Ivana Pavlinac Dodig, dr. med.

1

2

1.

Modano deblo1. Medulla oblongata 2. Pons 3. Mesencephalon

Modani ivci 3. Cerebellum2.

3

4

5

Spaja kraljeninu modinu s malim i velikom mozgom. Suprasegmentalno podruje CNS-a.

Medulla oblongata Pons Mesencephalon

6

Kontinuitet sive tvari - od kraljenine modine kroz tegmentum modanog debla dodiencephalona Kontinuitet bijele tvari - niz dugih i kraih, silaznih i uzlaznih snopova aksona, koji povezuju razliite dijelove CNS-a meusobno

7

Mnoge posebne nadzorne funkcije: Nadzor nad disanjem Nadzor nad kardiovaskularnim sustavom Nadzor nad funkcijama probavnog trakta Nadzor nad mnogim stereotipnim

pokretima tijela Nadzor nad ravnoteom Nadzor nad pokretima oiju8

1. 2.

Ventralni ili bazalni dio (basis) = motorni putovi Srednji dio ili tegmentum = osjetni putovi, retikularna formacija, jezgre modanih ivaca Dorzalni dio ili tectum samo u mezencefalonu; vidni i sluni sustav9

3.

Dugaki

projekcijski motoriki putovi:

Kortikospinalni Kortikobulbarni Kortikopontini

10

Jezgre Velike

kranijalnih ivaca formacija

Retikularna

ekstrapiramidalne motorike jezgre (nucl. ruber i substantia nigra) monoaminergine jezgre tegmentuma (nucl. raphe, VTA, locus coeruleus)11

Specijalne

Osjetni:

lemniscus medialis, tractus spinothalamicus et trigeminothalamicus uzlazni putovi (serotoninergini, noradrenergini i kolinergini)12

Ekstrapiramidalni Nespecifini

50-ak

jezgara Paramedijano podruje rafe + retikul. jezgre Sredinje podruje Lateralno podruje

13

14

Retikularne Retikularne

jezgre ponsa ekscitacija antigravitacijskih miia jezgre produljene modine inhibicija antigravitacijskih miia antagonistiko djelovanje

15

Rostralni dio otvoren kao knjiga Tegmentum dorzalno = dno 4. mod.

komore Umjesto Lissauerove zone = tractus spinalis n. trigemini Velike relejne jezgre Piramide = kortikospinalni trakt Olive = olivarne jezgre (iz nucl. Rubera,

eferentno u koru cerebeluma regulacija tonosti pokreta)16

Tegmentum

= veliki ekstrapiramidni motorini i osjetni putovi (lemniscus medialis, tractus spinothalamicus*, spinotektalni, spinoretikularni* i spinocerebelarni putovi) i retikularna formacija FLM (veza vestibul. jezgara s donjim motoneuronima) * lemniscus spinalis17

Baza:

fasciculi longitudinales (kortikospinalna, kortikobulbarna i kortikopontina vlakna) + nuclei pontis (kortikopontina i pontocerebelarna vlakna) retikularna formacija, rafe jezgre, nucl.locus coerulei, jezgre kran. ivaca + osjetni (lemniscus medialis) i silazni ekstrapiramidni putovi + corpus

Tegmentum:

18

Colliculi

inferiores (jezgra slunog puta, tu zavrava lemniscus lateralis iz slunih jezgara m.debla) corpus geniculatum mediale superiores (vidni sustav)

Colliculi

19

Substantia nigra (motorna jezgra) Nucleus ruber (motorna jezgra) Jezgre m. ivaca

Jezgre medijalne crte (rafe, 5-HT)

nadzor prijenosa boli

VTA dopaminergini mezokortikalni sustav Ventrolateralni tegmentum s retikularnom formacijom20

21

22

Iskljuivo osjetni: I. II. VIII.

Iskljuivo motorni: IV. VI. XI. XII

23

Nervus trigeminus Svi opi somatski osjeti (aferentni, OSA vlakna) s lica, prednje polovice skalpa, usne upljine, iz meningi, sinusa, zubi, jezika, ronica, vanjske povrine bubnjia

24

1. neuron

2. neuron Tractus spinalis n.V. (pons)

Receptori u koi

Ganglion semilunare Gasseri

Jezgra n.V. (uz tract.spin.n.V.)

Postcentralni girus (polje 3,1,2)

Kapsula interna

Ventralna posteromedijaln a jezgra talamusa 3. neuron25

1. neuron

2. neuron

Receptori u koi

Ganglion semilunare Gasseri

Glavna osjetna jezgra n.V. (pons)

Postcentralni girus (polje 3,1,2)

Kapsula interna

Ventralna posteromedijaln a jezgra talamusa 3. neuron26

Iz

vanih miia i temporomandibularnog zgloba 1. neuron = mezencefalina jezgra

27

Neuralgija trigeminusa (tic douloureux) Nepoznati uzrok Terapija esto neuinkovita Kirurka terapija ?

28

Precentralni girus (polje 4*) 1. neuron (gornji motoneuron )

Kapsula interna

Modano deblo

Tractus corticobulbar is

2. neuron (donji motoneuro n)

Jezgre modanih ivaca n. III, IV, V, VI, VII, IX, X, XI, XII

* Prvi neuron za pokrete oiju nalazi se u sredinjem frontalnom girusu29

Motorna jezgra (OSE) Parasimpatika (Westphal Edingerova) jezgra (OVE)

30

1.

Motorna jezgra: u mezencefalonu, ispod Sylvijevog akvedukta (razina gornjih kolikula) fossa interpeduncularis orbita (gornji, donji i medijalni rektus, donji kosi mii i levateor palpebrae sup.). Bilateralna kortikobulbarna inervacija (rijetko vidljivo oteenje)31

2.

Westphal Edingerova jezgra (dorzalno od motorne) orbita

veina vlakana za cilijarni ganglij

(konstriktor pupile) dio vlakana prolazi kroz cilijarni ganglij i prekapa se u episkleralnom gangliju cilijarni mii (akomodacija)

32

OSE M.

obliquus superior pokret oka dolje i lateralno

33

1. 2.

Opa osjetna jezgra Motorna jezgra (vani miii, milohioidni, prednji trbuh digastrikusa, tensor tipmani i tensor veli palatini) Ozljede gornjeg motoneurona rijetke (bilateralna inervacija) Ozljede donjeg motoneurona potpuni gubitak osjeta ipsilat., tegobe vakanja, govora)34

OSE M.

rectus lateralis pokret oka prema lateralno

35

1.

2. 3.

Specijalna osjetna jezgra (okus prednje 2/3 jezika nucl.solitarius u ponsu, dio vlakana ide u kortex) Parasimpatika jezgra (suzna, submaksilarna, sublingvalna lijezda) Miina jezgra (facijalni miii, jezgra u tegmentumu ponsa coliculus facialis stilomastoidni otvor m. stapedius i ostali miii)36

2.

A) Nucl.ambiguus interneuroni gornja salivatorna jezgra unutarnji zvukovod ganglion geniculatum lijezde B) Nucl.ambiguus interneuroni sfenopalatini ganglij lakrimalna i mukozne lijezde u nosu i ustima37

Gornji dio lica = bilateralna inervacija Donji dio lica = samo kontralateralna inervacija

38

Specijalna osjetna jezgra (okus iz stranje 1/3 jezika) 2. Parasimpatika jezgra (parotida) 3. Opa osjetna jezgra (zvukovod, unutarnja povrina bubnjia, farinks, karotidni sinus, uvula) 4. Motorna jezgra (m. stylopharyngeus)1.39

1.

Stranja 1/3 jezika ganglion petrosum nucl.solitarius korteks (svjesni dio) Nucl.salivatorius inf. otiki ganglij parotida Iz podruja petrozni ganglij nucl.solitarius korteks, refleksi, interneuroni (parasimpatikus)40

2. 3.

1.

2. 3.

Parasimpatika jezgra (sve autonomne funkcije u toraksu i abdomenu do lijeve kolike flexure) = nucl. dorsalis n. vagi Motorna jezgra (larink i farinks, miii govora i gutanja) Osjetna jezgra (iz unutarnjih organa, kemoreceptora karotidnog tjeleca, dure stranje lubanjske jame, donjeg dijela farinksa) jugularni i nodozni ganglij nucl. solitarius41

M. trapezius i sternocleidomastoide us (inervirani i spinalnim ivcima, kod ozljeda djelomino ouvana funkcija) pokret ramena i okret glave na suprotnu stranu42

OSE Miii jezika Kod ozljede ispruen jezik skree na paraliziranu stranu Samo kontralateralna inervacija!!!43

44

45

46

ivac N. oculomotorius N. facialis

Jezgra WestphalEdingerova Nucl. salivatorius sup.

Ganglij Cilijarni Submandibularni Pterigopalatini

Mjesto u m.deblu Mesencephalon Pons M. oblongata M. oblongata

N. Nucl. salivatorius inf. Otiki glossopharyngeus N. vagus Nucl. dorsalis n. vagi Uz visceralne organe

47

Integrira

informacije spinocerebelarnih putova, iz vestibularnih jezgara i iz modane kore (preko ponsa i srednjeg cerebelarnog pedunkula) Korteks, bijela tvar, sive duboke jezgre Glavni neurotransmiter: GABA48

Folia; 3

nema girusa i sulkusa sloja stanica: sloj Purkinjeovih stanica molekularni zrnati

49

Nucleus Nucleus Nucleus Nucleus

fastigii (=nucl.medialis) =nucl.interposi globosus tus emboliformis dentatus (=nucl.lateralis)

50

Anatomski naziv Lobus anterior Lobus posterior Lobus flocculonodularis

Filogenetski naziv Paleocerebellum Neocerebellum Archicerebellum

Funkcionalni naziv Spinocerebellum Pontocerebellum / Cerebrocerebellum vestibulocerebellum

51

52

Kornealni

refleks?

1. 2. 3. 4.

N. trigeminus Glavna osjetna jezgra n.V. Interneuroni Lijeva i desna motorna jezgra n.VII.

53

Ozljeda

n. oculomotoriusa?

Oko okrenuto prema dolje i lateralno 2. Ptoza 3. Fiksirano rairena zjenica 4. Tekoe akomodacije1.54

U

bolnicu je dopremljena 72-godinja ena za koju se znalo da ima visoki tlak. Probudila se s paralizom desne strane i nije mogla govoriti. Kad se pokuala nasmijeiti, miii lijeve strane lica su se kontrahirali, ali oni na desnoj strani nisu. No, mogla je obostrano nabirati obrve i vrsto zatvoriti oba oka. Senzorike testove bilo je teko provesti zbog problema s govorom.55

1. 2. 3. 4. 5. 6.

to uzrokuje neuroloke ispade? Koji je dio CNS-a zahvaen oteenjem? Koja je strana CNS-a zahvaena oteenjem? Koji su motoriki putovi prekinuti? Zato bolesnica jo uvijek moe nabirati obrve i zatvarati oi? Kakvi se senzorini ispadi oekuju?56