Interkulturalizam i civilno društvo.rtf

7/21/2019 Interkulturalizam i civilno društvo.rtf

http://slidepdf.com/reader/full/interkulturalizam-i-civilno-drustvortf 1/30

1

Dr.sc. Ladislva Bognar, red.prof.

Učiteljski fakultet Osijek1

Interkulturalizam i civilno društvo2

Sažetak

U Europi se danas događaju proturječni procesi. S jedne strane nezaustavljivoteče proces stvaranja ujedinjene Europe s otvorenim granicama i slobodnim

protokom ljudi, roba i usluga, a na drugoj strani raspadaju se multikulturne zajednice uz velike sukobe, nemire, pa i ratove. Istovremeno Europa sve više

postaje multikulturno, multikonfesionalno i multijezično društvo. akvo društvo jedino mo!e normalno egzistirati uz a"rmaciju interkulturalizma.

#rvatska ima veliko iskustvo !ivota u multikulturnim zajednicama koje nijedovoljno valorizirano, a #rvatska je kao i sve druge europske zemlje ne samo

multikulturno nego i multikonfesionalno društvo. U #rvatskoj postoje dvijeoprečne orijentacije$ jedna okrenuta etnocentrizmu, ksenofobiji i neprijateljstvu

sa susjedima i druga koja u drugačijima ne vidi opasnost i koja je okrenutainterkulturalnosti. %a bududnost i stabilnost #rvatske va!no je da prevlast dobije

ova druga opcija.

%načajan činitelj rea"rmacije interkulturalnosti u #rvatskoj predstavljajuorganizacije civilnog društva bududi da su nastale kao reakcija na nacionalnu ivjersku netoleranciju i ratne sukobe. &olazedi od "lozo"je mre!ne strukture

društva i djelovanja u neposrednom kontaktu s ljudima, a dajudi naglasak navlastitu edukaciju one su postale značajni činitelj promjena i 'umanizacije

'rvatskog društva, a dale su prilog i novom pristupu edukaciji.

rendovi globalizacije i stvaranje ujedinjene Europe pred odgoj i obrazovanje postavljaju nove izazove kako ono školsko tako i cjelo!ivotno učenje. (dgoj iobrazovanje umjesto nacionalni' mitova i ksenofobije mora osposobljavati za

!ivot u multikulturalnom, multikonfesionalnom i multijezičnom društvu.

Ključne riječi

)ultikulturalnost, multikonfesionalnost, multijezičnost, pluralizam,interkulturalizam, civilno društvo, edukacija

1Kontakt: ladislav.bognaros.t!co".#r

2 $%laganje odr&ano na stručno"

skupu pedagoga u Dubrovniku '.!11.

(). *((+.



*

Uvod

roces globali%acije koji je %a#vatio cijeli svijet ne sa"o da nas stavlja pred noveuvjete &ivota nego otvara potpuno novo ra%doblje u načinu &ivota ljudski# bida.

-lobalno gledajudi danas su se artikulirale četiri velike civili%acije apadna,$sla"ska, $ndijska i $stočna, ali i "e/u nji"a postoji tako/er velika pove%anost i"e/u%avisnost. Da li de se odnos "e/u nji"a ra%vijati po tragično" scenariju 11.rujna *((1. ili po opti"istično" japansko" obrascu 0Katunarid, *((). %avisi i odtoga koja orijentacija de prevladati u ra%ličiti" kultura"a. U okviru apadnecivili%acije doga/a se proces stvaranja ujedinjene 2urope koji i"a %a cilj otvoritigranice i učiniti slobodni" protok ljudi i ideja, ali i ekono"ski# tokova. -lobalna"re&a $nternet učinila je na svjetskoj ra%ini do sada ne%a"isliv protok infor"acijai trenutnu pove%anost ljudi cijelog svijeta. 3ve je to novi i%a%ov %a odgoj iobra%ovanje na koji se ne "o&e odgovoriti na stari način.

$stovre"eno upravo u 2uropi doga/aju se i suprotni procesi raspadanja"ultikulturni# %ajednica i stvaranja novi# dr&ava posebno u na4e" okru&enju, tetrajni# sukoba na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi. Očito je da "ultikulturne%ajednice ne "ogu opstati be% a5r"acije ideje interkulturali%"a koja ura%ličitosti"a ne vidi opasnost nego bogatstvo. 6a"o gdje prevladaju idejeksenofobičnosti i etnocentri%"a slijede ra%ni oblici diskri"inacije, sukoba, pa iratova koji obično i"aju ogro"ne ljudske i "aterijalne posljedice. Koliko u sve"uto"e sudjeluje odgoj i obra%ovanje7 o sve"u sudedi odgoj i obra%ovanje u to"enisu ni "alo nevini jer često veličaju nacionali%a", slave one koji su nasilnorje4avali sukobe, %agovaraju rat, a u susjedi"a vide neprijatelje, ali istovre"eno

ova orijentacija u odgoju i obra%ovanju je posljedica vladajudi# vrijednosni#orijentacija u dru4tvu.

8ivilno dru4tvo javilo se kao nova pojava u %apadnoj de"okraciji u drugoj polovicidvadesetog stoljeda i u vedini %e"alja predstavlja korektiv vladajudi" čestooko4tali" i birokrati%irani" struktura"a. U 9rvatskoj se civilno dru4tvo počelora%vijati u vrije"e rata kao "irovne inicijative koje su se poslije pro4irile na ni%drugi# područja djelovanja. otpo"ognute od europski# fondacija i kadrova oveinicijative su ubr%o postale glavni činitelj a5r"acije interkulturali%"a u na4ojsredini.

ji#ov osnovni princip djelovanja je bila edukacija i to prvenstveno vlastiti#članova dr&edi se ideje ! ne "o&e"o "ijenjati druge, ali "o&e"o sebe. 8ivilnascena je stvarno otvorila novu stranicu u pristupu edukaciji koja je i"ala velikogutjecaja i na o5cijelni odgojno!obra%ovni sustav.

Europski kontekst interkulturalizma

3tara 2uropa danas prola%i burno ra%doblje vlastitog "ijenjanja i tra&enjaodgovora na nove i%a%ove. Kolijevka "nogi# civili%acija %načajni# %a povijestčovječanstva, koja je povijesni" previranji"a, seoba"a, ratovi"a, epide"ija"a,klasni" i vjerski" sukobi"a, ali i ra%voje" %nanosti, u"jetnosti, te#nologije,

ekono"ski" napretko" i "ijenjanje" socijalni# odnosa, i%njedrila do sadanajra%vijeniju civili%aciju u kojoj je čovjek &ivio ; apadnu civili%aciju. <li 2uropa je



pri to"e ostala rascjepkana na "noge nacionalne dr&ave i dr&avice od oni#najvedi# kao 4to su =rancuska, je"ačka ili >elika Britanija do sasvi" "ali#kne&evina i gradova dr&avica. U vrije"e globali%acije, $nterneta, svjetskog tr&i4tatakva ra%jedinjena 2uropa postaje svoj vlastiti talac i prepreka dalje"ekono"sko", ali i kulturno" i svako" drugo" ra%voju i %ato se reali%ira projektujedinjene 2urope.

rojekt ujedinjene 2urope ba%iran je na "ultikulturali%"u, 4to %nači da seuva&avaju ra%like koje postoje s ob%iro" na nacionalnu, je%ičnu, vjersku pa irasnu ra%nolikost koje čine suvre"enu



?

europsku %bilju te prokla"ira princip tolerancije ra%ličitosti. <li, istovre"eno se%agovara interkulturali%a". @Aultikulturali%a" sa"o ka&e da postoji vi4e kultura,da &ive u neko" susjedstvu, ali ni4ta vi4e od toga. $nterkulturali%a" pak i"a vi4e%načenja. On sugerira "ogudnost, kao i nu&nost, poprečni# ve%a "e/u

kultura"a, odnosno nji#ovi" pripadnici"a 3ugestija interkulturali%"a jeintencionalna: kao da 4apde kako se pri susretu i dodiru i%"e/u govornika iliaktera dviju kultura "ora roditi ne4to trede.C 0Katunarid, 1?. 1EE o, stvarinisu jednostavne kako to na prvi pogled i%gleda.

roces stvaranja nacija i nacionalni# dr&ava, koji je povijesno pove%an s ra%voje"gra/anske klase i stvaranje" ekono"ski# uvjeta %a ra%voj industrijskog dru4tva,nije tekao ni "alo jednostavno i be%bolno i protegnuo se ne sa"o na cijelodvadeseto nego de i%gleda %a#vatiti i dvadesetprvo stoljede. 3vjedoci s"o daproces nastajanja novi# dr&ava u 2uropi i dalje traje. ored balkanski# previranja i

u %e"lja"a @stabilni# de"okracijaC i"a"o stalne sukobe koji su "otiviraninacionalni" ili vjerski" ra%lo%i"a, pa i ovi# dana proces pri%navanja najnovijedr&avne tvorevine na tlu 2urope

0Kosova ovisi od unutarnje konstelacije odnosa u pojedini" dr&ava"a. Fe%ultatnastajanja novi# dr&ava poka%uje upravo suprotnu te&nju od interkulturalnosti ;sve vede podvajanje "e/u ra%ličiti" etnički" skupina"a i jačanje uvjerenja da sene "o&e &ivjeti u nacionalno i vjerski i%"ije4ani" sredina"a.

roces prerastanja pojedini# etnički# skupina u nacije nije u 2uropi tekaousporedo s for"iranje" nacionalni# dr&ava tako da čiste nacionalne dr&avegotovo i ne postoje. -ledajudi nacionalni sastav neki# europski# dr&ava 0tablica

1 uočava"o nji#ovu nacionalnu ra%nolikost. <li u stvarnosti je to "nogora%novrsnije nego se to "o&e vidjeti i% ovi# podataka. Kolonijalne %e"lje su udevetnaesto" stoljedu naseljavali stanovnici pojedini# kolonija koji su danastoliko integrirani da se vi4e ne i%ja4njavaju po svo" porijeklu nego kao pripadnicido"icilnog naroda. 6ako "e/u oni"a koji se i%ja4njavaju kao i%o%e"ci npr. i"a ipripadnika ra%ličiti# rasa. >eliki europski gradovi danas su naseljeni svi" rasa"akoje postoje na %e"lji. U dvadeseto" stoljedu %apadnoeuropske %e"lje su bileuvo%nici radne snage i ovaj novi val i"igranata je dodatno nacionalnu sliku učinioslo&enijo". 6ako danas 0pre"a erotti, 1). sa"o u %e"lja"a %apadne 2uropei"a oko ?( "ilijuna ljudi koji čine "anjine u pojedini" %e"lja"a.

Nizozemska

Nizozemci (Duch) 83% ostali (!urci "arokanci #urinamciIndone$ani itd) &'%

vicarska ije"ci GEH, =rancu%i 1+H, 6alijani 1(H, Fo"ani 1H, ostali GH

elika2ngle%i +?H, Ikoti +H, >el4ani EH, 3jeverni $rci ?H, 8rnci *H, $ndijci *H,akistanci 1H, ostali ?H

*ritani+a

N+ema,ka ije"ci 1H, 6urci *H, 6alijani 1H, -rci (,EH, oljaci (,)H, ostali ),GH

6ablica 1: acionalna struktura neki# europski# dr&ava?

Kad pogleda"o vjersku kartu 2urope "ogli bis"o konstatirati da se radi o



ra%ličiti" kr4danski" opcija"a pa u to" s"islu "o&e"o govoriti o kr4danskoj2uropi. <li, svi oni sukobi i podjele koji su se odvijali u kr4danstvu od raskola naistočnu i %apadnu crkvu, te ra%voj protestanti%"a, ostavili su svoje

? #ttp:JJ.infoplease.co"JipaJ<(+EEG1'.#t"l



)

posljedice. 6injajudi sukobi i%"e/u katolika i protestanata u $rskoj, npr. ili sukobina Balkanu, koji su pored nacionalni# i"ali i vjersku di"en%iju, govore da suvjerske podjele u 2uropi i danas prisutne. $pak, vjerska karta 2urope "o&e nas%avarati jer stvara privid vjerske #o"ogenosti pojedini# %e"alja. U stvarnosti se

radi o vrlo ra%granatoj "re&i ra%ličiti# vjerski# %ajednica. 6ako je sa"o u 9rvatskojregistrirano )( ra%ličiti# vjerski# %ajednica.

ravoslavna religija

Katoličkareligija

rotestantske religije

$sla"ska religija

3lika 1: >jerska karta 2urope

Danas gotovo da ne postoji ni jedna religija koja ne"a i svoje %agovornike upojedini" dijelovi"a

2urope. >elike "igracije stanovni4tva koje se doga/aju posljednji# stoljeda, ali iproces globali%acije učinili su velik utjecaj na vjerski aspekt "ultikulturalnosti. rito"e treba i"ati u vidu da je inten%itet ve%anosti %a religiju vrlo ra%ličit kako upojedini" %e"lja"a tako i unutar ti# dru4tava. re"a ispitivanji"a najvedave%anost je u 6urskoj, Aalti, 8ipru i Fu"unjskoj, a naj"anja u 2stoniji, e4koj,

Ivedskoj, i Danskoj. E*H gra/ana 2uropske unije vjeruje u Boga, *'H vjeruje u

neki oblik spiritualnosti, a 1+H nisu vjernici. U vedini europski# %e"aljareligio%nost je u opadanju.) >a&no je napo"enuti da je europsko dru4tvosekularno i da je odvojenost crkve i dr&ave princip koji vrijedi u svi" %e"lja"a.

repreka procesu ujedinjavanja 2urope je i je%ična proble"atika. U 2uropi segovori pet t%v. @svjetski# je%ikaC engleski, 4panjolski, francuski, nje"ački i ruski.oku4aj da u upotrebu u/e u"jetno stvoreni je%ik esperanto, koji bi prevladao

je%ične podjele, nije uspio kao ni kori4tenje "rtvog latinskog je%ika 4to je biopoku4aj u pro4losti. Aultije%ičnost se prevladava učenje" vedeg broja drugi#

je%ika 4to je vi4e pri#vadeno u "anji" nacija"a. $ako o to"e ne postoji dogovoripak u svakodnevnoj ko"unikaciji sve vi4e prevladava engleski je%ik. U posljednje

vrije"e se %agovara učenje i je%ika "anji# europski# naroda kro% ra%"jenuučenika i studenata.



) #ttp:JJen.ikipedia.orgJikiJFeligionMinM2urope



E

$62FA28OKad sa" bio po%van od britanskog Ainistarstva vanjski# poslova u posjet Londonui%nenadio sa" se rasno" ra%noliko4du londonskog stanovni4tva. Anogi od nji# sudoseljenici novijeg ra%doblja, 4to se vidi po načinu oblačenja ili kori4tenju svog

"aterinjeg je%ika, a "nogi tu ved &ive generacija"a pa se ni ne i%ja4njavaju pre"asvo" porijeklu nego kao 2ngle%i. Bududi da sa" posjetio vedi broj "inistarstava i tusa" %atekao @ta"nopute 2ngle%eC npr, ali uglavno" ne "e/u vi4i" slu&benici"a. Onisu u pravilu bili portiri, konobari, dostavljači, čistači, a svi slu&benici u uredi"a kojesa" susreo bili su @bijeli 2ngle%iC.

$ako "ultikulturalnost i"a i druge aspekte osi" nacionalnog, vjerskog i je%ičnog,ovdje s"o se skoncentrirali na ova tri najva&nija. Nasno je da je "ultikulturalnost2urope činjenica koja %načajno utječe na odnose u njoj. ojedine dugotrajne kri%ekao 4to je podijeljenost 8ipra na grči i turski dio, sukob katolika i protestanata u

$rskoj, baskijski separatistički pokret u Ipanjolskoj, previranja u Belgiji, a posebnosukobi na Balkanu govore da je "ultikulturalnost ne sa"o činjenica nego često ii%vor nestabilnosti u 2uropi. Ovo"e treba dodati ne"ire koji se javljaju "e/ui"igranti"a novijeg datu"a kao 4to su bili oni u =rancuskoj kraje" *((E:@3lučajna s"rt dvoje tinejd&eraC, kako čita"o u "ediji"a, Cporijeklo" i"igranatau pari4ko" predgra/u 8lic#!sous!Bois nakon policijske potjere i%a%vala je ovukri%u nevi/eni# ra%"jera. e"iri su se nakon tog doga/aja nastavili 4iriti drugi"siro"a4ni" četvrti"a ari%a gdje ne%aposlenost, siro"a4tvo, neuspje# uobra%ovanju i osjedaj isključenosti "ladi# =rancu%a, najvi4e porijeklo" i% <frike,

godina"a stvaraju eksplo%ivni koktelC.E

e"ire u Danskoj i%a%valo je objavljivanje karikatura Au#a"eda, a sukobi su se upojedini" %e"lja"a javljali oko no4enja "ara"a na sveučili4ti"a ili 4kola"a.oseban proble" svakako predstavljaju teroristički napadi koji"a pribjegavajuneke "anjinske grupe 4to trajno re"eti "e/uetničke odnose.

2uropa se unatoč sve"u načelno opredijelila %a interkulturali%a" koji ne te&iasi"ilaciji nego integraciji "anjinski# skupina u dru4tvo. ri to"e se uva&avajura%like koje objektivno postoje i one se ne s"atraju kao proble" i pote4koda negokao bogatstvo u ra%ličitosti. ri to"e nije naglasak na kolektiviteti"a nego napojedinci"a i ostvarivanju nji#ovi# osnovni# ljudski# prava. Ovaj pristup jevi4estruko potvr/en u "nogi" europski" doku"enti"a, ali i u progra"i"a i

inicijativa"a pojedini# nevladini# organi%acija.

$62FA28Oa jedno" "e/unarodno" skupu nevladini# "irovni# inicijativa pričali su aktivisti i%i%o%e"ske na koji način se oni u svo" "jestu brinu %a i"igrante koji do/u u nji#ovusredinu. rvo i" na/u sta"beno rje4enje, a %ati" po"ognu pri %apo4ljavanju.onekad po"ognu i u najnu&nije" opre"anju stana i osiguraju i" osnovna5nancijska sredstva. ovre"eno i# posjeduju da vide kako su se sna4li i na kojeproble"e naila%e. a pitanje kakva su iskustva i da li to netko %loupotrijebi rekli suda se i to doga/a, ali vrlo rijetko i da su iskustva vrlo po%itivna jer s jedne stranei"igranti"a o"oguduju da se lak4e integriraju u dru4tvo, a s druge strane 4titevlastitu %ajednicu od dru4tveni# konPikata koji se javljaju kad ti proble"i nisurije4eni.

6ako =oru" =$AA i% Ivicarske u svojoj ovelji o integraciji nagla4ava slijededi pristup



%a koji se %ala&e: @$ntegracija počiva na pri%navanju ra%novrsni# kulturni# identiteta,posebno u odnosu na vjerska

E .net.#r



G

us"jerenja, religio%ne i kulturne prakse i individualne etičke vrijednosti svi# ljudi.$ntegracija tako/er propituje putove koji"a se preko granica plurali%a"a "o&esagledati %ajednička bududnost. ripadnost nije statičan poja". $ntegracija%a#tijeva kli"u interkulturalne otvorenosti.C

-rvatska pri,a

=or"iranje #rvatske nacije u 1. stoljedu odvijalo se u <ustrougarskoj "onar#iji itrebalo je objediniti 9rvatsku, 3lavoniju i Dal"aciju, koje su bile i je%ičnora%novrsne, pa je taj proces prvenstveno i4ao preko pokreta %a jedinstveni je%ik it%v. $lirskog pokreta. bog odnosa u "onar#iji, i% čijeg se na%iva vidi supre"acijaaustrijske i "a/arske nacije u odnosu na slavensko stanovni4tvo koje je bilobrojnije, $lirski pokret je, pored stvaranja jedinstvenog #rvatskog je%ika, te&io ipolitičko" ujedinjenju ostali# slavenski# naroda od bugarskog na istoku doslovenskog na %apadu i do če4kog, slovačkog pa i poljskog na sjeveru. 6i

"aksi"alistički ciljevi nisu nikad ostvareni, ali je u #rvatski" krajevi"a prevladaoknji&evni je%ik koji je bio ra%u"ljiv na 4ire" području Balkana. Faspado"<ustrougarske to je bila osnovica %a konstituiranje nove "ultietničke %ajednicekoja se najprije %vala Kraljevina 3rba,9rvata i 3lovenaca, a kasnije Nugoslavija.

<ko proučava"o na4e povijesne i%vore vidi"o da je ovo dugo povijesno ra%dobljevrije"e stalni# sukoba i borbe %a vlastitu nacionalnu sa"ostalnost, a po%itivni"osoba"a i pokreti"a se prika%uju oni koji su se upravo %a to %alagali. Oni pak kojisu te&ili odr&avanju postojedi# "ultikulturni# %ajednica na%ivani su pogrdni"

i"eni"a pa i nacionalni" i%dajnici"a. $deja kako ra%ličitosti ne "ogu %ajedno ikako je potrebna stalna i ne"ilosrdna borba protiv drugi# i drugačiji# očito jeideja vodilja kako na4e #istoriogra5je tako i na4e opde kulture. Nedna po"nijaanali%a ovog dugog ra%doblja, koja ne bi te&ila crno!bijeli" tonovi"a, sigurno biuka%ala i na ni% po%itivni# po"aka koji su se doga/ali npr. u vrije"eprosvjetiteljstva 9absbur4ke "onar#ije, kao i u %ajedničkoj dr&avi ju&ni# 3lavena,ali to prela%i okvire ovog teksta.

3ukob #rvatske lijeve opcije, koja je te&ila save%i"a s drugi" narodi"a, i desneopcije, koja je uglavno" bila nacionalistička, rje4avao se nasilno i na vrlo okrutannačin. 6o je posebno do4lo do i%ra&aja u drugo" svjetsko" ratu kada je bio

ogro"an broj &rtava na obje strane. 6rau"a traje sve do dana4nji# dana kao i"e/usobna optu&ivanja %a okrutnosti i %ločine druge strane pri če"u nitko ne vidione svoje. ačelni po%iv na @po"irbu svi# 9rvataC očito nije dao neki# vidljiviji#re%ultata. $ danas je u 9rvatskoj jasno da postoje dvije opcije: ona koja te&iinterkulturalnosti i u vlastitoj sredini i u "e/unarodni" odnosi"a, a koja se danasartikulira kao te&nja %a ulasko" u europske integracije, i ona koja te&ietnocentri%"u, stalni" sukobi"a sa susjedi"a i i%olaciji vlastite dr&ave.

oku4aj da se u okviru socijalističke Nugoslavije stvori "ultikulturalna %ajednica naprincipi"a ravnopravnosti i interkulturali%"a neslavno je propao i %avr4io

krvavi" rato" koji je pored nacionalnog sukoba, čiji efekt je bio etničko či4denje,bio i vjerski sukob, 4to se vidi po broju sru4eni# vjerski# objekata, ali i je%ični 4to



se "anifestiralo kro% ra%ličite ra%likovne rječnike, i%bacivanje knjiga na drugo"pis"u, te i%"i4ljanje novi# i%ra%a koji nisu nikad 4ire pri#vadeni. Nedna od najte&i#dugotrajni# posljedica ovog rata su i%bjeglice i prognanici. re"a podaci"aU98F!a i% početka devedeseti# registrirano je * "ilijuna unutar granica biv4e

Nugoslavije i oko E(( tisuda u pojedini" europski" %e"lja"a 0erotti, 1).3tr.)). o, u naredni" godina"a taj se broj %natno povedao. a nedavno"skupu nevladini# organi%acija u 8rnoj -ori i%nesen je podatak da preko "ilijunljudi jo4 uvijek &ivi i%van svoji# do"ova sa slabi" i%gledi"a da se ikad vrati.



'

$62FA28O

a jedno" "e/unarodno" skupu na koje" se ra%govaralo o "irovnoj edukacijipri4la "i je jedna učiteljica porijeklo" i% Bosne &eledi podijeliti sa "no" iskustva o

ovoj proble"atici. Ujedno "i je ispričala kako su u vrije"e oru&ani# sukoba jednenodi odveli njenog "u&a i do danas o nje"u ni4ta ne %na. ju i njeno dvoje "aledjece su istjerali i% kude u koju se ni do danas ne "o&e vratiti jer je čovjek koji je bioorgani%ator ovog %ločina danas predsjednik opdine. Ona sve ove godine &ivi ui%bjegli4tvu.

$ako je u početku raspleta kri%e u Nugoslaviji od #rvatski# i slovenski# kadrovaartikulirana opcija koja bi dovela do de"okratski# pro"jena, pa je čak od

2uropske unije ponu/en pojedinačni prije" svi# tada4nji# republika i velika5nancijska po"od %a rekonstrukciju dru4tva i ra%voj gospodarstva, to vedinanacionalni# lidera koja je te&ila teritorijalnoj preraspodjeli nije pri#vatila. $deje@3vi 3rbi u jednoj dr&aviC ili granica @>elike 3rbijeC na liniji >irovitica, Karlovac,Karlobag u 9rvatskoj je probudila desničarske ideje tipa @9rvatska do e"unaC ili@9rvatska do DrineC, ali i rea5r"aciju fa4istički# ideja koje su se ogledale uobjavljivanju 9itlerovog @Aein Ka"pfaC, kukasti" kri&evi"a po gradovi"a,usta4ki" si"boli"a, ali i nasilje", ru4enje" kuda, istjerivanje" s posla,istjerivanje" i% stanova, pa i likvidacija"a pojedini# gra/ana sa"o %ato 4to supripadali nekoj drugoj naciji. onegdje su to bile akcije sa"o%vani# grupa i

pojedinaca, ali drugdje i organi%irane aktivnosti oni# koji su u ti" previranji"ai"ali vlast. 3intag"a tada4nji# rukovodedi# ljudi @srboko"unistiC koja je kaoneprijatelje trebala jasno o%načiti pripadnike odre/ene nacije i lijeve političkeopcije svakako nije bila okrenuta ni interkulturali%"u, a niti političko" plurali%"u.

#tanovništvo premanacionalnosti &.8& 2//&Ukupno stanovnika ) G(1 )G ).)?'.)G(-rvati 'E,(+H +,G? H#r0i 11,EEH ),E) H*ošn+aci (,E*H (,)' H!ali+ani (,*EH (,)) H"a1ari (,EEH (,?' Hl0anci (,1?H (,?) H#lovenci (,EEH (,?( Hesi (,??H (,*)H4omi (,(+H (,*1H#lovaci (,1)H (,11H5rno6orci (,*1H (,11H"akedonci (,1*H (,1(HNisu se nacionalno iz+asnili

ili 1(,*1H *,G?Hnepoznato



6ablica *: acionalni sastav stanovni4tva u 9rvatskoj 1+1. i *((1.

6rebalo je dosta napora, ali i vre"ena da se ovi" ideja"a stane na kraj i da sekurs daljeg ra%voja9rvatske okrene od stvaranja totalitarnog dru4tva ultradesne opcije pre"apluralno" de"okratsko"



+

dru4tvu. 9rvatska je i nakon svi# etnički# či4denja i @#u"ani#C preseljenja ipakostala "ultikulturalna, kao i druge europske %e"lje. re"a popisu od *((1.G u9rvatskoj &ive *? nacionalnosti od čega +,G?H čine 9rvati, ),E)H 3rbi, a ostale"anjine su %astupljene svaka s "anje od 1H, a najbrojniji su Bo4njaci, 6alijani,

Aa/ari, <lbanci, esi, Fo"i, 3lovaci, 8rnogorci i Aakedonci. <ko usporedi"opodatke i% 1+1.' vidi"o da je nakon ratni# previranja do4lo do pro"jene ubrojčani" odnosi"a: povedan je procent 9rvata, a s"anjen je broj 3rba, ali je%adr&ana "ultikulturalnost koja je postojala i prije ratni# %bivanja.

9rvatska je i u vjersko" aspektu "ultikulturna %e"lja, kao i vedina drugi#europski# %e"alja. ored najbrojnije katoličke religije tu su pravoslavna i isla"skavjeroispovijest, te pojedine protestantske orijentacije. o inten%itetu ve%anosti u%religiju 9rvatska je na deseto" "jestu u 2uropi i ne4to je i%nad europskogprosjeka. U 9rvatskoj vjeruje u postojanje Boga G'H dok je prosjek u 2uropi E*H,

u neki oblik spiritualnosti vjeruje *EH dok je u 2uropi to *'H, a nije religio%no 'Hdok je u 2uropi to 1+H+. olako se napu4ta favori%iranje sa"o jedne religije i te%a@9rvati katoliciC kojo" se 4irila de%infor"acija da "e/u 9rvati"a ne"a drugi#vjeroispovijesti, a ako i"a da to nisu @pravi 9rvatiC. o%itivna je činjenica i da jesve prisutniji "e/uvjerski dijalog kao i okretanje pojedini# vjerski# %ajednicačovjeku i njegovi" proble"i"a be% ob%ira na vjersku pripadnost. $sto tako ba4 uredovi"a katoličke crkve sve če4de "o&e"o čuti i ra%ličite stavove pa i kritičkiodnos pre"a vlastitoj crkvi 4to %nači otvaranje %a dijalog i unutar sa"e %ajednice.$pak, religije su na ovo" području vi4e faktor ra%dora i sukoba, a daleko "anječinilac dijaloga i uva&avanja ra%ličitosti pa "o&e"o sa"o po&eljeti da se oviprocesi nastave. 9rvatska "o&e biti @pred%i/e kr4danstvaC i faktor ra%dora inestabilnosti u pluralno" vjersko" području, ali "o&e biti i "ost i%"e/u ra%ličiti#kr4danski# i drugi# religija i faktor "e/usobnog ra%u"ijevanja i suradnje 4to bi"ogao biti %alog "ira i stabilnosti.

#tanovništvo prema v+eri popis stanovništva 2//&7atoli,ka crkva +',+? Hrkokatoli,ka crkva (,1) H#tarokatoli,ka crkva (,(1 H9ravoslavna crkva ),)* HIslamska v+erska za+ednica 1,*+ H:idovska v+erska za+ednica (,(1 H;stale v+eroispovi+esti (,E) H6nostici i neiz+ašn+eni *, HNisu v+ernici *,** HNepoznato (,E+ H

6ablica ?: 3tanovni4tvo 9rvatske pre"a vjerskoj pripadnosti

9rvatska i"a vrlo bogato iskustvo interkulturali%"a. Ona je nastajala, &ivjela ira%vijala se uvijek u interakciji s drugi" narodi"a. Kad je ta interakcija bilaokrenuta suradnji s drugi"a u 9rvatskoj se doga/ao ekono"ski prosperitet,gradili su se de"okratski socijalni odnosi i ra%vijala se kultura i



G$%vor: Dr&avni %avod %a statistiku, .d%s.#r' $%vor: 2nciklopedija Nugoslavije, NL, agreb, sve%ak E, str. *().+#ttp:JJen.ikipedia.orgJikiJFeligionMinM2urope

9 #ttp:JJkotor!netork.infoJindeQ.#t"

http://kotor-network.info/index.htm




stvarala4tvo. Anogi 9rvati dali su svoj doprinos ra%voju svjetske %nanosti,u"jetnosti i te#nologije kao 4to su i pripadnici drugi# naroda i kultura ostaviliduboki trag u #rvatskoj kulturi. U pojedini" dijelovi"a 9rvatske kao 4to su $stra iliBaranja postoji vi4estoljetna tradicija interkulturalnog načina &ivota u kojoj je

nor"alno da svi %naju i je%ik0e drugi# nacionalnosti koje ovdje &ive, da se ne radii na vjerske blagdane susjeda, da se drugost ne s"atra opasno4du negobogatstvo" ra%ličitosti. $sto tako 9rvatska i"a i iskustvo interakcije koja je bilaokrenuta sukobi"a s drugi"a, podjela"a i "r&nji, a posljedice su bile ne sa"o%austavljanje ekono"skog napretka nego i jačanje totalitarni# dru4tveni# odnosau vlastitoj sredini, ali i veliki" ljudski" &rtva"a s dugotrajni" i tragični"posljedica"a. 6o iskustvo bi trebalo prenijeti na "lade generacije kako ne bis"oponavljali lo4u povijest.

3ada4nja te&nja k ujedinjenju s ostali" europski" %e"lja"a poka%atelj je s jedne

strane te vedinske orijentiranosti 9rvata na interkulturali%a", ali istovre"eno sdruge strane i &elja %a nekakvi" bijego" s Balkana. 9rvatska "e/uti" ne "o&eotidi s prostora na koje" postoji 0"a koliko to ra%ni geografski "a#eri nastojali, a"o&e postati europsko" %e"ljo" ako počne graditi interkulturalne odnose sasvoji" susjedi"a. 6o 4to je%ik koji" govore 9rvati ra%u"iju i 3rbi, i Bo4njaci, i8rnogorci 0"a kako ga na%ivali, pa i Aakedonci, 3lovenci pa čak i <lbanci naKosovu velika je prednost. 9rvatska "o&e biti %načajan faktor ra%voju "ira istabilnosti na ovo" trusno" području, ako u njoj prevlada uvjerenje da na ovakoslo&eno" "ultikulturno" prostoru jedini uvjet nor"alnog &ivota jeinterkulturali%a" te tu ideju počne 4iriti i u svo" okru&enju.

5ivilno društvo u akci+i

U drugoj polovici *(. stoljeda u %e"lja"a apada preispituju se postojedidru4tveni odnosi, a posebno nakon "asovni# dru4tveni# previranja 1G+.De"okracija apada ostala je u "nogoče"u #ijerar#ijsko dru4tvo s "nogi"totalitarni" podsustavi"a. injenica da ljudi i%la%e svaki# četiri ili pet godina nai%bore i da "ogu birati i%"e/u uvijek isti# lidera dvije ili tri stranke 5nancirani# od"odni# 5nancijski# lobija, vi4e je u funkciji odr&avanja statusa Ruo nego li ufunkciji rje4avanja dru4tveni# proturječnosti. Ljudi se sve vi4e osjedaju kotačidi uglobalnoj svjetskoj "a4ineriji koja "elje nji#ove &ivote. od utjecaje"

#u"anističke psi#ologije i kritičke socijalne teorije, ali i procesa globali%acije i svevedoj otvorenosti %a 5lo%o5ju $stoka, ra%vila se i teorija o @"re&noj strukturidru4tvaC %a koju "o&e"o redi da je poku4aj preoblikovanja tradicionalno vo/eni##ijerar#ijski# organi%acija dru4tva u dru4tva u koji"a ne"a prisile nego vladasuradnja i "e/usobno po"aganje 03al"an, 1*. str. 1G. Ljudi se pre"a svoji"interesi"a i potreba"a uključuju na ra%ličite načine s drugi" ljudi"a kako biradili na pro"jena"a. 6i"e se daje nova 4ansa %apretani" ljudski""ogudnosti"a. @Aogli bis"o redi da sje"e ljudske kreativnosti, de"okratske#u"anosti, oslobo/enog čovječanstva, postoji oduvijek te se oduvijek "anifestirau to" neprestano" revoltu protiv oblika autoritetaC 09ardt, *((*..

U početku su to bili oblici organi%acije ljudi u slobodno" vre"enu, načiniokupljanja ra%ličiti# interesni# i vjerski# grupa, ali kasnije se s#vatilo da ovi oblici



"ogu biti i faktor dru4tveni# pro"jena i to ne sa"o vanjske for"e i organi%acijenego i su4tinske pro"jene u ljudski" odnosi"a koja prvenstveno %nači pro"jenuparadig"e pri če"u pojedinci ne trebaju čekati pro"jene kako bi se i sa"ipro"ijenili nego trebaju podi od sebe. >jeruje se da pro"jena svijesti kritičnogbroja pojedinaca "o&e dovesti do dru4tveni# pro"jena. 0=erguson, 1*. str. '.atpis na ra%glednici jedne od "irovni# grupa "o&da najbolje i%ra&ava ovu5lo%o5ju: Anogi "ali ljudi, koji u "nogi" "ali"



1(

"jesti"a čine "noge "ale stvari, "ogu pro"ijeniti lice svijeta. U vedini%apadnoeuropski# %e"alja ra%vijen je ra%granat sustav 5nanciranja ovi#organi%acija pute" projekata. ajče4de su to ra%ličite neovisne fondacije, ali sveče4de ove aktivnosti podr&avaju i vlade. 6ako danas postoji vrlo respektabilan dio

dru4tva koji se na%iva civilno dru4tvo ili civilni sektor, a koji se bavi ra%ličiti"djelatnosti"a od "irovni# inicijativa, %a4tite ljudski# prava, prava "anjina, prekora%ličiti# ekolo4ki# udruga do dru4tava %a %a4titu &ivotinja.

U 9rvatskoj do devedesete, kao i u vedini drugi# t%v. socijalistički# %e"alja 0si%u%etko" 3lovenije, nije postojala civilna scena. a vrije"e rata pojavila se<ntiratna ka"panja 9rvatske u agrebu i% koje se ra%vio 8entar %a "ir, nenasilje iljudska prava u Osijeku, a %ati" ra%ličite &enske udruge pa danas "o&e"ogovoriti da u 9rvatskoj ved postoji relativno ra%vijeno civilno dru4tvo. U početkusu sve ove aktivnosti 5nancirane od vanjski# donatora, a danas ved i >lada

9rvatske, a i pojedine lokalne i regionalne strukture vlasti sudjeluju u nji#ovo"5nanciranju.

Dok su vladajude strukture %agovarale etnocentri%a" nevladine udruge su%agovarale interkulturali%a", dok su vladajude strukture bile jednonacionalnenevladine udruge su bile vi4enacionalne, u vrije"e kad su nasilje i rat biliosnovna te"a nevladine udruge su %agovarale nenasilje i "ir. a ra%liku odvladajudi# struktura koje nisu vjerovale u suradnju s dojučera4nji" susjedi"anevladine udruge su sura/ivale sve vrije"e rata i porada na cijelo" prostorubiv4e dr&ave. 6ako su jo4 u vrije"e dok su po Osijeku padale granate kao vidpodr4ke do4li predstavnici "irovnjaka i% >ojvodine, a u vrije"e dok je nesrpsko

stanovni4tvo bilo prognano i% istočne 3lavonije i Baranje nevladine udruge i%9rvatske i 3rbije su %ajedno s ni%o%e"ski" i 4vicarski" aktivisti"a organi%iralesusrete ljudi koji su prije rata radili %ajedno i tako pripre"ale proces "irnereintegracije. Briga %a prognanike i i%bjeglice, rad s djeco" radi prevencije nasilja,pru&anje pravne po"odi, de&uranje u stanovi"a obitelji koje su bile istjerivane%bog svoje nacionalnosti, bile su sa"o neke od svakodnevni# aktivnosti. akon"irne reintegracije pokrenut je %ajednički projekt i%gradnje "ira na principi"acivilnog dru4tva i po"irenja na područji"a koja su najvi4e stradala u ratu. rojekt

je 5nanciran od 4vedske fondacije, a %ajednički su ga reali%irali volonteri i%9rvatske, 3rbije i Bosne i 9ercegovine, ali i i% je"ačke i >elike Britanije.

$62FA28Oa jedno" skupu volonterka je ispričala svoje iskustvo sa veliko" grupo"i%bjeglica i% Bosne. Ogro"na "asa apatični# nesretni# ljudi se rasula poproplanci"a pored krivudave ceste kojo" su stigli ostaviv4i %a sobo" sve 4to sui"ali. -rupica volontera stajala je tu ne %najudi 4to da učini. U toj "uci i be%na/u jedna od nji# stala je nasred ceste i počela pjevati jednu bosansku pjes"u. Upočetku su je svi u čudu gledali, a %ati" su "alo po "alo počeli pri#vadatipjes"u. Uskoro se kraje" orila pjes"a i% svi# grla, i% dubine du4e. Bio je to jedanod najneobičniji# %borova koji je nesretni" ljudi"a vradao sa"opou%danje i budionadu.

evladine udruge su bile okrenute prvenstveno vlastito" "ijenjanju pa jeorgani%irana inten%ivna edukacija %a vlastite članove, suradnike i velik broj



volontera. 6e"e su bile ra%voj po%itivne slike o sebi i ra%voj sa"opou%danja,nenasilna ko"unikacija, produktivan pristup sukobu, rad s trau"o", ali i učenjestrani# je%ika. >elik broj trenera dola%io je i% pojedini# %e"alja %apadne 2urope i3<D!ea, a pojedine edukacije su odr&avane i u ti" %e"lja"a. 6ako je nevladinsektor postao prvi dio #rvatskog dru4tva integriran u 2uropu.



11

Fadilo se o pro"jeni paradig"e na koju dru4tvo jo4 nije bilo spre"no. <ktivistinevladini# udruga su u to vrije"e u "ediji"a na%ivani pogrdni" i"eni"a,vrije/ani i poni&avani. 3usreti s aktivisti"a s druge strane na%ivani su u nas@sastajanje s četnici"aC, a aktivisti"a s druge strane upadala je policija i

odvodila i# na saslu4anja. $ poslije rata "ediji bi u pojedini" "jesti"a naintegrirano" području svakodnevno i%vje4tavali o @paljenju svijedaC i @"olitveni"skupovi"aC koji"a su prisustvovali i pojedini visoki du&nosnici sve dok jedan"je4tanin druge nacionalnosti nije likvidiran. 6ada su po%vani "irovni aktivisti kojisu uspjeli s"iriti stanje, ali o to"e "ediji vi4e nisu pisali. Nedna "je4tanka o to"eka&e: @očeli su slu4ajudi nas "je4tane. Dugo s"o ra%govarali i "ene su ponijelevrijednosti %a koje se oni %ala&u: "ir, nenasilje i ljudska prava. o"ogli su "is#vatiti da su pro4lost ! uspo"ene, bududnost ; nada, a jedino sada4nje vrije"epru&a "ogudnost da učini"o ne4to %a sebe i %a druge. ridru&ila sa" i" seS %nalasa" kako je stanje te4ko. Aaterijalna dobra su uni4tena, a u %raku lebdi be%broj

pitanja be% odgovora ; prije svega kako ponovno &ivjeti sa susjedi"a kada su nesa"o &ive ratne slike, nego i toliko jo4 uvijek nestali# na4i# su"je4tana. $ toliko

usa"ljenosti.C1(

Ono 4to se jučer doga/alo u 9rvatskoj danas se doga/a u susjedstvu. Aedijiprika%uju nasilje u Beogradu i u dijelovi"a Kosova, ali ne govore da su naprogla4enju ne%avisnosti Kosova sjedili i predstavnici nevladini# udruga i% 3rbije.avodi se kako su de"olirana veleposlanstva, ali ne i da je bačena %apaljenabaklja i na sjedi4te =onda %a #u"anitarno pravo, i da pojedini "ediji i političari u3rbiji otvoreno po%ivaju na nasilje pre"a ata4i Kandid, i%vr4noj direktorici =onda%a #u"anitarno pravo.

$62FA28O$nicijativa "ladi# %a ljudska prava i% Beograda u svo" priopdenju povodo"odcjepljenja Kosova i ne"iri"a u Beogradu i%"e/u ostalog ka&e: @3rbija je du&nada pri%na Fepubliku Kosovo. Da pru&i ruku ta"o4nji" legalno i%abrani"predstavnici"a, da i" po"ogne da uspostave savre"eno, de"okratsko dru4tvo.e %ato 4to s"o napredniji ili kulturniji, ved %ato 4to bar toliko duguje"okosovsko" dru4tvu. < preko Kosova, da otvori"o i pitanje dru4tva u 3rbiji. Dapreispita"o sve %ablude i la&ne vrednosti, da refor"i4e"o institucije, da počne"oda stvara"o kritičku svest kod "ladi#, da obrne"o siste" vrednosti i postavi"ostvari na svoje "esto. 3rbija "ora na gre4ka"a i% pro4losti naučiti lekcije koje de

nas odvesti do i%gradnje novog dru4tva i drugačije bududnosti. Legiti"isanje"nasilja i napadi"a na političke neisto"i4ljenike vlasti sa"o nastavljaju staru i vedvi/enu praksu. Oni koji "isle da de ovako uni4titi kritičko ra%"i4ljanje i potrebu %adrugačiji" odnosi"a sa ko"4ija"a grdno se varaju. Aasovni" @doga/anji"anarodaC sa"o ide"o na%ad i stvara"o nove gre4ke koje de nas skupo ko4tati.C

Ao&e"o redi da su organi%acije civilnog dru4tva u 9rvatskoj, ali i njeno"okru&enju, postale respektabilan faktor uspostave "ira, ra%voja de"okracije,po4tivanja ljudski# prava. One djeluju dosljedno na po%icija"a interkulturali%"a ito ne sa"o načelno i teoretski nego vrlo praktično. 3voji" djelovanje" sve ovo

burno vrije"e bile su %načajni korektiv dru4tva u koje" djeluju, ali isto tako iaktivni suradnik slični# organi%acija u okru&enju, ali i na 4ire" europsko"prostoru.



1( <leksa,D. 0*((1. riče i% Berka,8entar %a "ir, nenasilje i ljudska prava,Osijek



1*

Edukaci+ske konzekvence

-ovoriti o interkulturalno" odgoju ne "o&e se a da se ne anali%ira stanje i uteoriji i u praksi. Ito se tiče teorije u nas su objavljeni "nogi radovi koji

proble"ati%iraju ovu te"u i u to" pogledu se ne "o&e"o po&aliti. Ono 4to jeproble" ovog pristupa je 4to se govori načelno i be% kontakta sa stvarno4du patakvi radovi ne donose po"ake ni u teoriji ni u praksi. ojedine rijetke anali%estvarnog stanja govore da u nas nije prevladala orijentacija na interkulturali%a"

jer je to suprotno od etnocentri%"a koji je jo4 uvijek osnovna orijentacija.

$% anali%e tekstova u čitanka"a %a osnovnu 4kolu poka%alo se da su tekstovi snacionalno" te"atiko" najbrojniji dio tekstova koji nisu i%abrani po knji&evni"kriteriji"a. Obično čine posebno poglavlje u svakoj od čitanki koje s"o anali%irali.Ovi tekstovi vedino" govore o ljepoti %e"lje, dobroti i #rabrosti na4i# ljudi, opovijesti, patnja"a, otporu pre"a tu/inu, o vo/a"a, o je%iku kao nacionalno"identitetu, o #i"ni, grbu i %astavi te pove%anosti vjere i nacije. -ovori se i otoleranciji i uva&avanju drugi#, ali daleko je vi4e tekstova koji iska%uju negativan

odnos pre"a drugi" narodi"a.11 6o je prvenstveno poka%atelj odnosa u#rvatsko" dru4tvu i do"inacije etnocentrističke opcije, ali nije ni svejedno kakvepriče priča"o na4oj djeci jer interkulturali%a" je vi4e stvar t%v. @skrivenogkurikulu"aC. N.Bruner ka&e kako su povijest, #u"anističke %nanosti i knji&evnosts"atrani T"ekani" %nanosti"aT i ne naročito o%biljni" disciplina"a: Tije"ogude da ne "o&e"o bolje ra%u"jeti sebe i svoja posrtanja. Bojni otrov iDebela Berta "o&da su s"rtonosni plodovi %nanosti, ali poriv da i# se upotrijebipotekao je i% na4i# priča. a %ar ne bis"o trebali bolje ra%u"jeti nji#ovu "od,

vidjeti kako se priče i povijesni prika%i poklapaju i 4to je to u nji"a a 4to potičeljude ili da &ive %ajedno ili da jedni druge sakate i ubijaju7T 0Bruner, *(((. str.1((.

<nali%irajudi stanje u nastavi strani# je%ika, gdje bi interkulturalni pristup trebaobiti posebno nagla4en, pre"a Bilid!Itefan, 0*((G. str. *+(. @uočit de"o da seinterkulturalnoj ko"petenciji posveduje vrlo "alo po%ornosti. $ako su didaktički"aterijali %a učenje strani# je%ika po logici stvari ispunjeni kulturolo4ki"sadr&aji"a, interkulturalne aktivnosti uglavno" nisu dio postojedi# kulturolo4ki#sadr&aja i ne nadopunjavaju gra"atičke i leksičke ciljeveC. 3lično je i "i4ljenje

=ilipan!ignid 0*((E. koja s"atra da interkulturalna ko"petentnost preduvjetsvake uspje4ne ko"unikacije, te da je napredak u bududnosti %aja"čen sa"ooni"a koji ovladaju uspje4no" intekulturalno" ko"unikacijo".

ije potreban poseban kurikulu" %a interkulturali%a", ali postojedi "ora i"atinagla4enu tu di"en%iju. 8iljevi kurikulu"a koji je okrenut interkulturalno"odnosu pre"a drugi"a i drugačiji"a trebao bi 0pre"a irsko" @>odiču %ainterkulturali%a" u odgoju i obra%ovanjuC i"ati slijedede %adatke:

Načanje uvjeta %a ra%voj plurali%"a u dru4tvu.

Osvijestiti djecu o vlastitoj kulturi i prilagoditi i# činjenici da postoje idrugačiji oblici pona4anja i drugačiji sustavi vrijednosti.



11 Bognar,L. 0*((). <nali%a tekstova u osnovno4kolski" čitanka"a Aetodički ogledi,>ol 11, o 1, agreb, str. !*'.



1?

Fa%vijati po4tovanje pre"a načinu &ivota drugačije" od nji#ovog tako dadjeca "ogu ra%u"jeti i cijeniti jedni druge.

Načanje povjerenja u ravnopravnost kako bi se djeca bila u stanju postaviti

u odnosu na predrasude i diskri"inaciju.

Uva&avati i vrednovati sličnosti i ra%like kako bi djeca "ogla govoriti o sebii artikulirati svoju kulturu i povijest.1*

ri učenju o #rvatskoj, ali i svjetskoj povijesti, %nanosti, u"jetnosti, politici trebatde u progra"i"a re#abilitirati sve one pojedince i pokrete koji su se %alagali %avrijednosti interkulturali%"a, %a "ir i suradnju "e/u narodi"a. Anogi 9rvati dalisu doprinos svjetskoj kulturi te je dobro da učenici %naju ne4to o nji#ovo"doprinosu svijetu, ali su isto tako "nogi pojedinci drugi# nacionalnostiparticipirali u #rvatskoj kulturi i predstavljaju njen va&an dio. >edi dio svoje

povijesti 9rvati su &ivjeli na interkulturalan način i u to" ra%doblju doga/ao seinten%ivan ra%voj ekono"ije, %nanosti, u"jetnosti. 9rvati, kao i drugi europskinarodi, i"aju velik broj iseljenika koji čine pove%nicu s drugi" narodi"a ikultura"a, ali i #rvatsku kulturu čine dijelo" svjetske.

ri učenju o drugi" %e"lja"a treba uka%ati i na nji#ovu "ultikulturalnost i"ultikonfesionalnost te načine kako se ona uva&ava. Djeca se u 4koli ne s"ijuindoktrinirati %a bilo koju vjersku orijentaciju, ali trebaju upo%nati naj%načajnijereligije koje danas eg%istiraju u na4oj %e"lji 0slično je i u ostali" europski"%e"lja"a, nji#ove sličnosti i ra%like. $sto tako treba i nereligijski pogled na svijetučiniti jednakopravni".

$62FA28O Nedan roditelj je po%van u pred4kolsku ustanovu jer se pojavio proble" snjegovo" četverogodi4njo" kderkico". Bio je i%nena/en kad je sa%nao daona negoduje 4to je u grupu do4la crna djevojčica jer u nji#ovoj obitelji nijenikad "ogla čuti nikakve rasističke stavove. Kad je ra%govarao s kderko"sa%nao je da ona "isli da se ta djevojčica nikad ne pere jer je jako crna.Objasnio joj je da se radi o boji ko&e koju ne "o&e pro"ijeniti pranje". Kad je anali%irao knjige koje su čitali djetetu kod kude kao i one u vrtidu uočio jeda su na svi" slika"a bila bijela djeca i djevojčica je stekla uvjerenje da susa"o djeca bijele ko&e @nor"alnaC djeca.

0#ttp:JJ.ncca.ieJuploaded5lesJublicationsJ$ntercultural.pdf

U 9rvatskoj se govori je%ik koji ra%u"iju i Bo4njaci, i 3rbi, i 8rnogorci 4to je velikaprednost ako se je%ik s#vada kao sredstvo ko"unikacije, a ne ra%likovanja isukoba. o, 9rvati kao "ali narod trebaju ovladati ne sa"o jedni" nego nekolikosvjetski# je%ika kako bi "ogli ravnopravno participirati u svjetski" doga/anji"a.Učenje strani# je%ika "ora postati va&an dio kulture i ne %avr4ava se4kolovanje".

$nterkulturalni odgoj je vi4e ve%an %a ono 4to se doga/a tu oko nas. ato posebno%načenje i"a način 4kolovanja u "ultikulturni" i "ultikonfesionalni" dijelovi"ana4e %e"lje. ije dovoljno da "anjine



1* #ttp:JJ.ncca.ieJuploaded5lesJublicationsJ$ntercultural.pdf



1)

i"aju sa"o 4kolu na svo" je%iku i da se djeca pri 4kolovanju odvajaju ponacionalnosti. Anogo je va&nije da u takvi" sredina"a svi i"aju "ogudnost učiti

je%ik "anjine, da i"aju ra%ne "ogudnosti upo%nati kulturu naroda koji ovdje &ive,a da djeca i"aju "ogudnost %ajednički# aktivnosti kako bi stekla iskustvo

suradnje i %ajedni4tva u ra%ličitosti.

3 djeco" treba otvoreno ra%govarati o fa4istički" si"boli"a na %idovi"a 4kole iporuka"a koje oni 4alju. 6reba pora%govarati o ra%bijeni" pro%ori"a na 3rpsko"kulturno" dru4tvu u Osijeku, te %a4to o to"e nisu pisali "ediji, a pisali su o istotakvo" vandali%"u učinjeno" 9rvatsko" kulturno" centru u >ojvodini. 6rebara%govarati i o napadu @%ve%da4aC na učenički do" u >ukovaru, ali i o odlaskunavijački# skupina u >ukovar, da spo"ene"o sa"o neke od incidenata koji su sedogodili ovi# dana. <li jo4 va&nije je upo%nati "noge pri"jere ljudske solidarnostikoji su se doga/ali i u najte&i" dani"a rata, a i danas se doga/aju "e/u ljudi"a

ra%ličite nacionalnosti i vjerske opredijeljenosti. Ao&da upravo na ti" pri"jeri"aljudi, koji svoju dobrotu nisu potisnuli da bi se uklopili u vladajude trendove negosu i"ali na u"u vrijednost i dostojanstvo svake osobe, treba graditi bududnost.

$nterkulturali%a" je ute"eljen u 5lo%o5ji nenasilja i nije ne4to 4to se "o&e rije4itipreporuka"a, uputa"a pa čak ni progra"i"a. Fadi se o dublji" i su4tinski"pro"jena"a u ljudi"a. 6o se "o&e postidi edukacijo" koja je bli&a psi#oterapijinego li tradicionalno" obra%ovanju, a Fogers ga je na%vao @su4tinski" učenje"C.

6u edukaciju i u na4oj sredini su a5r"irale organi%acije civilnog dru4tva u suradnjisa suradnici"a i% ra%ličiti# europski# %e"alja. Dio na4i# učitelja je tako/er pro4aoove edukacije i oni "ogu biti %ačetak pro"jena u to" s"jeru. a4e 4kole su jo4

daleko od toga jer se jo4 uvijek bave progra"i"a a ne ljudi"a i trebat de "nogonastojanja da se stanje počne "ijenjati.

Udruge civilnog dru4tva, a posebno one koje se bave nenasilje", "irovni"odgoje" i ljudski" pravi"a, a5r"irale su i u na4oj sredini edukaciju odrasli# koja

je u ovo" proble"u i posebno va&na, jer stavove etnocentri%"a, nacionalne,vjerske i je%ične netolerancije djeca uglavno" preu%i"aju od stariji#. <ko9rvatska &eli postati dru4tvo okrenuto ra%voju "ora biti dru4tvo koje uči, a toučenje treba biti t%v. su4tinsko učenje, koje pored ra%voja sa"opo4tovanja ipo%itivne slike o sebi gradi i "ostove ko"unikacije pre"a drugi"a i drugačiji"a,ali i potiče kreativne odgovore na i%a%ove koje donosi dru4tvo koje se "ijenja.



1E

Summary

In Europe *e 'ave contradictor+ process. (n one side t'ere is a process creating

united Europe *it' open borders and free movement people, goods and services,

and on anot'er side t'ere is a process of disintegration multicultural societies*it' big conicts, riot, and *ars too. In t'e same time Europe becomes more andmore multicultural, multiconfessional, and multilingual societ+. 'is societ+ can

normal e-ist onl+ b+ armation interculturalism.

/roatia 'as a big e-perience of t'e life in multicultural communities *'ic' is not

enoug' evaluated, and /roatia is, like all ot'er European countries, not onl+ multicultural t'en multiconfessional societ+ too. I /roatia t'ere are t*o opposite

orientations$ one orientated to et'nocentrism, -enop'obia, and 'ostile toneig'bors, and anot'er *'ic' in di0erent doesn1t see dangerous and *'ic' is

orientated to interculturalism. 2or /roatia future important is t'at dominant

becomes anot'er option.

Important factor of armation interculturalism is civil societ+ because civil

societ+ organizations formed like reaction to national and religion intolerance

and *ar conicts. 3ecause t'e+ based on p'ilosop'+ net*ork structured societ+,

and grass4roots level activities close connected *it' people, and because t'e+

stress o*n education like "rst step of c'anges, t'e+ became important factor of

t'e c'anges and 'umanization /roatian societ+, and t'e+ gave contribution to

ne* approac' to education.

rend of globalization and creating united Europe put to education ne*c'allenges as to sc'ool learning as to long life learning. Education insteadnational m+t's and -enop'obia must be orientated to education for living inmulticultural, multiconfessional, and multilinguistic societ+.

Key words

)ulticulturalit+, multuconfessionalit+, multilingualit+, pluralit+, inteculturalism,civil societ+, education



1G

<iteratura

Bognar,L. 0*((G. Ikolovanje u "ultietnički" područji"a istočne 3lavonije iBaranje, edagogijska istra&ivanja br.*, god.$$$, 9D i @Ikolska knjigaC, agreb,

str. *(1!*1).Bilid!Itefan,A. 0*((G. Uključivanje interkulturalne ko"unikacijskeko"petencije u poučavanje strani# je%ika, Odgojne %nanosti 11, Učiteljskifakultet, agreb, str. *'!*++.

Bruner,N. 0*(((. Kultura obra%ovanja, 2DU8<, agreb

Do"ovid,>.J-odler,.Jrevi4id,>. 0*((). 3rednjo4kolci i kulturade"okracije, edagogijska istra&ivanja br.1, god. $, 9D i @IkolskaknjigaC, agreb, str. G'!++.

=erguson,A. 01*. >odnarjeva %arota, 9app e <ge, asopis %a kritiko%nanosti, Ljubljana

=ilipan! ignid,B. 0*((E. $nterkulturalni koncept kao conditio sine Rua nonsuvre"ene nastave strani# je%ika, Odgojne %nanosti , Učiteljski fakultet, agreb,str. 1*1!1?*.

9ardt,A. 0*((*. ovi oblici "odi, Znaci vremena, 9F?,#ttp:JJboo."i*.#rJVognjenJtekstJ#ardtMintervieM#r.#t"l

$ntercultural 2ducation in t#e ri"ar 3c#ool,#ttp:JJ.ncca.ieJuploaded5lesJublicationsJ$ntercultural.pdf

Katunarid,>. 01). Labirint evolucije, 9rvatsko sociolo4ko dru4tvo =ilo%ofskifakultet, agreb

Katunarid,>. 0*((). Od distinkcije pre"a srodnosti: "odel @acionalne kultureC-eerta 9ofstedea, edagogijska istra&ivanja br.1, god. $, 9D i @Ikolska knjigaC,agreb, str. *E!)(.

Aarinovid Bobinac,<.J Aarinovid Neroli"ov,D. 0*((G. Feligijskoobra%ovanje u 9rvatskoj, #ttp:JJkotor!netork.infoJindeQ.#t"

Aijatovid,<.Ju&ul,<. 0*((). rilog odre/enju di"en%ionalni# %načajkikulturnog identiteta srednjo4kolske "lade&i u 9rvatskoj, edagogijskaistra&ivanja br.1, god. $, 9D i @Ikolska knjigaC,agreb, str. )1!GG.

erotti,<. 01). 6#e case for intercultural education, 8ouncil of 2urope ress,3trasbourg

ir4l,2.J>ican,D. 0*((). 2uropske de"ografske vrijednosti i regionali%a",edagogijska istra&ivanja br.1, god. $, 9D i @Ikolska knjigaC, agreb, str. +!1().

ir4l,2. 0*((*., 3uradnja 4kole i nevladini# udruga u interkulturalno" odgoju iobra%ovanju, 9F8!=ocal oint agreb, =ilo%ofski fakultet 3veučili4ta u





agrebu,

ovelja o integraciji foru"a =$AA Ivicarska,#ttp:JJ.croatia.c#JintegracijaJpdfsJ5""MpoveljaM#r.pdf

revi4id,>.J9rvatid,.Josavec,K. 0*((). 3ocijalna distanca pre"a nacionalni"ili etnički" i religijski" skupina"a, edagogijska istra&ivanja br.1, god.$, 9D i@Ikolska knjigaC, agreb, str. 1(E!1*(.

http://www.croatia.ch/integracija/pdfs/fimm_povelja_hr.pdf

http://www.croatia.ch/integracija/pdfs/fimm_povelja_hr.pdf



1'

3al"an,9. 01*. Kultura e <gea, 9app e <ge, asopis %a kritiko

%nanosti, Ljubljana 3tatistički ljetopis Fepublike 9rvatske *((?, Dr&avni

%avod %a statistiku, agreb

Documents

Interkulturalizam i civilno društvo.rtf