah }e trud va{ vidjeti,a i Poslanik Njegov, i vjernici.'� 784 ��i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi i da }ese trud njegov sigurno iskazati.�785

A Poslanik, s.a.v.s., ukazuje nam da trebamo raditi ono {to je korisno i da pritomtrebamo pomo} od Allaha, d`,{., traìti: �Svoja nastojanja usmjerite prema onome {to jekorisno i pomo} od Allaha, d`.{., traìte.�786

Islamsko znanje 303

I na kraju, najupe~atljiviju sliku o {tetnosti besposli~arenja nalazimo u suri El-Asr: �TakoMi vremena - ~ovjek je, doista, na gubitku; osim onih koji vjeruju i dobra djela~ine, i koji jedni drugima istinu preporu~uju, i koji jedni drugima preporu~ujustrpljenje.� 787

EDEB (ADABI) EDEB (ADABI) EDEB (ADABI) EDEB (ADABI) EDEB (ADABI)

Kao {to je ve} re~eno, edeb je skup propisa u pona{anju vjernika izraènih kroz njegovvanjski ìvot. Ili, jednostavno re~eno, edeb je islamski bonton, a oblast koju obuhvata jeobimna, jer ukazuje vjerniku na ono {to mu je dozvoljeno i zabranjeno, preporu~eno ilipoku|eno, ili, pak, nare|eno- upoznaje ga sa li~nim pravima i obavezama i pravima iobavezama prema drugima.788

Dio tih adaba navesti }emo ovdje razvrstav{i ih u tri skupine:- adabi prema Allahu, d`.{., i odredbama gajba;- adabi prema sebi;- adabi prema drugima.

ADABI PREMA ALLAHU, D@.[.,ADABI PREMA ALLAHU, D@.[.,ADABI PREMA ALLAHU, D@.[.,ADABI PREMA ALLAHU, D@.[.,ADABI PREMA ALLAHU, D@.[.,I ODREDBAMA GAJBAI ODREDBAMA GAJBAI ODREDBAMA GAJBAI ODREDBAMA GAJBAI ODREDBAMA GAJBA

ADABI PREMA ALLAHU, D@.[.ADABI PREMA ALLAHU, D@.[.ADABI PREMA ALLAHU, D@.[.ADABI PREMA ALLAHU, D@.[.ADABI PREMA ALLAHU, D@.[.

Ovo je poglavlje adaba najva`niji segment ~ovjekova ivota, jer odnos ~ovjeka premaAllahu, d`.{., temeljno uti~e na sve ostalo. Preciznije re~eno, ~ovjek koji je svoj odnosprema Allahu, d`.{., uskladio i upotpunio onako kako to njegov Gospodar od njega zahtijeva,tada je, posve sigurno, postigao vrhunac edeba prema svemu ostalom, jer edeb prema sebii prema drugima proizilazi iz edeba prema Allahu, d`.{. U adabe prema Allahu, d`.{., spada:

- da samo Njega oboàvamo, ne pripisuju}i Mu druga niti pomaga~a, ni u krupnim ni usitnim postupcima, u skladu s Allahovim, d`.{., rije~ima:

�I Gospodar tvoj propisuje da nikog drugog osim Njega ne oboàvate.�789

Onaj ko Allahu, d`.{., nekoga ravnim ~ini, uradio je najve}i grijeh, jer je Poslanik, s.a.v.s.,kada je bio upitan koji je najve}i grijeh, odgovorio:

304 Islamsko znanje

�Da Allahu suparnika pripisuje{, a On (Allah) te stvorio�790;- da Mu se pokoravamo u svemu {to nam je u ìvotu propisao, da Mu ne budemo

neposlu{ni i da nam od Njegove naredbe ni{ta ne bude pre~e, u skladu s rije~ima na{egGospodara:

�Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo dapo svom naho|enju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslu{a, taj je o~itoskrenuo s pravog puta�791;

- da Ga se ~esto sje}amo i da Ga spominjemo (zikir ~inimo) na propisani na~in, veli~aju}iGa i zahvaljuju}i Mu na Njegovim blagodatima, jer nam to na{ Gospodar zapovijeda:

�O vjernici, Allaha ~esto spominjite, i ujutro i nave~er Ga veli~ajte !�792

�Sje}ajte se vi Mene i Ja }u se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi i nemojte Me zanijekati�;793

- da u sebi izgra|ujemo ljubav prema Njemu, da se nadamo Njegovoj milosti a dastrahujemo od Njegove kazne, da se u Njega uzdamo i da svoje te`nje i molbe Njemuusmjeravamo. Ukratko, sva unutra{nja osje}anja trebamo Njemu posvetiti onako kako todolikuje Allahovim, d`.{., iskrenim i odanim robovima.

ADABI PREMA MELEKIMA ADABI PREMA MELEKIMA ADABI PREMA MELEKIMA ADABI PREMA MELEKIMA ADABI PREMA MELEKIMAI OSTI OSTI OSTI OSTI OSTALIM NEVIDLJIVIM BI]IMAALIM NEVIDLJIVIM BI]IMAALIM NEVIDLJIVIM BI]IMAALIM NEVIDLJIVIM BI]IMAALIM NEVIDLJIVIM BI]IMA

ADABI PREMA MELEKIMAADABI PREMA MELEKIMAADABI PREMA MELEKIMAADABI PREMA MELEKIMAADABI PREMA MELEKIMA

Adabi su sljede}i:- u ku}i ne dràti istaknutu sliku ìvog bi}a, niti uvoditi psa, niti unositi kipove, jer to

uznemirava meleke, u skladu s hadisom:�Meleki ne ulaze u ku}u u kojoj je pas ili slika�794, a u drugom rivajetu (predanju) spominje

se i kip795;- izbjegavati sve neugodne stvari op}enito, u skladu s hadisom:�Ko bude jeo bijeli ili crveni luk ili prasu neka ne prilazi na{em mesdìdu, jer, uistinu,

melekima neugodnost ~ini ono {to je i ljudima neugodno�796;- ~initi lijepa i dobra djela poput podu~avanja ljudi dobru ili klanjati u prvim safovima

(redovima) jer meleki blagosiljaju takve, u skladu s brojnim hadisima:�Uistinu Allah, d`.{.,i Njegovi meleki, ~ak i mrav u svome leglu i riba u moru, blagosiljaju

onog ko ljude pou~ava dobru.�797 �Uistinu Allah, d`.{., i Njegovi meleki blagosiljaju prednjesafove.�798 �Svakoga ko na mene donese salavat, meleki }e blagosiljati onoliko dugo kolikoon taj salavat donosi - pa neka umanji ili uve}a.�799

Islamsko znanje 305

ADABI PREMAADABI PREMAADABI PREMAADABI PREMAADABI PREMA [EJT [EJT [EJT [EJT [EJTANIMAANIMAANIMAANIMAANIMA I D@INIMA I D@INIMA I D@INIMA I D@INIMA I D@INIMA

Pona{anje prema {ejtanima i lo{im dìnima sastoji se od traènja za{tite kod Allaha,d`.{., od njih, a to se ispoljava na vi{e na~ina:

- u~enjem:�Eu'zu billahi mine{-{ejtanir-radìm� (�Utje~em se Allahu od prokletog {ejtana�).U tome se u Kur'anu govori na vi{e mjesta:�A ako {ejtan poku{a da te na zlo navede, ti potraì uto~i{te kod Allaha, On

uistinu sve ~uje i zna� 800; - sje}anjem i spominjanjem Allaha, d`.{., op}enito:�Oni koji se Allaha boje, ~im ih sablazan {ejtanska dodirne, sjete se (Allaha i Njegovih

odredbi), i odjednom do|u sebi.�801 A Poslanik, a.s., veli: �Kada ~ovjek u|e u svoj stan ispomene Allahovo ime pri ulasku, i to isto uradi pri uzimanju hrane, tada {ejtan reknesvojima: 'Nemate ovdje konaka ni ve~ere!' Ako spomene Allaha pri ulasku, a ne spomeneprilikom uzimanja hrane, tada im kaè: 'Dobili ste ve~eru, ali nemate konaka.' A ako priulasku ne spomene Allahovo ime, onda {ejtan svojima kaè: 'Imate ovdje i konak i ve~eru'�802;

- posebni postupci i poseban zikr vezan za odre|ene prilike. Takvih je primjera mnogo,a neki od njih su navedeni u sljede}im hadisima:

�Ko, pri izlasku iz svoje ku}e, kaè: �Bismillahi tevekkeltu alallahi la havle ve la kuvveteilla billah� (�U ime Allaha, u Allaha se uzdam, nema nikakve mo}i niti snage, osim sa Allahom,d`.{.�), njemu se rekne:

�Upu}en si, za{ti}en si i sa~uvan si!�, i od njega {ejtan uzmakne, a onda jedan drugomkaù: �Zar moè{ ne{to ~ovjeku koji je upu}en, za{ti}en i sa~uvan.�803 �Zaista je ovaj otvor(zahodska jama) mjesto gdje se sakupljaju dìni i {ejtani, pa kada neko od vas po|e u zahodneka rekne:

�Allahumme inni euzu bike minel hubsi vel habais� (�Moj Allahu, utje~em Ti se od pokvarenosti i prljav{tine�).�A po jednom drugom tuma~enju hadisa zna~enje glasi: �Utje~em Ti se od mu{kih i

ènskih dìna.�804

Poslanik, s.a.v.s., pri ulasku u mesdìd rekao bi:�Eu'zu billahil azimi ve bived`hihil kerimi ve bisultanihil kadimi mine{-{ejtanirradìm�

(�Utje~em se Uzvi{enom Allahu i Njegovom plemenitom licu i Njegovoj iskonskoj mo}i odprokletog {ejtana�).

I kada to kaè, {ejtan izjavi: �Sa~uvan je od mene u preostalom dijelu dana.�805 A udrugom hadisu Resulullah, a.s., veli: �Kada nastupi predve~erje (kada omrknete), zadrìtesvoju djecu (u ku}i), jer se tad {ejtani {ire, a kad pro|e sahat no}i, onda ih pustite; i zatvorite

306 Islamsko znanje

vrata spominju}i Boìje ime, jer {ejtan, zaista, ne otvara zatvorena vrata; i zaveìte mje{ine(za vodu ili mlijeko) spominju}i Boìje ime; i pokrijte posu|e spominju}i Boìje ime - makar dane{to preko njih stavite; i ugasite svjetiljke.�806

Osim toga treba pripaziti gdje se odlaù nokti, kosa i sli~no, jer se prenosi da je Poslanikopsihiren na ~e{lju i kosi807;

- ostaviti se onoga {to je svojstveno {ejtanu kao rasipni{tvo i jedenje lijevom rukom.Allah, d`.{., veli: �...i ne rasipaj rasipni~ki, uistinu, rasipnici su {ejtanska bra}a,

a {ejtan je nevjernik u svoga Gospodara.� 808

A Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli: �Jedna postelja je za ~ovjeka, jedna za njegovu enu,jedna je za gosta, a ~etvrta je za {ejtana.�809

U drugom hadisu stoji: �Neka niko od vas ne jede i ne pije lijevom rukom jer {ejtan jedei pije lijevom rukom.�810

ADABI PREMA KUR'ANUADABI PREMA KUR'ANUADABI PREMA KUR'ANUADABI PREMA KUR'ANUADABI PREMA KUR'ANU

Adabi prema Kur'anu su:- uzeti Kur'an za uputstvo u ìvotu i mjerilo za istinu i la`, jer ga takvim Allah, d`.{.,

opisuje:�Elif lam-mim. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima

onima koji se budu Allaha bojali.� 811

�Kur'an je, doista, govor koji rastavlja (istinu od neistine), lakrdija nikakvaon nije� 812;

- da sebe, a onda druge, podu~ava Kur'anu, u skladu s hadisom: �Najbolji me|u vamajesu oni koji se podu~e Kur'anu, a zatim Kur'anu druge podu~avaju�;

- da ~esto u~i Kur'an i kad ga u~i, da razmi{lja o njegovom zna~enju, jer Allah kaè:�Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o rije~ima njezinim

razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni poruku primili.� 813

A Poslanik, s.a.v.s., veli:�Ko prou~i jedan harf (slovo) iz Allahove knjige imat }e nagradu, a nagrada se

deseterostruko uve}ava. Ja ne kaèm da je �elif lam-mim� harf, nego: 'elif' je harf, 'lam' jeharf i 'mim' je harf.�814

�U~ite Kur'an jer, uistinu, }e on do}i kao zagovornik na Sudnjem danu za onog ko ga jeu~io.�815

Islamsko znanje 307

ADABI PREMA ALLAHOVOMADABI PREMA ALLAHOVOMADABI PREMA ALLAHOVOMADABI PREMA ALLAHOVOMADABI PREMA ALLAHOVOMPOSLANIKU, S. A. VPOSLANIKU, S. A. VPOSLANIKU, S. A. VPOSLANIKU, S. A. VPOSLANIKU, S. A. V. S.. S.. S.. S.. S.

Adabi prema Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., su:- slijediti ga, pokoravati mu se i uzeti njega za uzor u ivotu, jer Allah, d`.{., kaè:�A vi namaz klanjajte i zekat dajite i Poslaniku poslu{ni budite da bi vam se milost

ukazala.�816

�Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor, za onoga koji se nada Allahovoj milosti inagradi na onom svijetu, i koji ~esto Allaha spominje�817;

- da nam Resulullah bude draì od svega (osim Allaha) u skladu s hadisom:�Ni jedan od vas ne}e (potpuno) vjerovati dok mu ne budem draì od njegovog imetka,

djece, svih ljudi pa i od njega samog�818;- ljubav i po{tovanje prema Resulullahu iskazivati dono{enjem salavata na njega. Allah,

d`.{., u Kur'anu kaè:�Allah i meleki Njegovi blagosiljaju (donose salavat na) Vjerovjesnika. O

vjernici, blagosiljajte ga i vi i {aljite mu pozdrav (selamom).� 819

A Poslanik, s.a.v.s., veli: �Ko na mene donese salavat, Allah na njega za to (djelo)donese deset salavata (blagoslovi ga).�820

�[krtac je onaj kod koga se spomene moje ime, a on ne donese salavat na mene.�821

Lijepo je i na ostale poslanike donositi selam rije~ima: �alejhisselam� jer je tako u Kur'anuzabiljeèno822, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

�Donosite salavat na Allahove poslanike i vjerovjesnike, jer ih je zaista Allah poslao kao{to je i mene poslao.�823

ADABI PREMA DRUGOM SVIJETUADABI PREMA DRUGOM SVIJETUADABI PREMA DRUGOM SVIJETUADABI PREMA DRUGOM SVIJETUADABI PREMA DRUGOM SVIJETU

Allah, d`.{., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., obavje{tavaju nas o doga|ajima u budu}nostikao: kaburski ivot poslije smrti, patnje ili uìci u njemu, predznaci Sudnjeg dana te najteèisku{enje, pojava Dedàla, ljepote Dènneta i strahote Dèhennema i drugo. Ovo i drugividovi kazivanja jesu dio gajba824, koji poznaje samo Allah, d`.{., a zatim onaj koga Allah,d`.{., od Svojih poslanika obavijesti:

�On tajne (gajb) zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome, osim onome kogaOn za Poslanika odabere.� 825 Proricanje i naga|anje budu}nosti je strogo zabranjeno,

308 Islamsko znanje

kao i slu{anje i vjerovanje u predskazivanja vra~ara, gatara, horoskopa ili ~itanje iz findàna,graha i sl. Allah o tome kaè:

�O vjernici, vino, kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvari,{ejtanovo djelo, zato se toga klonite, da biste ono {to elite postigli.� 826

A Resulullah, s.a.v.s., veli: �Ko ode gataru i povjeruje u ono {to kaè, ne prima mu senamaz ~etrdeset dana.�

Prema doga|ajima u budu}nosti vjernik se odnosi tako {to }e Allahu, d`.{., upu}ivatidove za lijep ishod i za{titu od isku{enja. Allah, d`.{., kaè:

�A ima i onih koji govore: 'Gospodaru na{, podaj nam dobro i na ovom i naonom svijetu, i sa~uvaj nas patnje u ognju!' Njih ~eka nagrada koju su zasluìli!- A Allah brzo svi|a ra~une.� 827

Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli: �Kada neko od vas zavr{ava posljednje sjedenje (unamazu) neka Allaha, d`.{., zamoli za za{titu od ~etvero: patnje u Dèhennemu, patnje ukaburu, isku{enja ìvota i smrti i od zla Dedàla.�828 Ta dova na arapskom jeziku glasi:�Allahumme inni euzu bike min azabi dèhenneme ve min azabil-kabri ve min fitnetil mahjavel memati ve min {erri fitnetil mesihid-ded`dàl.�

ADABI PREMA KADAU I KADERUADABI PREMA KADAU I KADERUADABI PREMA KADAU I KADERUADABI PREMA KADAU I KADERUADABI PREMA KADAU I KADERU(BO@IJEM ODRE\ENJU)(BO@IJEM ODRE\ENJU)(BO@IJEM ODRE\ENJU)(BO@IJEM ODRE\ENJU)(BO@IJEM ODRE\ENJU)

Proìvljavaju}i sudbinu, koju mu je njegov Gospodar odredio, vjernik prolazi kroz raznesituacije, na {to razli~ito reaguje: raduje se, tuguje, nada, ali, iznena|uje, razo~arava, itd.U takvim i sli~nim situacijama od edeba je i sljede}e:

- kada ~ovjek govori o ne~emu {to }e uraditi ili {to }e se dogoditi u budu}nosti, trebakazati:

�In {a'allah� (�Ako Bog da�), u skladu s rije~ima Allaha, d`.{.:�I nikako za bilo {ta ne recite: 'Uradit }u to sigurno sutra !' - ne dodav{i: �Ako

Bog da!' 829�;- kada se ne~emu iznenadi trba re}i: �Subhanallah�;kada ga obuzme strah ili se na|e u opasnosti, treba, pouzdavaju}i se u Allaha, d`.{.,

kazati: �La ilahe illellah�830, ili re}i:�Hasbijellahu ve ni'mel vekil.�(�Meni je dovoljan Allah i On je divan za{titnik.�), jer Allah u Kur'anu kaè:�...one kojima je, kad su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog vas,

treba da ih se pri~uvate!' - to u~vrstilo vjerovanje, pa su rekli: 'Dovoljan nam jeAllah i divan je On za{titnik!' I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima

Islamsko znanje 309

i obiljem, nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njimazadovoljan� 831;

- ako ga ne{to obraduje ili prijatno iznenadi, treba re}i: �Allahu ekber� ili kazati:�Ma {a Allahu la kuvvete illa billah� u skladu s kur'anskom preporukom:�A za{to nisi, kad si u vrt svoj u{ao, rekao: �Ma {a Allah la kuvvete illa billah

('Onako je kako Allah ho}e i odredi, mo} je samo u Allaha')� 832;ako ostvari ne{to {to je elio ili mu se dogodi o~ekivani hajr, da se zahvali Allahu onako

kako je to i Poslanik, a.s., radio; a prenosi se da bi Resulullah, a.s., kada bi se ostvarilone{to {to ga raduje, rekao:

�Elhamdulillahil - lezi bini'metihi tetimmus - salihatu� (�Hvala Allahu, ijom blagodati seupotpunjuju dobra djela�).833

Lijepo je zahvaliti se Allahu i na nemilom doga|aju jer bi Poslanik, s.a.v.s., kada bi mu sedogodilo ne{to {to bi ga raàlostilo, rekao:

�Elhamdulillahi ala kulli hal� (�Hvala Allahu, d`.{., za svako stanje�)834;- kada ga kakva nesre}a ili kakvo isku{enje pogodi, da kaè: �Inna lillahi ve inna ilejhi radì'un� (�Mi, uistinu, Allahu pripadamo i Njemu }emo se,

zaista, vratiti�), u skladu s kur'anskom preporukom:�A ti obraduj strpljive, one koji, kad ih kakva nevolja zadesi, kaù: 'Mi smo

Allahovi i mi }emo se zaista Njemu vratiti!' Nad njima je blagoslov Gospodaranjihova i milost; oni su na pravom putu.� 835;

- da iz gre{aka i nesre}a u ivotu uzima pouku bez prevelikog aljenja, i da se previ{ene raduje ili zanese ostvarenom dobiti, jer je tako od Boga propisano:

�Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije {to je damo, zapisana u Knjizi- to je Allahu, uistinu, lahko - da ne biste tugovali za onim {to vam je promaklo, a i da se nebiste previ{e radovali onome {to vam On dadne. A Allah ne voli nikakve razmetljivce,hvalisavce�836;

- niti da, ale}i za onim {to ga je pro{lo, ponavlja: 'da sam�' ili 'da je bilo�', u skladu shadisom: �A ako te ne{to pogodi (zadesi), ti ne reci: 'Da sam uradio to, bilo bi tako i tako', ve}reci:

�Kadderellahu ve ma {a'e fe'ale� (�Bog je odredio i u~inio ono {to je htio�), jer uistinu ono�da� otvara {ejtanova vrata.�� 837

310 Islamsko znanje

ADABI PREMA SEBIADABI PREMA SEBIADABI PREMA SEBIADABI PREMA SEBIADABI PREMA SEBI

Vjernik treba imati na umu da je sve ono {to on na ovome svijetu posjeduje dar odnjegova Gospodara - pa ~ak i on sam. Allah, d`.{., darovao mu je tijelo, razum, udahnuo unjega du{u. Prema svemu tome se vjernik treba odgovorno i savjesno pona{ati - onakokako to od njega njegov Gospodar traì, Koji mu je sve to dao na raspolaganje. AllahovPoslanik, s.a.v.s., jednom je ashabu rekao:

�Jesam li ta~no obavije{ten da ti posti{ preko dana, a no} u nafila - namazu provodi{?�Jesi, Allahov Poslani~e.� �Ne ~ini tako, posti i odmaraj od posta, spavaj i klanjaj (dobrovoljnenamaze), jer i prema svome tijelu ima{ obavezu, i prema svojim o~ima, i prema svojojèni...�838

A u drugom hadisu Poslanik veli: �Jak je vjernik bolji i Allahu draì od slabog vjernika, au obojici je dobro.�839

Ovdje se pod ja~inom podrazumijeva, prije svega, ja~ina u imanu, ali isto tako i u tijelu iintelektu (razumu). Stoga, vjernik, kada je u pitanju du{a, razum i tijelo, sva svoja stremljenjatreba usmjeriti ka njihovom pobolj{anju i ja~anju.

Kada je u pitanju du{a, od adaba je:- voditi ra~una o odgoju du{e i njenom ~i{}enju, te biti svjestan odgovornosti za nju, jer

Allah, d`.{., veli:�...i (tako Mi) du{e i Onoga Koji je stvori, pa joj put dobra i put zla shvatljivim

u~ini - uspio je onaj ko je o~isti, a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi!�840;- spre~avati du{u od niskih poriva, u skladu s ajetom:�A onome koji bude strahovao od stajanja pred svojim Gospodarem i du{u od prohtjeva

uzdrào, Dènnet }e boravi{te biti sigurno�841;- da se u odgoju du{e pomaè druènjem sa ~estitim ljudima, u skladu s Allahovim

rije~ima:�Obuzdaj svoju du{u (zajedno) sa onima koji se Gospodaru svome mole

ujutro i nave~er u elji da naklonost Njegovu zasluè� 842;- svoditi ra~une sam sa sobom za u~injena (i neu~injena) djela, jer Allah, d`.{., kaè:�O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaka du{a (~ovjek) gleda {ta je za sutra

(Sudnji dan) pripremila.� 843

A kada je u pitanju razum, od adaba je:- traènje islamskog znanja {to treba uzeti kao obavezu, u skladu s hadisom: �Traènje

znanja jeste obaveza svakom muslimanu�844;- u prou~avanju i traènju islamskog znanja provesti cijeli ivot, jer nas Allah

Islamsko znanje 311

podsti~e na pove}anje znanja:�...i reci: �Gospodaru moj, Ti znanje moje pro{iri� 845;- traìti samo ono znanje koje je korisno. Poslanik, s.a.v.s., rekao je u dovi: �Allahu moj,

utje~em ti se od znanja koje nije plodonosno.�846

A u drugoj dovi, Resulullah, s.a.v.s., molio bi:�Allahumme inni es'eluke �ilmen nafi'an ve amelen mutekabbelen ve rizkan tajjiben!�

(�Moj Allahu, molim te da mi da{ plodonosno znanje i djelo koje se prima i lijepu (halal)opskrbu!�)847 A kada je u pitanju tijelo, od adaba je:

brinuti o zdravlju, lije~iti se i ne pri~injavati sebi {tetu; jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao: �Nema nano{enja {tete, ni sebi ni drugome!�848 �Lije~ite se, jer Allah nije stvorio nijednu bolest, a da joj nije dao lijeka osim jedne bolesti - starosti i smrti�849;

- da sebi ne uskra}uje u jelu, niti da pretjeruje, u skladu s ajetom:�I jedite i pijte, samo ne pretjerujte, On, uistinu, ne voli one koji pretjeruju�850;- odràvati ~isto}u tijela. Allah, d`.{., kaè:�I haljine svoje o~isti!� 851

A Poslanik, s.a.v.s., veli: �îsto}a je pola vjere.�852

�Da se ne bojim da }u opteretiti svoj ummet, naredio bih im upotrebu misvaka (~etkiceza zube napravljene od posebnog drveta) prije svakog namaza�853;

- voditi ra~una o lijepom izgledu:�O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad ho}ete da klanjate namaz!� 854

A Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè: �Uistinu je Allah lijep i voli ljepotu.�855

�Pet stvari kod ljudi jesu prirodna svojstva: sune}enje (obrezivanje), odstranjivanjedla~ica sa stidnog mjesta i ispod pazuha, potkra}ivanje noktiju i podrezivanje brkova�856;

voditi ra~una o kondiciji, izdr`ljivosti i upra`njavati borila~ke vje{tine, u skladu s hadisima:�Sve {to nije od sje}anja na Allaha, d`.{., (zikr) besposlica je, osim ~etiri stvari: vje`banjejahanja na konju, podu~avanje plivanju ...�857

Prolaze}i kraj grupe koja se takmi~ila u bacanju luka i strijele, Poslanik je rekao: �Ga|ajte,sinovi Ismailovi, va{ otac je bio baca~ luka i strijele.�858

ADABI PREMA DRUGIMAADABI PREMA DRUGIMAADABI PREMA DRUGIMAADABI PREMA DRUGIMAADABI PREMA DRUGIMA

Ve} je spomenuto da je odnos prema Allahu, d`.{., mjerilo ostalih odnosa i da je odtemeljnog zna~aja. Bitno je dodati da du`nosti prema drugima ne zaostaju puno za du`nostimau prethodno navedenom odnosu; posebno ako na to gledamo sa stajali{ta po~injenih gre{akau tim odnosima i njihovog opra{tanja. Naime, Allah, d`.{., poru~uje nam da je milostiv i da

312 Islamsko znanje

pra{ta onom ko se pokaje, obavezuju}i nas nadom u Njegovu milost i oprost.[to se ti~e odnosa prema samom sebi, ako se pokajemo za po~injene grijehe, trebamo

se nadati Njegovoj milosti i Njegovom oprostu, jer svako voli da mu bude opro{teno. Najva`nijeje da u oba ova odnosa nema tre}eg, ~ije bi eventualno uzurpirano pravo bila zaprekaAllahovom oprostu dok �obespravljeni� sam ne oprosti.

Do ove situacije dolazi kad su u pitanju po~injene gre{ke prema drugima i u tom slu~ajupo~iniocu trebaju dva oprosta: oprost od onoga ~ije je pravo uskra}eno i oprost od Allaha,d`.{., jer je Njegova naredba da se sva~ije pravo ispo{tuje. A ukoliko ne dobije oprost naovome svijetu, na drugom }e se svojim djelima otkupljivati; na {to nas Allahov Poslanik,s.a.v.s., upozorava:

�Ko bude svome bratu nepravdu po~inio, taj neka se s njim izmiri (i halal zatraì) prijenego do|e na Sudnji dan, kada ne}e biti ni dinara niti dirhema, nego }e se dugovanjapodmirivati dobrim djelima. A ko ne bude imao dobrih djela, njemu }e se tovariti grijesi onogakome je nanio nepravdu.�859

Ovaj hadis je i vi{e nego dovoljan razlog da u odnosima prema drugima budemo sasvimoprezni. Treba imati na umu da grijeh prema drugom predstavlja mu~nu neizvjesnost - da li}e nam doti~ni oprostiti ili ne.

Odnosi se prema drugima me|usobno razlikuju - prema nekome su obaveze ja~e aprema nekome slabije. Upoznavaju}i se sa adabima razli~itih odnosa, dràt }emo seredosljeda koji odgovara njihovom stupnju va`nosti i ja~ine.

ADABI PREMA RODITELJIMAADABI PREMA RODITELJIMAADABI PREMA RODITELJIMAADABI PREMA RODITELJIMAADABI PREMA RODITELJIMA

Ovo je najva`niji odnos u ovome poglavlju, jer su roditelji, poslije Allaha, d`.{., i NjegovogPoslanika, s.a.v.s., vjerniku najpre~i. Resulullah, a.s., bio je od jednog ashaba upitan: �Ko jeme|u ljudima najzaslu`niji da mu iskaèm pa`nju i lijep odnos?� �Mati!�, odgovori Poslanik,s.a.v.s. �A zatim?� �Mati!� �A zatim?� �Mati!� �A zatim?� �Otac!� , odgovorio je Poslanik,s.a.v.s.860

êstitost i dobro~instvo prema roditeljima jeste strogi farz:�Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njega oboàvate i da roditeljima

dobro~instvo ~inite.� 861

A neposlu{nost roditeljima spada u red najve}ih grijeha, odmah iza {irka:�Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima?� - upitao je Resulullah, i to tri puta

ponovio. �Ho}emo!� - reko{e ashabi. �[irk Allahu i neposlu{nost roditeljima...�862 O na~inudobro~instva prema roditeljima. Allah, d`.{., kaè:

�Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doìve, ne reci im ni: 'Uh'- i ne podvikni na njih, i obra}aj im se sa rije~ima po{tovanja punim. Budi

Islamsko znanje 313

prema njima pa`ljiv i ponizan i reci:'Rabbi rhamhuma kema rabbejani sagiren' ('Gospodaru moj, smiluj im se,

kao {to su oni mene dok sam dijete bio odgajali!')� 863

A da obaveze prema roditeljima imamo i poslije njihove smrti, svjedo~i nam hadisResulullaha, s.a.v.s.:

�êtiri stvari du`nost su prema roditeljima poslije njihove smrti: dova i traènje oprostaza njih, iskazivanje po{tovanja prema njihovim prijateljima, odràvanje veze prema njihovojrodbini i izvr{avanje njihove oporuke.�864

ADABI ÔVJEKA PREMA @ENIADABI ÔVJEKA PREMA @ENIADABI ÔVJEKA PREMA @ENIADABI ÔVJEKA PREMA @ENIADABI ÔVJEKA PREMA @ENII @ENE PREMA ÔVJEKUI @ENE PREMA ÔVJEKUI @ENE PREMA ÔVJEKUI @ENE PREMA ÔVJEKUI @ENE PREMA ÔVJEKU

Prava i du`nosti u braku su obostrana.�Vi, uistinu, imate du`nosti prema ènama, a i one prema vama�, rekao je Poslanik,

s.a.v.s., na Oprosnom hadù.865 A najva`nija su svojstva u braku obostrana ljubav i samilost,jer Allah kaè:

�...i jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas, od vrste va{e, stvara ene, dase uz njih smirite, a u~inio je izme|u vas ljubav i samilost.� 866

Od adaba ~ovjeka prema eni je sljede}e:- obaveza dono{enja opskrbe eni:�Mu{karci vode brigu o enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad

drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje� 867;- odgovornost za pona{anje ene, u skladu s ajetom:�O vi koji vjerujete, ~uvajte od vatre sebe i porodice svoje.� 868

A u hadisu stoji: �ôvjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado�869;- ukoliko ena otkaè poslu{nost Allahovim propisima ili muù, treba je upozoriti i po

potrebi kazniti:�A one ~ije se neposlu{nosti pribojavate, vi posavjetujte, a onda se od njih u

postelji rastavite, pa ih i udarite, kad vam postanu poslu{ne, tada protiv njihkoraka nikakva ne poduzimajte!� 870

- O du`nostima op}enito govori sljede}i hadis:�Da je nahrani, kad i sebe hrani, da je obu~e, kad i sebe obla~i, da je ne udara u lice, da

je ne grdi i da je ne napu{ta (zapostavlja), osim u ku}i.�871

314 Islamsko znanje

ADABI @ENE PREMA MU@UADABI @ENE PREMA MU@UADABI @ENE PREMA MU@UADABI @ENE PREMA MU@UADABI @ENE PREMA MU@U:::::

@ena treba priznati i po{tovati autoritet ~ovjeka i njegovu prednost nad njom i iskazivatimu poslu{nost, u skladu s ajetima:

�Muèvi imaju prednost nad njima za jedan stupanj.� 872

�Zbog toga su ~estite ene poslu{ne i za vrijeme muèvljeva odsustva vodebrigu o onome o ~emu treba da brigu vode.� 873

�Kada vam postanu poslu{ne, tada protiv njih koraka nikakva nepoduzimajte.� 874

I hadisima: �Kada ~ovjek pozove ènu zbog neke svoje potrebe, neka mu do|e, pamakar bila zauzeta oko kuhanja.�875

�Da sam ikome naredio da u~ini sed`du drugome (osim Allahu), naredio bih eni dau~ini sed`du muù�876;

- da vodi brigu o djeci i ku}i, za {to je odgovorna, u skladu s hadisom:�A ena je pastir u ku}i svog muà i me|u njegovom djecom i bit }e odgovorna za svoje

stado.�877

O svojstvima hairli supruge govori i sljede}i hadis:�Najbolja je ena ona koja ga (~ovjeka) obraduje, kad je pogleda, koja ga poslu{a, kad

joj naredi, i koja mu se ni sobom ni imetkom ne suprotstavlja u vezi s onim {to on prezire.�878

ADABI PREMA DJECIADABI PREMA DJECIADABI PREMA DJECIADABI PREMA DJECIADABI PREMA DJECI

Najva`niji adab prema djeci jeste njihov islamski odgoj, {to je roditeljska odgovornost.Allah, d`.{., rekao je:

�O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje ~uvajte vatre.� 879

Islamski je odgoj svjestan i ozbiljan pristup podu~avanju islamskim propisima i islamskomahlaku, te njihovo privoljavanje na to, u skladu s hadisom:

�Nare|ujte va{oj djeci klanjanje (namaz), kada budu imali sedam godina, a kada napunedeset, vi ih i istucite zbog toga.�880 Me|utim, taj odgoj mora biti popra}en samilo{}u i odnosompunim ljubavi, jer je Poslanik, a.s., rekao: �Ne pripada meni onaj ko ne iskaè milost premana{im najmla|im niti onaj koji ne po{tuje prava starijih!�881 Prema djeci treba iskazati jednakodnos i ne praviti razliku izme|u njih, u skladu s hadisom:

�Bojte se Allaha i budite pravedni me|u va{om djecom.�882 Od adaba prema djeci jeste

Islamsko znanje 315

i akika (klanje kurbana), {i{anje kose i nadijevanje lijepog muslimaskog imena na sedmidan, jer je Resulullah rekao:

�@rtveni je kurban obaveza na dobiveno dijete da se ispred njega zakolje na sedmi dan,tad mu se da ime i o{i{a ono {to ima od kose.�883

A lijepo je i dovu u~iti ispred djece mole}i Allaha, d`.{., da ih za{titi, kao {to je i Resulullah,s.a.v.s., u~io za Hasana i Husejna:

�Ui'zukuma bikelimatillahit - tammeti min kulli {ejtanin ve hammeh ve min kulli ajninlammeh� (�Utje~em vas Allahu Njegovim potpunim rije~ima od svakog {ejtana i brige i odsvakog urokljivog oka).�884

ADABI PREMA RODBINIADABI PREMA RODBINIADABI PREMA RODBINIADABI PREMA RODBINIADABI PREMA RODBINI

Dobro~instvo prema rodbini i odràvanje veze sa njom strogo je propisana obaveza:�I Allahu se klanjajte i nikoga Mu ravnim ne smatrajte ! A roditeljima

dobro~instvo ~inite, i rodbini, i siro~adima, i siromasima...� 885

A estoka je prijetnja onome ko prekida rodbinske veze: �Ne}e u}i u Dènnet ko kida rodbinske veze.� 886

Propisuje se i dijeljenje sadake siroma{noj rodbini i ona je vrednija od sadake nekomsiromahu (strancu): �Sadaka siroma{nim jeste (samo) sadaka, a sadaka rodbini je i sadaka,a i odràvanje veze.�887

O vrijednosti lijepog odnosa prema rodbini svjedo~i i ovaj hadis: �Ko eli da mu Allahdadne obilnu opskrbu, te dug i u blagostanju obilan ivot, neka pazi i obilazi rodbinu.�888

ADABI PREMAADABI PREMAADABI PREMAADABI PREMAADABI PREMA OST OST OST OST OSTALIM MUSLIMANIMAALIM MUSLIMANIMAALIM MUSLIMANIMAALIM MUSLIMANIMAALIM MUSLIMANIMA

Ovi adabi su mnogobrojni, kroz ajete i hadise navest }emo neke od njih: �Ne}e od vas niko vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to i sebi.� 889

�Musliman je onaj od ~ijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani.�890

�Primjer muslimana u me|usobnoj ljubavi, samilosti i naklonosti jeste kao primjer jednogtijela - kada zaboli jedan dio, i ostali dijelovi tijela s njim u~estvuju (osje}aju) u nesanici ipovi{enoj temperaturi.�891

�Pet su (stvari) obaveza prema muslimanima: uzvratiti selam, obi}i bolesnika, ispratitidènazu, odgovoriti na poziv i re}i: �Jerhamukellah� (�Allah ti se smilovao�) kada neko kihne.�892

Izme|u ostalog, od posebne va`nosti su adabi prema kom{iji, jer je Resulullah, s.a.v.s.,rekao: �Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se prema kom{iji plemenito odnosi.�893

316 Islamsko znanje

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:�Tako mi Allaha nije vjernik!� - i ponovio je to tri puta.�Ko, Allahov Poslani~e?� - upita{e ashabi. �Onaj od ~ijeg zla nije siguran njegov susjed.�894

�Toliko mi je Dìbril oporu~ivao pa`nju prema kom{iji, da sam pomislio da }e me (kom{ija)naslijediti.�895 Tako|er, va`ni su, izme|u ostalih, adabi prema: siro~adima, siromasima,prijateljima, musafirima (gost ili putnik namjernik) i robovima: �A roditeljima dobro~instvo~inite, i ro|acima, siro~adi, i siromasima, i kom{ijama, bli`njim i daljim, i prijateljima, i putnicima- namjernicima, i onima koji su u va{em posjedu.�896

ADABI PREMA NEMUSLIMANIMAADABI PREMA NEMUSLIMANIMAADABI PREMA NEMUSLIMANIMAADABI PREMA NEMUSLIMANIMAADABI PREMA NEMUSLIMANIMA

Nemuslimani se ne smiju uzimati za prisne prijatelje:�Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike pored vjernika, a onaj ko

to u~ini taj nimalo Allahu ne pripada - osim da biste se od njih sa~uvali.� 897

Prema njima je obavezno biti pravedan:�Allah vam ne zabranjuje da ~inite dobro i da budete pravedni prema onima

koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi~aja va{eg ne izgone - Allah,zaista, voli one koji su pravi~ni.� 898

A Poslanik, s.a.v.s., kaè: �Ukaì milost prema onima {to su na Zemlji, smilovat }e ti seOnaj Koji je na nebu.�899

Ne izjedna~avati se s njima niti ih slijediti u onome {to je njima svojstveno: �Ko sepoistovjeti sa nekim narodom on im i pripada.�900 �Razlikujte se od mnogoboàca: pu{tajtebradu i skra}ujte brkove.�901

ADABI PREMA @IVOTINJAMAADABI PREMA @IVOTINJAMAADABI PREMA @IVOTINJAMAADABI PREMA @IVOTINJAMAADABI PREMA @IVOTINJAMA

I prema ivotinjama moè se zaraditi nagrada ili kazna, u skladu s hadisom: �Na sve {toima ivu jetru ima (mogu}nost) sevapa.�902

Mu~enje je ivotinja strogo zabranjeno:�Neka je Boìje prokletstvo na onog koji zlostavlja ivotinje.�903

Dozvoljeno je ubiti one ivotinje koje predstavljaju opasnost i stalno uznemiravanje, kao{to se navodi u hadisu: �Petero poganih ubija se i na obi~nom i na svetom mjestu: zmija,pjegavi gavran, mi{, bijesan pas i lunja (vrsta sokola).�904

Islamsko znanje 317

BILJE[KEBILJE[KEBILJE[KEBILJE[KEBILJE[KE1. Sura En-Nisa': ajet 165.2. Buhari i Muslim.3. Sura El-E'araf: ajet 158.4. Buharija i Muslim.5. Sura E{-[u'ara': ajet 193.6. Sura Et-Tekvir: ajeti 19-24.7. Sura Et-Ta-ha: ajeti 123-124.8. Sura El-Kijame: ajeti 17-18.9. Sura El-E'araf: ajet 204.10. Sura En-Nahl: ajet 89.11. Sura El-Kehf: ajet 109.12. Sura El-Isra': ajet 9.13. Sura El-Enbija': ajet 10.14. Sura El-Furkan: ajet 1.15. Sura El-Hid`r: ajet 9.16. Sura E{-[u'ara': ajet 192.17. Sura En-Nisa': ajet 174.18. Sura Junus: ajet 57.19. Sura El-En'am: ajet 92.20. Sura El-Maida: ajet 19.21. Sura El-Bekara: ajet 97.22. Sura El-Fussilet: ajet 41.23. Sura El-Burud`: ajet 21.24. Sura El-Fussilet: ajeti 3-4.25. Buhari i Muslim.26. Buhari.27. Muslim, Ahmed i En-Nesai.

318 Islamsko znanje

28. Buhari i Muslim.29. Sura El-Enfal: ajet 67.30. En-Ned`m: ajeti 3-4.31. Sura El-Fussilet: ajet 53.32. Sura El-Isra': ajet 85.33. Sura Junus: ajet 2.34. Sura El-Bekara: ajet 30.35. Sura El-Enfal: ajet 12.36. Sura El-Burud`: ajeti 21-22.37. Sura El-Kadr: ajet 1.38. Sura El-Bekara: ajet 185.39. El-Hakim, El-Bejheki i En-Nesai.40. Sura El-Furkan: ajet 33.41. Sura El-Isra': ajet 106.42. Sura En-Neml: ajet 6.43. Sura Et-Tevba: ajet 6.44. Muttefekun alejhi.45. Sura Es-Saffat: ajeti 101-112.46. Buharija.47. E{-[ura: ajet 51.48. En-Nisa': ajet 164.49. Buharija.50. Buharija.51. Buharija.52. Buharija.53. Sura El-Hakka: ajeti 44-47.54. Sura Et-Tevba: ajet 43.55. Sura El-Enfal: ajeti 67-68.56. Sura Et-Abese: ajeti 1-11.57. Sura Et-Junus: ajet 15.58. Sura Hud: ajet 49.59. Sura Kehf: ajet 25.60. Sura El-Furkan: ajet 5.61. Sura En-Ned`m: ajet 4.62. Sura El-Bekara: ajet 118.

Islamsko znanje 319

63. Buharija.64. Sura Es-Saffat: ajet 16.65. Sura Alek: ajeti 1-5.66. Sura El-Bekara: ajet 278.67. Sura El-Bekara: ajet 281.68. Sura El-Bekara: ajet 282.69. Sura El-Maida:ajet 3.70. E{-[uara': ajet 214.71. Sura El-Mudàdela: ajet 1.72. El-Burhan�, str. 32 - I dio.73. Sura Et-E'ala: ajet 14.74. Sura El-Bekara: ajet 184.75. Sura El-Kadr: ajet 1.76. Sura Ed-Duhan: ajet 3.77. Buharija.78. E{-[abijj je Amir-[erahbil, tabi'in, najstariji {ejh Ebu-Hanife. Bio je imam u hadisu

i fikhu. Umro je 109. godine po Hid`ri.79. Sura El-Isra': ajet 106.80. Sura E{-[u'ara': ajeti 192-195.81. Sura En-Nahl: ajet 102.82. Sura El-Bekara: ajet 23.83. Sura El-Bekara: ajet 97.84. Sura El-Isra': ajet 106.85. Sura El-Furkan: ajet 32.86. Sura En-Nisa': ajet 95.87. Sura En-Kehf: ajet 6.88. Sura El-En'am: ajeti 33-34.89. Sura Ali-Imran: ajet 184.90. Sura El-Ahkaf: ajet 35.91. Sura El-Hud: ajet 120.92. Sura El-E'araf: ajet 187.93. Sura El-Had`d`: ajet 47.94. Sura El-Furkan: ajet 33.95. Sura El-Dùmu'a: ajet 2.96. Sura El-E'araf: ajet 157.

320 Islamsko znanje

97. El-Bejheki.98. Sura El-Isra': ajet 32.99. Sura El-Isra': ajet 33.100. Sura En-Nahl: ajet 67.101. Sura El-Bekara: ajet 219.102. Sura En-Nisa': ajet 43.103. Sura El-Maida: ajeti 90-91.104. Buharija.105. Sura El-Hud: 1.106. Sura En-Nisa': ajet 82.107. Sura El-Kijame: ajeti 16-19.108. Buharija i Muslim.109. Buharija, Muslim i drugi.110. Ahmed.111. Et-Tirmizi.112. Sura Et-Sad: ajet 29.113. Sura Et-Fussilet: ajet 3.114. Sura Et-Hud: ajeti 1-2.115. Sura Et-Junus: ajeti 1-2.116. Sura El-Bekara: ajet 25.117. Sura Ez-Zumer: ajet 23.118. Sura En-Nisa': ajet 82.119. Sura Ali-Imran: ajet 7.120. Sura En-Nasr: ajet 3, a hadis prenose Buharija i Muslim.121. Sura Et-Muhammed: ajet 15.122. Sura El-Ga{ija: ajeti 13-16.123. Sura El-Enbija': ajet 25.124. El-Enbija': ajet 23.125. Sura El-Dàsija: ajet 29.126. Sura El-Bekara: ajet 106.127. Sura El-Bekara: ajet 109.128. Sura E{-[ura: ajet 13.129. Sura El-Bekara: ajet 183.130. Sura El-Had`d`: ajet 27.131. Sura El-Maida: ajet 45.

Islamsko znanje 321

132. Sura Ali-Imran: ajet 146.133. Sura Lukman: ajet 18.134. Sura El-Bekara: ajet 269.135. El-Hakim.136. Sura En-Ned`m: ajeti 3-4.137. Sura En-Nahl: ajet 44.138. Sura El-Bekara: ajet 106.139. Sura El-Bekara: ajet 144.140. Sura El-Bekara: ajet 185.141. Sura El-Bekara: ajet 180.142. Sura En-Nisa': ajet 11.143. Sura El-Isra': ajet 88.144. Sura Hud: ajeti 13-14.145. Sura Junus: ajet 38.146. Sura El-Bekara: ajet 23.147. Sura El-Ankebut: ajeti 50-51.148. Sura Ali-Imran: ajeti 190-191.149. Sura El-Mudàdela: ajet 11.150. Sura Ez-Zumer: ajet 9.151. Sura Ta-ha: ajet 114.152. Sura El-Hid`r: ajet 22.153. Sura El-En'am: ajet 125.154. Sura Et-Junus: ajet 61.155. Sura Et-Tarik: ajeti 5-7.156. Sura El-Alek: ajet 2.157. Sura El-Had`d`: ajet 5.158. Sura El-Enbija': ajet 30.159. Sura El-Bekara: ajet 189.160. Sura El-Ihlas.161. Sura El-Hadid: ajet 3.162. Sura El-Kasas: ajet 88.163. Sura El-En'am: ajet 102.164. Sura El-Ahzab: ajet 27.165. Sura El-Bekara: ajet 96.166. Sura El-Fussilet: ajet 54.

322 Islamsko znanje

167. Sura E{-[ura: ajet 11.168. Sura El-Enbija': ajet 22.169. Sura El-Ankebut: ajet 45.170. Sura El-Mudesir: ajet 38.171. Sura Et-Tur: ajet 21.172. Sura El-Bekara: ajet 286.173. Sura Er-Rum: ajet 21.174. Sura En-Nisa': ajet 19.175. Sura En-Nisa': ajet 33.176. Sura Ali-Imran: ajet 159.177. Sura E{-[ura: ajet 38.178. Sura El-Hudùrat: ajet 10.179. Sura Ali-Imran: ajet 64.180. Sura En-Nisa': ajet 135.181. Sura El-Maida: ajet 8.182. Sura En-Nisa': ajet 58.183. Sura El-Maida: ajet 44.184. Sura El-Maida: ajet 45.185. Sura El-Maida: ajet 47.186. Sura El-Maida: ajet 50.187. Sura El-Bekara: ajet 179.188. Sura En-Nur: ajet 2.189. Sura En-Nur: ajet 4.190. Sura El-Maida: ajet 38.191. Sura En-Ned`m, ajet 3-4.192. Sura El-Ha{r, ajet 7.193. Sura Ali-Imran, ajet 31.194. Sura En-Nisa', ajet 65.195. Sura En-Nur, ajet 63.196. Biljeì Ebu-Davud i Tirmizi.197. Biljeì El-Hatib u knjizi �El-Kifaje� i Ibn Abdul-Berr.198. Bid'at: novouvedena stvar u vjeri, koju Resulullah nije prakticirao u svom ibadetu199. Biljeì Ebu-Davud i Tirmizi, koji kaè: hadis je hasen sahih.200. Biljeì Buharija.201. Citat spominju:El-Bejheki u djelu: �Medhal ed-Delail�; El-Hatib u djelu:�El-Kifaje� i

Islamsko znanje 323

Ibn Abdul-Berr u svom �Dàmi'u�.202. Biljeì El-Bejheki u djelu �El-Medhal� i Ibn Abdil-Ber u svom �Dàmi'u�.203. Biljeì El-Bejheki u �El-Medhal� i El-Hatib u �El-Kifaje�.204. Biljeì Muslim.205. Pogledaj djelo:�Dàmi'u-Bejanil-'Ilmi ve fadlihi�.206. Mutevatir je ono predanje koje prenosi toliki broj prenosilaca da je nemogu}e da

su svi pogrije{ili, ili da su se, uslovno re~eno, dogovorili da slaù u pogledu tog predanja.207. �Et-Tabekat�208. �Et-Temjiz�209. El-Meslub i El-Kelbi jesu odba~eni prenosioci od hadiskih u~enjaka.210. Pogledaj naslov �Sunen Ebi-Davud�.211. Biografije ovih ashaba uzete su iz djela:�Sijer el-E'alam en-Nubela� od imama Ez-Zehebija.212. Vidi djelo �El-Kifaje� od El-Bagdadija, str. 401 i �El-Mevduat� od Ibn-Dèvzija - tom 1, str.

241-242.213. Ebu-Davud i Tirmizi koji kaè:�Hadis je hasen sahih.�214. Buharija i Muslim.215. Sura El-Kafirun: ajet 6.216. Ibnu Ebil-'Izz el-Hanefi �[erhul-akidet-Tahavijje�. Izdava~ El-Mektebul-islami, Bejrut,

1983.god. sedmo izdanje, str. 373.217. Sura El-Hudùrat: ajet 15.218. Sura Muhammed: ajet 19.219. �Musned Ahmed ibnu Hanbela�, Musnedul-Ensar, hadis broj 20996.220. Ibn Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, �Kasasul-enbija', 6/478,

hadis 3445.221. Sura El-Enfal: ajet 2.222. Sura Et-Tevba: ajet 124.223. Sura El-Ahzab: ajet 22.224. Ibn-Hadèr el-Askalani �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�: 1/51.225. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: �Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif�, Darul-

mektebetil-hajat, Bejrut, 1987 god., 3/403.226. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi �[erhul-akide Et-Tahavijje�, str. 386.227. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi �[erhul-akide Et-Tahavijje�, str. 386.228. Sura Fatir: ajet 28.229. Ibn-Hadèr el-Askalani �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari� 1/114, hadis 50 i Muslim

Ibnul-Had`dàd` el-Ku{ejri, �Sahihu Muslim�, poglavlje �Iman� 1/37,39, hadis broj 1 i 5.

324 Islamsko znanje

230. Muslim Ibnul-Had`dàd` el-Ku{ejri, �Sahihu Muslim�, Daru ihjait-turasil-arebi, 1972.god.

�Iman� 1/48 poglavlje 6, hadis br.17.231. Ahmed ibn Hanbel, �Musned Ahmed ibnu Hanbela�, 4/114.232. Sura El-Bekara: ajet 285.233. Sura En-Nisa': ajet 136.234. Muslim Ibnul-Had`dàd` el-Ku{ejri, �Sahihu Muslim�, 1/37.235. Sura El-E'raf: ajet 172.236. Sura Er-Rum: ajet 30.237. Ibn-Hadèr el-Askelani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, Kitabul-Dènaiz, 3/245,246,

hadis broj 1385.238. Sura El-Bekara: ajet 164.239. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: �[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje�,

Dar Ibnul-Dèvzi, êtvrto izdanje, 1417.h. 1/56,57.240. Sura Ez-Zarijat: ajet 56.241. Sura El-Enbija': ajet 25.242. Muslim Ibnul-Had`dàd` el-Ku{ejri �Sahihu Muslim� u poglavlju �Iman�, 1/50, hadis broj

29.243. Sura El-E'araf: ajet 54.244. Sura El-Enbija': ajet 25.245. Sura El-Mu'minun: ajet 23, i Sura Et-Hud: ajet 61.246. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 13/371 hadis 7392, Muslim

ibnul-Had`dàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�: 17/7, hadis br. 6750.247. Ahmed ibn Hanbel: �Musned Ahmed ibnu Hanbela, �Musnedul-muksirine mines-sahabe�,

hadis broj 4091.248. Sura El-Bekara: ajet 285.249. Muslim ibnul-Had`dàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim�: 1/39.250. Sura En-Nisa': ajet 136.251. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari� 6/361, hadis 3326.252. Sura El-Bekara: ajet 30.253. �Muhtesar Sahihi Muslim� 2/338.254. Sura Merjem: ajet 17.255. Muslim ibnul-Had`dàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim�: 1/39.256. Sura Et-Fatir: ajet 1.257. Ibn-Hadèr el-Askalani �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, �Bed'ul-halk� 6/313, hadis

3238.

Islamsko znanje 325

258. Sura El-Enbija': ajeti 26-28.259. Sura En-Nahl: ajet 50.260. Sura En-Nazi'at: ajet 5.261. Sura Ez-Zarijat: ajet 4.262. Sura Kaf: ajet 18.263. Sura El-Infitar: ajeti 10-11.264. Sura El-Mu'min: ajeti 7-9.265. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�: 3/237.266. Sura El-Fussilet; ajet 30.267. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: �Et-Tergibu ve-terhibu minel-hadisi{-{erif�: 1/65.268. Sura El-Enfal: ajet 12.269. Sura El-Muddessir: ajet 31.270. En-Nesai i Et-Tirmizi - vidi komentar Ibn-Kesira: 31 sura El-Muddessir, Ibn-Hadèr el-

Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 6/232.271. Sura El-Bekara: ajeti 97, 98.272. Sura Et-Tekvir: ajeti 15-21.273. Sura En-Ned`m: ajeti 5, 6.274. Sura Ez-Zuhruf: ajet 77.275. Sura El-Infitar: ajeti 10-12.276. Sura Er-R'ad: ajet 11.277. Sura Ez-Zuhruf: ajet 80.278. Sura Es-Sed`da: ajet 11.279. Muhammed ibn Abdul-Vehhab - �Usulul-iman�, Muessesetu Mekke littiba'a vel-

i'lam, Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib, str.15.280. Sura El-Hakka: ajet 17.281. Sura Gafir: ajet 49.282. Sekar je jedno od imena Dèhennema.283. El-Muddessir: ajeti 30, 31.284. Sura El-Alek: ajet 18.285. Sura Ez-Zumer: ajet 73.286. Es-Sejjid Sabik �El-akaid El-islamijje�, str. 166.287. Sura El-Maida: ajet 44.288. Sura El-Maida: ajet 46.289. Sura El-Isra': ajet 55.290. Sura En-Ned`m: ajeti 36, 37.

326 Islamsko znanje

291. Sura El-Ea'la: ajeti 18, 19.292. Sura El-Bekara: ajet 213.293. Sura El-Maida: ajet 44.294. Sura El-Maida: ajet 48.295. Sura El-Maida: ajet 48.296. Sura El-Hid`r: ajet 9.297. Sura El-Fussilet: ajet 41, 42.298. Sura El-Bekara: ajet 148.299. Sura El-Bekara: ajet 75.300. Sura En-Nisa': ajet 46.301. Sura El-Maida: ajeti 14, 15.302. Sura Et-Tevba: ajet 30.303. Sura El-Kehf: ajet 110.304. Sura El-Maida: ajeti 72, 73.305. Sura El-Maida: ajet 75.306. �El-Akaid el-islamijje�, Es-Sejjid Sabik, str. 167. i dr. Omer el-E{kar: �Poslanici i poslanice�,

104-106.307. Dr. Muhammed Ne'im Jasin: �El-Iman, erkanuhu, hakikatuhu nevakiduhu�, Aman 1985,

god. str.71.308. Sura Gafir, ajet 78.309. Sura Fatir, 24.310. Ahmed ibn Hanbel: �Musned Ahmed ibnu Hanbela� - Musnedul-Ensar, hadis broj

21257.311. Sura El-Had`d`, ajet 52.312. Sura Merjem, ajet 51.313. Sura El-Enbija', ajet 7.

314. Safijjurrahman el-Mubarekfuri �Zape~a}eni dènetski napitak�, Izdava~ �Odred El-

-Mudàhid�, prevela sa arapskog Subhija Hadìmejli}-Skenderovi}, str. 402

315. Sura El-Maida, ajet 67.316. Sura El-Bekara, ajet 258.317. Dr. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a �Iz ìvota ashaba� Izdava~ �Organizacija aktivne

islamske omladine�, Zenica, 1997 god. Sa arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka, str.4 309.318. Sura Es-Saff, ajet 6.319. Sura El-Bekara, ajet 146.320. Dr. Muhammed Revvas Kal'adì i Dr. Sadik Kunejbi �Mu'dèmu lugatil-fukaha',

Islamsko znanje 327

Izdava~ �Daru Nefais�, Amman, 1988. god. str. 439.321. Sura Ali-Imran, ajet 50.322. [to se ti~e svih mu'dìza Poslanika, s.a.v.s., ja ih ovdje nemam namjeru navoditi zbogtoga

{to to i nije cilj pisanja ovog dijela poglavlja. Me|utim, ko èli ne{to vi{e saznati i pro~itati

sve navedene mu'dìze neka se obrati na slijede}a djela: �E{-{ifa'�- lil Kadi �Ijad, �El-

-hasaisul-kubra�- Lis-Sujuti� ili neka uzme bilo koju knjigu iz ìvotopisa poslanika

Muhammeda, s.a.v.s.323. Ovakva je i definicija Ibn-Hadèra el-Askalanija koju je naveo u djelu �Fethul-Bari�.324. Sura El-Feth: ajet 18, Sura Junus, ajet 62, itd.325. Do ovih opisa do{ao sam na osnovu ajeta i hadisa koji govore o evlijama.326. Sura Junus, ajeti 62-64.327. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, �Kitabur-rikak�, 11/340, br. 6502.328. Sura Ali-Imran, ajet 37.329. �Sahihul-Buhari� - Edeb, poglavlje: �Primanje dove od onoga ko ~ini dobro roditeljima.�330. Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani �El-Akide el-Islamijje�, Darul-Kalem - Damask,

{esto izdanje, 1992. god. str.456.331. Tj. od rije~i do rije~i prenesen je od Allaha, dèlle {anuhu.332. Sura E{-[ura, ajet 51.333. Malik ibn Enes �El-Muvetta�: Daru ihjait-turasil-arebi, 1988.god. poglavlje �El-Dàmi'�,

Ebul-Kasim Sulejman ibnu Ahmed Et-Taberani u �El-mu'dèmul-kebir�, drugo izdanje,

1984.god. Mektebetuz-zehra El-hadise, Mosal.334. Sura Es-Saffat, ajeti od 102-108.335. Hadis se u cjelosti nalazi u djelu � Ibnu Hadèr El-Askalani �Fethul-Bari bi {erhi

Sahihil-Buhari�, 1/23, prvo poglavlje: �Po~etak vahja�, hadis broj 3.336. Ibn-Hadèr el-Askalani �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, Et-ta'bir 12/273, hadis broj

6989 i Muslim ibnul-Had`dàd` el-Ku{ejri �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, Er-Ru'ja,

hadis broj 4200.337. Sura El-E'araf, ajet 143.338. Sura En-Nisa', ajet 164.339. Ibn-Hadèr el-Askalani �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 1/27, broj 4.340. Sura En-Ned`m: ajeti 5-7.341. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 6/313, hadis 3236.342. Sura Es-Saffat, ajet 112.343. Sura El-Ankebut, ajet 33.344. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, Iman, hadis broj 9,

328 Islamsko znanje

�Et-Tirmizi�, Iman, hadis broj 2535.345. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 1/18346. Sura En-Nisa', ajet 136.347. Dr. Muhammed Ne'im Jasin �El-Imanu - erkanuhu, hakikatuhu ve nevakiduhu�, Amman

1985. g. str.111.348. Ko èli ne{to vi{e saznati o imenima Sudnjeg dana neka pogleda knjigu �El-Akaid el-

islamijje� od Es-Seida Sabika, str. 261-264 i �El-Akide el-islamijje� od El-Mejdanija, str. 538.349. Sura En-Ankebut, ajet 57.350. Sura El-Mu'minun, ajet 100.351. Ahmed ibn [uajb en-Nesai: �Sunen En-Nesai� - Es-sehv, hadis broj 1291 i Ahmed

ibn Hanbel: �Musned�, poglavlje Musnedul-Ensar, hadis broj 23379.352. �Fethul-Bari�, 3/188. Isti hadis prenosi i Muslim sa dodatkom.353. Sura Ibrahim, ajet 27.354. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 1/148 i Muslim ibnul-

Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, a ovo su Buharijine rije~i.355. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�: 17/203356. Ebu-Davud: �Sunen Ebi Davud� i �Et-Tezkire�, str. 115.357. �Sunenut-Tirmizi� od Ebu-Hurejre ( - hasen garib, �Et-Tezkire�, str. 114358. Ibn-Hadèr el-Askalani �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 3/243 i Muslim ibnul-Hadàd`

El-Ku{ejri �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 17/200359. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 17/203 i �Et-Tezkire�, str.115.360. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: �Sunen Et-Tirmizi� od Ebu-Hurejre ( �El-Dènaiz�), hadis

broj 991 - hasen garib, �Et-Tezkire�, str. 114361. �Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi� -17/203, Ibn -Hadèr

el-Askalani �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 3/232, hadis 1374.362. Ebu-Davud �Es-sunneh�, hadis broj 4127 i Ahmed ibn Hanbel: �Musned�, poglavlje

Musnedul-Kufijin, hadis broj 17803.363. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebi-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi �Et-Tezkire fi

ahvalil-mevta ve umuril-ahire�, Darul-fikr Bejrut, 1990, god.364. Sura El-E'araf: ajet 187.365. Sura El-Enbija': ajet 1.366. Sura El-Ahzab: ajet 63.367. Sura El-Kamer: ajet 1.368. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, �Er-Rikak�: 11/347,

hadis 6503.

Islamsko znanje 329

369. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 13/90, hadis 7/122-7131 i

�Et-Tezkire�, str. 738.370. Dr. Fuad Sedi} �Mali predznaci Sudnjeg dana�, izdata u Ammanu 1995. g., str.12. i 13.371. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari� ,11/347 i Muslim ibnul-

Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 17/89.372. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, poglavlje El-Fiten, 13/81 i

Muslim ibnul-Hadàd` El-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 18/34.373. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, �Kitabul-ilm�, 1/178, hadis

80 i Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 16/222.374. Prenose ga Ahmed ibn Hanbel �Musned�, 2/537 i Ebu-Isa et-Tirmizi: �Sunen Et-Tirmizi�: 6/624.375. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 13/81, hadis 7121.376. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 13/87.377. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 1/178, hadis 80 i Muslim

ibnul-Hadàd` El-Ku{ejri �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 16/221.378. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihul-Buhari�, 13/300, hadis 7319.379. Hadis prenosi Et-Tirmizi u poglavlju �El-Fiten�, broj 2156 i kaè da je hasen sahih.380. Prenose ga Et-Tirmizi u poglavlju �El-Fiten�, hadis broj 2152 i Ibn-Madè, �El-Dìhad�,

hadis broj 2769.381. Hadis prenosi Ahmed ibn Hanbel �Musned� (Musnedul-muksirin), hadis broj 10898.382. �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�: 18/27.383. Sura En-Nisa': ajeti 157-159.384. �Muhammed Fuad Abdul-Baki� u �El-Lu'lu' vel merdàn fima ittefeka alejhi{-{ejhan�: 1/31.385. Sura El-En'am: ajet 158.386. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 18/77, Ibn -Hadèr

el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari�, 11/352.387. Sura En-Neml: ajet 82.388. Pogledaj Ibn-Kesirov Tefsir�, 3/362.389. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 18/68.390. Sura Ed-Duhan: ajet 10.391. Sura Ed-Duhan: ajet 11.392. Dr. Vehbet Ez-Zuhajli: �Tefsirul-munir�, prvo izdanje 91. g. Izdava~ �Darul-fikr�,

Damask 25/212393. Razlog silaska ovog ajeta pored toga {to je on govorio o dimu kao predznaku Sudnjeg

dana jeste doga|aj koji sa zbio u vrijeme Muhammeda, a.s., kada su Kurej{ije odbileda vjeruju, pa je Poslanik, s.a.v.s., molio Allaha da im dadne da proìve sedam godinakoje je Jusuf, alejhisselam, proìvio kada je postao rizni~ar kod egipatskog vladara.To su bile godine velike su{e i krize. Prema Ibn-Mes'udu i njih su zadesile iste ove

330 Islamsko znanje

godine. Jeli su kosti i meso uginulih ìvotinja. Ljudi su od silne gladi i è|i vidjeli dim kojise prostirao izme|u nebesa i Zemlje. Do{li su Poslaniku, s.a.v.s., i molili ga da im Allahda ki{u. Poslanik, s.a.v.s., zamolio je Allaha i ki{a je pala. Pogledaj �Tefsirul-munir�, 2/211. Hadis prenosi El-Buhari.

394. Sura Ed-Duhan: ajeti 13 i 14.395. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, �Kitabul-fiten ve

e{ratus-sa'ah�: 18/27-28.396. Prenosi ga Et-Taberani u �El-Evsetu�, a El-Hejsemi za njega u svom djelu �Med`me'uz-

zevaid�, 8/11, kaè: �Hadis je sahih iako se u njegovom lancu prenosilaca nalazi Hakim

ibn Nafi', dok su ostali prenosioci pouzdani.�397. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari�, 13/82, hadis 7120.398. Med`duddin Ebu-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibn-Esir el-Dèreri: �En-nihaje fi

garibil-hadis vel-eser�, 3/192.399. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, �Poglavlje o smutnji

i predznacima Sudnjeg dana�: 18/27-29.400. Ahmed ibn Hanbel: �Musned�: 7/133 i �Et-Tirmizi mea' tuhfetil-ihvezi�: 6/463-464.401. �Fethul-Bari�, poglavlje Er-Rikak - pod naslovom �O iskupljanju�: 11/377, br. hadisa

6522 i Muslim u poglavlju �O dènnetu i opisima njegovih uìvanja� - pod naslovom

�Nestanak svijeta i poja{njenje iskupljanja na Sudnjem danu� 17/194-195.402. Ahmed ibn Hanbel: �Musned�: 4/446-447, na marginama knjige.403. Sura El-Had`d`: ajeti 1-2.404. Sura Et-Tekvir: ajeti 1-14.405. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 11/371, hadis 6519.406. Sura Ez-Zumer: ajet 68.407. Sura Ja-Sin: ajet 51.408. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 11/372, hadis 6521.409. Sura El-Mu'minun: ajet 101.410. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 17:192-193,

Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�: 11:325.411. Sura El-Enbija': ajet 104.412. Sura El-Kamer: ajet 8.413. Sura El-Isra': ajeti 13-14.414. Sura El-Infitar: ajeti 10-12.415. Sura El-Dàsija: ajet 29.416. Sura En-Naziat: ajet 35.417. Sura El-Hakka: ajet 78.

Islamsko znanje 331

418. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 11/400, hadis 6537.419. Muhammed Hattab es-Subki: �Ed-dinul-halis�, tre}e izdanje 1964. god. 1/105420. Sura El-Dàsija: ajet 28.421. Sura Ez-Zumer: ajet 69.422. Sura Et-Tekvir: ajet 10.423. Sura El-Isra': ajet14.424. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: �Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi�: 9/260, hadis je hasen

garib.425. Sura Ja-Sin: ajet 65.426. Sura El-Fussilet: ajeti 19-22.427. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 15/55428. Hadisi koji govore o vrelu nalaze se u Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi

{erhin-Nevevi�: 15/53 i dalje, u Ibn-Hadèr el-Askalani �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�

11/396 pa dalje. Op{irnije o ovoj temi pi{e u �[erhu akide Et-Tahavijje�, str. 250.429. Sura El-Enbija': ajet 47.430. Sura El-Ea'raf: ajeti 8-9.431. Pogledaj �[erhul-akide Et-Tahavijje�, str.470.432. Sura Et-Ta-ha: ajet 109.433. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 11/96 br.6304, Muslim

ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 1/198.434. Ibn-Madè u poglavlju �Zuhd�, hadis br. 4304.435. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, Poglavlje o

musafirima i skra}ivanju namaza, hadis broj 1337.436. Sura En-Ned`m: ajet 26.437. Sura En-Nisa': ajet 48.438. Sura Et-Ta-ha: ajet 109.439. Sura El-Enbija': ajet 28.440. Sura El-Isra': ajet 79.441. Imam Et-Tirmizi: �Sunenut-Tirmizi�, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, mudrostima i

pobo`nosti i imam Ahmed �Musned�, Baki Musnedil-mukessirine.442. Vidi �Fethul-Bari�, 11/361.443. Sura Ez-Zumer: ajet 73.444. Sura Ez-Zumer: ajet 71.445. �Sahihu Muslim�, Poglavlje o Dènnetu, opisu njegovih blagodati i njegovih

stanovnika i �Musned� Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedil-Ensar.

332 Islamsko znanje

446. �Sahihu Muslim�, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, Dènneta i Dèhennema i �Musned�

Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedi-mukessirine.447. Sura Ali-Imran: ajet 133.448. Sura Ez-Zumer: ajet 20.449. Sura El-En'am: ajet 141.450. Sura Ed-Duhan: ajeti 51-57.451. Sura El-Waki'a: ajeti 45-47.452. Sura El-Mulk: ajet 10.453. Tj. dunjalu~ka vatra.454. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 6/330, hadis 3265.455. Sura Fatir: ajet 36.456. Sura En-Nisa': ajet 56.457. Sura Ed-Duhan: ajeti 43-45.458. Sura Ibrahim: ajeti 16-17.459. Sura El-Had`d`: ajet 19.460. Sura Ez-Zumer: ajet 16.461. Sura El-Humeze: ajeti 8-9.462. Sura Ed-Dehr: ajet 4.463. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 11/417, hadis 6561.464. Sura El-Kijame: ajeti 22-23.465. Sura El-En'am: ajet 103.466. Sura El-Mutaffifun: ajet 15.467. �Tefsirul-Kurtubi�, 19/261, zatim �El-Intika'� od Ibn Abdil-Berra, str.79-82.468. Sura Junus: ajet 26.469. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, Kitabul-Iman, 1/

163, hadis br. 298.470. Sura Kaf: ajet 35.471. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: �El-Dàmi'u li ahkamil-Kur'an�, 17/

21 i E{-[evkanija: �Fethul-Kadir�: 5/79 od.472. Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibnu Muhammed ibn Abdil-Berr �Et-Temhid lima fil-Muvettai

minel-me'ani vel-esanid� [tampano 1979.god, 7/156-157. Sli~an tekst je i kod Muslima

�Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�: 1/440 br. 212 i Buharije: 8/179.473. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, 11/445, hadis 6573.474. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, El-Iman 9.475. Ali Tantavi ��Op}i prikaz vjere islama�, str. 66. prijevod Enesa Lj. i Ibrahima H.

Islamsko znanje 333

476. Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: �El-i'tikad ala mezhebisselef Ehlis-

sunneti vel-dèma'ati�, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut, prvo izdanje, 1984.god. 1/702.477. Hadis se nalazi u �Sahihu Muslim�, poglavlje Kader i u Et-Tirmizijevom �Sunenu�: 4/458

pod brojem 2156, za njega je rekao da je dobar (prihvatljiv).478. Sura Et-Tekvir: ajet 29.479. Sura El-En'am: ajet 111.480. Sura El-En'am: ajet 112.481. Sura Ja-Sin: ajet 82.482. Sura El-En'am: ajet 39.483. Sura Ez-Zumer: ajej 62.484. Sura El-Furkan: ajet 2.485. Sura Es-Saffat: ajet 96.486. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: �Sunen Et-Tirmizi�, 2/232.487. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: �Tejsirul-Azizil-Hamid fi [erhi kitabit-tevhid�, str. 620.

Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan El-Adùri: �E{-[eri'a�, str. 212.488. Sura El-Bekara: ajet 3.489. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�, 2/85.490. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi�: 2/82,83.491. [emsuddin ez-Zehebi �El-Kebair�: �Veliki grijesi.�492. Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa �Sunen Et-Tirmizi�, (Komentar Ibnul-Arebija): 12/234 i �Sunen

Ibnu Madè�: 2/1418.493. Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa �Sunen Et-Tirmizi�, Kitabu sifetil-kijameh ver-rekaik vel-

vere'a, hadis br. 2423.494. Sura En-Nisa': ajet 18.495. Pogledaj ove uvjete u djelu: �Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar el-

eserijje�, 2/271.496. Sura El-Hadid: ajet 20.497. U prijevodu Kur'ana od Besima Korkuta rije~ kuffar (zemljoradnici) prevedena je

kao kafiri (nevjernici), {to je velika gre{ka, jer se ni u jednom tefsiru ne nalazi takvo tuma~enje.498. Sura Et-Tegabun: ajet 10.499. Sura En-Nisa': ajet 103.500. Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri: �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi� u poglavlju �Iman�,

br. 116 i �Sunenut-Tirmizi� u poglavlju �Iman�, 2543.501. Sura En-Nisa': ajet 48.502. Sura Junus: ajet 18.

334 Islamsko znanje

503. Sura Ez-Zumer: ajet 3.504. Sura El-En'am: ajet 88.505. Sura Ez-Zumer: ajet 65.506. Ahmed ibn Hanbel, �Musned�: 1/125. [ejh Nasiruddin el-Albani je za njega rekao

da je sahih. �Irvaul-galil�: 8/189.507. Ahmed ibn-Hanbel, �Musned�.508. Ahmed ibn-Hanbel, �Musned�: 5/428 i Et-Taberani u El-Kebiru: 4/299.509. Sura En-Naziat: ajet 24.510. Sura El-Bekara: ajet 258.511. Sura El-E'araf: ajeti 191-192.512. Sura E{-[ura: ajet 11.513. Sura Ta-ha: ajet 110.514. Sura El-E'araf: ajet 180.515. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi; �Tarihu Bagdad ev medinetusselam�,

Darul-i'lam ed-duveli, Kairo 1992.god. 10/400.516. Sura En-Nisa': ajet 145.517. Ibn-Hadèr el-Askalani: �Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari�, Iman 1/89 br. 33 i

Muslim ibnul-Hadàd` el-Ku{ejri �Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi� u poglavlju �Iman�, br. 88.518. Sura El-Kasas: ajet 56.519. Sura El-E'araf: ajet 186.520. Pogledaj knjige: �Fikhul-ibadat� od Seida Serdarevi}a i �Skra}ena zbirka propisa� od Ali

ibn Ferida el-Hindija.521. Iz ovoga vidimo da, u stvari, nema neke velike razlike izme|u farza i vadìba, jer su i

farz i vadìb ono {to je nare|eno da se radi i za ~ije obavljanje ~ovjek biva nagra|en, a

za neobavljanje ka`njen. Stoga, ve}ina u~enjaka ne pravi razliku izme|u farza i vadìba.522. Ponekad ~ujemo rije~ �mustehab� pod kojom se podrazumijevaju djela koja je pohvalno

raditi.523. Ovo je fikhska podjela sunneta ~ime se nikako ne misli omalovaìti vrijednost sunneta

kada se kaè da za njegovo neizvr{avanje nema kazne. Namjerno propu{tati sunnete

poku|eno je i nedoli~no muslimanu, a svjesno napu{tanje sunneta i njegovo

zanemarivanje grijeh je po mi{ljenju ve}ine uleme.524. U biti nema neke velike razlike izme|u harama i mekruha tahrimen, jer su oba zabranjena

i za njih je predvi|ena kazna. Stoga, ve}ina u~enjaka ne upotrebljava ovaj izraz mekruhtahrimen, nego je to kod njih haram, a mekruh tenzihen je kod njih u stvari mekruh.Prema tome nisu u pravu oni pu{a~i koji se brane time da je pu{enje kod nekih u~enjakamekruh i da nije haram, jer ulema kaè da onog ko radi djelo koje je mekruh tahrimen,~eka kazna, tako da je svejedno da li kazali da je pu{enje haram ili mekruh tahrimen - u

Islamsko znanje 335

oba slu~aja po~inilac zasluùje kaznu.525. Op{irnije o podjeli fikha moè se na}i u knjizi �Skra}ena verzija fikhskih propisa�, str. 1.526. Mud`tehid je islamski u~enjak koji je u stanju da sam, ne povode}i se za drugim, do|e

do {erijatske odredbe, i to prou~avanjem glavnih i sporednih izvora fikha.527. Id`ma je jednoglasno rje{enje (konsenzus) nekog {erijatskog pitanja, nekon Poslanikove,

s.a.v.s., smrti, od cjelokupne uleme jednog vremena.528. Kijas je dono{enje neke {erijatske odredbe putem analogije na temelju {erijatskog rje{enja

spomenutog u Kur�anu ili sunnetu, o nekom drugom pitanju, a koje ima ne{to zajedni~kosa pitanjem o kojem se donosi novo rje{enje. Naprimjer, kaèmo da je pijenje pivaharam, analogno vinu jer opija kao i vino, koje je zabranjeno jasnim kur�anskim tekstom.

529. Jer se ove dvije vrste ne kolju.530. Kod nas se malo vodi ra~una o tome i smatra se sitnicom. Me|utim, ako se mokri

stoje}i, gotovo je sigurno da }e pasti koja kap mokra}e na odje}u, {to uzrokuje

neispravnost namaza kao i kabursku kaznu.531. Ebu-Davud, Et-Tirmizi, Ibn-Madè i Ibn-Hibban.532. Sura El-Maida: ajet 6.533. Srce je mjesto namjera i nijeta; nigdje se ne biljeì u hadiskim zbirkama da je Poslanik,

s.a.v.s., rije~ima izgovarao nijjet osim prilikom hadà i umre.534. Hadis prenose El-Buhari, Muslim i drugi prenosioci.535. Veliki broj u~enjaka dodaje i {esti rukn, a to je redoslijed pri pranju pojedinih

dijelova tijela.536. Hadis prenose Ebu-Davud i Nesaija, a Ibn-Huzejme ga ocjenjuje kao sahih.537. Pogledaj �Nejlul-evtar�, 1/194.538. [to se ti~e u~enja posebne dove kod pranja svakog dijela tijela, ne nalazimo da je

Poslanik, a.s., u~io posebnu dovu za svaki dio tijela koji se pere u abdestu. Poslijeabdesta postoji vi{e sahih dova kao ova: �E{hedu en la ilahe illellahu vahdehu la {erikeleh, ve e{hedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh.� (Muslim)

539. Pogledaj pod naslovom �Vrste ne~isto}a� gdje smo objasnili zna~enje vedijja i mezija.540. Svoje mi{ljenje zasnivaju na nekoliko predanja koja se prenose od Poslanika, kao {to je

na primjer: �Koga zadesi povra}anje, krvarenje iz nosa, uzrigivanje (sa kojim ne{toiza|e iz nutrine), ili mezij, nek ode i abdesti se, a potom nek upotpuni ono {to je klanjaoako nije ni{ta progovorio.� Hadis prenosi Ibn-Madè i Ed-Darekutni, a daif je. Zbog togadrugi u~enjaci ne smatraju da te stvari kvare abdest, jer ne postoji sahih hadis koji na toukazuje. Me|utim, po{to je abdest od uslova za namaz, a namaz je �stup vjere� onda jeradi sigurnosti bolje promijeniti abdest ako nam se desi da povratimo ili nam pote~e krv ili gnoj.

541. Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi i Ahmed.542. En-Nesai.543. Dokaz su im Allahove rije~i: �Dodirnuti ga smiju samo oni koji su ~isti.� (El-Vakia:

79), te rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: �Kur'an smije dotaknuti samo onaj ko je ~ist.�

336 Islamsko znanje

(Malik u Muvettau, Ebu- Davud u �Merasil� i Ed-Darekutni). Sli~an hadis prenose i El-

Hakim u �Mustedreku�, te El-Bejheki u �Hilafijatu�, ali je daif (slab).544. Dùnup je osoba koja je imala spolni odnos sa osobom suprotnog spola, ili kada iza|e

sperma u mlazu i sa stra{}u na drugi na~in, te je zbog toga du`na okupati se.545. U pogledu no{enja brade Poslanik, s.a.v.s.,rekao je: �Bradu pu{tajte, a brkove kratite.�

(El-Buhari i Muslim). U osnovi se ne uzima, tj. ne krati ni{ta od brade, a brkovi se krate

tako da ne doseù bijelu liniju na gornjoj usni. Brkovi se ne briju u potpunosti.546. Pod obu}om se smatra svaka ~vr{}a obu}a koja pokriva noge do iza ~lanaka, kao {to

su cipele, mestve, papu~e, itd.547. Mesh po mestvama temelji se na hadisima Allahova Poslanika. Tako se prenosi od

Dèrira da je izvr{io malu nu`du, te se abdestio i u~inio mesh po obu}i (umjesto daopere noge). Upitan je: �Zar tako radi{?� Odgovorio je: �Da, vidio sam Allahovog Poslanika,s.a.v.s., da vr{i malu nu`du, a potom se abdesti i ~ini mesh po obu}i.� (El-Buhari, Muslimi Ebu-Davud).

548. Serdarevi}, �Fikhul-ibadat�, str. 31.549. Hadis prenose Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ahmed, Ibnu Hibban u svome �Sahihu�

i Ibnu Huzejme. Hadis je sahih.550. Prenose ga Ahmed, Abdur-Rezzak, El-Bejheki, Ibn-Huzejme i Ibnu Hibban.551. U nekoliko slu~ajeva poèljno je da se musliman okupa i za takvo kupanje bit }e nagra|en,

ali nema grijeha ako ga izostavi.552. To je sed`da koja se ~ini kad se prou~i neki ajet iz Kur'ana pored kojeg stoji znak da se

u~ini sed`da.553. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,: �Tavaf oko Kabe je namaz, pa kada ga ~inite

smanjite govor.� (Prenose ga Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, El-Hakim, Ed-Darekutni od

Ibn-Abbasa i sahih je).554. Prenosi se od Alije, r.a., da je rekao: �Allahov Poslanik, a.s., podu~avao nas je Kur'anu

u svakoj situaciji, osim kad je bio dùnup.� (Ebu Davud, Et-Tirmizi, En-Nesai i Ibn-

Madè, i hadis je hasen sahih).555. Kod Malikija i [afija 60 dana.556. Ako prestane krvarenje u doba ikindije, klanja se podne i ikindija, a ako prestane

u doba jacije, klanja se ak{am i jacija. Ovo je stav ve}ine ashaba i ve}ine uleme kao {to

su Malik, [afija i Ahmed.557. Sura El-Bekara, 222.557a. Zbog potrebe da u~enice vje`baju u~enje Kur�ana u {kolama u kojima se izu~ava i u~i

Kur�an napamet, mnogi u~enjaci smatraju da je u~enicama dok su u hajzu dozvoljeno

u~iti Kur�an, s tim {to ga ne smiju dodirivati golim rukama.558. Hadis prenosi Et-Taberani u �El-Evsetu�, a El-Munziri kaè da sened (lanac prenosilaca

Islamsko znanje 337

hadisa) nema nikakvu mahanu. (Pogledaj �Et-Tergib vet-Terhib� 1/184)559. El-Bekara: ajeti 238,239.560. En-Nisa: ajet 103.561. Prenose ga El-Buhari i Muslim.562. Pogledaj �[erh Fethul-Kadir� od Ibnul-Hemmama: 1/231 i �Reddul-muhtar� od

Ibnul-Abidina: 1/373.563. Ve} smo napomenuli da je mekruh tahrimen veoma blizak haramu te je obavezno kloniti

ga se.564. Izuzima se sabah ako smo ga ve} po~eli klanjati prije izlaska sunca, te ikindija ako smo

je ve} po~eli klanjati prije zalaska.565. Pogledaj �El-fikhul-islami ve edilletuhu� od dr. Vehbet Ez-Zuhajli, 1/524.566. Pogledaj: �El-fikhul-islami ve edilletuhu� 1/788-793, i �Skra}enu zbirku fikhskih

propisa�, str. 24.567. Ponekad smo u situaciji ~uti da neko u~i ikamet u kra}em obliku tako {to �Allahu ekber�

kaè dva puta, �E{hedu en la ilahe illellah� jedanput, itd., i tako se ikameti po drugim

mezhebima. Moramo znati da za ovo postoji valjan dokaz, pa, stoga, ne smijemo napadati

one koji tako ikamete niti tvrditi da je to {to oni rade novotarija. Prema tome, oba na~ina

ikameta su ispravna.568. Ponegdje moèmo na}i i dodatak (inneke la tuhliful-mia'd), ali ga nismo prona{li u sahih

predanjima.568a. El-Vesile najljep{e je i najbolje mjesto u Dènnetu.569. Iako su neki od hanefijskih u~enjaka rekli da su i noge do ~lanaka stidni dio tijela ène,

oni kaù da se ne mora pokrivati taj dio u namazu zbog pote{ko}e koju bi ène imale.570. Pogledaj hanefijske izvore: �[erh fethul-kadir�, 1/260, i �Ha{ije reddul-muhtar�, 1/406.571. Pogledaj �Ha{ije redul-muhtar�, 1/416.572. [to se ti~e nafile, moè se klanjati sjede}i, ali je bolje stoje}i.573. Kod svih drugih u~enjaka, osim kod hanefijskih, u~enje Fatihe u namazu na svakom

rekatu je farz, te ako se Fatiha ne prou~i na svakom rekatu, sama sehvi-sed`da ne

moè popraviti tu gre{ku nego se doti~ni rekat moè nadoknaditi, a onda sehvi-sed`du

u~initi.574. Kod drugih mezheba osim hanefijskog, u~enje sure poslije Fatihe je sunnet.575. Kod drugih mezheba ovo je farz i ne moè se nadoknaditi sehvi-sed`dom.576. Onaj ko ove namaze klanja sam moè u~iti glasno a moè i u sebi.577. Muktedija je onaj koji klanja za imamom.578. Kod svih drugih u~enjaka ta'dilul-erkan je farz, i ako nismo klanjali polahko, bez

338 Islamsko znanje

ùrbe, namaz nam je pokvaren i ne}e nam koristiti ako u~inimo sehvi-sed`du. Takvog

mi{ljenja je i Ebu-Jusuf, koji je u~enjak hanefijskog mezheba. Vidimo da, ustvari, svi

u~enjaci smatraju da se namaz mora obavljati lagahno i smireno, s tim da jedni kaù da

se to moè popraviti sehvi-sed`dom, a drugi da ne moè.579. Radi se o tome da je taj ~ovjek klanjao prebrzo pa je Allahov Poslanik na ovaj na~in htio

podu~iti i njega, a i ostale muslimane da takav namaz nije primljen.580. Neki u~enjaci su to objasnili rekav{i da se odje}a treba potpuno smiriti u tom poloàju.581. Biljeè ga Buharija i Muslim.582. Ruke se mogu di}i i do spram ramena jer postoje hadisi i za jedan i za drugi na~in. Po

hanefijskom mezhebu mu{karci diù do spram u{iju, a ène do spram ramena. Sobzirom da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da klanjamo kao {to je on klanjao, pravljenjerazlike izme|u mu{karca i ène u ovom pogledu nema utemeljenja.

583. Po na{em mezhebu ruke se stavljaju ispod pupka, dok ih kod nekih u~enjaka trebavezati izme|u prsa i pupka, a kod tre}ih na prsa. U svakom slu~aju to ne smije biti razlogza spor me|u muslimanima, jer mjesto vezivanja ruku nije od sastavnih dijelova namazai gdje god ih stavimo od ova tri mjesta, namaz }e biti ispravan. [to se ti~e ène, pohanefijskom mezhebu ona }e vezivati ruke na prsima, i u tome nema razilaènja na{egsa drugim mezhebima. Kod nas se pravi razlika izme|u klanjanja ène i mu{karca {toje zaklju~eno logi~kim dokazima, iako hadisi ne prave razlike izme|u klanjanja ène imu{karca.

584. Po {afijskom i hanbelijskom mezhebu �amin� se izgovara naglas u namazima u kojimaimam u~i naglas, jer je Poslanik, s.a.v.s., tako radio. Hadise o tome prenose Ebu-Davudi Ibn-Madè, Et-Tirmizi i Ahmed. Zato ne smijemo kazati za one koji tako rade da radepogre{no, niti da je to �novi islam�, jer oni kao i u~enjaci hanefijskog mezheba za ovajpostupak imaju svoje dokaze.

585. Po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako se progovori u zaboravu.586. Isto tako po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako bi se u zaboravu ne{to

pojelo, izuzev ako je to mali komadi} hrane koji je ostao me|u zubima.587. Ako se to desi zbog neke nu`de, onda namaz nije pokvaren.588. Stoga se moramo truditi da {to pravilnije nau~imo Fatihu i sve ostalo {to se u~i u

namazu.589. Dozvoljeno je èni da drì dijete u namazu, s tim da bi ga spustila pri ruku i sed`di.590. �Za sve, dvije sehvi-sed`de nakon predaje selama.� Predanje biljeè Ahmed, Ebu -

Davud i Ibn - Madè.591. Pravilo je da onaj ko klanja za imamom, ako ne{to pogrije{i, ne}e u~initi sehvi-sed`du

jer je imam predvodnik u namazu, i obavezno se mora slijediti, ali ako imam pogrije{i,

onda }e i onaj ko klanja za njim u~initi sed`du zajedno sa imamom.592. Biljeè ga El-Buhari, Muslim, Et-Tirmizi i Ibn-Madè od Ibn-Omera.593. Biljeì El-Buhari od Ebu-Seida el-Hudrija.594. Prenosi Ahmed, Ebu-Davud, Bejheki i Ibn-Huzejme.

Islamsko znanje 339

595. Me|utim drugi u~enjaci ne postavljaju ovaj uslov dokazuju}i da je dùma ispravna bez

dozvole vladara, time {to je Alija, radijallahu anhu, klanjao dùmu bez dozvole Osmana

dok je ovaj bio sprije~en, a niko od ashaba nije kritikovao taj postupak. Ovaj slu~aj biljeì

Buharija (pogledaj �El-Fikhul-islami ve edilletuhu� 2/277)596. Nije dozvoljen razgovor me|u prisutnima, ali je dozvoljeno obra}anje imamu li~no, ako

se ukaè potreba, kao npr., ako pogrije{i u ajetu ili hadisu pa ga treba ispraviti ili ga treba

upozoriti na ne{to bitno {to se de{ava muslimanima.597. Zna~i po njima ne bi vrijedila dùma koja se klanja u malim selima, ve} bi trebalo u tom

slu~aju da se napravi dàmija, u koju }e mo}i stati ljudi iz vi{e manjih okolnih sela. Ovo,

pored toga, {to je ibadet ima svoje ekonomske, sigurnosne i druge koristi.598. Zna~i da sabah i ak{am, te vitr-namaz ne}e skra}ivati.599. En-Nisa, ajet 101. Ne postoji sunnetom odre|ena razdaljina puta koju treba pre}i musafir

da bi mogao kratiti namaz, nego ~ovjek krati namaz kao musafir u svemu {to se smatra

putovanjem.600. To je ne{to oko 81 km.601. Buharija i Muslim.602. Onaj koji nije na putu, tj. onaj ko boravi u svom mjestu.603. Pogledaj �El-fikhul-islami ve edilletuhu�, 2/325.604. Prenose Buharija i Muslim.605. Prenose Ebu-Davud, Tirmizi, Nesai, i Ahmed.606. Prenose Ebu-Davud, Tirmizi, Ahmed, Darekutni, Hakim, Bejheki, i Ibn-Hibban.607. Kod u~enjaka malekijskog i {afijskog mezheba je potvr|eni sunnet.608. Pogledaj �Fikhul-ibadat�, str. 75.609. Pogledaj �Fikhul-ibadat�, str.77 i 78.610. Pogledaj �El-fikhul-islami ve eddiletuhu�, 2/558.611. Ebu-Davud i Ibn-Madè prenose od Ai{e, radijallahu anha, da je rekla: �Da mi je

ponovo doìvjeti ono {to je bilo, ne bi niko drugi okupao Poslanika, s.a.v.s., osim njegove

supruge.�612. Pogledaj �Fikhul-ibadat� od Serdarevi}a, str. 81.613. Prenosi Muslim, Ebu-Davud, Nesai, Tirmizi i Ibn-Madè.614. Prenose Buharija i Muslim.615. Muslim, Ibn-Madè i Ahmed.616. En-Nesai, Et-Tirmizi, Ibn-Madè, Ahmed, Ibn-Huzejme, Ibn-Hibban i Ed-Darekutni.617. Prenosi ga Ahmed.618. Et-Tirmizi, Ebu-Davud, Ibn-Madè, Ahmed, Ed-Darimi.619. En-Nesai, Ibn-Madè, Ahmed.

340 Islamsko znanje

620. Uobi~ajeno je da se teraviija klanja kod nas dvadesetak minuta, brzim rukuom i sed`dom

i kratkim u~enjem tako da se ne udovoljava osnovnim namaskim ruknovima i od takvog

namaza nema koristi.621. Ahmed, Ed-Darimi.622. Muslim i Ahmed.623. Buharija, Muslim, Et-Tirmizi, En-Nesai, Ibn-Madè, Ahmed, Ed-Darimi.624. Prenosi ga Ahmed.625. Buharija i Muslim.626. Hadis biljeì Ebu-Davud, koji ga smatra vjerodostojnim, kao i Et-Tirmizi, koji ga

smatra hasen hadisom.627. Hadis biljeè Ibn-Huzejme, Ibn-Hibban i El-Hakim, koji ga ocjenjuju sa �vjerodostojan po

Muslimovim kriterijima�.628. Hadis prenose: Buharija, Muslim, Ebu-Davud, Et-Tirmizi, En-Nesai, Ibn-Madè i Ahmed.629. Ovo je mi{ljenje ve}ine u~enjaka, a temelji se na itikafu Poslanikovih èna u njegovoj

dàmiji (Zabiljeìo Muslim).630. Zabiljeìo Muslim.631. Osoba u itikafu.632. Buhari, Nesai, Ibn-Madè i Bejheki.633. Nisab - najmanja koli~ina imetka na koju je potrebno dati zekat.634. Ahmed, Ebu-Davud, En-Nesai, a komentator �Dàmi'ul-usula� kaè da je sahih.635. Muttefekun alejhi.636. Ebu-Davud sa ispravnim senedom.637. Muttefekun alejhi.638. Ko èli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vadìb i one koji ukazuju da

je pritvr|eni sunnet, neka pogleda knjigu �El - Fikhul - islami ve edilletuhu�, (3/595).639. Sura El-Maida, ajet-5640. U vjerodostojnom hadisu kojeg prenosi Tirmizi i Nesai stoji: �[minka je mu{karaca miris

~ija se boja ne vidi, a {minka je ène boja bez mirisa.641. Pod slikanje od op}e koristi spada slikanje radi putnih isprava poput li~ne karte, paso{a

i sli~no.642. Ova je oblast fikha dosta op{irna, zbog toga }emo objasniti samo neka najbitnija pitanja.643. Sura El-Bekara, 275 ajet.644. Jasno je da islam odre|uje gajenje pasa samo radi ~uvanja i lova.645. Nu`no je ispravno vaganje, tj. ostavljanje robe na vagi da se jasno vidi kolika je teìna

robe, {to isklju~uje bacanje robe naglo na tas i dizanje na brzinu, ~ime se obmanjuje.

Islamsko znanje 341

646. Sura El-Bekara, 275 ajet.647. Prema tome trgovina papirnim banknotama ispravna je kad se radi o razli~itim valutama,

kao {to je zamjena dinara za marke, ali pod navedenim uvjetima.648. Muttefekun alejhi.649. Hadisom se zabranjuje zara|ivanje na osnovu Kur'ana pa, prema tome, iznajmljivanje

u~a~a da u~i Kur'an za umrle nije dozvoljeno. Ali ako bi se u~io bez naknade, onda bi

zara|ivanje bilo dozvoljeno. Me|utim , pojedini pravnici dozvoljavaju uzimanje naknade

sli~no naknadi mujezina, ne za ezan ili u~enje, ve} za potro{eno vrijeme.650. Pravilo je da je svaki zajam koji donosi korist - kamata.651. Prenosi Buharija.652. Prenosi Muslim.653. Hadis prenosi Taberani u �El - Mu'dèmul - kebir�.654. Prenosi Nesai u svom �Sunenu�, s vjerodostojnim senedom.655. Mumtehane, 12.656. Prenosi Buharija u svom �Sahihu�.657. Prenosi Nesai u svom �Sahihu�, Ebu - Davud u svom �Sunenu�. Tirmizi kaè da je hadis

hasen sahih.658. Pogledaj op{irnije u knjizi �Seddu zeraiiz-zina� (dr. Mahmud Dàbir), str. 77.659. Pogledaj, npr. hanefijski izvor �Reddul - muhtar�, 1/406.660. Muttefekun alejhi661. Prvi uvjet jeste da skrbnik bude musliman, ukoliko je {ti}enica muslimanka.662. Tirmizi, Nesai - hadis je sahih.663. Uvjet je za svjedoke da budu muslimani.664. Tirmizi sa dobrim senedom.665. Da bi pjesma bila dozvoljena, mora ispunjavati pet uvjeta: da joj tekst bude dobar,

da je ne prate muzi~ki instrumenti, da bude u odre|enim prigodama kao {to su bajrami,

svadbe i rat, te pjevanje djetetu i prilikom te{kog posla, zatim da ène pjevaju ènama,

ili ljudi ili maloljetna mu{ka i ènska djeca, i kona~no, dozvoljena je upotreba defa bez

praporaca.665a. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je (mekruhom u~inio) da se moli za slogu i sinove,

{to je bio njihov adet, a {to je predstavljalo omalovaàvanje za ènu, jer se u njemu èli

mu{ko dijete a ne ènsko. Pogledati: Ibn Ebu-[ejbe, 7/52/2, Nesai 2/91, Ibn-Madè, 1/

589, Darimi 2/134, Bejheki 7/148 i Ahmed 3/541.666. Od prava muà je da èna ne izlazi iz ku}e bez njegove dozvole kao i da ne pu{ta u

ku}u onoga koga on ne èli.

342 Islamsko znanje

667. To dozvoljavaju neke raskolni~ke sekte kao iranske {ije (Revafid).668. Kitabijka je kr{}anka i ìdovka.669. O tome da je dozvoljeno oèniti se ehlul-kitabijkom govori ajet 5. sure �El-Maida�, a

poznato je da je ova sura posljednja objavljena. Ovaj ajet ne derogira 221. ajetu sure �El-

Bekara�, nego ga specifira.670. U~enjaci su se razi{li o pitanju valjanosti razvoda braka kad je ~ovjek u pijanom stanju.671. El-Bekara: 230672. El-Bekara: 229673. El-Bekara: 228674. Talak: 2675. Du`nost je muà da na nju tro{i i nakon {to rodi dok doji.676. Akila su ro|aci i saplemenici koji otpla}uju krvarinu za ubicu iz svojih redova.677. a) Odre|ena kazna (hadd) jednaka je za sve ljude, dok se neodre|ena (tazir) moè

razli~ito odre|ivati, zavisno od situacije i ugleda ljudi.

b) Kod odre|ene kazne (hadda) nema posredovanja radi pomilovanja, a kod tazira je

dozvoljeno posredovanje.

c) Obavezna je od{teta za onog ko umre od tazira, dok za haddove vladar nije duàn681. Farzi-kifaje jeste ona obaveza koju ako obavi jedna grupa, ostali je nisu du`ni obavljati.682. Farzi-ajn jeste obaveza koju svaki pojedinac mora li~no obaviti i niko ga ne moè u tome

zamijeniti.683. Ovaj je uslov potreban samo ako je dìhad farzi-kifaje. Ali kad je ugroèna dràva, ~ast

muslimana ili muslimanke, ili je ugroèn hilafet, ili kad su nemuslimani ponosni, a muslimani

ponièni, tada nije potrebna saglasnost roditelja. I onaj ko tada ostavi dìhad, grje{nik je

i bojimo se za njega ako umre u tom stanju.684. El -Enfal, 60.685. Muslim686. Buharija687. Tirmizi, i rekao da je hasen. Hakim je, prenose}i ga, rekao da je sahih.688. Sura E{-[ems, ajet 9,10.689. Sura El-Hadid, ajet 25690. Sura El-Kalem, ajet 4691. Ebu-Davud i Tirmizi, sahih.692. Muslim.693. Tirmizi i Ibn-Hibban, sahih694. Muslim695. Sura El-Bejjina, ajet 5

Islamsko znanje 343

696. Sura En-Nisa', ajet 142,145697. Buharija i Muslim698. Buharija i Muslim699. Muslim700. Sura El-Ankebut, ajet 2,3701. Sura El-Bekara, ajet 155,156702. Sura El-Bekara, ajet 153703. Sura En-Nahl, ajet 96704. Buharija, hadis br.1376705. Muslim706. Sura El-Ibrahim, ajet 7707. Sura En-Nisa', ajet 146708. Hakim709. Sura Hid`r, ajet 49710. Sura En-Nisa', ajet 116711. Sura El-Hid`r, ajet 50712. Sura El-Bekara, ajet 218713. Sura Et-Talak, ajet 7714. Sura El-Jusuf, ajet 87715. Sura Ez-Zumer, ajet 53716. Sura El-Enfal, ajet 2717. Sura Ali-Imran, ajet 175718. Sura Et-Tevba, ajet 51719. Tirmizi i Ebu-Davud720. Sura Ali-Imran, ajet 159721. Bejheki (Kitabul-iman)722. Sura Et-Talak, ajet 3723. Tirmizi724. Malik i Ibn-Madè725. Buharija i Muslim726. Buharija727. Buharija728. Sura Ali-Imran, ajet 133,134729. Sura El-Bekara, ajet 110730. Sura Ali-Imran, ajet 92

344 Islamsko znanje

731. Buharija i Muslim732. Buharija i Muslim733. Muslim734. Sura Ali-Imran, ajet 180735. Sura Et-Tevba, ajet 34736. Sura El-Hadid, ajet 25737. Sura El-En'am, ajet 152738. Sura En-Nisa', ajet 58739. Sura En-Nisa�, ajet 135740. Sura .Sura El-Maida, ajet 8741. Buharija742. Taberani743. Buharija i Muslim744. Buharija i Muslim745. Buharija i Muslim746. Sura El-Isra', ajet 34747. Sura El-Enfal, ajet 27748. Muslim, Tirmizi, Ebu-Davud749. Buharija i Muslim750. Buharija i Muslim751. Sura El-Maida, ajet 87752. Sura El-Maida, ajet 87753. Sura El-E'araf, ajet 31754. Sura El-Isra', ajet 26,27755. Ahmed756. Muslim757. Sura El-Bekara, ajet 34758. Sura El-Mu'min, ajet 60759. Buharija i Muslim760. Muslim761. Sura El-Fatir, ajet 10762. Sura En-Nur, ajet 22763. Sura E{-[ura, ajet 40764. Tirmizija i Ebu-Davud765. Buharija

Islamsko znanje 345

766. Buharija i Muslim767. Buharija768. Sura El-Mudàdela, ajet 22769. Ebu-Davud770. Buharija i Muslim771. Buharija i Muslim772. Sura E{-[ura, ajet 37773. Buharija774. Hakim i Bejheki775. Ebu-Davud776. Sura Ha{r, ajet 9777. Sura En-Nisa', ajet 135778. Sura Es-S�ad, ajet 26779. Sura El-Mu'minun, ajet 71780. Sura El-Dàsija, ajet 18781. Sura El-E'araf, ajet 3782. Muslim783. Ahmed i Bejheki784. Sura Et-Tevba, ajet 105785. Sura En-Ned`m, ajet 39,40786. Muslim787. Sura El-'Asr, ajet 1,2,3788. Adabi su ovdje u {irem smislu zna~enja i ne treba ih mje{ati sa fikhskim terminom

�adaba�, {to predstavlja uì smisao te rije~i i zna~i pristojne radnje u ibadetu i dr.789. Sura El-Isra', ajet 23790. Buharija i Muslim791. Sura El-Ahzab, ajet 36792. Sura El-Ahzab, ajet 41,42793. Sura El-Bekara, ajet 152794. Ibn-Madè795. Ahmed i Tirmizi796. Buharija i Muslim797. Taberani798. Nesai799. Ahmed i Ibn-Madè800. Sura El-E'araf, ajet 200

346 Islamsko znanje

801. Sura El-E'araf, ajet 201802. Muslim803. Ebu-Davud i Tirmizi804. Ibn-Madè, Nesai i Tirmizi805. Ebu-Davud806. Buharija i Muslim807. Buharija808. Sura El-Isra', ajet 26, 27809. Ebu-Davud, Nesai i Ahmed810. Muslim811. Sura El-Bekara, ajet 1,2812. Sura Et-Tarik, ajet 13,14813. Sura Es-S�ad, ajet 29814. Tirmizi815. Muslim816. Sura En-Nur, ajet 56817. Sura El-Ahzab, ajet 21818. Buharija819. Sura El-Ahzab, ajet 56820. Muslim821. Tirmizi822. Sura Es-Saffat, ajet 109,120,130.823. Hatib el-Bagdadi, Bejheki u �[u'abul-Imanu�824. Gajb - ono {to je za nas nevidljivo i {to nam je nedoku~ivo, kao npr. doga|aji budu}nosti

i pojedini doga|aji u pro{losti.825. Sura Ed`-Dìnn, ajet 26,27826. Sura El-Maida, ajet 90827. Sura El-Bekara, ajet 201,202828. Buharija i Muslim829. Sura El-Kehf, ajet 23, 24830. Buharija i Muslim831. Sura Ali-Imran, ajet 173,174832. Sura El-Kehf, ajet 39833. Hakim834. Hakim

Islamsko znanje 347

835. Sura El-Bekara, ajet 155,156,157836. Sura El-Hadid, ajet 22,23837. Muslim i Ahmed838. Buharija i Muslim839. Muslim i Ahmed840. Sura E{-[ems, ajet 7-10841. Sura En-Nazi'at, ajet 40,41842. Sura El-Kehf, ajet 28843. Sura El-Ha{r, ajet 18844. Ibn-Madè845. Sura Et-Ta-ha, ajet 114846. Muslim i Tirmizi847. Ahmed, Ibn-Madè i Nesai848. Ibn-Madè849. Ebu-Davud, Tirmizi, Nesai i Ibn-Madè850. Sura El-E'araf, ajet 31851. Sura El-Muddessir, ajet 4852. Muslim i Tirmizi853. Buharija i Muslim854. Sura El-E'araf, ajet 31855. Muslim i Tirmizi856. Buharija i Muslim857. Nesai858. Buharija859. Buharija860. Buharija i Muslim861. Sura El-Isra', ajet 23862. Buharija i Muslim863. Sura El-Isra', ajet 23,24864. Ebu-Davud i Ibn-Madè865. Ebu-Davud, Tirmizi, Nesai i Ibn-Madè866. Sura Er-Rum, ajet 21867. Sura En-Nisa', ajet 34868. Sura Et-Tahrim, ajet 6869. Buharija i Muslim

348 Islamsko znanje

870. Sura En-Nisa', ajet 34871. Ebu-Davud872. Sura El-Bekara, ajet 228873. Sura En-Nisa', ajet 34874. Sura En-Nisa', ajet 34875. Tirmizi i Nesai876. Tirmizi, Hakim i Ebu-Davud877. Buharija i Muslim878. Ahmed i Nesai879. Sura Et-Tahrim, ajet 6880. Ahmed i Ebu-Davud881. Ahmed i Hakim882. Buharija i Muslim883. Ebu-Davud , Nesai, Tirmizi i Ibn-Madè884. Buharija885. Sura En-Nisa', ajet 36886. Buharija i Muslim887. Ibn-Madè, Nesai i Tirmizi888. Buharija i Muslim889. Buharija i Muslim890. Buharija i Muslim891. Buharija i Muslim892. Buharija i Muslim893. Buharija i Muslim894. Buharija i Muslim895. Buharija i Muslim896. Sura En-Nisa', ajet 36897. Sura Ali-Imran, ajet 28898. Sura El-Mumtehin, ajet 8899. Taberani i Hakim900. Buharija i Muslim901. Buharija i Muslim902. Ahmed i Ibn-Madè903. Buharija i Muslim904. Muslim

Islamsko znanje 349

SADR@AJSADR@AJSADR@AJSADR@AJSADR@AJ

PREDGOVOR ........................................................................................................................................... 5

KUR�ANI KERIM ....................................................................................................................................... 7

HADIS I SUNNET .................................................................................................................................... 71

ISLAMSKO VJEROVANJE ..................................................................................................................... 95

FIKH ..................................................................................................................................................... 171

PRVO POGLAVLJE - ISTO]A ........................................................................................... 177DRUGO POGLAVLJE - NAMAZ .............................................................................................. 188TRE]E POGLAVLJE - RAMAZANSKI POST ......................................................................... 211ÊTVRTO POGLAVLJE - ZEKAT .............................................................................................. 220PETO POGLAVLJE - HAD@ ................................................................................................ 229[ESTO POGLAVLJE - MUAMELAT (KUPOPRODAJA) ......................................................... 254SEDMO POGLAVLJE - MUNAKEHAT (BRA^NO PRAVO) ...................................................... 262OSMO POGLAVLJE - MIRAS (NASLJEDNO PRAVO) ......................................................... 275DEVETO POGLAVLJE - UKUBAT (KAZNENO PRAVO) ........................................................... 277DESETO POGLAVLJE - VOJNI POHODI I D@IHAD ................................................................ 284

AHLAK I EDEB ..................................................................................................................................... 287

BILJE[KE ........................................................................................................................................... 317

SADR@AJ .............................................................................................................................................. 349

Documents

Islamsko znanje