INTERNACIONALNI BURČ UNIVERZITET FAKULTET ZA … · projektovanja važan dio elektrotehnike, studentima su dati izazovni projektantski zadaci u nekoliko predmeta. Predmeti na posljednjoj

INTERNACIONALNI BURČ UNIVERZITET

FAKULTET ZA INŽINJERING I PRIRODNE NAUKE

ODSJEK ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU

SPECIFIKACIJE PROGRAMA PRVOG STUDIJSKOG CIKLUSA

SARAJEVO

Juni, 2019

2

SADRŽAJ

1. OPIS PROGRAMA ....................................................................................................................................... 3

1.1 Uvod ........................................................................................................................................................ 3

1.2 Vizija ........................................................................................................................................................ 3

1.3 Misija ....................................................................................................................................................... 3

1.4 Program .................................................................................................................................................... 3

1.5 Studentske Prakse .................................................................................................................................... 4

1.6 Učenje i Podučavanje .............................................................................................................................. 4

1.7 Metode i strategije učenja/podučavanja ................................................................................................... 5

1.8 Protokoli u ocjenjivanju ........................................................................................................................... 5 1.8.1 Ocjenjivanje ...................................................................................................................................... 5

1.9 Prenosive Vještine ................................................................................................................................... 5

1.10 Vještine i druge karakteristike ........................................................................................................... 6

1.11 Metode za Evaluaciju i Unapređenje Kvaliteta i Standarda Učenja i Podučavanja .............................. 6

1.12 Kriteriji za Upis ..................................................................................................................................... 6

1.13 Mogućnosti Zapošljavanja ..................................................................................................................... 7

2. PLAN I PROGRAM ODSJEKA ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU ........................................ 8

3

1. OPIS PROGRAMA

1.1 Uvod

Elektrotehnika je najvažniji dio skoro svih naučnih i inženjerskih aplikacija. Zbog njene uloge u napretku

civilizacije, ova disciplina je postala potpuno odvojena inženjerska profesija. U današnjoj eri nauke,

elektrotehnika je jedna od glavnih grana inženjeringa koja kroz profesionalne usluge doprinosi

prosperitetnijem i održivijem društvu.

1.2 Vizija

Uvijek da bude povlašćen odsjek koji je dinamičan, interdisciplinaran, etičan, poduzetan, privlačan, otvoren

za nove koncepte, onaj koji se bavi problemima čovjekove okoline, aktivan u društvenim pitanjima, poštuje

čovjekov dignitet, visoko kvalitetan u nauci i moderan.

1.3 Misija

Misija odsjeka za elektrotehniku je da nauči studente osnovama nauke i inženjeringa tako da mogu razviti

rješenja za probleme iz elektrotehnike. Također, teži da naročito naglasi timski rad, neovisnost i inovativno

razmišljanje, kvalitete liderstva i da obrazuje visoko kvalificirane inženjere za ovu svrhu. U suštini, program

odsjeka za elektrotehniku ima za cilj da:

• Da studentima teoretsku podlogu osnova nauke i inženjerstva i da budu opskrbljeni potrebnim

tehničkim vještinama;

• Razvije sposobnosti studenata za čitanje, pisanje i usmenu komunikaciju;

• Obezbijedi praktično iskustvo što će omogućiti studentima da iskoriste i unaprijede svoje inženjersko

znanje;

• Promoviše samodisciplinu i samosigurnost kod studenata te sposobnost da uče sami;

• Podstakne timski rad, suradnju i razvoj međuljudskih odnosa;

• Motiviše studente da učestvuju u razvoju nauke i tehnologije;

• Nauči važnosti etičnog ponašanja u društvenom i profesionalnom životu;

• Proizvede diplomante za inženjerska i poslovna društva koji su pronicljivi, znatiželjni i otvoreni za

nove tehnologije radi razvijanja boljih rješenja;

• Proizvede diplomante za inženjerska i poslovna društva s integritetom, usmjerenjem, odlukom,

motivacijom, mogućnošću i obrazovanjem da preuzmu ulogu lidera u suočavanju sa zahtjevnim

izazovima društva..

1.4 Program

Elektrotehnika je uključena u široku lepezu tehnologija počev od velikih globalnih pozicionih sistema koji

mogu odrediti lokaciju vozila u pokretu do gigantskih elektro-energetskih generatora. Elektrotehnika je

zadužena za sintezu razvitka nauke, tehnologije i dizajna, testiranja, kao i praćenja proizvodnje elektronske

opreme i mašinerije, za razvoj potrošačkih proizvoda, elektronskih komponenti, mikročipova, kompjutera,

robota, električnih mašina, uređaja za energetsko generisanje, kontroliranje i transmisiju koji se koriste u

uslugama prijenosa električne energije: osvjetljenje i ožičavanje u zgradama, kao i kod vještačke

inteligencije, obrade signala, mikrovalova i telekomunikacijske opreme. Uzimajući u obzir brzi razvoj

informacionih tehnologija, mnoge prilike i izazovi su stvoreni za inženjere elektrotehnike. Pored toga, i

drugi električni/elektronski proizvodi su se nevjerovatno razvili u posljednje vrijeme. Dakle, elektrotehnika

je dobila na izuzetnoj važnosti i postaje sve popularnije. Ovo je također područje koje uključuje širok spektar

tehnologija, gdje su novi razvoji česti i velika konkurencija.

4

Program odsjeka za elektrotehniku nudi sva tri ciklusa studija: tri godine Bachelor studija, dvije godine

Master programa te tri godine doktorskog programa. Prva godina je posvećena učenju osnova nauke i

matematike, što daje studentu osnove inženjerstva. Kao prvo, program je razvijen da omogući studentima

laboratorijsku praksu koju mogu steći upotrebljavajući modernu opremu. S obzirom na to da je umijeće

projektovanja važan dio elektrotehnike, studentima su dati izazovni projektantski zadaci u nekoliko

predmeta. Predmeti na posljednjoj godini daju studentima mogućnost da rade na velikim projektima, koji su

slični onima na kojima će oni raditi u stvarnoj praksi. Nastavni program uključuje i izborne predmete, što

daje studentima mogućnost da poboljšaju svoje profesionalne vještine shodno njihovim interesima. Postoji

kako tehnički tako i netehnički izborni predmeti. Uvjeti za sticanje diplome uključuju skupljanje minimalno

180 ECTS kredita formalnih predmeta i 60 dana prakse.

Po završetku prvog ciklusa student može da upiše drugi ciklus u ovisnosti o njegovoj želji i prosjeka koji je

imao na dodiplomskom studiju (GPA). Drugi ciklus studija traje dvije godine i nosi 120 ECTS kredita. U

prvoj godini student sluša predmete koje sam izabere. U drugoj godini student radi magistarku tezu koja nudi

studentima dodatno usavršavanje iz oblasti koja ih zanima. Po završetku student stiče zvanje Magistra

elektrotehnike.

Program doktorskog studija elektrotehnike je u trajanju od tri godine i nosi 180 ECTS kredita. Prva godina

studija posvećena je izučavanju naprednih kurseva iz elektrotehnike. Plan rada uključuje izborne predmete,

koji daju mogućnost studentima da unaprijede svoje profesionalne vještine u polju koje studente interesuje.

Da bi se steklo zvanje PhD elektrotehnike, mora se steći minimum 180 ECTS kredita. Akademski program

odsjeka za elektrotehniku je praktičan, kompetitivan, i napravljen da pripremi studente za tržište rada kao

profesionalce u polju elektrotehnike.

1.5 Studentske Prakse

Praksa, pored akademskih kredita koje nosi, je važna što student stiče radno iskustvo. Obavljanjem prakse,

student dobiva 4 ECTS kredita. Također stiču radne navike i iskustvo vezano za njihovu odabranu oblast u

elektrotehnike. Praksa pruža mogućnost studentima za interakciju sa stručnjacima u područjima u kojima oni

u budućnosti mogu početi razvijati svoju karijeru.

1.6 Učenje i Podučavanje

Učenje i nastavne metode nude visoko-kvalitetne mogućnosti koje pružaju studentima da demonstriraju

dostizanje ishoda učenja.

Predmeti teže da podstaknu razvoj neovisnih vještina učenja i ohrabri predanost cjeloživotnom učenju i

kontinuiranom profesionalnom razvoju. Podučavanje i metode učenja nastoje u velikoj mjeri da podstaknu

studente da sami preuzmu odgovornost za vlastito obrazovanje i razvoj. Progresivno korištenje projektnog

učenja, integrisane procjene i proizvod/problem učenja dozvoljava studentima veću samozainteresovanost

tokom učenja. Poseban naglasak je često stavljen na grupni i timski rad tokom cjelokupnog trogodišnjeg

studija.

Predmeti koriste veliki obim različitih mogućnosti učenja i nastavnih metoda, koje se mogu vidjeti u

nastavnom planu i programu, pedagoškim istraživanjima i kontinuiranom napredovanju i obrazovanju

uposlenika i nastavnog kadra. Inovativna pristupanja podučavanju, učenju i razvoju su poželjna. Gdje je to

prikladno, predmeti traže proširenje tehnološke primjene u procesu podučavanja i učenja.

Planirani časovi će uključivati korištenje predavanja, seminara, tutorijala i praktične laboratorijske vježbe.

Prednost će biti upotreba tehnologije i dodatnih aktivnosti kako bi se osiguralo odvijanje učinkovitog učenja.

Ove aktivnosti će uključivati korištenje simulacija, projekte, praktičan rad, radionice, rad i interakciju sa

kolegama, samostalno upravljanje timovima.

5

1.7 Metode i strategije učenja/podučavanja

Predavanja/nastava: pruža informacije, pregled literature i ilustrativne aplikacije te prezentuje i istražuje

osnovne ideje vezane za predmet. Student će koristiti intelektualne vještine da pripremi rješenja na zadata

pitanja koja će biti diskutovana za vrijeme nastave.

Praktične sesije: računske metode su podučavane kao niz računarski baziranih vježbi sa kratkim

predavanjima na kojima je objašnjena teorija. Ovo omogućava studentu razumijevanje problema u primjeni

računskih metoda u simuliranim i stvarnim problemima i takođe omogućava razvoj računskih vještina

relevantnih za ostatak predmeta uključujući istraživački projekat. Vježbe, kompjuterski i eksperimentalni

laboratoriji pružaju mogućnost studentu da primijene teoriju koju su naučili na nastavi.

Grupni projekat: pruža mogućnost detaljnog učenja stvarnog problema, praktičnu analizu i vještine

rješavanja problema i timski rad.

Individualni projekat: uključuje pregled literature, specifikaciju problema i eksperimente/analize

zabilježene u izvještajima. Ovo omogućava studentu da primijeni tehnike koje su naučili kao i da se steknu

opće istraživačke vještine.

Ekspert (gostujuća) predavanja i seminari: pruža studentima mogućnost da slušaju različite interne i

vanjske predavače iz industrije. Ovo omogućava studentima da steknu priznanja iz nekih primjena, potrebe i

uloge elektro-inženjera kao i odabir potencijalne karijere.

1.8 Protokoli u ocjenjivanju

Svrha rezultatsko-baziranog učenja je da se poboljša kvalitet učenja i predavanja na Odsjeku za

elektrotehniku. Osnovni principi su:

• Učenje studenata je glavna pozornost odsjeka.

• Svaki student je jedinstven i izrazit će učenje na jedinstven način.

• Student moraju biti u mogućnosti da primjene stečeno znanje van nastave.

• Student trebaju postati djelotvorni, neovisni, cjeloživotni učenici nakon završene edukacije..

Ocjenjivanje sa normalni evaluacijskim procesom na glavnim predmetima koje student uzima. Svaki

predmet definiše ishode učenja. Studenti također pripremaju portfolije koji reflektuju njihova ostvarenja i

mogućnost i evaluacija portfolija od strane fakultetske komisije pokazuje završnu evaluaciju studentskog

uspjeha.

1.8.1 Ocjenjivanje

Ocjenjivanje znanja i razumijevanje se provodi kroz:

Pismeni ispiti

Pismeni esejski zadaci

Ocjenjivanje praktičnog rada

Izvještaji o grupnim projektima i timske prezentacije

Izvještaji o samostalnim projektima i kraće prezentacije

1.9 Prenosive Vještine

Po završetku studija, student će razviti veliki broj vještina koje uključuju:

• Upravljanje vlastitim učenjem i sprovođenje neovisnog razmišljanja i učenja

• Specificiranje i modeliranje problema

• Upotreba matematičkih i računskih metoda u svrhu rješavanja (inženjerskih problema)

• Upotreba generalnih tehnologija u elektrotehnici

• Upravljanje istraživačkim projektima uključuje planiranje i vođenje tima

6

• Sprovođenje istraživačkog rada, od hipoteze do pisanja izvještaja

• Rad u multidisciplinarnim timovima

• Kritička analiza

1.10 Vještine i druge karakteristike

• Sposobnost efektivnog prenosa informacija, argumentovanja i analize u različitim formama stručnim

i nestručnim licima, i korištenje glavnih tehnika u disciplinama.

• Sposobnost daljnjeg napretka, razvoja postojećih vještina i stjecanje novih kompetencija koje će im

omogućiti da preuzme značajnu odgovornost unutar organizacija

• Posjedovanje kvalitete i prenosivih vještina potrebnih za zapošljavanje koje zahtijevaju vježbanje

lične odgovornosti i odlučivanja

1.11 Metode za Evaluaciju i Unapređenje Kvaliteta i Standarda Učenja i Podučavanja

• Studentske Grupe i Godišnji studentski upitnici

• Promatranje predavača za vrijeme predavanja

• Napredne Stručne Diplome u podučavanju i učenju u Visoko Školskom Obrazovanju

• Članstvo u Akademiji Visokog Obrazovanja

• Izvještaji Vanjskih Ispitivača

• Akreditacijske Posjete

• Pregled plana i programa

• Predmetni Odbori

• Godišnji i periodični izvještaji

Indikatori kvalitete i standarda

• Mišljenje studenata o kvaliteti

• Stopa uspjeha za svaki ciklus za svaki predmet

• Studentske procjene

• Godišnje Studentske Ankete

• Prva Odredišna Statistika

• Profesionalna akreditacija

• Izvještaji Vanjskih Ispitivača

1.12 Kriteriji za Upis

Uslovi za upis su u skladu sa pravilima Univerziteta i Fakulteta. Odsjek za Elektrotehniku priznaje svakog

aplikanta koji je sposoban uspješno završiti odabrane predmete. Aplikanti koji zadovoljavaju zahtjeve ili

prilažu alternativne dokaze za akreditaciju prethodnog učenja koje je ekvivalentno pravilima upisa

zadovoljavaju ovu procjenu u praksi. Profil za upis će biti pregledan na godišnjem nivou kao i kriterij za

odabir i pružit će fer i objektivnu osnovu za odabir. Upis ce pratiti Univerzitetske procedure. Šema podstiče

nestandardne i starije aplikante kao i aplikante sa naprednim znanjem i vještinama. Ovo se razmatra na

individualnoj bazi.

Student čiji maternji jezik nije Engleski, sa certificiranim kvalifikacijama, profesionalnim kvalifikacijama,

i/ili radnim iskustvom ekvivalentnim prethodno navedenim detaljima će biti razmatrani i ohrabruju se da

apliciraju. Dodatak ovome jeste demonstriranje Engleskog jezika kroz IELTS, TOEFL ili test organizovan

od strane Univerziteta.

Za sve kandidate tražiti će se dokaz o posjedovanju ličnih vještina i kvalitete kroz lične izjave i reference.

Takve vještine i osobine uključuju komunikacijske vještine, pismenost, računanje, informatičko znanje,

vještina učenja, motivaciju, radno iskustvo i uključenosti u zajednicu..

7

1.13 Mogućnosti Zapošljavanja

U globalnoj industriji postoji ogromna potreba za inženjerima elektrotehnike, naročito onima koji

kombiniraju tehničke vještine s dobrim komunikacijskim vještinama i sposobnošću da rade u timu. Neke, ali

ne sve mogućnosti zapošljavanja mogu biti sumirane na sljedeći način:

• Raditi kao predavač ili istraživač na univerzitetima ili u istraživačkim centrima

• Istraživati, projektovati, razvijati, testirati i nadzirati proizvodnju i instalaciju kompjuterskog

hardvera, uključujući hardverske čipove, sklopovske ploče, kompjuterske sisteme i relevantnu

opremu

• Projektovati, razvijati, testirati i nadzirati proizvodnju električne opreme, uključujući električne

motore; upravljanje mašinama, osvjetljavanje i ožičavanje u zgradama, automobilima, avionima,

radarskim i navigacijskim sistemima, uređajima za generiranje energije, kontrolu i transmisiju koji se

koriste u uslugama prijenosa električne energije

• Biti odgovoran za različite vrste tehnologija, od prenosivih muzičkih uređaja do globalnih pozicionih

sistema (GPS), koji mogu konstantno davati podatak o lokaciji

• Dizajnirati, razvijati, testirati i nadzirati proizvodnju elektronske opreme kao što su difuzioni I

komunikacijski sistemi

• Razvijati uređaje i procedure koji rješavaju medicinske i probleme vezane za zdravlje kombinirajući

svoje znanje iz biologije i medicine s inženjerskim načelima i praksom.

8

2. PLAN I PROGRAM ODSJEKA ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU

1. Semestar

ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS

MTH 101 Matematika I 3 2 6

MTH 103 Linearna Algebra 2 2 5

PHY 101 Fizika I 3 2 6

CEN 111 Programiranje 1 3 2 6

ELT 117 Napredno Čitanje i Vokabular I 2 2 5

XXX Izborni jezik1 (Netehnički izborni predmet) 0 2 2

Ukupno 13 12 30

2. Semestar


EEE 102 Električna Kola I 3 3 6

MTH 102 Matematika II 3 2 6

PHY 102 Fizika II 3 2 6

CEN 112 Programiranje 2 3 2 6

EEE 106 Uvod u Elektrotehniku 2 2 4

XXX Izborni jezik2 (Netehnički izborni predmet) 0 2 2

Ukupno 14 13 30

3. Semestar


EEE 201 Električna Kola II 3 3 6

EEE 205 Poluprovodnički Uređaji i Modeliranje 2 2 5

MTH 201 Diferencijalne Jednačine 2 2 5

EEE 395 Digitalni Dizajn 3 2 5

EEE 314 Električna Mjerenja i Instrumentacija 2 2 5

XXX xxx Netehnički Izborni Predmet 2 2 4

Ukupno 14 13 30

4. Semestar


EEE 202 Teorija Elektromagnetnog Polja 2 2 5

EEE 206 Elektronika I 3 2 5

EEE 212 Signali i Sistemi 3 2 5

MTH 204 Numerička Analiza 2 2 5

MTH 205 Vjerovatnoća i Statistika za Inženjere 3 2 5

CEN 382 Mikroprocesori 3 2 5

Ukupno 16 12 30

5. Semestar


EEE 311 Elektronika II 3 2 5

EEE 390 Studentska Praksa 0 20 5

XXX xxx Tehnički Izborni Predmet I 2 2 5

XXX xxx Tehnički Izborni Predmet II 2 2 5

XXX xxx Tehnički Izborni Predmet III 2 2 5

XXX xxx Tehnički Izborni Predmet IV 2 2 5

Ukupno 11 30 30

1 BOS 101 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik I / TDE 101 Turski Jezik I / GRM 101 Njemački Jezik I 2 BOS 102 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik II / TDE 102 Turski Jezik II / GRM 102 Njemački Jezik II

9

6. Semestar


EEE 382 Linearni Sistemi Upravljanja 2 2 5

XXX xxx Tehnički Izborni Predmet V 2 2 5

XXX xxx Tehnički Izborni Predmet VI 2 2 5

XXX xxx Tehnički Izborni Predmet VII 2 2 5

XXX xxx Tehnički Izborni Predmet VIII 2 2 5

EEE 392 Diplomski Rad 0 10 5

Ukupno 10 20 30

Tehnički Izborni Predmeti (Nivo Odsjeka)


EEE 310 Teorija Elektromagnetnih Valova 2 2 5

EEE 320 Uvod u Energetske Sisteme 2 2 5

EEE 321 Mikrotalasna Tehnika 2 2 5

EEE 322 Antene 2 2 5

EEE 324 Mikrovalna Elektronika 2 2 5

EEE 331 Telekomunikacije I 2 2 5

EEE 332 Telekomunikacije II 2 2 5

EEE 333 Digitalna Komunikacija 2 2 5

EEE 334 Digitalna Obrada Signala 2 2 5

EEE 336 Komunikacijska Elektronika 2 2 5

EEE 337 Uvod u Bežične Komunikacije 2 2 5

EEE 346 Uvod u VLSI dizajn 2 2 5

EEE 348 Uvod u Obradu Slike 2 2 5

EEE 349 Uvod u Optičke Komunikacije 2 2 5

EEE 360 Rasvjeta 2 2 5

EEE 361 Električne Mašine I 2 2 5

EEE 363 Obnovljivi Sistemi Električne Energije 2 2 5

EEE 364 Analiza Elektroenergetskih Sistema 2 2 5

EEE 366 Prenos Električne Energije 2 2 5

EEE 367 Zaštita Prenosne Mreže 2 2 5

EEE 369 Sistemi Distribucije 2 2 5

EEE 370 Industrijska Elektronika 2 2 5

EEE 371 Pretvorba Statičke Snage 2 2 5

EEE 372 Energetska Elektronika 2 2 5

EEE 373 Niskonaponski Energetski Sistemi 2 2 5

EEE 374 Relejna Zaštita 2 2 5

EEE 375 Komunikacija u Energetskim Sistemima 2 2 5

EEE 376 Inteligentne Elektroenergetske Mreže 2 2 5

EEE 377 Distribuirani Elektroenergetski Sistemi 2 2 5

EEE 378 Kvalitet Električne Energije 2 2 5

EEE 379 Industrijski Elektroenergetski Sistemi 2 2 5

EEE 380 Uvod u Robotiku 2 2 5

EEE 381 Upravljanje Procesima 2 2 5

EEE 383 Sistemi Upravljanja U Diskretnom Vremenu 2 2 5

EEE 384 Upravljanje Procesima i Instrumentacija 2 2 5

EEE 391 HDL Logički Dizajn 2 2 5

EEE 394 Ugradbeni Sistemi 2 2 5

10

Tehnički Izborni Predmeti (Nivo Fakulteta)


GBE 307 Bioinformatika 2 2 5

GBE 321 Inteligentni Sistemi 2 2 5

GBE 323 Biomedicinska Instrumentacija 2 2 5

GBE 325 Biomedicinski Signali i Sistemi 2 2 5

GBE 330 Biosenzori 2 2 5

CEN 221 Objektno Orijentisano Programiranje 2 2 5

CEN 254 Strukture Podataka 2 2 5

CEN 263 Računarske Mreže 2 2 5

Netehnički Izborni Predmeti (Nivo Univerziteta)


BOS 101 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik I 0 2 2

TDE 101 Turski Jezik I 0 2 2

GRM 101 Njemački Jezik I 0 2 2

BOS 102 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik II 0 2 2

TDE 102 Turski Jezik II 0 2 2

GRM 102 Njemački Jezik II 0 2 2

MAN 309 Poduzetništvo 2 1 4

MAN 107 Uvod u Poslovanje 2 1 5

MAN 223 Liderstvo 2 1 5

MAN 321 Operaciona Istraživanja 2 1 5

Šifra predmeta: MTH 101 Naziv predmeta: : MATEMATIKA I

Nivo: Prvi Godina:I Semestar: I ECTS Krediti: 6

Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: 45+30

Opis predmeta

Funkcije, limiti, kontinuitet i derivativi. Primjena. Ekstremne vrijednosti, teorije srednje vrijednosti i njena primjena.

Grafovi. Konačni integral. Područje i zapremina kao integrali. Beskonačni integral. Transcendentalne funkcije i njihova

derivacija. L'Hopitalovo pravilo. Tehnike integracije. Nepravilni integrali. Primjene. Parametarske krive. Polarne koordinate.

Ciljevi predmeta

Proširiti znanje oblasti matematike s kojima se već ranije susretalo. Upoznati i istražiti teme s kojima se studenti možda nisu

već bili susretali. Razviti razumijevanje razvoja matematičke logike i uloge koju je matematika imala u našim životima. Naučiti primjenu matematike u stvarnim životnim problemima i analizi rezultata.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Funkcije: pregled trigonometrije.

• Eksponencijalne i logaritamske funkcije.

• Limiti i kontinuiranost.

• Limiti i kontinuiranost.

• Derivacija: pravila diferencijacije, omjeri.

• Primjena derivacije: ekstremne vrijednosti, teorija srednje

vrijednosti i njena primjena, grafički prikaz

• Parcijalni Ispit

• Analiza ispita

• Primjena derivacije: ekstremne vrijednosti, teorija

srednje vrijednosti i njena primjena, grafički prikaz

• Integracija: beskonačni i konačni integrali, pravila

integracije, temeljna osnova računanja

• Integracija: beskonačni i konačni integrali, pravila

integracije, temeljna osnova računanja

• Primjena integrala: površina, zapremina okreta, dužin

arkusa.

• Primjena integrala: površina, zapremina okreta,

dužine arkusa.

• Priprema za Finalni Ispit

• Finalni Ispit

• Uvod

• Vježba 1: Funkcije: pregled trigonometrije.

• Vježba 2: Eksponencijalne i logaritamske funkcije.

• Vježba 3: Limiti i kontinuiranost.

• Kviz 1

• Vježba 4: Derivacija: pravila diferencijacije, omjeri.

• Vježba 5: Primjena derivacije: ekstremne vrijednosti,

Vježba 6: teorija srednje vrijednosti i njena primjena,

grafički prikaz


• Vježba 7: Analiza ispita

• Vježba 8: Primjena derivacije: ekstremne vrijednosti,

teorija srednje vrijednosti i njena primjena, grafički

prikaz

• Vježba 9: Integracija: beskonačni i konačni integrali,

pravila integracije, temeljna osnova računanja

• Kviz 2

• Vježba 10: Integracija: beskonačni i konačni

integrali, pravila integracije, temeljna osnova

računanja

• Vježba 11: Primjena integrala: površina, zapremina

okreta, dužine arkusa.

• Vježba 12: Primjena integrala: površina, zapremina

okreta, dužine arkusa.

• Finalni Ispit

Metode podučavanja • Interaktivna predavanja • Tutorijali

Metode evaluacije (%)

Kviz 10 % Laboratorija 0 %

Zadaća 0 % Članak 0 %

Projekat 0 % Prisustvo 0 %

Parcijalni Ispit 40 % Class Deliverables 0 %

Prezentacija 0% Finalni Ispit 40 %

Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Preciznije, student može :

• koristiti definiciju limesa i odrediti limese;

• formulisati i izvesti svojstva za maxime, minime i srednje vrijednosti neprekidne funkcije;

• koristiti kontinuirane, monotone i invertibilne funkcije za rješavanje jednačina analitički i numerički;

• koristiti i razumjeti izvode za proučavanje grafova, analizirati nejednakosti i riješiti probleme optimizacije;

• formulirati definiciju integrala i analizirati integrabilnost;

• odrediti neke integrale preko primitivnih funkcija;

• koristiti integrale za određivanje površine, zapremine i dužine krive .

Preduslovni predmet

Jezik izvođenja nastave Engleski jezik

Obavezna literatura • James Stewart, Essential Calculus. Early Transcendentals, Second Edition, Cengage Learning, 2013.

Preporučena literatura

• Jonhston E.H.,Mathews J.C., Raymond A. S.: 2007. Calculus. Addison Wesley

• H. Fatkić, Notes and slides from lectures (See Faculty WEB Site) in Mathematics for Engineers I, Sarajevo, 2005.

• M. Merkle: Matematička analiza, Akademska misao, Beograd, 2001.

• H. Fatkić, B. Mesihović: Zbirka riješenih zadataka iz matematike I, ETF, Sarajevo, 1973.; Corons, Sarajevo, 2002.

• M. P. Ušćumlić, P. M. Miličić: Zbirka zadataka iz više matematike I i II, Građevinska knjiga, Beograd, 2004.

ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)

Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje

Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45

Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30

Parcijalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2

Finalni Ispit (1 sedmica) 1 2 2

Priprema za Parcijalni Ispit 1 15 15

Priprema za Finalni Ispit 1 25 25

Zadaća / Projekat 36 36

Seminar / Prezentacija

Ukupno opterećenje 155

ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6

Šifra predmeta: MTH 103 Naziv predmeta: : LINEARNA ALGEBRA

Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS Krediti : 5


Opis predmeta

Uvod u matrice. Polja i vektorski prostori, linearna transformacija, promjena baza. Linearne jednačine, postojanje i

klasifikacija rješenja, Gausova eliminacija i LU dekompozicija. Karakteristična jednačina matrice: vlastite vrijednosti,

vlastiti vektori i Jordan-ova matrica. Numeričke tehnike za izračunavanje vlastitih i vrijednosti vlastitih vektora. Unitarni

vektorski prostor, kvadratne forme.

Ciljevi predmeta

Linearna algebra je matematika sistema linearnih jednačina i njihovih rješenja. Postoje mnoge primjene linearne algebre. Dovoljno znanje iz ovog polja pomaže studentima kod učenja drugih (više primjenjivih) predmeta, kao što su problemi

lineralnog programiranja, operaciona istraživanja, problemi optimizacije itd. Glavni ciljevi ovog predmeta su:

• da proširi znanje studenatima u domenu sistema linearnih jednačina

• da se shvate glavna polja primjene linearne algebre

Sadržaj predmeta

• Vektori

• Linije. Sistemi lineranih jednačina.

• Rješavanje linearnih sistema. Metoda Gaussove

eliminacije. Echelonova forma matrice.

• Rješavanje linearnih sistema. Metoda Gaussove

eliminacije. Echelonova forma matrice Rješavanje

linearnih sistema. Analize.

• Linearna nezavisnost.

• Matrice

• Matrice


• Definicija linearne transformacije.

• Determinante

• Vektorski prostor, Baze.

• Svojstvene vrijednosti, svojstveni vektori,

karakteristične vrijednosti, karakteristični vektori.

• Svojstvene vrijednosti, svojstveni vektori,


• Slicnost i dijagonalizacija


• Finalni Ispit

• Vježba 1: Vektori

• Vježba 2: Linije. Sistemi lineranih jednačina.

• Vježba 3: Rješavanje linearnih sistema. Metoda Gaussove

eliminacije. Echelonova forma matrice.

• Kviz 1

• Vježba 4: Linearna nezavisnost.

• Vježba 5: Matrice

• Vježba 6: Matrice


• Vježba 7: Definicija linearne transformacije.

• Vježba 8: Determinante

• Vježba 9: Vektorski prostor, Baze.

• Kviz 2

• Vježba 10: Svojstvene vrijednosti, svojstveni vektori,


• Vježba 11: Slicnost i dijagonalizacija

• Vježba 12: Priprema za Finalni Ispit

• Finalni Ispit

Metode podučavanja • Interaktivna predavanja

• Diskusije i grupni rad • Prezentacije


Kviz 20% Laboratorija 0 %




Prezentacija 0 % Finalni Ispit 45 %

Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Pri završetku predmeta očekuje se da studenti:

• znaju kako riješiti linearne jednačine pomoću Gauss eliminacije.

• znaju kako da obavlja proračune matrica.

• znaju kako izračunati determinantu matrice preko operacija osnovnog reda i kolone, kao i preko širenja po

redovima ili kolonama.

• razumiju koncept vektora i kako sabrati vektore i pomnožiti ih skalarom u 3D prostoru pomoću koordinata i u

prostorima bez datog koordinatnog sistema.

• znati formulu za proizvod dot vektora, koristeći dati ortogonalni koordinatni sistem i bez koordinatnog sistema.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Richard Hill: Elementary Linear Algebra Kenneth Hofman

Preporučena literatura Ray Kunze: Linear Algebra

David C. Lay: Linear Algebra and its Applications













Šifra predmeta: PHY 101 Naziv predmeta: : FIZIKA I

Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS Krediti: 6


Opis predmeta

Ovaj predmet je namenjen prvenstveno studentima inženjerstva. Predmet predstavlja osnovne fizikalne koncepte koji se

primenjuju u oblasti inženjerskih tehnologija. Teme uključuju jedinične sisteme, metode rešavanja problema, grafičku

analizu, vektore, kretanje, sila, Njutnov zakon kretanja, rad, energiju, snagu, momenat i svojstva materije. Po završetku,

studenti bi trebali biti u mogućnosti da primjenjuju principe proučavane za aplikacije u oblastima tehničke tehnike.

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je dati razumijevanje osnovnih pojmova mehanike i termodinamike u odnosu na praktičnu primjenu u inženjerstvu.

Sadržaj predmeta

• Fizika i mjerenja.

• Pokret u jednoj dimenziji.

• Vektori. Pokret u 2D i 3D.

• Sile i Kretanje.

• Potencijalna, Kinetička Energija i Rad.

• Očuvanje Energije.

• Pripreme za parcijalni ispit (Kviz 1).


• Vježba 1: Fizika i mjerenja.

• Vježba 2: Pokret u jednoj dimenziji.

• Vježba 3: Vektori. Pokret u 2D i 3D.

• Vježba 4: Sile i Kretanje.

• Vježba 5: Potencijalna, Kinetička Energija i Rad.

• Vježba 6: Očuvanje Energije.

• Vježba 7: Pripreme za parcijalni ispit.


• Rotacija - Centar mase i Linearni zamah.

• Rotacija – Kotrljanje, Moment sile, Angularni

moment.

• Gravitacija.

• Oscilacije.

• Valovi.

• Elastičnost i vibracije.

• Pripreme za finalni ispit (Kviz 2).

• Finalni Ispit

• Vježba 8: Rotacija - Centar mase i Linearni zamah.

• Vježba 9: Rotacija – Kotrljanje, Moment sile,

Angularni moment.

• Vježba 10: Gravitacija.

• Vježba11: Oscilacije.

• Vježba 12: Valovi.

• Vježba 13: Elastičnost i vibracije.

• Vježba 14: Pripreme za finalni ispit.

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Mogućnosti evaluacije i interpretiranja znanja, koncepata i principa u kontekstu različitih oblasti primjene

• Sposobnost prezentovanja, evaluacije i interpretiranja mogućih rješenja datog problema, razvijajući argumente i

procjene u skladu sa osnovnim teorijma i konceptima.

• Primjena teorije, tehnika i relevantnih alata pri specifikaciji, analizi, dizajnu, implementaciji i testiranju

jednostavnog problema u elektrotehnici;

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Halliday, David, Robert Resnick, and Jearl Walker. Fundamentals of physics extended. John Wiley & Sons, 2013 (10th

edition)

Preporučena literatura D.C. Giancoli: Physics for scientist and engineers, Prentice Hall, New Jersey, 2000










Seminar / Prezentacija 20 20



Šifra predmeta: CEN 111 Naziv predmeta: : PROGRAMIRANJE I

Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS Krediti: 6


Opis predmeta Ovaj predmet je dizajniran da bude uvod u osnove programiranja. Studenti će dizajnirati, pisati i testirati kompjuterske

programe.

Ciljevi predmeta

Ciljevi ovog predmeta su: upoznavanje studenata sa konceptom programiranja; upoznavanje studenata sa osnovnim

principima algoritama; značajno ojačati vještine programiranja kod studenata, tako što će se od njih zahtijevati da stalno programiraju veliki broja malih, ali izazovnih problema; unaprijediti njihove vještine uvođenjem ih na konkurentno

okruženje u kojem će dio njihovog učinka da se zasniva na učinku njihovih vršnjaka.

Sadržaj predmeta

• Osnovna kompjuterska pismenost.

• Osnove kompjuterskog pretprogramiranja.

• Razvijanje algoritama i rješavanje problema upotrebom

dijagrama toka i pseudo-koda.

• Tipovi podataka. Konstante. Varijable.

• Osnovni ulazi/izlazi.

• Sekvence.

• Strukture selekcije i ponavljanja.


• Funkcije i nizovi.

• Traženje i sortiranje.

• Apstraktni tipovi podataka.

• Strukture.

• Pokazivač.

• Stringovi.

• Ulaz/izlaz. Procesuiranje datoteka.

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Definiraju osnovnu terminologiju koja se koristi u kompjuterskom programiranju

• Uspostave znanje i razumijevanje koncepata C / C ++ programskih jezika

• Analiziraju, dizajniraju, kodiraju, testiraju programe u C / C ++ jeziku.

• Razvijaju programe koji uključuju petlje i funkcije.

• Koriste različite tipove podataka u kompjuterskim programima.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Stephen Prata, “C Primer Plus”, 6th ed., 2013

Deitel, “C How To Program 6th”, 6th ed., 2010

Günay Karlı, “C’de problem ÇözmeMantığı, 3.Ed, 2010”














Šifra predmeta: ELT 117 Naziv predmeta: NAPREDNO ČITANJE I VOKABULAR I

Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS krediti: 5

Status: Obavezan Sati/Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30

Opis predmeta

Razvoj vještine čitanja i pisanja na engleskom jeziku I. Predmet ojačava akademske vještine čitanja (shvatanje suštine teksta,

brzina čitanja, zaključivanje informacija, pretpostavljanje riječi iz konteksta, itd) kroz čitanje raznih tema. Cilj je također i

razvijanje kritičkog razmišljanja, što studentima omogućava da odgovore na pitanja u dobro organizovanom pisanom formatu.

Ostale vještine vezane za čitanje i pisanje kao što su parafraziranje i rezimiranje su također uključene.

Ciljevi predmeta

Ovaj predmet omogućuje studentima napredne vještine čitanja i pisanja potrebne za uspjeh u naprednom engleskom jeziku,

liberalnim umjetnostima i tehničkim predmetima. Postoje dva dijela ovog predmeta: studenti će čitati autentične tekstove

napisane za izvorne govornike engleskog jezika i fokusirat će se na razvoj vokabulara i razumijevanja. Također će biti uključeni

i pisani zadatci na osnovu tekstova.

Sadržaj predmeta

• Uvod u predmet

• Gramatika uz relevantne tekstove

• Gramatika uz članke/časopise/relevantnu literaturu

• Vokabular i načini unapređenja repertoara riječi

• Vokabular u polju Informacionih Tehnologija (1)

• Vokabular u polju Informacionih Tehnologija (2)

• Pričanje – grupne diskusije i prezentovanje zaključaka

• Parcijalni ispit

• Pričanje - grupne diskusije i prezentovanje zaključaka

• Slušanje i učenje – Profesor a zatim diskusija

• Uvod u aktivnosti prije pisanja

• Pisanje jasnih, konciznih rečenica i paragrafa

• Usavršiti kritičko razmišljanje kroz diskusije predhodno

pročitanih paragrafa

• Pisanje sažetka i parafraziranje određenih dijelova teksta

• Priprema za završni ispit

Metode podučavanja • Interaktivna nastava i komunikacija sa studentima

• Diskusije i grupni rad

• Debate studenata

• Praktična nastava i primjena naučenog

Metode evaluacije

Kviz 20 % Praktični ispit 0 %

Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %

Zadatci 0 % Prisustvo 10 %

Parcijalni ispit 20 % Učešće na času 10 %

Prezentacija 0 % Završni ispit 40 %

Total 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:

• Istraži pisane i predhodno ispredavane materijale (članke, časopise i ostalu literaturu)

• Koristi engleski jezik sa više slobode bez obzira na postojeće nedostatke

• Prezentuje informacije usmeno, pismeno ili u grafičkoj formi i tako olakša komunikaciju između kolega i profesora

• Koristi engleski jezik sa više samopouzdanja

• Piše jasne i gramatički tačne članke

Preduslovni predmeti -

Jezik izvođenja nastave Engleski

Obavezna literatura • Student ne treba da posjeduje nikakvu literature za ovaj predmet. Sve materijale će obezbjediti profesor.




Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 2 30

Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 15 2 30

Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2

Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2

Priprema za parcijalni ispit 1 14 15

Priprema za završni ispit 1 15 25

Zadaća / Projekat 1 10 10

Seminar / Prezentacija 1 10 10


ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 5

Šifra predmeta: BOS 101 Naziv predmeta: BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I


Status: Izborni Sati/Sedmica: 0+2 Ukupan broj sati: 0+30

Opis predmeta Ovaj predmet je u cjelosti podučavan na Bosankom jeziku.Sadrži osnovna gramatička pravila. Svakodnevna praktična upotreba

jezika. Predmet je namjenjen za student koji ne poznaju Bosanski jezik.

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studenti razviju sposobnosti komunikacije na bosanskom jeziku tako da sa samopouzdanjem mogu da

razgovaraju sa klijentima, dobavljačima i kolegama.

Sadržaj predmeta

• Naučiti kako se pozdraviti i upoznati

• Klase imenica (muški, ženski i srednji rod)

• Lične zamjenice (u prvom slučaju), kako se predstaviti

• Sadašnje vrijeme glagola biti

• Učenje imena različitih poslova, muški i ženski rod

različitih imenica

• Fakultetska terminologija i vježbanje, brojevi 1-10

• Množina


• Brojevi 11-10.000; vježbanje pričanja o brojevima kroz

brojeve telefona, cijene

• Pokazne zamjenice

• Fraze o stavu izlagača, izjavne, upitne i uzvične rečenice

• Mjesto i vrsta akcenta u riječima bosanskog jezika,

ispunjavanje formi sa osnovnim informacijama

• Uvod u upitne riječi, redni brojevi i klase zamjenica

• Odgovaranje na pitanja: Koji je datum? Šta se desilo?

• SVO red u Bosanskom jeziku

Metode podučavanja • Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima


Metode evaluacije



Projekat 0 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 %



Total 100 %

Ishodi učenja


• Priča bosanski jezik sa samopouzdanjem

• Komunicira sa više slobode prilikom posjeta regiji gdje se govori bosanski jezik ili u slučaju komunikacije sa ljudima koji

govore bosanski jezik

• Izgradi prisnost i jaku vezu sa kolegama koji govore bosanski jezik i klijentima kroz pokazivanje interesa za bosanski jezik

i kulturu

• Demonstrira volju i ojača internacionalnu komunikaciju kako u privatnom tako i u poslovnom domenu

• Razlikuje pozdrave u bosanskom jeziku


Jezik izvođenja nastave Bosanski i Engleski

Obavezna literatura • Zenaida Karavdić, Bosnian language as a foreign language, IBU, Sarajevo 2010.

• Bosanski jezik, Priručnik za strance, Minela Kerla, Nermina Alihodžić-Usejnovski, 2013.

Preporučena literatura • Ronelle Alexander, Ellen Elias-Bursac Bosnian, Croatian, Serbian, a Textbook: With Exercises and Basic Grammar,

University of Wisconsin Press, 2006













http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_2?_encoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=Ellen%20Elias-Bursac

Šifra predmeta: TDE 101 Naziv predmeta: TURSKI JEZIK I



Opis predmeta Ovaj predmet je u cjelosti podučavan na Turskom jeziku. Sadrži osnovna gramatička pravila. Svakodnevna praktična upotreba

jezika. Predmet je namjenjen za studente koji ne poznaju Turski jezik.

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studenti razviju sposobnosti komunikacije, pisanja i čitanja na turskom jeziku.

Sadržaj predmeta

• Pozdravi

• Škola

• Dani u sedmici i nastavni predmeti

• Kuća

• Države

• Porodice, rodbina

• Poslovi


• Vrijeme

• Voće i povrće

• Hrana i piće

• Jela

• Odjeća

• Ponavljanje tema



• Analiza studija slučaja/case study

• Prezentacije

• Vježbe

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


1. Piše, priča i čita na turskom jeziku

2. Predstavi se na turskom jeziku

3. Priča o porodici

4. Priča turski jezik za svoje potrebe

5. Nauči imena predmeta, dan i mjesece

6. Nauči o poslovima i zna to reći na turskom jeziku.

7. Zna termine koji se koristi u kupovini

8. Zna o turskom jelu i piću


Jezik izvođenja nastave Turski

Obavezna literatura • Lale Türkçe Kitabı Cilt 1

• Lale Türkçe Çalışma Kitabı 1

Preporučena literatura • Hitit I Türkçe Kitabı













Šifra predmeta: GRM 101 Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK I



Opis predmeta Osnovna komunikacija; strukture i vokabular potrebni za razumijevanje svakodnevnih konverzacijskih dijaloga i čitanje

tekstova, učestvovanje u svakodnevnim komunikacijama; informacije o kulturi jezika.

Ciljevi predmeta Ovaj predmet će omogućiti studentima da govore i razumiju njemački jezik. Studenti će razviti komunikacijske vještine kako bi

pričali na ovom jeziku sa samopouzdanjem. Predmet će omogućiti studentima i da nauče o kulturi, tradiciji i praksama države.

Sadržaj predmeta

• Lekcija 1 – Dobar dan. Moje ime je..; Abeceda

• Gramatika – W-pitanja, Lične zamjenice, Konjugacija

glagola, prijedlog aus

• Lekcija 2 – Porodica i prijatelji; Brojevi; intervju –

Pitanja o osobi

• Gramatika – Prisvojni članovi; Lične zamjenice,

Konjugacija glagola, prijedlog in

• Lekcija 3 – Jelo i piće

• Gramatika – Poznajete li?; Nulti član; Negativni

članovi; Konjugacija glagola

• Lekcija 4 – Moj stan


• Gramatika – Određeni član; prilozi za mjesto

• Lekcija 5 – Moj dan

• Gramatika – Odvojivi glagoli; glagolski prijedlozi

• Lekcija 6 – Slobodno vrijeme

• Gramatika – Akuzativ; Da-/Ne- pitanja i odgovori

• Lekcija 7 – Život

• Gramatika – Modalni glagoli; Rečenice; Perfekt



Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


1. Pokaže samopouzdanje i vještine slušanja/govora potrebne da bi učestvovao u sponatnoj konverzaciji sa osoba čiji je

maternji jezik njemački.

2. Pokaže razumijevanje tekstova na njemačkom jeziku.

3. Odgovara na njemačkom jeziku u pisanoj/govornoj formi, kroz pisanje paragrafa ili kratkih eseja.


Jezik izvođenja nastave Bosanski i Njemački

Obavezna literatura • Schritte plus 1 – Kursbuch Daniela Niebisch, Franz Specht, Sylvette Penning-Hiemstra

• Swick, Edward. The Everything Learning German Book: Speak,, Write and Understand Basic German in No Time, Adams

Media; 1st edition, 2003.

Preporučena literatura •













Šifra predmeta: EEE 102 Naziv predmeta: ELEKTRIČNA KOLA I

Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS Krediti: 6


Opis predmeta

Predmet je dizajniran za uvođenje osnovnih načela teorije kola koja se najčešće koriste u istraživanju i primjeni nauke.

Tehnike i principi električne analize kola uključujući i osnovne pojmove kao što su napon, struja, otpor, impedancija, Ohm i

Kirchoffov zakon; osnovne tehnike analize električnih kola, Tevenenova teorema, Norton teorema, otporna kola, odzivi

RLC kola; Prvi i drugi red RLC kola.

Ciljevi predmeta

Za razvoj sposobnosti rješavanje problema i razumijevanje teorije kola kroz primjenu tehnika i principa električne analize kola za uobičajene probleme. Ciljevi predmeta su:

1. Razviti razumijevanje temeljnih zakona i elemenata električnih krugova.

2. Savladati energetska svojstva električnih elemenata i tehnike za mjerenje napona i struje. 3. Analizirati električna kola i naučiti metode analize u vremenskom domenu.

Sadržaj predmeta

• Komponente električnog kola: sistem jedinica, naboj,

napon, struja, snaga i energija.

• Elementi električnog kola: izvori napona i struje,

električni otpor i Ohmov zakon, kondenzator, zavojnica.

• Električno kolo jednosmjerne struje: Ohmov zakon,

serijski i paralelni resistori, djelioci struje i napona, Delta-

Star transformacija, ekvivalentna kola.

• Tehnike analize kola: Kirchhhoffovi zakoni, analize

čvorova, analize petlji.

• Tehnike analize kola: analiza zavisnih izvora

• Tehnike analize kola: transformacije izvora,

superpozicija.

• Priprema za parcijalni ispit


• Tehnike analize kola: Theveninova i Nortonova

teorema, prijenos maksimalne snage,

• Operaciona pojačala: više terminalne algebarske

komponente.

• Kapacitivnost: izračunavanje kapacitivnosti, serijsko

i paralelno vezivanje kondenzatora.

• Induktivitet: vlastiti (samoinduktivitet) i međusobni

induktivitet, izračunavanje iduktiviteta, paralelno i

serijsko povezivanje induktiviteta.

• Odziv RC kola prvog reda

• Odziv RL kola prvog reda

• Odziv RLC kola drugog reda

• Finalni Ispit

• Vježba 1: Komponente električnog kola: sistem jedinica,

naboj, napon, struja, snaga i energija.

• Vježba 2: Elementi električnog kola: izvori napona i

struje, električni otpor i Ohmov zakon, kondenzator,

zavojnica.

• Vježba 3: Električno kolo jednosmjerne struje: Ohmov

zakon, serijski i paralelni resistori, djelioci struje i

napona, Delta-Star transformacija, ekvivalentna kola.

• Kviz 1

• Vježba 4: Tehnike analize kola: Kirchhhoffovi zakoni,

analize čvorova, analize petlji, analiza zavisnih izvora

• Vježba 5: Tehnike analize kola: transformacije izvora,

superpozicija.

• Vježba 6: Priprema za parcijalni ispit


• Vježba 7: Tehnike analize kola: Theveninova i

Nortonova teorema, prijenos maksimalne snage,

• Vježba 8: Operaciona pojačala: više terminalne

algebarske komponente.

• Vježba 9: Kapacitivnost: izračunavanje

kapacitivnosti, serijsko i paralelno vezivanje

kondenzatora.

• Kviz 2

• Vježba 10: Induktivitet: vlastiti (samoinduktivitet) i

međusobni induktivitet, izračunavanje iduktiviteta,

paralelno i serijsko povezivanje induktiviteta. Odziv

RC kola prvog reda

• Vježba 11: Odziv RL kola prvog reda

• Vježba 12: Odziv RLC kola drugog reda

• Finalni Ispit

• Lab 1: Osnovna mjerenja

• Lab 2: Mjerenje DC napona i struje

• Lab 3: Primjena Ohmovog zakona

• Lab 4: DC kola, Kirhofovi zakoni


• Lab 5: Superpozicija, Theveninova i Nortonova

teorema

• Lab 6: Snaga u DC kolima

• Lab 7: RC kola

• Lab 8: RL kola

• Lab 9: RLC kola

• Finalni ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:

• Objasniti pojmove i parametre: napon, struja, snaga, energija, otpor, kapacitet i induktivitet.

• Objasniti pojmove matematičkog model koji se koristi za opis kola.

• Koristiti Kirchhoffov zakon, linearnost, superpoziciju, u dizajnu i analizi kola.

• Analizirati kola koja se sastoje od linearnih elemenata.

• Analizirati kola koja se sastoje od otpornika i nezavisnih izvora koristeći tehnike kao što su metode čvorova i

mreža struje.

• Pretvoriti kola koristeći Theveninov i Norton ekvivalent.

• Analizirati AC kola koja uključuju aktivne elemente kola i osnovna pojačala.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Electric Circuits, James W. Nilsson, Susan A. Riedel

Preporučena literatura Basic Engineering Circuit analysis, J. David Irwin, 8th edition, Wiley & Sons, Limited, John,













Šifra predmeta: EEE 102 Naziv predmeta: MATEMATIKA II



Opis predmeta

Beskonačni redovi, potencijalni redovi, Tylorovi redovi. Vektori, linije i ravni u prostoru. Funkcije nekoliko varijabli: limiti,

neprekidnost, djelomična derivacija, pravilo derivacije složene funkcije, derivativi smjera, ekstremi, linearna aproksimacija i

diferencijali, Lagrangovi multiplikatori. Dvostruki i trostruki integrali i primjena. Krivolinijski integral.

Ciljevi predmeta

Pružiti dobar uvod u području tehnike integracije, primjene integrala, diferencijalnih jednačina, parametarskih krivulja i

polarnih koordinata; Produbiti znanja studenta u smislu formulacije problema, rješavanja problema i modeliranja tehnika potrebnih za uspješnu

primjenu matematike iz prethodnih predmeta;

Kompetentno koristiti odgovarajuće tehnologije za modeliranje podataka, implementirati matematičke algoritme i rešiti matematičke probleme.

Njegovati analitičke vještine potrebne za efikasno korištenje i razumijevanje matematike.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Nizovi i redovi. Beskonačni redovi, testovi konvergencije,

Taylorovi i Maclaurinovi redovi i proračun sa Tajlorovim

redovima.



redovima.



redovima.

• Parametrijske jednacine i krive.

• Parametrijske jednacine i krive.

• Priprema za parcijalni ispit.


• Uvod

• Vježba 1: Nizovi i redovi. Beskonačni redovi, testovi

konvergencije, Taylorovi i Maclaurinovi redovi i

proračun sa Tajlorovim redovima.







• Vježba 4: Parametrijske jednacine i krive.

• Vježba 5: Parametrijske jednacine i krive.

• Vježba 6: Priprema za parcijalni ispit.


• Analiza ispita.

• Višestruki integrali.

• Višestruki integrali.

• Funkcije sa više varijabli. Izvod funkcija sa više

varijabli, parcijalni izvodi, izvod složene funkcije,

gradijent i tangentne ravni..

• Pravila deriviranja

• Usmjerena derivacija, gradijent i tangentne ravani.


• Finalni Ispit

• Analiza ispita.

• Vježba 7: Višestruki integrali.

• Vježba 8: Višestruki integrali.

• Vježba 9: Funkcije sa više varijabli. Izvod funkcija sa

više varijabli, parcijalni izvodi, izvod složene

funkcije, gradijent i tangentne ravni.

• Vježba 10: Pravila deriviranja

• Vježba 11: Usmjerena derivacija, gradijent i

tangentne ravni.


• Finalni Ispit


• Tutorijali • Prezentacije


Kviz 10% Laboratorija 0%





Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Koristiti integralni račun za rješavanje problema, kao što su proračuni prostora, dužina, volumen, površina i rad.

• Prepoznati i procijeniti nepravilne integrali.

• Objasniti jasno definiciju beskonačnog reda kao limes od niza parcijalnih suma. Prepoznati geometrijski niz i

primijeniti tačnu teoremu konvergencije.

• Biti u stanju koristiti tesove konvergencije (poređenje, odnos, korijen, test za naizmjenični red) kako bi odredili

konvergentnost/ divergentnost / uslovnu konvergenentnost.

• Izvesti vodeći član Taylorovog polinoma za funkciju jedne varijable. Razumjeti korištenje ovih polinoma kao

aproksimaciju funkcija jedne varijable. Koristiti Taylorove redove za modeliranje funkcija jedne varijable.

Razviti nekoliko načina računanja Taylorovih redova u zatvorenom obliku.

• Biti u stanju objasniti pojam radijus konvergencije, i primijeniti testove konvergencije kako bi se izračunali u

konkretnim situacijama.

• Prepoznati funkcije definirane preko parametara, i biti u mogućnosti prevoditi između parametarske jednačine i

drugih načina opisivanja funkcije. Moći skicirati graf različitih parametarski definiranih funkcija, te grafove

funkcija u polarnim koordinatama. Prilagoditi neke od tema vezanih za funkcije jedne varijable, funkcijama koje

su definirane preko parametara: tangenta linije, dužina luka, proračune površine.

• Razviti razumijevanje pravouglog koordinatnog sistema u 3-prostora i korištenja vektora.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura James Stewart, Essential Calculus. Early Transcendentals, Second Edition, Cengage Learning, 2013.

Preporučena literatura J.E.Marsden, A.J.Tromba, Vector Calculus, Fifth Edition, W.H.Freeman and Company, New York 2003.













Šifra predmeta: PHY 102 Naziv predmeta: FIZIKA II



Opis predmeta

Ovaj predmet je drugi semestar kursa fizike zasnovan na računu koji je primarno namenjen inženjerima. Naglašava kako

povezati fizičke principe sa matematičkim tehnikama u rešavanju problema. Kurs obuhvata tečnosti, uključujući prvi i drugi

niz termodinamike, optičke sisteme i uvod u nuklearnu fiziku. Laboratorija predstavlja vežbe koje su dizajnirane da pojačaju

koncepte predstavljene i diskutovane tokom predavanja.

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je dati razumijevanje osnovnih pojmova elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike u odnosu na praktičnu primjenu u inženjerstvu.

Sadržaj predmeta

• Uvod u predmet

• Fluidi, Pritisak i njegovo mjerenje, Paskalov princip

• Temperatura i toplota, Definicija temperature, Toplinsko

širenje

• Specifična toplota, Prijenos toplote

• Prvi zakon termodinamike

• Primjena toplote, Drugi zakon termodinamike, Entropija

• Termalno ponašanje gasova


• Uvod u predmet

• Vježba 1: Fluidi, Pritisak i njegovo mjerenje, Paskalov

princip

• Vježba 2: Temperatura i toplota, Definicija temperature,

Toplinsko širenje

• Vježba 3: Specifična toplota, Prijenos toplote

• Vježba 4: Prvi zakon termodinamike

• Vježba 5: Primjena toplote, Drugi zakon termodinamike,

Entropija

• Vježba 6: Termalno ponašanje gasova


• Generalna optika, Slike

• Talasna optika, Interferencija i Difrakcija

• Primjenjena optika

• Relativnost

• Fotoni i materija

• Nuklearna Fizika

• Pripreme za Finalni ispit

• Finalni Ispit

• Vježba 7: Generalna optika, Slike

• Vježba 8: Talasna optika, Interferencija i Difrakcija

• Vježba 9: Primjenjena optika

• Vježba 10: Relativnost

• Vježba 11: Fotoni i materija

• Vježba 12: Nuklearna Fizika

• Vježba 13: Pripreme za Finalni ispit

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći da:

• Definiraju pojave, koncepte i terminologiju elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike.

• Steknu iskustvo u rješavanju problema u oblasti elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike.

• Razviju sposobnosti da predstave temu u polju elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike.

• Koriste stečeno znanje u inženjerstvu.

• Razviju interpersonalne vještine.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Halliday, David, Robert Resnick, and Jearl Walker. Fundamentals of physics extended. John Wiley & Sons, 2013 (10th

edition)

Preporučena literatura D.C. Giancoli: Physics for scientist and engineers, Prentice Hall, New Jersey, 2000













Šifra predmeta: CEN 112 Naziv predmeta: PROGRAMIRANJE II



Opis predmeta

Predmet pokriva srednje i napredne teme progamiranja u „C/C++“ programskom jeziku. Ovaj predmet pruža studentima

sveobuhvatnu studiju C/C++ programskog jezika. Predavanja naglašavaju mogućnosti C/C++ jezika koje pružaju

programerima mogućnosti pisanja efikasnog, održivog i prenosivog koda.

Ciljevi predmeta

Ciljevi predmeta su: uvod studenata u srednje i napredne koncepte programiranje; naučiti dobre osobine tokom rada;

motivacija; dobro upravljanje vremenom; znati koristiti izvore informacija; razmišljati i postupati racionalno; učiti kako učiti; naučiti kako se ponašati i najbolje iskoristiti okruženje učionica, laboratorija i akademske zajednice; poboljšati

sposobnosti za učenje novih programskih jezika; efikasno rješavati probleme.

Sadržaj predmeta

• Rekurzivne funckije

• Rekurzivne funckije

• Rekurzija naspram Ponavljanja

• Multidimenzionalni nizovi

• Multidimenzionalni nizovi

• Pokazivači

• Pokazivači


• Strukture

• Strukture.

• Strukture

• Ostali oblici podataka

• Podatkovni Ulazi/Izlazi

• Podatkovni Ulazi/Izlazi

• Pripema za završni ispit

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći da:

• Napravi algoritme za rješavanje srednjih i naprednih problema u programiranju.

• Analizirati, dizajnirati, provesti, testirati i ispravljati programe koristeći napredne tehnike.

• Cijeniti trenutna istraživanja i razvoj u oblasti programskih jezika.

• Ispitati dinamiku memorije koristeći pokazivače.

• Koristiti različite strukture te kreirati/ažurirati osnovne tipove datoteka.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Stephen Prata, “C Primer Plus”, 6th ed., 2013 Deitel, “C How To Program 6th”, 6th ed., 2010

Günay Karlı, “C’de problem ÇözmeMantığı, 3.Ed, 2010”














Sifra Predmeta : EEE 106 Naziv Predmeta: UVOD U ELEKTROTEHNIKU



Opis predmeta

Cilj kursa je da napravi uvod u fundamentalne koncepte i aplikacije elektrotehnike. Osnovni pojmovi kao sto su elektricitet,

naboj, osobine elekticnog naboja ce biti objeasnjeni. Osnovne karakteristike elektricne sile te poredjenje iste sa drugim silama, kao sto je gravitaciona sila ce biti objasnjenje. Nadalje, Coulombov zakon, ukljucujuci princip superpozicije,

proracun elektrostaticke sile, Gausov zakon ce biti pokazani i objasnjeni. Osnovni pojmovi vezano za magnetizma,

magnetna polja, te proracun magnetnih polja ce biti objasnjeni. Cilj je da savladaju integrisani process teoretskih i praktičnih osnova putem istraživačkolaboratorijskog rada i matematičkih metoda proračuna složenih problema.

Ciljevi predmeta

Predmet osposobljava za razumijevanje pojmova, temeljnih zakona i načela koji se odnose na električne krugove. Studenti

će biti sposobni analizirati električne krugove s istosmjernom i izmjeničnom pobudom te razumjeti fizikalne pojave koje se u njima odvijaju, a koje se prevashodno odnose na elektricna polja i magnetizam.

Sadržaj Predemta

Sedmica 1: Uvod u predmet

Sedmica 2: Uvod u elektrostatiku, elektricitet, elektricno opterečenje

Sedmica 3: Električna polja I Gausov zakon

Sedmica 4: Elektrostatička indukcija, kapacitivnost, kondenzatori Sedmica 5: Test 1

Sedmica 6: Električni potencijal, energija elektrostatičkog polja

Sedmica 7: Energija elektrostatičkog polja, Priprema za parcijalni ispit

Sedmica 8: Parcijalni ispit Sedmica 9: Uvod u magnetizam, Osnovne veličine I pojave

Sedmica 10: Magnetno polje, intenzitet I flux Sedmica 11: Energija I sile u megnetnom polju

Sedmica 12: Test 2

Sedmica 13: Lenzov I Faradejov zakon Sedmica 14: Elektromagnetna indukcija

Sedmica 15: Preripreme za završni ispit

Sedmica 16: Završni ispit

Sedmica 1: Početak nastave

Sedmica 2: Vježbe 1: Uvod u elektrostatiku, elektricitet, elektricno opterečenje Sedmica 3: Vježbe 2: Električna polja I Gausov zakon

Sedmica 4: Vježbe 3: Elektrostatička indukcija, kapacitivnost, kondenzatori

Sedmica 5: Vježbe 4: Rjesavanje zadataka saTest 1 Sedmica 6: Vježbe 5: Električni potencijal, energija elektrostatičkog polja

Sedmica 7: Vježbe 6: Energija elektrostatičkog polja, Priprema za parcijalni ispit

Sedmica 8: Parcijalni ispit Sedmica 9: Vježbe 6: Rjesavanje zadataka sa parcijalnog ispita, Uvod u magnetizam, Osnovne veličine I pojave

Sedmica 10: Vježbe 7: Magnetno polje, intenzitet I flux

Sedmica 11: Vježbe 8: Energija I sile u megnetnom polju Sedmica 12: Vježbe 9: Rješavanje zadataka sa Test 2

Sedmica 13: Vježbe 10: Lenzov I Faradejov zakon

Sedmica 14: Vježbe 11: Elektromagnetna indukcija Sedmica 15: Vježbe 12: Preripreme za završni ispit


Metode podučavanja • Predavanja

• Prezentacije

• Laboratorijski rad

• Diskusija







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon zavrsetka uspijesno odslusanog predmeta, student ce moci:

1. definirati i razumjeti temeljne pojmove koji se odnose na elektricitet i elektrostaticka polja 2. definirati i razumjeti temeljne pojmove koji se odnose na magnetizam

3. primjeniti osnovne metode bazirane na zakonima koji definisu osnovne postavke elektrostatike i elektromagnetizma, te

njihovu primjenu u elektricnim kolima 4. definisati konfiguraciju jednostavnih strujnih krugova koji u sebi sadrze magnetske i elektricne parametare

5. koristiti temeljnu laboratorijsku opremu poput električnih izvora, ampermetara, voltmetara, ommetara, digitalnih

multimetara, te eksperimentirati s električnim krugovima, mjeriti osnovne električne veličine i interpretirati podatke

Preduslovni predmet


Obavezna literatura •














Šifra predmeta: BOS 102 Naziv predmeta: BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK II

Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS krediti: 2


Opis predmeta Ovaj predmet je u cjelosti podučavan na Bosankom jeziku.Sadrži osnovna gramatička pravila. Svakodnevna praktična upotreba


Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studente nauči osnovne lingvističke vještine, znanje o kulturi i jeziku koje će im omogućiti da cijene

jedinstvenost ostalih kultura i da nesmetano funkcioniraju u oblastima gdje je bosanski jezik govoren od većine populacije.

Sadržaj predmeta

• Tri načina formiranja sadašnjeg vremena u bosanskom

jeziku

• Korištenje jednostavnih rečenica sa glagolom u

sadašnjem vremenu

• Fraze za sumnju, nesigurnost i nepoznavanje

• Fraze za pitanje pronalaska puta i gdje naći određenu

stvar; Prilozi lijevo, desno, pravo i nazad

• Genitiv i njegova upotreba (sa prijedlozima iz, od, do)

• Akuzativ i njegva upotreba (objekti u rečenici, sa

prijedlozima za, na)


• Fraze o vremenu, formalna i neformalna komunikacija

• Sadašnji oblik glagola imati

• Konverzacija u restoranu; Susret sa bosanskim jelima i

imena za različite vrste hrane

• Sadašnji oblik glagola imati

• Sadašnje vrijeme i upotreba glagola kupiti, sjesti, reći;

Buduće vrijeme u odnosu na sadašnje vrijeme

• Konverzacija u šoping centru; imperativ

• Uporedba pridjeva, pravilo jotovanja; Konverzacija o

zdravlju i djelovima tijela

Metode podučavanja • Interaktivna predavanja • Diskusije i grupni radi

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


1. Prepozna riječi bosanskog jezika

2. Komunicira na bosanskom jeziku

3. Cijeni i zna o bosanskoj kulturi

4. Zna razlikovati boje na bosanskom jeziku

5. Upoređuje pridjeve


Jezik izvođenja nastave Bosanski i Engleski

Obavezna literatura • Zenaida Karavdić, Bosnian language as a foreign language, IBU, Sarajevo 2010.

• Bosanski jezik, Priručnik za strance, Minela Kerla, Nermina Alihodžić-Usejnovski, 2013.

Preporučena literatura • Ronelle Alexander, Ellen Elias-Bursac Bosnian, Croatian, Serbian, a Textbook: With Exercises and Basic Grammar,

University of Wisconsin Press, 2006













http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_2?_encoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=Ellen%20Elias-Bursac

Šifra predmeta: TDE 102 Naziv predmeta: TURSKI JEZIK II

Ciklus : Prvi Godina: I Semestar: II ECTS krediti: 2

Status: Izborni Sati/Sedmica: 0 + 2 Ukupan broj sati: 0 + 30

Opis predmeta Ovaj predmet je u cjelosti podučavan na Turskom jeziku.Sadrži osnovna gramatička pravila. Svakodnevna praktična upotreba


Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studenti razviju sposobnosti komunikacije, pisanja i čitanja na turskom jeziku.

Sadržaj predmeta

• Aktivnosti

• Portreti i fizička svojstva

• Klima

• Mjesta

• Prevoz

• Sport

• Životinje


• Lične osobine

• Posebni dani

• Muzika

• Problemi

• Predstavljanje različitih zemalja

• Ponavljanje tema


Metode podučavanja • Uygulamalı ders

• Alıştırmalar

• Soru-Cevap

• Tartışma

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


1. Piše, priča i čita na turskom jeziku

2. Predstavi se na turskom jeziku

3. Priča o porodici

4. Priča turski jezik za svoje potrebe

5. Nauči imena predmeta, dan i mjesece

6. Nauči o poslovima i zna to reći na turskom jeziku.

7. Zna termine koji se koristi u kupovini

8. Zna o turskom jelu i piću


Jezik izvođenja nastave Turski

Obavezna literatura • Lale Türkçe Kitabı Cilt 1

• Lale Türkçe Çalışma Kitabı 1

Preporučena literatura • Hitit I Türkçe Kitabı













Šifra predmeta: GRM 102 Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK II

Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS krediti: 2


Opis predmeta Osnovna komunikacija; strukture i vokabular potrebni za razumijevanje svakodnevnih konverzacijskih dijaloga i čitanje

tekstova, učestvovanje u svakodnevnim komunikacijama; informacije o kulturi jezika.

Ciljevi predmeta Ovaj predmet će omogućiti studentima da govore i razumiju njemački jezik. Studenti će razviti komunikacijske vještine kako bi

pričali na ovom jeziku sa samopouzdanjem. Predmet će omogućiti studentima i da nauče o kulturi, tradiciji i praksama države.

Sadržaj predmeta

• Lekcija 8 – Zanimanja i posao

• Gramatika – modalni prijedlog als; Preterit;

Morfologija imenica

• Lekcija 9 – Kancelarije i vlasti

• Gramatika – Modalni glagoli; Rečenice; Zamjenice;

Imperativ

• Lekcija 10 – Zdravlje i bolest

• Gramatika – Prisvojni članovi; Modalni glagoli;

Rečenice

• Lekcija 11 – Na putu u grad


• Gramatika – Prijedlozi mit, an, auf, bei, hinter, in, neben,

uber, unter, vor, zwischen, zu, nach, in

• Lekcija 12 – Služba za korisnike

• Gramatika – Glagoli sa različitim prefiksima; prijedlozi za

vrijeme vor, nach, bein, in

• Lekcija 13 – Nova odjeća

• Gramatika – Pokazne zamjenice; Upitna rječca welch-;

Glagoli sa dativom

• Lekcija 14 – Firma



Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


1. Pokaže samopouzdanje i vještine slušanja/govora potrebne da bi učestvovao u sponatnoj konverzaciji sa osoba čiji je

maternji jezik njemački.

2. Pokaže razumijevanje tekstova na njemačkom jeziku.

3. Odgovara na njemačkom jeziku u pisanoj/govornoj formi, kroz pisanje paragrafa ili kratkih eseja.


Jezik izvođenja nastave Bosanski i Njemački

Obavezna literatura

• Schritte plus 2 Audio-CD zum ArbeitsbuchmitinteraktivenÜbungen, Monika Bovermann, Daniela Niebisch, Franz Specht,

Sylvette Penning-Hiemstra

• Swick, Edward. The Everything Learning German Book: Speak, Write and Understand Basic German in No Time, Adams

Media; 1st edition, 2003.














Šifra predmeta: EEE 201 Naziv predmeta: ELEKTRIČNA KOLA II

Nivo: Prvi Godina: II Semestar: III ECTS Krediti: 6


Opis predmeta

Predmet je dizajniran za uvođenje osnovnih načela teorije kola koja se najčešće koriste u istraživanju i primjeni nauke.

Tehnike i principi električne analize kola uključujući i kola drugog reda, sinusoide i fazore, jednofazna snaga, analiza

trofaznog sistema, analiza frekventnog odziva, rezonanca, Laplace, inverzna Laplace.

Ciljevi predmeta

Osnovni cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama teorije i matematike za analizu naizmjenične struje (AC)

električnih kola, frekventnog odziva i transfer funkcija kola. Ciljevi predmeta su: 1. Razviti razumijevanje temeljnih zakona i elemenata električnih krugova,

3. Analizirati električna kola i naučiti metode analize u vremenskom domenu,

3. Razumijeti, i primijeniti analizu u vremenskom i frekvencijskom domenu.

Sadržaj predmeta

• Analiza sinusoidnog stanja mirovanja.

• Kirchhoffov zakon u frekventnom domenu.

• Kompleksna impedanca. Tevenen i Norton.

• Analiza snage sinusoidnog stanja mirovanja.

• Trofazni sitemi

• Analiza zvijezda-zvijezda i zvijezda-trokut kola.

• Laplaceova transformacija u električnim krugovima.


• Laplaceova transformacija u električnim krugovima

• Inverzna transformacija. Teoreme Laplaceovih

transformacija

• Električna kola u frekventnom domenu.

• Visokopropusni i niskopropusni filteri

• Aktivni filteri.

• Cetveropoli.


• Finalni Ispit

• Vježba 1: Analiza sinusoidnog stanja mirovanja.

• Vježba 2: Kirchhoffov zakon u frekventnom domenu.

• Vježba 3: Kompleksna impedanca. Tevenen i Norton.

• Kviz 1

• Vježba 4: Analiza snage sinusoidnog stanja mirovanja.

Trofazni sitemi

• Vježba 5: Analiza zvijezda-zvijezda i zvijezda-trokut

kola.

• Vježba 6: Laplaceova transformacija u električnim

krugovima.


• Vježba 7: Laplaceova transformacija u električnim

krugovima

• Vježba 8: Inverzna transformacija. Teoreme

Laplaceovih transformacija

• Vježba 9: Električna kola u frekventnom domenu.

• Kviz 2

• Vježba 10: Visokopropusni i niskopropusni filteri

• Vježba 11: Cetveropoli.


• Finalni Ispit

• Lab 1: Uvod u MATLAB

• Lab 2: AC kola

• Lab 3: AC RLC kola

• Lab 4: Uvod u MATLAB, Crtanje, Funkcije

• Lab 5: Snaga u AC kolima

• Lab 6: Uvod u MATLAB, Petlje, Iteracija


• Lab 7: Uvod u MATLAB, Simulink

• Lab 8: Modelovanje elektricnih kola u Simulinku

• Lab 9: Rjesavanje zadataka u MATLAB-u

• Lab 10: Rjesavanje zadataka u MATLAB-u

• Lab 11: Serijska rezonantna kola

• Lab 12: Paralelna rezonantna kola

• Finalni Ispit


• Diskusije i grupni rad • Tutorijali


Kviz 20 % Laboratorija 15%

Zadaća 0% Članak 0 %




Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Analizirati jednofazno sinusoidno kola,

• Izračunati aktivnu i reaktivnu snagu u jednofaznim kolima,

• Analizirati uravnotežen trofazni sistem primjenom jednofaznog equivavalentnog kola,

• Naći Laplaceovu transformaciju različitih funkcija,

• Razmjeti teoriju pojmova kao što su prijenosne funkcije, frekventni odziv, impulsni odziv,

• Naći odzive različitih vrsta pasivnog filtera,

• Razumjeti analizu kola sa dva ulaza i kola sa operativnim pojačalima.

Preduslovni predmet Električna kola I, Matematika I


Obavezna literatura Electric Circuits, James W. Nilsson, Susan A. Riedel

Preporučena literatura Basic Engineering Circuit analysis, J. David Irwin, 8th edition, Wiley & Sons, Limited, John,













Šifra predmeta: EEE 205 Naziv predmeta: POLUPROVODNIČKI UREĐAJI I MODELIRANJE



Opis predmeta

Fizika poluprovodnika: p-n spojevi, tunelske diode, IMPATT dioda, kontakt metal poluprovodnik, metal-izolator-

poluprovodnik uređaji, površinski efekat, optoelektronski uređaji, poluprovodni laseri, proces epitaksije, difuzija.

Oksidacija. Implantacija jona. Metalizacija. Integrisana kola.

Ciljevi predmeta Glavni cilj je da se razumije primjena poluprovodnih materijala i da se dobije više informacija o tehnikama pripreme,

mjerenja i interpretacije rezultata.

Sadržaj predmeta

Sedmica 1: Uvod

Sedmica 2: Fizika i osobine poluprovodnika: kristalna struktura, veza energije, statistika, Fermi nivo, koncentracija nosioca

u termalnom ekvilibriumu, fenomen transporta nosioca, Hallov efekat, rekombinacija, optičke i termičke osobine, osnovne

odlike operacija poluprovodnika.

Sedmica 3: Fizika i osobine poluprovodnika: kristalna struktura, veza energije, statistika, Fermi nivo, koncentracija nosioca

u termalnom ekvilibriumu, fenomen transporta nosioca, Hallov efekat, rekombinacija, optičke i termičke osobine, osnovne

odlike operacija poluprovodnika.

Sedmica 4: Integrirane tehnologije: oksidacija, difuzija, implantacija jona, depozicija, litografija, bakrorez i

međupovezivanje (pakovanje).

Sedmica 5: Integrirane tehnologije: oksidacija, difuzija, implantacija jona, depozicija, litografija, bakrorez i


Sedmica 6: p-n spojevi: osiromašeno područje, difuzija, generisanje i rekombinacija, karakteristike struje i napona, prekid

spoja, pohrana naboja i prelazno ponašanje.

Sedmica 7: p-n spojevi: osiromašeno područje, difuzija, generisanje i rekombinacija, karakteristike struje i napona, prekid

spoja, pohrana naboja i prelazno ponašanje.

Sedmica 8: Parcijalni Ispit

Sedmica 9: Moderna tehnologija bipolarnih trazistora: polisilikonski emiteri, uska baza, strukturno balansiranje u

optimizaciji performansi.

Sedmica 10: Moderna tehnologija bipolarnih trazistora: polisilikonski emiteri, uska baza, strukturno balansiranje u


Sedmica 11: Bipolarni tranzistori: uloga tranzistora i zavisnost na strukturu uređaja, kontrola naboja, Ebers-Moll model,

strujno-naponski odnosi, neidealizovanje i limitirajući efekti prednapona.

Sedmica 12: Bipolarni tranzistori: uloga tranzistora i zavisnost na strukturu uređaja, kontrola naboja, Ebers-Moll model,

strujno-naponski odnosi, neidealizovanje i limitirajući efekti prednapona.

Sedmica 13: Kontakt metal – poluprovodnici: ravnoteža, idealni spojevi metala s poluprovodnicima, omski kontakt,

Schottkyeva dioda, tuneliranje.

Sedmica 14: Kontakt metal – poluprovodnici: ravnoteža, idealni spojevi metala s poluprovodnicima, omski kontakt,

Schottkyeva dioda, tuneliranje.

Sedmica 15: Priprema za Finalni Ispit

Sedmica 16: Finalni Ispit


Sedmica 2: Vježbe 1: Fizika i osobine poluprovodnika: kristalna struktura, veza energije, statistika, Fermi nivo,

koncentracija nosioca u termalnom ekvilibriumu, fenomen transporta nosioca, Hallov efekat, rekombinacija, optičke i

termičke osobine, osnovne odlike operacija poluprovodnika.

Sedmica 3: Vježbe 2: Fizika i osobine poluprovodnika: kristalna struktura, veza energije, statistika, Fermi nivo,

koncentracija nosioca u termalnom ekvilibriumu, fenomen transporta nosioca, Hallov efekat, rekombinacija, optičke i

termičke osobine, osnovne odlike operacija poluprovodnika.

Sedmica 4: Vježbe 3: Integrirane tehnologije: oksidacija, difuzija, implantacija jona, depozicija, litografija, bakrorez i


Sedmica 5: Vježbe 4: Integrirane tehnologije: oksidacija, difuzija, implantacija jona, depozicija, litografija, bakrorez i


Sedmica 6: Vježbe 5: p-n spojevi: osiromašeno područje, difuzija, generisanje i rekombinacija, karakteristike struje i napona,

prekid spoja, pohrana naboja i prelazno ponašanje.

Sedmica 7: Vježbe 6: p-n spojevi: osiromašeno područje, difuzija, generisanje i rekombinacija, karakteristike struje i napona,

prekid spoja, pohrana naboja i prelazno ponašanje.


Sedmica 9: Vježbe 7: Moderna tehnologija bipolarnih trazistora: polisilikonski emiteri, uska baza, strukturno balansiranje u


Sedmica 10: Vježbe 8: Moderna tehnologija bipolarnih trazistora: polisilikonski emiteri, uska baza, strukturno balansiranje u


Sedmica 11: Vježbe 9: Bipolarni tranzistori: uloga tranzistora i zavisnost na strukturu uređaja, kontrola naboja, Ebers-Moll

model, strujno-naponski odnosi, neidealizovanje i limitirajući efekti prednapona.

Sedmica 12: Vježbe 10: Bipolarni tranzistori: uloga tranzistora i zavisnost na strukturu uređaja, kontrola naboja, Ebers-Moll

model, strujno-naponski odnosi, neidealizovanje i limitirajući efekti prednapona.

Sedmica 13: Vježbe 11: Kontakt metal – poluprovodnici: ravnoteža, idealni spojevi metala s poluprovodnicima, omski

kontakt, Schottkyeva dioda, tuneliranje.

Sedmica 14: Vježbe 12: Kontakt metal – poluprovodnici: ravnoteža, idealni spojevi metala s poluprovodnicima, omski

kontakt, Schottkyeva dioda, tuneliranje.

Sedmica 15: Vježbe 13: Priprema za Finalni Ispit



Sedmica 2:

Sedmica 3:

Sedmica 4: Lab 1: Karakteristke dioda

Sedmica 5: Lab 2: Larakteristike diode - MultiSIM

Sedmica 6: Lab 3: Larakteristike LED dioda

Sedmica 7: Lab 4: Karakteristike LED diode - MultiSIM


Sedmica 9: Lab 5: Karakteristike Zenner dioda

Sedmica 10: Lab 6: Karakteristike Zenner diode - MultiSIM

Sedmica 11: Lab 7: Ispravljači I filteri

Sedmica 12: Lab 8: Ispravljači I filteri - MultiSIM

Sedmica 13: Lab 9: Karakteristike tranzistora

Sedmica 14: Lab 10: Karakteristike tranzistora - MultiSIM

Sedmica 15:










Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Objasniti i primijeniti koncepte poluprovodnika: drift, difuzija, donatora i primaoca, većine i manjine nosača,

višak nosača, nizak nivo injekcije, život manjinskih nosača, kvazi-neutralnost, i kvazi-statika;

• Objasniti osnovnu fiziku i načela rada p-n diode, Bipolarni tranzistori (BJTs), opisati i primijeniti modele

krugova velikih signalna za ove uređaje koji sadrže elemente za pohranu;

• Objasniti kako su komponente i integrisana kola proizvedeni i razgovarati o modernim trendovima u

mikroelektronici;

• Objasniti, usporediti ulazne, izlazne, i dobitne karakteristike single-tranzistora.

• Odrediti opseg frekvencija jednostavnih elektroničkih sklopova i razumjeti ograničenja visoke frekvencije za

BJTs.

• Razumjeti ograničenja uređaja različitih modela, identificirati odgovarajući model za dati problem ili situaciju, i

opravdavati izbor; i

• Dizajnirato jednostavne uređaje i kola.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Robert L. Boylestad and Louis Nashelsky, “Electronic Devices and Circuit Theory,” 11th Edition, Pearson


Semiconductor Physics, K. Seeger;

Electrons and Holes in Semiconductors, W. Shockley; An Introduction to Solid State Physics, C.Kittel;

P. Biljanović: Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, 1989.

Dragoljub Milatović: Elektronski sklopovi, Svjetlost Sarajevo, 1986.













Šifra predmeta: MTH 201 Naziv predmeta: DIFERENCIJALNE JEDNAČINE

Nivo: Prvi Godina: II Semestar:III ECTS Krediti: 5


Opis predmeta

Diferencijalne jednačine prvog reda, linearne jednačine drugog reda, vronskijan, promjene u parametrima, homogene i

nehomogene jednačine, serijska rješenja, Laplaceova transformacija, sistem linearnih jednačina prvog reda, problemi

graničnih vrijednosti, Fourierovi nizovi.

Ciljevi predmeta

Upoznati se s osnovnim poglavljima i tehnikama rješavanja diferencijalnih jednačina. Razviti osjećaj za razvoj matematičke

logike i njenog doprinosa našem svijetu. Proširiti razumijevanje o naprednim matematičkim poglavljima i njihovoj primjeni u stvarnim životnim problemima i analiziranju rješenja.

Sadržaj predmeta

• Uvod. Vrste diferencijalnih jednačina.

• Razdvojene i homogene linearne DJ.

• Modelovanje sa diferencijalnim jednacina prvog reda.

Razlike izmedju linearnih i nelinarnih jednacina

• Autonomne jednacine. Egzaktne DJ i integrijajuci faktori

• Linearne jednacine drugog reda. Osnovna rijesenja

linearnih homogenih jednacina

• Kompleksni korijeni karakteristicnih jednacina, Korijeni

koji se ponavljaju, Snizavanje reda DJ

• Nehomogene jednacine. Metoda neodređenih

koeficijenata


• Laplaceova transformacija

• Problem graničnih i inicijalnih vrijednosti.

• Step funkcija. Diferencijalne jednačine s

promjenjivim koeficijentima.

• Impulsna funkcija. Integral konvolucije

• Sistemi linearnih jednacina

• Svojstvene vrijednosti

• Priprema za finalni ispit

• Finalni Ispit

• Vježba 1: Uvod. Vrste diferencijalnih jednačina.

• Vježba 2: Razdvojene i homogene linearne DJ.

• Vježba 3 Modelovanje sa diferencijalnim jednacina prvog

reda. Razlike izmedju linearnih i nelinarnih jednacina

• Kviz 1

• Vježba 4: Autonomne jednacine. Egzaktne DJ i

integrijajuci faktori. Linearne jednacine drugog reda.

Osnovna rijesenja linearnih homogenih jednacina

• Vježba 5: Kompleksni korijeni karakteristicnih jednacina,

Korijeni koji se ponavljaju, Snizavanje reda DJ

• Vježba 6: Nehomogene jednacine. Metoda neodređenih

koeficijenata


• Vježba 7: Laplaceova transformacija

• Vježba 8: Problem graničnih i inicijalnih vrijednosti.

• Vježba 9: Step funkcija. Diferencijalne jednačine s

promjenjivim koeficijentima.

• Kviz 2

• Vježba 10: Impulsna funkcija. Integral konvolucije,

Sistemi linearnih jednacina

• Vježba 11: Svojstvene vrijednosti

• Vježba 12: Priprema za finalni ispit

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Klasificirati diferencijalne jednačine po redu, linearnosti, i homogenosti.

• Riješiti linearne diferencijalne jednačine prvog reda.

• Riješiti linearne jednačine s konstantnim koeficijentima.

• Koristiti razdvajanje varijabli za rješavanje diferencijalnih jednačina.

• Riješiti egzaktne diferencijalne jednačine.

• Koristiti varijacije parametara za rješavanje diferencijalnih jednačina.

• Koristiti metodu neutvrđenog koeficijenata za rješavanje diferencijalnih jednačina.

• Utvrditi da li je sistem funkcija linearno nezavisan koristeći Wronksian.

• Modelirati primjene iz stvarnog života pomoću diferencijalne jednačine.

• Koristiti nizove za riješavanje diferencijalnih jednačina.

• Koristiti Laplace transformacije i njihove inverze za rješavanje diferencijalnih jednačina.

• Riješiti sistem linearnih diferencijalnih jednačina koristeći tehnike matrica i svojstvene vrijednosti.

• Koristiti numeričke metode za rješavanje diferencijalnih jednačina.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura W. E. Boyce and R. C. DiPrima, “Elementary Differential Equations and Boundary Value Problems” John Wiley and Sons,

Ltd., 1997

Preporučena literatura Shepley L. Rose, “Differential Equations,” John Wiley & Son, Ltd. C. Ray Wylie, “Differential Calculus,” Mc Graw Hill, 1979.













Šifra predmeta: EEE 395 Naziv predmeta: DIGITALNI DIZAJN

Nivo: Prvi Godina: I Semestar: III ECTS Krediti: 5


Opis predmeta

Boolean algebra, brojni sistemi, predstavljanje podataka, logičke teoreme, kanoničke forme, tehnike pojednostavljenja,

logička kola, dizajn kombiniranih kola, mjerenje vremena i problemi mjerenja vremena, sekvencijalni sklopovi, dizajn

sekvencijalnih sklopova, konačni automati, programabilni logički kontroler (PLC), operacije registara, osnovna računarska

organizacija i dizajn.

Ciljevi predmeta

Razumijevanje digitalne logike na nivou sklopova i prekidača, uključujući kombinatorne i sekvencijalne logičke elemente. Razumijevanje metodologije sata koja je potrebna za regulisanje protoka informacija i održavanje stanja električnog kola.

Također, učenje metoda koje se koriste za dizajniranje digitalne logike i osnova procesa prikupljanja koji transformiše ove

pojedinosti u logičku mrežu.

Sadržaj predmeta

Sedmica 1: Uvod u predmet

Sedmica 2: Bulova algebra I logička kola

Sedmica 3: Bulova algebra I logička kola

Sedmica 4: Test 1

Sedmica 5: Minimizacija logičkih funkcija

Sedmica 6: Kombinatorna logika

Sedmica 7: Kombinatorna logika

Sedmica 8: Parcijalni ispit

Sedmica 9: Sekvencijalna logička kola

Sedmica 10: Sekvencijalna logička kola

Sedmica 11: Brojači I registri

Sedmica 12: Brojači I registri

Sedmica 13: Memorija I programska logika

Sedmica 14: Memorija I programska logika

Sedmica 15: Dizajn



Sedmica 2: Vježbe 1: Bulova algebra I logička kola opterečenje

Sedmica 3: Vježbe 2: Bulova algebra I logička kola

Sedmica 4: Vježbe 3: Rješenje zadataka sa Test 1

Sedmica 5: Vježbe 4: Minimizacija logičkih funkcija

Sedmica 6: Vježbe 5: Kombinatorna logika

Sedmica 7: Vježbe 6: Kombinatorna logika


Sedmica 9: Vježbe 7: Sekvencijalna logička kola

Sedmica 10: Vježbe 8: Sekvencijalna logička kola

Sedmica 11: Vježbe 9: Brojači I registri

Sedmica 12: Vježbe 10: Brojači I registri 2

Sedmica 13: Vježbe 11: Memorija I programska logika

Sedmica 14: Vježbe 12: Memorija I programska logika

Sedmica 15: Vježbe 13: Dizajn



Sedmica 2: Lab 1: Uvodni lab

Sedmica 3: Lab 2: Uvod u Quartus

Sedmica 4: Lab 3: Komparator

Sedmica 5: Lab 4: Komparator - Quartus

Sedmica 6: Lab 5: Sabirači

Sedmica 7: Lab 6: Sabirači - Quartus


Sedmica 9: Lab 7: Koder I dekoder

Sedmica 10: Lab 8: koder I decoder - Quartus

Sedmica 11: Lab 9: Multiplekseri I demultiplekseri

Sedmica 12: Lab 10: Multiplekseri I demultiplekseri - Quartus

Sedmica 13: Lab 11: Flip-flopovi

Sedmica 14: Lab 12: Flip-flopovi - Quartus

Sedmica 15: Lab 13: Dizajn










Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Opisati digitalnu logiku na nivou kola i prekidača, uključujući i kombinirane i sekvencijalne logičke elemente.

• Opisati metodologije potrebne za upravljanje protoka informacija i očuvanja stanja kola.

• Definirati metode koje se koriste u izradi digitalne logike i primijeniti ih.

• Steći i pokazati sposobnosti tehničkih vještine koje se odnose na digitalni dizajn.

• Analizirati, sintetizirati, i razvijati moguća rješenja.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura M. Moris Mano and Charles R. Kime, Digital Design With An Introduction To a Verylog, Fifth Edition, Pearson, 2013

Preporučena literatura .













Šifra predmeta: EEE 314 Naziv predmeta: ELEKTRIČNA MJERENJA I INSTRUMENTACIJA



Opis predmeta

Jedinice i načela mjerenja. Pogreška mjerenja. Vjerojatnost pogreške. Elektronska mjerenja i elektronički mjerni

instrumenti: Instrumentna pojačala, izvori signala, osciloskopi, digitalni mjerači frekvencije, digitalni voltmetri. Tehnike

mjerenja visoke frekvencije i mikrovalova.

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je:

Objasniti osnovne pojmove i definicije u mjerenju. Objasniti rad i dizajn elektroničkih instrumenata za mjerenje parametara

Objasniti rad osciloskopa i osnovnih blokova elektricnih kola u izvedbi osciloskopa.

Objasniti elektricna kola i dizajn različitih generatora funkcija. Objasniti tehnike korištene u analizi signala u vremenskoj domeni i frekvencijskoj domeni.

Objasniti rad i dizajn brojača.

Usporediti različite tehnike ADC i DAC i objasniti razna elektricna kola za pretvorbu. Objasniti učinke prijenosa koji se odnose na linearna i nelinearna opterećenja u kontekstu dijagrama odskoka.

Sadržaj predmeta

Sedmica 1: Uvod

Sedmica 2: Osnovni koncepti u mjerenju

Sedmica3: Elektronički instrumenti za mjerenje parametara: AC / DC voltmetri, multimetri, digitalni voltmetri, mjerenje

komponenata, Q-metar, mjerač vektorske impedancije

Sedmica 4: Osciloskopi: CRT-ovi, defleksijski sistemi, sonde

Sedmica 5: Generatori funkcija: generatori sinusnih valova, sinteza frekvencije, generatori impulsa

Sedmica 6: Analiza signala: Analiza valova, analizator harmonijskog iskrivljenja, analizator spektra

Sedmica 7: Priprema za parcijalni ispit


Sedmica 9: Prijegled zadataka sa ispita

Sedmica10: Brojači

Sedmica11: A / D i D / A konverzija

Sedmica12: Mjerenje efekata prijenosa

Sedmica13: Dijagrami odbijanja

Sedmica14: Linearna i nelinearna opterećenja

Sedmica15: Priprema za završni ispit



Sedmica 2: Vježbe 1: Osnovni koncepti u mjerenju

Sedmica3: Vježbe 2: Elektronički instrumenti za mjerenje parametara: AC / DC voltmetri, multimetri, digitalni voltmetri,

mjerenje komponenata, Q-metar, mjerač vektorske impedancije

Sedmica 4: Vježbe 3: Osciloskopi: CRT-ovi, defleksijski sistemi, sonde

Sedmica 5: Vježbe 4: Generatori funkcija: generatori sinusnih valova, sinteza frekvencije, generatori impulsa

Sedmica 6: Vježbe 5: Analiza signala: Analiza valova, analizator harmonijskog iskrivljenja, analizator spektra

Sedmica 7: Vježbe 6: Priprema za parcijalni ispit


Sedmica 9: Vježbe 7: Prijegled zadataka sa ispita

Sedmica10: Vježbe 8: Brojači

Sedmica11: Vježbe 9: A / D i D / A konverzija

Sedmica12: Vježbe 10: Mjerenje efekata prijenosa

Sedmica13: Vježbe 11: Dijagrami odbijanja

Sedmica14: Vježbe 12: Linearna i nelinearna opterećenja

Sedmica15: Vježbe 13: Priprema za završni ispit










Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• obavljati mjerenja u elektronici samostalno

• odabrati pravu opremu za različite mjerne zadatke

• izvršiti D / A i A / D pretvorbu signala

Preduslovni predmet


Obavezna literatura A.D. Helfrick and W.D. Cooper, Modern Electronic Instrumentation and Measurement Techniques, Prentice-Hall, 1990


. D. Buchla and W. McLachen, Applied Electronic Instrumentation and Measurement, Maxwell Macmillan Int. Publishing

Group, 1992 Alija Muharemović, Električna mjerenja, ETF Sarajevo 2005.

Alija Muharemović, Irfan Turković, Električna mjerenja, Zbirka zadataka, Sarajevo 1996.













Šifra predmeta: EEE 202 Naziv predmeta: TEORIJA ELEKTROMAGNETNOG POLJA

Nivo: Prvi Godina: II Semestar: IV ECTS Krediti: 5


Opis predmeta

Analiza vektora. Elektrostatičke i magnetostatičke sile i polja u vakumu i materijalnim tijelima. Energija i potencijal.

Električni krugovi stalnih jednosmjernih struja i provodnici. Osobine dielektričnih materijala, granični uslovi za

elektrostatička i magnetnostatička polja. Poissonove i Laplaceove jednačine. Magnetna kola i induktivitet.

Ciljevi predmeta Cilj ovog predmeta je da nauči osnove teorije statičkog elektromagnetnog polja.

Sadržaj predmeta

Sedmica 1: Uvod

Sedmica 2: Cilindrični i sferični koordinatni sustavi, Grad, Div i Curl

Sedmica 3: Intenzitet električnog polja, Gausov zakon i Električni potencijal

Sedmica 4: Rad i energija u elektrostatičkim i provodnicima

Sedmica 5: Specijalne tehnike

Sedmica 6: Polarizacija i polje polariziranih objekata

Sedmica 7: Električni pomak i linearni dielektričari


Sedmica 9: Magnetostatici

Sedmica 10: Magnetno polje u materiji

Sedmica 11: Magnetno polje u materiji

Sedmica12: Elektromotorna sila i elektromagnetska indukcija

Sedmica13: Maxwellove jednadžbe

Sedmica14: Zakon o očuvanju

Sedmica15: Magnetni krugovi



Sedmica 2: Vježbe 1: Cilindrični i sferični koordinatni sustavi, Grad, Div i Curl

Sedmica 3: Vježbe 2: Intenzitet električnog polja, Gausov zakon i Električni potencijal

Sedmica 4: Vježbe 3: Rad i energija u elektrostatičkim i provodnicima

Sedmica 5: Vježbe 4: Specijalne tehnike

Sedmica 6: Vježbe 5: Polarizacija i polje polariziranih objekata

Sedmica 7: Vježbe 6: Električni pomak i linearni dielektričari


Sedmica 9: Vježbe 7: Magnetostatici

Sedmica 10: Vježbe 8: Magnetno polje u materiji

Sedmica 11: Vježbe 9: Magnetno polje u materiji

Sedmica12: Vježbe 10: Elektromotorna sila i elektromagnetska indukcija

Sedmica13: Vježbe 11: Maxwellove jednadžbe

Sedmica14: Vježbe 12: Zakon o očuvanju

Sedmica15: Vježbe 13: Magnetni krugovi










Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Imati dobro poznavanje vektorske analize i biti u mogućnosti koristiti analitičke metode za rješavanje problema

teorije polja.

• Imati dobro razumijevanje teorije elektromagnetskih polja i Maxwellovih jednačina te ih moći primijeniti kako bi

riješili probleme.

• Imati znanje različitih primjena elektromagnetske teorije.

• Biti u stanju riješiti i teorijske i primijenjene zadatke u oblasti teorije elektromagnetskog polja.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Engineering Electromagnetics, W. H. Hayt, Jr., J. A. Buck - Seventh Edition, 2007, McGraw-Hill, ISBN: 007-124449-2;


Fundamentals of Engineering Electromagnetics, David K. Cheng - International Edition, Pearson, ISBN: 0-201-60071-4;

Applied Electromagnetics: Early Transmission Line Approach, Stuart M. Wentworth, 2007, Wiley, ISBN: 0-470-04257-5; Electromagnetics for Engineers, Fawwaz T. Ulaby, 2005, Pearson, ISBN: 0-13-197064-X;

Ejup Hot i saradnici: Teorija elektromagnetnih polja, ETF Sarajevo 2002.

Zijad Haznadar, Željko Štih: Elektromagnetizam, Sarajevo 1998. Jovan Surutka: Elektromagnetika, Građevinska knjiga Beograd 1989.













Šifra predmeta: EEE 206 Naziv predmeta: ELEKTRONIKA I

Nivo: Prvi Godina: II Semestar: IV ECTS Krediti:5


Opis predmeta

Cilj ovog predmeta je u omogućavanju sljedećeg stepena nakon poluprovodnika i osnovnih predmeta iz elektronike, prikazujući primjenu krugova baziranih na tranzistoru, DC i AC analiza takvih krugova i pružanje općeg okvira za

elektroničku analizu. Predmet kombinuje znanje koje je student prethodno stekao na predmetima: Signal i Sistemi,

Poluprovodnički uređaji i dizajniranje i Električnim kolima kako bi im dao potpunu inženjersku aparaturu za elektroniku.

Ciljevi predmeta

Po završetku ovog predmeta student će imati teoretsko i praktično znanje o analognoj elektronici, sa sposobnošću

dizajniranja i analize analognog električnog kola baziranog na unipolarnom i bipolarnom tranzistoru, kao i operaciona

pojačala. Studenti su također sposobni da primjene ovo znanje u stvaranju krugova za procesuiranje signala (filtriranje).

Sadržaj predmeta

• Uvod

• BJT DC analiza

• BJT DC analiza

• FET DC analiza

• BJT AC analiza

• FET AC analiza

• BJT fekvencijski odziv


• FET frekvencijski odziv

• Operaciona pojačala

• Primjena operacionih pojačala

• Povratna sprega

• Filteri

• Oscilatori

• A/D i D/A konverzija

• Finalni Ispit

• Uvod

• Lab 1: BJT DC analiza

• Lab 2: FET DC analiza

• Lab 3: BJT AC analiza

• Lab 4: FET AC analiza

• Lab 5: BJT fekvencijski odziv


• Lab 6: FET frekvencijski odziv

• Lab 7: Operaciona pojačala

• Lab 8: Operaciona pojačala

• Lab 9: Primjena operacionih pojačala


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Analizirati kompleksna analogna električna kola matematički, koristeči kompjuterske i laboratorijske modele;

• Dizajnirati kompleksna analogna električna kola i testirati njihovu funkcionalnost

• Izabrati analognu električnu komponentu za različite primjene shodno zahtjevima dizajna;

• Primjeniti znanje u praksi, e.g. za senzore, davače i procesuiranje signala

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Robert L. Boylestad, Louis Nashelsky, "Electronic Devices and Circuit Theory", Pearson 2013

Preporučena literatura . Schaumann, Rolf. Design of analog filters. Oxford University Press, USA, 2001.












Šifra predmeta: EEE 212 Naziv predmeta: SIGNALI I SISTEMI

Nivo: Prvi Godina: II Semestar: IV ECTS Krediti:5


Opis predmeta

Predmet uvodi osnovne koncepte kontinualnih signal i sistema. Načini predstavljanja signal i sistema su izvedeni za vremenski i frekventni domen. Ti prikazi su povezani preko Fourierovih transformacija te njegovih generalizacija koje su

detaljno opisane. Obrađuje se dizajn filtera i modulacaija za analogne sisteme.

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je predstaviti osnovne koncepte signal i sistema kao uvod u obradu analognih i digitalnih signal. Obrada signal predstavlja osnovu na kojoj su bazirani inženjerski sistemi, uključujućiu komunikacione sisteme, digitalne sisteme, obradu

slike, obradu glasa, potrošačku elektroniku te procesurianje podataka.

Sadržaj predmeta

Sedmica 1: Uvod

Sedmica 2: Signali kontinualni u vremenu




Sedmica 6: Direktna Laplace Transformacija



Sedmica 9: Analiza parcijalnog ispita

Sedmica 10: Inverzna Laplace transformacija

Sedmica 11: Fourierovi redovi

Sedmica 12: Fourierovi redovi

Sedmica 13: Fourierova transformacija

Sedmica 14: Fourierova transformacija

Sedmica 15: Priprema za završni ispit.



Sedmica 2: Vježbe 1: Klasifikacija signala

Sedmica 3: Vježbe 2: Osnovne operacije signala

Sedmica 4: Vježbe 3: Odziv (impulsni) sistema

Sedmica 5: Lab 1: Osnovno iscrtavanje signala - MATLAB

Sedmica 6: Vježbe 4: Laplace Transformacija



Sedmica 9: Vježbe 6: Analiza parcijalnog ispita

Sedmica 10: Lab 2: Laplace Transformacija - MATLAB

Sedmica 11: Vježbe 7: Fourierovi redovi

Sedmica 12: Lab 3: Fourierovi redovi - MATLAB

Sedmica 13: Vježbe 8: Fourierova transformacija

Sedmica 14: Vježbe 9: Fourierova transformacija uobičajenih funkcija

Sedmica 15: Vježbe 10: Osobine Fourierove transformacije







Projekat 0 % Prisustvo 5%



Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Opisati najbitnije osobine LTI sistema

• Razumjeti matematičke opise i prikaz kontinualnih signala i sistema

• Iskoristiti neke korisne operacije na signale; kao što su: pomjeranje, skaliranje te inverzij. To znači da će studenti

biti u mogućnosti manipulisati signalom da dobiju željeni oblik.

• Razumjeti proces vremenske i frekventne konvolucije dvije funkcije i kako konvolucija utiče na propusnost

proizvoda dva signala.

• Upoznati se sa idejom predstavljanja kontinualnih signala i LTI sistema u frekventnom domenu.

• Razumjeti spektralne prikaze signala preko Fourierovih serija i Fourierofih transformacija te njihove osobine i

primjenu.

• Imati sposobnost rješavanja diferencijalnih jednačina pomoću Fourierovih transformacija.

• Poboljšati znanje matematike te samim time biti spremniji za učenje i savladavanje ostalih predmeta.

Preduslovni predmet Matematika I


Obavezna literatura Luis F. Chaparro, “Signals and Systems using MATLAB”, Academic Press














Šifra predmeta: MTH 204 Naziv predmeta: NUMERIČKA ANALIZA

Nivo: Prvi Godina:II Semestar: IV ECTS Krediti:5


Opis predmeta

Numeričke metode za različite vrste linearnih sistema (pune, trokutasti, trakaste), metoda najmanjih kvadrata za nekonzistentne sisteme, nelinearne jednačine (skalarne i sistem), svojstvene vrijednosti, integracija, derivacija, interpolacija i

problemi početne i granične vrijednosti za ODE . Osnovne tehnologije za numeričke metode, kao iteracija, linearizacija,

diskretizacija i ekstrapolacija, i teorijski koncepti kao preciznost, brzina konvergencije, složenost, stanje i stabilnost. Numeričko rješenje problema PDE pomoću matematičkog softvera.

Ciljevi predmeta

Svrha numeričke analize:

(1) pronalaženje prihvatljivih rješenja kada tačna rješenja su ili nemoguća ili nepraktična, s obzirom na naporan i dugotrajan proces rješavanja, i

(2) da osmisli alternativne metode za rješenje koje bolje odgovaraju mogućnostima kompjutera.

Sadržaj predmeta

Sedmica 1: Uvod, Varijable I Strukture podataka

Sedmica 2: Funkcije

Sedmica 3: Petlje, Iteracije I Rekurzija

Sedmica 4: Rekurzija, Kompleksnost, Predstavljanje brojeva Sedmica 5: Greške, Čitanje i upisivanje podataka, Vizualizacija i iscrtavanje

Sedmica 6: Linearna algebra I sistemi linearnih jednačina

Sedmica 7: Parcijalni ispit Sedmica 9: Interpolacija I Serije

Sedmica 10: Polinomi Lagrangea

Sedmica 11: Traženje korijena Sedmica 12: Numerička diferencijacija

Sedmica 13: numerička integracija Sedmica 14: Uobičajene diferencijalne jednačine

Sedmica 15: Pripreme za završni ispit



Sedmica 2: Vježbe 1: Funkcije Sedmica 3: Vježbe 2: Petlje, Iteracije I Rekurzija

Sedmica 4: Vježbe 3: Rekurzija, Kompleksnost, Predstavljanje brojeva

Sedmica 5: Vježbe 4: Greške, Čitanje i upisivanje podataka, Vizualizacija i iscrtavanje Sedmica 6: Vježbe 5: Vježbe: Linearna algebra I sistemi linearnih jednačina

Sedmica 7: Vježbe 6: Parcijalni ispit Sedmica 9: Vježbe 7: Interpolacija I Serije Sedmica 10: Vježbe 8: Polinomi Lagrangea

Sedmica 11: Vježbe 9: Traženje korijena

Sedmica 12: Vježbe 10: Numerička diferencijacija

Sedmica 13: Vježbe 11: Numerička integracija

Sedmica 14: Vježbe 12: Uobičajene diferencijalne jednačine

Sedmica 15: Vježbe 13: Pripreme za završni ispit Sedmica 16: Završni ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Identificirati različite matematičke probleme i preformulisati ih na način koji je prikladan za numeričku analizu.

• Odabrati odgovarajuće numeričke metode za tretman datog problema.

• Objasniti izbor metoda navođenjem prednosti i ograničenja.

• Odabrati algoritam koji podrazumijeva efikasan proračun i implementirati ga u programskom jeziku, pogodan za

proračune, npr Matlab.

• Predstaviti rezultate na relevantan i slikovit način.

• Provjeriti pouzdanost rezultata.

• Koristiti funkcije iz biblioteke programskog jezika za efikasne proračune i vizualizaciju.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Laurene V. Fausett, Applied Numerical Analysis Using MATLAB, Second Edition, Pearson, 2008

Preporučena literatura Cleve Moler, Numerical Computing with MATLAB, Mathworks, 2004. W. Y. Yang , W. Cao, T. –S. Chung, J. Morris APPLIED NUMERICAL METHODS USING MATLAB, John Wiley &

Sons, 2005.

Gerald W. Recktenwald, Numerical Methods with MATLAB: Implementations and Application, Prentice-Hall, 2006.

Web:http://yunus.hacettepe.edu.tr/~selis/teaching/WEBkmu206/course.html













Šifra predmeta: MTH 205 Naziv predmeta: VJEROVATNOĆA I STATISTIKA ZA INŽENJERE

Nivo: Prvi Godina: II Semestar:IV ECTS Krediti: 5


Opis predmeta

Vjerovatnoća i statistika za inženjere: Deskriptivna statistika. Setovi, događaji i vjerovatnoća. Slučajne varijable, diskretne i

kontinuirane podjele. Matematičko očekivanje i korelacijska analiza. Diskretna vjerovatnoća i popularne distribucije,

Poissonov proces. Kontinuirane distribucije vjerovatnoće. Uvod u teorije pouzdanosti i neuspjeha. Funkcije slučajnih

varijabli. Uvod u teoriju procjene. Jednostavna i višestruka regresija i korelacija, najmanji kvadrati. Statistika ekstremnih

događaja. Testiranje hipoteze. Aplikacije u inženjerstvo.

Ciljevi predmeta

Ovaj kurs upoznaje studente sa različitim aspektima statističke analize. Cilj je izložiti studente elementima raspodjele

vjerovatnoće i vjerovatnoće i statističkim zaključcima. Trudimo se da održimo ravnotežu između teorije i metodologije.

Studenti koriste diferencijalni i integralni račun za istraživanje različitih osobina slučajnih varijabli i njihovih funkcija. Oni također uče kako da primjene statističke analize kako bi riješili stvarne probleme. Mnogi primjeri se koriste da bi se

pokazala primenljivost teorije vjerovatnoće i statističke analize.

Sadržaj predmeta

Sedmica 1: Uvod.

Sedmica 2: Teorija skupva, Definicija i aksiomi vjerovatnoće

Sedmica 3: Diskretni, kntinualni i miješane slučajne varijable, PMF, PDF

Sedmica 4: PDF, CDF, srednja vrijednost I varijansa

Sedmica 5: Porodice kontinualnih I diskretnih slučajnih varijabli

Sedmica 6: Parovi slučajnih varijabli I funkcije zajedničkih vrijednosti

Sedmica 7: Slučajni vektori I funkcije vjerovatnoće povezane s njima


Sedmica 9: Primjene s I z transformacije

Sedmica10: Primjene s I z transformacije

Sedmica11: Gausova gustoća vjerovatnoće

Sedmica12: Centralna granična teorema

Sedmica 13: Stohastički procesi, neovisni identično raspodijeljeni nizovi, Poissonov process

Sedmica 14: Očekivana vrijednost I korelacija, stacionarni processi, ergodičnost, unakrsna korelacija, Gausovi procesi

Sedmica 15: Markovljev lanac



Sedmica 2: Vježbe 1: Teorija skupva, Definicija i aksiomi vjerovatnoće

Sedmica 3: Vježbe 2: Diskretni, kntinualni i miješane slučajne varijable, PMF, PDF

Sedmica 4: Vježbe 3: PDF, CDF, srednja vrijednost I varijansa I Kviz 1

Sedmica 5: Vježbe 4: Porodice kontinualnih I diskretnih slučajnih varijabli

Sedmica 6: Vježbe 5: Parovi slučajnih varijabli I funkcije zajedničkih vrijednosti

Sedmica 7: Vježbe 6: Slučajni vektori I funkcije vjerovatnoće povezane s njima


Sedmica 9: Vježbe 7: Primjene s I z transformacije

Sedmica10: Vježbe 8: Primjene s I z transformacije

Sedmica11: Vježbe 9: Gausova gustoća vjerovatnoće

Sedmica12: Vježbe 10: Centralna granična teorema I Kviz 2

Sedmica 13: Vježbe 11: Stohastički procesi, neovisni identično raspodijeljeni nizovi, Poissonov process

Sedmica 14: Vježbe 12: Očekivana vrijednost I korelacija, stacionarni processi, ergodičnost, unakrsna korelacija, Gausovi

procesi

Sedmica 15: Vježbe 13: Markovljev lanac










Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Koristiti statističke metodologije i alate pri rješavanju problema.

• Izračunati i analizirati deskriptivnu statistiku koristeći numeričke i grafičke tehnike.

• Razumjeti osnovni koncept p vjerovatnoće, slučajne varijable, distribucije vjerovatnoće, te zajedničke distribucije

vjerovatnoće.

• Izračunati tačku procjene parametara, objasniti uzorkovanja distribucija, i razumjeti centralni granični teorem.

• Konstruirati interval pouzdanosti parametrara za jedan uzorak.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Probability, Statistics and Random Processes Dr.K.Murugesan & P.Gurusamy by Anuradha Agencies, Deepti Publications.

Preporučena literatura Advanced Engineering Mathematics (Eighth edition), Erwin Kreyszig, John Wiley and Sons (ASIA) Pvt. Ltd., 2001.

Probability and Statistics for Engineers: G.S.S.Bhishma Rao,sitech., Second edition 2005.













Šifra predmeta: CEN 382 Naziv predmeta: MIKROPROCESORI

Nivo: Prvi Godina:II Semestar: IV ECTS Krediti:5


Opis predmeta Uvod u računarsku i mikroprocesorsku arhitekturu, sa fokusom na Altera \\\\ 's Nios-II meko processor. Organizacija računala, dizajn i sinteza su pokriveni, kao i korištenje mikrokontrolera.

Ciljevi predmeta Student bi trebao biti u stanju analizirati i sintetizirati kompjuterski sistem na određenom nivou složenosti i da koriste

prednosti određene arhitekture, implementiraju programe.

Sadržaj predmeta

• Osnovna struktura računara

• Set instrukcija

• Altera Nios II procesor

• Osnovne I/O

• Softver

• Osnovna procesorska jedinica

• Pipelining


• Početak nastave

• Lab 1: Uvod u FPGA I Assembler

• Lab 2: Korištenje Altera Nios II Sistema

• Lab 3: Korištenje Logičkih Instrukcija sa Nios II

Procesorom

• Lab 4: Potprogrami i Nizovi

• Lab 5: Ponavljanje

• Lab 6: Kviz


• I/O organizacija

• Memorijski sistem

• Memorijski sistem

• Aritmetika

• Aritmetika

• Embedded Sistemi

• Embedded Sistemi

• Finalni Ispit

• Lab 7: Input/Output u Embedded Sistemima

• Lab 8: Korištenje Interrupt-a

• Lab 9: Korištenje C koda sa Nioss II

Processorom

• Lab 10: Korištenje Interrupt-a sa C kodom

• Lab 11: Uvod u Grafiku i Animaciju

• Lab 12: Ponavljanje

• Lab 13: Kviz

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Opisati arhitekturu mikroprocesora.

• Definisati set instrukcija za određeni tip mikroprocesora.

• Koristiti praktično assembly jezik za Nios-II, kao i C za Nios-II.

• Navesti teme na hardveru, na kojem se programi izvršavaju.

• Definisati hijerarhiju memorije, I/O sučelja, bus koncepte, serijske I/O uređaje, interrupt kontrolne uređaje.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Hamacher, Carl, Zvonko Vranesic, and Safwat Zaky. Computer organization. McGraw-Hill,2002.














Šifra predmeta: EEE 311 Naziv predmeta: ELEKTRONIKA II

Nivo: Prvi Godina: III Semestar: V ECTS Krediti:5


Opis predmeta Ovaj predmet postavlja osnovne principe za razumjevanje digitalne elektronike i diskrentih integrisanih krugova. Studenti će biti u mogućnosti razumjeti trenutne uređaje, dizajnirati elektroničke structure te iskoristiti ih u novim aplikacijama.

Ciljevi predmeta

Po završetku predmeta, student će imati teoretsko i praktično znanje o digitalnim krugovima baziranim na diskretnim i

integrisanim komponentama. Studenti će biti u mogućnosti da samostalno koriste, dizajniraju, proračunaju te evaluiraju najčešće korištena integralna kola, kao što su multivibratori, tajmeri, brojači, itd.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Tranzistor kao prekidač

• MOS prekidač

• Multivibratori bazirani na diskretnim

komponentama

• Multivibratori bazirani na operacionim pojačalima

• Tehnologije izrade integrisanih krugova

• Bipolarna logička kola


• Uvod

• Lab 1: Komponente i instrumenti 1

• Lab 2: Komponente i instrumenti 2

• Lab 3: Tranzistor kao prekidač

• Lab 4: CMOS (NAND, NOR, OR, AND)

• Lab 5: Multivibratori bazirani na diskretnim

komponentama (CMOS)

• Pripremna sedmica


• MOS kola

• Flip-Flop-ovi

• Tajmeri

• Registri, Brojači, Dinamička logika

• Poluprovodničke memorije

• ROM,PROM,EPROM,EEPROM memorije

• PLA i PLD strukture

• Finalni Ispit


komponentama (CMOS) 2

• Lab 7: OP-AMP


komponentama (OP-AMP)

• Lab 9: Integrator baziran na OP-AMP

• Lab 10: NE555


komponentama ( NE555)

• Pripremna sedmica

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Analizirati kompleksna digitalna električna kola matematički, koristeči kompjuterske i laboratorijske modele

• Dizajnirati kompleksna digitalna električna kola i testirati njihovu funkcionalnost

• Izabrati digitalnu električnu komponentu za različite primjene shodno zahtjevima dizajna;

• Primjeniti znanje u praksi, e.g. FPGA uređaji, sistemi na čipu

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Digital Integrated Circuits (2nd Edition): M. Rabaey, Anantha Chandrakasan, and Borivoje Nikolic

Preporučena literatura Digital integrated electronics: Herbert Taub, Donald Shilling

Slajdovi te bilješke sa predavanja













Šifra predmeta: EEE 390 Naziv predmeta: STUDENTSKA PRAKSA

Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V ECTS Krediti:5


Opis predmeta

Studenti moraju završiti ljetnu praksu od 30 radnih dana (6 sedmica) u elektro firmi ili relevantnom odjelu bilo koje druge firme na part-time bazi (4 sata dnevno). Ukoliko firma prihvati studenta za ukupno 30 dana (odnosno 20 radnih dana),

student je obavezan raditi najmanje 6 sati dnevno. Na kraju studentske prakse, student su obavezni raditi najmanje 120 sati.

Ciljevi predmeta

Studentska praksa daje značajna radna iskustva studentima tokom edukacije studenata. Studenti dobijaju 5 ECTS kredita za studentsku praksu. Dobijaju značajno praktično iskustvo vezano za oblast kojom su se bavili. Dodatno, praksa omogućava

studentima interakciju sa profesionalnim osobljem u industriji u kojoj će se i sami kasnije vjerovatno naći.

Sadržaj predmeta

• Sedmica 1 – 20 sati





• Sedmica 6– 20 sati






• Finalni Ispit

Metode podučavanja • Studentska praksa • Praktićno iskustvo







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

• Efektivan rad kao dio tima, razvijajući međuljudske, organizacijske i sposobnosti rješevanja problema vježbajući

ličnu odgovornost;

• Primjena teorije, tehnika i relevantnih alata pri specifikaciji, analizi, dizajnu, implementaciji i testiranju

jednostavnog problema u elektrotehnici;

• Aktivno učešće i preuzimanje odgovornosti za lično obrazovanje i razvoj.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura














Šifra predmeta: EEE 382 Naziv predmeta: LINEARNI SISTEMI UPRAVLJANJA

Nivo: Prvi Godina: III Semestar: VI ECTS Krediti:5


Opis predmeta

Ovaj predmet uvodi koncepte kontrole i stabilnosti izgrađene na bazi signal i sistema, vremenske i frekventne analize, diferencijalnih jednačina te prijenosnih funkcija uvedenih ranije. Predmet kao takav uvodi kontrolu procesa te osnove

industrijskog upravljanja, pomažući student da vidi primjenu teorije upravljanja u praktričnim okruženjima.

Ciljevi predmeta

Po završetku predmeta, studenti će biti u mogućnosti dizajnirati i/ili analizirati sisteme upravljanja, analizirati stabilnost kontinualnih sistema opisanih pomoću prenosnih funkcija i diferencijalnih jednačina, kao i intuitivno predvidjeti ponašanje

sistema na osnovu njegove strukture.

Sadržaj predmeta

Sedmica 1: Uvod

Sedmica 2: Vremenski i s domen

Sedmica 3: Vremenski i s domen

Sedmica 4: Blok algebra

Sedmica 5: Blok algebra

Sedmica 6: Bode i Nikvist plot

Sedmica 7: Pripreme za parcijalni ispit


Sedmica 9: Bode I Nikvist plot

Sedmica 10: Stabilnost

Sedmica 11: Stabilnost

Sedmica 12: Praktična primjena

Sedmica 13: Geometrijsko mjesto korijena

Sedmica 14: Geometrijsko mjesto korijena

Sedmica 15: Priprema za završni ispit



Sedmica 2: Vježbe 1: Vremenski i s domen

Sedmica 3: Lab 1: Vremenski I s domen - MATLAB

Sedmica 4: Vježbe 2: Blok algebra

Sedmica 5: Lab 2: Blok algebra - MATLAB

Sedmica 6: Vježbe 3: Bode i Nikvist plot

Sedmica 7: Lab 3: Uvod u FESTO, Sistem kontrolisan nivoom


Sedmica 9: Lab 4: Bode I Nikvist plot

Sedmica 10: Vježbe 4: Stabilnost

Sedmica 11: Lab 5: Stabilnost

Sedmica 12: Lab 6: FESTO - PID

Sedmica 13: Vježbe 5: Geometrijsko mjesto korijena

Sedmica 14: Lab 7: Geometrijsko mjesto korijena

Sedmica 15: Lab 8: FESTO – Sistem kontrolisan protokom










Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Analizirati i projektovati klasične sisteme upravljanja u zatvorenom

• Procijeniti stabilnost sistema

• Podesiti sisteme upravljanja tako da odgovaraju zahtjevima

• Napraviti sisteme upravljanja koristeči analogne i digitalne elektroničke komponente

• Napraviti sisteme upravljanja bazirane na mikroprocesorima

Preduslovni predmet


Obavezna literatura James K. Roberge,"Operational Amplifiers: Theory and Practice", MIT Open CourseWare 2013

Preporučena literatura Mujo Hebibović, Teorija automatskog upravljanja, ETF u Sarajevu 2003.godine.

Engelberg, Shlomo. A mathematical introduction to control theory. Vol. 2. Imperial College Press, 2005.













Šifra predmeta: EEE 392 Naziv predmeta: DIPLOMSKI RAD

Nivo: Prvi Godina: III Semestar: VI ECTS Krediti:10

Status: Obavezan Sati / Sedmica:0+10 Ukupan broj sati: 0+150

Opis predmeta

Samostalna studija praćena od strane mentora: istraživački rad na temu istraživanja i definisanja potencijalne oblasti za rad na projektu na završnoj godini studija; definisanje specifičnih problema iz oblasti koja je predmet istraživačkog rada.

Rezultati ove studije su dokumentovani u pismenoj formi prijedloga projekta. Dizajn i implementacija prijedloga projekta.

Prezentacija rezultata u pismenoj i usmenoj formi.

Ciljevi predmeta

Da se uradi istraživački rad na temu istraživanja, definisanja i prepoznavanja specifičnog problema iz domena električnog i

elektronskog inženjerstva; da se dokumentuju pronađeni rezultati istraživanja zajedno s prijedlogom projekta; da se omogući

studentima da praktično urade projekt, odnosno one projekte čiji prijedlozi imaju praktičnu zamisao; da se dokumentuju rezultati; da se prezentuje implementirani projekt usmenim putem.

Sadržaj predmeta

• Predaja prijedloga projekta fakultetu i davanje

obavještenja o predloženim projektima.

• Predaja prijedloga projekta fakultetu i davanje

obavještenja o predloženim projektima.

• Primjena predloženih projekata ili prijedlog vlastitih

projekata studenata.

• Obavještenje o zadacima projekta.

• Opis uslova projekta (u toku predavanja) i istraživanje.

• Opis uslova projekta (u toku predavanja) i istraživanje

• Predaja izvještaja napretka mentoru (kopija).


• Implementacija projekta.

• Predaja izvještaja napretka mentoru (1 kopija).




• Predaja finalnog izvještaja projekta mentoru (1

kopija).

• Predaja finalnog izvještaja projekta koordinatorima

(3 kopije).

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Demonstrirati poznavanje temeljnih aspekata teorije, principa i prakse elektrotehnike;

• Primjeniti teoriju, tehniku i relevantne alate za specifikacije, analizu, dizajn, implementaciju i testiranje

jednostavnog elektrotehničkog proizvoda;

• Aktivno učestvovati i početi preuzimati odgovornost za lično učenje i razvoj;

• Procijeniti teorije, procese i ishode u nesigurnim uslovima.

• Prezentovati informacije usmeno, pisanim putem te grafički; kako bi komunicirali sa vršnjacima te mentorima

Preduslovni predmet Svi predmeti moraju biti položeni da bi se branio Diplomski rad. Predmet Diplomski rad bi trebao biti registrovan u zadnjem semestru studija.


Obavezna literatura














Šifra predmeta: EEE 310 Naziv predmeta: TEORIJA ELEKTROMAGNETNIH VALOVA

Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti:5

Status: Izborni Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30

Opis predmeta

Talasne jednačine. Modeliranje vazdušnih linija i kablova. Modalna analiza prijenosne linije, komunikacija preko nosioca standardnih visokonaponskih strujnih provodnika (PLC). Rješenje prelaza prijenosnih linija uz pomoć mreže. Način

sprezanja. Fourierova transformacija i metode vremenske domene.

Ciljevi predmeta

Po završetku predmeta, student će biti u mogućnosti da objasne osnovne koncepte, definicije te jednačine korištene u teoriji elektromagnetnih valova. Razumjeti Maxwellove jednačine i biti u mogućnosti da ih primjene na rješavanje problema u

praksi elektromagnetnih polja. Osnovni pojmovi obuhvaćeni će uključivati: zakone koji regulišu elektrodinamiku,

razmnožavanje ravnih talasa u različitim medijima, tok snage, polarizaciju, prenos i odašiljanje na interfejsu, dalekovode, mikrotalasne mreže, talasovode, zračenje i antene, dizajn bežičnih sistema i primjere.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Maxwelloove jednačine

• Maxwelloove jednačine

• Talasne jednačine, elektromagnetni talasi

• Talasne jednačine, elektromagnetni talasi

• Vremensko-Harmonijski elektromagnetni talasi

• Vremensko-Harmonijski elektromagnetni talasi


• Harmonički homogeni talasi

• Talasovodi

• Talasovodi

• Prijenosne linije

• Prijenosne linije

• Antene i propagacija

• Antene i propagacija

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Razumjeti i adekvatno primjeniti Maxwelove jednačine;

• Prepoznati i razumjeti sve forme jednačine valova i prostiranje valova;

• Demostrirati poznavanje teorije ovog predmeta i primjeniti je u rješavanju zadataka iz oblasti elektromagnetike.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura "Field and Wave Electromagnetics" David K. Cheng

Preporučena literatura Electromagnetic Wave Theory" J. A. Kong

"Fundamentals of Electromagnetics with Engineering Applications" S.M. Wenthworth













Sifra predmeta : EEE 320 Naziv predmeta: UVOD U ENERGETSKE SISTEME

Nivo: Prvi Godina:III Semestar: V,VI ECTS Krediti : 5


Opis predmeta

Kroz predmet se daje sazet pregled istorijskog razvoja energetskih sistema, proizvodnje i potrosnje energije. Student ice biti

upoznati sa osnovama eneregtskih sistema, te fizikalnim procesima konverzije energije u oblike koji se danas koriste u drustvu. Trenutni problem koji se danas izucavaju u svijetu a vezano za snadbijevanje elektricnom energijom, obnovljivi

izvori energije, transformacija energije ce biti objasnjeni. Starteski pravci razvoja energetike u BiH i EU ce biti prezentirani.

Ciljevi predmeta

Cilj kursa je da upozna student sa osnovama energetskih sistema i njihovim uprvaljanjem. Nadalje, cilj predmeta je da upozna student sa globalnim razmjerama energetike,ciljevima energetskih strategija, te činjenicom da su energetski resursi

ograničeni, u najvećem dijelu neobnovljivi i neravnomjerno raspoređeni. Studenti će se upoznati sa osnovnim

karakteristikama obnovljivih i neobnovljivih energetskih resursa, njihovih osnovnih karakteristika, ograničenja, rezervi, i načina primjene.

Sadržaj predmeta

• Uvod u predmet.

• Energetski system I njegove komponente . Osnovni

pojomovi.

• Proizvodnja energije iz razlicitih izvora.

• Problem snadbijevanja energijom I klasifikacija

eneregteskih resursa.

• Transformacija energije. Energetske reserve.

• Obnovljivi izvori energije I. Solarna energija

• Solarna energija. Pripreme za parcijalni ispit.

• Parcijalni ispit.

• Obnovljivi izvori energije II.. Energija vjetra.

• Konvencionalni izvori energije.

• Transport energije

• Energetska efikasnost

• Energetske strategije

• Energija i okolis

• Pripreme za zavrsni ispit.

• Zavrsni ispit.

Metode podučavanja

• Predavanje

• Prezentacije

• Diskusija

• Seminarski rad.







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon polozenog predmeta, student ce:

6. Znati definisati osnovne energetske pojmove..

7. Razumjeti vaznost energetskog sektora i energije u danasnjem drustvu.

8. Razumjeti osnovni koncept transformacije i dobivanja energije

9. Znati osnovne pojomve i procese dobivanja energije iz obnovljivih izvora energije.

10. Razviti osnvne vjestine istrazivanja razlicitih tematkih cjelina u oblasti energije.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura •














Šifra predmeta: EEE 321 Naziv predmeta: MIKROTALASNA TEHNIKA



Opis predmeta

Prenos mikrotalasa, linije prenosa i talasovod. Mikrotalasni sklopovi. Parametri raspršavanja. Mikrotalasni rezonatori. Upotreba ferita. Generisanje i pojačavanje mikrotalasa. Klistroni, magnetroni, putujuće talasne cijevi. Poluprovodnici u

mikrotalasnoj tehnici.

Ciljevi predmeta Upoznati se sa visokofrekventnim ponašanjem sklopova i mrežnih elemenata, kao i s analizom i dizajnom pasivnih mikrotalasnih uređaja.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Pregled osnova teorije elektromagnetizma.

• Uvod u vođene talase (teorija općih cilindričnih

talasovoda).

• Pregled teorije prijenosnih linija.

• Pregled teorije prijenosnih linija.

• Smithov graf i tranzijenti u prijenosnim linijama.

• Smithov graf i tranzijenti u prijenosnim linijama.


• TE, TM i TEM talasi u printanim prijenosnim

linijama i talasovodima.

• Analiza mikrotalasne mreže.

• Analiza mikrotalasne mreže.

• Uklapanje otpora i podešavanje.

• Uklapanje otpora i podešavanje.

• Pasivni elementi mikrotalasnih sklopova (rezonatori,

dijeljitelji snage, itd.).

• Pasivni elementi mikrotalasnih sklopova (rezonatori,

dijeljitelji snage, itd.).

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Analizirati mikrotalasne mreže

• Koristiti mikrovalne elektroničke elemente

• Dizajnirati mikrotalasne mreže i vršiti izjednačavanje impedansi

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Robert S. Elliot, An Introduction to Guided Waves and Microwave Circuits


Prentice-Hall International, Inc. 1993,

Peter A. Rizzi Microwave Engineering, Prentice-Hall International, Inc. 1988,

R. E. Collin Foundations of Microwave Engineering, McGraw-Hill Book Company, 1966

V. Lipovac, Osnove mikrovalnih komunikacija: komponente i aplikacije, Sveučilište u Dubrovniku, 2005.

Z. Smrkić, Mikrovalna elektronika, Školska knjiga, Zagreb, 1990













Šifra predmeta: EEE 322 Naziv predmeta: ANTENE



Opis predmeta Maxwellove jednačine, električna i magnetna polja, dijagram zračenja, usmjerenost, pojačanje, tehnike uklapanja, žičane antene, antenski niz, Huygensovi principi, mikrotrakaste antene, reflektori, otvor antena, dizajn antena, smart antena sistemi.

Ciljevi predmeta Glavni cilj predmeta jeste uvesti studenta u osnovne koncepte analize i dizajna antena i antenskih sistema.

Sadržaj predmeta

• Uvod, tipovi antena i radijacijski mehanizam.

• Osnovni parametri antena.

• Radijacijski integrali, dualnost i teorema reciprociteta.

• Linearne žičane antene, kratki dipoli i dipoli konačnih

dužina.

• Dipol u obliku petlje.

• Antenski nizovi: pravilni linearni, planarni i kružni

nizovi.

• Sinteza antena i kontinualni izvori.


• Tehnike uklapanja.

• Širokopojasne antene.

• Frekvencijski nezavisne antene, antenska

minijaturizacija i fraktalne antene.

• Otvor antene i princip ekvivalencije

• Mikrotrakaste antene i reflektori.

• Pametne antene.

• Mjerenja kod antena.

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Izabrati antenu za specifične aplikacije

• Diskutovati prednosti i nedostatke tipičnih rješenja

• Računati parametre antena

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Antenna Theory: Analysis and Design-Third Edition, Constantine A. Balanis, Wiley, 2005, ISBN: 0-471-66782-X;


Antennas: For All Applications-Third Edition, John D. Kraus and Ronald J. Marhefka, Mc Graw Hill, 2002, ISBN: 0-07-

232103-2;

Foundations of Antenna Theory and Techniques, Vincent F. Fusco, Pearson, 2005, ISBN: 0-130-26267-6

Dragoljub Milatović, Antene i prostiranje talasa (skripta), Sarajevo 1994.godine

Slobodan Janković, Zdenko Lekan, Antene i vodovi, Beograd 1985.godine













Šifra predmeta: EEE 324 Naziv predmeta: MIKROVALNA ELEKTRONIKA



Opis predmeta

Tehnike analognih kola u gHz visokofrekventnom režimu. Prijenosne linije i distribuirani elementi kola. S-parametar dizajn visokofrekventnih aktivnih kola. Kompjuterske analize i dizajn. Naglasak na dizajnu planarnih visokofrekventnih

integrisanih kola uz upotrebu CMOS i SiGe tehnologija. Blokovi kola za širokopojasnu i bežičnu komunikaciju će biti

naglašeni, uključujući oscilatore, pojačivače niskog šuma i pojačivače snage.

Ciljevi predmeta Glavni cilj predmeta jeste uvesti studenta u osnovne mikrovalnie elektronike u okvirima generalne elektronike.

Sadržaj predmeta

• Uvod. Analogna kola u gHz visokofrekventnom režimu.

• Prijenosne linije i distribuirani elementi kola.

• Mikrotrakaste prijenosne linije.

• S parametri.

• Smithov dijagram i uklapanje impedanse.

• Kompjuterske analize i dizajn.

• Kompjuterske analize i dizajn.


• Pojačivači.

• Pojačivači niskog šuma.

• Širokopojasni pojačivači

• Oscilatori, VCO-ovi.

• Mikseri.

• Pojačivači snage.

• Projektne prezentacije

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Dizajnirati elektronička kola uzimajući u obzir mikrotalasne efekte

• Vršiti izjednačavanje impedansi u kolima

• Računanje mikrotalasnih parametara

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Microwave Engineering, David M. Pozar, 2nd ed., John Wiley & Sons,1998, ISBN 0-471-17096-8














Šifra predmeta: EEE 331 Naziv predmeta: TELEKOMUNIKACIJE I



Opis predmeta

Ovo je prvi kurs u nizu od dva višerazinska kursa telekomunikacija, kojima je cilj upoznavanje osnovnih načela analize i dizajna modernih komunikacijskih sistema. Glavni cilj ovog kursa je upoznavanje pojmova modulacije i demodulacije

informacija i utjecaj šuma na performanse sistema. Teme koje će biti obuhvaćene su: spektralna analiza signala i sistema,

predstavljanje moduliranih signala, slučajni procesi, amplitudna i frekventna modulacija i analiza šumova, pulsna modulacija i prenos digitalnih signala u osnovnom opsegu učestanosti.

Ciljevi predmeta Upoznati se sa konceptima: decibela, šuma, modulacija; analize rada analognog i digitalnog komunikacijskog sistema

Sadržaj predmeta

• Uvod.

• Furierova analiza signala i sistema



• Slučajni procesi




• Analogna modulacija.

• ADC i kompresija podataka

• ADC i kompresija podataka

• Prenos digitalnih signala u osnovnom opsegu

učestanosti


učestanosti


učestanosti


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Razlikovati različite tipove modulacija

• Očitavati osobine signala iz frekventnog spektra

• Dizajnirati jednostavne šeme prijenosa

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Leon W. Couch, Digital and Analog Communication Systems, 7th ed., Prentice Hall, 2007.


John G. Proakis and Masoud Salehi, Communication Systems Engineering, 2nd edition, Prentice Hall, 2002.

B. P. Lathi, Modern Digital and Analog Communication Systems, 3rd ed., Oxford University Press, 1998.

Bruce Carlson, Paul B. Crilly, and Janet C. Rutledge, Communication Systems: An Introduction to Signals and Noise in

Electrical Communication, 4th ed., McGraw-Hill, 2001.

M. Hadžialić, "Telekomunikacijske tehnike”, u pripremi

N.Bilić, "Osnovni procesi i modulacioni postupci u digitalizaciji signala", Sarajevo 2005.













Šifra predmeta: EEE 332 Naziv predmeta: TELEKOMUNIKACIJE II



Opis predmeta

U ovom kursu će biti predstavljeni osnovni koncepti dizajna i analize digitalnih komunikacijskih sistema. Teme koje se obrađuju su uzorkovanje i kvantizacija analognih izvora informacija, tehnike digitalne pulsne modulacije, analizu digitalnih

signala, digitalna modulacija i demodulaciju u osnovnom frekventnom pojasu, vjerovatnost greške u analizama, spektralno

oblikovanje, digitalni prijenos u osnovnom frekventnom pojasu i kodiranje greške.

Ciljevi predmeta

Uvod u teoriju vjerovatnoće; Slučajni procesi; Pregled tehnika modulacije. Performanse AM i FM sistema u prisustvu šuma.

Šum u digitalnim komunikacionim sistemima. Optimalna detekcija signala i optimalnih prijemnika. Uvod u teoriju

informacija. Kodovi za ispravljanje greške.

Sadržaj predmeta

• Uvod.

• Uzorkovanje i kvantizacija analognih izvora informacija.

• Uzorkovanje i kvantizacija analognih izvora informacija.

• Tehnike digitalne pulsne modulacije.

• Tehnike digitalne pulsne modulacije.

• Analiza digitalnih signala.

• Analiza digitalnih signala.


• Digitalna modulacija i demodulacija u osnovnom

frekventnom pojasu.

• Vjerovatnoća greške u analizi.

• Vjerovatnoća greške u analizi.

• Spektralno oblikovanje.

• Spektralno oblikovanje.

• Digitalni prijenos u osnovnom frekventnom pojasu i

kodiranje greške

• Digitalni prijenos u osnovnom frekventnom pojasu i

kodiranje greške

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Dizajnirati i analizirati digitalne tipove komunikacije

• Koristiti metode kodiranja za kontrolu grešaka

• Izabrati tipove modulacija za različite primjene

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Simon Haykin, Communication Systems, John Wiley & Sons, 2001.

Preporučena literatura M. Hadžialić, "Telekomunikacijske tehnike”, u pripremi













Šifra predmeta: EEE 333 Naziv predmeta: DIGITALNA KOMUNIKACIJA



Opis predmeta

Slučajni signali. Protok digitalnih podataka. Kodiranje znakova. Pulsna modulacija. Uniformna i neuniformna kvantizacija. Korelativno kodiranje. Otkrivanje binarnih signala u Gaussovom šumu. Ujednačavanje. Koherentna i nekoherentna

detekcija. Greške u binarnim sistemima. M-Ary signalizacija i performanse. Kodiranje signala. Ciklični i blok kodovi.

Tipovi kontrole greške. Algoritmi Konvolucijskog kodiranja i dekodiranja.

Ciljevi predmeta

Predmet daje osnovna znanja digitalnog prijenosa signala, teorije informacija i kodiranja, digitalne transmisija i prijema. Cilj

je da se studentima da osnovno znanje za dizajn, analizu i poređenje digitalnih komunikacijskih sistema te za fizički sloj

mreže prijenosa podataka, uključujući i bežičnu mrežu i internet.

Sadržaj predmeta

• Uvod.

• Pregled digitalnih komunikacijskih sistema.

• Izvorno kodiranje i teorema izvornog kodiranja.

• Uvod u kodiranje greške.

• Sindrom dekodiranje, ciklični kodovi.

• Teorema o propusnosti kanala.

• Teorija detekcije.


• Detekcija signala u kanalu sa Gaussovim šumom,

prilagođeni filter prijemnici.

• Analogna-digitalna konverzija: uzorkovanje i

Niquistova teorema uzorkovanja

• Kvantizacija i omjer signal-kvantizacijski šum.

• PCM, propusnost digitalnih signala, diferencijalna

PCM (engl. Pulse-mode modulation), delta

modulacija.

• TDM, digitalna signalizacija u osnovnom pojasu.

• Djelimičan odziv digitalne signalizacije, dijagram

oka, M-ary sistemi u osnovnom pojasu.

• Koherentni i nekoherentni prijem digitalnih

moduliranih signala.

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Primjeniti teoriju kodiranja i teoriju detekcije na jednostavnim tipovima komunikacije

• Dizajnirati multipleksirane projekte

• Posmatrati i čitati obrasce i druge vizuelne indikatore kvalitete komunikacije

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Simon Haykin, Digital Communications , John Wiley & Sons, 1988

Preporučena literatura Ivo M. Kostić, Digitalni Telekomunikacini sistemi I, Naučna Knjiga 1994, Beograd.













Šifra predmeta: EEE 334 Naziv predmeta: DIGITALNA OBRADA SIGNALA



Opis predmeta

U ovom predmetu se izučavaju osnove diskretnih signala i sistema. Sadrzaj predmeta uključuje koncepte klasifikacije diskretnih signala, predstavljanje signala u vremenskom, frekventnom, z-domenu i diskretnom frekventnom domenu, prikaz

i analiza sistema te dizajn filtera.

Ciljevi predmeta

Cilj ovog predmeta je predstavljanje osnovnih principa digitalnih signala i sistema kao uvod u naprednu obradu digitalnih signala. Obrada digitalnih signala predstavlja osnovu na kojoj su izgrađeni razni inžinjerski sistemi; komunikacioni sistemi,

obrada slika i glasa; potrošačka elektronika, obrada podataka. Svrha predmeta je da pripremi studenta za osnovne aktivnosti

digitalne obrade signala, sa fokusom na dizajn digitalnih filtera, pružajući osnovu za nastavak učenja i rad na praktičnim uređajima za obradu digitalnih signala.

Sadržaj predmeta

Sedmica 1: Uvod

Sedmica 2: Teorija uzorkovanja

Sedmica 3: Teorija uzorkovanja

Sedmica 4: Diskretni signali i sistemi

Sedmica 5: Diskretni signali i sistemi

Sedmica 6: Z-transformacija


Sedmica 8 :Parcijalni Ispit

Sedmica 9: Pregled parcijalnog ispita

Sedmica 10: Z-transformacija

Sedmica 11: Furierova analiza diskretnih signala i sistema

Sedmica 12: Furierova analiza diskretnih signala i sistema

Sedmica 13: Dizajn diskretnih filtera

Sedmica 14: Dizajn diskretnih filtera

Sedmica 15: Priprema za finalni ispit



Sedmica 2: Vježbe 1: Teorija uzorkovanja

Sedmica 3: Lab 1: Furijeova transformacija

Sedmica 4: Vježbe 2: Diskretni signali i sistemi

Sedmica 5: Lab 2: Dizajniranje filtera u MATLAB-u

Sedmica 6: Vježbe 3: Z-transformacija


Sedmica 8 :Parcijalni Ispit

Sedmica 9: Vježbe 5: Pregled parcijalnog ispita

Sedmica 10: Vježbe 6: Z-transformacija

Sedmica 11: Vježbe 7: Furierova analiza diskretnih signala i sistema

Sedmica 12: Vježbe 8: Furierova analiza diskretnih signala i sistema

Sedmica 13: Vježbe 9: Dizajn diskretnih filtera

Sedmica 14: Lab 3: Fourijeova transformacija 2

Sedmica 15:Vježbe 10: Priprema za finalni ispit








Parcijalni Ispit 35% Class Deliverables 0 %


Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Oposati svojstva diskretnih LTI sistema

• Razumjeti matematički opis i predstavljanje diskrenith signala i sistema, crtati kontinualne i diskretne sisteme

• Razumjeti kako uzorkovati kontinualne signale

• Upoznati načine predstavljanja diskretnih sistema i signala u Z domenu

• Upoznati načine predstavljanja diskretnih sistema i signala u frekvetnom domenu

• Razumjeti spektralnu repreentaciju signala pomocu DTFT, DFT, FFT, njihova svojstva i aplikacije

• Rješavati diferentne jednačine

• Dizajnirati digitalne filtere

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Luis F. Chaparro, “Signals and Systems using MATLAB”, Academic Press.

Preporučena literatura A.V. Oppenheim, R.W. Schafer and J.R. Buck, Discrete-Time Signal Processing, Prentice- Hall, 2nd ed., 1999.

Sanjit K. Mitra, Digital Signal Processing, McGraw-Hill

J.G. Proakis and D.G. Manolakis, Digital Signal Processing: Principles, Algorithms, and Applications, 4th ed., Prentice-Hall,

2007













Šifra predmeta: EEE 336 Naziv predmeta: KOMUNIKACIJSKA ELEKTRONIKA



Opis predmeta

Nelinearni kontrolirani izvori. Amplitudna modulacija na niskom nivou. Transformator uskog frekvencijskog opsega kao kapler. Pojačivači signala i množitelji frekvencije. Fazno zatvorena petlja. Sinusoidalni oscilatori. Frekvencijski sintetizator,

mikseri, modulatori i demodulatori. Osnovni odašiljači i prijemnici.

Ciljevi predmeta

Nelinearni kontrolirani izvori. Amplitudna modulacija na niskom nivou. Transformator uskog frekvencijskog opsega kao kapler. Pojačivači signala i množitelji frekvencije. Fazno zatvorena petlja. Sinusoidalni oscilatori. Frekvencijski sintetizator,

mikseri, modulatori i demodulatori. Osnovni odašiljači i prijemnici.

Sadržaj predmeta

• Uvod.

• Nelinearnost.

• Nelinearni kontrolirani izvori.

• Amplitudna modulacija.

• Transformator uskog frekvencijskog opsega kao kapler.

• Pojačivači signala.

• Množitelji frekvencije


• Sinusoidalni oscilatori, VCOs.

• Fazno zatvorena petlja.

• Frekvencijski sintetizator.

• Dizajn diskretnih filtera




• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Izabrati i koristiti kontrolirane izvore za potrebe komunikacije

• Dizajnirati elektricna kola sa oscilatorima i pojačalima

• Izabrati prijemnike i predajnike za potrebne primjene

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Modern Electronic Communication, Jeffrey S. Beasley, Gary M. Miller

Preporučena literatura S. Tešić, D. Vasiljević: Osnovi elektronike, Građevinska knjiga, Beograd, 1997













Šifra predmeta: EEE 337 Naziv predmeta: UVOD U BEŽIČNE KOMUNIKACIJE



Opis predmeta

Ovaj kurs pokriva osnovne teme u bežičnim komunikacijama. Počinje sa pregledom postojećih bežičnih sistema i standarda. Nakon toga, karakterizacija bežičnog kanala se radi kroz analizu osnovnih osobina. Predstavljeni su kontinualna i pulsna

modulacija bežičnih komunikacijskih sistema. Različite tehnike za feding kanale su također predstavljeni. Nakon toga se

prelazi na osnove mobilne komunikacije. Na kraju se obrađuju bežične komunikacije uz višekorisničkom režimu u prisustvu više antena, kao i prostorno-vremenska komunikacija kroz bežični kanal.

Ciljevi predmeta

Dati studentu osnovna znanja iz bežičnih komunikacija

Uvod u principe i tehnike kod postojećih sistema za bežičnu komunikaciju Razviti vještine za razumijevanje tehničkih problema i izazova u bežičnim komunikacijama

Pregled postojećih sistema i standarda za bežičnu komunikaciju

Sadržaj predmeta

• Uvod.

• Pregled Bežičnih komunikacijksih sistema

• Bežični kanal

• Modulacija (Kontinualna i pulsna)

• Modulacija (Kontinualna i pulsna)

• Raznolikost u feding kanalima

• Raznolikost u feding kanalima


• Kapacitet bežičnih kanala

• Kapacitet bežičnih kanala

• Mobilni koncepti

• Bežične komunikacije u višekorisničkom režimu

• Bežične komunikacije u višekorisničkom režimu

• Prostorno-vremenske komunikacije


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Dizajnirati jednostavne bežične komunikacione sisteme

• Izabrati komponente prema potrebama

• Analizirati parametre saobraćaja u bežičnim komunikacijama

Preduslovni predmet


Obavezna literatura J. G. Proakis, "Digital Communications," McGraw-Hill, New York, NY, USA, 3rd edition, 1995.

Preporučena literatura Simon O. Haykin, "Communication System," 4th edition, Wiley, 2000.

David Tse and Pramod Viswanath, "Fundamentals of Wireless Communication," Cambridge University Press, 2005.

N. Bilić; Mobilne radio komunikacije, skripta, ETF Sarajevo, 1999













Šifra predmeta: EEE 346 Naziv predmeta: UVOD U VLSI DIZAJN



Opis predmeta

Veličina i kompleksnost integriranih krugova (IC), IC dizajn proces. Trendovi u dizajnu integrisanih krugova velikih razmjera (VLSI). Razvojni proces integrisanih krugova. Poluprovodnički procesi. Pravila dizajna i parametri procesa.

Tehnike izgleda i praktična razmatranja. Modeliranje uređaja, simulacija kola. Osnovni integrisani blokovi kola.

Ciljevi predmeta Učenje VLSI automatizacije fizičkog dizajna.

Sadržaj predmeta

• Uvod.

• Circuit Partitioning

• Circuit Partitioning

• Floor planning

• Floor planning

• Floor planning



• Placement

• Placement

• Placement

• Layout generation




• Finalni Ispit






Projekat 20 % Prisustvo 0%



Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Dizajnirati i analizirati VLSI kola

• Analizirati već postojeća VLSI kola

• Sugerisati poboljšanja za već postojeći VLSI dizajn

Preduslovni predmet


Obavezna literatura VLSI Physical Design Automation: Theory and Practice Authors: Sadiq M. Sait, Habib Youssef














Šifra predmeta: EEE 348 Naziv predmeta: UVOD U OBRADU SLIKE



Opis predmeta

Digitalne slike, uzorkovanje i kvantizacija slika. Aritmetičke operacije, manipulacije sive skale, mjere udaljenosti, konektivnost/povezanost. Transformacije slike. Poboljšanje slike. Restauracija slike. Segmentacija slike. Reprezentacija

slike i opis

Ciljevi predmeta Učenje osnova obrade slike.

Sadržaj predmeta

• Uvod.

• Procesuiranje slike u MATLAB-u.

• Procesuiranje slike u MATLAB-u.

• Teorija 2D filtriranja.

• Teorija 2D filtriranja.

• Kompresija slike.

• Kompresija slike.


• Wavelet.

• Wavelet.

• Detekcija ruba. Morfologija.

• Detekcija ruba. Morfologija.

• Tomografija

• Tomografija


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Koristiti MATLAB za obradu slike

• Programirati osnovne algoritme za obradu slike

• Primjeniti filtere tokom obrade slike

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Digital Image Processing, 3rd Edition Authors: Gonzalez & Woods Prentice Hall ISBN number: 9780131687288 Copyright:

2008














Šifra predmeta: EEE 349 Naziv predmeta: UVOD U OPTIČKE KOMUNIKACIJE



Opis predmeta

Uvod u optičke komunikacijske sisteme. Optički talasovodi. Karakteristike transmisije optičkih vlakana. Optička vlakna, kablovi i konekcije. Mjerenja kod optičkih vlakana. Optički izvori: laseri, LED-ovi. Optički detektori. Šumovi. Sistem

komunikacija optičkim vlaknima.

Ciljevi predmeta

Cilj ovog predmeta je da omogući studentima shvatanje optičkih vlakana i njihove proizvodnje, degradaciju signala u optičkim vlaknima, optičke izvore, pokretanje snage i spajanje, foto-detektore, digitalne i analogne sisteme transmisije,

WDM koncepte i komponente, optičke pojačivače i optičke mreže.

Sadržaj predmeta

• Pregled komunikacijskih sistema optičkim vlaknima.

Optička vlakna.

• Proizvodnja optičkih vlakana. Tipovi optičkih vlakana.

• Degradacija signala u optičkim vlaknima.

• Optički izvori: LED-ovi.

• Optički izvori: laserske diode.

• Pokretanje snage i spajanje.

• Spajanje kanala. Optički konektori


• Foto-detektori.

• Optički prijemnici

• Sistemi digitalne transmisije.

• Analogni sistemi.

• WDM koncepti i komponente.

• Optička vlakna.

• Optička mreža.

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Dizajnirati jednostavna optička kola

• Izabrati kompnente za optičke mreže

• Učestovati u proizvodnji optičkih kablova

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Gerd Keiser, Optical Fiber Communications, McGraw-hill, New York, 3rd Ed.,2000.

Preporučena literatura D.Milatović, Optoelektronika, Sarajevo 1987.

M.Cvijetić, Digitalne svjetlovodne telekomunikacije, Beograd 1988.













Šifra predmeta: EEE 360 Naziv predmeta: RASVJETA



Opis predmeta

Teorija svjetlosti. Oko, osjetljivost i vrste vizija. Svjetlosna refleksija, fenomen apsorpcije i prijenosa. Definicija svjetlosnih pojmova. Svjetlosne metode. Interni svjetlosni sistemi i proračun. Svjetlosne aparature i armature. Fotometrijska mjerenja.

Osnove pretprojektnih priprema. Unutrašnje elektroinstalacije, niski i visoki strujni sistemi i nacrti. Osnove pripreme

projekta. Metode ispravke niskog faktora snage u internim instalacijama. Proračun pada napona svjetlosnih sistema. Hardverska oprema za kompjuterski potpomognut dizajn (CAD). Predstavljanje CAD paket programa (AutoCad). Korištenje

osnovnih komandi crtanja. Dvodimenzionalno crtanje. Tekstualne operacije. Aplikacije.

Ciljevi predmeta

Studenti će učiti o unutrašnjoj rasvjeti različitih tipova zgrada. Teme su: Teorija svjetlosti. Oko, osjetljivost i vrste vizija. Svjetlosna refleksija, fenomen apsorpcije i prijenosa. Definicija svjetlosnih pojmova. Svjetlosne metode. Interni svjetlosni

sistemi i proračun. Svjetlosne aparature i armature. Fotometrijska mjerenja. Osnove pretprojektnih priprema. Unutrašnje

elektroinstalacije, niski i visoki strujni sistemi i nacrti. Osnove pripreme projekta. Metode ispravke niskog faktora snage u internim instalacijama. Proračun pada napona svjetlosnih sistema. Hardverska oprema za kompjuterski potpomognut dizajn

(CAD). Predstavljanje CAD paket programa (AutoCad). Korištenje osnovnih komandi crtanja. Dvodimenzionalno crtanje.

Tekstualne operacije. Aplikacije.

Sadržaj predmeta

• Uvod.

• Teorija svjetlosti. Oko, osjetljivost i vrste vizija.

• Svjetlosna refleksija, fenomen apsorpcije i prijenosa.

• Definicija svjetlosnih pojmova.

• Svjetlosne metode.

• Interni svjetlosni sistemi i proračun.

• Svjetlosne aparature i armature.


• Fotometrijska mjerenja.

• Osnove pretprojektnih priprema.

• Unutrašnje elektroinstalacije, niski i visoki strujni

sistemi i nacrti.

• Osnove pripreme projekta.

• Metode ispravke niskog faktora snage u internim

instalacijama.

• Hardverska oprema za kompjuterski potpomognut

dizajn (CAD).

• Priprema za finlni ispit

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Dizajnirati rasvjetu za različite objekte

• Koristiti CAD za potrebe rasvjete

• Napraviti projekat rasvjete

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Gary Gordon, “Interior Lighting”, Wiley, Fourth Edition, January 10, 2003.

Preporučena literatura Mark Karlen, James R. Benya, “Lighting Design Basics”, Wiley, March 19, 2004.

Randall Whitehead, “Residential Lighting : A Practical Guide”, John Wiley & Sons, November 14













Šifra predmeta: EEE 361 Naziv predmeta: ELEKTRIČNE MAŠINE I



Opis predmeta

Elektromagnetno kolo, osobine feromagnetnih materijala. Jednofazni i trofazni transformatori. Jedinični sistem. Principi elektromehaničkog pretvaranja energije: linearni i nelinearni sistemi; pojedinačno i skupno pobuđeni, translacioni i rotacioni

sistemi. Mašine istosmjerne struje: teorija, generatori, motori, kontrola brzine

Ciljevi predmeta

Cilj predavanja je sticanje teoretskog i praktičnog uvida u mašine istosmjerne struje i transformatore, savladavanje osnove transformatora, sposobnost razlikovanja mašine istosmjerne struje i mašine izmjenične struje, u potpunosti savladavanje

istosmjernih motora i istosmjernih generatora, te znanje kontroliranja brzine istosmjernih motora i napona istosmjernih

generatora

Sadržaj predmeta

• Uvod: kompleksni brojevi, induktivna otporna kola i

fazorski dijagrami, Faradayev zakon, Lenzov zakon,

magnetna sila, Amperov zakon.

• Magnetna kola: Amperov zakon i magnetna kola, B-H

kriva, kriva magnetizacije.

• Magnetna kola: Magnetna kola s procjepom,

induktivnost, magnetni materijali.

• Transformatori: jednofazni transformatori, idealni

transformatori, praktični transformatori.

• Ekvivalentna shema transformatora, test otvorenog kola i

kratkog spoja, regulacija napona, učinkovitost, auto

transformatori.

• Trofazni transformatori.

• Jedinični sistem.


• Osnove elektromagnetnog pretvaranja energije.

• Osnove mašina istosmjerne struje: konstrukcija,

zamjena, reakcija armature.

• Istosmjerni generatori: odvojeno pobuđeni, skrenuti,

složeni i serijski generatori.

• Istosmjerni motori: odvojeno pobuđeni, sporedni,

složeni i serijski generator.

• Istosmjerni motori: pokretanje i kočenje.

• Kontrola brzine istosmjernih motora.


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Izabrati najbolji motor i generator za specifičnu primjenu

• Kontrolisati istosmjerne motore

• Dizajnirati električna kola na koja će se spajati električne mašine

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Electric Machinary Fundamentals Fourth Edition Stephen J. Chapman ISBN:0072465239

Preporučena literatura Mačić: "Električni stojevi", Unverzitet u Sarajevu - Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2005.

R. Wolf: "Osnove električnih strojeva" školska knjiga Zagreb, 1995.

M. Jadrić, B. Frančić: "Dinamika električnih strojeva"Graphis Zagreb, 1998.













Šifra predmeta: EEE 363 Naziv predmeta: OBNOVLJIVI SISTEMI ELEKTRIČNE ENERGIJE



Opis predmeta

Ovaj predmet uvodi studente u savremene tehnologije obnovljivih izvora, uključujući održivost i ekološke problem, energetske resurse, generisanje električne energije iz obnovljivih izvora kao što su: sunce, vjetar, valovi, plima,

hidroenergija te gorive ćelije. Potrebno je razumjevanje skladištenja energije i integracije sistema, te se kao primjer izučava

razvijanje i utilizacija u solarnim i hibridnim automobilima. Tehnike dizana obnovljivih sistema se detaljno izučavaju. Studenti su u moućnosti da praktično pokažui svoje vještine dizajna kroz tri zadatka; specifikacije sistema, analiza

mogućnosti te dizajn sistema. Ovaj predmet omogućuje studentima da dobiju znanje i potrebne vještine da samostalno

dizajniraju sisteme obnovljive energije.

Ciljevi predmeta

Cilj ovog kursa je da student shvati i analizira načine proizvodnje, pretvorbe i pohranjivanja električne energije iz

obnovljivih izvora kao što su vjetar, biomasa, solarna energija, gorivne ćelije i hibridni sitemi kao i komercijalni sistemi

bazirani na fosilnim gorivima. Prvi i Drugi zakon termodinamike su koršteni kako bi se formirale osnove za modeliranje elektroenergetskih sistema baziranih na obnovljivim izvorima energije. Kurs nastoji da približi posljedice pretvorbe energije

na okolinu kao i to da obnovljiva energija može da umanji zagađenje zraka kao i globalnu promjenu temperature.

Sadržaj predmeta

• Uvod u energiju

• Pregled termodinamike

• Pretvarači toplotne energije okeana

• Solarna radijacija

• Biomasa

• Vjetro energija

• Praktične vježbe


• Energija vode

• Hidro potencijal

• Gorivne ćelije

• Proizvodnja i skladištenje vodika

• Thermionics

• Praktične vježbe


• Finalni Ispit

• Tutorial

• Lab 1: PV sistem na IBU

• Lab 2: Mjerenje izlazne snage PV sistema

• Lab 3: Efekat sjene

• Lab 4: Modelovanje PV panela u Matlabu


• Lab 5: DigSilent PowerFactory

• Lab 6: Obnovljivi izvori energije u DigSilent-u

• Tutorial

• Tutorial

• Lab 7: Baterije


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Razumjeti moderne tehnologije obnovljivih izvora; fotonaponskih ćelija; vjetro turbina; gorivih ćelija

• Poredit različite tehnologije obnovljivih izvora te izabrati odgovarajuću tehnologiju

• Opisati glavne komponente različitih obnovljivih izvora

• Izračunati osnovne pokazatelje performansi tih sistema; efikasnost i cijena

• Obaviti osnovnu procejnu i dizajn sistema obnovljive elektricne energije za potrebnu aplikaciju

• Prepoznati efekte koje trenutni energetski sistem baziran na fosilnom gorivu ima na okoliš i društvo

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Renewable Energy: power for sustainable future edited by Godfrey Boyle, 3rd edition, Oxford university press 2012. (ISBN:

9780199545339).














Šifra predmeta: EEE 364 Naziv predmeta: ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA



Opis predmeta Osnovna struktura elektroenergetskih sistema. Elektro-karakteristike prenosnih linija, transformatora i generatora. Predstavljanje prenosne mreže. Jedinični sistem. Simetrični trofazni kvarovi. Simetrične komponente. Nesimetrični kvarovi

Ciljevi predmeta

Studenti će steći znanja o analizi prenosne mreže: uvod, pregled fazora i trofazna struja, izračunavanje i analiza parametara

prenosnog voda, modeli za transformatore, generatore i opterećenja, analiza i kontrola protoka struje, kontrola generiranja, ekonomično odašiljanje i restrukturiranje, analiza kratkog spoja, uključujući simetrične komponente. Privremena stabilnost.

Zaštita sistema

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Osnovni koncepti.

• Sinkrone mašine. Transformatori.

• Modelovanje komponenti elektroenergetskog sistema.

• Modelovanje vodova

• Modelovanje vodova

• Analiza elektroenergetskog sistema i proracuni.


• Pregled ispita

• Padovi napona i gubici u elektroenergetskom sistemu

• Analiza kratkih spojeva

• Analiza kratkih spojeva, Thevenenov ekvivalent

• Tokovi snaga

• Tokovi snaga


• Finalni Ispit

• Uvod

• Tutorial: Cetveropoli, Pi model

• Tutorial: Sistem jedincnih vrijednosti

• Tutorial: Transformatori

• Tutorial: Vodovi

• Lab 1: Modelovanje vodova




• Lab 4: PSAT

• Tutorial: Padovi napona

• Lab 5: Analiza kratkih spojeva

• Tutorial: Analiza kratkih spojeva

• Lab 6: Analiza kratkih spojeva

• Tutorial: Tokovi snaga – Gauss Siedel

• Lab 7: Tokovi snaga

• Tutorial: Tokovi snaga – Newton Raphson

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Primjeniti metode za analizu elektroenergetskih sistema

• Objasniti principe tokova snaga i optimalnih tokova snaga

• Koristiti osnovne principe modeliranja i analize elektroenergetskih sistema za simetrične i asimetrične kvarove

• Izračunati optimalan tok snaga za reaktivnu snagu s ciljem minimizacije gubitaka

• Modelirati transformatore, vodove i kablove za pozivitne, negativne i nulte sekvence bazirane na fizičkim

modelima

• Analizirati performanse sitema sa kvarom te proračunati struje tokom kvara

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Glover and Sarma, “Power System Analysis & Design”, Brooks/Cole publishing, 3rd ed., 2002

Preporučena literatura S.Sadović: Analiza elektroenergetskih sistema, ETF Sarajevo, 2004

B.M. Weedy, B.J. Cory: "Electric Power Systems", 1998













Šifra predmeta: EEE 366 Naziv predmeta: PRENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE



Opis predmeta

Ovaj kurs objašnjava sistem napajanja i razmatra kako poboljšati pouzdanost prenosa snage u nastojanju da smanji pojavu prekida napajanja. Kurs obrađuje osnove energetskog sistema koji se odnose na generisanje, prenos i distribuciju. U njemu

se govori o pitanjima stabilnosti i pouzdanosti uključenih u međusobno povezani sistem napajanja i rad mreže. Diskutuje se

o sadašnjem regulatornom okruženju i objašnjavaju se mjere za osiguranje stabilnosti.

Ciljevi predmeta

Da obezbjedi jasno razumijevanje pouzdanosti elektroenergetskog sistema kroz pregled elemenata i analize

elektroenergetskog sistema, koncepte stvarne i reaktivne snage i njihovo korišćenje u prenosu snage, zaštitu vodova i

njihovu važnost u održavanju stabilnosti sistema, i Najnovija dostignuća za poboljšanje pouzdanosti velikog energetskog sistema.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Konstante prenosnih vodova

• Konstante prenosnih vodova

• Nadzemni vodovi

• Nadzemni vodovi

• Osobine prenosnih vodova

• Osobine prenosnih vodova


• Korona

• Korona

• Tansformatorske stanice

• Tansformatorske stanice

• Prenos ekstra velikog napona

• Prenos ekstra velikog napona


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Objasniti razlog korištenja različitih naponskih nivoa u prenosu elektrine energije

• Objasniti osnovne definicije i koncepte za procjenu pouzdanosit

• Kategorizirati dalekovode prema naponima i objasniti primjene

• Objasniti funkcije različitih dijelova dalekovoda

• Objasniti tipove distribucionih sistema i njihove karakteristike

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Modern Power System Analysis: Nagrath and Kothari, TMH


A Course in Electrical Power Systems: Soni, Gupta, Bhatnagar

HVDC Power Transmission System: K. R. Padiyar

Power System Analysis: Bergen, Pearson, 2/e

F. Perticolari: "Sistemi elettrici per i trasporti", Masson, Milano, 1994













Šifra predmeta: EEE 367 Naziv predmeta: ZAŠTITA PRENOSNE MREŽE



Opis predmeta

Zaštita prensone mreže je sastavni dio svakog energetskog sistema. Svi energetski uređaji uključujući generatore, transformatore, prenosne mreže, komdenzatorske ćelije, električni motori i drugi uređaji, zahtjevaju zaštitu. Predmet se

sastoji iz sljedećih tema: Izučavanje strujnih i naponskih talasnih oblika tokom kvarova i drugih stanja. Zaštita na udaljenost,

Nove metode zaštite sa velikom brzinom reakcije. Digitalni relejski algoritmi. Razvijanje integrisanih zaštitnih, mjernih i kontrolnih sistema. Predmet takođe daje osnovni uvid u zaštitu od prenapona.

Ciljevi predmeta

Obezbijediti opširan pregled metoda i uređaja korištenih u zaštiti elektroenergetskog sistema; sistemi zaštite, tipovi prenosa,

zaštita mašina, transformatori, put prenosa i vodovi; mjerni transformatori i suvremeni trendovi u polju zaštite, uključujući digitalne tehnike.

Sadržaj predmeta

• Primarna i rezervna zaštita. Zaštitni transformatori struje.

Transformatori potencijala.

• Pregled elektromagnetnih releja statičnih releja.

• Relej s prekomjernom količinom struje. Karakteristika

vremenskog toka. Vrijednost struje i vremenske postavke.

Usmjereni relej. Statični relej s prekomjernom količinom

struje.

• Zaštita na udaljenosti.

• Kompenzacija za tačna mjerenja na daljinu. Smanjenje

mjerljivih jedinica uključenih shema.

• Sheme (relejnog) prenosa putem upravljača tj. kontrole

(pilot). Wire pilot zaštita. Shema kružne struje. Shema tj.

sistem balansiranog napona. Transley shema. Zaštita

struje nosača. Fazno poređenje zaštite struje nosača.

Zaštita na udaljenosti potpomognuta nosačem.

• Digitalni relejski algoritmi.


• Tehnika diferencijalne jednadžbe. Diskretna

Fourierova tehnika transformacije. Walsh-

Hadamardova tehnika transformacije.

• Racionalna Harrova tehnika transformacije.

Uklanjanje istosmjernog pomaka.

• Uvođenje mikroprocesora: pregled mikroprocesora i

sučelja.

• Jednočipni mikrokompjuter s vremenskim

programatorom. A/D konverter

• Zaštitni releji bazirani na mikroprocesoru.

• Relej s prekomjernom količinom struje. Usmjereni,

impendantni releji. Releji s induktivnim otporom.

• Univerzalni matematički izrazi za releje na

udaljenosti. Mho i premješteni mho releji.

Četverostrani relej.

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Izračunati struje tokom simetričnih i asimetričnih kvarova

• Razumjeti principe rada zaštinih uređaja

• Razumjeti primjenu zaštinih uređaja tokom dizajna zaštite sistema za prenosne mreže i sabirnice

• Razumjeti i dizajnirati zaštitne sisteme za transformatore i generatore

• Razumjeti probleme kvalitete električne energije i tehnike regulisanja

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Power system protection & switchgear by Badri ram & vishwakarma, TMH publication New Delhi 1995.

Preporučena literatura Power System Protection by Paul M. Anderson













Šifra predmeta: EEE 369 Naziv predmeta: SISTEMI DISTRIBUCIJE



Opis predmeta

Osnove. Karakteristike opterećenja i metode predviđanja. Podstanice za distribuciju. Subtransmisija, primarna i sekundarna distribucija. Izbor nivoa napona. Operativne karakteristike kablova, zračnih vodova i transformatora. Regulacija napona

sistema. Korekcija faktora snage. Fusegear, sklopni, strujni i naponski transformatori. Prekomerna struja i termička zaštita.

Metode uzemljenja. Ekonomija distributivnih sistema.

Ciljevi predmeta

Ovaj predmet daje studentu znanje i vještine potrebne da izabere i odredi komponente električnog distributivnog sistema.

Predmet uvodi modeliranje i nalizu električnih prenosnih sistema, pregled trenutno korištenih distributivnih sistema

korištenih od generatorskih postrojenja do potrošača, izbor naponskih nivoa, operativnih karakteristika kablova, nadzemnih vodova i transformatora.

Sadržaj predmeta

• Uvod. Pregled cjelovitih prenosnih mreža.

• Distributivni sistem

• Potrosaci. Padovi napona i gubici u distributivnoj mrezi

• Regulacija napona

• Rekonfiguracija mreze. Genetski algoritam

• Pouzdanost.

• Kompenzacija reaktivne energije.


• Pregled ispita

• Planiranje distributivnih sistema

• Zastita distributivnih sistema

• Zastita distributivnih sistema

• Kvalitet energije

• Kvalitet energije


• Finalni Ispit

• Lab 1: DigSilent PowerFactory

• Lab 2: Modelovanje mreze

• Lab 3: Modelovanje mreze u matpoweru

• Tutorial: Gubici snage

• Lab 4: Analiza kratkih spojeva u modelovanoj mrezi

• Lab 5: Genetski algoritam

• Tutorial: Padovi napona

• Lab 6: Rekonfiguracija mreze – primjena Genetskog

algoritma


• Pregled ispita

• Lab 7: Kompenzacija reaktivne energije

• Lab 8: Kompenzacija u DigSilent-u

• Tutorial: Kompenzacija reaktivne energije

• Lab 9: Zastita

• Lab 10: Poremecaji kvaliteta elektricne energije

• Tutorial: Pouzdanost

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Opisati prakse za srednjonaponske i niskonaponske instalacije

• Analizirati parametre rada distributivnih sistema

• Primjeniti analitičke tehnike koje se odnose na distributivne sisteme

• Koristiti osnovne principe dizajna distributivnih sistema

• Diskutovati algoritme za analizu distributivnih sistema

• Objasnitit metode zaštite i primjeniti ih na srednjonaponskim i niskonaponskim sistemima

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Electric Power Distribution System Engineering, Turan Gönen, McGraw-Hill Publishers 1986

Preporučena literatura A.S. Pabla, 2008, Electric Power Distribution, 11th Ed., McGraw Hill USA [ISBN: 9780070482852]













Šifra predmeta: EEE 370 Naziv predmeta: INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA



Opis predmeta

Pregled četveroslojnih uređaja i njihova primjena. Tehnika kontrole prolaza u elementima koji se pokreću na sklopku i njihova zaštita. Uvod u poluvodičko pretvaranje energije. Istosmjerni / izmjenični, istosmjerni / istosmjerni, izmjenični /

istosmjerni i izmjenični / izmjenični konverteri. Uvod u kontrolu električnih pogona. Industrijski sistemi kontrole: relejni

sklop, ljestvasti dijagram. Uzastopna kontrola kola. Analize slučajeva.

Ciljevi predmeta

Na kraju ovog predavanja, studenti će biti u stanju opisati rad kola za pretvaranje struje i uporediti prednosti i mane različitih

tipologija; odabrati strujni konverter za dati pogonski sistem; objasniti na koji način se roboti koriste u industrijskoj

automatizaciji i za koje svrhe, te uporediti prednosti i mane različitih sistema za pokretanje (električni, hidraulični i pneumatski)

Sadržaj predmeta

• Uvod.

• Pregled četveroslojnih uređaja i njihova primjena.

• Tehnika kontrole prolaza u elementima koji se pokreću na

sklopku i njihova zaštita.

• Uvod u poluvodičko pretvaranje energije.

• Istosmjerni / izmjenični, istosmjerni / istosmjerni,

izmjenični / istosmjerni i izmjenični / izmjenični

konverteri

• Istosmjerni / izmjenični, istosmjerni / istosmjerni,

izmjenični / istosmjerni i izmjenični / izmjenični

konverteri



• Uvod u kontrolu električnih pogona

• Industrijski sistemi kontrole: relejni sklop, ljestvasti

dijagram

• Industrijski sistemi kontrole: relejni sklop, ljestvasti

dijagram

• Uzastopna kontrola kola

• Uzastopna kontrola kola

• Programabilne logičke kontrole

• Programabilne logičke kontrole

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Opsati primjenu ulaznih i izlaznih elektroničkih uređaja za automatizaciju proizvodnih procesa

• Identificirati osnovne elemente za ulaz, izlaz, tajming i kontrolu

• Dizajnirati kontrolno programiranje koristeći PLC koji izvršava zadane operacije

• Primjeniti kriterije performansi u dizajnu osnovnih pojačivačkih krugova i potvrditi zadovoljene kriterije

• Demonstrirati sposobnost u fundamentalnim konceptima DC i AC elektroničkih uređaja, evaluaciji i dijagnozi

tipičnih DC i AC krugova

Preduslovni predmet


Obavezna literatura M. H. Rashid; Power Electronics, Power Electronics: Circuits, Devices, and Applications, Prentice Hall, 1988














Šifra predmeta: EEE 371 Naziv predmeta: PRETVORBA STATIČKE SNAGE



Opis predmeta

Prekidači snage i njihove karakteristike. Definicije pretvarača snage, klasifikacija. VTA metod. Ispravljači sa srednjom tačkom i mosni ispravljači: neidalna komutacija, harmonici, ulazni faktor snage, faktor korisnosti, iskorištenost kalema i

neuravnoteženost u ispravljačkim transformatorima. Aplikacije.

Ciljevi predmeta

Ovaj predmet je osmišljen da studentima završnih godina elektrotehnike i elektronike omogući da koriste moderne poluprovodničke uređaje u aplikacijama energetske elektronike i da ih integriraju u ukupno projektovanje statičkih

pretvarača koji vrše uzajamno pretvaranje električne energije. U okviru ovog predmeta su također predstavljeni operativni

principi, priključne karakteristike i tehničke osobine mrežom vođenih (komutiranih) pretvarača za izmjenično-istosmjerno (AC-DC) pretvaranje.

Sadržaj predmeta

• Uvod.

• Klasifikacija i historijski razvoj poluprovodničkih uređaja

za pretvaranje snage. Osnovne operativne karakteristike,

opseg, poređenje i glavna područja primjene.

• Silikonski kontrolisani ispravljači (SCR od engl. silicon

controlled rectifier). Bipolarni spojni tranzistori snage

(BJT od engl. bipolar junction transistor).

• Bipolarni spojni tranzistori snage. MOS tranzistor s

efektom polja (MOSFET od engl. metal-oxid-

semiconductor field-efect transistor).

• Analiza i projektovanje sistema hlađenja u energetskoj

elektronici.

• Izvori gubitka snage u poluprovodnicima i osnovni oblici

prenosa toplote.



• Modeliranje rada u stacionarnom stanju, modeliranje

rada u tranzijentnom stanju.

• RL opterećenje iz istosmjernog izvora preko jednog

tiristora. RL opterećenje iz jednofaznog izmjeničnog

izvora preko povezanog para tiristora, prekidanje bez

tranzijenta.

• Mrežom komutirana kola ispravljača: pretpostavke,

definicije i nomenklatura. Parametri rada.

• Jednofazni spoj. Neupravljivi polutalas. Upravljivi

polutalas. Principi slobodnog rada.

• Dvofazni spoj. U potpunosti upravljivi polutalas.

Jednofazni mosni spoj. Neupravljivi, polu-upravljivi,

u cijelosti upravljivi rad pretvarača. Rektifikacijski i

inverzijski način rada kontrolom kuta paljenja.

• Četverokvadrantni rad korištenjem reverzibilno

povezanih pretvarača i kontrolom kuta paljenja.

• Fenomen preklapanja. Regulacija napona. Faktor

snage. Harmonici ispravljača. VTA metoda.

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Objasniti principe statičke konverzije snage

• Primjeniti konverziju snage za rješavanje kompleksnih problema

• Analizirati izabrane parametre tokom korištenja konvertera te invertera

• Korištenje statičnih izvora zajedno sa modulacijom širine impulsa za proizvdonju željenog izlaznog signala

• Modeliranje AC/DC konvertera

• Modeliranje DC/AC konvertera

Preduslovni predmet


Obavezna literatura "Power Electronics: Circuits, Devices and Applications" Muhammed H. Rashid, 1993














Šifra predmeta: EEE 372 Naziv predmeta: ENERGETSKA ELEKTRONIKA



Opis predmeta

Elektricitet igra osnovnu uglogu u snadbijevalju energije ka računarima, elektronici, industrijskim procesima, vozoima i mnogim drugim aplikacijama. Ovaj predmet pruža detaljan opis topologija pretvarača, njihovih karakteristika i principa za

njihovu kontrolu: Poluprovodnički uređaji i prekidačka kola. Komplementarne komponente i sistemi. Pretvarači koji

pretvaraju izmjeničnu u istosmjernu energiju (AC/DC pretvarači). Izmjenični pretvarači (AC/AC pretvarači). Istosmjerno-istosmjerni pretvarači (DC/DC pretvarači). Izmjenjivači (DC/AC pretvarači). Prekidačke napojne jedinice.

Ciljevi predmeta

Usvojiti teoretsko znanje o energetskoj elektronici i steći praktično znanje. Pripremiti student da razumiju karakteristike

različitih elektroničkih prekidaša i izaberu komponente za različite aplikacije. Omogućiti student razumijevanje prekidačkih sklopova i dizajn elektronskih uređaja kao što su AC/DC i DC/AC konverteri.

Sadržaj predmeta

• Uvod u energetsku elektroniku.

• Osnove: Fourierova serija, RLC spojevi.

• Diode, SCR

• Mosfet, IGBT

• Poluvalni ispravljači.

• Punovalni ispravljači.

• DC/DC silazni pretvarač.


• DC/DC uzlazni pretvarač.

• DC/DC silazno-uzlazni pretvarač.

• Izmjenjivač koji radi na načelu pulsno širinske

modulacije (PWM inverter od engl. pulse-width

modulation).

• Rezonantni impulsni izmjenjivač.

• Napojne jedinice.

• Pasivni filteri.


• Finalni Ispit

• Uvod

• Vježba 1: Diode, SCR,

• Vježba 2: Mosfet, IGBT

• Vježba 3: Poluvalni ispravljači.

• Vježba 4: Punovalni ispravljači.

• Vježba 5: Primjeri u Matlabu


• Vježba 6: DC/DC silazni pretvarač.

• Vježba 7: DC/DC uzlazni pretvarač.

• Vježba 8: DC/DC silazno-uzlazni pretvarač.

• Vježba 9: Izmjenjivač koji radi na načelu pulsno

širinske modulacije (PWM inverter od engl. pulse-

width modulation).

• Vježba 10: Primjeri u Matlabu.

• Vježba 11: Priprema za finalni ispit

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Razumjeti komponente energetske elektronike i njihove osnovne karakteristike

• Koristiti stacionarno stanje, modele malih signala PWM modulacije u analizi prekidačkih energetskih konvertera.

• Koristiti različite metode za analizu energetske elektronike.

• Analizirati i dizajnirati AC/DC ispravljačko kolo

• Razumjeti ulogu energetske elektronike u poboljšanju efikasnosti i iskoristivosti te razvoju obnovljivih izvora

energije.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Power Electronic by Ned Mohan Power Electronics (Circuits, Devices, and Applications), Muhammed H. Rashid, Prentice

Hall 3’rd edition

Preporučena literatura M. Mahan, T. Undeland, W.P Robbins: "Power Electronics": Converters, Applications and Design, Wiley, 2004.

J. Kassakian, M. Schlecht, G. Verghese: Osnove energetske elektronike I dio (prijevod), Graphis, 2000.













Šifra predmeta: EEE 373 Naziv predmeta: NISKONAPOSKI ENERGETSKI SISTEMI



Opis predmeta

Obračun snage u distribucijskim sistemima. Mjerenje snage. Sekundarne mreže i karakteristike opterećenja. Računanje pada napona i gubitka snage u mrežama. Računanje pada napona i gubitka snage za odabrane poprečne presjeke provodnika.

Niskonaponska distribucija u objektima. Odabir osigurača, sklopnika i prekidača. Uzemljenje.

Ciljevi predmeta

Cilj ovog predmeta je da se savlada rad niskonaponskog elektroenergetskog sistema. Teme su: uvod u energetske sisteme; osnovi električnih uređaja; jednofazni i trofazni izračun snage; korekcija faktora snage; projektiranje naponske mreže;

kablovi za distribuciju i prenos; proračun kratkog spoja; osigurači; provodnici u elektroenergetskim sistemima; metode

mjerenja u niskonaponskim sistemima; uzemljenje, koncepti i metode te uvod u napon koraka i napon dodira.

Sadržaj predmeta

• Uvod u energetske sisteme.

• Jednofazni i trofazni izračun snage.

• Korekcija faktora snage.

• Projektiranje mreže.

• Kablovi za distribuciju i prenos.

• Proračun kratkog spoja.



• Karakteristike opterećenja.

• Osigurači.

• Provodnici i osigurači u elektro-energetskim

sistemima.

• Metode mjerenja u niskonaponskim sistemima.

• Izračun pada napona i gubitka snage za odabrane

poprečne presjeke provodnika

• Uvod u napon koraka i napon dodira.


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Objasniti način rada niskonaponskih energetskih sitema

• Analizirati niskonaponske sisteme

• Izračunati jednofazne i trofazne napone, struje i snagu sistema

• Dizajnirati i održavati niskonaponske energetske sisteme

• Modelirati niskonaponske sisteme

• Dizajnirati osnovni distributivni sistem za objekat sa zaštitom od preopterećenja, kratkog spoja i efektivnom

zaštitom u skladu sa pravilnikom.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Analysis and Design of Low-Voltage Power Systems: An Engineer's Field Guide, Ismail Kaşıkçı, Wiley-VCH; 1 edition














Šifra predmeta: EEE 374 Naziv predmeta: RELEJNA ZAŠTITA



Opis predmeta

Ovaj predmet detaljno opsiuje funkcijski blok diagram relejnog računara te principe rada i primjene različitih tipva releja. Dodatno daje glavnu klasificikaciju tipova releja i načina rada, matematičku pozadinu za razumjevanje relejnih algoritama te

upoznavanje studenata sa relejima i zaštitama vodova, sinhronih generatora, energetskih transformatora, sabirnica, motora

itd. Diskutovat ce se o različitim hardverskim pitanjima; hijerarhija računara u podstanicama, podsistemi relejnog računara, analogno/digitalni konverteri kao i relejni sistemi i kontrola.

Ciljevi predmeta

Cilj ovog predmeta je da se razumijefunkcijski blok diagram relejnog računara te principe rada i primjene različitih tipva

releja. Učenje glavne klasificikacije tipova releja i načina rada, matematičku pozadinu za razumjevanje relejnih algoritama te upoznavanje studenata sa relejima i zaštitama vodova, sinhronih generatora, energetskih transformatora, sabirnica, motora

itd. Diskutovat ce se o različitim hardverskim pitanjima; hijerarhija računara u podstanicama, podsistemi relejnog računara,

analogno/digitalni konverteri kao i relejni sistemi i kontrola.

Sadržaj predmeta

• Uvod u relejne računare

• Relejne prakse I

• Relejne prakse II

• Matematička baza za zaštitne relejne algoritme

• Digitalni filteri

• Zaštita vodova



• Zaštita transformatora, mašina, sabirnica

• Organizacija hardvera u integrisanim sistemima.

• Relejni sistemi i kontrola

• Relejni sistemi i kontrola

• Relejne aplikacije putujućih talasa

• Aplikacije mjerenja na velikom području


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Dobro razumjeti digitalne releje

• Dizajrnirati sisteme zaštite koristeći digitalne releje

• Pokazati znanje metoda korištenih za testiranje releja, modeliranje i simulaciju

• Primjeniti i prilagoditi matematičke za analizu, usporedbu, interpretaciju različitih zaštitnih metoda

• Biti upoznat sa napretkom u računarski baziranim relejnim sistemima, automatizaciom podstanica te zaštite na

širokom području

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Arun G. Phadke and James S. Thorp, Computer Relaying for Power Systems, Second Edition, Wiley, 2009.














Šifra predmeta: EEE 375 Naziv predmeta: KOMUNIKACIJA U ENERGETSKIM SISTEMIMA



Opis predmeta

Ovaj predmet daje opis tehnika paralelnog i distribuiranog procesuiranja koje se primjenjuju u opitimizaciji elektroenergetskih sistema i kontroli. Napravljen je uvod u tokove snaga u energetskim sitemima te osnovne teorije

arhitektura informacionih sistema u modernism kontrolnim centrima elektroenergetskih sistema. Još jedna karakteristika

predmeta je učenje o kontroli zagušenja u prenosu, pomoćnim uslugama, upravljanjuu servisa, procjena stanja te optimizacija napona i kontrola.

Ciljevi predmeta

Cilj ovog predmeta je da se napravi uvod u tehnike paralelnog i distribuiranog procesuiranja koje se primjenjuju u

opitimizaciji elektroenergetskih sistema i kontroli. Učenje o kontroli zagušenja u prenosu, pomoćnim uslugama, upravljanju servisa, procjena stanja te optimizacija napona i kontrola.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Paralelno i distrubuirano procesuiranje u

elektroenergetskim sistemima

• Informacioni sistemi za kontrolne centre

• Kombinatorne funkcije i kola

• Uobičajeni informacioni modeli i integracija

• Uobičajeni informacioni modeli i integracija



• Paralelno i distribuirano računanje tokova snaga

• Paralelna i distribuirana procjena stanja

• Sigurnosna analiza distribuiranih energetskih sistema

• Hijerarhijska i distribuirana kontrola napona

• Kontrola zaguđenja

• Posebne teme informacionih sistema u

elektroenergetskim sistemima


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Objasniti funckije primarnih uređaja u energeskim sistemima koji su relevantni za zaštitu, automatizaciju i

kontrolu

• Analizirati podstanice i jednostavne energetske sisteme u pogledu na pouzdanost zaštite, automatizacij i potrebe

kontrole

• Objasniti funkciju i arhitekture informacionih i kontrolnih sistema za zaštitu, automatizaciju i kontorlu

energetskim sistemima

• Objasniti ulogu informacionih i kontrolnih sistema za mogućnost spajanja velikog broja obnovljivih izvora

• Analizirati i razviti osnovne sisteme za automatizaciju podstanica i zaštitu

• Analizirati i razviti informacione i kontrolne sisteme za kontrolu iz kontrolnih soba; SCADA i EMS aplikacije

• Razviti sistem procjene stanja za energestke sisteme

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Mohammad Shahidehpour and Yaoyu Wang, Communication and Control in Electric Power Systems, Wiley














Šifra predmeta: EEE 376 Naziv predmeta: INTELIGENTNE ELEKTROENERGETSKE MREŽE



Opis predmeta

U predmetu inteligente elektroenergetske mreže student će moći da primjene svoje vještine poznavanja elektroenergetike na projektima koji su visokog značaja u polju koje se naziva “Smart grids”(inteligenttne elektroenergeske mreže). Student ice

biti upoznati sa osnovnim konceptima evaluacije poslovnog potencijala različitih tehničkih inovacija

Ciljevi predmeta Cilj kursa je razmotriti skup koncepata, tehnologija, aplikacija, poslovnih modela, i kompromisnih odluka u vezi transformacije stogodišnjih centraliziranih električnih mreža u inteligentne elektroenergetske mreže.

Sadržaj predmeta

• Šta je „Smart Grid“?

• Energetska efikasnost u proizvodnji i isporuci energije

• Krajnja efikasnost elektricne energije

• Korištenje Smart Grids za razvoj perfetknog energetskog

sistema

• Istosmjerna distribucija i Smart Grids

• Arhitekture Smart Grid sistema



• Koncept dinamičkog energetskog sistema

• „Energyport“ kao dio Smart Grid-a

• Pravila i programi za podsticaj efikasnog koristenja

energije

• Implementacija na tržištu

• Efikasno krajno korištenje električne energije

• Planiranje i evaluacija


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Objasniti prednosti i poslovni potencijal Smart Grid sistema

• Razviti modele uticaja lokalne prozivodnje energije na varijacije napona u sistemu

• Objasnititi proces razvoja projekta

• Analizirati uticaj brzog mjerenja i prikupljanja podataka na kontrolu i automatizaciju energetskih sistema

• Prezentovati nedavna otkrića o Smart Grids sistemima

• Razmotriti potrebe i poslovni potencijal energetskog sistema s obzirom na buduće zahtjeve koje energetska

mreža mora zadovoljiti

• Razumjeti različite metode pomoću kojih se lokalna proizvodnja energije može spojiti na energetski sistem

• Razumjeti gdje i kako se koriste informacioni i kontrolni sistemi za monitoring i dijagnostiku unutar energetskih

sistema

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Clark W. Gellings, The Smart Grid Enabling Energy Efficiency And Demand Response, The Fairmont Press, 2009.














Šifra predmeta: EEE 377 Naziv predmeta: DISTRIBUIRANI ELEKTROENERGETSKI SISTEMI



Opis predmeta

Prvi dio kursa se bavi tehnologijama za prozivodnju elektricne energije u velikim i malim razmjerama u izvorima koji se pokreću na biomasu, ulje, prirodni plin ili ugalj. Termodinamički procesi i analiza, spaljivanje, bojleri, emisije i dostupnost

su uključeni u prvi dio predmeta. Drugi dio kursa uvodi nuklearne tehnologije i sigurnost nuklearnih reaktora, sa fokusom na

BWR i PWR tehnologije. Aspekti materijala, iskoristivost goriva i kontrola postrojenja su uključeni u ovaj dio. Pitanja okoliša i sigurnosti se razmatraju.

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je razumjevanje osnovnih principa iz sljedećih oblasnit: uvod u nekonvencionalne izvore elektrilne energije,

konverzija energije, izbor generator, nivoi napona, skladištenje energije, izbor regulatora, konverzija energije, ekonomske posljedice koristenja nekonvecionalnih izvora, konekcija energetskih sistema, upravljanje i regulacija.

Sadržaj predmeta

• Distribuirana porizvodnja: Uvod

• Generatori sa motorm sa unutrašnjim sagorjevanjem

• Turbine sa unutrašnjim sagorjevanjem

• Fotovoltaične ćelije

• Mikrotrubine

• Gorive Ćelije



• Principi upravljanja distribuiranih proizvodnih

sistema

• Ekonomski i finanskijski aspekti distriburianih

sistema

• Regulatorno okruženje

• Kombinovana toplota i snaga (CHP)

• Elektroenergetski distribuirani sistemi

• Instalacija i interkonekcija

• Goriva

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Razumjeti principe različitih metoda proizvodnje energije, konvencionalnih i drugih

• Analizirati konvencionalne metode termodinamički

• Napraviti jednostavnu ekonomsku analizu energetskog sistema

• Napraviti procjenu uticaja na okoliš i sugerisati mjere za kontrolu emisija

• Porediti različite metode prozivodnje i izabrati prikladnu za date uslove

• Razumjeti fiziku nuklearnih elektrana i kako su izgrađeni sistemi

• Opisati komponente energetskog postrojenja

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Ann-Marie Borbely and Jan F. Kreider, Distributed Generation The Power Paradigm for the New Millenium, CRC Press

LLC, 2001














Šifra predmeta: EEE 378 Naziv predmeta: KVALITET ELEKTRIČNE ENERGIJE



Opis predmeta

Ovaj kurs ima za zadatak da omogući studentu potpuno razumjevanje problema kvaliteta električne energije kao i njegovog djelovanja na sistem. Dodatno, moguća mjerenja sa ciljem rješavanja problema kvaliteta električne energije bit će

diskutovana u ovom kursu.

Ciljevi predmeta

Cilj ovog kursa je da nauči studenta nekim osnovnim teoretskim i praktičnim aspektima kvaliteta električne energije i njene ocjene koju je veoma teško odrediti. Ocjena može da uključuje počevši od proučavanja kratkog spoja na sistemu za prenos

pa do prigušenih prelaznih valova napona u vodovima. Kako bi problem bio još veći, ove napomene moraju biti objašnjene

kako bi mogle biti shvaćene od strane elektrotehničkih inženjera, upravnih menađera, dizajnera opreme kao i krajnjih korisnika.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Pojmovi i definicije

• Propadi napona i prekidi

• Prelazne pojave kod napona

• Osnove harmonika

• Rješenje harmonika



• Odstupanja napona

• Distribuirana proizvodnja i kvalitete električne

energije

• Povezivanje i uzemljenje

• Praćenje kvaliteta električne energije

• Neuravnoteženost napona

• Neuravnoteženost napona


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Objasniti različite parametre kvalitete električne energije

• Analizirati karaktirestike propada i kratkih prekida

• Objasniti ponašanje uređaja prilikom propada i metode ocjenjivanja

• Objasniti metode smanjenja uticaja propada i prekida

• Objasniti procedure analize harmonika i njihovog korištenja kod krajnjih korisnika

• Diskutovati kvalitetu električne energije kod distribuirane proizvodnje energije

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Roger C. Dugan, Mark F. McGranaghan, Surya Santoso, and H. Wayne Beaty, Electrical Power Systems Quality, McGraw

Hill, Second Edition, 2004














Šifra predmeta: EEE 379 Naziv predmeta: INDUSTRIJSKI ELEKTROENERGETSKI SISTEMI



Opis predmeta

U ovom kursu bit će obrađeni osnovni koncepti vezani za upotrebu električne energije u različitim industrijskim aplikacijama i glavni problemi povezani sa ovakvom upotrebom. Kurs također uključuje ekonomske probleme kod upotrebe

elektroenergetskih sistema kao i upravljanje opterćenjem. Razumijevanje analitičkih metoda kao i modernog alata za

rješavanje ovih problema kada je u pitanju proizvodnja električne energije u industrijskom sektoru.

Ciljevi predmeta

Ovaj kurs ima zadatak da da osnove elektroenergetskog i elektroničkog inžinjeringa kako bi se predstavila proizvodnja

električne energije u modernom društvu. Razumjevanje ekonomskih problema kod upotrebe eletroenergetskih sistema kao i

upravljanje opterećenjem. Primarni cilj ovog kursa jeste da pruži student razumijevanje analitičkih metoda kao i modernog alata za rješavanje ovih problema kada je u pitanju proizvodnja električne energije u industrijskom sektoru.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Karakteristike industrijskih opterećenja

• Elektrčni motori u industrijskim aplikacijama

• Kontrola faktora snage industrijskih sistema

• Električno pregrijavanje

• Rasvjeta



• Elektrolitički proces

• Elektromotorni pogon

• Elektromotorni pogon

• Ekonomski aspekti proizvodnje i distribucije

električne energije

• Upravljanje potrebama električne energije

• Upravljanje potrebama električne energije


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Objasniti raziličite izvore električne energije i procjeniti njihov ekološki uticaj

• Opisati iskorištenje električne energije u modernom društvu

• Razumjeti i opisati funckije pasivnih sistema

• Održavati različite uređaje za električno pregrijavanje u industriji

• Održavati električne motore i liftove korištene u industriji

• Održavati elektromotorne pogone

• Održavati razne kućanske aparate

• Kreirati sisteme rasvjete za različite primjene

Preduslovni predmet


Obavezna literatura E.R. Laithwaite and L. L. Freris, Electric Energy: Its Generation, Transmission and User, McGraw Hill Co., 1984.

Preporučena literatura C. L. Wadhwa, Generation, Distribution and Utilization of Electrical Energy, 2006

C. O. Bjork, Industrial Load Management - Theory, Practice and Simulations, Elsevier,













Šifra predmeta: EEE 380 Naziv predmeta: UVOD U ROBOTIKU



Opis predmeta

Uvod u robotiku. Robotska kinematika: Analiza položaja, predstavljanje Denavit-Hartenberg. Diferencijalni pokreti i brzine: Manipulator Jakobijan, izvod Jakobijskog, inverzni Jakobijan. Dinamička analiza i sile: Kratak pregled Lagrangovih

mehanika, dinamičkih jednačina za MDOF robote, analiza statičke sile robota. Planiranje putanje. Pogoni. Senzori. Obrada

slike i analiza sa sistemima vida. Kontrola robota: Samostalna kontrola zglobova, multivarijabilna kontrola, kontrola sile, varijabilna struktura i adaptivna kontrola, Fuzzy logička kontrola

Ciljevi predmeta

Dinamika: Pregled Lagrangianove dinamike, dinamika aktuatora i senzora. Planiranje trajektorije: Kartezijev prostor,

zajednički prostor, metode interpolacije. Kontrola pozicija: nezavisna kontrola zglobova, PID kontrola i unaprijedno upravljanje (engl. feedforward control), računanje momenta i inverzna dinamika, kontrola pokreta, kontrola orijentacije.

Kontrola snage: krutost i podatljivost, mrežni modeli, hibridi i kontrola impedancije.

Sadržaj predmeta

• Uvodni materijal i pregled.

• Kinematika pozicije.

• Diferencijalni pokreti.

• Dinamika robota i kontrola snage.

• Dinamika robota i kontrola snage.

• Planiranje putanje i trajektorije.



• Planiranje putanje i trajektorije.

• Aktuatori.

• Senzori.

• Vizuelni sistemi.

• Neizrazita (fuzzy) logika

• Neizrazita (fuzzy) logika


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Razumjeti različite aplikacije robotskih sistema

• Moći opisati mehaničke strukture i sisteme robotike

• Biti upoznat sa korištenim matematičkim principima

• Biti u mogućnosti planirati put i trajektorje te kontrolisati jednostavne robotske sisteme

Preduslovni predmet


Obavezna literatura “Introduction to Robotics – Analysis, Systems, Applications”, Saeed B. Niku, 2001, Prentice Hall. ISBN: 0-13-061309-6.

Preporučena literatura “Robot Dynamics and Control”, M. W. Spong, Seth Hutchinson and M. Vidyasagar, 2006, John Wiley and Sons. ISBN: 0-

471-64990-2.













Šifra predmeta: EEE 381 Naziv predmeta: UPRAVLJANJE PROCESIMA



Opis predmeta

Uvod u kontrolu procesa. Analogna i digitalna obrada signala. Senzori: termički, mehanički, optički. Završna kontrola: industrijska elektronika, aktuatori, kontrolni elementi. Kontrola procesa diskretnog stanja: relejni kontrolori i ljestvičasti

dijagram, programabilni logički kontrolori (PLC od engl. Programmable Logic Contoller). Kontrolni principi: kontrolni

sistemski parametri, načini kontrole. Analogni kontrolori. Digitalna kontrola: kompjuteri u digitalnoj kontroli, mreže za kontrolu procesa. Karakteristike kontrolne petlje.

Ciljevi predmeta Predstaviti kontrolu procesa i uvodne koncepte. Predstaviti dinamičko ponašanje procesa. Razmotriti metode povratnog i

unaprijednog upravljanja (feedback and feed-forward control) za kontrolu procesa.

Sadržaj predmeta

• Uvod u kontrolu procesa.

• Teoretski modeli hemijskih procesa.

• Laplaceove transformacije, funkcija prijelaza i model u

prostoru stanja..

• Dinamičko ponašanje procesa prvog reda i procesa

drugog reda.

• Karakteristike dinamičkog odziva komplikovanijih

procesa.

• Razvoj empirijskih modela iz procesnih podataka.

• Povratni kontrolori.


• Instrumentacija kontrolnog sistema.

• Pregled projektovanja kontrolnog sistema.

• Dinamičko ponašanje i stabilnost kontrolnih sistema

sa zatvorenom petljom.

• Projektovanje PID kontrolora, podešavanje i traženje

grešaka.

• Analiza frekvencijskog odziva.

• Projektovanje kontrolnog sistema na osnovu analize

frekvencijskog odziva.

• Unaprijedna i kontrola omjera.

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Razviti matematičke i prenosne funkcije dinamičnih procesa

• Implementirati dinamičke modele sa i bez kontrolera te vršiti simulacije koristeći kompjuterske metode

• Analizirati stabilnost procesa i dinamičke odzive

• Empirijski odrediti dinamiku procesa iz podataka odziva sistema

• Evaluirati dinamičke performanse procesa uz pomoć mjerila i statistike

• Poznavati različite tipove PID regulatora

• Analizirati i podešavati PID kontrolere

• Čitati blok diagrame, procesne diagrame i instrumentacione diagrame

• Poznavati frekventnu analizu dinamičkih sistema

• Dizajnirati unaprijednu kontrolu, kaskadnu kontrolu i Smith prediktore

• Poznavati MIMO interakcije procesa

• Formulisati i rješavati optimizacijske probleme prilikom upravljanja

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Process Dynamics and Control, D.E. Seborg, T.F. Edgar, D.A. Mellichamp, 2004, 2nd Edition, John Wiley & Sons, Inc.


Practical Process Control Using Control Station 3.7, Doug J. Cooper, 2004, Control Station LLC. Book Web page:

www.controlstation.com

Process Control Instrumentation Technology, Curtis D. Johnson, 2006, 8th Edition, Prentice Hall. ISBN: 0-13-197669-9.

Book Web page: www.uh.edu/~tech13v/pcit













Šifra predmeta: EEE 383 Naziv predmeta: SISTEMI UPRAVLJANJA U DISKRETNOM VREMENU



Opis predmeta

Pregled sistema diskretnog vremena i Z-transformacija. Analiza z-ravni sistema kontrole diskretnog vremena: uzorkovanje i rekonstrukcija, funkcija prijenosa impulsa, realizacija digitalnih kontrolora i digitalnih filtera. Analiza stabilnosti sistema sa

zatvorenom petljom u z-ravni, analiza tranzijentnog i stacionarnog odziva. Analiza prostora stanja. Postavljanje polova i

projektovanje observer peternom. Polinomni pristup projektovanju kontrolnih sistema. Kvadratni optimalni kontrolni sistemi.

Ciljevi predmeta

Radno znanje prikaza, analize i projektovanja kompjuterskih kontrolnih sistema. Prikaz vremenskog područja diskretnih

sistema, analiza frekvencijskog područja (z-transformacija), tehnike prostora stanja i uvod u projektovanje shema kompjuterskog kontrolora. Modeliranje i analiza kompjuterski kontroliranih sistema uz korištenje alata kao što je MATLAB.

Oponašanje komjuterski kontroliranih sistema u svarnom vremenu korištenjem analognih kompjutera, analogno-digitalnih i

digitalno-analognih pretvarača. Projektovanje, realizacija i provjera komjuterski kontroliranih sistema uz kombinaciju svih alata.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Digitalni kontrolni sistemi. Kvantiziranje i greška

kvantizacije.

• Prikupljanje podataka, konverzija i sistem distribucije.

• Uvod. Z-transformacija. Z-transformacije osnovnih

funkcija.

• Važne karakteristike i teoreme z-transformacije. Inverzna

z-transformacija. Metoda z-transformacije za rješavanje

diferencijalnih jednačina.

• Analiza z-ravni sistema kontrole diskretnog vremena.



• Uvod. Mapiranje između s-ravni i z-ravni. Analiza

stabilnosti sistema sa zatvorenom petljom u z-ravni.

Analiza tranzijentnog i stacionarnog odziva.

• Uvod. Mapiranje između s-ravni i z-ravni. Analiza

stabilnosti sistema sa zatvorenom petljom u z-ravni.

Analiza tranzijentnog i stacionarnog odziva

• Projektovanje na osnovu geometrijskog mjesta

korijena. Projektovanje zasnovano na metodi

frekvencijskog odziva. Metoda analitičkog

projektovanja.

• Uvod. Prikaz sistema diskretnog vremena u prostoru

stanja. Rješavanje jednačina vremenski diskretnog

prostora stanja.

• Matrica funkcije prenosa impulsa. Diskretizacija

jednačina vremenski kontinuiranog prostora stanja.

• Liapunova analiza stabilnosti.


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Razlikovati matematičke modele linearnih diskretnih sistema koristeći prensone funckije u z-domenu i u prostoru

stanja

• Analizirati ponašanje prelaznih te stabilnih stanja linearnih diskrenih sistema

• Odrediti da li performanse linearnih diskretnih sistema zadovoljavaju zadane kriterije tokom dizajna

• Vršiti analizu stabilnosti u z-domenu

• Dizajnirati kontrolere za linearne diskretne sisteme tako da performanse zadovoljavaju kriterije tokom dizajna

• Vršiti root locus dizajn u z-domenu

• Vršiti dizajn u frekventnom domenu

• Provjeriti performanse linearnih diskretnih sistema koristeći MATLB i Simulink

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Discrete-Time Control Systems, Katsuhiko Ogata, 2000, 2nd Edition, Prentice Hall. ISBN: 0-13-034281-5














Šifra predmeta: EEE 384 Naziv predmeta: UPRAVLJANJE PROCESIMA I INSTRUMENTACIJA



Opis predmeta

Ovaj smjer se fokusira na četiri osnovna područja u automatskoj kontroli sistema: primarna mjerenja, prenos signala, automatski kontroleri i finalni elementi kontrole. Opisivanjem primjene uobičajenih instalacija u različitim procesima

pravljenja papira i celuloze pokazuje se kako ove oblasti rade zajedno kao sistemi. Također, ovaj smjer daje osnovno

upoznavanje s radom na računaru i njegovom primjenom u industriji papira.

Ciljevi predmeta

Studenti će biti u mogućnosti demonstrirati znanje procesnih varijabli, elemenata te instrumenata vezanih za procesne

varijable, mjerenja i upravljanje. Studenti će moći prepoznati, definisati i opisati uređaje za mjerenje, upravljanje, kontrolne

ventile i regulatore. Studenti će pokazati znanje simbola, procesnih diagram, instrumentacije, crtanja i dijagnosticiranja.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Instrumentacija i metode kontrole

• Instrumentacija i metode kontrole

• Različita mjerenja procesa





• Prenos signala

• Automatska kontrola

• Automatska kontrola

• Finalni elementi kontrole

• Primjena procesa

• Primjena procesa


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Definisati primarne principe mjerenja i prenosna signala

• Definisati korist automatski kontrolera u automatizovanim sistemima

• Definisati korist finalnih kontrolnih elemenata u procesima automatizacije

• Objasniti mjerenje, prijenos signala, kontrolere te primjenu kontrolnih elemenata za razne procesne varijable

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Platt, George. Process Control - A Primer for the Nonspecialist, 2nd Ed., TAPPI Publications, 1998.


Smook, G.M. Handbook for Pulp and Paper Technologist, 3rd Ed., Atlanta, GA: TAPPI Publications, 2002. (Chapter 24: Process Control)













Šifra predmeta: EEE 391 Naziv predmeta: HDL LOGIČKI DIZAJN



Opis predmeta

Upoznavanje s elektronski dizajniranom automatizacijom. Hardver modeliranje u HDL-u (Hadrware description language). Simulacije i testovi uvjetovani događajima. Logički sistemi, tipovi podataka, operatori za modeliranje u HDL. Korisnički

odabrane osnove. Modeli kašnjenja zbog širenja. Bihevioralni opisi HDL-a. Sinteze kombinatorne logike. Sinteze

sekvencijske (serijske) logike. Sinteze jezičnih konstrukcija. Switch-level modeli. Brzi prototip sa Xilinx FPGAs.

Ciljevi predmeta Naučiti HDL Logičnki dizajn uključujući simulacije i testiranje, logičke sisteme, tipove podataka i operatore za modeliranje

u HDL.

Sadržaj predmeta

• Uvod u HDL.

• Kombinacija sa VHDL



• Postupci, procedure i funkcije u VHDL.







• Case studies.

• Case studies.

• Case studies.


• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Naučiti VHDL jezik

• Koristiti VHDL za dizajn i analizu digitalnih sistema uključujući aritmetičke jedinice i automata.

• Naučiti FPGA tehnologije i iskoristiti alate za računarski podržano dizajniranje (CAD) za sintezu i analizu

digitalnih sistema

• Naučiti strategije testiranja i konstrukcije testnih jedinica

• Vršiti laboratorijske eksperimente koristeći FPGA razvojne platforme za prototipne digitalne sisteme za potvrdu

analiza vršenih tokom nastave

Preduslovni predmet


Obavezna literatura VHDL Starters Guide Sudhakar Yalamanchili Publisher: Prentice Hall , ISBN: 0-13-145735-7 Copyright: 2005














Šifra predmeta: EEE 394 Naziv predmeta: UGRADBENI SISTEMI



Opis predmeta

Ovo je praktično orijentirani i napredni smjer iz oblasti elektroničkog dizajna i aplikacija. Različit je od ostalih zato što nudi ključne temelje iz digitalne tehnologije podržane LED aplikacijskim modulima. Primjeri ovih aplikacija uključuju

medicinske i elektroničke e-health, inteligentno dizajniranje zgrada, automobilsku elektroniku, prodaju i trgovinu. Još jedna

osobenost ovog smjera jest značajan nivo praktičnog rada, što daje studentima potrebno samopouzdanje u radu sa softverom i implementacijom digitalnog hardvera dok koriste mikrokontrolere i osnovnu system-on-chip metodologiju rada.

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je razumjevanja osnovnih problema vezanih za ugradbene sisteme. Dodatno, naučiti primjene ugradbenih

sistema uključujući medicinsku i elektroničku opremu, e-health, izgradnju pametnih kuća, automobilske elektronike, trgovina.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Ugrađeni mikrokontroleri: Izbor i upotreba

mikrokontrolera za ugrađeni sistemski dizajn.

• AT89C51ED2 serijski mikrokontroleri. Uslovi za

razvoj ugrađenog softvera.

• .AT89C51ED2 serijski mikrokontroleri. Uslovi za

razvoj ugrađenog softvera.

• Senzori i senzorsko procesiranje: Softverski aspekti

senzorskih veza. Uzimanje uzoraka. Analogno

spajanje. Mjerenja pozicije i brzine. Uređaji za

kodiranje. Kvadraturno dekodiranje.

• Senzori i senzorsko procesiranje: Softverski aspekti

senzorskih veza. Uzimanje uzoraka. Analogno

spajanje. Mjerenja pozicije i brzine. Uređaji za

kodiranje. Kvadraturno dekodiranje.



• Uvod

• Lab 1: Arduino – LED. RGB LED. Gumb prekidač.

• Lab 2: Arduino – Fotootpornik. Servo Motor.

• Lab 3: Arduino – LCD1602. Potenciometar.

• Lab 4: Arduino – Ultrazvučni senzor. Infracrveni

senzor pokreta.

• Lab 5: Arduino – 7-segmentni ekran,. Joystick.

Tipkovica.

• Lab 6: Arduino – Zujalica.


• Mehanički uređaji za pomjeranje i kontrolu

mehanizama i sistema (aktuatori) i veza: Pulse Width

Modulation (PWM). DC motori. Pojačivači.

Programiranje s aktuatorima.

• Osnove teorije kontrole: Principi povratne

informacije, logička kontrola i finalno stanje mašina.

Softver arhitekture programiranja za primjenu

kontrolera.

• Operativni sistemi u realnom vremenu. Prekidi.

Zajednički korišteni podaci. Kašnjenje. Round-robin

dizajniranje. Single vs. Multitasking. Semafori.

Proračun u realnom vremenu

• Operativni sistemi u realnom vremenu. Prekidi.

Zajednički korišteni podaci. Kašnjenje. Round-robin

dizajniranje. Single vs. Multitasking. Semafori.

Proračun u realnom vremenu.

• Komunikacijski protokoli. Komunikacija između više

mikrokontrolera. RS232, I2C, CAN protokoli.

Dizajniranje distribuiranih aplikacija.

• Komunikacijski protokoli. Komunikacija između više

mikrokontrolera. RS232, I2C, CAN protokoli.

Dizajniranje distribuiranih aplikacija.


• Finalni Ispit

• Lab 7: Arduino- RFID

• Lab 8: Uvod u Raspberry Pi

• Lab 9: Implementacija studentskih projekata




• Lab 13: Prezentovanje projekata

• Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


• Opisati specijalne potrebe nametnute za ugradbene sisteme

• Opisati glavne osobine mikroproceosra i digitalnih procesora signala

• Skicirati i dizajnirati ugradbeni sistem baziran na nekom mikroproceosoru

• Objasniti interakciju između mikroproceosora, memorije, periferijalnih komponenti, sabirnica u ugradbenim

sistemima

• Evaluirati kako arhitektura i način implementacije utiču na performanse i disipacije energije

• Pisati efikasan kod za ugradbene issteme

• Ukazati na važnost uloge kompajlera tokom dizajna ugradbenih sistema

• Sumirati osnovne karakteristike sistema u realnom vremenu

• Procjeniti da li dodatni uređaji mogu ubrzati rad sistema

Preduslovni predmet


Obavezna literatura The 8051 Family of Microcontrollers, R.H. Barnett, 1995, Prentice Hall

Preporučena literatura Programming and Interfacing the 8051, S.Yeralan, A. Ahluwalia, 1995 Addison Wesley

Microprocessor and Microcontroller Fundamentals, William Kleitz, 1998, Prentice Hall

Programming and Customizing the 8051 Microcontroller, Myke Predko, 1999, Mc Graw Hill













Šifra predmeta: GBE 307 Naziv predmeta: BIOINFORMATIKA

Nivo: Prvi Godina: III Semestar: V ECTS krediti: 5

Status:Obavezan Sati/Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30

Opis predmeta

Cilj predmeta je da se uspostavi osnovna pozadina u značajnom području bioinformatike. Glavne teme uključuju Pubmed i

Medline baze podataka, bioinformatičke alate bazirane na DNK i proteinima, kao i nekoliko novih alata. Od studenata se

očekuje da imaju znanje o genetici i konceptima molekularne biologije, kako bi se u potpunosti iskoristili dostupni izvori

informacija. Predmet je organizovan uporedo s laboratorijskim vježbama na kojima studenti primjenjuju teoriju iz

bioinformatike u praksi kako bi analizirali DNK, RNK, i proteinske sekvence, te proučavali filogeniju.

Ciljevi predmeta

Kognitivni, afektivni i bihevioralni ciljevi predmeta su sljedeći:

• Prikaz značaja bioinformatike kao metode za prevazilaženje problema modernih biomedicinskih istraživanja.

• Omogućavanje razvoja softverskih vještina koristeći kritičko vrednovanje rezultata i njihovo tumačenje.

• Demonstriranje rada sa DNK sekvencama.

• Objašnjavanje rada s proteinskim sekvencama.

• Demonstriranje izrade filogenetskih stabala.

Sadržaj predmeta

• Uvod u bioinformatiku

• PubMed

• Korištenje baze podataka nukleotida

• Korištenje proteina i specijalizirani slijed baze

podataka

• Rad sa jednom DNK sekvencom

• Rad sa jednom sekvencom nukleotida

• Pretraga sličnosti u bazi podataka

• PARCIJALNI ISPIT

• Poređenje dviju sekvenci

• Višestruko poravnavanje sekvenci

• Uređivanje i objavljivanje poravnavanja

• Rad s 3D strukturama proteina

• Rad sa RNK

• Izrada filogenetskih stabala: NJ metoda

• Izrada filogenetskih stabala: UPGMA metoda

• ZAVRŠNI ISPIT

• SADRŽAJ PRAKTIČNIH VJEŽBI

• Početak predavanja

• praktične vježbe 1: PubMed

• praktične vježbe 2: Korištenje baze podataka nukleotida

• praktične vježbe 3: Korištenje proteina i specijalizirani

slijed baza podataka

• praktične vježbe 4: Rad sa jednom DNK sekvencom

• praktične vježbe 5: Rad sa jednom sekvencom nukleotida

• praktične vježbe 6: Pretraga sličnosti u bazi podataka


• praktične vježbe 7: Poređenje dviju sekvenci

• praktične vježbe 8: Višestruko poravnavanje sekvenci

• praktične vježbe 9: Uređivanje i objavljivanje poravnavanja

• praktične vježbe 10: Rad sa 3D strukturama proteina

• praktične vježbe 11: Izrada filogenetskih stabala

• Priprema za praktični ispit

• Praktični ispit

• ZAVRŠNI ISPIT

Metode podučavanja

• Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima


• Prezentacije

• Rad u laboratoriji

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


• Koristiti PubMed za pretraživanje članaka

• Koristiti NCBI za analizu sekvence

• Raditi sa jednom DNK sekvencom

• Izvršiti pretragu sličnosti

• Izvršiti poravnavanje višestrukih sekvenci

• Otkriti različite proteinske baze podataka

• Napraviti filogenetsko stablo

Preduslovni predmeti


Obavezna literatura Lesk, A. (2008). Introduction to Bioinformatics, 3rd ed. Oxford, UK: Oxford University Press

Preporučena literatura Claverie, J. M. & Notredame, C. (2006). Bioinformatics for Dummies, 2nd ed. Hoboken, NJ, USA: Wiley

Campbell, A. M. & Heyer, L. J. (2006). Discovering Genomics, Proteomics, and Bioinformatics, 2nd ed. San Francisco, CA,

USA: Benjamin Cummings













Šifra predmeta: GBE 321 Naziv predmeta: INTELIGENTNI SISTEMI

Nivo: Prvi Godina: II,III Semestar: III,IV,V,VI ECTS krediti: 5

Status:Izborni Sati/Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30

Opis predmeta Ovaj predmet se bazira na fuzzy sistemima i vještačkim neuronskim mrežama u cilju njihove primjene na različite problem u

bioinženjerstvu. Fokus će, između ostalg, biti na arhitekturama neuronskih mreža i fuzzy sistemima, algoritmima i njihovim

primjenama, Matlab - Neural Network Toolbox and Fuzzy Logic Toolbox.

Ciljevi predmeta


• Teorija iza neuronskih mreža.

• Uvod u fuzzy sisteme.

• Objašnjavanje temeljnih aspekata fuzzy sistemas.

• Podučavanje o eule-baziranim sistemima.

• Ilustrovanje razvoja ekspertnih sistema.

Sadržaj predmeta

• Uvod

• Karakteristike neuronskih mreža i fuzzy sistema

• Biološki i vještački neuroni

• Vještačke neuronske mreže

• Faze vještačkih neuronskih mreža

• Klasifikacija mreža

• Učenje bez nadzora


• Učenje pod nadzorom

• Perceptroni i višeslojni perceptroni

• Aplikacije neuronskih mreža

• Fuzzy setovi i operacije

• Fuzzy reprezentacija struktuisanog znanja

• Aplikacija fuzzy sistema u neuronskim mrežama

• Ekspertni sistemi bazirani na fuzzy logici i vještačkim

neuronskim mrežama

• ZAVRŠNI ISPIT

Metode podučavanja



• Prezentacije


Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


• Dizajnirati i upotrijebiti fuzzy sistem u svrhu rješavanja inženjerskih problema

• Dizajnirati i upotrijebiti vještačke neuronske mreže u svrhu rješavanja problema

• Razlikovati različite aspekte i metode aplikacije fuzzy sistema i vještačkih neuronskih mreža i bioinženjerstvu

• Razlikovati klasične načine upotrebe algoritama i upotrebu neuronskih mreža na probleme

• Analizirati tehničke mogućnosti, prednosti i nedostatke fuzzy sistema i vještačkih neuronskih mreža

• Raspravljati aplikacijama dostupnih alata kao što je Matlab Nerual Network Toolbox

• Izraditi inteligentni ekspertni sistem za rješavanje kompleksnih problema u poljima bioinženjerstva



Obavezna literatura S. Kumar, “Neural Networks: A Classroom Approach,” McGraw Hill, 2005


J.M. Mendel, “Uncertain Rule-Based Fuzzy Logic Systems”, Prentice-Hall, 2001

Timothy Ross, Fuzzy Logic with Engineering Applications, John Wiley & Sons Inc., 2010.

Sandhya Samarasingh, Neural Networks for Applied Sciences and Engineering: From Fundamentals to Complex Pattern

Recognition, Auerbach Publications, 2006

S. Haykin, “Neural Networks: A Comprehensive Foundation”, 2nd Ed, Prentice-Hall,1999

L. Fausett, “Fundamentals of Neural Networks: Architectures, Algorithms, and Application s”, Prentice-Hall, 1994













Šifra predmeta: GBE 323 Naziv predmeta: BIOMEDICINSKA INSTRUMENTACIJA

Nivo: Prvi Godina: I1,III Semestar: II1,IV,V,VI ECTS krediti: 5


Opis predmeta

Ovaj predmet će predstaviti studenima osnove tehnologije biomedicinskog inženjeringa, tako da oni mogu razumjeti i procijeniti

(a možda i dizajnirati) sisteme i uređaje koji mogu mjeriti, testirati, te dobiti biološke informacije. Predavanja će obuhvatiti

sisteme ljudske fiziologije, kao i bio-signale koje stvaraju. Fokus će biti na biosenzorima, pretvaračima, bio-elektrodama koje se

koriste za akviziciju, i pojačalima za mjerenje bio-potencijala. Također će se raspravljati o bioetici. Uvod u osnove

biomedicinske instrumentacije, biomedicinski senzori i fiziološki pretvarači, biomedicinski rekorderi, sistemi monitoringa

pacijenta, instrumenti za aritmiju i ambulantno praćenje, pejsmekeri, srčani defibrilatori, MRI i CT sistemi su teme pokrivene u

ovom predmetu.

Ciljevi predmeta


• Uvod u osnove biomedicinske instrumentacije.

• Objašnjavanje principa rada biomedicinske instrumentacije.

• Upoznavanje studenata sa sigurnošću pacijenata.

• Pregled propisa koji se odnose na biomedicinsku instrumentaciju.

Sadržaj predmeta

• Uvod u biomedicinsku instrumentaciju

• Biomedicinski senzori, pretvarači i bioelektrična

pojačala

• Elektrokardiograf

• Mjerenje krvnog i fiziološkog pritiska i druga

kardiovaskularna mjerenja i uređaji

• Instrumenti za mjerenje parametara mozga

• Biološko mjerenje impedancije

• Respiratorni sistem i njegovo mjerenje


• Intenzivna i koronarna jedinica, pejsmejkeri i

defibrilatori

• Elektrohirurgija

• Laseri i oprema za medicinsko snimanje

• Radiologija i nuklearna medicinska oprema i medicinski

ultrazvuk

• Magnetna rezonanca

• Kompjuterizovana tomografija

• Sigurnost i prava pacijenata

• ZAVRŠNI ISPIT

• SADRŽAJ PRAKTIČNIH VJEŽBI:

• Laboratorijski dio ovog predmeta je osmišljen tako da se

studenti upoznaju sa svim instrumentima spomenutim na

predavanjima kroz niz virtualnih vježbi. Kroz ove

laboratorije oni će naučiti kako da koriste instrumente i, u

isto vrijeme, tumače rezultate koje su dobili.

Metode podučavanja



• Prezentacije


Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


• Sjetiti se osnovne terminologije vezane za biomedicinsku instrumentaciju

• Prepoznati biomedicinske instrumente

• Vježbati na širokom dijapazonu biomedicinske instrumentacije

• Tumačiti načela rada biomedicinskih instrumenata

• Procijeniti sigurnost i prava pacijenata



Obavezna literatura Raden, J. F. (2010). Handbook of Modern Sensors, Physics, Designs and Applications. New York, NY, USA: Springer-Verlag


Enderle, J. & Bronzino, J. (2011). Introduction to Biomedical Engineering, 3rd ed. Burlington, MA, USA: Elsevier

Academic Press

Webster, J. G. & Eren, H. (2014). Measurement, Instrumentation, and Sensors Handbook, 2nd ed. Boca Raton, FL, USA: CRC

Press













Šifra predmeta: GBE 325 Naziv predmeta: BIOMEDICINSKI SIGNALI I SISTEMI

Nivo: Prvi Godina: II,III Semestar: III,IV,V,VI ECTS krediti: 5

Status:Izborni Sati/Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30

Opis predmeta

Ovaj predmet će da upozna studente sa medicinskim i biomedicinskim konceptima. Fokus će biti na načinu na koji signalna

analiza može da razjasni razumijevanje biomedicinskih signala, njihovu interpreraciju i dijagnozu. Poglavlja uključuju EEG,

ECG, EMG, respiratorni i krvni pritisak (kako se generiraju i mjere), biosignale kao nasumične procese, spektralnu analizu,

talase, funkc ije vremena-frekvencije i signalno procesuiranje za prepoznavanje šablona.

Ciljevi predmeta


• Upoznavanje sa principima biomedicinskih signala i sistema kroz ECG, EEG, EMG, NIBP, IBP i respiratorne primjere.

• Objašnjavanje značaja inženjeringa u medicini.

• Pregled karakteristika biomedicinskih signala.

• Pregled osnovnih koncepata o ljudskom srcu.

• Pregled osnovnih koncepata o respiratornom sistemu.

Sadržaj predmeta

• Sažetak i historija biomedicinskog inženjeringa

• Ćelijska fiziologija, bio-potencijali, membrane i aktivni

potencijali

• Bioelektrični fenomeni, neuroni, sinaptička transmisija

• Biomedicinski signali: ECG, EEG, EMG, EOG,

respiratorni signali, biomedicinski senzori,

procesuiranje biomedicinskih signala

• Ljudsko srce, kardio krugovi, elektrokardiogram,

vektokardiogram, električno polje srca, metode

dobivanja ECGa

• Metode za dobivanje, procesuiranje i vizualizaciju

ECG signala, dijagnostika srčanog ritma

• ECG forme talasa i značajni segmenti, interpretacija i

dijagnostika ECG-a, pejsmejkeri


• Respiratorni signali, mjerenje, ekstrakcija iz ECG-a i

mjerenje respiratornih signala

• Krvni pritisak, invazivne i neinvazivne metode

mjerenja, biosenzori i pretvarači

• Metode za dobivanje, procesuiranje i vizualizaciju EEG

signala

• Snimanje i interpretacija EEG-a, osnovni koncepti i EEG

fenomeni

• Elektrode za mjerenje bio-potencijala, osnovni

elektrohemijski procesi u ćelijama i tkivima, aspekti i

metode u mjerenju bio-smetnji

• Elektrohemijski senzori i dijaliza: hemijski senzori,

separacija krvnih elemenata


• ZAVRŠNI ISPIT


• Sedmica 1-11: Praktične vježbe dizajnirane su tako da

studenti prođu kroz niz virtualnih laboratorija i analiziraju

izučenu opremu, način njihovog funkcioniranja,

komponente i terapeutsku važnost u determiniranju

dijagnoze

Metode podučavanja



• Prezentacije


Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


• Definirati sistemsko biomedicinsko modeliranje

• Procijeniti različite aspekte i metode za primjenjivanje inženjerskih principa u medicini

• Dati pregled karakteristika biomedicinskih signala

• Urediti principe dizajna i implementacije medicinskih sprava za procesuiranje fizioloških signala

• Interpretirati rezultate ECG i EEG signala



Obavezna literatura Raden, J. F. (2010). Handbook of Modern Sensors, Physics, Designs and Applications. New York, NY, USA: Springer-Verlag


Enderle, J. & Bronzino, J. (2011). Introduction to Biomedical Engineering, 3rded. Burlington, MA, USA: Elsevier Academic

Press


Press













Šifra predmeta: GBE 330 Naziv predmeta: BIOSENZORI

Nivo: Prvi Godina: I1,III Semestar: III,IV,V,VI ECTS krediti: 5


Opis predmeta

Biosenzori su se pojavili kao novo uzbudljivo područje istraživanja, budući da oni povezuju molekularnu biologiju s

elektronikom s ciljem proizvodnje uređanja modernog doba. Ovaj predmet pokriva osnove mikrobiologije i biohemije s

inženjerske tačke gledišta i daje sveobuhvatan uvod u osnovne osobine biosenzora. Razmatraju se najčešći biološki agenti i

načini na koje se on i mogu povezati s različitim transduktorima kako bi se napravio biosenzor za medicinske aplikacije. Fokus

će biti na optičkim biosenzorima, imunobiosenzorima i nanobiosenzorima. Nove tehnologije, pregled najnovijih istraživanja i

sučelja mašina se također istražuju u ovom predmetu.

Ciljevi predmeta


• Uvod u biosenzore, posebno tehnologije biosenzora za studente genetike i bioinženjeringa i one koji su

zainteresovani za temu.

• Objašnjavanje osnovnih koncepata iz oblasti biosenzora i bioelektronike.

• Razjašnjenje tipičnih problema u oblasti biosenzora i bioelektronike.

Sadržaj predmeta

• Uvod/Pregled oblasti i primjena biosenzora

• Tačnost mjerenja i izvor grešaka

• Osobine i način rada senzora

• Statičke i dinamične karakteristike biosenzora

• Standardi u mjerenju

• Mreže senzora i komunikacija



• Biološki elementi za detekciju

• Kalorimetrijski biosenzori

• Potenciometarski biosenzori

• Amperometrijski biosenzori

• Optički biosenzori

• Piezoelektrični biosenzori

• Imunobiosenzori

• ZAVRŠNI ISPIT


• Početak predavanja

• praktične vježbe 1: Uvod/Pregled oblasti i primjena

biosenzora

• praktične vježbe 2: Tačnost mjerenja i izvor grešaka

• praktične vježbe 3: Osobine i način rada senzora

• praktične vježbe 4: Statičke i dinamične karakteristike

biosenzora

• praktične vježbe 5: Standardi u mjerenju

• praktične vježbe 6: Mreže senzora i komunikacija


• praktične vježbe 7: Biološki elementi za detekciju

• praktične vježbe 8: Kalorimetrijski biosenzori

• praktične vježbe 9: Potenciometarski i amperometrijski

biosenzori

• praktične vježbe 10: Optički biosenzori

• praktične vježbe 11: Piezoelektrični biosenzori i

imunobiosenzori

• Priprema za praktični ispit

• Praktični ispit iz laboratorijskih vježbi

• ZAVRŠNI ISPIT

Metode podučavanja



• Prezentacije


Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


• Opisati fizičke principe u radu biosenzora

• Opisati biologiju elemenata za detekciju

• Razlikovati biosenzore

• Prepoznati ograničenja biosenzora

• Predvidjeti oblasti u kojima se različiti biosenzori mogu primijeniti

• Razlikovati tačnost mjerenja i izvore grešaka Šifrabiosenzora

• Formulisati tehničke karakteristike biosenzora

• Diskutovati standarde mjerenja, mrežu senzora i komunikaciju



Obavezna literatura Raden, J.F. (2010). Handbook of Modern Sensors, Physics, Designs and Applications. New York, NY, USA: Springer-Verlag


Enderle, J. & Bronzino, J. (2011). Introduction to Biomedical Engineering, 3rd ed. Burlington, MA, USA: Elsevier

Academic Press


Press













Šifra predmeta: CEN 221 Naziv predmeta: OBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE

Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: I ECTS krediti: 5


Opis predmeta Ovaj predmet uvodi studente u načine objektno orijentisanog programiranja.

Ciljevi predmeta Ovaj predmet ima za cilj osigurati dubinsko rješavanje problema objektno orijentisanog programiranja. Fokusira se na

objektno orijentisano dizajniranje aplikacija. Studenti će kritički analizirati i istražiti metodologiju programiranja i

primjenjivati svoje studije za dizajn i implementaciju savremenih softverskih aplikacija.

Sadržaj predmeta

• Ponavljanje osnova C++ programskog jezika (petlje,

funkcije, nizovi) (1)

• Ponavljanje osnova C++ programskog jezika (petlje,

funkcije, nizovi) (2)

• Uvod u strukture, klase i objekte (1)

• Uvod u strukture, klase i objekte (2)

• Dizajn i implementacija klasa

• Objektno-orjentisani dizajn

• Nizovi karaktera i vektori


• Odvojeno kompajliranje i namespace-ovi

• Strimovi

• Polimorfizam u OOP-u

• Nasljeđivanje u OOP-u

• Rekurzija

• Upravljanje izuzetcima

• Šabloni

Metode podučavanja • Interaktivna nastava i komunikacija sa studentima

• Kvizovi

• Vježbe

• Grupni rad







Total 100 %

Ishodi učenja


1. Definiše i objasni pojam objekta

2. Implementira programe koristeći objektno orijentisani dizajn

3. Demonstrira znanje osnovnih pojmova objektno orijentisanog programiranja

4. Objasni razliku između funkcionalnog i objektno orijentisanog programiranja

5. Demonstrira poznavanje principa softverskog inžinjeringa

Preduslovni predmet Programiranje I


Obavezna literatura • Absolute C++, 5th ed, W. Savitch, Pearson

Preporučena literatura • Problem Solving with C++, 7th ed, W. Savitch, Pearson

• An Introduction to OOP, 3 edition, T. Budd, Pearson












ECTS krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5

Šifra predmeta: CEN 254 Naziv predmeta: STRUKTURE PODATAKA

Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: II ECTS krediti: 5


Opis predmeta Proučavaju se osnovne strukture podataka i njihove realizacije: nizovi, matrice, stek strukture, nizovi, hash tablice, strukture

stabla, popisi i grafikoni. Takođe se obrađuje rekurzija kao tehnika programiranja. Uključene su i metode pretraživanja i

sortiranja kao što je unošenje(insertion), spajanje(merge) i quicksort i osnovne analize algoritama.

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da pruži studentima osnovno razumjevanje struktura podataka i načina njihove implementacije kroz teme

spomenute u nastavku.

Sadržaj predmeta

• Ponavljanje osnova OOP-a

• Spremnici podataka, nizovna lista

• Spojena lista (1)

• Spojena lista (2)

• Rekurzija

• Stack struktura (1)

• Stack struktura (2)


• Red struktura (1)

• Red struktura (1)

• Struktura drveta

• Binarno drvo, Binarno drvo sa pretraživanjem

• Grafovi

• Algoritmi za upravljanje grafova

• Hash-iranje

Metode podučavanja • Interaktivna nastava

• Vježbe







Total 100 %

Ishodi učenja


1. Demonstrira poznavanje osnovnih struktura podataka

2. Objasni razlike između različitih algoritama za sortiranje

3. Implementira različite strukture podataka

4. Demonstrira kako su strukture podataka korištene u programiranju

5. Analizira kompleksnost algoritama

Preduslovni predmet Programiranje I


Obavezna literatura • D. S.Malik, Data Structures Using C++, 2nd Edition, Cengage Learning, 2010.

Preporučena literatura • M. A. Weiss, Data Structures and Algorithm Analysis in C++, Addison Wesley, 2006

• Peter Drake, Data Structures and Algorithms in Java, Prentice Hall, 2005.

• Frank Carrano, Data Structures and Abstractions with Java, 2E, Pearson, 2007.













Šifra predmeta: CEN 263 Naziv predmeta: RAČUNARSKE MREŽE

Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: I ECTS krediti: 5


Opis predmeta Predmet se fokusira na principe i prakse računarske mreže, sa fokusom na Internet: strukture i komponente računarskih mreža,

switching, slojna arhitektura, TCP/IP, fizički sloj, kontrol grešaka, kontrola protoka, LAN (Ethernet, Token Ring, FDDI),

mrežni sloj, kontrola zagušenja, kvalitet servisa, multicast.

Ciljevi predmeta

Glavni cilj predmeta je u najširem smislu odgovoriti na osnovno pitanje "Kako kompjuterske mreže i internet djeluje?".

Predmet će osigurati sveobuhvatan, nezavisnu turu kroz sve o umrežavanju, od najnižeg nivoa prijenosa podataka i ožičavanja

do najviših nivoa aplikacijskog softvera. Na svakom nivou, vidjeti ćemo kako se sadržaji i usluge koje nude niži nivoi koriste

i proširuju u sljedećem nivou.

Sadržaj predmeta

• Uvod u predmet

• Kompjuterske mreže i Internet (1)

• Kompjuterske mreže i Internet (2)

• Aplikacijski sloj (1)

• Aplikacijski sloj (2)

• Transportni sloj (1)




• Mrežni sloj (1)



• Link sloj (1)

• Link sloj (2)

• Fizički sloj

Metode podučavanja • Interaktivna nastava

• Praktična nastava







Total 100 %

Ishodi učenja


1. Diskutuje o osnovama računarskih mreža

2. Objasni sisteme prijenos podataka i njihove komponente

3. Objasni razičite tipove topologije mreža i protokole

4. Nabroji i objasni funkciju svakog sloja u OSI modelu i TCP/IP protokolu

5. Objasni različite tipove mrežnih uređaja i njihove funkcije unutar mreže

6. Pokaže vještine umreživanja i mehanizme rutiranja

Preduslovni predmet -


Obavezna literatura • James F.Kurose, Keith W. Ross, Computer Networking- A top-down approach, Pearson, 2013


• Dr. K.V. Prasad, Principles of Digital Communication Systems and Computer Networks, Charles River Media, 2003

• Nader F. Mir, Computer and Communication Networks, Prentice Hall, 2006.

• Andrew S. Tanenbaum, Computer Networks, Fourth Edition, Prentice Hall, 2003.

• Diane Barrett and Todd King, Computer Networking Illuminated, Jones and Bartlett Publishers Inc., 2005.













Šifra predmeta: MAN 309 Naziv predmeta: PODUZETNIŠTVO

Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: III ECTS krediti: 4


Opis predmeta

Predmet teži da pruži studentima razumjevanje problema i izazva sa kojima se susreću poduzetnici i kako razviti vještine

neophodne za njihovo rješavanje. Istražit ćemo kako bi izvršni dio kompanija trebao pristupiti donošenju ključnih odluka kroz

razne faze postojanja kompanije. Počevši od tačke pojedinca, stavit ćemo sebe u poziciju onih koji donose odluke sve od

tehnoloških poduzetnika pa to velikih poduzetnika.

Ciljevi predmeta

Ciljevi predmeta su: razvijanje znanja i razumjevanja poduzetništva i njegovog procesa; ocjenjivanje mogućnosti novih

poslovnih koncepata i ideja; razvijanje vještina u novom biznisu uključujuću prepoznavanje prilika, gradnja poslovnih

modela, ocjenjivanje marketa i finansijsko planiranje; prepoznavanje vještina i resursa potrebne za razvoj novih biznisa;

analiziranje raznih strategija izlaska iz poslovanja; poslovni planovi za razvoj i finansiranje novih biznisa.

Sadržaj predmeta

• Uvod u predemt

• Kako razmišljati kao poduzetnik i potrebni resursi i

mogućnosti profita

• Kada je dobra ideja dobra prilika, kako napraviti dobar

korak i usklađivanje vještina i prilika

• Minimalni život proizvoda i ocjenjivanje kupaca,

vođenje i vježbe. Glas potrošača

• Marketinške strategije za poduzetnika: upravljanje

rastom poslovanja

• Uspotavljanje tima i kulture

• Proces poslovnog planiranja


• Ko su kupci? Poslovni model i kako privući ljude i

napraviti pogodnu atmosferu

• Šta ulagači žele? Mikrokrediti. Koliko dati?

• Sreća predstavlja pozitivan protok novca; CCC

• Početno ulaganje i finansiranje poslovanja

• Upravljanje rastom; Vođenje i izvršavanje

• Prezentacija timskih projekata

• Zaključak i priprema za završni ispit

Metode podučavanja • Interaktivna predavanja • Vježbe







Total 100 %

Ishodi učenja


1. Prepozna potencijalne crijedne mogućnosti

2. Iznađe sredstva potrebna za ostvarenje planova i kako napraviti uspješnu organizaciju

3. Upravlja organizacijom nakon njenog pokretanja

4. Razvije posao u uspješano poduzeće

5. Napravi i kultiviše vrijednosti za vlasnike organizacije



Obavezna literatura • Entrepreneurship, W.D. Bygrave & Zacharakis, 2011 2nd ed. John Wiley & Sons.














Šifra predmeta: MAN 107 Naziv predmeta: UVOD U POSLOVANJE

Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: IV ECTS krediti: 5


Opis predmeta Predmet predstavlja balansiran pogled na poslovanje; prednosti, mane, uspjehe, padove, probleme i izazove. Daje studentima

dobru osnovu za naprednije predmete iz oblasti poslovanja.

Ciljevi predmeta Glavni cilj predmeta je da pruži studentima jasnu i cjelokupnu sliku osnovnih koncepata poslovanja i pokazuje dinamiku i

uzbuđenje poslovnih organizacija i ljudi koji ih predvode.

Sadržaj predmeta

• Motivi i funkcije poslovanja

• Etika poslovanja i socijalna odgovornost

• Razmatranje ekonomskih uslova

• Razmatranje globalnih uslova

• Odabir načina posjedovanja biznisa

• Poduzetništvo i planiranje poslovanja

• Efektivno upravljanje


• Organizacijske strukture

• Unapređenje produktivnosti i kvalitete

• Motiviranje uposlenika

• Zapošljavanje, unapređivanje i ocjenjivanje uposlenika

• Izrada i određivanje cijena proizvoda

• Distribuiranje proizvoda

• Promoviranje proizvoda



• Rješavanje problema i slučajevi iz poslovnog svijeta

• Vježbe







Total 100 %

Ishodi učenja


1. Objasni funkcionalni dio poslovanja

2. Objasni faktore koji utiču na poslovno okruženje

3. Objasni karakteristike na osnovu kojih se razlikuju načini poslovanja organizacija

4. Ispita ključne funkcije menadžmenta

5. Objasni ulogu proizvoda, cijene, mjesta i promocije u marketingu

6. Komunicira efektivno kroz pisane i oralne prezentacije zadataka

7. Objasni ključne dijelove novca, finansiranja i investicija



Obavezna literatura • Jeff Madura, Introduction to Business, 4 Edition, USA 2007














Šifra predmeta: MAN 223 Naziv predmeta: LIDERSTVO

Ciklus: Prvi Godina: III Semestar: VI ECTS krediti: 5


Opis predmeta Ovaj predmet će naučiti studente o teoretskim aspektima rukovodstva i kako primjeniti to znanje u praksi.

Ciljevi predmeta Glavni cilj predmeta jeste da pruži studentima razumjevanje rukovodstva kako u teoriji tako i u praksi. Studenti će također

razviti i znanje o vlastitoj filozofiji rukovodstva i način vođenja koji odgovara njima zajedno sa vještinama potrebnim za

uspješnu analizu slučajeva koji uključuju rukovodstvo.

Sadržaj predmeta

• Uvod u predmet

• Osobine i vještine menadžera

• Priroda menadžerskog posla

• Viđenja uspješnog načina rukovođenja

• Uspješno rukovođenje, delegiranje i osnaživanje

podređenih

• Rane teorije nepredviđenih situacija uspješnog

rukovođenja

• Moć i utjecaj


• Dijaičke relacije i pripisivanja uspjeha podređnim

• Karizmatičko i transformacijsko rukovođenje

• Predvođenje promjena u organizaciji

• Etika, službenik, duhovnost

• Rukovođenje timova i grupa za odlučivanje

• Strateško rukovođenje administracije

• Razvijanje vještina rukovođenja


• Prezentacije

• Projekat

• Zadaci







Total 100 %

Ishodi učenja


1. Definiše različite vrste rukovođenja

2. Pripremi se kao budući vođa da bude mudriji i pronicljiviji u toj ulozi

3. Postane svjestan vlastitih prednosti kao vođa

4. Razumije koje dimenzije razviti kako bi se unaprijedio kao vođa

5. Definiše niz izbora dostupnih njemu kao vođi



Obavezna literatura • Richard L. Hughes, Robert C. Ginnett, Gordon J. Curphy, Leadership enhancing the Lessons of Experience, 7th Ed.

Preporučena literatura • Yukl, Gary (2010) Leadership in Organizations, 7th Ed. Upper Saddle, NJ: Pearson- Prentice













Šifra predmeta: MAN 321 Naziv predmeta: OPERACIONA ISTRAŽIVANJA

Ciklus: Prvi Godina: III Semestar: V-VI ECTS krediti: 5


Opis predmeta Operaciono istraživanje pomaže u rješavanju problema u različitim okruženjima koja zahtijevaju odluke. Predmet obuhvata

teme: Linearno programiranje, transport, dodjelu zadataka i CPM / MSPT tehnike. Analitičke tehnike i računarski paketi će se

koristiti za rješavanje problema s kojima se suočavaju poslovni menadžeri u okruženjima odlučivanja.

Ciljevi predmeta Ovaj predmet ima za cilj upoznati studente s kvantitativnim metodama i tehnikama za učinkovito donošenje odluka;

formulacija modela i aplikacije koje se koriste u rješavanju problema poslovne odluke.

Sadržaj predmeta

• Uvod u operaciona istrazivanja (OI)

• Uvod u temeljnu matematiku i statistiku

• Linearno programiranje (LP), LP i raspodjela resursa,

definicija LP, linearnost

• Maksimiziranje i minimiziranje problema.

• Grafičko rješenje za minimalizaciju LP-a, uvod,

jednostavni način definiranja metode, formuliranje

jednostavnog modela.

• Mješovita ograničenja



• Primjer koji sadrži mješovita ograničenja, primjer

smanjenja sličnih ograničenja.

• Analiza osjetljivosti: promjene u objektivnoj funkciji,

promjene u RHS, model prijevoza

• Osnovne pretpostavke

• Metode rješavanja:

• Izvedivo rješenje: sjeverozapadna metoda, metoda

najnižeg troška;

• Optimalno rješenje: metoda odstupanja, modificirana;

(MODI).

• Model dodjele: - osnovne pretpostavke


• Prezentacije

• Projekat

• Zadaci







Total 100 %

Ishodi učenja


1. Biti u stanju razumjeti obilježja različitih tipova okruženja za donošenje odluka i odgovarajućih pristupa i alata za

donošenje odluka koji će se koristiti u svakoj vrsti.

2. Kognitivne sposobnosti (razmišljanje i analiza)

3. Biti sposoban graditi i riješiti transportne modele i modele zadataka.

4. Komunikacijske vještine (osobne i akademske).

5. Biti u stanju oblikovati nove jednostavne modele, kao što su: CPM, MSPT kako bi unaprijedili donošenje odluka i

razvili kritičko razmišljanje i objektivnu analizu problema odlučivanja.

6. Praktične i specifične vještine (Prijenosne vještine).

7. Biti u mogućnosti provoditi praktične slučajeve, koristeći TORA, WinQSB



Obavezna literatura • Applications and Algorithms, Wayne L Winston, Publisher: Indian University, 4th edition, 2004

Preporučena literatura • Taha, Hamdy, Operations Research, 7th edition, (USA: Macmillan Publishing Company), 2003













Documents

INTERNACIONALNI BURČ UNIVERZITET FAKULTET ZA … · projektovanja važan dio elektrotehnike, studentima su dati izazovni projektantski zadaci u nekoliko predmeta. Predmeti na posljednjoj