Investiciono bankarstvo stiže i u Crnu Goru

Pojava investicionog bankarstva i uključivanje banaka u poslovanje na tržištu kapitala u Crnoj Gori dodatno će pojačati konkurenciju i učiniti tržište "vidljivijim" stranim investitorima, očekuje predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti(KHOV) Zoran Đikanović.

Investiciono bankarstvo podrazumijeva širok spektar finansijskih usluga na tržištu kapitala - brokersko-dilerski poslovi, upravljanje portfoliom hartija od vrijednosti i fondovima, korporativno finansiranje na tržištu kapitala emitovanjem hartija od vrijednosti, kao i čitav niz usluga i operacija na tržištu kapitala, spajanje, pripajanje i preuzimanje kompanija, inicijalni izlazak na berzu (IPO), preuzimanje emisija...

Konačno su i banke shvatile da je to za njih, kao finansijske posrednike, va-žan segment poslovanja jer se na njemu odvijaju brojne i obimne transakcije. Neke banke se interesuju za kastodi funkcije zato što su na tržištu veliki prometi i likvidnost. Mislim da će to tr-žište učiniti više vidljivim i dostupnim drugim stranim klijentima i investitorima, naveo je Đikanović za "Vijesti".

Banka Hipo alpe adria osnovala je posebnu firmu, brokersko-dilersku kuću koja je u njenom stopostotnom vlasništvu. Kako "Vijesti" nezvanično saznaju, Podgorička banka se interesovala za osnivanje brokersko-dilerske kuće, a Montenegrobanka, Atlasmont, Invest Montenegro i Nikšićka banka za obavljanje kastodi poslova na berzama.

Đikanović je ocijenio da interesovanje banaka za poslove i ulaganja u hartije od vrijednosti upućuje na to da procjenjuju ne samo brokerske i dilerske poslove a-traktivnim, već i da računaju na to da će biti preuzimanja emisija akcija.

Što se tiče nadležnosti, za banke je Centralna banka primarni regulator tako da će ona procjenjivati njihove poslovanje na tržištu, naveo je Đikanović i podsjetio da je u okviru opšte dozvole za rad među djelatnostima banaka nabrojano i poslovanje sa hartijama od vrijednosti.

Sa druge strane, licence za brokersko-dilerske poslove izdaje KHOV što će, prema riječima Đikanovića, biti i u slučaju poslovnih banaka.

Banke su se do sada uglavnom interesovale za kastodi poslove koji ne bi trebalo da utiču na aktivu i pasivu banaka, dodao je Đikanović.

Izvršni direktor Hypo Alpe Adria broker-diler Ratko Nikolić je kazao da trenutna ponuda usluga investicionog bankarstva u Crnoj Gori nije razvijena, ali da to treba očekivati uporedo sa razvojem tržišta kapitala.

Investiciono bankarstvo podrazumijeva viši nivo razvoja finansijskog tržišta. Razvijenije tržište zahtijeva više raspoloživih finansijskih instrumenata, a veći zahtjevi za kompleksnim šemama finansiranja zahtijevaju angažovanje investicionog bankara pri realizaciji ideje. Na sadašnjem nivou razvoja tržišta kapitala u Crnoj Gori još ne postoji dovoljna tražnja za uslugama investicionog bankarstva, objasnio je Nikolić.

Iskustvo Hypo group u pružanju usluga investicionog bankarstva u regionu, kazao je Nikolić, biće korisno i za taj posao u Crnoj Gori.

Tu prije svega mislim za stručnu pomoć prilikom spajanja, pripajanja i preuzimanja kompanija, emitovanja hartija od vrijednosti, pripreme za izlazak na berzu i na listing berze. Sve ove usluge možemo kombinovati i sa finansiranjem u saradnji sa Hypo bankom, rekao je Nikolić.

S obzirom na podijeljenu nadležnost CBCG i Komisije za hartije od vrijednosti na tomom segmentu, Nikolić je istakao neophodnost koordiniranog rada tih institucija u oblasti propisa i kontrole.

Direktor Invest banke M-ontenegro Aurel David oc-ijenio je da je rano govoriti o prednostima i nedostacima crnogorskog tržišta za razvoj investicionog bankarstva, jer taj vid usluga tek treba da se razvija, kao i da će tržište vremenom rasti i postati veće.

Iako je crnogorsko tržište malo, dobra zakonodavna regulativa, stabilna valuta i politička sutuacija su bitan preduslov za uspješan razvoj investicionog bankarstva. Prednost je što ono nije dovoljno istraženo na globalnoj sceni i nije zasićeno. Uveden je i veliki broj opštih standarda iz investicionog bankarstva koji se primjenjuju u razvijenim industrijskim zemljama, ali potrebno je i da CBCG otkloni pojedine legalne prepreke koje su naslijeđene iz ranijeg perioda, rekao je David, ne precizirajući koje su to prepreke.

U širokom spektru usluga koje nudi investiciono bankarstvo Invest banka će se fokusirati na finansiranje infrastrukturnih i projekata privatnog sektora.

Sebe vidimo kao posre-dnika koji će približiti Crnu Goru globalnom finansijs-kom tržištu, jer želimo da je otvorimo za strane investicije. Crnoj Gori su neophodna velika ulaganja u infrastrukturu i kad o njoj govorimo mislim na ulaganja u sektor energetike, puteve, javni saobraćaj i vodosnabdijevanje - pojasnio je David, dodajući da će osnivanje fondova približiti Crnu Goru globalnom tržištu jer će strani investitori posredstvom fondova ulagati novac.

Direktor sektora upravljanja bilansnim odnosima u NLB Montenegrobanci Irena Radović kazala je da je banka u začetku formiranja investicionog bankarstva i da će kompletnu uslugu klijentima moći da ponude početkom sljedeće godine.

Do sada smo neke usluge koje su u domenu investicionog bankarstva radili u sklopu sektora upravljanja operacijama na finansijskom tržištu. Planiramo da formiramo poseban sektor koji će se baviti tom djelatnošću. Uskoro ćemo izraditi plan u kome će biti definisan paket usluga i finansijska sredstva koja ćemo uložiti u razvoj te bankarske usluge. Bitno je da više nijesmo ni zakonski ograničeni da moramo da formiramo posebnu brokersku kuću koja bi bila samostalno pravno lice, već ćemo i te usluge pružati u sklopu posebnog investicionog sektora, rekla je Radović.

Od široke lepeze usluga koje su dio investicionog bankarstva NLB Montenegrobanka se do sada bavila emitovanjem i kupovinom obveznica.

Prije mjesec smo emitovali prvu emisiju obveznica u vrijednosti od deset miliona eura. Uz emisiju se bavimo i kupovinom državnih obveznica i zapisa na stranom tržištu u cilju poboljšanja sekundarne likvidnosti i upravljanja bilansnom strukturom. Na taj način stvaramo pretpostavke za sklapanje repo poslova koji su danas jedan od najznačajnijih instrumenata na međunarodnom finansijskom tržištu, rekla je Radović.

Ona je dodala da je sve spremno i za pružanje kastodi usluga, ali da se čeka zakonska regulativa za koju je zadužena Komisija za hartije od vrijednosti.

Sagovornica "Vijesti" je kazala da će nastojati da podjedanko privuku domaću i stranu klijentelu, ali da očekuju veći broj stranaca.

Usluge koje pruža investiciono bankarstvo nijesu poznate na našem tržištu, kao na stranom. Zbog toga vjerujemo da ćemo imati više stranih klijenata, naročito kada su u pitanju kastodi poslovi i finansijsko savjetovanje, rekla je Radović.

MOGUĆI PROBLEM

U Zakonu o hartijama od vrijednosti se navodi da novac ili hartije klijenata ne spadaju u imovinu brokerske ili dilerske kuće u slučaju njenog stečaja, likvidacije ili zapljene. To znači da klijenti ne moraju da brinu za svoje hartije ako brokerska kuća ima problem. Te sigurnosti, međutim, nema kod banaka.

Prema Zakonu o bankama i insolventnosti banaka u slučaju stečaja ili likvidacije predviđeno je da sve hartije od vrijednosti ulaze u stečajnu masu. Problem bi se desio, dakle, ukoliko bi banka u svoje ime i za svoj račun htjela da radi brokerske poslove, jer se imovina klijenata ne bi mogla razdvojiti, ne daj Bože, od stečajne ili likvidacione mase banke, objasnio je Đikanović.

Put da se izbjegne ovaj problem je da banka osnuje brokersko-dilersku kuću kao posebno pravno lice. Đikanović je podsjetio da u svijetu većina grupacija koja se bavi investicionim bankarstvom to ne radi preko jedne banke ili kompanije. Isti vlasnici pri tom definišu investicionu politiku koja se realizuje preko različitih pravnih lica.  (Vijesti)

Kastodi poslovi - mamac za investitore

Usvajanje pravila o obavljanju kastodi poslova u Crnoj Gori doprinijeće jačanju tržišne infrastrukture, razvoju finansijskog tržišta u zemlji, privlačenju direktnih investicija iz inostranstva, kao u kreiranju povoljnije investicione klime, ocijenila je za "Vijesti" Zdenka Bulatović, specijalista u ovoj oblasti koja radi u fondu Aktiva integra.

Zbog nepostojanja adekvatnog izraza u jeziku za te poslove, naziv "kastodi" je preuzet iz strane terminologije, a označava "brigu, čuvanje, staranje o hartijama od vrijednosti".

Kastodijani - firme koje obavljaju ove djelatnosti pružaju klijentu administrativne, informacione, pravne i druge usluge koje mu osiguravaju nesmetano obavljanje poslova na tržištima kapitala, bez obzira na to da li je to klijentu osnovna djelatnost (kao kod penzionih ili investicionih fondova) ili samo povremena aktivnost kao što je to korporacijskim klijentima, fizičkim licima .

Kao najvažniji klijenti ovih institucija pojavljuju se institucionalni investitori, među kojima su penzioni fondovi najvažniji i najzahtjevniji klijenti. Penzioni fondovi kastodijanima često diktiraju način i tempo razvoja, a u skladu sa Zakonom kojim se uređuju dobrovoljni penzioni fondovi u Crnoj Gori, funkcionisanje kastodijana je neophodno, dodala je Bulatović.

Nacrtom pravila koje je predložila Komisija sem bankama biće omogućeno i drugim privrednim društvima da mogu obavljati kastodi poslove. U KHOV se značajan broj crnogorskih banaka interesovao za pravila o kastodi poslovima.

U zemljama u okruženju ove poslove isključivo obavljaju banke, a jedini izuzetak je Slovenija čijim zakonima je data mogućnost da se osim banaka kastodi poslovima bave i druga privredna društva. Međutim, za sada, i u Sloveniji ove poslove obavljaju samo banke, navela je Bulatović.

Pružanje kastodi usluga nije troškovno ni nezahtjevno i, po pravilu, je skuplje od provizija koje naplaćuju brokersko-dilerske kuće.

Kastodijani pružaju klijentima niz usluga koje se odnose na hartije od vrijednosti.

Dakle, ukoliko želite da kompletnu brigu nad svojom imovinom nad hartijama prepustite u "sigurne ruke", neophodno je da za to i platite. Cijene pružanja ovih usluga u regionu se razlikuju od zemlje do zemlje i u zavisnosti od toga kako je raspoređeno pružanje ovih usluga u različitim bankarskim institucijama. Takođe, prave se i razlike u zavisnosti od toga da li se ove usluge pružaju institucionalnim investitorima, odnosno pravnim ili fizičkim licima, objasnila je Bulatović.  (Vijesti)

Nedostaju kastodi poslovi

Crnogorsko tržište kapitala, koje doživljava ekspanziiju, može biti još konkurentnije, uvođenjem novih proizvoda i institucija, posebno tzv. kastodi poslova, ocijenilo je više učesnika međunarodne konferencije “Rastuća tržišta kapitala - Danas za sjutra”, koja je proteklog vikenda održana u Bečićima. Jedna od stvari koje bi mogle da podstaknu konkurentnost našeg tržišta je “otvaranje”

sadašnjih investicionih poslova, u smislu poslovanja na osnovama otvorenih fondova, ocijenio je predsjednik crnogorske Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović.

Sa porastom prometa na berzama poraslo je i interesovanje za obavljanje kastodi poslova. Trenutno se nijedna institucija u Crnoj Gori ne bavi kastodi poslovima, ali ima značajnog interesovanja, naročito vezano za rad penzionih fondova, kazao je Đikanović. Kastodi poslovi, inače, podrazumijevaju starateljstvo nad hartijama od vrijednosti klijenta, odnosno brigu o svim važnim događanjima koja mogu uticati na njegov portfelj (imovinu). Usluge se uglavnom sastoje od čuvanja i registracije hartija, saldiranja i prikupljanja prihoda po osnovu vlasništva nad hartijama, praćenja korporativnih aktivnosti u emitentima klijenta, kao i zakonske regulative.

Berzanski analitičari ističu da je prisustvo kastodi banaka od izuzetnog značaja za svako tržište kapitala, jer ga čini atraktivnijim za velike investitore, kao što su investicioni i penzioni fondovi, koji mahom imaju obavezu da rade preko tog servisa. O potrebi da se u Crnoj Gori razviju kastodi poslovi govorilo je više ulagača na tržištu, koji su učestvovali na konferenciji u bečićkom “Splendidu”.Tako Marinko Papuga, iz Hrvatske poštanske banke, koja aktivno učestvuje na crnogorskom trištu kapitala, konstatuje da u regionu nije razvijen kastodi biznis, ni u Crnoj Gori, ni Makedoniji, ni Bosni ni Srbiji, što je ograničavajući faktor za razvoj tržišta.

Đikanović je, tokom konferencije, ukazao da je za povećanje konkurentnosti crnogorskog tržišta kapitala potrebno i osnivanje investicionih fondova sa regionalnom komponentom, i podsjetio da su ove godine osnovana dva takva fonda sa sjedištem u Crnoj Gori, sa kapitalom od preko 15 miliona eura. Radikalnija penziona reforma i kanalisanje privatne štednje na tržište kapitala je jedan od krupnih projekata naročito značajnih ne samo za tržište, već možda najznačajniji i za ukupnu tranziciju, jer znači privatizovanje naše štednje, kazao je on. (Republika)

25.06.2007

Veliki potencijal na tržištu osiguranja

Crnogorsko tržište osiguranja otvoreno je za nova ulaganja. Poznato je da kada ne postoje barijere za ulazak na tržište, onda ne postoji ni bojazan od monopola ili oligopola. Sadašnji udjeli na tržištu predstavljaju i inerciju naslijeđenog stanja, kada smo imali jednu ozbiljnu državnu kuću, koja je gotovo u potpunosti kontrolisala tržište.

Međutim, danas država prodaje čak i manjinski udio u osiguravajućim društvima, pa možemo reći da nemamo državnu osiguravajuću kuću, imamo više novih preduzeća u ovoj oblasti, otvoreni smo za ulaganja i svi uslovi za pravu konkurentsku utakmicu su tu, kaže u razgovoru za "Vijesti" predsjednik Savjeta novoosnovane Agencije za nadzor osiguranja Vladimir Kavarić. Cilj te institucije, kako Kavarić kaže, je razvoj sektora osiguranja i obezbjeđenje zakonitosti poslovanja.

Čime će se konkretno baviti Agencija za nadzor osiguranja?

Obaveze proizilaze iz Zakona o osiguranju, koji je i predvidio formiranje Agencije za nadzor osiguranja, kao regulatora ovog segmenta finansijskog tržišta, kao i iz mandata koji je Savjetu Agencije povjerila Skupština. Kao regulator sektora osiguranja u Crnoj Gori, odgovorni smo Skupštini. Radimo na poboljšanju osnovnih institucionalnih pretpostavki. Zakon o osiguranju je donesen, kao i prateći Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju i Zakon o stečaju i likvidaciji osiguravajućih društava.

Najnovije vijesti

Da bude manje stavki na računima za struju

CBCG prijeti Prvoj oštrijim mjerama

M:tel dokapitalizovan sa 40 miliona eura

Crnogorski udar na hrvatski turizam

Grade na Svetom Marku

Ostale vijesti

CBCG prijeti Prvoj oštrijim mjerama

Banke neće novac koji bi davale privredi

I da ima novca kome dati kredit

Drecun: Do profita visokom naplatom kredita

Hypo u „gubitku” zbog rezervacija

Prošlu godinu četiri banke završile u minusu

Državne zapise kupile četiri domaće i dvije

Ovdje je važno naglasiti vrlo jaku EU konponentu. Naša regulativa se nalazi se u stalnom prilagođavanju EU standardima. Važan segment posla u idućoj godini biće izrada podzakonske regulative. Njenom donošenju ćemo moći da pristupimo, odmah po prihvatanju statuta Agencije, finansijskog plana i plana rada, od strane Skupštine Crne Gore. Ova akta nalaze se u skupštinskoj proceduri i po njihovom izglasavanju, koje se očekuje svakog dana, bićemo u punom kapacitetu za donošenje odluka.

Postoji li interesovanje za ulazak inostranih kompanija?

Ulaganja donose kvalitet. Značaj konkurencije ne može biti dovoljno naglašen. Jedino ona obezbjeđuje nove, bolje ponude za građane i preduzeća. U tom smislu, raduju nas ulaganja, pogotovo kada ona dolaze iz referentnih osiguravajućih kuća. Posebno, nas raduje činjenica da se sve veći broj potencijalnih investitora i referentnih osiguravača interesuje za ulaganja u Crnu Goru. Od momenta osnivanja Savjeta do danas, imali smo priliku da razgovaramo sa više zainteresovanih kompanija ili njihovih udruženja iz nekoliko evropskih zemalja: Austrije, Italije i Grčke.

Koliki je prostor za rast osiguravajućih kuća u Crnoj Gori imajući u vidu veličinu tržišta?

Sa kvalitativnog aspekta, naše tržište karakteriše visok udio obaveznog i neživotnog osiguranja. Ovo je karakteristika nerazvijenih tržišta. Međutim, ovakva struktura ima razvojni potencijal. Ekonomski rast, pored ekstenzivnog rasta obaveznih formi osiguranja, vodi i povećanoj potrebi za sofisticiranijim formama osiguranja. Ovo se uvijek dešava, zajedno sa jačanjem razvojnih performansi. Mislim, da dolazak i interesovanje novih investitora predstavlja reakciju na anticipaciju takvog stanja. Nagovještaji već postoje.

Naime, rast u 2006. u odnosu na 2007. iznosio je oko 26 odsto. A, sa kvalitativnog aspekta imamo povećanje udjela privatnog i stranog kapitala. Dobru ilustraciju razvojnog potencijala predstavljaju kvantitativni aspekti našeg tržišta. Bruto premija je tek nešto iznad 40 miliona eura, to jest oko dva odsto BDP-a. Dok u Sloveniji, na primjer, ovaj udio iznosi preko pet odsto, a u razvijenim zapadnim zemljama mnogo više. (Vijesti)

13.12.2007

 

strane banke

Hedge fondovi se povezali kako bi srušili vrijednost eura

Charles Wyplosz: Činjenice i mitovi grčke krize

Prijave za sumnjive milionske transakcije

Soroš zarađuje, MMF obara cijenu

Kupiće grčke obveznice

Grčkoj između 20 i 25 milijardi eura

Bitka protiv kolapsa penzionih sistema

Swiss Re ponovno u plusu u 2009.

 

Uspješan debi na svjetskom tržištu kapitala

Crna Gora je uspješno izašla na međunarodno tržište kapitala. Oko 140 investitora je dostavilo ponude ukupne vrijednosti od 600 miliona eura, čime je tri puta premašena vrijednost emisije. Stručnjaci procjenjuju da je to pokazatelj pozitivne ocjene investitora o Crnoj Gori, ali i upozoravaju da se to ne smije shvatiti kao signal da će i druge zemlje regiona postići sličan rezultat.

"Crna Gora je više nego uspješno debitovala na svjetskim tržištima kapitala emisijom euro obveznica u iznosu od 200 miliona eura", rekao je potpredsjednik crnogorske Vlade i ministar finansija Igor Lukšić, koji je, tokom konferencije za novinare u srijedu naglasio da je za emisiju od 200 miliona, dostavljeno tri puta više ponuda, odnosno, 600 miliona eura.

Očekivanja su premašena, rekao je Lukšić.

"Crna Gora je na tržište kapitala izašla kao debitant i to nakon krize u Grčkoj, kao jedna od rijetkih

"Crna Gora je na tržište kapitala izašla kao debitant i to nakon krize u Grčkoj, kao jedna od rijetkih zemalja koje su nakon te krize izašle na tržište kapitala", napominje ministar finansija Igor Lukšić.zemalja koje su nakon te krize izašle na tržište kapitala i na taj način dala određeni doprinos. Koliko god da smo mala ekonomija dali smo zanačajan doprinos ovakvoj tražnji za našim hartijama od vrijednosti između ostalog i vraćanje ili postepeno konsolidaciju povjerenja kada je Evropa u pitanju", kaže Lukšić.

Stručnjak Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, profesor Vladimir Gligorov smatra da je uspjeh prve emisije crnogorskih euro-obveznica, rezultat procjene investitora da će njihovom kupovinom ostvariti profit bez značajnog rizika.

"Crnogorski državni dug nije naročito veliki i fiskalna politika se dosta cijeni kao dosta uspešna u posljednjih nekoliko godina tako da se, pretpostavljam ceni da da se te crnogorske državne obveznice mogu dobro naplatiti, odnosno da nose relativno mali rizik u ovom kontekstu gde je ulaganja u državne obaveze manje više svuda u svetu, izuzev ovih veoma bezbednih zemalja, veoma rizično. Tako da mislim da je to jedan dobar znak i dobra ocjena za makro ekonomsku stabilnost u Crnoj Gori", kaže Gligorov.

Povećna tražnja i porast cijene

Velika potražnja za crnogorskim euro-obveznicama pokazuje da je Crna Gora interesantna investitorima i da imaju povjerenja u crnogorsku ekonomiju i fiskalnu politiku, ocijenio je potpredsjednik Vlade Igor Lukšić, koji je rekao da će dio dobijenog novca biti prebačen u narednu budžetsku godinu. Veliki broj investitora koji je kupio crnogorske obveznice je iz 25 zemalja iz Amerike, Azije i Evrope.

"Tržište je već juče pozitivno reagovalo, pa je evidentirana povećana tražnja i porast cijene naše obveznice na sekundarnom tržištu, koja sada vrijedi više nego u trenutku emitovanja", rekao je vicepremijer Lukšić, koji je izrazio zadovoljstvo, ne samo obimom tražnje, već i strukturom investitora.

"Veliki broj investitora koji je kupio obveznice je iz 25 zemalja iz Amerike, Azije i Evrope gdje je struktura investitora takva da su to fondovi sa 45 odsto banke sa 38, prihvatne banke 10, HEDŽ fondovi 3 odsto, osiguravajuće kuće 2 odsto. Geografska struktura je bila takva da su investitori bili iz Velike Britanije 30 odsto investitora, Njemačke i Austrije 24 odsto, Švajcarske 22, SAD 6 odsto koliko i iz zemalja Skandinavije, jugoistočne Evrope 3 odsto i ostali 9 odsto", navodi Lukšić.

Profesor Gligorov je odgovorio na pitanje - da li uspješan izlazak Crne Gore na međunarodno tržište kapitala, treba shvatiti i kao signal ostalim zemljama zapadnog Balkana, da će ostvariti sličan rezultat, ukoliko se odluče na ovakav poduhvat.

"Ne, to ne znači. Cijene se zemlje pojedinačno. Skorašnji pristupi komercijalnom tržištu od strane Rumunije i nekih drugih zemalja nije bio naročito uspješan. Kada je riječ o Srbiji tu je dosta neuspješan, čak i pristup domaćim investitorima tako da je to komercijalno tržište dosta sofisticirano, da tako kažem i diskriminiše pojedine zemlje. Recimo, Češka i Poljska mnogo bolje prolaze od Rumunije i Mađarske a od ovih zemalja na Zapadnom Balkanu Hrvatska mnogo bolje stoji u odnosu na ostale koje u suštini pod normalnim uslovima ne bi ni mogle da pristupe tom komercijalnom tržištu", kaže Gligorov.

Investicioni Fondovi

Prema definiciji Zakona o investicionim fondovima, investicioni fondovi su «institucije kolektivnog investiranja u okviru kojih se prikupljaju i ulažu novčana

sredstva u različite vrste imovine sa ciljem ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja». A prema slobodnom tumačenju, investicioni fondovi su alternativa između štednje u banci i investiranja tj. aktivna štednja ili pasivno investiranje. U srbiji danas posluju 10 Investicionih fondova i to (po redosledu osnivanja): Delta Plus, FIMA ProActive, Raiffeisen Akcije, Focus Premium, Ilirika JIE, KD Ekskluziv, Delta Dynamic, Citadel

Triumph, Zepter Capital i Kombank InFond.

VRSTE INVESTICIONIH FONDOVAOTVORENI FONDOVIDRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE INVESTICIONA JEDINICAINVESTIRANJE IMOVINE FONDARIZICIPREDNOSTI ULAGANJA U INVESTICIONI

FONDSTRANI INVESTICIONI FONDOVIINVESTICIONI FOND ILI ŠTEDNJA U BANCI

VRSTE INVESTICIONIH FONDOVA

Tri osnovne vrste investicionih fondova su otvoreni, zatvoreni i privatni fond. Otvoreni fond posluje na principu prikupljanja novčanih sredstava putem emitovanja investicionih jedinica. Broj vlasnika investicionih jedinica u fondu i vrednost imovine fonda se permanentno menjaju. Cilj otvorenih investicionih fondova je očuvanje vrednosti imovine uz ostvarenje visoke stope prinosa na duži vremenski period investiranjem na domaća i strana tržišta hartija od vrednosti. Stope prinosa investicionih fondova bi trebalo da budu veće u odnosu na prinos od oročene štednje, a manji od prinosa pri samostalnom kupovanju hartija od vrednosti na tržištu od strane za to ovlašćenih lica.Zatvoreni fond svoja sredstva prikuplja putem javne ponude i ima ograničen broj akcija. Zatvoreni fondovi ne vrše otkup akcija od svojih članova, već ih oni moraju prodati na sekundarnom, berzanskom ili van-berzanskom tržištu. Zatvoreni fondovi mogu ulagati u nekretnine i privredna društva kojima se ne trguje na organizovanom tržištu, što ih čini rizičnijim od otvorenih fondova, ali i potencijalno profitabilnijim.Privatni fond je organizovan kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Namenjeni su iskusnim investitorima, i minimalan ulog iznosi 50.000 EUR.

OTVORENI FONDOVI

U zavisnosti od investicionog cilja, otvoreni fondovi se mogu deliti na fond očuvanja vrednosti imovine, fond prihoda, balansirani fond, i fond rasta vrednosti imovine.Fond očuvanja vrednosti ulaže u kratkoročne dužničke hartije od vrednosti i novčane depozite. Ovi fondovi imaju najmanju stopu rizika, ali ostvaruju i najniže prinose u odnosu na ostale vrste otvorenih fondova. Prinosi ovakvih fondova su obično malo veći od inflacije i kamata na depozite kod banaka.Fond prihoda ulaže najmanje 75% svoje imovine u dužničke hartije od vrednosti. Zbog svoje prirode, ovakva vrsta fonda je najviše zavisna od kretanja kamatnih stopa. Vrednost imovine

fonda je obrnuto srazmerna kretanju kamata. Ulaganje u fond prihoda nosi nešto veći rizik od ulaganja u fond očuvanja vrednosti imovine, a time i ostvaruje nešto veće prihode. Balansirani fond ulaže najmanje 85% imovine u vlasničke i dužničke hartije, sa tim što u dužničke hartije od vrednosti ulaže najmanje 35% a najviše 65% ukupne imovine fonda. Ovaj fond nosi umerenu stopu rizika i umerene prihode. Fond rasta vrednosti imovine ulaže najmanje 75% vrednosti svoje imovine u vlasničke hartije od vrednosti. Ovakvi fondovi su najrizičniji, i najprimerniji osobama koji su spremni da prihvate visok rizik investiranja zarad visokih stopa prinosa. Većina investicionih fondova u Srbiji su fondovi rasta vrednosti.

DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE INVESTICIONIM FONDOVIMA I INVESTICIONI FONDOVI

Društvo za upravljanje investicionim fondovima je pravno lice koje organizuje, osniva i upravlja investicionim fondovima.Investicioni fond nije pravno lice, već samo institucija u okviru koje se prikupljaju novčana sredstva članova fonda. Zbog toga ne može samostalno da posluje. Društvo za upravljanje investicionim fondovima upravlja fondom tako što vodi investicionu politiku, donosi investicione odluke, vodi evidenciju o članovima fonda i vrednosti njihovih udela u fondu, i obavlja druge zakonom predviđene poslove u ime fonda.Imovina investicionog fonda je u vlasništvu članova investicionog fonda, i to srazmerno njihovom učešću u fondu i odvojena je od imovine društva za upravljanje tim fondom. Poslovanje investicionih fondova je regulisano Zakonom o investicionim fondovima, a nadzor društava za upravljanje vrši Komisija za hartije od vrednosti.Prospekt fonda je zakonski definisan dokument koji bliže određuje podatke o investicionom fondu, društvu za upravljanje, poslovno ime i sedište kastodi banke, podatke o naknadama i troškovima i drugo. Pre učlanjenja u fond, investitor je u obavezi da se upozna sa sadržajem Prospekta.  

INVESTICIONA JEDINICA

Investiciona jedinica je udeo u ukupnoj neto imovini otvorenog investicionog fonda. Vrednost investicione jedinice se izračunava tako što se neto vrednost fonda podeli sa ukupnim brojem investicionih jedinica. Početna vrednost investicione jedinice svih otvorenih fondova u Srbiji iznosi 1.000 dinara.Kada fizičko ili pravno lice uloži određena sredstva u fond on zapravo kupuje određeni broj investicionih jedinica. Taj broj investicionih jedinica se dobija tako što se iznos uloga, umanjen za naknade društva koje upravlja investicionim fondom, podeli sa vrednošću investicione jedinice na dan uplate.Kako se menja vrednost imovine investicionog fonda, tako se menja i vrednost investicione jedinice. Na osnovu broja investicionih jedinica koje poseduje, investitor može svakog dana da izračuna vrednost svog uloga u fondu kao proizvod dnevne vrednosti investicione jedinice i broja jedinica koje poseduje.

Kada investitor želi da povuče deo ili celokupan ulog iz fonda, on zapravo prodaje svoje investicione jedinice fondu. Sredstva koja će mu biti isplaćena jednaka su proizvodu broja investicionih jedinica i njihove vrednosti na dan zahteva umanjene za naknadu za otkup (ukoliko je društvo naplaćuje)

INVESTIRANJE IMOVINE FONDA

Zakon o investicionim fondovima propisuje gde je dozvoljeno investirati imovinu fonda. Prema domaćem zakonu o investicionim fondovima, do 30% vrednosti imovine fonda je dozvoljeno investirati u inostranstvo. Zanimljivo je da Crna Gora ima najliberalniji zakon o investicionim fondovima, te je i jedan investicioni fond koji su osnovali srpski poslovni ljudi, počeo sa radom u ovoj državi, iako imaju nameru da najveći deo svojih investicija usmere u Srbiju.Prinos može biti pozitivan (dobitak) i negativan (gubitak). Prinos fonda objavljuje se u Prospektu i na internet stranici fonda. Uspešnost fonda ne može biti zagarantovana i prethodno poslovanje fonda nije garant budućih rezultata.  

RIZICI

Rizici koji najviše utiču na prinose investicionih fondova su najčešće sledeći: kamatni rizik, rizik promene vrednosti hartija od vrednosti, rizik kursa i valute, rizik promene poreskih propisa i sl. Najčešće se rizici dele na one na koje društvo za upravljanje investicionim fondovima može da utiče i na one na koje ne može. Prva grupa rizika se najčešće eliminiše kvalitetnom diversifikacijom portfolia fonda. Rizik portfelja se meri tzv. koeficijentom beta portfelja, koji pokazuje osetljivost portfolia na promene celog tržišta hartija od vrednsti. Kada je beta koeficijent manji od 1 znači da je njegov prinos manje osetljiv od prinosa ukupnog tržišta i sa tim i manje rizičan.

PREDNOSTI ULAGANJA U INVESTICIONI FOND

Umesto da individualno ulažete na tržištu kapitala, za šta je neophodno da kontinuirano pratite kretanje tržišta i budete odličan poznavalac pravilnog ulaganja, putem investicionog fonda, oslobođate se navedenih obaveza. Vašim sredstvima upravljaju ovlašćeni portfolio menadžeri, a i rizik ulaganja u investicioni fond je manji zbog diversifikacije portfolia. Najčešće su i troškovi transakcija ulaganja u investicione fondove manji nego kod individualnih ulaganja u hartije od vrednosti preko brokera.Prednost ulaganja u investicioni fond predstavlja i mogućnost da u gotovo svakom trenutku možete prodati fondu svoje investicione jedinice i dobiti likvidna sredstva.Prinos koji možete ostvariti ulaganjem u investicioni fond je najčešće veći od prinosa koji biste ostvarili štednjom u banci. U svakom trenutku vrednost Vašeg uloga i ostvareni prinos možete proveriti, a ostvarena dobit se automatski ponovo investira.

STRANI INVESTICIONI FONDOVI I ZEMLJE U OKRUŽENJU

Investicioni fondovi su vrlo zastupljeni u razvijenim privredama sveta, gde predstavljaju sastavni deo finansijskih tržišta. Neke od opštih karakteristika fondova su viša stopa prinosa od prinosa na štednju u banci, jaka kontrola poslovanja fondova od strane državnih institucija bez garancija ulagačima, javnost portfolia i poslovanja, itd.Prosečna stopa prinosa investicionih fondova u razvijenim zemljama je od 8-15% godišnje. Uočljivi su veći prinosi na početku rada investicionih fondova, koji se kasnije blago smanjuju.Treba ukazati i na to da su i u najrazvijenijim zemljama investicioni fondovi ponekad imali gubitke, pa čak dolazili i do potpunog bankrota. Kada su u pitanju zemlje u našem okruženju, uočljivo je da su mnoge zemlje donele zakone o investicionim fondovima pre nego što je to bio slučaj u Srbiji:Makedonija –sredina 2007.Crna gora- početak 2007.Hrvatska – početak 1997.Bosna i Hercegovina – početak 2000.Iz navedenog proizilazi i uglavnom veći broj fondova u zemljama u susedstvu. Hrvatska, koja prednjači u ovom segmentu finansijskih tržišta, ima čak 95 otvorenih investicionih fondova.Zanimljivo je i to da fondovi zemalja u okruženju vrlo često ulažu u hartije od vrednosti zemalja u svom okruženju. Značajan deo sredstava hrvatskih fondova je angažovan u srpskoj privredi. Obzirom na vrlo liberalan zakon o investicionim fondovima u Crnoj Gori i nejaku privredu u toj zemlji, za očekivati je i velika ulaganja investicionih fondova ove zemlje u Srbiju i ostale zemlje u okruženju, ali i otvaranje društava za upravljanje investicionim fondovima kapitalom okolnih zemalja.U Srbiji treba očekivati ekspanziju svih vrsta investicionih fondova. Obzirom da je iza hrvatske, srpska privreda najjača u regionu evropskih zemalja van Evropske unije, najverovatnije je da će veliki deo ulaganja investicionih fondova iz tog regiona biti usmeren baš u srpsku privredu. Takođe, očekuje se relativno veći prinos investicionih fondova zemalja koje su kasnije dobile zakone o investicionim fondovima, u narednih nekoliko godina.Na kraju, treba pretpostaviti da će po modelu hrvatskog tržišta, veliki deo štednje stanovništva biti preusmeren iz banaka u investicione fondove.

INVESTICIONI FOND ILI ŠTEDNJA U BANCI

Investicioni fondovi nose nešto veći rizik od štednje u banci, ali po pravilu i veći prinos na uložena sredstva.U našoj zemlji država ne garantuje građanima povraćaj sredstava u slučaju bankrotstva investicionog fonda, dok u slučaju štednje, garantuje povraćaj u visini 3.000 € po pojedinačnom ulogu u banci.Kada je u pitanju prinos, posmatrano u stabilnim čvrstim valutama, dosadašnja iskustva govore da se prosečni prinosi fondova kreću od 8-15%. Kamatne stope na sredstva u stabilnim čvrstim

valutama u našoj zemlji se kreću od 3,5-7,5%. Kamatne stope na sredstva u dinarima se kreću od 8,5-19%. Iz ovoga sledi da bi trebalo očekivati godišnji prinos fondova od najmanje nekoliko procenata iznad 20%, ukoliko ga pratimo dinarskim indeksom. Posmatrajući dosadašnji prinos domaćih fondova, ovakvo očekivanje je veoma blizu ostvarenja.Pri kupovini investicionih jedinica, ulagač plaća troškove i naknade društva za upravljanje investicionim fondom. Pri ulaganju sredstava u banku, najčešće nema nikakvih naknada.Uložena sredstva sa prinosom (ili pak umanjena za gubitak) se uvek mogu pretvoriti u likvidna sredstva prodajom investicionih jedinica (sem u retkim slučajevima kada se donese odluka o privremenom prekidu otkupa investicionih jedinica). Važno je napomenuti da se uglavnom naplaćuje provizija za otkup investicionih jedinica (od strane fonda), sem u slučajevima kada se one prodaju (od strane ulagača) nakon nekoliko godina od kupovine. Kada je reč o štednji u bankama, samo štednja po viđenju dozvoljava mogućnost podizanja likvidnih sredstava u bilo kom trenutku, bez ikakvih limita. Sve ostale oročene vrste štednje zahtevaju manje ili više strogu proceduru razoročenja (u najboljem slučaju uz obračunatu kamatu po viđenju), ukoliko su ulagaču potrebna sredstva pre roka dospeća oročenja. U slučajevima vraćanja likvidnih sredstava nakon roka oročenja, nema bilo kakvih ograničenja.Poreski tretman ulaganja u banku ili u investicione fondove je potpuno isti u našem zakonodavstvu.Na kraju treba ukazati na to da vrednosti investicionih jedinica fondova u kratkom roku fluktuiraju manje ili više, te da ulaganje u investicione fondove treba posmatrati kao dugoročno ulaganje.Jedinstveno najbolje rešenje između ove dve opcije ne postoji. U dugom roku ono zavisi od preferencija ulagača, spremnosti na rizik, kao i stepena likvidnosti uloženih sredstava koji je ulagaču u konkretnoj situaciji potreban. Kada je u pitanju kratak rok, investicioni fondovi nisu dobro rešenje, zbog kratkoročnih fluktuacija cene investicionih jedinica. U tom slučaju se štednja u banci čini kao bolja opcija.