Iscjeljujua snaga bubnja

Subota, 27 Lipanj 2009

Robert Lawrence Friedman,

magistar umjetnosti, psiholog

s engleskog preveli:

Kreimir Oreki i Maja Lackovi

Ovo su izvadci iz knjige "Iscjeljujua snaga bubnja" (The Healing Power of the drum), Roberta Lawrence Friedmana koju je objavio White Cliffs Media, Inc., u listopadu 2000.

U svojoj knjizi "Iscjeljujua snaga bubnja" psihoterapeut i bubnjarski terapeut R.L. Friedman ispleo je tapiseriju osobnog iskustva, fascinantnih anegdota i zadivljujuih istraivanja, pokazujui sposobnost runih bubnjeva (hand drums) u omoguavanju znaajnih zdravstvenih dobrobiti za svakoga. Ova prodorna knjiga prouava upotrebu runih bubnjeva u lijeenju rizinih adolescenata, zaposlenika pod stresom, veterana Vijetnamskog rata, oboljelih od Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, Multiple skleroze, i drugih...

Runi bubanj (hand drum) se tisuama godina koristi u svetkovinama, ritualima i ceremonijama. Meutim, stapanje znanosti s iscjeljujuim svojstvima runog bubnja je relativno nov razvojni pravac.

Psiholoke i fizioloke promjene

Neke od psiholokih primjena u kojima se koristi runi bubanj ukljuuju pomo veteranima Vijetnamskog rata u otputanju emocionalne boli kod poremeaja post treumatskog stresa, otputanje potisnutog bijesa i negativnih emocija kod rizinih adolescenata, unapreenje zdravlja kod korporacijskih rukovodilaca otputanjem svakodnevnog stresa, kao i mnoge druge primjene.

Na podruju medicine, runi bubanj se koristi kao pomo oboljelima od Alzheimerove bolesti za poboljanje kratkotrajne memorije i poveanje meusobnog drutvenog djelovanja, te kao pomo autistinoj djeci za poveanje duine panje. U nekim sluajevima, za stvaranje pozitivnih promjena kod osobe nije potreban runi bubanj, nego ritmika naprava poput metronoma ili audio kazete s odreenim ritmovima. Takva se orua koriste kao pomo bolesnicima od Parkinsonove bolesti i rtvama modanog udara kako bi povratili kontrolu pokreta ili poboljali hod.

Kao bubnjarski terapeut i psihoterapeut, osobno sam bio svjedok sposobnosti bubnja kod otputanja napetosti, energiziranja umornih osoba i iscjeljivanju emocionalno povrijeenih. Takoer sam zapazio izvanrednu i dosljednu sposobnost runog bubnja za stvaranje stanja radosti, poticanje laganog transa, igre, osjeaja zajednitva i jedinstva, te oslobaanja ljutnje.

Gajim nadu da prouavanjem opsenih radova koji su dostupni, moemo spoznati da su primjena ritma i njegova sposobnost da iscijeli tijelo, um i duu, neogranieni. Pa ipak, potrebno je mnogo vie istraivanja da se potvrdi ono to su mnogi ve iskusili i spoznali - da ritam u odnosu na tijelo i um ima mnoge dobrobiti - ideja koju nae drutvo tek poinje razumijevati.

U ovom stoljeu, u kojem se ini da se sve vie udaljavamo od samih sebe i naih dubljih potreba, bubanj nam kroz svoju jednostavnost, nenapornost i prirodnost nudi vezu za povratak onome to smo poznavali prije nego nas je tehnologija odvojila od nae due.

Stvarajui kanal za povratak naoj dubljoj prirodi, bubanj istovremeno omoguava onima koji ga koriste vezu sa drugima. ini se da bubanj ima sposobnost ujediniti sve individue koje to izaberu iskusiti. Bez obzira na rasu, religiju, boju koe, vjerovanje, pozadinu ili ideologiju, kroz zov ovog drevnog instrumenta svi se meusobno ujedinjuju. Bubanj tako postaje sredstvo za prijevoz svih koji se njime koriste, preko svih granica, prema iskustvu cjelovitosti i zajednitva.

Alzheimerova bolest

Kako na ivotni vijek postaje sve dui i dui, mentalni problemi poput Alzheimerove bolesti i ludila, postaju sve ei. Mnogim ljudima s tim bolestima na kraju je potrebna institucionalna njega. Klinike su potrebne da bi onima koji u njima borave osigurale aktivnosti za unapreenje kvalitete njihovih ivota. Otkrilo se da je sviranje bubnjeva idealna aktivnost za ljude sa smanjenim fizikim i mentalnim sposobnostima.

Istraivai su otkrili da oboljeli od Alzheimerove bolesti, ak i u kasnijim fazama bolesti, mogu ponoviti jednostavne ritmove svirane na bubnju, jer je ritam tako stvaran naoj prirodi. Ovaj oblik interakcije postaje od velikog znaaja kada su svi drugi oblici komunikacije smanjeni. Izgleda da bubnjanje fokusira oboljele od Alzheimerove bolesti za kratko vrijeme, i oni se ine trenutno koherentni. Ta meustanja, koliko god kratka bila, neprocjenjiva su za one koje volimo.

Bubnjanje i upravljanje sa stresom

Stres je u osnovi nepovezanost sa zemljom, zaboravljanje disanja...Stres smatra da je sve nevolja. Nita nije toliko vano. - Natalie Goldberg Kako bubanj moe pomoi oslobaanju od stresa? To se dogaa na brojne naine. Kad ljudi bubnjaju, oni se openito zabavljaju. Teko je biti u razigranom raspoloenju i istovremeno biti pod stresom. Takoer, kako je ve prije opisano, bubanj ima sposobnost otputanja negativnih osjeaja - od kojih je stres zasigurno jedan. Kad ovjek udari bubanj, on je izravno stavljen u ovdje i sada. Dio naeg stresa stvoren je mislima o prolom ili buduem strahu, zabrinutou ili aljenjem, no veoma je teko biti pod stresom i biti u sadanjem trenutku.

Bubnjanje poveava nae Alfa modane valove, one modane valove koji su povezani s osjeajima blagostanja i sree. U nedavnom interviewu, Dr. Barry Quinn, ovlateni kliniki psiholog, opisao je svoje rezultate rada s bubnjanjem radi poveanja Alfa modanih valova kod svojih hiper-budnih pacijenata:

"U svom klinikom radu tokom zadnjih 11 godina, otkrio sam da najmanje 20% stanovnitva nema Alfa modanih valova. Alfa valovi nastaju kada se mozak lagano oputa u valnom obrascu od 8-12 herca u sekundi. Veina ljudi bi trebala stvoriti ovaj obrazac modanih valova kad zatvore oi i opuste um. Kod idealnih 30 minuta Transcendentalne Meditacije, mozak se zadrava otprilike 20 minuta u Alfa stanju, a 10 minuta u dubljem Theta mentalnom stanju (4-8 herca u sekundi).

"Postoje dobrobiti povezane s Alfa valovima, kao to su mogunost opustiti um i zadrati ga praznim kada se ne fokusira na odreeni zadatak. Alfa valovi povezani su s osjeajem blagostanja i sree. Otkriveno je da su pojedinci koji imaju vrlo visoku amplitudu Alfa modanih valova, sposobni doivjeti vie "lucidnih snova." Ljudi s manje Alfa valova od normalne koliine, ili bez Alfa valova, imaju vie mentalnog stresa od drugih ljudi.

"Postoji takoer i kategorija ljudi koji uope nemaju Alfa valove, a imaju i nisku amplitudu modane aktivnosti u svim dijelovima. Primjeujem to kod otprilike 30-40 % pacijenata koje tretiram. Neuroloki, te ljude zovemo hiper-budnima. Definicija hiper-budnosti je netko tko ne moe iskljuiti svoju mentalnu aktivnost ni na koji vremenski trenutak. Takvi ljudi uvijek moraju misliti ili se na neto fokusirati. Oni su skloni nemogunosti da otpuste emocionalni sadraj i zapravo su njime nemilosrdno opsjednuti. Mnogi ljudi s takvim modanim obrascem postaju alkoholiari i iznimno ovisni, tako da je prestati piti za njih veoma teko. Vrlo im je teko opustiti se i "olabaviti." Stoga imaju i mnoge poremeaje sna. Sve to bi im povealo koliinu Alfa valova, za njih bi bilo veoma korisno.

"Kod bolesnika koji imaju bolove, koliina Alfa modanih valova takoer je pokazatelj kako se dobro pacijent nosi sa svojim bolom. Ako ne podnosi dobro bol, ili ako je prefokusiran na bol, izgubit e Alfa valove. S druge strane, ako pacijent s bolovima ima ugodan dan, Alfa valovi e se ouvati.

"Sve do nedavno, nikada nisam pronaao nita to bi povealo Alfa valove kod ljudi kojima je najpotrebnije da ih imaju vie, a ja specifino govorim o hiper-budnim ljudima. Pokuao sam s biofeedbackom, ali on ima tendenciju da samo pojaa Theta valove oputanja, i nije uope utjecao na Alfa valove. Imao sam ak neke hiper-budne pacijente koji su bili praktikanti Transcendentalne Meditacije, grupe koja karakteristino ima viu amplitudu Alfa valova od ope populacije, ali su ti hiper-budni meditanti imali niske ili nikakve Alfa valove.

"Bilo mi je predloeno da napravim neka istraivanja sa bubnjanjem i Alfa valovima. Prvo to mi je palo na pamet bili su moji hiper-budni pacijenti. Zaista ne oekujui nita, krenuo sam i uzeo 4 ili 5 ljudi i napravio eksperiment u kojem sam kod njih dobio osnovne Alfa valove koji su, naravno, bili tipino niski (ispod 10 mikro-volti) i pridobio ih da bubnjaju pola sata. Dao sam im osnovne upute da bubnjaju vrstu laganog, sporog ritma poput otkucaja srca. Nisu svi slijedili upute. Dvoje njih je izvodilo emocionalno izraajno bubnjanje, a jedan ili dvojica su izgleda osjeali preveliku bol ili imali bolove od dranja bubnja zbog miinog raumatizma, ali otkrio sam da je 50 % onih koje sam testirao, postiglo normalni obrazac Alfa valova nakon 30 minuta bubnjanja, to znai da su se njihovi Alfa valovi udvostruili. S prosjenih 10 mikro-volti narasli su na 20 mikrovolti u samo jednoj bubnjarskoj seansi.

"Jedan od uesnika bio je moj prijatelj. S njim sam bio uradio 15 biofeedback tretmana i uspio ga dovesti u Theta valove, ali nisam nikada uspio postii nijedan Alfa val kod njega. Bubnjanje je bila prva i jedina stvar koja mu je omoguila da stvori Alfa valove. Bio sam prilino impresioniran. Takoer sam bio impresioniran i injenicom da su se Alfa valovi pojavili kod tih hiper-budnih, visoko stresiranih ljudi nakon samo 20-30 minuta. Nije se to desilo nakon pet seansi, desilo se odmah nakon prve bubnjarske seanse."