1. Poprečni profili Poprečni profili detaljnije prikazuju odnos terena i trase pruge. Njima se

ucrtavaju konkretne tehnička rješenja trupa pruge. Širina planuma, nagibi kosina nasipa i usjeka, koji ovise o vrsti i kvaliteti materijala, karakteristična specijalna rješenja trupa pruge na pojedinim mjestima, potporni i obložni zidovi, položaj odvodnih jaraka i dr.

Na osnovu poprečnih profila računaju se količine zemljanih masa koje treba iskopati iz trupa pruge ili ugraditi u nasipe. Broj poprečnih profila zavisi od terena. Na ravnijem terenu udaljenost između poprečnih profila su veće, a na težem manje. Naime teren između dva susjedna profila mora biti približan.Svaki poprečni profil obilježava se brojem profila i kilometarskim položajem. Količina zemljane mase približno se izračunava množenjem aritmetičke sredine površina dvaju susjednih poprečnih profila s njihovom udaljenošću.

F1 + F2 F2 + F3 F3 + F4

V1 = -------------- x l1 V2 = ------------ + l2 V3 = ------------- 2 2 2Vm = Σ i= 1-n Vi

Poprečni profili se crtaju u pogodnom mjerilu, obično 1:100 ili 1:50.2. Dužina pruge i kolosijeka

Dužina pruge za potrebe održavanja pruge i njene eksploatacije prikazuje se kao građevinska, stvarna, eksploatacijska i mjerodavna,

Građevinska dužina pruge mjeri se po osi kolosijeka od početne do završne točke građenja ( po glavnom prolaznom kolosijeku u kolodvorima ).

Stvarna dužina pruge je dužina prijevoznog puta, a mjeri se od sredine do sredine kolodvorske zgrade ili drugih službenih mjesta.

Eksploatacijska ili prometna dužina pruge je stvarna dužina pruge koja je u eksploataciji.

Mjerodavna dužina pruge se dobije proračunom, kada se u svrhu potreba održavanja ( potreba radnika po 1km pruge ), dužina svih kolosijeka korigira se ( uvećanjem ) određenim koeficijentima ( skretnice, mostovi, tuneli, polumjeri krivina, nagib pruge, broj vlakova, itd ).

Dužina kolosijeka u stanicama i ostalim službenim mjestima prikazuje se kao ukupna, stvarna i korisna.

Ukupna ( puna, građevinska ) dužina kolodvorskog kolosijeka je razmak mjeren po osi kolosijeka od spoja ispred vrha jezička ulazne skretnice, do spoja ispred vrha jezička izlazne skretnice, odnosno do kraja odvojnog kolosijeka ( prsobrana slijepog kolosijeka ) što znači da u ukupnu dužinu ulaze i dužine skretnica.

Stvarna dužina kolodvorskog kolosijeka je dužina kolosijeka između krajnjih sastava odvojnih skretnica, odnosno od kraja odvojne skretnice do kraja odvojnog kolosijeka.Korisna dužina je dio kolosijeka na koji se mogu postaviti vozila kako ne bi ometala vožnju na susjednom kolosijeku. Kao početna ili krajnja točka korisne dužine kolodvorskih kolosijeka može biti ulazni i izlazni međik, ulazni međik i izlazni signal, kraj izolacije skretnice i izlazni signal, mjesto ugrađenog prsobrana i izlazni međik ( izlazni signal, početak izolirane tračnice, početak izolacije skretnice ).

Međici su signalne oznake koje se postavljaju na onom mjestu gdje je odstojanje od osi do osi dvaju susjednih kolosijeka najmanje:

- na prugama normalnog kolosijeka 3,50m- kod priključaka na otvorenoj pruzi 4,00m

3. Oznake u tunelima

Obilježavanje stacionaže, tehničkih elemenata i parametara pruge, objekta i postrojenja za potrebe održavanje pruge izvodi se pružnim oznakama. Pružne oznake su: kilometarske i hektometarske oznake, oznake za visinu i os kolosijeka, za krivene, padokazi, za tunele i granične oznake.Oznake za tunele i kod jednokolosiječnih i kod dvokolosiječnih se pruga postavljaju na ulaznom portalu s desne strane, a na izlazu s lijeve strane pruge ( u smjeru vožnje s desne strane ). Na oznakama se ispisuje naziv, broj i dužina tunela.

4. Kolosiječni pribor

Kolosiječni pribor je skup dijelova i opreme koji moraju osigurati sigurno pričvršćenje tračnice za pragove, povezati kruto ili elastično pojedine dijelove gornjeg ustroja, povezati dvije tračnice ( uzdužno i poprečno na os kolosijeka ), povećati poprečni otpor kolosijeka, po potrebi ostvariti električnu izolaciju i ravnomjernije raspodijeliti opterećenje na podlogu. Mora također osigurati propisanu širinu kolosijeka i time krutost kolosiječne rešetke. Ispunjavanjem navedenih uvjeta kolosijek poprima kontinuitet jedinstvene i čvrste cjeline.

Od kvalitetno izrađenog kolosječnog pribora, pravilnog ugrađivanja, dobrog održavanja i njegovanja ( pravilan položaj, propisna pritegnutost, itd ) ovisi i dobar sastav tračnica, propisan nagib tračnica, propisana širina kolosijeka, ugodna vožnja, duže trajanje ugrađenog kolosječnog materijala i ekonomično poslovanje.

Niti jedan element gornjeg ustroja nije toliko usavršavan i modificiran kao kolosiječni pribor, te po njemu većina nacionalnih željezničkih uprava daje pečat originalnosti svojih rješenja kolosijeka.

Ukratko rečeno, po svojoj ulozi u kolosiječnoj rešetki, kolosiječni pribor dijeli se na:

- pričvrsni pribor ( kojim se povezuju tračnice i pragovi ) – jednostruke i dvostruke ili duple rebraste podložne ploče s nagibom 1:20 i 1:40 prema osi kolosijeka i bez nagiba; vijci za drveni i betonski prag s dvostrukom elastičnom podloškom; pričvrsne pločice i pričvrsni vijci za «K» i Skl pribor;

- spojni pribor ( kojim se povezuju tračnice međusobno ) – spojnica ili vezica s vijkom, maticom i dvostrukom elastičnom podloškom; vijci za spajanje dva praga;

- dopunski pribor ( kojim se ojačava kolosječna rešetka ) – sprava protiv poprečnog pomaka kolosijeka ili kapa za prag; sprava protiv podužnog pomaka kolosijeka ili Mathe sprava; sintetičke podloške tračnice

Kvaliteta kolosječnog pribora se ogleda u njegovoj jednostavnosti za montažu, osiguranju veze tračnica za pragove, maloj težini, a time i njihovoj racionalnosti.

Sile koje se javljaju u tračnicama uslijed prometnog opterećenja i temperaturnih promjena se superponiraju i prenose preko kolosječnog pribora na pragove i dalje na zastor. Stoga sila vezanja tračnica za pragove mora biti dovoljno velika kako bi odoljela svim vanjskim utjecajima i bila dovoljno trajna, kako u eksploataciji ne bi zahtijevala velike troškove održavanja.4. Kolosiječni zastor

Kamen se nalazi u prirodi kao sastavni dio zemljine kore. Po načinu nastanka stijene dijelimo na :

- vulkanske ( eruptivne ) stijene – nastale su provalom vulkana, usijana lava ( mineralna ) iz unutrašnjosti zemlje procurila je ka površini, te se tu ohladila i stvrdnula, a po mjestu ohlađenja i stvrdnuća razlikujemo dubinske i površinske stijene

- taložne ( sedimentne ) stijene – nastale su taloženjem raspadnutih i u vodi rastvorenih minerala, nastale su na dnu nekadašnjih mora i jezera i stvorile su naslage većih ili manjih debljina, koje su obično pravilno složene jedna preko druge

- kristalasti škriljci ( metamorfne stijene ) – vulkanskog ili taložnog su podrijetla, vremenom su se pod utjecajem visoke temperature i velikog pritiska preobrazili i pretvorili u kamen koji se svojom škriljastom strukturom razlikuje od prvobitnog kamena

Vulkanske stijene su granit, sijanit, gabro, andezit, trahit, bazalt, porfir, diabaz, kvarcit idr.

Taložne stijene su pješčari, krečnjaci, dolomiti, gips idr.Kristalni škriljci su gnajs, granulit, serpentin, filit, amfibolit, mramor idr.

5. Skretnice

Skretnice su konstrukcije željezničkog gornjeg ustroja koje omogućuju nesmetan prijelaz željezničkih vozila i cijelih vlakova s jednog kolosijeka na drugi.Glavni dijelovi su:

- prijevodnički uređaj- međutračnice - srcište

6. KrižištaKonstrukcije koje omogućuju križanje dva kolosijeka pod određenim kutom bez prijelaza s jednog na drugi kolosijek nazivaju se križišta.

Križišta mogu biti :- obična- lučna

Obično nastaje kada se dva kolosijeka u pravcu iste ili različite širine presijecaju u istoj razini, pod kosim ili pravim kutom.Lučno nastaje kada se dva kolosijeka iste širine križaju u istoj razini na mjestu gdje su oba u luku.7. PeronPeron je uzdignut prostor između kolosijeka ili uz kolosijek koji u prvom redu služi putničkom prometu, u svrhu što sigurnijeg i udobnijeg ulaska i izlaska, prijelaza i čekanja putnika.

U gradskoj željeznici peroni moraju omogućiti brz protok putnika, te su u razini poda vagona.

Podjela :- prema namjeni ( putnički, pogonski )- u odnosu na kolosijek ( vanjski, otočni, čelni )

8. Nagib tračnice Tračnice su nagnute prema osi kolosijeka. Nagib vertikalne osovine simetrije ugrađenih tračnica prema osi kolosijeka iznosi 20:1 ( na novoremontiranim prugama 40:1 ), a osigurava se ugradnjom rebrastih podložnih ploča kojima je naležna površina za nožicu tračnice traženog nagiba ( 20:1 ili 40:1 ).

Na skretnicama, ukrižjima i okretnicama ugrađuju se podložne ploče bez nagiba. Nadvišenje vanjske tračniceU lukovima, ovisno o veličini polumjera luka i brzine vlakova, nadvišenje kolosijeka se postiže izdizanjem vanjske tračnice.

Na prugama za vlakove različitih ili istih brzina nadvišenje se izračunava prema posebnom obrascu .

Najveće dozvoljeno nadvišenje je 150mm, minimalno nadvišenje koje se izvodi je 20mm.

Nadvišenje se ne izvodi :- u lukovima glavnih prolaznih kolosijeka u kolodvorima i na drugim

službenim mjestima gdje staju svi vlakovi- u sporednim ( ostalim ) kolosijecima kolodvora i druga službena mjesta- na skretnicama ; osim skretnice koje se ugrađuju u luku s nadvišenjem

Kod složenih ( košarastih lukova ), svakom dijelu luka treba dati nadvišenje koje odgovara polumjeru tog dijela luka.

9. Smjer kolosijekaPravilan položaj kolosijeka po smjeru utvrđuje se instrumentima ili mjerenjem veličina strjelica. Ispravan kolosijek po smjeru u kružnom luku ima jednake veličine strjelica, u prijelaznoj krivini nisu međusobno jednake, ali moraju odgovarati polumjerima lukova kojima je određena zakrivljenost, a u pravcu su strjelice jednake nuli.

s2

veličina strjelice u luku f = ------- 8R

f – strjelica u sredini tetive ( m )s – dužina tetive ( m )R – polumjer krivine na kojoj se mjeri strjelica

10. Kategorizacija pruga Propisuje se na način razvrstavanja pruga ili odsjeka pruga u kategorije prema sposobnosti primanja teretnih vagona odgovarajućeg rasporeda osovina i opterećenja po osovini i dužnom metru.

U cilju određivanja tovarne težine teretnih vagona propisuje se za cijelu mrežu samo jedna kategorija ( s odgovarajućim opterećenjem po dužnom metru ), nazvana « normalnom « ( jedna iz tabele, za RH to je B2 – još iz SFRJ ), te ona ne smije biti niža od B1 ( p = 5 t/m ). Za određivanje kategorije koriste se vlakovi sastavljeni od teretnih vagona s dva dvoosovinska obrtna postolja

P – najveće opterećenje po osovini

P – opterećenje po dužnom metru, tj. zbroj težine vagona i težine tovara podijeljen dužinom kola preko nenabijenih odbojnika

Za kategorizaciju pruga ili odsjeka prema obujmu prometa mjerodavna je fiktivna opterećenost .

Pruga s dva ili više kolosijeka razvrstava se u jednu od grupa odnosno kategorija.

Pokazatelj brzine ( V ) predstavlja maksimalno dozvoljenu brzinu najbržeg vlaka u km/h, izuzimajući motorne vlakove i šinobuse. Određuje se u zavisnosti od tipa i tehničkog stanja gornjeg ustroja i objekata na pruzi, karakteristika kola i snage kočenja vlakova.

11. NasipiNasipi su građevine izgrađene nasipavanjem redovito prirodnim tlom i odlomcima stijena ( glina, pijesak, šljunak, lomljeni kamen ) po određenim građevnim mjerilima i za određene svrhe ( prometnice, brane i sl. )

Pružnim nasipima i nasipima ostalih prometnica ( cesta i zračnih luka ) redovito se savladavaju prirodna udubljenja kako bi se postigla projektirana razinica prometnice.

12. Usjeci

Usjeci su građevine izgrađene usijecanjem ( iskopom ) u terenska uzvišenja, radi postizanja projektirane razinice.

Za razliku od nasipa u koji se ugrađuje birano tlo ili odlomci stijena, za usjeke nema izbora, te se izrađuju u tlu ili stijeni ovisno o geološkoj građi područnog terena.Glavni dijelovi :

- zaštitni sloj- prijelazni ili zaštitni sloj od smrzavanja- odvodni jarci- pokosi

Usjeci se izrađuju širokim iskopom, gdje su ovisno o geološkoj građi terena, primjenjuju različite tehnologije rada i raznovrsni građevinski strojevi. Nagibi pokosa usjeka ovisni su o dubini, vrsti tla i hidrogeološkim prilikama.

Pokosi se redovito zaštićuju i ozelenjavaju biljnim pokrivačem ( humus, trava s geosinteticima, busenje, pleter, grmlje, stabla, ponekad kamenim i betonskim oblogama ). Stijene pokosa učvršćuju se na više načina :

- oblaganjem pokosa armiranim štrcanim betonom- sidrenjem prednapetim geotehničkim sidrima- podupiranjem stijena potpornim zidovima- oblaganjem pokosa obložnim zidovima- zapunjenjem udubljenja, rasjeda, kaverni, i sl.

13. Tamponski sloj

U slučajevima kada se na nasipima i usjecima izgrađenim od glinovite zemlje primijete pojave koje dovode do slijeganja kolosijeka i nesigurne vožnje uslijed nestabilnog zemljanog trupa ( propadanje zastora, blatni sastavi, prodiranje blatne kaše u zastor, bubrenje zemlje, proširenje bankina ), ispod razinice krune planuma mora se ukloniti slaba zemlja i kao zamjena nasuti tamponski sloj.

Upotrebom pogodnog zemljanog materijala za tamponski sloj dobija se :- otpornost samog sloja na mraz i zaštita od smrzavanja- sigurnost protiv štetnog utjecaja kapilarnih voda- efikasna odvodnja oborinskih voda

- pojačana čvrstoća ležišta zastorne prizme i nosivost podloge- sigurnost protiv prodiranja blatne kaše iz podloge- sigurnost protiv prodiranja zastornog materijala u podlogu

14. Padine

Padine su nagnute plohe brda kojima pri projektiranju, gradnji i održavanju valja posvetiti posebnu pozornost.

U građevinskom smislu to su kosine priključene na pokose zasjeka i nasipa, ali i strmine uz prugu smještene u kanjonima, dolinama i podnožjima visova.

Mogu se dogoditi slijedeće ugrožavajuće pojave :- geološki fenomeni ( klizišta, špilje, … )- nestabilne litice visokih strmina ( odroni )- velika količina površinskih i podzemnih voda- snježne i kamene lavineKada se pojave prvi znaci poremećaja stabilnosti padine ( pukotine, zatalasanost i

dr. ) odmah se moraju skinuti nastale promjene, postaviti kontrolne oznake na klizištu i kolosijeku, te bilježiti promjene snimanjem sa stalnih točaka.

Istovremeno se mora predvidjeti slijedeće :- odvesti vodu izvan mjesta poremećaja zaštitnim jarcima, kako bi se spriječilo

prodiranje površinske vode u tlo na poremećenom dijelu padine- zatvoriti sve pukotine glinom, koja se mora nabiti- izvesti kamenom u cementnom mortu postojeće zemljane odvodne i zaštitne

jarke- izraditi kameni nabačaj u nožici padine, ukoliko se primijeti da je do

poremećaja došlo uslijed prodiranja tekućom ili ujezerenom vodom

Također je potrebno utvrditi položaj klizne ravnine ( plohe ) i nivo podzemne vode sondažnim bušenjem ili kopanjem sondažnih jama, za dobijanje podataka potrebnih pri izradi projekta saniranja.

15. Padine

Padine su nagnute plohe brda kojima pri projektiranju, gradnji i održavanju valja posvetiti posebnu pozornost.

U građevinskom smislu to su kosine priključene na pokose zasjeka i nasipa, ali i strmine uz prugu smještene u kanjonima, dolinama i podnožjima visova.

Mogu se dogoditi slijedeće ugrožavajuće pojave :- geološki fenomeni ( klizišta, špilje, … )- nestabilne litice visokih strmina ( odroni )- velika količina površinskih i podzemnih voda- snježne i kamene lavineKada se pojave prvi znaci poremećaja stabilnosti padine ( pukotine, zatalasanost i

dr. ) odmah se moraju skinuti nastale promjene, postaviti kontrolne oznake na klizištu i kolosijeku, te bilježiti promjene snimanjem sa stalnih točaka.

Istovremeno se mora predvidjeti slijedeće :- odvesti vodu izvan mjesta poremećaja zaštitnim jarcima, kako bi se spriječilo

prodiranje površinske vode u tlo na poremećenom dijelu padine- zatvoriti sve pukotine glinom, koja se mora nabiti- izvesti kamenom u cementnom mortu postojeće zemljane odvodne i zaštitne

jarke

- izraditi kameni nabačaj u nožici padine, ukoliko se primijeti da je do poremećaja došlo uslijed prodiranja tekućom ili ujezerenom vodom

Također je potrebno utvrditi položaj klizne ravnine ( plohe ) i nivo podzemne vode sondažnim bušenjem ili kopanjem sondažnih jama, za dobijanje podataka potrebnih pri izradi projekta saniranja.

16. Odroni

Odroni su trenutačna odvaljivanja stijena ili tla sa strmim kosinama ( pokosa padina ). Mogu nastati vanjskim ili unutarnjim utjecajima kao što su potkopavanja, podlokavanja, erozije, procjeđivanja ( sufozija ), rastrožba, rast stabala u pukotinama, potresi, nedostatna čvrstoća, raspucanost, hidrostatski tlak, led, glinena pukotinska ispuna i sl.

Utjecajem navedenih čimbenika odroni mogu nastati klizanjem po kliznim plohama u tlu i u stijeni ili gravitacijskim prevrtanjem pojedinih kamenova ili kamenih gromada.

Pojedina sanacija odronjavanja na liticama padina je redovito skupa i teško provediva. Može se preventivno provesti alpinističkim skidanjem labilnih dijelova. Umjesto toga obično se provodi zaštita pruga :

- gradnjom zaštitnih galerija- postavljanjem dojavnog sustava- pošumljavanjem blaže nagnutih dijelova padina- izradbom prihvatnih ograda i utvrda u podnožju padine ili u visovima

17. DrenažeDrenaže su najzastupljeniji podzemni uređaji sa širokom primjenom u

graditeljstvu. Temeljno pravilo drenaže je primanje vode bez odnašanja čestica tla.Kopani drenovi su najkorišteniji u povijesti ( Rimljani – glinene rupičaste cijevi ;

kamene drenaže od lomljenog kamena ). Slabost je velika poroznost – brza brtvljenost. Spoznajom filtarskog pravila izrađuju se drenovi s više slojeva, različitog oblika i materijala.Širina kopanih drenova redovno je 60cm, a može i više ukoliko su duboki ( 90 – 100cm ). Svaki kopani dren mora se opremiti kako bi djelovao trajno i bio znatno propusniji od okolnog terena.Drenaža treba primati isključivo podzemnu vodu. Izlaze svih drenova na površini ( kopanih i bušenih ) treba osigurati od začepljenja malom betonskom građevinom.Drenažna mreža izrađuje se na velikim plohama u svrhu stabilizacije ili isušivanja tla.

Svaka drenažna cijev sastoji se od :- drenažnih vodova- prihvatnih vodova- okana- vodoprijamnika

Drenažni ili procjedni vodovi su vodovi s filtrom ili šupljikavom cijevi, hidrodinamičkim djelovanjem uvlače vodu tj. sišu vodu iz tla ( sisala ). Prihvatni ili skupni vodovi ( skupljači, kolektori ) primljenu vodu iz drenova odvode do vanjskog vodoprijamnika ili glavnog kolektora ( hvatala ). Mogu biti procjedni ( na klizištima ) ili kanalizacijski ( na šupljikave cijevi ).

Okna za čišćenje s taložnicom ( muljolovkom ) služe za ispitivanje, čišćenje i prozračivanje vodova.

18. TuneliTuneli su podzemne građevine u obliku cijevi koje imaju ulaz i izlaz, po čemu se i

razlikuju od ostalih podzemnih potkopa za druge namjene, kao što su rudarski potkopi, drenažni potkopi i galerije, skloništa, skladišta i slično. Poprečni presjek je najčešće potkovasti ili kružni.Tuneli su višestoljetne građevine, pa je vrlo važno odrediti optimalni tunelski profil koji će zadovoljiti zahtjeve tako dugoga budućeg vremena.

Glavni konstruktivni dijelovi su : tjemeni svod ( kalota ) upornjak podnožni svod

Tunelski profil općeniti je uobičajeni naziv za poprečni presjek okomito na tunelsku os.

19. MostoviPrema propisima HŽ-a mostovima se smatraju građevine za premošćivanje zapreka čiji rasponski sklop na ležajevima ili zglobovima ima raspon veći od 5,00 m. Ako rasponski sklop nema ležajeva ili zglobova ( svođeni ili slično ), navedena mjera odnosi se na otvor ( npr. prema propisima njemačkih željeznica ta mjera je 2,00 m ).

Most kao cjelina sadrži rasponski sklop ( konstrukciju ) za premošćivanje i oslonce temeljene u tlu ili stijeni.

Najvažniji mostovni pojmovi : otvor mosta – razmak unutarnjih ploha upornjaka ili stupova raspon sklopa mosta – razmak od osi do osi ležaja duljina rasponskog sklopa mosta – razmak između krajnjih rubova

sklopa duljina mosta – duljina zajedno s krilima upornjaka svjetla širina mosta – razmak između unutarnjih rubova glavnih nosača

ili ograde statička širina mosta – visina od gornje ivice tračnice ( GIT ) do donjeg

portalnog ruba, odnosno do donjeg ruba vjetrenog veza građevna visina – visina od donjeg ruba sklopa do GIT-a konstrukcijska visina – visina od ležišta ležaja ( kvadera ) do GIT-a razred ( kategorija, klasa ) nosivosti mosta – dopušteno opterećenje po

osovini i dužinskom metru most s otvorenom kolosijekom – kolosiječna rešetka s poprečnim

drvenim pragovima pričvršćenim na sekundarne uzdužne nosače ( SUN ) čeličnih mostova

most sa zatvorenim kolosijekom – kolosijek sa zastorom kao i na otvorenoj pruzi

most s izravnim kolosiječnim pričvršćenjem – za male konstrukcijske visine izravno pričvršćenje tračnica za podlogu

Dijelovi i podjela mostova

Osnovni su dijelovi mosta : donji ustroj mosta u koji spadaju svi dijelovi mosta ispod ležišta

rasponskog sklopa ili pokraj njega gornji ustroj mosta u koji spadaju svi dijelovi mosta iznad ležišta

rasponskog sklopa

Donji ustroj mosta obično su upornjaci, stupovi, ledobrani i ledolomi.Upornjak je krajnji stup gdje prestaje most, a počinje nasip. Sastoji se od zida

upornjaka s ležajnim gredama i kvaderima, krila, temelja i stožaca nasipa.Stupovi su srednji oslonci mosta koji osim tijela tijela stupa imaju i ležajne

grede, kvadere i temelje.Ledobrani i ledolomi posebni su dijelovi koji štite stupove od udaraca leda.

Osnovna podjela mostova je po vrstama i tipovima.Po vrstama se dijele na :

po svrsi : željeznički, cestovni, pješački itd. po mjestu i položaju : riječni, dolinski ( vijadukti ), podvožnjaci,

nadvožnjaci, itd. po veličini : mali, srednji i veliki po trajnosti : privremeni, polustalni, stalni po učvršćenosti : nepokretni, pokretni, plutajući ( pontonski )

Po tipovima ( uža konstruktorska obradba ) : po otvorima : s jednim, dva, tri ili više otvora po obliku razinice ( nivelete ) : s ravnom ili zaobljenom razinicom po položaju kolosijeka : s kolosijekom gore, dolje, upuštenim, s

otvorenim i zatvorenim kolosijekom po tlocrtnom položaju i obliku : okomiti, kosi, u pravcu, u vodoravnom

luku po obliku glavnog nosača : svođeni, viseći, poduprti po tipu rasponskog sklopa : pločasti, gredni, lučni, rešetkasti,

punostijeni po gradivu : drveni, masivni, metalni po načinu izradbe : zidani, betonirani, prednapeti, zakovani, zavareni po načinu ugradbe : građen na mjestu ugradbe, od predgotovljenih

dijelova po statičkom sustavu glavnog nosača : gredni, lučni, okvirni, viseći,

ovješeni…

U graditeljskoj konstruktorskoj struci masivni i čelični mostovi obično se razvrstavaju po statičkom sustavu rasponskog sklopa u :

- gredne - lučne - okvirne - viseće- ovješene i dr.20. Propusti

Definicija i osnovni pojmovi propusta

Propustima se prema željezničkim propisima smatraju pružne građevine raspona odnosno otvora ako nema ležajeva 5,00m i manje.

Novi propusti ne smiju imati otvor manji od 1,00m. Služe za propuštanje vode, ali i pješaka, stoke, divljači, vozila na lokalnim cestama i sl.

Propustima se ne smatraju prolasci ispod kolosijeka zatvorenih sustava gravitacijskih i tlačnih cjevovoda poput kanalizacije, vodovoda, plinovoda, naftovoda i dr. Građevinski mogu biti mali mostovi i cijevi. Ako su mali mostovi onda su im

osnovni dijelovi kao i mostu – donji i gornji ustroj, odnosno upornjaci i rasponski sklop.

Podjela propusta

Propusti se mogu podijeliti : po gradivu ( drveni, kameni, od opeke, betonski, AB i sl. ) po vremenu trajanja ( stalni, polustalni, privremeni ) po obliku poprečnog presjeka i statičkom sustavu ( gredni, svođeni i

cijevni ) po tlocrtnom položaju ( okomiti i kosi )

21. Kolodvori i ostala službena mjesta

Kolodvori su ona mjesta na putu vožnje gdje se vozila zaustavljaju, bilo iz prometnih potreba ( ulaz i izlaz putnika ili ukrcaj i iskrcaj robe ), bilo iz pogonskih potreba ( sastavljanje ili rastavljanje vlakova, pretjecanje i mimoilaženje, oprema gorivom i vodom, čišćenje, održavanje ). Prema tome kolodvori moraju biti opskrbljeni dodatnim građevinsko tehničkim uređajima, te strojarskim i drugim postrojenjima.

Kolodvori imaju važnu ulogu u funkcioniranju željezničkog prometa jer su to službena mjesta kojima se obavlja pokretanje i zaustavljanje ( zadržavanje ) vlakova radi ukrcaja ili iskrcaja putnika, utovara ili istovara robe, križanja i pretjecanju vlakova, manevarski rad i razvrstavanje vagona, te obavljaju radnje nužne za pravilno i sigurno odvijanje prometa. Oni su neophodni dio željezničkog transportnog sustava i bez njih željeznice ne bi mogle obavljati svoju funkciju.

Prema zadatku i raspolažućim tehničkim sredstvima sva službena mjesta na pruzi dijele se na :

- stajalište – službeno mjesto propisno opremljeno za ograničen prihvat i otpremu putnika i u kojem se zaustavljaju vlakovi za prijevoz putnika radi ulaska i izlaska putnika

- prometno otpremništvo – službeno mjesto na pruzi u kojemu se obavljaju križanja i pretjecanja vlakova, može se obavljati i otprema putnika, prtljage i ekspresne pošiljke

- raskrižje – službeno mjesto na pruzi u kojemu se sijeku dvije pruge u razini

- ukrižje – službeno mjesto na jednokolosiječnoj pruzi za križanje i pretjecanje i mora imati osim glavnog kolosijeka još jedan kolosijek

- mimoilaznica – službeno mjesto na dvokolosiječnoj pruzi koje služi za pretjecanje ( mimoilaženje vlakova ), a pored dva glavna prolazna kolosijeka obično ima još dva kolosijeka, može se koristiti za promet robe i putnika

- postaja – manje prometno mjesto na pruzi na kojem se obavlja potpun ili ograničen prihvat i otprema putnika, ukrcaj i iskrcaj stvari ( do tri

kolosijeka na jednokolosiječnim, a do četiri kolosijeka na dvokolosiječnim prugama )

kolodvor – veće prometno mjesto prometno-transportne službe na pruzi u kojemu se obavlja sastavljanje vlakova, po potrebi ranžiranje vlakova, te potpun ili ograničen prihvat i otprema putnika i ukrcaj i iskrcaj stvari; mogu biti rasporedni, nadzorni, prijelazni, spojni ( razdjelni ) i tehnički

- odjavnica – službeno mjesto između dviju postaja ( na otvorenoj pruzi ), a koristi za reguliranje slijeđenja vlakova u odjavnom razmaku

- krcalište – službeno mjesto na otvorenoj pruzi gdje se s glavnog kolosijeka odvaja jedan ili više njih, na kojima se obavlja ukrcaj ili iskrcaj robe ( min. jedna skretnica )

Podjela kolodvora prema vrsti rada

Putnički kolodvori su oni na kojima se obavlja promet putnika, prtljage, pošte, brzovozne robe i druge robe u malim količinama.

Teretni kolodvori služe za promet sporovozne robe.

Kolosijeci

Kolosijek je konstrukcija sastavljena od elemenata gornjeg ustroja po kojoj prometuju željeznička vozila. Dijele se najčešće prema namjeni :

a) osnovni kolodvorski kolosijeci- glavni prolazni - prijamno – otpremni- za razvrstavanje vagona- ukrcajno – iskrcajni idr.

b) pomoćni kolodvorski kolosijeci- izvlačni- štitni- lokomotivski- garažni- spojni- sporedni- industrijski- slijepi ( krnji) idr.

Normalni kolosijek je kolosijek razmaka tračnica, između voznih rubova , tj. širina kolosijeka 1435mm.

Glavni kolosijek je unaprijed određen kolosijek u službenom mjestu namijenjen prijamu i otpremi vlakova.

Glavni prolazni kolosijek je neposredni produžetak otvorene pruge koji se smatra njezinom sastojnicom na području postaje.

Matični kolosijek ( matičnjak ) je spojni kolosijek od kojega se na području kolodvora odvaja manipulacijskih ili industrijskih kolosijeka.

Manevarski kolosijek je kolosijek određen za manevriranje.Industrijski kolosijek ne služi javnom prometu već samo za nositelje prava

korištenja, a priključuje se u postaji i u kolodvoru, ukoliko je potrebno može i na otvorenoj pruzi.

Kolodvorske građevine i postrojenja

Željeznička pruga, u najširem smislu nije samo kolosijek koji povezuje dva službena mjesta, već su to i sve građevine i postrojenja otvorene pruge i postaja ( kolodvora ), kao i ostala postrojenja potrebna za odvijanje željezničkog prometa i pogona.

Prema vrstama rada na njima, kolodvorske građevine i postrojenja dijele se na :- građevine i postrojenja za promet- građevine i postrojenja za pogon

Kolodvorske građevine i postrojenja za promet služe posredovanju između stanovništva i željeznice, te se njima obavlja :

- ukrcaj putnika i robe- izdavanje i kontrola voznih karata- primanje i izdavanje prtljage- prijava, dostava i otprema robe

Dijele se na :- građevine i postrojenja na putničkim kolodvorima- građevine i postrojenja na teretnim kolodvorima

Građevine i postrojenja na putničkim kolodvorima

Putnički kolodvori služe za promet putnika, prtljage, pošte, brzovozne robe i druge robe u malim količinama.

Za obavljanje toga rada potrebne su slijedeće građevine i postrojenja :- kolodvorska prijamna zgrada- kolodvorski kolosijeci- peroni s prilazima- uređaji za prtljažni promet- uređaji za poštu