INSTITUCIONALNO USTROJSTVO EU

Predavanje 2., 21. listopad 2010.

Osnivački ugovori (Lisabon)

Ugovor o Europskoj uniji Ugovor o funkcioniranjuEuropske unije Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku

energiju

Načelo dodijeljenih ovlasti

Prema čl. 5. UEU Unija može donositi pravne akte i poduzimati mjere samo u onim regulatornim područjima koja su joj države članice izričito osnivačkim ugovorima prenijele u nadležnost.

Ovlasti koje joj ugovorima nisu prenesene u nadležnost ostaju pod kontrolom država članica.

Vrste nadležnosti EU

Izričite nadležnosti Podijeljene (konkurentne) nadležnosti Nadopunjujuće (komplementarne)

nadležnosti

Izričite nadležnosti

EU jedina može donositi pravno obvezujuće akte i mjere u regulatornim područjima: carinska unija; prihvaćanje pravila o tržišnoj utakmici nužnih

za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; monetarna politika za države čija je moneta

Euro; očuvanje morskih bioloških resursa u okviru

zajedničke politike ribarstva; zajednička trgovinska politika.

Podijeljenje nadležnosti

Države članice mogu uređivati ova područja sve dok EU nije prihvatila zajedničke mjere kojima ih uređuje: unutarnje tržište; socijalna politika u područjima propisanim Ugovorom; ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija; poljoprivreda i ribarstvo, isključujući očuvanje morskih

bioloških resursa; okoliš; zaštita potrošača; transport; trans-europske mreže; energija; područje slobode, sigurnosti i pravde; zajednički razlozi zaštite u području javnog zdravlja, u

okvirima na koje se odnosi Ugovor

Dopunjujuće ovlasti

EU je u ovim područjima ovlaštena donositi samo one mjere kojima nadopunjuje i potpomaže odluke koje su samostalno donijele države članice: istraživanje, tehnološki razvoj istraživanje svemira suradnja u razvoju humanitarna pomoć

Ciljevi EU

Kada EU donosi mjere za koje je ovlaštena u bilo kojem regulatornom području uvijek mora težiti postizanju sljedećih ciljeva propisanih u čl. 3. UEU: Mir i blagostanje Područje slobode sigurnosti i pravde Unutarnje tržište Borba protiv socijalne isključivosti i diskriminacije Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija Poštivanje kulturne i jezične raznolikosti Ekonomska i monetarna unija (€) Poštivanje međunarodnog prava i Povelje UN (…)

Načelo lojalnosti država članica Prema čl. 4. UEU kada EU usvoji određenu

mjeru koja se nalazi u njenoj nadležnosti države članice imaju obvezu poduzeti sve prikladne mjere, opće ili posebne prirode, kako bi osigurale ispunjavanje obaveza koje proizlaze iz osnivačkih ugovora ili koje proizlaze iz aktivnosti institucija Unije.

Štoviše, države članice moraju se suzdržati od svih mjera koje bi mogle ugroziti ostvarivanje ciljeva osnivačkih ugovora.

Načelo nadređenosti prava EU U slučaju sukoba, bila koja važeća norma

koja je sastavni dio EU nadređena je bilo kojoj normi nacionalnog prava.

Nacionalni sudovi dužni su izuzeti iz primjene bilo koju normu nacionalnog prava koja je protivna bilo kojoj normi EU prava.

Institucije Europske Unije

Europska komisija Vijeće ministara (rotirajuća predsjedništva) Europski parlament Europski sud Europsko vijeće kojem predsjeda Europski

predsjednik Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu

politiku - između Komisije i Vijeća Revizorski sud Europska središnja banka

Europska komisija: zadaće

Brine o općem interesu Unije i u tu svrhu poduzima odgovarajuće inicijative i mjere Glavna stvarateljica EU politika Pravo zakonodavne inicijative Upravlja politikama EU i budžetom, te ih

provodi; Nadzire primjenu prava EU (zajedno s

Europskim sudom) Zastupa EU na međunarodnoj razini

Europska komisija: sastav

Komisija se bira na mandat od 5 godina; trenutna od veljače 2010.

Komisija trenutno funkcionira po načelu jedna država jedan član. 27 povjerenika i povjerenica

Prema UEU od 2014. više neće imati broj članova jednak broju DČ, nego broj koji odgovara 2/3 broja DČ, a svaka DČ biti će zastupljena u članstvu Komisije u 2 od 3 rotacijska ciklusa.

Potpuno neovisna o državama članicama, ali je politički odgovarna parlamentu.

Predsjednik: Jose Manuel Barroso

Europska komisija: izbor

Šefovi država i vlada članica EU u okviru Vijeća postižu sporazum o mandataru za Predsjednika Komisije

Parlament potvrđuje Mandatara Mandatar u konzultacijama s vladama država

članica određuje članove Komisije Vijeće prihvaća listu kandidata kvalificiranom

većinom i podnosi je Europskom parlamentu na potvrdu

Parlament razgovara sa svakim kandidatom i glasa o čitavom kolegiju zajedno

Nakon glasanja u Parlamentu, Komisiju formalno imenuje Vijeće temeljem kvalificirane većine   

Vijeće ministara: zadaće

Usvaja zakonodavne propise zajedno s Europskim parlamentom

Koordinira ekonomske politike država članica

Zaključuje međunarodne ugovore Potvrđuje proračun EU zajedno s Europskim

parlamentom Definira zajedničku vanjsku politiku i

politiku sigurnosti (bivši II. stup) Potpomaže suradnju između nacionalnih

policija i sudskih tijela u kaznenim stvarima

Vijeće: sastav

U Vijeću ministara sjede ministri država članica Sastav (konfiguracija) Vijeća ovisi o pitanju o kojem ono odlučuje:

Opći poslovi i vanjski odnosi Ekonomski i financijski poslovi (ECOFIN) Pravosuđe i unutarnji poslovi (JHA) Zapošljavanje, socijalna politika, zdravlje i potrošači Konkurentnost Transport, telekomunikacije i energija Poljoprivreda i ribarstvo Okoliš Obrazovanje, mladež i kultura

Vijećem predsjedava rotirajuće predsjedništvo (svakih 6 mjeseci jedna država članica) Vijeću ministara vanjskih poslova uvijek predsjedava Visoka

predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku

Vijeće: glasovanje (do 2014.) Vijeće trenutnu u načelu odlučuje

kvalificiranom većinom ponderiranih glasova država članica (ukupno 345 glasova) 255 glasova potrebno je za prihvaćanje

prijedloga Komisije na zahtjev države članice potrebno osigurati

potporu država članica koje zastupaju 62% ukupnog stanovništva EU

Vijeće u nekim izuzetnim pitanjima (poljoprivreda, porezi) i dalje odlučuje jednoglasno

Vijeće: glasovanje (od 2014.) Od 1. 11. 2014., sustav dvostruke većine –

uvjetno. Kvalificiranu većinu čini najmanje 55% članica

Vijeća, a taj broj mora uključivat najmanje petnaest članica koje predstavljaju države članice koje zajedno imaju najmanje 65% stanovništva Unije.

Član Vijeća može zatražiti glasovanje po starom (današnjem) sustavu

Nakon 1. 4. 2017. sustavdvostruke većine primjenjuje se bez iznimke

Europski parlament: zadaće

Donosi zakondavne propise s Vijećem ministara u prvom stupu EU – postupak suodlučivanja

savjetodavna ovlast u zakonodavnom postupku u području bivšeg trećeg stupa

sudjeluje u donošenju EU proračuna i vrši kontrolu nad njegovim trošenjem

Glasuje o povjerenju i politički kontrolira Komisiju

Europski parlament: sastav

Zastupnici izravno birani svakih 5 godina u skladu s nacionalnim kvotama

Trenutno 736 zastupnika (max. 751) Minimum 6, maksimum 99 po državi članici Od 2014 je max. broj zastupničkih mjesta 750

+ Predsjednik Minimum 6, maximum 96

Zastupnici grupirani po stranačkoj, a ne nacionalnoj pripadnosti

Političke grupe u EP i broj mjesta u EP (2005)

European People's Party (Christian Democrats) and European Democrats EPP-ED 267

Socialist Group PES 201 Alliance of Liberals and Democrats for Europe ALDE 89 Greens/European Free Alliance Greens/EFA 42 European United Left - Nordic Green Left GUE/NGL 41 Independence/Democracy IND/DEM 36 Union for Europe of the Nations UEN 27 Non-attached NI 29

UKUPNO 732

Europsko vijeće

Europsko vijeće je posebna institucija različita od Vijeća ministara.

Okuplja šefove država ili vlada država članica

Predsjedava mu Predsjednik čiji je mandat 30 mjeseci s mogućnošću jednog reizbora Predsjednika bira kvalificiranom većinom Prvi Predsjednik: Herman Van Rompuy

Odlučuje temeljem jednoglasnosti, osim u slučaju da Ugovor ne propisuje drugačije.

Europsko vijeće odlučuje o načelnim političkim pitanjima i o promjenama ugovora.

Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton Bira je Europsko vijeće kvalificiranom

većinom i uz suglasnost Predsjednika Komisije.

Predsjedava Vijećem ministara kada se sastaje u sastavu Ministara vanjskih poslova i

Obnaša dužnost jedne od potpredsjednica Europske Komisije.

Zakonodavni postupak u EU

Redovni zakonodavni postupak Komisija predlaže propis Vijeće i EP zajednički ga usvajaju Vijeće pri tom odlučuje kvalificiranom

većinom, a Parlament običnom večinom Posebni zakonodavni postupak –iznimka

jednoglasnost u Vijeću; odlučivanje u Vijeću uz konzultiranje EP

Vrste zakonodavnih akata

Osnivački ugovori (primarno zakonodavstvo – ustavna pozicija)

Sekundarno zakonodavstvo: Uredbe Direktive Odluke

EUROPSKI SUD

Uloga: Nadzor primjene prava EZ

Tumačenje pravnih odredaba EZ Kontrola valjanosti pravnih akata EU

Po jedan sudac odnosno sutkinja iz svake države članice izabrani na 6 godina uz mogućnost ponovnog imenovanja

8 nezavisnih odvjetnika/ca