INSTITUT IGH, d.d. · zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s načelima održivog razvoja. Strategija sadrži osobito: ocjenu postojećeg stanja

INSTITUT IGH, d.d.

ZAVOD ZA PLANIRANJE,

STUDIJE I ZAŠTITU OKOLIŠA

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE CETINGRAD ZA

RAZDOBLJE OD 2011. DO 2019.

INSTITUT IGH, d.d.

ZAVOD ZA PLANIRANJE, STUDIJE I ZAŠTITU OKOLIŠA 10 000 ZAGREB, J.Rakuše 1

Naručitelj:

OPĆINA CETINGRAD Trg hrvatskih branitelja 2 47222 Cetingrad

Naziv: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE CETINGRAD

ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2019. GODINE

Broj projekta: 81010-261/11

Voditelj izrade: mr.oec. Barbara Pospišil, dipl.ing.kem.

Suradnici: Davor Barać, dipl.ing.građ. Ena Bićanić, mag.inž.kraj.arh. Natalija Mavar, dipl.ing.arh. mr. sc. Ana Vukelić, dipl.ing.građ.

Direktor zavoda:

Andrino Petković, dipl.ing.građ.

Mjesto i datum: Zagreb, prosinac 2011.

KOPIJA BR. REVIZIJA 0

INSTITUT IGH, d.d.

Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE CETINGRAD ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2019. GODINE

81010-261/11

Stranica 2 od 60

SADRŽAJ

1. UVOD .......................................................................................... 4 2. ZAKONODAVNI OKVIR........................................................................ 5 2.1. Institucionalni okvir i sudionici u gospodarenju otpadom........................ 5 2.2. Planski dokumenti gospodarenja otpadom ......................................... 6 2.3. Zakoni i provedbeni propisi ........................................................... 8 2.4. Ograničenja i smjernice za gospodarenje otpadom iz prostorno-planske dokumentacije na razini županije i jedinice lokalne samouprave ..................... 12 2.4.1. Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01 i 33/01 (ispravak tiskarske greške) i 36/08.) ................................... 12 2.4.2. Prostorni plan uređenja Općine Cetingrad - sa smanjenim sadržajem (Glasnik Karlovačke županije br. 36/07) ................................................ 13

3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA I PROCJENA BUDUĆIH KOLIČINA OTPADA.......... 15 3.1. Osnovne značajke Općine Cetingrad ............................................... 15 3.1.1. Geografski položaj............................................................... 15 3.1.2. Naselja ............................................................................ 16 3.1.3. Stanovništvo ...................................................................... 16 3.1.4. Gospodarstvo ..................................................................... 18 3.1.5. Infrastruktura..................................................................... 19

3.2. Kapaciteti za gospodarenje otpadom na području Općine...................... 21 3.2.1. Usluge i oprema za zbrinjavanje otpada ..................................... 21

3.3. Opis postojećeg stanja skupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada .......... 21 3.3.1. Način skupljanja otpada na području Općine................................ 21 3.3.2. Održavanje okoliša i briga o otpadu .......................................... 22 3.3.3. Utvrđivanje kvalitativnih i kvantitativnih svojstava otpada ............... 22 3.3.4. Procjena količine otpada za razdoblje od 25 godina ....................... 27 3.3.5. Osvrt na postojeći sustav naplate troškova gospodarenja otpadom ..... 29 3.3.6. Mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada ........................... 30 3.3.7. Recikliranje otpada.............................................................. 30 3.3.8. Rokovi za izvršenje pojedinih mjera .......................................... 30 3.3.9. Zaključak.......................................................................... 31

4. NEUREĐENA ODLAGALIŠTA................................................................. 32 4.1. Opis postojećeg stanja ............................................................... 32 4.2. Lokacija i opis odlagališta Glavica.................................................. 32 4.3. Sažeti plan sanacije odlagališta Glavica ........................................... 32 4.4. Izvori i visina financijskih sredstava za provođenje sanacije ................... 33

5. PRIJEDLOG MJERA GOSPODARENJA OTPADOM.......................................... 34 5.1. Uvod..................................................................................... 34 5.2. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.............................. 34 5.3. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, te smanjenja opasnih svojstava otpada .............................................................................. 37 5.4. Mjere odvojenog skupljanja i oporabe komunalnog otpada .................... 38 5.4.1. Primarna reciklaža i njen značaj u konceptu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom .................................................................... 39

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 3 od 60

5.4.2. Osvrt na djelovanje postojećeg sustava odvojenog sakupljanja i primarne reciklaže s obzirom na pojedine vrste otpada ......................................... 42 5.4.3. Mogućnosti uvođenja odvojenog skupljanja otpada na mjestu nastanka 43 5.4.4. Sustav odvojenog skupljanja otpada.......................................... 44 5.4.5. Mogućnosti širenja i kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže................................................ 48 5.4.6. Postupanje s građevinskim otpadom i zemljom od iskopa................. 51

5.5. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad ................ 51 5.6. Troškovi gospodarenja otpadom .................................................... 52 5.6.1. Analiza postojećeg sustava naplate troškova gospodarenja otpadom i financiranja mjera postupanja s otpadom.............................................. 52 5.6.2. Procjena stvarnih troškova gospodarenja otpadom......................... 52

5.7. Edukacija o pravilnom postupanju s otpadom .................................... 55 5.8. Tijek postupnog uvođenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom – rokovi za izvršenje pojedinih mjera ................................................................ 56 5.9. Pregled izvora i visine potrebnih financijskih sredstava......................... 56 5.9.1. Izvori financijskih sredstava.................................................... 56 5.9.2. Visina financijskih sredstava ................................................... 57

5.10. Nadzor sustava gospodarenja otpadom ......................................... 58 5.11. Zaključak ............................................................................ 59

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 4 od 60

1. UVOD

Općina Cetingrad ugovorila je sa Institutom IGH d.d. izradu Plana gospodarenja otpadom Općine u veljači 2011. godine (IGH br. ugovora 2-81010-1-9989/11).

Sukladno članku 11. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), Općina Cetingrad dužna je izraditi Plan gospodarenja otpadom Općine. Plan gospodarenja otpadom općine donosi općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovo izvršenje provjerava se godišnje. Općinski načelnik dužan je jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, podnijeti općinskom vijeću izvješće o izvršenju plana za prethodnu godinu, a poglavito o provedbi obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvješće se dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša. Plan i izvješće o izvršenju plana objavljuje se u službenom glasilu općine (prema Zakonu o otpadu).

Sadržaj ovog Plana određen je planskim dokumentima višeg reda: Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine zajedno sa izmjenama i dopunama tog Plana, i Planom gospodarenja otpadom Karlovačke županije.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 5 od 60

2. ZAKONODAVNI OKVIR

2.1. Institucionalni okvir i sudionici u gospodarenju otpadom

Hrvatski sabor donosi odgovarajuće zakonodavstvo i nacionalne strategije, poput Strategije gospodarenja otpadom. Vlada donosi plan gospodarenja otpadom i provedbene propise (uredbe), predlaže Saboru odgovarajuće zakonodavstvo i strategije te utvrđuje obvezujuće lokacije.

Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) obavlja upravni nadzor i inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o otpadu i njegovih podzakonskih propisa kao i Zakona o komunalnom gospodarstvu, u okviru koga je komunalna djelatnost odlaganja komunalnog otpada te sakupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) izvanproračunska je ustanova s javnim ovlastima u vlasništvu Republike Hrvatske koja kroz ubiranje raznih naknada zaštite okoliša osigurava dodatna sredstva za financiranje projekata, programa i sličnih aktivnosti u području zaštite i unapređenja okoliša, nadležna je pri donošenju upravnih akata u svezi plaćanja naknada i posebnih naknada te osigurava vođenje očevidnika obveznika plaćanja.

Agencija za zaštitu okoliša (AZO) je javna ustanova koja prikuplja, objedinjava i vodi podatke u skladu sa Zakonom o otpadu, vodi informacijski sustav gospodarenja otpadom, izrađuje izvješće o stanju na području gospodarenja otpadom.

Županije i Grad Zagreb su jedinice regionalne samouprave odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada na svom području, izradu planova gospodarenja otpadom za svoje područje, prikupljanje i prosljeđivanje podataka o otpadu; dok županijski uredi izdaju dozvole za gospodarenje neopasnim otpadom.

Gradovi i općine su jedinice lokalne samouprave koje su nadležne za gospodarenje komunalnim otpadom te izrađuju planove gospodarenja otpadom i određuju lokacije u prostornim planovima za svoje područje.

Ostali sudionici koji sudjeluju u gospodarenju otpadom su društva koja su registrirana i imaju dozvolu za skupljanje i prijevoz, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, ili za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, konzultantske tvrtke, stručne organizacije i nevladine udruge.

Inspekcija zaštite okoliša provodi nadzor nad provedbom Zakona o otpadu i podzakonskih propisa.

Burza otpada objavljuje ponudu/potražnju prema vrstama otpada, djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Informacijski sustav gospodarenja otpadom (ISGO) je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša koji se vodi prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša. Razina informacijskog sustava u sustavu gospodarenja otpadom je niska. Zakonom o otpadu i podzakonskim propisima određen je sadržaj ISGO-a, procedure dostavljanja i vođenja podataka, rokovi i obrasci na kojima se podaci dostavljaju. Vođenje ISGO-a povjereno je Agenciji za zaštitu okoliša, a nadzor nad izvršavanjem poslova vođenja ISGO-a ima Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 6 od 60

2.2. Planski dokumenti gospodarenja otpadom

Ovaj Plan usklađen je sa slijedećim planskim dokumentima gospodarenja otpadom višeg reda:

� Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05),

� Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07),

� Izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 31/11),

� Plan gospodarenja otpadom Karlovačke županije.

Strategijom gospodarenja otpadom se uređuje gospodarenje različitim vrstama otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti ustrojen prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s načelima održivog razvoja. Strategija sadrži osobito: ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere za gospodarenje opasnim otpadom, te smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada. Strategija, kao sastavni dio Nacionalne strategije zaštite okoliša (NN 46/02), sadrži ocjenu postojećeg stanja u gospodarenju otpadom, strateške i kvantitativne ciljeve i mjere za postizanje tih ciljeva, smjernice, procjenu investicija i izvore financiranja.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015. Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u RH. Plan sadrži podatke o vrstama, količinama i porijeklu otpada za koje treba osigurati gospodarenje, uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada, podatke o razmještaju lokacija (mreža) građevina i uređaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu gradnju, opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom te procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kad govori o sudionicima u gospodarenju otpadom navodi da su lokalne vlasti odgovorne za donošenje planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u prostornim planovima, za provedbu mjera za gospodarenje komunalnim otpadom te za prikupljanje i dostavljanje podataka.

Strategija postavlja strateške ciljeve koji se ostvaruju, između ostalog, i planovima gospodarenja otpadom. Strateški ciljevi su: (1) izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada; (2) razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava); edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenje otpadom. Za ostvarivanje ciljeva određene su posebne mjere. Jedna od mjera za izbjegavanje i smanjivanje količina otpada je donošenje Planova gospodarenja otpadom.

U smjernicama za gospodarenje komunalnim otpadom navodi se da je prigodom izrade planova za gospodarenje otpadom potrebno stimulirati suradnju jedinica lokalne i regionalne samouprave, da je prostornim planovima potrebno utvrditi lokacije za mrežu građevina i postrojenja za gospodarenje komunalnim otpadom, da je potrebno izraditi programe izobrazbe za ciljane skupine kao nacionalnu kampanju i godišnje kampanje u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, itd..

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 7 od 60

Jedinice lokalne samouprave odgovorne su u provedbi slijedećih aktivnosti:

- prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom,

- donositi planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom gospodarenja otpadom,

- organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada,

- sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo, - omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada, te organizirati

prijevoz do centara za gospodarenje otpadom, - dostavljati podatke u skladu s propisima, - stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.

Plan gospodarenja otpadom u gradovima i općinama, sukladno Strategiji (odnosno Zakonu

o otpadu), mora sadržavati: - mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, - mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada - popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta otpada - redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta otpada i otpadom onečišćenog

okoliša, - izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera.

Strategija kao instrumente za provedbu planiranih aktivnosti navodi Planove, a u okviru planova gospodarenja otpadom za realizaciju i implementaciju predviđenih ciljeva gospodarenja otpadom nalaže razradu određenog broja programa gospodarenja otpadom (programi za neopasni otpad, programi za opasni otpad, programi tokova posebnog otpada, drugi programi).

Plan gospodarenja otpadom RH predlaže, između ostalog, postupke gospodarenja komunalnim otpadom (mjere na području edukacije i komunikacije s javnošću, mjere za odvojeno prikupljanje), smjernice za gospodarenje opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada. Planom se daju smjernice za organizirani sustav sakupljanja komunalnog otpada, planiranje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica.

Prema Planu, nakon sanacije, većina dosadašnjih odlagališta bit će pretvorena u pretovarne stanice i reciklažna dvorišta, a preostala će se zatvoriti u roku od pet godina. Predviđena je i sanacija površina onečišćenih neodgovarajućim i nekontroliranim odlaganjem različitih vrsta otpada (ilegalna odlagališta), kao i tzv. crnih točaka.

Izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine predviđaju da umjesto dosadašnjih 60%, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u cijelost financira troškove istražnih radova, izrade projektno-tehničke dokumentacije i pripreme projektne aplikacije za sufinanciranje budućih centara gospodarenja otpadom sredstvima Europske unije. Također se predviđa i stopostotno financiranje sanacija postojećih odlagališta otpada novcem EU i Fonda. Novost u Planu predstavlja i mogućnost da Fond jedinicama lokalne i regionalne samouprave daje beskamatne zajmove za kupnju zemljišta za izgradnju centara za gospodarenje otpadom, sanaciju odlagališta i izgradnju pretovarnih stanica.

Plan gospodarenja otpadom Karlovačke županije analizira i predlaže mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtjeva previsoke troškove, a koje trebaju provesti jedinice lokalne samouprave. Mjere se tiču gospodarenja ne samo komunalnim, već i ambalažnim otpadom, otpadnim gumama vozila, otpadnom elektroničkom i električnom opremom, otpadom životinjskog porijekla, otpadnim uljima te otpadnim

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 8 od 60

baterijama i akumulatorima. Plan predlaže i mjere za iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, odnosno program odvojenog skupljanja.

Za konačno ekološki prihvatljivo rješenje zbrinjavanja komunalnog i proizvodnog otpada županije, Županija, svaki grad i općina trebaju izraditi Plan gospodarenja otpadom u kojem se na nivou općine/grada opredjeljuje za ekološki i financijski najprihvatljiviju tehnologiju gospodarenja otpadom, a u skladu sa planovima višeg reda. U okviru navedenog treba riješiti zbrinjavanje komunalnog i inertnog otpada, a prvi korak predstavlja sanacija svog otpadom onečišćenog tla. Sada se otpad odlaže na gradskim/općinskim odlagalištima koja se moraju zatvoriti i sanirati. Određene su lokacije i počinje realizacija izgradnje objekata Županijskog centra za gospodarenje otpadom na odabranoj lokaciji Babina gora. U okviru centra treba smjestiti mehaničko-biološku obradu otpada, kompostanu i odlagalište, te sortirnicu, reciklažu građevinskog otpada. Paralelno sa ovim aktivnostima treba provoditi reciklažu na mjestu nastanka (staklo, papir, PET i sl.).

2.3. Zakoni i provedbeni propisi

Problematika gospodarenja otpadom regulirana je nizom zakona i provedbenih propisa.

U Hrvatskoj je zakonodavni dio sustava gospodarenja otpadom najvećim dijelom riješen i usklađen s propisima EU. Provedba propisa međutim još je nezadovoljavajuća, neodgovarajući stupanj kontrole kao i poznavanje podataka o količinama i tokovima otpada. Potrebno je razvijati infrastrukturu za oporabu i zbrinjavanje otpada, odnosno postojeću prilagoditi standardima EU, te jačati edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti (izvor AZO).

Osnovni zakon na području gospodarenja otpadom je Zakon o otpadu. Zakonom je propisana obveza izrade planova gospodarenja otpadom i oblik provjere izvršavanja plana.

Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Gradsko vijeće i općinsko vijeće dužni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.

Općina i grad dužni su međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Grad i općina dužni su na svojem području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom sukladno ovom Zakonu i planu gospodarenja otpadom te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) uređuje način gospodarenja otpadom: načela i ciljeve gospodarenja, planske dokumente, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškove, informacijski sustav, uvjete za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom.

Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) propisuju vrste otpada, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, način postupanja s pojedinim vrstama otpada, način dostave podataka o postupanju s otpadom, ispitivanje kemijsko-fizikalnih svojstava opasnog otpada, uzorkovanje otpada, sadržaj i izgled obrazaca pratećih i prijavnih listova, sadržaj i izgled obrazaca izvješća o ispitivanju kemijsko-fizikalnih svojstava otpada te kaznene odredbe za povredu odredbi ovoga Pravilnika.

Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01) određuju se uvjeti tehničko-tehnološke opremljenosti prostora, opreme i građevina za skladištenje i obrađivanje otpada, odlagališta otpada, kategorije odlagališta otpada, tehnički uvjeti gradnje, način rada, zatvaranje odlagališta otpada, rok saniranja postojećih odlagališta

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 9 od 60

otpada i stručna oprema za obavljanje poslova postupanja s otpadom. Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na postupanje s opasnim otpadom.

Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 95/04) propisuje načine i rokove obračunavanja i plaćanja naknade za opterećivanje okoliša otpadom, i to: neopasnoga industrijskog otpada i opasnog otpada. Naknada ovisi o količini odloženoga neopasnoga industrijskog otpada, te količini proizvedenog, a neobrađenog ili neizvezenog opasnog otpada.

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveza plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom (NN 120/04) propisuje oblik, sadržaj i način vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša komunalnim otpadom, neopasnim tehnološkim (industrijskim) otpadom i opasnim otpadom.

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09) uređuje način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom, odnosno obveze proizvođača, uvoznika, ambalažera i prodavatelja u proizvodnji, na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada, također definira se obavješćivanje proizvođača i potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže, način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad, prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom, povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu, isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda, te namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09) propisuju se vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, način skupljanja otpadnih guma i visina naknada koje se plaćaju ovlaštenim skupljačima za skupljanje otpadnih guma, iznosi naknada koje se plaćaju oporabiteljima za oporabu otpadnih guma te druga pitanja u svezi gospodarenja s otpadnim gumama.

Pravilnikom o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06) propisuje se sadržaj i način vođenja Očevidnika i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada u ime drugih i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada te sadržaj i način prijave za upis u Očevidnik.

Pravilnikom o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06) utvrđuju se mjerila, postupak i način određivanja iznosa te način uplate i isplate naknade vlasnicima nekretnina koje se nalaze u zoni utjecaja građevine čija je isključiva namjena zbrinjavanje otpada kao i Gradu Zagrebu, odnosno jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi građevina kojoj je isključiva namjena zbrinjavanje otpada.

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09) propisuje način gospodarenja otpadnim uljima, obveznici plaćanja naknada te vrste, iznosi naknada i način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za sakupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim uljima u svrhu uspostavljanja sustava skupljanja otpadnih ulja radi oporabe i/ili zbrinjavanja, zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09) propisuju se način obilježavanja baterija i akumulatora, način skupljanja, obveze i odgovornost proizvođača baterija, akumulatora i uređaja čiji su sastavni dio baterije i akumulatori, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici te način i rokove obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 10 od 60

recikliranje otpadnih baterija i akumulatora, te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima u svrhu uspostavljanja sustava skupljanja, obrade i visoke razine recikliranja te kontrolirane oporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon obrade i recikliranja otpadnih baterija i akumulatora bez obzira na njihov oblik, volumen, masu i materijale od kojih su izrađeni.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09) propisuje se način gospodarenja otpadnim vozilima, vrste naknada i iznos naknade koje plaćaju obveznici te način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada i zabrana stavljanja na tržište motornih vozila koja sadrže opasne tvari. Cilj ovog Pravilnika je određivanje mjera zaštite okoliša za uspostavu sustava skupljanja otpadnih vozila radi ponovne uporabe, recikliranja i drugih oblika oporabe otpadnih vozila te njihovih dijelova kako bi se smanjilo odlaganje otpada i poboljšala učinkovitost zaštite okoliša svih gospodarskih subjekata koji sudjeluju u vijeku trajanja vozila, posebice subjekata koji izravno sudjeluju u obradi otpadnih vozila.

Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07) propisuju se postupci oporabe i/ili zbrinjavanja otpada, kategorije i tehničko-tehnološki uvjeti kojima moraju udovoljavati građevine za skladištenje otpada, potrebna stručna sprema radnika za obavljanje poslova skladištenja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada te način vođenja i dostave podataka o gospodarenju otpadom.

Pravilnikom o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07) propisuju se način i postupci sprječavanja onečišćenja okoliša azbestom, i načini i postupci gospodarenja otpadnim azbestom i otpadom koji sadrži azbest, u svrhu zaštite ljudskog zdravlja i okoliša.

Pravilnikom o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07) se propisuju uvjeti za početak, tijekom i za prekid rada, način ulazne kontrole otpada, način zaštite zraka, tla i voda te gospodarenje s ostacima u procesima termičke obrade otpada u svim postrojenjima za spaljivanje i suspaljivanje otpada. Ciljevi ovog Pravilnika su sprječavanje ili ograničavanje emisija štetnih tvari u zrak, tlo, površinske i podzemne vode i rezultirajućih rizika za ljudsko zdravlje prouzročenih spaljivanjem i suspaljivanjem otpada.

Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) uređuju se načini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom koji podrazumijeva odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje medicinskog otpada na mjestu nastanka, prijevoz, obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje medicinskog otpada, kao i oporabu i/ili zbrinjavanje otpada koji nastaje obradom, oporabom i/ili zbrinjavanjem medicinskog otpada.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09) propisuju se obveze i odgovornost proizvođača električne i elektroničke opreme i uređaja, način obilježavanja i gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i oporabu električnog i elektroničkog otpada te druga pitanja u svezi gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom.

Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07) propisuju se kategorije odlagališta otpada, postupci i drugi uvjeti za odlaganje otpada, granične vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada, uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihova zatvaranja. Ciljevi ovog Pravilnika su da se u čitavom razdoblju trajanja odlagališta smanje štetni utjecaji na okoliš, osobito onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, uključujući efekt stakleničkih plinova i smanjenje rizika za ljudsko zdravlje do kojeg bi moglo doći uslijed odlaganja otpada i vijeka trajanja odlagališta.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 11 od 60

Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) propisuje se način gospodarenja građevnim otpadom koji nastaje građenjem, a podrazumijeva skup aktivnosti i mjera koje obuhvaćaju odvojeno skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje građevnog otpada.

Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) propisuje se način gospodarenja muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kad se mulj koristi u poljoprivredi te se određuju mjere zaštite okoliša kako bi se spriječile štetne posljedice za tlo, biljke, životinje i čovjeka, potičući time ispravno korištenje takvog mulja.

Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 105/08) uređuje se način gospodarenja polikloriranim bifenilima (PCB) i polikloriranim terfenilima (PCT), otpadnim PCB-om i PCT-om te opremom koja sadrži PCB i PCT, kako bi se oni u potpunosti oporabili i/ili zbrinuli zbog opasnosti koje predstavljaju za okoliš i ljudsko zdravlje.

Pravilnikom o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08) određuju se mjere i postupci kojima se sprječava ili smanjuje na najmanju moguću mjeru štetni utjecaj na sastavnice okoliša, te opasnosti po ljudsko zdravlje koji mogu nastati kao posljedica gospodarenja otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.

Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) određuju se kategorije, vrste i klasifikacija otpada ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada, te utvrđuje katalog otpada, lista opasnog otpada i popis otpada u prekograničnom prometu.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09) određuju se načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti. Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području jedinica lokalne samouprave kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom. Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa: osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti; osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti; osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja te osigurati javnost rada. U komunalnu djelatnost u smislu ovoga Zakona spada i odlaganje komunalnog otpada. Pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva se obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa. Jedinica lokalne samouprave koja nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svog predstavničkog tijela obavljanje ovih poslova može povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora. Ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te održavanje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti prema odredbama Zakona, županija na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave organizirat će obavljanje pojedine ili sviju komunalnih djelatnosti, odnosno održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, na teret jedinice lokalne samouprave.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 12 od 60

2.4. Ograničenja i smjernice za gospodarenje otpadom iz prostorno-planske dokumentacije na razini županije i jedinice lokalne samouprave

2.4.1. Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br.

26/01 i 33/01 (ispravak tiskarske greške) i 36/08.)

Postupanje s otpadom temelji se na Planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije (prijedlog Plana usvojen zaključkom Županijskog poglavarstva 2006. godine) i to putem:

- Mjera izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada; - Mjera gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne

zahtijeva previsoke troškove; - Mjera iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjera odvojenog skupljanja

otpada. - Sakupljanjem i odvozom otpada potrebno je obuhvatiti svu industriju i što veći

broj domaćinstava. - Za potrebe selekcije i ponovnog korištenja otpada potrebno je izgraditi lokalna

sabirališta u centrima jedinica lokalne samouprave te centralni uređaj za selekciju iskoristivog otpada u Karlovcu.

- Potrebno je postaviti lokalna sabirališta u svakom naselju s više od 500 stanovnika. - Do ostvarivanja navedenih pretpostavki, sav se komunalni otpad odlaže na lokacije

predloženih odlagališta, uz njihovo uređivanje u skladu sa standardima za tu vrstu građevina.

Za potrebe obrade i trajnog odlaganja komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada, Planom gospodarenja otpadom Karlovačke županije (a temeljem Studije izbora lokacija za odlagalište otpada – Grad Karlovac, te analizi transporta za područje Županije, uključujući i Grad Karlovac), određena je mikrolokacija Babina Gora za izgradnju i uređenje regionalnog centra gospodarenja otpadom Karlovačke županije.

Prema točki 11.2. Odredbi za provođenje, za potrebe prikupljanja i pretovara komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada te opasnog otpada (uključivo i uređenje prostora za reciklažna dvorišta) određuju se tri primarne lokacije i to:

• Za Grad Karlovac (i okolni gravitacijski prostor) – ILOVAC;

• Za grad Ogulin (i okolni gravitacijski prostor) – uz poslovnu zonu OTOK OŠTARIJSKI;

– SODOL (odlagalište u sanaciji);

• Za grad Slunj (i okolni gravitacijski prostor) – PAVLOVAC.

Pored navedenih lokacija, svaka jedinica lokalne samouprave ima pravo odrediti još po jednu lokaciju na svom području kao sekundarnu lokaciju za uređenje prostora za prikupljanje i pretovar komunalnog otpada (uključivo i uređenje prostora za reciklažno dvorište), te za gradnju građevina za prikupljanje opasnog otpada. Navedene dodatne lokacije potrebno je predvidjeti i planirati u gradskim/općinskim planovima gospodarenja otpadom, a u skladu sa važećom zakonskom regulativom (točka 11.13.).

Sekundarne lokacije za prikupljanje i pretovar komunalnog otpada određene prostornim planovima gradova i općina (PPUG/O) trebaju se planirati tako da je na njihovom prostoru u slučaju ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda moguće i privremeno odlaganje komunalnog otpada, ali koje se nakon prestanka djelovanja spomenutih utjecaja mora sanirati i vratiti u prvobitnu namjenu kao mjesta prikupljanja i pretovara komunalnog otpada, a ne trajnog odlaganja. Na ovim lokacijama nije dozvoljeno prikupljanje i bilo kakvo manipuliranje

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 13 od 60

posebnim kategorijama otpada (točka 11.14.).

Planovima gospodarenja otpadom na lokalnoj razini treba težiti odvojenom skupljanju otpada na mjestu nastanka, a u suradnji s ovlaštenim tvrtkama – skupljačima i obrađivačima, kako komunalnog otpada tako i posebnih vrsta otpada te tzv. sekundarnih sirovina, razraditi i modele provedbe Plana. U tu svrhu potrebno je razraditi i odrediti najpovoljniji način skupljanja pojedinih komponenti otpada, odrediti obim sustava, organizaciju, namjenu odvojeno prikupljenih tvari, način izdvajanja korisnih i štetnih tvari iz otpada, te dinamikom realizacije treba odrediti količinu neophodne opreme, potrebne građevine i vozila, dati okvirni paket za edukaciju stanovništva te drugim mjerama podizati ekološku osviještenost stanovništva te ga stimulirati na odvajanje otpada (dodatne naknade na neodvajanje otpada i sl.) (točka 11.15.).

Potrebno je sanirati postojeća kontrolirana odlagališta i "divlje deponije" (točka 11.6.).

U PPUO/G-u potrebno je grafičkom prikazu naznačiti sva divlja odlagališta otpada i privremene lokacije sakupljališta te dati smjernice njihove sanacije (točka 12.14.).

2.4.2. Prostorni plan uređenja Općine Cetingrad - sa smanjenim sadržajem

(Glasnik Karlovačke županije br. 36/07)

Prostornim planom Karlovačke županije predviđeno je da općina Cetingrad sanira i zatvori postojeće odlagalište Glavica a da za trajno odlaganje (do izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom) komunalnog otpada koristi slunjsko odlagalište.

U slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna opasnost aktiviralo bi se rezervno odlagalište na području općine Cetingrad koje bi bilo privremenog karaktera.

Prema članku 203. Odredbi za provođenje, postojeće kontrolirano odlagalište komunalnog otpada na području općine Cetingrad (''Glavica'' – površine cca 1 ha) treba sanirati u skladu s važećim propisima. ''Glavica'' je smještena na dijelu k.č. 273 i 365/1 uz šumski put na k.č. 1210, cca 400 m sjeverno od križanja s nerazvrstanom prometnicom na k.č. 1194; sve k.o. Cetingrad.

Sva neuređena odlagališta i otpadom onečišćeno tlo na području općine Cetingrad potrebno je sanirati u skladu s važećim propisima i na način da postanu neopasne za zrak, vode i tlo, a površine im treba ili vratiti u prvobitnu namjenu ili ih ozeleniti.

Veći dio općine Cetingrad je područje pojačane erozije na kojem treba provoditi mjere zaštite te zabraniti odlaganje otpadnih tvari.

Članak 204. definira osnovne ciljeve postupanja s otpadom a koji su: izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada; smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti; sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom; iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe; obrađivanje otpada prije odlaganja; kontrolirano odlaganje otpada; saniranje otpadom onečišćenog tla.

Zbrinjavanje otpada jest svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan Zakonom o otpadu i podzakonskim aktima, a podrazumijeva: skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina, te nadzor.

S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko zdravlje; opasnost za biljni i životinjski svijet; onečišćenje okoliša (voda, mora, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti; nekontrolirano odlaganje i spaljivanje; nastajanje eksplozije i požara; stvaranje buke i neugodnih mirisa; pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka, te razvoj patogenih mikroorganizama; narušavanje javnog reda i mira.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 14 od 60

Člankom 207 propisuje se prikupljanje komunalnog otpada u naselju u tipizirane posude

za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Iskoristivi dio komunalnog otpada treba selektivno sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, limenke i sl.), a na nekoliko lokacija urediti reciklažna dvorišta namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Za postavljanje posuda i kontejnera potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojime se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl. Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 15 od 60

3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA I PROCJENA BUDUĆIH KOLIČINA OTPADA

3.1. Osnovne značajke Općine Cetingrad

3.1.1. Geografski položaj

Općina Cetingrad smještena je u Karlovačkoj županiji. Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3.622 km2 te se ubraja u red većih županija od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija: tu je sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s jadranskom obalom. Karlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom, a u doticaju je i sa četiri županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom županijom.

Slika 1. Položaj Karlovačke županije u Republici Hrvatskoj

Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i sportsko središte županije je Grad Karlovac. Teritorijalno-političkim ustrojstvom područje Karlovačke županije organizirano je u 22 jedinice lokalne samouprave, 5 gradova i 17 općina. Općina Cetingrad smještena je u istočnom dijelu Županije, na zapadu graniči sa Gradom Slunjom, a na sjeveru sa Općinom Vojnić.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 16 od 60

Slika 2. Položaj Općine Cetingrad u Karlovačkoj županiji

Područje općine Cetingrad, smješteno između rijeka Korane na jugu i Gline na sjeveru, sastavni je dio Korduna. Vododjelnicu između ova dva porječja, čini niz gorskih bila, koji se protežu od sjeverozapada prema jugoistoku i čiji se vrhovi uzdižu od 250 do 450 m nadmorske visine (Visoki vrh 266 m, Pikete 298 m, Visoki vrh 375 m, Apta 340 m, Mujić brdo 263 m, Cetinski Varoš 408 m, Mujićev šanac 389 m, Komesarovac 445 m, Kik 401 m i drugi). Oni su više pokriveni šumskim vegetacijskim pokrovom, pretežno bjelogoricom (bukva i nešto smreka). Južni dio općine je nešto viši i nalazi se iznad 230 m nadmorske visine, dok je sjeverni dio nešto niži, uglavnom iznad 200 m nadmorske visine.

3.1.2. Naselja

Općina Cetingrad se nalazi na niskom i valovitom terenu pokrivenom šumom i oranicama. U općini, koja se svrstava u rijetko naseljena područja, nalazi se 36 naselja od kojih su najveća Cetingrad, Pašin Potok, Bogovolja, Komesarac, Tatar Varoš, Grabarska, Batnoga, Ponor i Maljevac. U Maljevcu se nalazi međunarodni granični prijelaz sa Bosnom i Hercegovinom na cesti Karlovac - Vojnić - Velika Kladuša a u Bogovolji malogranični prijelaz. Općina spada u područja pod posebnom državnom skrbi.

Naselja u općini su tipična seoska naselja u kojima je dominantan način stanovanja u obiteljskim kućama. Naselja su slabo opremljena javnim sadržajima i ostalim sadržajima uobičajenim u naseljima. U Cetingradu postoji ambulanta opće medicine i stomatološka ordinacija, a predviđeni su prostori za ljekarnu i banku, koji trenutno nisu u funkciji.

3.1.3. Stanovništvo

Područje općine Cetingrad zaprema površinu od 136,99 km², gdje je u 36 samostalnih

naselja prema Popisu stanovništva 2001.g. živjelo 2.746 stalno prisutnih stanovnika, što je svega 3,77% površine i samo 1,94% stanovništva Karlovačke županije. Prosječna gustoća naseljenosti je 2001. godine iznosila 20,05 st/km², što je bilo znatno manje nego u Karlovačkoj županiji (50,56 st/km²) i u Republici Hrvatskoj (78,48 st/km²). Gustoća

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 17 od 60

naseljenosti Općine i karakteristike naselja prema Popisu stanovništva iz 2001. godine prikazana je na slici 3.

Slika 3. Gustoća naseljenosti Općine Cetingrad i karakteristike naselja prema Popisu 2001.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 18 od 60

Prema prvim (preliminarnim) rezultatima Popisa stanovništva 2011., općina Cetingrad danas broji 2027 stanovnika. Pad populacije na tom području vidljiv je još od početka službenog popisa, jer se u razdoblju od 1948. do 2001. godine broj stanovnika u općini Cetingrad smanjio tri puta, odnosno s 8137 stanovnika na 2746 stanovnika 2001. godine. Iz popisa u popis sve se više smanjivao broj stanovnika u ovoj općini. Taj pad se nešto usporio u razdoblju između 1981. i 1991.godine (-393 stanovnika), ali se opet bitno ubrzao u posljednjem međupopisnom razdoblju od 1991. do 2001.godine (čak -2.012 stanovnika). Ovakvo kretanje broja stanovnika posljedica je stalnog gospodarskog zaostajanja i izrazite depopulacije ovog područja, što je došlo do izražaja u pogoršanju prirodnog kretanja stanovništva i u izrazito negativnim migracijskim obilježjima.

Stanje se još pogoršalo u tom posljednjem razdoblju kao posljedica Domovinskog rata 1991.-1995. godine (poginuli, prognani, izbjegli – posebno zbog masovnog zajedničkog i samovoljnog iseljavanja srpskog stanovništva 1995. godine, jer se iselilo više od 1000 stanovnika srpske narodnosti), ali i zbog toga što su među popisanim stanovništvom iz 1991.godine bili obuhvaćeni stanovnici koji su zapravo stalno živjeli i radili u inozemstvu (827 ili 17,36% svih stanovnika u općini), dok su popisom iz 2001. bili obuhvaćeni samo stanovnici koji su stalno bili prisutni u zemlji, odnosno koji su stalno živjeli u svojim naseljima (tada je bilo utvrđeno da su još svega 23 osobe godinu i duže radile/boravile u inozemstvu).

Prostornim planom je predviđena izgradnja postaje granične policije i stacionar za 300 policajaca koji će živjeti u tom području, čime bi se veći broj mlađih obitelji nastanio na području općine.

3.1.4. Gospodarstvo

Gospodarstvo je prilično nerazvijeno na području općine Cetingrad. U njoj prevladavaju manja i ruralna naselja, a predstavlja pogranično, siromašno i depopulacijsko područje, s razlogom je uvrštena među područja od posebne državne skrbi.

Prirodni karakter ovog područja pogoduje razvitku poljodjelstva (povrće, žitarice i voće) i stočarstva (proizvodnja mlijeka i uzgoj stoke), pa se ono uglavnom tradicionalno razvija u svim naseljima. Stočarstvo je važnije od poljodjelstva, koje zaostaje i zbog oskudice i raštrkanosti plodnog zemljišta i usitnjenosti posjeda. Sve je više zastupljeno voćarstvo i voćarska proizvodnja. Poduzeće Agrocetin, koje je osnovano 2007. godine, sada ima 30-40 ha zemljišta pod voćnjacima (uglavnom jabuke, trešnje, šljive), koristi se najsuvremenijim tehnologijama i profiliralo se u vodećeg proizvođača voća u Kordunu i središnjoj Hrvatskoj, a u planu je i proizvodnja sokova i daljnja prerada voća. Trenutna proizvodnja je 1.000 t godišnje. Također, sve je zastupljenija proizvodnja meda i proizvoda od meda.

U društveno - gospodarskom razvitku ove općine, njezinih samostalnih naselja, kućanstava i stanovništva, još je bitno prisutna agrarna komponenta, ali postepeno se sve više usmjerava razvijanje neagrarnih djelatnosti.

Glavne gospodarske djelatnosti su poljoprivreda te malo i srednje poduzetništvo. U neposrednoj blizini Cetingrada nalazi se poduzetnička zona Batnoga sa 24 objekta za peradarsku proizvodnju (24.000 m2 natkrivene površine), za čije korištenje su već u toku pregovori sa poznatim uzgajivačima peradi. Objekti se mogu u slučaju potrebe prilagoditi i malom poduzetništvu.

Kraj je poznat po proizvodnji mlijeka i sira te uzgoju krava, koza, ovaca i gljiva. Osim poljoprivrede razvijena je i obrada drveta, prijevozničke usluge, trgovina i ugostiteljstvo. Lijepa priroda nudi dobre uvjete za razvoj lovnog i seoskog turizma. Razvoj eko-turizma započeo je uzgojem riba i kombiniranjem sa lovnim turizmom. Veliki turistički potencijal ima i stari grad Cetin, kojeg se planira uklopiti u turističku kružnu rutu Rastoke-Plitvice-Cetin.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 19 od 60

Tri granična prijelaza koja se nalaze na području općine, a koji će ulaskom Hrvatske u Europsku zajednicu postati granicom Schengenskog sporazuma, stvorit će povećan promet putnika i roba koji će se zadržavati u tom području, te na taj način omogućiti otvaranje novih uslužnih objekata.

Stanovništvo je zaposleno najviše u primarnim djelatnostima: poljodjelstvo, lovstvo i šumarstvo (40,73% svih zaposlenih osoba), a podjednak je bio broj i udio zaposlenih u sva tri preostala sektora i to u sekundarnim djelatnostima (rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom te građevinarstvo) - 12,03%, i u tercijarnim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo, prijevoz i skladištenje, obrt, financije i komunalne djelatnosti) - 11,53%, a u kvartarnim djelatnostima (javna uprava, obrazovanje, zdravstvo, socijalno osiguranje i skrb, ostale djelatnosti) - 11,78% svih zaposlenih osoba.

3.1.5. Infrastruktura

Općina Cetingrad, kao sastavni dio bivše općine Slunj i današnji krajnji istočni pogranični dio Karlovačke županije, graniči na zapadu i jugu s Gradom Slunjom, na sjeveru s Općinom Vojnić, na krajnjem jugoistoku sa Općinom Rakovica, te na istoku državnom granicom sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.

Ovaj općinski prostor je prijelazni kraj i dio uskog, svega 45 km širokog, spojnog "hrvatskog prometnog koridora“ između kontinentalnog dijela hrvatske države i hrvatskog jadranskog primorskog pročelja, odnosno između nešto udaljenije Bele Krajine u Republici Sloveniji i susjedne Bosanske krajine u Bosni i Hercegovini. Ima izuzetnu prometno-geografsku vrijednost, dio je državne, razvojne i prometne okosnice, što iz Središnje Hrvatske (Zagreb) ide u pravcu Dalmacije na jednom od krakova tzv. Jadranskog pravca.

Kroz ovu općinu ne prolaze ni željezničke pruge, ni autoceste. Ona je povezana s ostalim prostorima s dvije državne magistralne ceste i to D1: Zagreb – Karlovac – Slunj – Plitvička jezera – Knin – Sinj – Split, koja prolazi 10-ak km zapadno od ove općine, i D216, koja od Vojnića i Krnjaka zahvaća krajnji sjeveroistočni dio ove općine prije nego kod naselja Maljevac pređe u Bosnu i Hercegovinu prema Velikoj Kladuši, Cazinu i Bihaću. Na njih se nadovezuje mreža županijskih regionalnih cesta, koje čine okosnicu cestovne mreže u ovom području. Tu prolaze županijske ceste Ž3224 (Vojnić – Johovo) – Gojkovac – Batnoga, Ž3229 (Glina – Topusko – Poljana – Ponikve ) – Maljevac, Ž3258 (Slunj) – Tatar Varoš – Batnoga – Cetingrad – Maljevac s odvojkom Ž3271 Pašin Potok – (Velika Kladuša), te Ž3266 Cetingrad– Podcetin – Kruškovača – Bogovolja, koja se na krajnjem jugoistoku općine na rijeci Korani račva prema Slunju, odnosno prema Cazinu i Bihaću u BiH. Unutar ove mreže na prostoru općine Cetingrad postoje brojne lokalne ceste kao npr. L34141 Tatar Varoš – Ponor, L34143 Gojkovac - Glinice, L34146 Cetingrad - Ruševica, L34147 Gnojnice – Cetin Varoš, L35154, kao i druge, uključujući i nerazvstane ceste, koje međusobno povezuju sva samostalna naselja u ovoj općini, a dijelom i u susjednim jedinicama lokalne samouprave.

Ovim je cestama lokalno općinsko središte Cetingrad udaljeno od Slunja 20 km, Vojnića 25 km, Krnjaka 28 km, Rakovice 30 km, Topuskog 30 km, Gline 45 km, Karlovca 50 km, te od bližih važnijih središta u BiH: Velike Kladuše 10 km, Cazina 40 km i Bihaća 55 km. Pojedina samostalna naselja u općini Cetingrad udaljena su od svog središta lokalne samouprave 2 – 12 km.

U prometnoj strategiji je izgradnja brze ceste Sisak-Topusko-Glina-Cetingrad-Slunj čime bi se ovo područje bolje prometno povezalo, što bi svakako utjecalo i na gospodarski razvoj kraja.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 20 od 60

Vodoopskrba i odvodnja

Područje općine Cetingrad je relativno dobro pokriveno vodoopskrbnom mrežom. Lokalni sustav vodovoda bazira se na izvorištu Krmarevac (2 l/sek) i zdencu Živo Vrelo (6 l/sek) od kojih se voda preko crpne stanice Grabarska odvodi do vodospreme Glavica. Vodovod je vezan na regionalni vodovod Lička Jasenica-Slunj-Cetingrad. Izgrađeno je 45 km vodovodne mreže, te vodovod opskrbljuje naselja: Cetingrad, Podcetin, Pašin Potok, Maljevac, Maljevačko Selište, Buhača, Šiljkovača, Strmačka, Batnoga, Grabarska, Polojski Varoš, Delić Poljana, Begovo Brdo, Tatar Varoš, Ponor, Gnojnice i dio Ruševice. Glavni cjevovod položen je do Cetingrada, od kojeg se granaju priključni vodovodi s cijevima promjera Ø 60, 90, 110 i 160. U ostalim naseljima domaćinstva imaju vlastite cisterne (bunare). Na području općine postoje tri vodospreme vodovodnog sustava: Glavica, kapaciteta 100 m³, Polojski Varoš, kapaciteta 300 m³ i Pašin Potok kapaciteta 150 m³.

Hidrantska mreža postoji u Cetingradu (3 nadzemna hidranta) i Podcetinu (2 nadzemna hidranta), te u Maljevcu (30 hidranata). Na području općine Cetingrad ne postoji sustav odvodnje otpadnih voda.

Melioracijska odvodnja

Na području općine Cetingrad prostornim planom su planirane dvije hidromelioracijske površine: hiromelioracijska površina između toka rijeke Gline i naselja Gojkovac, Gornja Živnica i Donja Živnica graniči s hidromelioracijskom površinom na području općine Vojnić.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 21 od 60

3.2. Kapaciteti za gospodarenje otpadom na području Općine

Otpad se u Općini Cetingrad odlaže na dogovorno odlagalište Glavica u Cetingradu. Odlagalište nema dokumentacije koja bi prethodila propisnoj sanaciji. Do sada nije izvršena sanacija niti jednog dijela odlagališta, a po zatvaranju, koje se planira u periodu od 2-3 godine, odlagalište se planira posuti zemljanim materijalom i humizirati. Postupci sanacije koji se planiraju provesti djelomično će umanjiti utjecaj na sastavnice okoliša u odnosu na stanje prije sanacije.

Od potrebne infrastrukture (objekt za zaposlene, čuvarska služba, garaža, ograda, pristupni put, opskrba el. energijom, vodovodna i kanalizacijska mreža, telefon) te opreme i strojeva (buldožer, kompaktor, utovarivač, perač, crpke, protupožarni aparat i dr.), odlagalište je samo ograđeno i ima pristupni put, a Općina od strojeva raspolaže sa jednim kombiniranim strojem.

3.2.1. Usluge i oprema za zbrinjavanje otpada

Otpad skuplja i na odlagalište odvozi Komunalni pogon Općine. Komunalni pogon raspolaže jednim kamionom autopodizačem tipa TAM 130 T10 zapremine 5 m3 i jednim kombiniranim strojem za ravnanje i prebacivanje otpada na odlagalištu.

3.3. Opis postojećeg stanja skupljanja, prijevoza i zbrinjavanja

otpada

Uvid u postojeće stanje postupanja s otpadom te u postojeće i buduće količine, kao i sastav otpada, potreban je radi pronalaženja optimalnih rješenja u sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Stoga je provedena procjena postojećeg stanja gospodarenja otpadom u lipnju 2011. godine.

3.3.1. Način skupljanja otpada na području Općine

Na području općine Cetingrad organizirano se prikuplja samo komunalni otpad. Skupljanje je organizirano postavljanjem ukupno 35 otvorenih kontejnera za otpad zapremine 5 m3, koji su postavljeni u 21 naselje općine (Cetingrad, Maljevac, Pašin Potok, Grabarska, Šiljkovača, Podcetin, Cetinski Varoš, Bilo, Sadikovac, Kruškovača, Komesarac, Polojski Varoš, Bogovolja, Trnovi, Batnoga, Begovo Brdo, Strmačka, Delić Poljana, Ponor, Tatar Varoš i Gnojnice) od ukupno 36 naselja. Broj stanovnika u tim naseljima je oko 1946, što znači da je organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno 84% stanovništva. Ostala naselja nisu obuhvaćena sustavom organiziranog skupljanja i odvoza otpada.

Pražnjenje kontejnera obavlja se prema potrebi, a najmanje jednom tjedno. Nema organiziranog odvoza glomaznog otpada, niti izdvojenog skupljanja sekundarnih sirovina i opasnog otpada (baterije, stari lijekovi i slično).

Nadalje, na području općine ne postoji reciklažno dvorište u kojem bi građani mogli tijekom cijele godine besplatno odložiti pojedine frakcije otpada kao što su: papir i karton, plastika, staklo, najlonska folija, otpadno željezo i drugi metali, električna i elektronička oprema i uređaji, drvo (dijelovi namještaja), stare i istrošene baterije i akumulatori, automobilske gume, te otpadna jestiva i motorna ulja.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 22 od 60

3.3.2. Održavanje okoliša i briga o otpadu

Općina Cetingrad ima ustanovljen vlastiti Komunalni pogon, koji ima 3 zaposlena. Zaposlenici Komunalnog pogona brinu se o odvozu i odlaganju otpada, održavanju nerazvrstanih cesta, košnji trave, održavanju bankina, uklanjanju snijega, čišćenju ulica i javnih površina, kanala za odvodnju oborinskih voda i čišćenju i sanaciji divljih deponija.

3.3.3. Utvrđivanje kvalitativnih i kvantitativnih svojstava otpada

3.3.3.1. Komunalni otpad – procjena na temelju postojećih podataka

Komunalni otpad (ključni broj 20 00 00) je definiran kao otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti (komercijalni otpad) ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Navedeni otpad nastaje u kućanstvima, uslužnim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo i dr.), institucijama (kao što su škole, objekti koje koriste jedinice lokalne samouprave i državne službe i sl.) i na javnim površinama kao posljedica uređivanja i održavanja javnih površina.

Komercijalni otpad se definira kao otpad koji proizvode turisti i komercijalna poduzeća, uključujući i trgovinu/obrte.

Kvantitativna i kvalitativna svojstva komunalnog otpada nije do sada ispitivana na području Cetingrada. Opće je poznato da su ta svojstva otpada ovisna o sredini u kojoj nastaju, te ovise i o mnogim drugim faktorima, kao što su životni standard stanovništva, demografske karakteristike, tip naselja, dostignuta razina komunalne higijene i slično. S obzirom da su kvantitativna i kvalitativna svojstva komunalnog otpada ispitivana za potrebe centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije, dakle za područje koje je vrlo slično području Cetingrada, rezultati tih ispitivanja se mogu primijeniti i u ovom Planu gospodarenja otpadom Općine Cetingrad.

Sastav

Podaci o približnom sastavu komunalnog otpada prikazani su u sljedećoj tablici.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 23 od 60

Tablica 1: Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada na području Karlovačke županije 1

Komponenta komunalnog otpada Maseni udio (%)

guma 0,9

papir i karton 17,3

staklo 3,1

plastika 11,2

metali 3,0

drvo 1,0

tekstil 8,6

posebni otpad 0,5

kuhinjski i biootpad 19,1

inertni otpad 1,6

koža i kosti 1,8

prosijani ostatak 31,8

UKUPNO 99,9

S obzirom na sastav komunalnog otpada, koji se može smatrati reprezentativnim za Karlovačku županiju, može se zaključiti slijedeće:

1. U ukupno isortiranom tjednom uzorku otpada, krupni otpad tj. veći od 40 mm, je zastupljen sa oko 88%, dok je prosijani ostatak (otpad manji od 40 mm) zastupljen sa nešto manje od 32%. Zbog velikog udjela krupnog otpada u ukupno isortiranom otpadu, otvara se mogućnost uvođenja izdvojenog skupljanja pojedinih otpadnih materijala na mjestu nastanka.

2. Prema sastavu, biootpad i organski otpad iz kuhinja (koji su pogodni za kompostiranje) prisutni su u krupnom otpadu (19,1%) i u prosijanom ostatku, a što znači da je ova vrsta biorazgradivog otpada jako zastupljena u ukupnom otpadu. Zbog ovako velikog udjela otpadnih materijala pogodnih za kompostiranje, otvara se mogućnost uvođenja izdvojenog skupljanja biorazgradivog otpada i njegovog kompostiranja bilo u kompostani ili uvođenjem vrtnog kompostiranja u vlastitom vrtu, čime bi se dobile velike uštede na odlagališnom prostoru, a kao produkt kompostiranja dobio bi se kompost.

3. U ukupno isortiranom otpadu najveći udio ima prosijani ostatak, a iza toga slijede: kuhinjski i biootpad, karton i papir, te plastika. Budući da su u sortiranom otpadu ustanovljene i veće količine papira i kartona, ukazuje se mogućnost postavljanja reciklažnih otoka.

Količina

Prema podacima iz Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije, tijekom 2005. godine je na području općine Cetingrad skupljeno ukupno 541 t otpada, od čega se na odlagalište Glavica odloži oko 381 t komunalnog otpada. Količina skupljenog otpada u 2009. godini iznosi 1165 m3 (233 kontejnera) a za 2010. godinu 1620 m3 (324 kontejnera). Na 1 prema Planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 24 od 60

dogovornom odlagalištu Glavica ne postoji kolna vaga kojom bi se vagao otpad prije odlaganja. Također ni kamion za prijevoz otpada nema mogućnost vaganja otpada koji preuzima za odvoz. Prema procjenama radnika Komunalnog pogona, masa otpada u kontejnerima iznosi od 300 do najviše 1000 kg.

Prema tim podacima i procjeni broja stanovnika na području Općine 2005. godine, može se izračunati da prosječno stanovnik u Općini Cetingrad proizvodi 0,43 kg otpada dnevno.

Na temelju navedenoga i pretpostavke da se količina otpada godišnje povećava otprilike za 1,03%, dobiva se godišnja količina otpada za 2011. godinu od oko 338 t.

3.3.3.2. Proizvodni otpad

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Prema Zakonu o otpadu, proizvodnim se otpadom ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Neopasni otpad je otpad koji nema neko od svojstava utvrđenih u Prilogu II. Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada.

Na području općine Cetingrad ne postoje industrijski objekti niti proizvodni pogoni. Od proizvodnih djelatnosti, postojao je vrlo mali broj (3), koje su prestale sa radom unazad nekoliko godina. Jedina područja djelatnosti su poljoprivreda, stočarstvo i voćarstvo itd. Proizvodni otpad koji nastaje iz tih aktivnosti je vrlo malen i kao takav je uključen u komunalni otpad iz prethodne točke 3.3.3.1.

Osim neopasnog proizvodnog otpada na području Cetingrada stvaraju se i neke od posebnih kategorija otpada. U posebne kategorije ubraja se građevinski otpad, medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, nusproizvodi životinjskog podrijetla, ambalaža i ambalažni otpad, otpadne gume, otpadna vozila te električki i elektronički otpad.

3.3.3.3. Građevinski otpad

Građevni otpad se ubraja u posebne kategorije otpada, a s obzirom na količine, zauzima

prvo mjesto u kategoriji posebnog otpada. Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog čijeg građenja je nastao.

Vrste građevinskog otpada definirane su Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 17.

Posebni podaci o količinama građevinskog otpada ne postoje. Prema sadašnjoj praksi na području Općine Cetingrad, tek se vrlo mali dio građevinskog otpada odlaže na dogovorno odlagalište. Najveći dio tog otpada, posebno iz iskopa, odlaže u blizini mjesta nastanka (iskopa). Osim toga, postoje još i nepoznate količine zemljanog i kamenog materijala iz iskopa koji se ugrađuje kao nasipno tlo. Iako podataka o količini građevinskog otpada nema, s obzirom da je građevinska aktivnost na ovom području nakon obnove izuzetno smanjena posljednjih godina, nema niti značajnih količina građevinskog otpada.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 25 od 60

3.3.3.4. Medicinski otpad

Medicinski otpad je svaki otpad iz Kataloga otpada sukladno Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada. Taj otpad se, prema svojim svojstvima, dijeli na:

� neopasni otpad (npr. papir, kartonska ambalaža, staklo, hrana, rublje, tkanine, zavoji od gipsa, posteljina, itd.)

� opasni medicinski otpad, npr: - infektivni otpad (npr. materijal koji je bio u kontaktu s krvlju i izlučevinama

pacijenta, otpad od infuzija, kirurške rukavice, itd.) - oštri predmeti (npr. igle, skalpeli, itd.) - kemijski otpad (npr. toksične kemikalije, itd.) - farmaceutski otpad (npr. lijekovi – uključivo njihovu primarnu ambalažu, itd.) - citotoksični otpad - patološki otpad - amalgamski otpad iz stomatološke zaštite - sav ostali otpad za koji se pretpostavlja da ima neka od opasnih svojstava.

U Općini Cetingrad od medicinskih ustanova postoji ambulanta Doma zdravlja Slunj i stomatološka ordinacija.

Prema dobivenim podacima godišnja količina medicinskog otpada iz ovih ustanova je 25 kg, organizirano se otprema od strane Doma zdravlja Slunj, te putem ovlaštenog poduzeća preuzima i zbrinjava.

3.3.3.5. Otpadna ulja

Otpadna ulja se dijele na: otpadna jestiva ulja i otpadna maziva ulja (Pravilnik o

gospodarenju otpadnim uljima). Otpadna ulja koja nisu oporabljena i/ili zbrinuta na propisan način postaju opasni otpad.

Za potrebe izrade ovoga Plana, nisu bili dostupni točniji podaci o količinama i tokovima proizvedenog otpadnog ulja i drugih zauljenih proizvoda na području općine Cetingrad, te je izrađena procjena proizvedenog otpada. Procjena je napravljena na bazi podatka da od ukupne količine ulja u prosjeku nastane 50% otpadnog ulja, da je u Republiku Hrvatsku tijekom 2007. godine uvezeno približno 35 milijuna litara novih mazivih ulja i da prosječna godišnja potrošna jestivog ulja u domaćinstvima iznosi 14 kg/članu domaćinstva 2. S obzirom na specifičnost lokalnih prilika, količina otpadnih ulja je znatno manja u odnosu na prosjek te je procijenjena na oko 3 t godišnje.

3.3.3.6. Otpadne baterije i akumulatori

Otpadne baterije i akumulatori uglavnom se klasificiraju kao opasni otpad (olovne baterije, nikal-kadmij baterije, baterije sa živom, odvojeno skupljeni elektroliti iz baterija i akumulatora itd.).

Za potrebe izrade ovoga Plana, nisu bili dostupni točni podaci o količinama i tokovima proizvedenih otpadnih baterija i akumulatora na razmatranom području te je izrađena procjena 3. S obzirom na specifičnost lokalnih prilika (u prvom redu demografske 2 Izvor: Gospodarenje otpadnim uljima, V. Šomek Gvožđak, 10. Simpozij gospodarenje otpadom Zagreb; Državni zavod za statistiku 3 Izvor: Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine i Izvješće o otpadnim baterijama i akumulatorima za 2009. godinu, AZO, travanj 2010. godine

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 26 od 60

karakteristike stanovništva) i broju stanovnika količina otpadnih baterija i akumulatora procjenjena je na oko 1 t godišnje.

3.3.3.7. Ostali otpad

Otpad koji sadrži PCB

PCB (poliklorirani bifenili) su toksični organski aromatski spojevi koji se najčešće koriste kao dielektrici u zatvorenim sustavima (transformatori, kondenzatori i sl.). Nakon prestanka korištenja i stavljanja izvan pogona navedenih transformatora i kondenzatora, sva će ta oprema postati opasni otpad za čije je zbrinjavanje odgovorna država. Nema podataka o količinama ove vrste otpada.

Azbestni otpad

Na području općine Cetingrad nema postrojenja za proizvodnju azbesta i obradu azbesta ili otpada koji sadrži azbest. S obzirom da su građevine na ovom području obnovljene nakon Domovinskog rata, kada se salonitne ploče više nisu koristile kao krovni pokrov, ima vrlo mali broj objekata koji sadrže azbest (cijevi, krovni pokrovi i sl.), time se procjenjuje da postoji i vrlo mala količina otpada koji sadrži azbest.

Otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina

Na području općine Cetingrad ne postoje aktivni izvori mineralnih resursa. Postoji zatvoreni kamenolom Batnoga koji ne radi od 1998. godine.

Nusproizvodi životinjskog podrijetla

Nastaju u klaonicama, objektima za preradu mesa, riba, jaja, mlijeka, crijeva, hladnjačama, skladištima, valionicama jednodnevnih pilića, tržnicama, prodavaonicama mesa, ribarnicama, ugostiteljstvu i drugim objektima javne prehrane, objektima za uzgoj i držanje životinja, lovnom gospodarstvu, lučkim terminalima, u prijevozu životinja i proizvoda i drugim mjestima na kojima se životinje drže, uzgajaju i proizvode namirnice životinjskog podrijetla.

Na području Općine Cetingrad postoje domaćinstva koja se bave uzgojem domaćih životinja. Postoji organizirani odvoz strvina od većih uzgajivača stoke, a mali uzgajivači i domaćinstva ovu vrstu otpada najčešće samostalno dovoze na dogovorno odlagalište Glavica i tamo ga nelegalno odlažu miješajući ga sa komunalnim otpadom. Na taj način takav otpad predstavlja izvore zaraze i onečišćenja tla, vode i zraka. Ne postoje točni podaci o količinama ove kategorije otpada.

Veterinarsku djelatnost na području Općine obavlja Veterinarska ambulanta Vojnić. Odvoz strvina obavlja poduzeće MR „Rođo“ – Sisak u kafileriju Sesvetski Kraljevec. Godišnje u prosjeku ugine do 10 komada stoke.

Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

U Općini Cetingrad ne postoji kanalizacijska mreža. Izgradnja kanalizacijske mreže u planu je do 2015.

Ambalažni otpad

definiran u kategorijama Kataloga otpada predstavlja svaku ambalažu ili ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod raspakira i odvoji od ambalaže, uključujući proizvodne ostatke. Za potrebe izrade ovoga Plana nisu bili dostupni točni podaci o količinama i tokovima proizvedene ambalaže i ambalažnog otpada na razmatranom području. Na temelju sastava komunalnog otpada može se pretpostaviti da ambalažni otpad čini oko 10% od ukupnog otpada, odnosno oko 30 t godišnje.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 27 od 60

Otpadne gume

su gume osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, radnih vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica kao i slični odgovarajući proizvodi koje posjednik ne može ili ne želi upotrebljavati, te ih zbog toga odbacuje ili namjerava odbaciti. Iako postupanje s otpadnim gumama u Republici Hrvatskoj predstavlja problem, na području općine Cetingrad nema zabilježenih odbačenih otpadnih guma.

Otpadna vozila

su vozila koja zbog oštećenja, dotrajalosti ili drugih uzroka, posjednik odbacuje, namjerava ili ih mora odbaciti. Budući se u nekim dijelovima otpadnih vozila mogu naći opasni sastojci kao npr. olovo, živa, kadmij, šesterovalentni krom, antifriz, tekućine za kočnice i ulja i slično, što spada u kategoriju opasnog otpada, ovako odbačena vozila onečišćuju okoliš. Na području općine Cetingrad nema zabilježenih odbačenih otpadnih vozila.

Električki i elektronički otpad

� otpadna električka i elektronička oprema koja uključuje sklopove i sastavne dijelove koji nastaju u gospodarstvu, industriji, obrtu i sl.

� otpadna električka i elektronička oprema nastala u kućanstvima ili u proizvodnim i/ili uslužnim djelatnostima kad je po vrsti i količini slična EE otpadu iz kućanstava.

EE otpad se svrstava u količinski najbrže rastuću kategoriju otpada, a predstavljaju je otpadni kućanski aparati, računala, telefoni, mobiteli, itd. Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tijekom 2008. godine prikupljeno je u RH elektroničkog otpada u količini od oko 2,00 kg/stanovniku. Uzimajući u obzir specifičnost lokalnih prilika, procjenjuje se da na području općine Cetingrad godišnje nastane manje od 1 t EE otpada.

Posebne kategorije otpada mogu se određenim dijelom svrstati u skupinu opasnog otpada. U tu skupinu spada svaki otpad koji je prema Zakonu o otpadu po sastavu i svojstvima definiran kao opasni otpad. Prema tom Zakonu država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom.

Opasni otpad je određen kategorijama (generičkim tipovima) i sastavinama, a obvezno sadrži jedno ili više svojstava utvrđenih Listom opasnog otpada, sastavnim dijelom Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s Katalogom otpada i Listom opasnog otpada.

Svojstva i oznake otpada koji ga čine opasnim su: H1 eksplozivno, H2 oksidirajuće, H3 A visoko zapaljivo, H3 B zapaljivo, H4 nadražujuće, H5 opasno, H6 otrovno, H7 kancerogeno, H8 nagrizajuće, H9 infektivno, H10 toksično za reprodukciju (teratogeno), H11 mutageno, H12 tvari i pripravci koji otpuštaju otrovne ili vrlo otrovne plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, H13 tvari i pripravci koji, nakon odlaganja, mogu na bilo koji način proizvesti drugu tvar, npr. ocjeđivanjem koja ima jedno od prethodno navedenih svojstava u tabeli (H1- H12) i H14 ekotoksično.

3.3.4. Procjena količine otpada za razdoblje od 25 godina

Prema podacima AZO-a (Katastar otpada, Izvješće za 2006. godinu, Komunalni otpad) za

Općinu Cetingrad nije iskazana količina prikupljenog komunalnog otpada. Ne postoje pouzdani podaci o količinama otpada koji se generira na području općine Cetingrad. Stoga se količina komunalnog otpada može procijeniti polazeći od slijedećih podataka i pretpostavki:

• broj stanovnika prema popisu stanovništva u 2011. godini je 2027 • određeni broj stranih državljana (uglavnom iz Bosne i Hercegovine) koji su u fazi

reguliranja statusa državljana RH i veliki broj stranih državljana (uglavnom iz Bosne i

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 28 od 60

Hercegovine) koji su stalno ili povremeno nastanjeni na području općine, nisu obuhvaćeni popisom stanovništva ali proizvode otpad (oko 20%)

• prema podacima za 2005. godinu, na području općine Cetingrad odloženo je 381 t komunalnog otpada, prema podacima za 2009. godinu 349,5 t

• Općenito, pretpostavlja se da stanovništvo u ruralnim predjelima generira oko 0,65 kg komunalnog otpada dnevno, međutim ta količina ovisi o specifičnosti lokalnih prilika. Računajući prema podacima o količini komunalnog otpada iz 2005. i 2009. godine i uzevši u obzir broj stanovnika koji proizvode otpad, stanovništvo općine Cetingrad generira tek oko 0,36 kg komunalnog otpada dnevno.

• prosječna specifična količina komunalnog otpada će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,03 %

• organiziranim skupljanjem otpada obuhvaćeno je 84% stanovnika

Broj stanovnika u općini Cetingrad je prema prvim (preliminarnim) podacima Popisa stanovništva 2011. je 2027 stanovnika. Dosadašnji demografski razvoj Cetingrada može se opisati kao promjenjiva demografska sredina, sa primjetnim padom stanovništva. Stopa prirodnog kretanja stanovništva Općine ovisi o mnogim čimbenicima, od kojih je gospodarski čimbenik presudan, a on opet ovisi o općem stanju gospodarstva. Budući demografski razvoj teško je predvidiva kategorija, a ovisi o brojnim parametrima čije se kretanje teško može prognozirati. Bez gospodarskog razvoja nije realno očekivati porast broja stanovnika. Uspostavom planirane postaje granične policije i stacionara osigurati će dolazak 300 policajaca sa namjerom stalnog nastanjenja njih i njihovih obitelji na području općine. Uz ovako nepotpune podatke vrlo je teško i nezahvalno prognozirati daljnji demografski razvoj općine.

U projekcijama za količinu otpada uzeti su u obzir i stanovnici koji nisu hrvatski državljani ali proizvode otpad koji se zbrinjava na području općine, kao i otpad koji će nastajati u području graničnih prijelaza. Za potrebe ovog Plana napravljena je procjena broja stanovnika koji proizvode otpad uzevši u obzir sve navedene činjenice.

Iz polaznih pretpostavki može se izračunati potencijal otpada na navedenom području, tj. osnovna struja otpada bez njenog razdvajanja na određene podsustave gospodarenja otpadom, kao npr. primarne reciklaže.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 29 od 60

Tablica 2. Procjena količine otpada za općinu Cetingrad za razdoblje 2011.-2036. godine

3.3.5. Osvrt na postojeći sustav naplate troškova gospodarenja otpadom

Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se na više načina, ovisno o čimbenicima u ciklusu obrade otpada. U RH se primjenjuju dva načina obračuna troškova i prihoda. Jedan se temelji na stvarnoj količini otpada koju generira proizvođač otpada, a drugi na izvedenoj količini otpada prema kvadraturi površine koju proizvođač otpada koristi (površina poslovnog prostora, stana, kuće). Sustav gospodarenja ambalažnim otpadom postavljen je na način da

Godina Broj

stanovnika

Dnevna količina komunalnog otpada kojeg proizvode

stanovnici (kg/dan)

Godišnja količina komunalnog otpada kojeg proizvedu

stanovnici obuhvaćeni organiziranim odvozom

otpada (t/god), 84% stanovnika

Procjena ukupne godišnje

količine komunalnog otpada kojeg proizvedu svi

stanovnici na području cijele općine Cetingrad

(t/god) 2005. 2917 0,36 383,3 456,3 2006. 2830 0,36371 375,7 447,2 2007. 2745 0,36745 368,1 438,3 2008. 2662 0,37124 360,8 429,5 2009. 2583 0,37506 353,6 420,9 2010. 2505 0,37893 346,5 412,5 2011. 2430 0,38283 339,5 404,2 2012. 2357 0,38677 332,8 396,1 2013. 2657 0,39076 379,0 451,1 2014. 2662 0,39478 383,6 456,7 2015. 2668 0,39885 388,4 462,3 2016. 2673 0,40295 393,1 468,0 2017. 2678 0,40711 398,0 473,8 2018. 2684 0,41130 402,9 479,6 2019. 2689 0,41553 407,9 485,5 2020. 2694 0,41981 412,9 491,5 2021. 2700 0,42414 418,0 497,6 2022. 2705 0,42851 423,1 503,7 2023. 2711 0,43292 428,3 509,9 2024. 2716 0,43738 433,6 516,2 2025. 2722 0,44189 439,0 522,6 2026. 2727 0,44644 444,4 529,0 2027. 2732 0,45104 449,8 535,5 2028. 2738 0,45568 455,4 542,1 2029. 2743 0,46037 461,0 548,8 2030. 2749 0,46512 466,7 555,6 2031. 2754 0,46991 472,4 562,4 2032. 2760 0,47475 478,2 569,3 2033. 2765 0,47964 484,1 576,3 2034. 2771 0,48458 490,1 583,4 2035. 2776 0,48957 496,1 590,6 2036. 2782 0,49461 502,2 597,9

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 30 od 60

su troškovi zbrinjavanja ambalažnog otpada uključeni u cijenu samog proizvoda pa u ovom Planu neće biti detaljnije analizirani.

Komunalna naknada u općini Cetingrad obuhvaća financiranje slijedećih komunalnih djelatnosti:

- odvodnja atmosferskih voda - održavanje javnih površina - održavanje nerazvrstanih cesta - održavanje groblja - održavanje javne rasvjete. Definirane su četiri zone za naplatu komunalne naknade:

Zone koeficijent zone I 0,80 II 0,70 III 0,60 IV -

Koeficijent namjene :

- za stambeni prostor ( kn) = 1,00 - za garažni prostor ( kn) = 1,00 - za neizgrađeno građevinsko zemljište ( kn) = 0,05 Koeficijent namjene za poslovni prostor:

- poslovni prostor proizvodne djelatnosti (kn) = 2,00 - poslovni prostor za ostale djelatnosti (kn) = 3,00 Vrijednost boda iznosi 0,30 kn.

3.3.6. Mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada

Općina Cetingrad nije posebnim aktom definirala mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Za prikupljanje glomaznog otpada nisu definirane lokacije, već se stanovništvo samo brine o odlaganju glomaznog otpada. Nema zelenih otoka niti zasebnih kontejnera za odvojeno prikupljanje korisnog otpada iz domaćinstva.

3.3.7. Recikliranje otpada

S obzirom da nisu uspostavljeni uvjeti za odvojeno skupljanje otpada, nema niti većih mogućnosti recikliranja.

3.3.8. Rokovi za izvršenje pojedinih mjera Općina Cetingrad nije svojim aktima predvidjela mjere i rokove za izvršenje mjera

gospodarenja otpadom.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 31 od 60

3.3.9. Zaključak Postojeće stanje odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada na području Općine Cetingrad

procjenjuje se u cjelini nezadovoljavajućim, najviše zbog nepostojanja odvojenog skupljanja korisnog otpada. Skupljanje i prijevoz otpada na dogovorno odlagalište Glavica su prihvatljivo dobro organizirani za naselja koja su obuhvaćena organiziranim prijevozom i mogu se smatrati zadovoljavajućim, no oko 16% stanovništva nije uključeno u sustav odvoza. Osim toga, aktivnosti na sanaciji i zatvaranju odlagališta su u tijeku. Stoga će se i postojeći sustav zbrinjavanja komunalnog otpada morati mijenjati.

Nadalje, odvojeno skupljanje otpada je u potpunosti nezadovoljavajuće, tako da veći dio korisnog otpada završava u komunalnom otpadu te zatim na odlagalištu. Prostor za poboljšanje sustava postoji, i to: kroz veće ulaganje u edukaciju, jasnije definiranje tokova svih kategorija otpada, te uspostavljanje odvojeno skupljenih sastavnica otpada. Posljedice neprimjerenog gospodarenja otpadom mogu biti brojne, od nepovoljnog stanja u prostoru, do bitnog smanjenja kakvoće okoliša i življenja te je zbog toga bitno detaljno analizirati postojeće stanje postupanja s otpadom, kako bi se lakše i kvalitetnije planirale buduće aktivnosti na uvođenju cjelovitog, prihvatljivog i održivog sustava gospodarenja otpadom.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 32 od 60

4. NEUREĐENA ODLAGALIŠTA

4.1. Opis postojećeg stanja

Na području općine Cetingrad ne postoje „divlja“ odlagališta. Postojalo je samo jedno „divlje“ odlagalište na lokaciji Žalčeva kosa, koje je sanirano prije 10 godina. Za odlaganje komunalnog otpada koristi se dogovorno odlagalište Glavica, čija sanacija i zatvaranje je planirano najkasnije za tri godine.

4.2. Lokacija i opis odlagališta Glavica

Lokacija odlagališta Glavica se nalazi oko 1 km sjeverno od samog naselja Cetingrad, na

udaljenost od najbližeg stambenog objekta od oko 300 m. Okruženo je šumom, a do njega se dolazi makadamskim putem.

Odlagalište Glavica se koristi za odlaganje otpada s područja općine Cetingrad od 2005. godine. Odlagalište Glavica ne posjeduje Lokacijsku ni Građevinsku dozvolu, ali se smatra službenim, jer se odlaganje vrši na temelju odluke/odobrenja Općine Cetingrad.

Otpad se od početka odlagao na prirodni teren u nagibu, bez prethodnog uređivanja terena, te je tijekom vremena formiran približno horizontalni plato s kojega se i danas odlaže otpad. Procijenjen volumen odloženog otpada do ožujka 2011. godine iznosi oko 4.500 m3.

4.3. Sažeti plan sanacije odlagališta Glavica

Prostornim planom uređenja općine Cetingrad planirano je zatvaranje odlagališta

Glavica. Sakupljen otpad s područja općine Cetingrad planira se odvoziti i odlagati na Slunjskom odlagalištu, sve dok se ne izgradi Županijski centar za gospodarenje otpadom. Realni rok za provođenje sanacije i zatvaranja odlagališta (period u kojem je predviđeno ishoditi svu potrebnu dokumentaciju) iznosi 3 godine, te će se u tom periodu otpad s područja općine Cetingrad i dalje odlagati na odlagalište Glavica. Time je planirano da se odlagalište koristi do 2014. godine, a ukupna procijenjena količina otpada u trenutku zatvaranja iznosi oko 7.600 m3.

Odložen otpad će se sanirati na samoj lokaciji, a provesti će se slijedeći radovi:

• postojeći otpad će se djelomično preoblikovati, kako bi se ublažio strmi pokos odloženog otpada

• otpad koji će se prihvaćati u narednom kratkom periodu će se odlagati na ravnom platou

• prije zatvaranja odlagališta sav otpad će se prekriti završnim prekrivnim sustavom, kojim će se maksimalno spriječiti prodiranje oborinskih voda u otpad, a time i minimalizirati količine procjednih voda u budućnosti, te utjecaj odlagališta na površinske vode, podzemne vode i tlo

• izgraditi će se pasivni sustav otplinjavanja odloženog otpada

• izgraditi će se potrebni kanali za odvodnju oborinskih voda

• po sjevernom rubu odlagališta će se izgraditi injekcijska zavjesa, kako bi se spriječilo prodiranje podzemnih voda u otpad

Nakon završetka sanacije odlagališta, potrebno je poduzeti mjere koje će spriječiti eventualno ponovno nenamjensko korištenje saniranih prostora. Takve mjere uključuju:

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 33 od 60

• postavljanje natpisa o zabrani dovoženja i odlaganja otpada

• fizičko sprječavanje pristupa saniranoj lokaciji izvedbom ograde visine 2.0 m, izuzev duž južnog ruba odlagališta, gdje je pristup onemogućen (izrazito otežan) zbog strmog pada terena i bujne vegetacije

4.4. Izvori i visina financijskih sredstava za provođenje sanacije

Sanaciju i zatvaranje odlagališta Glavica financirati će Općina Cetingrad i Fond za zaštitu

okoliša i ekološku učinkovitost u omjeru 20:80.

Visina financijskih sredstava za provođenje sanacije iznosi oko 1.500.000,00 kn (vidi tablicu 10, poglavlje 5.9.2).

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 34 od 60

5. PRIJEDLOG MJERA GOSPODARENJA OTPADOM

5.1. Uvod

Otpad, kao jedan od najvećih ekoloških problema današnjice, uvjetovao je nastanak sustava organiziranih aktivnosti sa svrhom rješavanja problema, a pod okriljem djelatnosti gospodarenja otpadom. U Republici Hrvatskoj gradovi i općine su odgovorni za ispravno gospodarenje komunalnim otpadom koji nastaje na njihovom području. Prethodno ne isključuje i mogućnost gospodarenja drugim vrstama otpada (proizvodni, opasni, građevinski...) uz uvjet da je to u skladu sa sustavom koji su organizirala tijela nadležna za zbrinjavanje tih vrsta otpada (županija, država).

Komunalni otpad kao najnehomogenija vrsta otpada prema definiciji obuhvaća otpad koji nastaje u kućanstvu i sav otpad sličan tome. Međutim kad je riječ o sustavu gospodarenja komunalnim otpadom, taj sustav obuhvaća i neke vrste otpada koje po strogoj definiciji ne spadaju u komunalni otpad, ali se javljaju unutar sustava (grubo rečeno sustav čini otpad koji dospijeva u javne kontejnere). Radi toga sustav za zbrinjavanje komunalnog otpada treba promatrati neprekidno u zavisnosti s ostalim postojećim sustavima za zbrinjavanje posebnih vrsta otpada. Ti sustavi nadopunjuju sustav gospodarenja komunalnim otpadom pa je potrebno osmisliti “kanale” kojima će otpad teći pri ostvarivanju tog nadopunjavanja.

Gospodarenje otpadom treba temeljiti na odvojenim sustavima za gospodarenje komunalnim, proizvodnim te posebnim vrstama otpada koje se mogu pojaviti i u komunalnom i u proizvodnom otpadu ili kao vrste koje ne spadaju u niti jednu od tih dviju grupa otpada. Pritom i komunalni i proizvodni otpad mogu sadržavati opasne tvari koje se moraju prepoznati i posebno zbrinjavati. Kad je riječ o proizvodnom otpadu misli se isključivo na homogeni otpad nastao kao posljedica specifičnih tehnoloških procesa. Za očekivati je da će se lista posebnih vrsta otpada kojeg odlikuju opasna i/ili specifična svojstva neprestano proširivati pa će se sukladno tome zakonski regulirati postupanje s takvim vrstama otpada. Iz tih i drugih razloga sustav za gospodarenje otpadom podložan je stalnim promjenama s ciljem racionalnog i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpada.

5.2. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom zasniva se na aktivnim i pasivnim

mjerama koje u sebi sadrže osnovna načela: izbjegavanje otpada, vrednovanje otpada, zbrinjavanje otpada.

Aktivnim mjerama utječe se na sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegova štetnog utjecaja na okoliš kroz samu proizvodnju i potrošnju proizvoda. To uključuje:

� smanjenje količine otpada na mjestu nastanka i smanjenje opasnih svojstava otpada;

� redizajniranje proizvoda i/ili njegove ambalaže na način da se koristi manje sirovina što rezultira smanjenjem otpadnog materijala;

� poticanje promjena u ponašanju ljudi pri korištenju materijala što rezultira u izboru proizvoda i materijala koji imaju veću trajnost;

� mogućnost ponovne upotrebe materijala.

Pasivne mjere tretiraju posljedice nastanka otpada provodeći postupke za zaštitu okoliša kroz prikupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu dijela otpada, zbrinjavanje otpada, saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina. Pravilnim pristupom prikupljanju, prijevozu i konačnom zbrinjavanju otpada mogućnosti zagađenja okoliša svode se na najmanju moguću mjeru.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 35 od 60

Vrlo je važno pri uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom izvršiti vrednovanje funkcionalnosti, ekonomičnosti i međusobnih veza svih navedenih čimbenika. Tek na temelju tog vrednovanja može se definirati optimalni i ujedno gospodarski održiv sustav cjelovitog gospodarenja otpadom.

Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom općine Cetingrad predodređen je zakonodavnim okvirom i planovima gospodarenja otpadom višeg reda. Plan gospodarenja otpadom Karlovačke županije donesen je 2008. godine i njime je gospodarenje otpadom na području Županije podijeljeno u integralne cjeline prikazane na slici 4.

Slika 4. Organizacija sustava skupljanja otpada u Karlovačkoj županiji

Planom je predviđeno otvaranje Županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji

Babina gora pored Karlovca. Idejnim rješenjem predviđene su slijedeće tehnologije postupanja s otpadom:

- Mehanička obrada - Intenzivna biološka obrada - Završno dozrijevanje (ukoliko se odabere opcija potpune biostabilizacije otpada) - Kontejnerska stanica (pretovarna stanica sekundarnih sirovina) - Građevinski otpad - Odlagalište (bioreaktorsko ili neopasnog i inertnog otpada) – prostor za bale, ostatni

otpad i djelomično stabilizirani dozreli biorazgradivi otpad.

Mehaničko-biološka aerobna obrada (MBO) obično se planira sa svrhom stabilizacije organske frakcije ostatnog otpada (prikupljenog izmiješanog komunalnog otpada ili dijela komunalnog otpada preostalog nakon primarne selekcije) te iskorištavanja nekih dijelova

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 36 od 60

otpada (npr. priprema goriva iz otpada). Najveća prednost MBO tehnologije je smanjenje količine otpada koji se odlaže i smanjenje vlažnosti otpada izdvajanjem i stabilizacijom organske frakcije otpada. MBO tehnologija uključuje mehaničko odvajanje otpada po frakcijama, aerobnu obradu biorazgradive frakcije i dodatno odvajanje po potrebi. Aerobna obrada nema svrhu proizvodnje proizvoda namijenjenog tržištu, već smanjuje masu i inertizira biološki aktivne organske materije u otpadu. Proizvod MBO procesa je smanjene mase, stabiliziran (emisije koje stvara taj proizvod u usporedbi sa netretiranim otpadom su smanjene za 98%) i vrlo je raznolike kvalitete. Koristi se kao pokrivka na odlagalištima ako je njegova kontaminiranost dovoljno niska ili niska kao u sivog komposta4 ili se u protivnom odlaže. Kvaliteta organskog biološki stabiliziranog otpada često ne udovoljava potrebnoj razini kvalitete za njegovu široku primjenu budući da sadržava inertne tvari poput stakla i plastike te povećani udio teških metala koji ulaze u sustav (npr. baterije). Ostali proizvodi su goriva frakcija otpada (tzv. RDF) i materijali koji se mogu reciklirati poput metala i plastike. Mehanička obrada uključuje procese izvlačenja neželjenih komponenti koje mogu štetiti procesu (npr. separatori metala); optimalizaciju veličine čestica za daljnji proces (prosijavanjem, usitnjavanjem); odvajanje biorazgradivog materijala i njegov biološki tretman; odvajanje materijala visoke kalorične vrijednosti koji se potom može doraditi u alternativno gorivo; odvajanje materijala pogodnih za reciklažu zračnim separatorima, homogenizacije materijala za biološki tretman. MBO tehnologija služi predobradi otpada prije njegova odlaganja u sanitarno odlagalište odnosno prije njegova korištenja kao alternativnog goriva.

Termička obrada otpada najčešće podrazumijeva i proizvodnju energije. Kod termičke obrade otpada energija se oslobađa u vidu topline koja se koristi za stvaranje pare i električne i toplinske energije.

Sanitarno odlagalište u koje se odlaže ukupan otpad predstavlja donju granicu koju se kod gospodarenja otpadom danas mora ispoštovati. Sanitarno odlagalište je temelj većine suvremenih sustava gospodarenja otpadom. Korištenje tehnologija koje se temelje na obradi ukupnog otpada umanjuje zahtjeve za kapacitetom sanitarnog odlagališta, ali ga u konačnosti ne ukida, budući da uvijek ostaje dio otpada koji treba odložiti. Primjena primarne selekcije također je u kombinaciji sa tehnologijom sanitarnog odlaganja jer dio otpada nije moguće reciklirati, a i onaj dio koji je moguće reciklirati, ponekad ne zadovoljava trenutne zahtjeve tržišta sekundarnih sirovina pa završava na odlagalištu. Sanitarno odlaganje predstavlja tehnologiju zbrinjavanja otpada na terenu s ciljem osiguranja zadovoljavajućeg rješenja, kako s higijensko-sanitarne tako i s estetske strane, koristeći tehnike koje dopuštaju nagomilavanje otpada na što manjoj površini, maksimalno smanjujući njegov volumen zbijanjem i pravilno završavajući svaki prekid rada prekrivajući otpad slojem inertnog materijala.

Odvojeno skupljanje otpada, ili primarna selekcija na mjestu nastajanja, predstavlja tehnologiju koja za krajnji cilj ima iskorištavanje svih dijelova otpada. Različiti materijali sadržani u komunalnom otpadu mogu imati visoku ekonomsku vrijednost kao sekundarna sirovina. Teoretski je moguće valorizirati sve grupe materijala sadržanih u otpadu, no u praksi je to nemoguće provesti pa se izdvajaju samo neki materijali. U otpadu razlikujemo tri frakcije: iskoristive otpadne tvari, štetne otpadne tvari, ostatni otpad. Ako se ne poduzmu nikakve mjere gospodarenja otpadom, ukupan potencijal otpada izjednačuje se s ostatnim izmiješanim otpadom. Osim pozitivne ekonomske bilance, koja uključuje i transportne troškove različitih vrsta otpada, bitan preduvjet za reciklažu otpada je i pozitivna ekološka bilanca: količina štetnog utjecaja na okoliš, kao rezultat postupka recikliranja, mora biti manja od sume količina koje proizlaze iz proizvodnje odgovarajuće materije i obrade otpada bez recikliranja, uključujući i štetnosti uslijed povećanog transporta.

4 Sivi kompost je naziv za stabilizirani biorazgradivi otpad.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 37 od 60

Na izbor programa primarne selekcije direktno utječe postojanje tržišta sekundarnih sirovina. Iako proces je i obrnut: potenciranjem reciklaže stimulira se tržište sekundarnih sirovina. Tržište sekundarnih sirovina stalno oscilira i prilikom planiranja reciklažnog programa to treba imati na umu. I nakon instaliranja programa neprekidno se mora tražiti nova tržišta za nove iskoristive materijale iz otpada. Uspješan program primarne selekcije vođen je tržištem. Za pripremu materijala za tržište sekundarnih sirovina potrebno je instalirati odgovarajuće pogonske kapacitete. Sekundarne sirovine koje unutar integralnog sustava gospodarenja otpadom privlače najveću pažnju su papir, metal, plastika i staklo.

Program izdvajanja štetnih tvari logičan je atribut programu primarne selekcije i specifičan je u smislu odvojenog odlaganja jer se posude za odvajanje smještaju na javnim mjestima koja su kontrolirana kao što su reciklažna dvorišta, škole, ljekarne, prodavaonice i sl.

5.3. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, te

smanjenja opasnih svojstava otpada

Prvi cilj ovog Plana gospodarenja otpadom je unaprjeđenje mjera prevencije nastajanja otpada. To u idealnim uvjetima bi to značilo da se treba izbjeći nastanak otpada, jer će na taj način potreba za njegovim trajnim odlaganjem nestati, a time će i pritisak na okoliš biti potpuno uklonjen. Da bi se mjere izbjegavanja nastajanja otpada mogle provesti a da se pri tome postignu pozitivni rezultati, potrebno je stvoriti određene preduvjete.

Važno je napomenuti da se ovdje radi o mjerama kojima se problemi otpada ne rješavaju u kratkom roku i koji se kontinuirano moraju provoditi u dužem vremenskom razdoblju.

Smanjenje količina otpada može se postići na više načina, a najvažniji su: - sprječavanje nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada, - sprječavanje da se u proizvod za tržište ugrađuju štetni sastojci, - sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište, - koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu.

Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište "povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjit će količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba:

- robu tako oblikovati, proizvoditi i prerađivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno iskorištavati,

- načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati tako da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjem obimu,

- proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje štetnih tvari,

- proizvode tako upotrebljavati da nastaje što manje otpada.

Osnovne mjere izbjegavanja otpada mogu se svesti na:

� Izbjegavanje otpada u proizvodnji - razvojem tehnologije koja ne stvara otpad, - otpad vraćati u vlastitu proizvodnju, - otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima, - proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi, - pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom količinom i štetnosti otpada,

- proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži,

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 38 od 60

- proizvode ne pakirati u ambalažu koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad.

� Ponašanje potrošača - da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati, - da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno da pri kupovanju robe preferiraju povratnu ambalažu ,

- da smanje korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.

� Edukacija - koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja,

- stimulacija i kažnjavanje.

Nažalost, još uvijek mnogi subjekti i građani nisu svjesni, niti mogu sagledati, da otpad koji „bezazleno“ i pravilno stave u svoju kantu za smeće, stvara ozbiljne probleme u zaštiti okoliša. Kod mnogih građana u svijesti je to da će već netko drugi zbrinuti njihov otpad. Prema njihovu mišljenju to je posao komunalnog poduzeća koje odvozi otpad, odnosno gradskog izvršnog tijela. Da bi građani bili motivirani za izbjegavanje otpada, kao prvi i osnovni dio u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom stoji koncepcija izbjegavanja otpada, o čemu ih treba educirati.

5.4. Mjere odvojenog skupljanja i oporabe komunalnog otpada

U tablici 3. daje se pregled mogućih mjera odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog

otpada odnosno opasnog otpada koji se može naći u komunalnom otpadu.

Tablica 3. Pregled mogućih mjera odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada odnosno opasnog otpada koji se može naći u komunalnom otpadu

VRSTA OTPADA način odvojenog sakupljanja moguća oporaba

Komunalni otpad

papir i karton recikliranje staklo recikliranje metal (Al-Fe) recikliranje

plastika (PET)

zeleni otoci, reciklažna dvorišta, prodavatelji (trgovine) u slučaju ambalažnog otpada, Centar za gospodarenje otpadom

recikliranje, energetsko iskorištavanje

biorazgradivi otpad kompostane (velike ili vrtne), reciklažna dvorišta, Centar za gospodarenje otpadom

kompostiranje, ponovna upotreba

Opasni otpad gospodarstvo skladište proizvođača

kućanstva skladište ovlaštenog sakupljača, trgovački centri (za baterije)

izvoz

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 39 od 60

5.4.1. Primarna reciklaža i njen značaj u konceptu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

5.4.1.1. Iskustva u provedbi primarne reciklaže u europskim zemljama

Bez obzira na uvođenje Direktive o odlagalištima u zakonodavstva pojedinih EU zemalja,

ta Direktiva nije rezultirala u unifikaciji primarne reciklaže u svim članicama Unije. Primarna reciklaža znatno utječe na osnovne ciljeve Direktive o odlagalištima, a to je reduciranje količine otpada koji se u konačnici odlaže, te što manja reaktivnost tog otpada u smislu sadržaja organske frakcije. Starije članice EU (npr. Njemačka), te nove pridružene članice (npr. Slovenija) zbog vremenskog raskoraka u uvođenju cijelog sustava gospodarenja komunalnim otpadom, odnosno njenog primarnog segmenta u praksi, imale su različiti pristup u uvođenju primarne reciklaže. Tako je na primjer u Njemačkoj primarna reciklaža bila provođena bez prethodnih iskustva drugih zemalja na koja bi se moglo osloniti, ali s definiranim ciljem, a to je smanjenje broja odlagališta otpada.

Izbor koncepta primarne reciklaže vezan je uz cjelokupni integralni sustav gospodarenja otpadom i kao takav ne može se promatrati izdvojeno. Iz navedenog razloga, primarna selekcija nije ujednačena niti na cjelokupnom području zemlje poput Njemačke jer je tradicija provedbe stara već nekoliko desetljeća. S druge strane, na primjeru Slovenije može se govoriti o jedinstvenoj primarnoj reciklaži jer se cjelovitost sustava gospodarenja otpadom naknadno počela razvijati. Tako na primjer u Njemačkoj se primjenjuje konceptualno prikupljanje na okućnicama, ovisno o regijama na razini dvije posude (biootpad, ostali otpad), ali i višekonceptualno prikupljanje na razini četiri pa do šest posuda (posljednje se pokazalo neprikladnim, dok se sustav četiri posude pokazao prikladnim za ruralne sredine). Regije s orijentacijom na spalionice otpada su, uključujući i gradske cjeline, imale u principu manju razinu primarne selekcije. Ostale sredine s izdvajanjem biootpada imale su, naročito osamdesetih godina prošlog stoljeća, ekspanziju kompostana (na prijelazu milenija cca 7 milijuna tona komposta godišnje), što je rezultiralo i smanjenjem broja odlagališta otpada.

Strategija održivog razvoja i šesti akcijski program za okoliš EU, definira prevenciju nastanka otpada i gospodarenje otpadom jednim od prioriteta. Prema Eurostat statistics5, oko 1,3 milijardi tona otpada nastaje svake godine u EU, od čega se 40 milijuna tona odnosi na opasni otpad. Dodatno, 700 milijuna tona otpada godišnje nastaje poljoprivrednom proizvodnjom.

Komunalni otpad čini samo 15% ukupnog otpada. Prema broju stanovnika u EU-27, količina komunalnog otpada narasla je za 7% između 1996. do 2006. te dosegla 517 kg po stanovniku. Još značajnija promjena je način zbrinjavanja otpada. Površinsko odlaganje, kao uobičajeno rješenje dugo vremena, od 1996. do 2006. godine spalo je sa 60% na 41%, dok su alternativni načini postali značajniji. Tijekom 1996. godine oko 14% komunalnog otpada se spaljivalo dok je u 2006. godine narastao na 19%. Količina recikliranog ili kompostiranog otpada se više nego udvostručila u istom periodu (tablica 4.).

5 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-CD-07-001-10/EN/KS-CD-07-001-10-EN.PDF Eurostat je Statistički ured Europske komisije (the Statistical Office of the European Communities) čiji je zadatak osigurati EU statističkim podacima na europskoj razini koja će omogućiti usporedbu između zemalja i regija.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 40 od 60

Slika 5. Komunalni otpad, EU-27 (prema Eutostatu) (kg/stanovnik)

0

100

200

300

400

500

600

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

prerada komunalnog otpada (recikliranje, kompostiranje) spaljivanje otpada odlaganje otpada

U EU 27 u 2007. godini proizvedeno je 522 kg komunalnog otpada po stanovniku. U EU 27 u 2007. godini 41% obrađenog komunalnog otpada je odlagano, 20% spaljeno, 22% reciklirano i 17% kompostirano.

Tablica 4. Postupanje s komunalnim otpadom tijekom 2007. g. u zemljama EU6

Obrađeni komunalni otpad, %:

Količina proizvedenog komunalnog otpada, kg po osobi odlaganje spaljivanje recikliranje kompostiranje

EU27 522 42 20 22 17

Belgija 492 4 34 39 23

Bugarska 468 100 0 0 0

Republika Češka 294 84 13 2 1

Danska 801 5 53 24 17

Njemačka 564 1 35 46 18

Estonija 536 64 0 34 2

Irska 786 64 0 34 2

Grčka 448 84 0 14 2

Španjolska 588 60 10 13 17

Francuska 541 34 36 16 14

Italija 550 46 11 11 33

Cipar 754 87 0 13 0

Latvija 377 86 0 13 1

Litva 400 96 0 2 2

Luksemburg 694 25 47 0 28

Mađarska 456 77 9 13 1

Malta 652 93 0 2 5

Nizozemska 630 3 38 32 28

Austrija 597 13 28 21 38

6http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=STAT/09/31&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=en

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 41 od 60

Poljska 322 90 0 6 4

Portugal 472 63 19 8 10

Rumunjska 379 99 0 1 0

Slovenija 441 66 0 34* -

Slovačka 309 82 11 2 5

Finska 507 53 12 26 10

Švedska 518 4 47 37 12

Ujedinjeno kraljevstvo

572 57 9 22 12

* podaci o recikliranju u Sloveniji uključuju kompostiranje

Iskustva sa reciklažom otpada po vrstama7

Staklo

Većina recikliranog stakla odnosi se na ambalažni otpad, a ne prozorski. U 2005. godini postotak reciklaže stakla po kg po stanovniku u starim zemljama EU je bio između 10 i 40 kg, a u novim između 2 i 20 kg. Nizak postotak reciklaže stakla posljedica je zamijene stakla drugim lakšim ambalažnim materijalom te zbog ponovnog punjenja staklenih boca.

Metal

Postotak recikliranja metalnog otpada je između 6 i 14 kg po stanovniku (ambalažni otpad). U novim zemljama članicama EU postotak reciklaže je manji od 10 kg po stanovniku.

Papir i karton

Postotak reciklaže papira i kartona se povećao u razdoblju od 1995. do 2006. g. u svim starim zemljama EU. Količine variraju od 10 kg po stanovniku u Portugalu i Španjolskoj do 140 kg u Irskoj. Većina zemalja imaju 60 do 80 kg recikliranog papira i kartona po stanovniku. U novim zemljama članicama EU postotak se također povećao, ali početne vrijednosti su bile manje od 10 kg po stanovniku.

Plastika

Postotak reciklirane plastike se lagano povećava u mnogim starim zemljama članicama EU. Osim Njemačke, sve zemlje imaju postotak manji od 15, a većina manji od 5 kg po stanovniku. U većini novih zemalja članica EU udio reciklirane plastike je između 3 i 6 kg po stanovniku.

Bio-otpad

Među starim zemljama članicama EU velike su razlike u postotku kompostiranja bio-otpada. Španjolska kompostira 10 kg bio-otpada po stanovniku, dok Danska i Luksemburg recikliraju oko 130 kg. Kod zemalja sa visokim udjelom kompostiranog bio-otpada visoki je udio kompostiranog vrtnog otpada (80 do 120 kg). Nove zemlje članice EU imaju mali porast kompostiranja i, osim Estonije, radi se o niskim količinama (ispod 10 kg). U Češkoj i Sloveniji reciklira se skoro samo vrtni otpad, dok u Estoniji većinom kuhinjski otpad.

Glomazni otpad

U nekim zemljama, kao Austrija i Nizozemska, recikliranje glomaznog otpada čini oko 15% količina ukupnog recikliranog komunalnog otpada. U drugim zemljama udio je mnogo manji.

7 http://scp.eionet.europa.eu/publications/wp2009_2/wp/wp2009_2

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 42 od 60

5.4.2. Osvrt na djelovanje postojećeg sustava odvojenog sakupljanja i primarne reciklaže s obzirom na pojedine vrste otpada

Primarna reciklaža, to jest odvajanje otpada na mjestu njegova nastanka, ne primjenjuje

se na području općine Cetingrad.

5.4.2.1. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti

U domaćinstvima, objektima razne namjene, ugostiteljskim objektima i školama stvaraju

se slijedeće vrste otpada koji bi se mogao iskoristiti: - papir i karton - staklo - plastika - PET ambalaža - metalna ambalaža - biootpad itd.

U poljoprivredi, stočarstvu, voćarstvu i šumarstvu se stvara zeleni otpad. Industrije za sada nema na području općine Cetingrad, tako da se iz te vrste djelatnosti ne generira nikakav otpad.

Na području Cetingrada nema organiziranog odvojenog skupljanja korisnog otpada. Nema postavljenih namjenskih kontejnera, a gospodarski subjekti za odvojeno skupljeni papir i karton zbrinjavanje ugovaraju direktno sa ovlaštenim sakupljačima. Staklo se ne skuplja odvojeno, već staklena ambalaža završava na odlagalištu Glavica, iako se može očekivati da se količina odloženog stakla na odlagalištu smanjuje od početka 2006. godine, od kad je na snazi Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Budući da se PET ambalažni otpad prikuplja u okviru sustava zbrinjavanja ambalažnog otpada koji provodi FZOEU, ovdje će biti riječ o odvojenom prikupljanju ostalog otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.

Papir spada najvećim dijelom u tzv. suhe vrste otpada. Kod odvojenog sakupljanja papira postiže se: ušteda drva kao sirovine, smanjenje količine otpadnih voda, smanjenje rabljenja voda između 5-20 m3/t papira, smanjenje biološkog opterećenja odlagališta. Potrebno je napomenuti da papir nakon svakog tzv. kruga reciklaže gubi vrijednost tako da se nakon 3-5 krugova više ne isplati reciklirati.

Sve veći razvoj primarne reciklaže papira iz domaćinstava uzrokovao je preveliku ponudu otpadnog papira slabije kvalitete. Kroz dodatno sortiranje te vrste mogu se proizvesti srednje kvalitetne vrste. Istovremeno na tržištu nedostaju kvalitetne vrste otpadnog papira. Da bi se u okviru primarne reciklaže pridobile moguće kvalitetnije vrste papira, u gradovima se organizira odvojeno sakupljanje papira i odvojeno sakupljanje kartona. U pravilu se odvojeno skupljanje kartona organizira u središnjim dijelovima grada gdje ima veliki broj trgovačkih radnji.

U pravilu je uvijek bolje skupljati papir koji sadrži što manje vlage. Ako je u papiru više od 10% sadržaja vode, kod njegova skladištenja počinje proces biološke razgradnje. Taj proces biološke razgradnje direktno je povezan s povišenjem temperature i s gubitkom kvalitete papira.

Imajući u vidu morfološki sastav komunalnog otpada, može se procijeniti da se odvojenim skupljanjem može izdvojiti veća količina papira i stakla, što znači da prostora za poboljšanje učinkovitosti primarne selekcije ima.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 43 od 60

5.4.2.2. Opasni otpad iz kućanstava

U opasni otpad iz kućanstava spadaju: baterije, akumulatori, motorna ulja, boje, lakovi, ljepila, lijekovi, kemikalije, neke vrste električnog i elektroničkog otpada zbog opasnih komponenti koje sadrži, kemijska sredstva za čišćenje, kemikalije koje se koriste u poljoprivredi. U kućanstvima se stvaraju relativno male količine opasnog otpada.

U Karlovačkoj županiji kao i općenito u Republici Hrvatskoj nedostaju osnovna i prateća infrastruktura za zbrinjavanje opasnog otpada. Samo oko 10% ukupnih količina opasnog otpada zbrinjava se na odgovarajući način. Dio opasnog otpada se izvozi, a dio nekontrolirano odlaže. Može se reći da je u odnosu na suvremena iskustva i zakonsku regulativu u postupanju s opasnim otpadom, na području Karlovačke županije prisutno određeno zaostajanje i to iz slijedećih razloga:

- sustav organiziranog i redovitog skupljanja opasnog otpada nije prepoznatljiv i transparentan za čitavo područje Županije,

- ne poštuju se svi propisi iz važeće zakonske regulative, - nedostaju uređaji za suvremeno vrednovanje i obradu ili preradu opasnog otpada, - nema dovoljnog nadzora toka otpada, - u praksi je uočeno da ima slučajeva da se na odlagališta za komunalni otpad odlaže i opasni otpad,

- opasni otpad se nagomilava kod proizvođača (skladištenje ili odlaganje na vlastita odlagališta otpada unutar kruga tvornice) ili, još gore, završava na «divljim odlagalištima»,

- nema odlagališta za opasni otpad.

Uz navedeno, Hrvatska još nema strategiju postupanja s opasnim otpadom pa ne može biti ozbiljnijih razmatranja vezanih uz postupanja s takvom vrstom otpada. Za gospodarenje opasnim otpadom odgovorna je država. U ovom Planu se stoga ne obrađuje gospodarenje opasnim otpadom.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09) propisano je da skupljači i oporabitelji imaju pravo na naknadu troškova gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima.

5.4.3. Mogućnosti uvođenja odvojenog skupljanja otpada na mjestu

nastanka

Glavnu ulogu u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom na području općine Cetingrad mora imati odvojeno skupljanje iskoristivih kategorija otpada na mjestu nastanka. Na taj se način izravno utječe na izbjegavanje i smanjenje ukupnih količina otpada koji se trajno odlažu na odlagališta, te se utječe na formiranje odvojenih tokova različitih kategorija otpada, što u konačnici rezultira smanjenim ukupnim opterećenjem na okoliš.

Potrebno je naglasiti da je odvojeno skupljanje otpada dinamički proces koji se stalno dopunjava i mijenja u zavisnosti o zakonskoj regulativi, stanju tehnike, dostupnosti novih tehnologija i tržišnim uvjetima, a za uspješnost procesa je nužna koordinacija s ostalim mjerama, posebno mjerama vezanim uz edukaciju svih subjekata, mjerama vezanim uz razvoj sustava prijevoza otpada i mjerama vezanim uz uspostavu efikasnog sustava nadzora. Samo će se na taj način uspjeti utjecati na svijest stanovnika koji su glavni faktor u ostvarenju svih zadanih ciljeva vezanih uz odvojeno skupljanje otpada.

Strategija gospodarenja otpadom RH utvrdila je kvantitativne ciljeve koji određuju dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 44 od 60

Općina Cetingrad danas zadovoljava uvjet o postotku stanovništva obuhvaćenog organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada (oko 84%). Do 2015. godine organizirano skupljanje otpada treba obuhvatiti 90% stanovništva. Uvjet o 20% količina komunalnog otpada koje bi trebalo obraditi direktno je povezan sa otvaranjem županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Strategijom je utvrđeno da bi se do 2015. godine količina odvojeno sakupljenog i recikliranog komunalnog otpada trebala kretati oko 12% u odnosu na ukupne količine otpada. Svrha mjera propisanih ovim planom je ostvarenje ovog cilja.

Tablica 5. Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada određene Strategijom gospodarenja otpadom

Kvota (% težine) Otpad Rok

oporaba recikliranje

Ambalažni otpad

2010. 2015.

50 – 60 65

25 – 45 55 – 60

Otpadna vozila 2015. 2025.

85 95

80 85

e-otpad 4 kg/stan/god

2015. 70 – 80 50 –80

Otpadne gume vozila

2010 2015

70 – 80 90

60 – 70 70

Otpadna ulja 2010 90 -

5.4.4. Sustav odvojenog skupljanja otpada

Odvojeno skupljanje komunalnog otpada na mjestu nastanka otpada popularno se naziva primarna reciklaža. Primarnom reciklažom, otpad se sortira na mjestu nastanka, te odlaže u posebno označene posude, kante ili kontejnere locirane unutar samog objekta gdje nastaje otpad ili se odlaže u posebno označene kante i kontejnere locirane unutar tzv. zelenih otoka i reciklažnog dvorišta.

Kvantitativni ciljevi koje je potrebno ostvariti u pogledu odvojenog skupljanja komunalnog otpada, postavljeni su sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (tablica 6. – Kvantitativni ciljevi za količine otpada iz nacionalne strategije; tablica 7.- Kvantitativni ciljevi za količine otpada iz nacionalnog plana).

Tablica 6. Kvantitativni ciljevi za količine otpada iz nacionalne strategije Udio (%) /godina Ciljevi

2005. 2010. 2015. 2020. 2025. Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada

80 85 90 95 99

Količina odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada

6 8 12 18 25

Količina obrađenog komunalnog otpada 2 10 20 25 30 Količina odloženog komunalnog otpada 95 80 68 58 45 Količina odloženog biorazgradivog komunal-nog otpada od količine proizvedene 1995.god.

95 85 75 55 35

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 45 od 60

Tablica 7. Kvantitativni ciljevi za količine otpada iz nacionalnog plana

Vrsta otpada Odvajanje iz komunalnog otpada u 2015. godini (%)

Biootpad 3,0 Papir i karton 6,0 Staklo 6,0 Metal 6,0 Plastika + PET 2,0

5.4.4.1. Zeleni otoci

Kontejneri za korisni otpad se postavljaju na određenim lokacijama u mjestu ili trgovinama ili u/pred objektima od društvenog značaja (npr. pošta). Tako postavljeni kontejneri za skupljanje otpadnog papira, ambalažnog stakla, PET i/ili metalne ambalaže od pića na jednoj lokaciji čine reciklažni (ili zeleni) otok. Zeleni otoci su jasno označena i lako dostupna mjesta s jednim do nekoliko namjenskih spremnika, obično postavljenih na javno prometnu površinu u koje se odvojeno odlažu pojedine sastavnice komunalnog otpada. Ovi otoci su ustvari podvrsta reciklažnog dvorišta i to za one materijale koji se mogu reciklirati a stvaraju se u velikim dnevnim količinama. Sastoje se od uređene površine s odgovarajućim tipom i brojem posuda za odvojeno sakupljanje otpada. Moguće je postaviti i posebno dizajnirane posude ili kontejnere čime se postiže povoljan estetski efekt.

Pri postavljanju zelenih otoka treba se pridržavati sljedećeg: � zeleni otoci moraju biti što bliži i dostupniji stanovništvu, a prosjek kojem se mora težiti je jedan otok na najviše 500 stanovnika uz uvjet da su postavljeni u blizini prodavaonica ili objekata od društvenog značaja

� preporučena maksimalna udaljenost od mjesta stanovanja je 350 m � prostor zelenih otoka treba biti uočljiv, osvijetljen, pregledan i dovoljno velik za smještaj i pražnjenje postavljenih kontejnera.

� na zelenim otocima će se u velikim posudama sakupljati otpadni papir i karton, staklo, PET ambalaža, a moguće je i postavljanje spremnika za drugi otpad prema potrebi

� učestalost pražnjenja posuda predviđa se prema potrebi.

5.4.4.2. Reciklažna dvorišta

Reciklažna dvorišta su posebna ograđena i potpuno nadzirana mjesta za odvojeno sakupljanje korisnih i štetnih vrsta otpada koje nastaju u domaćinstvima. Reciklažna dvorišta imaju veliki edukativni i promidžbeni značaj. Najpogodnije lokacije za reciklažna dvorišta su područja s najvećom gustoćom naseljenosti. Minimalna površina RD-a je 500 m2. U reciklažna dvorišta postavlja se niz različitih posuda, kontejnera i spremnika za odvojeno sakupljanje korisnog i štetnog otpada (papir i karton, ambalažno staklo, ravno staklo, aluminij, PET i PVC ambalaža, zeleni otpad, opasni otpad po vrstama, glomazni otpad, tekstil, obojeni metali, željezo, fluorescentne cijevi, akumulatori, ulja, zauljeni filteri, zauljene krpe, baterije, lijekovi). Reciklažno dvorište mora odgovarati tehničko-tehnološkim uvjetima propisanim Pravilnikom o gospodarenju otpadom i mora biti stalno nadzirano. Za rad svakog reciklažnog dvorišta treba osposobiti osoblje i izraditi upute za rad. Postupanje s opasnim vrstama otpada u reciklažnom dvorištu treba prepustiti stručno osposobljenim radnicima.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 46 od 60

Manje reciklažno dvorište može imati manju površinu (200-250 m2) i manji broj elemenata, te ne mora biti stalno nadzirano.

Odlaganje otpada u reciklažnim dvorištima je bez naknade. To znači da se za odlaganje iskoristivog otpada ne dobiva nikakva naknada, ali isto tako da se ne plaća nikakva naknada za odlaganje opasnog otpada. Reciklažna dvorišta namijenjena su isključivo građanstvu, te je u njih zabranjeno odlagati otpad privrednih subjekata (iz industrije, zanatstva i sl). Prednosti reciklažnog dvorišta su slijedeće:

- bolja kvaliteta odvojenog otpada - bolja iskoristivost kontejnera - mogućnost sakupljanja različitih otpadnih tvari - manje opterećenje javnih površina različitim vrstama kontejnera - mogućnost edukacije stanovništva.

U reciklažnom dvorištu nije dopušteno odlaganje proizvodnog opasnog otpada, a posebno opasnog otpada iz raznih industrijskih i zanatskih aktivnosti. Na ulazu u reciklažno dvorište mora se jasno istaknuti način rada, radno vrijeme i popis materijala koji se mogu privremeno odložiti. Također, svojom organizacijom rada reciklažno dvorište mora biti i mjesto na kojem će se razvijati i poticati motivacija građana prema pravilnom gospodarenju s otpadom. Za privremeno odlaganje treba osigurati odgovarajuće posude koje omogućuju jednostavno odlaganje donesenog otpada, te također omogućuju ekonomično i po okoliš sigurno odvoženje prikupljenog otpada. Uz svaku posudu, odnosno spremnik potrebno je postaviti veliku, vidljivu i slikovito opremljenu poruku. Također je na ulazu u reciklažno dvorište potrebno postaviti informacijski pano s naznačenim rasporedom posuda i spremnika, te naznakom sadržaja.

5.4.4.3. Kompostiranje

Kompostiranje je prirodan proces proizvodnje humusa od organskog otpada.

Kompostiranjem se smanjuju količine otpada za odvoz i odlaganje, a kompostom vraćaju hranjive tvari tlu iz kojeg su potekle. Vrtno kompostiranje ima svrhu izdvajanja lišća, pokošene trave, materijala iz vrta i sitne drvne građe kao što su grančice drva, drvno iverje i ostaci biljaka od ostalog komunalnog otpada te uključivanje kućanstva u proces zbrinjavanja otpada.

Kompostiranje u vlastitom dvorištu, vrtu, okućnici, vinogradu, voćnjaku, i sl. je prioritetna mjera suvremenog gospodarenja otpadom, te se po vrijednosti izjednačava s postupcima za izbjegavanje i smanjenje otpada. Temelj svakog dobrog kompostiranja je odvojeno sakupljanje biootpada. Kompostirati se ne smije biootpad pomiješan sa štetnim tvarima koje uništavaju mikroorganizme i bespovratno zagađuju kompost. Kompostirati se može tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih “stanovnika” kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa se kompostna hrpa mora zaštititi od prevelike vlage i hladnoće. Ljeti se hrpa štiti od isušivanja i redovito provjerava vlažnost.

U tzv. kućnom kompostiranju, kompostirati se smiju: otpaci iz vrta kao što je pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, te stara zemlja iz lonaca za cvijeće, usitnjeno granje. Nadalje, kompostiraju se kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kore agruma, talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja, te životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo drvenog ugljena ili drva itd. Neki organski otpaci teško se razgrađuju pa ih se ne smije dodavati u većim količinama, a neki se ne smiju kompostirati kao što su osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti, velike količine novinskog papira, časopisa u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i smeđog ugljena, te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala). Na kompostište se nikako ne smije stavljati otpatke koji sadrže kemikalije, npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano i impregnirano drvo, stiropor

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 47 od 60

itd. Prije nego se započne s kompostiranjem, potrebno je odrediti mjesto kompostišta i način kompostiranja. Kompostirati se može u hrpi koja može biti slobodno stojeća, ograđena drvom, ciglom, žicom ili u specijalnim komposterima koji se nabavljaju u trgovinama. Hrpa treba biti visoka oko 1 m, isto toliko široka, a dužina ovisi o količini materijala kojeg se planira kompostirati. Orijentaciono se uzima da za kompostište treba osigurati oko 10% površine vrta ili okućnice. U kućanstvima s manjim brojem članova i malom raspoloživom površinom okućnice obično, osim potrebnog prostora, nema ni dovoljno pogodnog biomaterijala za velike slobodno stojeća hrpe, te se biootpad može smjestiti u spremnike koje je lako izraditi od dasaka, žice ili cigle. Za ovakav način kompostiranja potrebna je površina od oko 3 do 4 m2.

Materijal za kompostiranje treba usitniti, što više, to bolje. Naime, mikroorganizmi lakše obrađuju materijal na otvorenim mjestima loma otpadnog materijala. Osim toga, sitniji materijal lakše se miješa i preokreće što pridonosi ubrzanju procesa razgradnje. Zbog toga je kuhinjski biootpad potrebno usitniti već u kuhinji a otpad iz vrta usitniti škarama ili drugim oštrim predmetom na duljinu od oko 5 cm ili još sitnije. U slučaju većih količina, usitnjavanje izvesti uz pomoć sjeckalice. Da bi mikroorganizmi u realnom roku razgradili organski otpad, isti mora imati hranjive tvari, te vodu i kisik u povoljnom omjeru. Zeleni, mekani biootpad bogatiji je dušikom i hranjiv je, a suhi drvenasti ili slamnati sadrži više ugljika i nije hranjiv. Biootpad bogat dušikom je kuhinjski biootpad (ostaci voća i povrća), vrtni biootpad (pokošena i prosušena trava, korov, ostaci biljaka i cvijeća). Biootpad bogat ugljikom je lišće, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice i sl. Iskustvo pokazuje da mješavina kompostnog materijala ima povoljne osobine ako se izmiješa oko dvije trećine vlažnog, zelenog, hranjivog materijala i jedna trećina smeđog, suhog i manje hranjivog otpada.

Optimalna vlažnost veoma je važna za razgradnju biomaterijala. Ako kompostna hrpa sadrži previše vlage dolazi do truljenja. Premalo vlage, pak, zaustavlja procese razgradnje i pogoduje stvaranju plijesni. U dobro složenoj i vlažnoj kompostnoj hrpi vrlo brzo dolazi do aktivnosti mikroorganizama pri čemu se kompost zagrijava. U sredini hrpe temperatura može dosegnuti 50 do 70°C. Zagrijavanje komposta važno je jer se tako uništavaju sjeme korova, uzročnici bolesti, nametnici itd. Jedan od čimbenika koji utječe na temperaturu je i volumen hrpe koje se kompostira. Da bi se podržao proces zagrijavanja, hrpa mora biti visoka barem 80 do 100 cm, te barem toliko široka i dugačka. Dobra prozračnost također pridonosi boljem zagrijavanju i bržoj razgradnji organskog materijala. Kompostište ne smije imati nepropusnu podlogu, a kompostnu hrpu slaže se tako da se najprije stavi sloj krupnijeg materijala, npr. granja i grančica. Tako se osigurava protok zraka i u samom temelju hrpe. Ako za kompostiranje koristimo spremnik (npr. drveni sanduk ili staru metalnu bačvu i sl.), on mora imati otvore za zrak. Neophodnu prozračnost i rastresitost kompostne hrpe osigurava se miješanjem krupnijeg i sitnijeg, drvenastog i mekog (kuhinjskog), te suhog i vlažnog materijala. Mikroorganizmi u kompostu su prilagođeni životu u tlu, te stoga osjetljivi na svjetlo. Zato kompost treba pokrivanjem zaštititi od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim mjesecima i ljetnog isušivanja. Kompostna hrpa štiti se materijalom koji propušta zrak, a zadržava vlagu, npr. tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute, kartonom ili pak specijalnom pokrivkom koja se može nabaviti u trgovini.

Kompostiranje može biti jednostavno, u obliku kompostnih hrpa ili kompostiranje u posudama. Kompostiranje u posudama (komposteri) omogućuje ubrzavanje procesa kompostiranja. Komposteri mogu biti od plastike, drva i/ili žice. Najjednostavniji i najjeftiniji su drveni komposteri.

S obzirom da je kompostiranje prirodan proces, potrebno je uložiti i dodatan napor kako bi se osiguralo uspješno kompostiranje. Prevrtanje otpada je potrebno povremeno obavljati kako bi se spriječio nastanak anaerobnih uvjeta i neugodnih mirisa, posebice ako se u otpadu nalazi pokošena trava. Prevrtanje također pospješuje proces kompostiranja ako se obavlja jedanput svakih par tjedana. Po potrebi se može dodavati voda ovisno o vremenskim uvjetima. Potrebno vrijeme za dobivanje komposta za upotrebu varira ovisno o brojnim

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 48 od 60

faktorima, uključujući materijal koji se kompostira i njegovu relativnu količinu, načinu kompostiranja (hrpa ili posuda), vremenskim uvjetima, stupnju upravljanja procesom. Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala, te uvjetima kompostiranja, u roku od šest mjeseci do godinu dana od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreli kompost je ujednačenog izgleda, grumenast, tamno smeđe do crne boje, te miriše na šumsku zemlju. U njemu se više ne prepoznaje početni biomaterijal, osim ponekih teže razgradivih dijelova, poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva itd.

Kompostiranje u hrpama omogućuje lakši pristup kompostnom materijalu te lakše preokretanje i kontrolu vlažnosti i prozračnosti. Nedostatak kompostne hrpe je u tome što zauzima više mjesta nego specijalne posude - komposteri. Ukoliko kućanstvo ne posjeduje vrt, takvi komposteri se mogu držati na balkonu ili u garaži.

U komposteru se imitiraju procesi koji se redovito i nekontrolirano dešavaju u prirodi. Razlika u odnosu na prirodni ciklus je ta što su u komposteru ti procesi ubrzani i idu u određenom redoslijedu, dok se u prirodi ti procesi obavljaju usporedno i istovremeno.

5.4.5. Mogućnosti širenja i kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog

sakupljanja otpada i primarne reciklaže

S obzirom na postavljene ciljeve iz dokumenata višeg reda i rezultate koje je općina Cetingrad do sada ostvarila (tablica 8.), može se zaključiti da ima velikog prostora za poboljšanje primarne reciklaže.

Tablica 8. Usporedba rezultata na području odvojenog skupljanja komunalnog otpada za 2010. godinu

Udio (%) Cilj iz nacionalne

strategije

Ciljevi

2005. 2010.

Općina Cetingrad

Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada

80 85 84

Količina odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada

6 8 0

Količina obrađenog komunalnog otpada 2 10 0 Količina odloženog komunalnog otpada 95 80 100 Količina odloženog biorazgradivog komunal-nog otpada od količine proizvedene 1995. g.

95 85 100

5.4.5.1. Preporuke za povećanje kapaciteta za odvojeno skupljanje

otpada u naseljima općine Cetingrad

Za sada nije uspostavljen sustav odvojenog skupljanja otpada u naseljima na području općine Cetingrad. Treba naglasiti da se broj stanovnika u tim naseljima kreće od najmanje 2 (Kuk, Gornja Žrvnica) do najviše 325 (Cetingrad). S obzirom na tako mali broj stanovnika u pojedinim naseljima nema nikakve gospodarske opravdanosti predvidjeti odvojeno skupljanje otpada u svim naseljima. Postavljanje zelenih otoka u tri naselja sa najvećom gustoćom stanovništva u općini omogućilo bi odvojeno skupljanje korisnog otpada na mjestima gdje je očekivano koncentrirano i nastajanje najvećih količina otpada na ovom području.

Na području općine Cetingrad do sada nije uspostavljen niti jedan zeleni otok, a također nema niti postavljenih kontejnera za odvojeno sakupljanje otpada.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 49 od 60

U Planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije predviđa se izgradnja pet zelenih otoka na područje općine Cetingrad. Izgradnja reciklažnog dvorišta nije planirana, a pretovarna stanica planira se na području odlagališta Pavlovac u Slunju, te će se otpad iz cijele općine voziti u pretovornu stanicu u Slunj. S obzirom na mali broj stanovnika općine Cetingrad, nema gospodarskog opravdanja za izgradnju pretovarne stanice.

Imajući u vidu smjernice iz Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije, no također i uvažavajući utvrđene potrebe općine Cetingrad, u roku od narednih 8 godina za općinu Cetingrad ovim Planom se predviđa slijedeće s ciljem kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže:

� Predvidjeti lokaciju površine 250 m2 za izgradnju manjeg reciklažnog dvorišta. Po odabiru lokacije, sukladno prostornim mogućnostima, izgraditi manje reciklažno dvorište. U sklopu reciklažnog dvorišta bi se ostavljao i glomazni otpad, čije prikupljanje sada nije riješeno.

� Uređenje, opremanje dodatnim kontejnerima i stavljanje u funkciju 3 reciklažna otoka.

� Za odvojeno prikupljanje papira, stakla i PET ambalaže predvidjeti postavljanje kontejnera na sve reciklažne otoke (po 1 kontejner za staklo i PET ambalažu, i po 2 kontejnera za papir na svaki zeleni otok).

� Za odvojeno prikupljanje papira i kartona ovim Planom se predlaže postavljanje kartonskih kutija za odvojeno prikupljanje papira i kartona u dogovoru sa ovlaštenim sakupljačem u objekte od društvenog značaja (zgrada Općine, ambulanta, škola). Općina bi trebala motivirati predstavnike javnih ustanova u smislu iskorištenja potencijalnih količina papira za reciklažu u otpadu i smanjenju ukupnih količina komunalnog otpada koji se zbrinjava na odlagalištu.

� Metalna ambalaža bi se prikupljala isključivo u reciklažnom dvorištu. � Spremnik za baterije može biti postavljen u ambulanti ili školi. � Spremnik za stare lijekove postavlja se u čekaonici ambulante. � Edukacijom stanovništva poticati kompostiranje vrtnog otpada. S obzirom da se radi

o ruralnoj sredini u kojoj domaćinstva imaju prostorne mogućnosti za smještaj malih kompostišta, nije potrebna kupovina posuda za kompostiranje (kompostera).

Uvažavajući broj stanovnika, broj naselja i osnivanje reciklažnog dvorišta, u narednom razdoblju predviđeno je uređenje 3 zelena otoka, u naseljima Maljevac, Tatar Varoš i Kruškovača. Postavljanjem zelenih otoka stanovništvu se jasno daje poruka da Općina inzistira na odvojenom skupljanju otpada.

U spremnike obilježene plavom bojom s natpisom PAPIR smiju se odlagati: - novine, časopisi, prospekti i katalozi - kompjutorski papir, bilježnice, pisaći papir, pisma - knjige i slikovnice - uredske tiskovine, telefonski imenici - papirnate vrećice, kartonske fascikle - ambalažne kutije od tankog kartona itd.

U iste spremnike ne smiju se odlagati: - zauljeni i prljavi papir - indigo papir - ugljeni papir - termo (faks) papir - fotografije i foto papir - pelene - gumirane etikete - složena višeslojna ambalaža (npr. tetrapak od mliječnih proizvoda i sokova) - velike kartonske kutije i valovita ljepenka

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 50 od 60

- papirnate vrećice iz usisivača - tapete - papirnate maramice.

U zelene spremnike s natpisom STAKLO – STAKLENA AMBALAŽA smije se odlagati sljedeća staklena ambalaža:

- od obojenog stakla - od bezbojnog stakla

U te spremnike se odlaže samo staklena ambalaža a ne smiju se odlagati druge vrste stakla kao na primjer ravna prozorska stakla, stakla od prozora automobila, kamiona, strojeva itd.

U spremnike označene žutom bojom predviđene za odlaganje PET ambalaže ne smije se odlagati:

- čepove s PET ambalaže - predmete koji su izrađeni od nekoliko različitih vrsta plastike (npr. igračke) - plastične vrećice - plastificirani papir - plastične cerade i folije, plastične cijevi - plastično posuđe, čašice od jogurta i sl.

Zeleni otoci moraju biti dostupni za odlaganje otpada 24 sata. Ne planiraju se stalni zaposlenici, već redovnu kontrolu popunjenosti pojedinih posuda obavlja Komunalni pogon Općine ili po njemu ovlaštena pravna ili fizička osoba. Temeljem tih kontrola obavlja se i povremeno pražnjenje napunjenih posuda.

Predviđeni broj kontejnera na zelenim otocima smatra se dostatnim. Međutim, tijekom njihova korištenja treba pratiti da li postignuti rezultati odgovaraju zadanim ciljevima iz nacionalne strategije. U slučaju da ne zadovoljavaju biti će potrebno, uz daljnji rad na edukaciji, optimizirati mrežu zelenih otoka, što znači:

� redovito pratiti vrstu i količine otpada koji se odvojeno skuplja, te sukladno analiziranim podacima djelovati u smislu promjene mikrolokacije spremnika, izmjene učestalosti skupljanja, povećanja (ili smanjenja) broja spremnika i sl.

� redovito izvještavati javnost o rezultatima odvojenog skupljanja i nužnosti ostvarenja zadanih ciljeva.

Za područje Cetingrada ovim Planom predviđa se izgradnja jednog manjeg reciklažnog dvorišta (manji broj spremnika za različite vrste otpada, povremeno nadzirano) površine 250 m2. Najpovoljnija lokacija mini reciklažnog dvorišta je u mjestu sa najvećom gustoćom naseljenosti, Cetingrad.

Općina treba odrediti točnu lokaciju mini reciklažnog dvorišta, vodeći računa o prostornom planu. Reciklažno dvorište treba izgraditi na mjestu na koje stanovništvo lako može doći automobilima ili traktorima. Iz tog razloga nužno je na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta osigurati kolni prilaz i prostor za parkiranje osobnih vozila ili traktora s prikolicom. Isto tako potrebno je osigurati prostor za manipulaciju vozila koja odvoze sakupljeni otpad. Dvorište mora biti ograđeno i povremeno nadzirano, da bi se spriječilo neovlaštene ulaske pojedinaca i nekontrolirano odlaganje otpada, posebno opasnog, kao i odlaganje svih vrsta otpada koji nije predviđen za privremeno odlaganje u sklopu ovog prostora.

Glomazni otpad se danas u općini Cetingrad ne skuplja. Stanovništvo se sâmo brine o odvozu glomaznog otpada. Nužno je odrediti lokaciju na području općine za skupljanje glomaznog otpada. Prihvatljiva lokacija bi bila u novoosnovanom manjem reciklažnom dvorištu.

Značajniji privredni subjekti na području općine za sada ne postoje, niti se planiraju u vremenu do 2015. Prema tome, ne postoje subjekti koji bi zahtijevali poseban sustav

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 51 od 60

gospodarenja otpadom u općini Cetingrad. Sav otpad koji stvaraju postojeći subjekti zbrinjavati će se u sklopu uspostavljenog sustava gospodarenja otpadom koji se primjenjuje na području općine.

5.4.6. Postupanje s građevinskim otpadom i zemljom od iskopa

Na području Županije sustav gospodarenja građevinski otpadom danas se svodi na

ovlaštene sakupljače. Općina Cetingrad trenutno ima vrlo male količine građevinskog otpada koji se zbrinjava uglavnom odlaganjem u blizini mjesta iskopa ili korištenjem kao nasipni materijal na različitim lokacijama.

Do realizacije županijskog sustava gospodarenja građevinskim otpadom ovim Planom nije moguće detaljnije analizirati gospodarenje građevinskim otpadom.

5.5. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad

Odlagalište Glavica je u dogovorno odlagalište. Dogovorna odlagališta su legalna odlagališta, ali koja u sadašnjem stanju ne udovoljavaju regulativi RH niti EU. Vlasnici takvih odlagališta imaju obvezu sanirati ih i dovesti u stanje da udovoljavaju zakonskoj regulativi (odlagalište neopasnog otpada), zatvoriti ih prema planu i provoditi zakonom određeno održavanje nakon njihova zatvaranja.

U sadašnjoj situaciji odlagalište Glavica služi za trajno odlaganje otpada koji se skupi na području općine Cetingrad. S obzirom da za sada nije uvedeno u potpunosti zadovoljavajuće odvojeno sakupljanje otpada, a niti reciklaža otpada, sadašnji sustav gospodarenja otpadom se većim dijelom svodi na sljedeće: skupljanje, prijevoz i odlaganje. Kontrola odlaganja otpada za sada nije u potpunosti zadovoljavajuća. Cestovni pristup odlagalištu je kontroliran. Postavljena je rampa za kontrolu ulaza. Nadzor nad odlagalištem provodi čuvar tijekom radnog vremena.

Sanacija i zatvaranje odlagališta otpada Glavica predviđa se kao dio cjelovitog sustava gospodarenjem otpadom na području općine Cetingrad odnosno Karlovačke županije. Dio mjera za uključivanje općine u cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na razini Karlovačke županije uključuje zbrinjavanje svih vrsta neopasnog otpada na odlagalištu Pavlovac u Slunju u prvoj fazi, a u drugoj fazi transfer otpada na CGO preko pretovarne stanice na lokaciji u Slunju. Kao međufaza, nakon zatvaranja odlagališta Glavica a do otvaranja CGO-a predviđa se odlaganje komunalnog otpada s područja općine Cetingrad na odlagalištu Pavlovac.

U sklopu odgovarajućeg sustava gospodarenja otpadom na području općine Cetingrad, na odlagalištu Glavica se predviđa sljedeće:

1. sanirati i zatvoriti odlagalište 2. provoditi monitoring tijekom rada odlagališta i po njegovom zatvaranju.

Nakon uspostave Županijskog centra za gospodarenje otpadom i pretovarnih stanica, otpad s područja općine Cetingrad će se odvoziti u pretovarnu stanicu u Slunju, stoga će se buduće mjere upravljanja odnositi na taj objekt.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 52 od 60

5.6. Troškovi gospodarenja otpadom

5.6.1. Analiza postojećeg sustava naplate troškova gospodarenja otpadom i financiranja mjera postupanja s otpadom

Naplata troškova gospodarenja otpadom (usluge sakupljanja, odvoza i deponiranja

otpada) na području općine Cetingrad vrši se putem komunalne naknade koju plaćaju svi stanovnici sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09). Postupak naplate određuje Općina, koja i obavlja komunalne usluge. Sadašnja način obračuna komunalne naknade definiran je u poglavlju 5.6.2. Osvrt na postojeći sustav naplate troškova gospodarenja otpadom.

Općina nema sklopljene ugovore sa tvrtkama koje se bave odvozom i zbrinjavanjem odvojeno skupljanog korisnog otpada, niti je u proračunu predvidjela sredstva za usluge čišćenja javnih površina, jer te poslove obavlja Komunalni pogon Općine.

5.6.2. Procjena stvarnih troškova gospodarenja otpadom

Stvarne troškove gospodarenja komunalnim otpadom danas čine troškovi skupljanja i

troškovi odlaganja otpada na odlagalište Glavica u Cetingradu.

Za očekivati je da će troškovi gospodarenja otpadom porasti po otvaranju županijskog centra za gospodarenje otpadom budući će porasti troškovi zbrinjavanja otpada (obrada, odlaganje u sanitarno odlagalište, itd.), kao i troškovi prijevoza.

Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom s obzirom na današnje relativno niske razine cijena usluga u djelatnostima gospodarenja otpadom nužno je planirati njihov stalni i postupni rast do visine pokrivanja stvarnih troškova, vodeći računa da je iznos cijena u međuzavisnosti s količinama i opasnim svojstvima otpada prema načelu »onečišćivač plaća«. Za komunalni otpad to bi, u prvoj fazi, moglo značiti prijelaz s naknade po stambenoj površini na naknade po količini.

Osnovnim financijskim pokazateljima obuhvaćeni su troškovi koje prethodno opisani sustav traži. Procjena stvarnih troškova gospodarenja otpadom izrađena je na temelju podataka prikazanih u prethodnim poglavljima ovoga Plana, te je preliminarnog karaktera dostatnog za izradu ovoga Plana.

Za potrebe prikaza osnovnih financijskih pokazatelja, predviđena su sljedeća polazišta: � promatrano vremensko razdoblje je od 2011. do 2019. godine � broj stanovnika koji proizvode otpad za promatrano vremensko razdoblje kreće se

od 2430 (2011. godina) do 2689 (2019. godina) � količina skupljenog komunalnog otpada kreće se od 339,5 t/godišnje (2011. godina)

do 407,9 t/godišnje (2019. godina) � odlagalište Glavica se zatvara krajem 2014. godine � prema postojećim planovima, otpad s područja općine Cetingrad bi se od 2015.

zbrinjavao na privremenoj lokaciji do uspostave pretovarne stanice u Slunju i ŽCGO � početak rada ŽCGO je 2018. godine � troškovi su kalkulirani na bazi današnjih prosječnih cijena na području Republike

Hrvatske uz tečaj 1€ = 7,4 kn � u troškove nisu uključeni porez na dodanu vrijednost (PDV), troškovi servisiranja

kreditnih linija i inflacija.

Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstava otpada uz načelo „onečišćivač plaća“, premda je Zakonom o otpadu ostavljena mogućnost da

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 53 od 60

se za komunalni otpad iz kućanstava primjenjuju i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.

Troškovi gospodarenja otpadom, prema Zakonu o otpadu, moraju obuhvatiti troškove odvojenog skupljanja otpada, troškove prijevoza otpada, troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada i procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odložila izvan odlagališta otpada, te troškove odlaganja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i gradnje građevina za odlaganje otpada, troškove rada odlagališta, te procjenu troškova zatvaranja odlagališta, njegovog naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.

Troškovi gospodarenja otpadom obuhvaćaju: - troškove izbjegavanja otpada i edukacije - troškove prethodnih radova - kapitalne troškove - troškove rada, upravljanja, održavanja i korištenja - troškove uspostave sustava gospodarenja otpadom na nivou Županije (ŽCGO).

U troškove gospodarenja otpadom nisu uzeti u obzir troškovi godišnjeg redovnog poslovanja komunalnog poduzeća koje provodi gospodarenje otpadom na području općine, kao ni poduzeća za upravljanje ŽCGO i eventualnih koncesionara za posebne vrste otpada na spomenutom području. Također u analizi nisu uzeti u obzir troškovi rada, upravljanja, održavanja i korištenja postojeće infrastrukture budući da se ne razmatraju troškovi postojećeg poslovanja.

Troškovi izbjegavanja otpada i edukacija

Mjere za izbjegavanje otpada i edukaciju je potrebno, prije njihove provedbe, dobro osmisliti i točno definirati. Većina ovih mjera se određuje na državnoj i županijskoj razini, dok se manji dio određuje i provodi na lokalnoj razini. Troškovi mjera koje se određuju i provode na lokalnoj razini iznose približno 1-2% od ukupnih troškova gospodarenja otpadom na razini općine Cetingrad. Procjenjuje se da su sredstva od 31.500 kn dostatna za ovo razdoblje.

Troškovi prethodnih radova

Troškovi prethodnih radova su svi troškovi vezani uz ishođenje propisanih dozvola za izgradnju građevina za gospodarenje otpadom. U ove troškove se ubrajaju:

- eventualne izmjene i dopune prostorno – planske dokumentacije - izrada studija i istražnih radova - ishođenje lokacijskih dozvola - izrada glavnih projekata - ishođenje potvrda glavnih projekata - izrada izvedbenih projekata - izrada i ishođenje ostale zakonom propisane dokumentacije.

Ovi troškovi se odnose na sanaciju i zatvaranje odlagališta Glavica. Troškovi prethodnih radova iznose približno 15% od ukupnih kapitalnih troškova gospodarenja otpadom na razini općine Cetingrad, što iznosi 272.250,00 kn.

Kapitalni troškovi

Kapitalni troškovi su sljedeći troškovi: - sanacije i zatvaranja odlagališta Glavica

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 54 od 60

- opremanje zelenih otoka na području Općine Cetingrad - izgradnje manjeg reciklažnog dvorišta - nepredviđeni radovi.

Za potrebe prikaza osnovnih kapitalnih troškova predviđena su sljedeća polazišta: - troškovi otkupa zemljišta za izgradnju građevina za gospodarenje otpadom su nula za zemljište koje je u vlasništvu Republike Hrvatske, Karlovačke županije ili općine Cetingrad

- troškovi za nepredviđene radove iznose 10% od ukupnih kapitalnih troškova.

Kapitalni troškovi zajedno s nepredviđenim radovima za izgradnju građevina za gospodarenje otpadom ukupno iznose 1.815.000,00 kuna, odnosno:

- opremanje zelenih otoka 50.000 kn - izgradnja jednog manjeg reciklažnog dvorišta iznosi 100.000 kn - izgradnja transfer stanice će biti financirana od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa prema tome iznosi 0,00 kn

- sanacija i zatvaranje odlagalište Glavica iznosi oko 1.500.000 kn - 10% nepredviđeni radovi iznose 165.000,00 kn

Troškovi rada, upravljanja, održavanja i korištenja

U troškove rada, upravljanja, održavanja i korištenja su uključeni sljedeći troškovi: - locco prijevoza i odlaganja na lokaciji Glavica do zatvaranja odlagališta - locco prijevoza i odlaganja na novoj lokaciji do uspostave PS u Slunju - održavanja komunalne opreme - prijevoza do buduće PS - funkcioniranja zelenih otoka i manjeg reciklažnog dvorišta, - nadzora, kontrole i monitoringa, što uključuje rad komunalnog redara i monitoring odlagališta Glavica za vrijeme sanacije i nakon zatvaranja.

Procijenjeni troškovi rada, upravljanja, održavanja i korištenja za razdoblje od 2011. do 2019. godine ukupno iznose 1.910.000,00 kn, a sastoje se od sljedećih troškova:

- troškovi locco prijevoza i odlaganja otpada na odlagalište Glavica iznose oko 21.000,00 kn/god * 3 godine,

- troškovi locco prijevoza i odlaganja otpada na dogovornu lokaciju prije uspostave PS iznose oko 71.000,00 kn/god * 3 godine,

- do pretovarne stanice u Slunju oko 77.000,00 kn/god * 2 godine - nabavke komunalnih vozila i opreme oko 1.200.000,00 kn - amortizacije, rada i održavanje opreme i vozila (120.000,00 kn) - operativni troškovi zelenih otoka za predmetno razdoblje iznose 25.000 kn - operativni troškovi manjeg reciklažnog dvorišta za predmetno razdoblje iznose 50.000 kn

- troškovi nadzora, kontrole i monitoringa za predmetno razdoblje iznose 85.000,00 kn

5.6.2.1. Sustav prijevoza otpada

Sustav prijevoza otpada se mora promatrati kroz dvije faze razvoja. Prvu fazu predstavlja postojeći sustav prijevoza na lokalnom nivou – od mjesta nastanka otpada do mjesta odlaganja otpada (odlagalište Glavica te privremena lokacija do uspostavljanja pretovarne stanice u Slunju), dok drugu fazu predstavlja sustav prijevoza na županijskom nivou – do pretovarne stanice (TS) na odlagalištu otpada Pavlovac u Slunju ili do Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) na lokaciji Babina Gora kod Karlovca.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 55 od 60

S obzirom da je na području općine Cetingrad ostvaren osnovni cilj iz Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske koji se odnosi na postotak stanovništva obuhvaćenog organiziranim skupljanjem komunalnog otpada, potrebno je provoditi daljnje mjere koje će osigurati ostvarenje ciljeva za slijedeća razdoblja, to jest do stalnog razvoja sustava prijevoza otpada. Mjere koje treba u tom smislu poduzeti, u prvom redu, obuhvaćaju sljedeće:

- optimizaciju postojećeg sustava prijevoza otpada jednim od niza dostupnih modela - postupnu modernizaciju voznog parka - organizaciju prijevoza od PS do ŽCGO.

Optimizacija postojećeg sustava prijevoza otpada podrazumijeva minimalizaciju troškova uz povećanje efikasnosti. Na lokalnoj razini, odnosno na razini općine i pripadajućih naselja, to znači optimizirati transportne puteve i opterećenje pojedinih vozila.

Optimizaciju postojećeg sustava prijevoza otpada treba provoditi minimalno svakih pet godina, a provodi je Općina koja se bavi skupljanjem i prijevozom. Kroz optimizaciju treba provesti određene akcije i postići sljedeće:

- snimiti postojeće stanje (broj stanovnika, količinu otpada, vrstu otpada, transportne puteve, stanje voznog parka, vrijeme vozila provedeno na trasi, utrošak goriva, utrošak maziva, itd.)

- analizirati razlike između postojećeg stanja i stanja koje je bilo prilikom provedbe posljednje optimizacije

- odrediti kritične točke (nejednaka opterećenost vozila, neadekvatna vozila, neadekvatne posude, visoki troškovi održavanja, visoki troškovi za gorivo, itd.)

- ukloniti kritične točke.

Prilikom optimizacije sustava prijevoza otpada potrebno je uvažiti dvije bitne činjenice: - o neravnomjernosti proizvedenih količina otpada tijekom turističke sezone i izvan turističke sezone, te

- o postupnom uvođenju sustava odvojenog skupljanja otpada.

Drugu fazu razvoja sustava prijevoza otpada predstavlja transport do pretovarne stanice ili do Županijskog centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije. U slučaju prijevoza do PS, organizacija prijevoza od PS do ŽCGO bit će organizirana u sklopu provedbe cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije.

5.7. Edukacija o pravilnom postupanju s otpadom

Primarna selekcija odnosno odvojeno sakupljanje korisnih tvari iz otpada ovisi

prvenstveno o ponašanju građana koji su aktivni sudionici takvih projekata. Stoga je vrlo važno da se stanovništvo na odgovarajući način informira o sustavu odvojenog sakupljanja.

Na području općine Cetingrad nije za sada uspostavljena sustavna edukacija stanovništva o pravilnom postupanju s otpadom.

Trajni sustav informiranja trebao bi obuhvatiti sve informacije vezane za sustav skupljanja i gospodarenja otpadom: vrste otpada koji se odvojeno sakuplja, operativne podatke tipa dani odvoza iz pojedinih zona, cijena odvoza otpada, informacije o postojanju reciklažnog dvorišta, upute o kompostiranju zelenog otpada iz vrtova, itd. Sustav trajnog informiranja podrazumijeva:

� oglašavanje u medijima: velike promidžbene akcije o aktualnim temama, redovna izvješća o stanju na terenu;

� rasparčavanje promidžbenog materijala: domaćinstvima se dijele letci u kojima su na razumljiv i detaljan način opisane upute za odvojeno sakupljanje otpada. Na javnim mjestima postavljaju se plakati kojima se oglašava primarna selekcija;

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 56 od 60

� uvođenje stranice sa informacijama o primarnoj selekciji na web stranicama Općine sa mogućnošću postavljanja pitanja od strane građana;

� organiziranje dana ekologije po europskom uzoru (npr. dan zajedničkog čišćenja mjesta);

� edukacija po vrtićima i školama sa svrhom razvijanja ekološke svijesti kod djece.

Javnost se treba sustavno obavještavati o svim novostima vezanim za sakupljanje otpada. Trajni sustav informiranja trebao bi potaknuti građane na smanjivanje količine otpada npr. kupovanjem proizvoda sa skromnijom ambalažom i sl. Građani moraju shvatiti da su aktivni sudionici stvaranja otpada i da svojim doprinosom akcijama gospodarenja otpadom rješavaju svoj problem.

Obveza Općine Cetingrad je kontinuirano promicati značaj edukacije i kontinuirano educirati javnost. Predstojeće obveze i aktivnosti Općine Cetingrad moraju biti usmjerene na razvijanje sustava edukacije i zauzimanje aktivnog stava, a ne pasivnog čekanja na eventualne poticaje ili izričite zahtjeve nadležnog ministarstva ili Županije.

Imajući u vidu ukupnu problematiku gospodarenja otpadom te brojnost i različitost interesnih skupina, s aktivnostima je potrebno započeti što prije, kako bi predmetna znanja i relevantne informacije bile pravovremeno proslijeđene, te kako bi se stvorilo pozitivno ozračje za ostale planirane aktivnosti.

5.8. Tijek postupnog uvođenja cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom – rokovi za izvršenje pojedinih mjera Tablica 9. Tijek postupnog uvođenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom – rokovi za izvršenje pojedinih mjera

Godine Aktivnosti 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Sanacija i zatvaranje odlagališta Glavica

Uređenje i opremanje reciklažnih otoka

Određivanje lokacije reciklažnog dvorišta

Izgradnja manjeg reciklažnog dvorišta

Provođenje programa edukacije

Motiviranje u provođenju samostalnog kompostiranja vrtnog otpada

5.9. Pregled izvora i visine potrebnih financijskih sredstava

5.9.1. Izvori financijskih sredstava

Prema Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave, kredita, sredstava međunarodne pomoći, doprinosima i naknadama, itd.

Općina Cetingrad treba sama odabrati način osiguranja sredstava za provedbu ovog Plana, a mogućnosti su slijedeće:

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 57 od 60

- državni proračun, - županijski proračun, - općinski proračun, - sufinanciranje od strane Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

(posebno za sanaciju odlagališta i divljih odlagališta), - povećanje komunalne naknade, - donacije, - pretpristupni i strukturni fondovi EU, itd.

Već sada Općina Cetingrad koristi sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojima se financira sanacija i zatvaranje odlagališta Glavica. Budući da je uspostava novog, ekološki prihvatljivog sustava gospodarenja otpadom na području Republike Hrvatske od prvorazrednog značaja, u planu osiguranja sredstava potrebno je razmotriti ne samo sredstva iz spomenutog Fonda već i sredstva koja se mogu dobiti putem komercijalnih kredita ili iz pretpristupnih fondova EU koji podupiru iste ili slične aktivnosti. Općina Cetingrad treba u tom smislu izraditi adekvatnu tehničko-ekonomsku analizu kako bi se odabrao najpovoljniji model, odnosno najpovoljnija opcija financiranja pojedinih segmenata sustava gospodarenja otpadom i sustava u cjelini.

5.9.2. Visina financijskih sredstava

Tablica 10. Procjena troškova sanacije odlagališta Glavica

Procjena troškova (kn)

Pripremni radovi (geodetska snimka, pristupni put, sječa drveća i sl.)

15.000,00

Premještanje i preoblikovanje otpada 50.000,00

Prekrivanje otpada završnim prekrivnim sustavom, izvedba plinskog sustava i kanala za oborinsku vodu

845.000,00

Izvedba injekcijske zavjese 480.000,00

Hortikultura, završno čišćenje, završna geodetska snimka 80.000,00

Izvedba ograde 30.000,00

Ukupno 1.500.000,00

Tablica 11. Predložena realizacija opreme i objekata u periodu 2011-2019. za općinu Cetingrad

Oprema i objekti Količina (kom) Oprema: - kontejner za papir kapaciteta 2,5 m3

- kontejner za staklo kapaciteta 2,5 m3 - kontejner za PET kapaciteta 0,6 m3

6 3 3

Zeleni otoci 3 Reciklažno dvorište 1

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 58 od 60

Poslovne subjekte treba motivirati da se direktno dogovore s ovlaštenim sakupljačem o postavljanju kartonskih kutija za izdvojeno sakupljanje papira u njihove objekte. Tablica 12. Procjena troškova mjera gospodarenja otpadom u periodu 2011-2019. za općinu Cetingrad

Oprema, objekti, dokumentacija, usluge i edukacija Procjena troškova (kn)

Oprema - kapacitet i broj:

- 6 kontejnera za papir kapaciteta 2,5 m3

- 3 kontejnera za staklo kapaciteta 2,5 m3

- 3 kontejnera za PET kapaciteta 0,6 m3

Ukupno

24.600

12.300

6.300

43.200

Uređenje reciklažnog dvorišta* 64.000

Oprema za manje reciklažno dvorište** 36.000

Edukacija 31.500

Sveukupno 174.700

* ne uključuje cijenu zemljišta i komunalno opremanje lokacije. **Procijenjeni trošak uključuje osnovne elemente: kontejneri za ambalažno staklo, ravno staklo, papir, karton, obojene metale, PET ambalažu, otpadne gume Tablica 13. Dinamika financijskih ulaganja

Godine Aktivnosti 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Sanacija i zatvaranje odlagališta Glavica

90.750 90.750 90.750 1.500.000

Opremanje reciklažnih otoka kontejnerima

14.400 14.400 14.400

Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta

100.000

Provođenje programa edukacije

3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500

UKUPNO kn/god 94.250 108.650 208.650 1.517.900 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500

5.10. Nadzor sustava gospodarenja otpadom

Poboljšanje kvalitete, količine i usporedivosti informacija o gospodarenju otpadom jedna je od zakonom propisanih mjera s krajnjim ciljem uspostave informacijskog sustava kojim će biti moguće osigurati pouzdane i ažurne informacije.

Nadzor sustava gospodarenja otpadom provodi se sljedećim mjerama: � pravovremenim skupljanjem i dostavljanjem propisanih podataka na propisanim

obrascima Uredu državne uprave u Karlovačkoj županiji � izradom zakonom propisanih godišnjih izvješća o provedbi utvrđenih obveza i

učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana gospodarenja otpadom.

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 59 od 60

Pravovremenim skupljanjem i dostavljanjem propisanih podataka na propisanim obrascima Uredu državne uprave u Karlovačkoj županiji, osigurava se uspostava nacionalnog informacijskog sustava gospodarenja otpadom (ISGO) čiji je sastavni dio katastar otpada (slika 6.).

Slika 6. Tijek podataka u katastru otpada

Prema prikazanoj shemi, obveza općine (Jedinica lokalne samouprave – JLS) je skupljanje

i dostava prijavnih listova skupljača i obrađivača komunalnog otpada na području općine Uredu državne uprave u Karlovačkoj županiji.

Druga mjera nadzora sustava je zakonski propisana obveza prema kojoj je izvršno tijelo općine dužno jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnijeti izvješće općinskom vijeću o izvršenju Plana gospodarenja otpadom, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

5.11. Zaključak

Plan gospodarenja otpadom općine Cetingrad je temeljen na Zakonu o otpadu, Strategiji

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine zajedno sa izmjenama i dopunama tog Plana, i Planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije.

Postojeće stanje gospodarenja otpadom na području općine Cetingrad je općenito nezadovoljavajuće jer se ne provodi odvojeno skupljanje otpada, sanacija službenog odlagališta Glavica je na samom početku, ali broj stanovnika obuhvaćenih organiziranim odvozom komunalnog otpada je trenutno sukladan strategiji. Također, evidentno je nedovoljno ulaganje u edukaciju, a ni tokovi otpada nisu jasno definirani.

Glavni uzrok ovako nepovoljnom stanju je svakako malen broj stanovnika koji, uz ostalo, nije u stanju financirati relativno skup sustav gospodarenja otpadom kakav se zahtijeva

INSTITUT IGH, d.d.



81010-261/11

Stranica 60 od 60

regulativom RH. Osim toga, opisano stanje gospodarenja otpadom djelomično je rezultat nepostojanja zakonske regulative u prošlosti, ali i nedosljedne primjene postojeće zakonske regulative kojom su nametnuti vrlo visoki standardi uz izuzetno kratke rokove i velika financijska sredstva potrebna za uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Zbog toga je bitno što hitnije poduzeti propisane mjere i ostvariti zadane ciljeve. Osnovni cilj uspostave sustava gospodarenja otpadom je ostvarenje trajnog pozitivnog učinka na okoliš, što je moguće ostvariti koordiniranom primjenom sljedećih mjera:

- mjera za izbjegavanje nastajanja otpada - mjera za edukaciju stanovništva - mjera za unaprjeđenje sustava odvojenog skupljanja otpada - mjera za unaprjeđenje sustava prijevoza otpada - mjera za saniranje štetnih utjecaja odlagališta otpada - mjera za saniranje nelegalnih odlagališta - mjera za uspostavu funkcionalnog nadzora sustava.

Nositelj navedenih mjera je Općina, koja mora organizirati, provesti i nadzirati sustav gospodarenja komunalnim otpadom, te uz koordinaciju s tijelima Karlovačke županije, provesti ostale mjere vezane uz posebne kategorije otpada. Prilikom provedbe navedenih mjera poseban se naglasak mora staviti na koordinaciju između svih subjekata (Općina, poduzeće/obrt za odvoz otpada, proizvođači otpada, nezavisne udruge, nezavisni stručnjaci itd.) uz maksimalan stupanj transparentnosti i javnosti.

Nositelj sustava gospodarenja otpadom Općina Cetingrad ima i obvezu osiguranja izvora financiranja za uspostavu sustava gospodarenja otpadom. Troškovi gospodarenja otpadom su visoki, te je tijekom razdoblja od 2011. do 2013. potrebno osigurati velika financijska sredstva.

Budući da dosadašnji izvori financiranja neće biti dostatni, a postojeći tarifni sustav ne može pokriti planirane troškove, bit će nužno planirati kontinuirani postupni rast naknada za gospodarenje otpadom. Naknade je potrebno uskladiti s načelom «onečišćivač plaća», ali i uz uvažavanje nacionalnog plana gospodarenja otpadom koji definira cilj da cijena zbrinjavanja otpadom ne bi smjela biti veća od 3% od ukupnog prihoda kućanstva.

Bitno je naglasiti da se Plan gospodarenja otpadom općine Cetingrad temelji na nizu pretpostavki na koje ne utječe samo Općina, već i veliki broj drugih čimbenika. Navedena činjenica se posebno odnosi na izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom i implikacijama koje taj centar ima na gospodarenje otpadom na razmatranom području. Stoga je potrebno punu pažnju posvetiti nužnosti uvođenja sustava gospodarenja otpadom temeljenog na zakonskim propisima Republike Hrvatske.

Documents

INSTITUT IGH, d.d. · zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s načelima održivog razvoja. Strategija sadrži osobito: ocjenu postojećeg stanja