INFORMACIJSKI PAKET za akademsku godinu 2019./2020.INFORMACIJSKI PAKET za akademsku godinu 2019./2020. HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE UNIVERSITAS STUDIORUM CATHOLICA CROATICA Zagreb,

INFORMACIJSKI PAKET

za akademsku godinu 2019./2020.

HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE

UNIVERSITAS STUDIORUM CATHOLICA CROATICA

Zagreb, listopad 2019.

2

Naziv publikacije

Informacijski paket za akademsku godinu 2019./2020.

Urednica

izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič, prorektorica za nastavu

Uredničko vijeće

izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, Sveučilišni ECTS koordinator

izv. prof. dr. sc. Mario Kevo, pročelnik Odjela za povijest

izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić, pročelnik Odjela za sociologiju

izv. prof. dr. sc. Jerko Valković, pročelnik Odjela za komunikologiju

doc. dr. sc. Ljiljana Pačić-Turk, pročelnica Odjela za psihologiju

doc. dr. sc. Marta Čivljak, pročelnica Odjela za sestrinstvo

Copyright ©

3

Sadržaj

................................................................................................................................... 1

O HRVATSKOM KATOLIČKOM SVEUČILIŠTU .......................................................................... 4 Općenito o Sveučilištu ..................................................................................................................... 5 Ustroj Sveučilišta .............................................................................................................................. 8 Nastavnici .......................................................................................................................................... 9 Kontakti ........................................................................................................................................... 12 Akademski kalendar 2019./2020. ................................................................................................ 14

STUDIJSKI PROGRAMI .................................................................................................................... 15 Odjel za povijest ............................................................................................................................. 16 Odjel za sociologiju ........................................................................................................................ 20 Odjel za psihologiju ....................................................................................................................... 23 Odjel za sestrinstvo ........................................................................................................................ 27 Odjel za komunikologiju ............................................................................................................... 30 Katedra za teologiju ....................................................................................................................... 34

BITI STUDENT ................................................................................................................................... 35

NA HRVATSKOM KATOLIČKOM SVEUČILIŠTU .................................................................... 35 Iz Pravilnika o studijima i studiranju .......................................................................................... 36 Neki drugi važni pravilnici .......................................................................................................... 48 Participacija u troškovima studiranja .......................................................................................... 48 Stipendije ......................................................................................................................................... 50 Studentske nagrade........................................................................................................................ 50 Mobilnost studenata ...................................................................................................................... 50 Podrška studentima ....................................................................................................................... 51 Knjižnica i informatička podrška ................................................................................................. 53 Studentske aktivnosti i slobodno vrijeme ................................................................................... 54 Etički kodeks i stegovna odgovornost studenata ...................................................................... 55 Općenito o Zagrebu ....................................................................................................................... 56

4

O HRVATSKOM KATOLIČKOM SVEUČILIŠTU

5

Općenito o Sveučilištu

Hrvatsko katoličko sveučilište osnovano je 3. lipnja 2006. godine dekretom „Luce vera illuminata“ – „Istinskom svjetlošću obasjana“ – kojega je u ime osnivača, Zagrebačke nadbiskupije, potpisao nadbiskup Josip kardinal Bozanić.

Hrvatsko katoličko sveučilište pripada široj skupini katoličkih sveučilišta, koja su stekla veliki ugled u društvima u kojima djeluju. U oblikovanju unutarnjeg ustroja Hrvatsko katoličko sveučilište orijentirano je na raspoloživa iskustva i modele što ih primjenjuju najbolja sveučilišta u skupini, vodeći računa o hrvatskom društvenom kontekstu i specifičnostima hrvatskog visokoškolskog sustava.

Hrvatsko katoličko sveučilište promiče zaštitu i razvoj ljudskoga dostojanstva; pridonosi jačanju katoličkog i hrvatskog nacionalnog identiteta; promiče nacionalnu kulturnu baštinu; poštuje i zauzima se za znanstvenu izvrsnost i autonomiju znanosti; skrbi o uspostavljanju i podržavanju primjerenih odnosa i suradnje s istraživačkim, znanstvenim, nastavnim, kulturnim i crkvenim ustanovama, posebice katoličkim sveučilištima diljem svijeta, radi međusobne razmjene spoznaja, iskustava, znanja i vještina, posebno na području znanosti, kulture i umjetnosti.

Misija Hrvatskog katoličkog sveučilišta je kontinuirana potraga za istinom kroz istraživanja, te očuvanje i prenošenje znanja za dobrobit društva, pri čemu se osobita pozornost posvećuje odgoju cjelovite osobe na katoličkoj tradiciji i duhovnosti.

Vizija Hrvatskog katoličkog sveučilišta – do 2020.: Sveučilište na kampusu na Črnomercu postiže maksimum obrazovnih kapaciteta u smislu različitosti ponuđenih sveučilišnih studija, kao i razvoja znanosti, uz poštivanje i zalaganje za vrijednosti koje služe kao smjernice prema ostvarenju ciljeva Sveučilišta: razvoj cjelovite osobe, katolički identitet, integritet, postignuća, ulaganja, razboritost.

Geslo Sveučilišta: LUX VERA – Istinsko svjetlo

Dan Hrvatskog katoličkog sveučilišta: 3. lipnja

Nebeski zaštitnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta: blaženi Alojzije Stepinac

6

Opis djelatnosti

Hrvatsko katoličko sveučilište provodi visokoškolsku i znanstvenu djelatnost, uz razvijanje nastavnog, znanstvenog, istraživačkog i stručnog rada te obavlja odgovarajuće popratne djelatnosti u skladu s temeljnim etičkim načelima katoličke vjere.

Sveučilište povezivanjem znanstvenog istraživanja, umjetničkog stvaralaštva i izvođenja studijskih programa razvija znanost, struku i umjetnost, priprema studente za obavljanje profesionalnih djelatnosti na temelju znanstvenih spoznaja i metoda, kao i umjetničkih vrijednosti, stvara visokoobrazovni, znanstveni i umjetnički podmladak, sudjeluje u ostvarivanju društvenih interesa studenata, te promiče međunarodnu suradnju u visokom obrazovanju, znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti.

Visoko obrazovanje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu izvodi se na razinama: - preddiplomskih sveučilišnih studija - diplomskih sveučilišnih studija

Sveučilište izvodi preddiplomske, diplomske i poslijediplomske sveučilišne studije: - povijesti

o preddiplomski sveučilišni studij u trajanju od tri godine, čijim se završetkom stječe najmanje 180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti

o diplomski sveučilišni studij u trajanju od dvije godine, čijim se završetkom stječe najmanje 120 ECTS bodova i akademski naziv magistar/magistra povijesti

o poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij u trajanju od tri godine, čijim se završetkom stječe najmanje 180 ECTS bodova i akademski stupanj doktor/doktorica znanosti

- sociologije o preddiplomski sveučilišni studij u trajanju od tri godine, čijim se završetkom stječe

180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sociologije

o diplomski sveučilišni studij u trajanju od dvije godine, čijim se završetkom stječe 120 ECTS bodova i akademski naziv magistar/magistra sociologije

o poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij u trajanju od tri godine, čijim se završetkom stječe najmanje 180 ECTS bodova i akademski stupanj doktor/doktorica znanosti

- psihologije o preddiplomski sveučilišni studij u trajanju od tri godine, čijim se završetkom stječe

najmanje 180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) psihologije

o diplomski sveučilišni studij u trajanju od dvije godine, čijim se završetkom stječe najmanje 120 ECTS bodova i akademski naziv magistar/magistra psihologije

- komunikologije o preddiplomski sveučilišni studij u trajanju od tri godine, čijim se završetkom stječe

najmanje 180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) komunikologije

o diplomski sveučilišni studij u trajanju od dvije godine, čijim se završetkom stječe najmanje 120 ECTS bodova i akademski naziv magistar/magistra komunikologije

- sestrinstva o preddiplomski sveučilišni studij u trajanju od tri godine, čijim se završetkom stječe

180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva

o diplomski sveučilišni studij u trajanju od dvije godine, čijim se završetkom stječe 120 ECTS bodova i akademski naziv magistar/magistrica sestrinstva

7

Program za stjecanje kompetencija nastavnika (Cjeloživotno učenje) Sveučilište, sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Odluke Senata izvodi program cjeloživotnog učenja: Program za stjecanje kompetencija nastavnika čijim se završetkom stječe 60 ECTS bodova i kompetencije za rad u odgojno – obrazovnoj ustanovi.

Razlikovna godina

Za kandidate koji su završili drugi studij, a žele se upisati na diplomski sveučilišni studij sociologije, povijesti ili komunikologije uvedena je mogućnost upisa razlikovne godine, nakon završetka koje studenti mogu upisati diplomske sveučilišne studije sociologije, povijesti ili komunikologije.

8

Ustroj Sveučilišta

Veliki kancelar

Zagrebački nadbiskup i metropolit Josip kardinal Bozanić

Uprava Sveučilišta Rektor Sveučilišta: prof. dr. sc. Željko Tanjić Prorektor za organizaciju i poslovanje: prof. dr. sc. Gordan Črpić Prorektor za međunarodnu suradnju: prof. dr. sc. dr. h. c. Emilio Marin Prorektor za znanost: prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić Prorektorica za nastavu: izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič Sveučilišni odjeli Odjel za povijest (preddiplomski i diplomski sveučilišni studij) – Pročelnik: izv. prof. dr. sc. Mario Kevo Odjel za sociologiju (preddiplomski i diplomski sveučilišni studij) – Pročelnik: izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić Odjel za psihologiju (preddiplomski i diplomski sveučilišni studij) – Pročelnica: doc. dr. sc. Ljiljana Pačić-Turk Odjel za sestrinstvo (redovni i izvanredni preddiplomski sveučilišni studij te redovni i izvanredni diplomski sveučilišni studij) – Pročelnica: doc. dr. sc. Marta Čivljak Odjel za komunikologiju (preddiplomski sveučilišni studij) – Pročelnik: izv. prof. dr. sc. Jerko Valković

Tajništvo

Tajnik Sveučilišta: dr. sc. Hrvoje Meštrić, dipl. ing. fiz.

9

Nastavnici

Odjel za povijest

izv. prof. dr. sc. Mario Kevo - pročelnik prof. dr. sc. Emilio Marin izv. prof. dr. sc. Tomislav Anić izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić izv. prof. dr. sc. Ivica Miškulin izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič doc. dr. sc. Stephen Nikola Bartulica doc. dr. sc. Siniša Bilić-Dujmušić doc. dr. sc. Valentina Janković doc. dr. sc. Tado Jurić doc. dr. sc. Kristina Puljizević dr. sc. Stipe Ledić, poslijedoktorand dr. sc. Tomislav Matić, poslijedoktorand dr. sc. Darko Periša, poslijedoktorand dr. sc. Krešimir Vuković, poslijedoktorand Antonija Hreščan, viša predavačica Vjera Brković, predavačica Odjel za sociologiju

izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić - pročelnik prof. dr. sc. Gordan Črpić prof. dr. sc. Stjepan Kušar izv. prof. dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo izv. prof. dr. sc. Luka Šešo doc. dr. sc. Ivan Balabanić doc. dr. sc. Mario Bara doc. dr. sc. Filip Galović doc. dr. sc. Jadranka Kraljević doc. dr. sc. Roman Šubić dr. sc. Miriam Mary Brgles, poslijedoktorandica dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić, poslijedoktorandica dr. sc. Lucija Mihaljević, poslijedoktorandica dr. sc. Petra Palić, poslijedoktorandica dr. sc. Mateja Plenković, poslijedoktorandica Tomislav Belić, asistent Toni Ćosić, asistent dr. sc. Jeronim Dorotić, asistent Nika Đuho, asistentica Josip Ježovita, asistent Damir Miloš, asistent Karla Žagi, asistentica Damir Mravunac, predavač Odjel za psihologiju

doc. dr. sc. Ljiljana Pačić-Turk – pročelnica prof. dr. sc. Dalibor Karlović prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić izv. prof. dr. sc. Tihana Brkljačić izv. prof. dr. sc. Maja Jazvinšćak Jembrek

10

izv. prof. dr. sc. Jasminka Štefulj doc. dr. sc. Anamarija Bogović Dijaković doc. dr. sc. Josip Bošnjaković doc. dr. sc. Martina Knežević doc. dr. sc. Krunoslav Matešić doc. dr. sc. Marina Merkaš doc. dr. sc. Sandra Nakić Radoš doc. dr. sc. Marija Šakić Velić doc. dr. sc. Mia Šetić doc. dr. sc. Ivana Vrselja dr. sc. Dragan Glavaš, poslijedoktorand Maja Anđelinović, asistentica Lana Batinić, asistentica Barbara Brdovčak, asistentica Dominik-Borna Ćepulić, asistent Ana Haramina, asistentica Marijana Matijaš, asistentica Mario Pandžić, asistent Ana Šeremet, asistentica Odjel za komunikologiju

izv. prof. dr. sc. Jerko Valković – pročelnik izv. prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac doc. dr. sc. Krunoslav Novak doc. dr. sc. Irena Sever Globan doc. dr. sc. Marijana Togonal dr. sc. Anto Mikić, poslijedoktorand dr. sc. Suzana Peran, poslijedoktorandica dr. sc. Ivan Uldrijan, poslijedoktorand dr. sc. Snježana Mališa, predavač Leali Osmančević, asistentica Kristijan Sedak, asistent Jakov Žižić, asistent Odjel za sestrinstvo

doc. dr. sc. Marta Čivljak – pročelnica prof. dr. sc. Roberto Antolović prof. dr. sc. Alemka Markotić prof. dr. sc. Dinko Puntarić prof. dr. sc. Damir Sapunar izv. prof. dr. sc. Suzana Bukovski izv. prof. dr. sc. Jasna Čerkez Habek izv. prof. dr. sc. Dubravko Habek izv. prof. dr. sc. Zvonimir Koporc izv. prof. dr. sc. Marica Miletić Medved izv. prof. dr. sc. Mladen Stanec izv. prof. dr. sc. Mirjana Turkalj doc. dr. sc. Damir Erceg doc. dr. sc. Elvira Lazić-Mosler doc. dr. sc. Ingrid Marton doc. dr. sc. Vjekoslav Peitl doc. dr. sc. Vanja Slijepčević-Saftić doc. dr. sc. Ivan Šklebar doc. dr. sc. Ana Tikvica Luetić doc. dr. sc. Melita Uremović

11

Dalibor Čavić, predavač Vesna Mijoč, predavač Ivan Reiner, predavač Renata Marđetko, predavač Katedra za teologiju

prof. dr. sc. Željko Tanjić doc. dr. sc. Zoran Turza doc. dr. sc. Anto Čartolovni doc. dr. sc. Marijana Kompes dr. sc. Josip Markotić, poslijedoktorand

12

Kontakti

Hrvatsko katoličko sveučilište Ilica 242 (ulaz iz Domobranske ulice) HR – 10 000 Zagreb www.unicath.hr

Centrala

telefon: + 385 (1) 370 66 00 faks: + 385 (1) 370 66 01 e-mail: [email protected]

Služba za studentska pitanja

telefon: + 385 (1) 370 66 13 faks: + 385 (1) 1 370 66 01 e-mail: [email protected]

Pročelnici

Pročelnik Odjela za komunikologiju

izv. prof. Jerko Valković [email protected]

Pročelnik Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mario Kevo [email protected]

Pročelnica Odjela za psihologiju doc. dr. sc. Ljiljana Pačić-Turk [email protected]

Pročelnik Odjela za sociologiju izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić [email protected]

Pročelnica Odjela za sestrinstvo doc. dr. sc. Marta Čivljak [email protected]

Voditelji godišta – redoviti studenti

Studij povijesti

1. god. pred. sveučilišnog studija dr. sc. Tomislav Matić [email protected]

2. god. pred. sveučilišnog studija doc. dr. sc. Valentina Janković [email protected]

3. god. pred. sveučilišnog studija dr. sc. Stipe Ledić [email protected]

1. i 2. god. dipl. sveučilišnog studija Stari vijek i srednji vijek

izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez [email protected]

1. i 2. god. dipl. sveučilišnog studija Suvremena povijest

izv. prof. dr. sc. Tomislav Anić [email protected]

Studij sociologije

1. god. pred. sveučilišnog studija Nika Đuho [email protected]

2. god. pred. sveučilišnog studija Karla Žagi [email protected]

3. god. pred. sveučilišnog studija Toni Ćosić [email protected]

1. god. dipl. sveučilišnog studija Josip Ježovita [email protected]

2. god. dipl. sveučilišnog studija Petra Palić [email protected]

Studij psihologije

1. god. pred. sveučilišnog studija Dominik-Borna Ćepulić [email protected]

2. god. pred. sveučilišnog studija Ana Šeremet [email protected]

3. god. pred. sveučilišnog studija Mario Pandžić [email protected]

http://www.unicath.hr/

mailto:[email protected]









13

1. god. dipl. sveučilišnog studija Maja Anđelinović [email protected]

2. god. dipl. sveučilišnog studija Marijana Matijaš [email protected]

Studij komunikologije

1. god. pred. sveučilišnog studija dr. sc. Suzana Peran [email protected]

2. god. pred. sveučilišnog studija doc. dr. sc. Krunoslav Novak [email protected]

3. god. pred. sveučilišnog studija Leali Osmančević [email protected]

1. god. dipl. sveučilišnog studija Ivan Uldrijan [email protected]

2. god. dipl. sveučilišnog studija Kristijan Sedak [email protected]

Studij sestrinstva

1. god. pred. sveučilišnog studija doc. dr. sc. Elvira Lazić Mosler [email protected]

2. god. pred. sveučilišnog studija doc. dr. sc. Melita Uremović [email protected]

3. god. pred. sveučilišnog studija doc. dr. sc. Ana Tikvica Luetić [email protected]

ECTS povjerenstvo

Sveučilišni ECTS koordinator izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez [email protected]

ECTS koordinator Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić [email protected]

ECTS koordinator Odjela za sociologiju doc. dr. sc. Filip Galović [email protected]

ECTS koordinator Odjela za psihologiju

doc. dr. sc. Marija Šakić Velić [email protected]

ECTS koordinator Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marica Miletić Medved

[email protected]

ECTS koordinator Odjela za komunikologiju

izv. prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac

[email protected]











14

Akademski kalendar 2019./2020.

Više o terminima ispitnih rokova i konzultacija na mrežnoj stranici Sveučilišta www.unicath.hr

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

1 1 2 3 4 5 6 5 1 2 3 1

2 7 8 9 10 11 12 13 6 4 5 6 7 8 9 10 10 2 3 4 5 6 7 8

3 14 15 16 17 18 19 20 7 11 12 13 14 15 16 17 11 9 10 11 12 13 14 15

4 21 22 23 24 25 26 27 8 18 19 20 21 22 23 24 12 16 17 18 19 20 21 22

5 28 29 30 31 9 25 26 27 28 29 30 23 24 25 26 27 28 29

30 31


1 2 3 4 5 1 1 2 1 1

13 6 7 8 9 10 11 12 2 3 4 5 6 7 8 9 2 2 3 4 5 6 7 8

14 13 14 15 16 17 18 19 3 10 11 12 13 14 15 16 3 9 10 11 12 13 14 15

15 20 21 22 23 24 25 26 4 17 18 19 20 21 22 23 4 16 17 18 19 20 21 22

1 27 28 29 30 31 1 24 25 26 27 28 29 5 23 24 25 26 27 28 29

6 30 31


6 1 2 3 4 5 10 1 2 3 15 1 2 3 4 5 6 7

7 6 7 8 9 10 11 12 11 4 5 6 7 8 9 10 1 8 9 10 11 12 13 14

8 13 14 15 16 17 18 19 12 11 12 13 14 15 16 17 2 15 16 17 18 19 20 21

9 20 21 22 23 24 25 26 13 18 19 20 21 22 23 24 3 22 23 24 25 26 27 28

10 27 28 29 30 14 25 26 27 28 29 30 31 4 29 30


4 1 2 3 4 5 1 2 1 2 3 4 5 6

6 7 8 9 10 11 12 3 4 5 6 7 8 9 2 7 8 9 10 11 12 13

13 14 15 16 17 18 19 10 11 12 13 14 15 16 3 14 15 16 17 18 19 20

20 21 22 23 24 25 26 17 18 19 20 21 22 23 4 21 22 23 24 25 26 27

27 28 29 30 31 24 25 26 27 28 29 30 28 29 30

1 31

RUJAN 2020.

7.3 Svečana promocija prvostupnika; 10.3. Sjednica Senata; 19.3. Sveti Josip, imendan

Velikog kancelara; 25.3. Dan Odjela za komunikologiju

10.2. Stepinčevo; 11.2. Sjednica Senata; 21.2. Završetak zimskog ispitnog roka; 24.2. Početak

ljetnog semestra

1.5. Praznik rada; 12.5. Dan Odjela za psihologiju; 19.5. Sjednica Senata. 3.6. Dan Sveučilišta; 5.6. Te Deum - završetak ljetnog semestra; 8.6. Početak ljetnog

ispitnog roka; 9.6. Sjednica Senata; 11. 6. Tjelovo; 22.6. Dan antifašističke borbe; 25.6. Dan

državnosti

SVIBANJ 2020. LIPANJ 2020.

Ispitni rok

Blagdani i svetkovine

LISTOPAD 2019. STUDENI 2019. PROSINAC 2019.

Nastava

SIJEČANJ 2020. VELJAČA 2020. OŽUJAK 2020.

10.12 Sjednica Senata; 18.12. Adventsko-božićna akademija studenata; 23.12. Početak

božićnih blagdana; 25.12. Božić; 26.12. Sveti Stjepan

1.11. Svi sveti; 2.11. Dušni dan; 12.11. Sjednica Senata; 16.11. Svečana promocija magistara;

18.11. Dan sjećanja na žrtvu Vukovara

1.10. Zaziv Duha Svetoga - početak zimskog semestra; 7.10. Dan Odjela za sestrinstvo;

8.10. Dan neovisnosti RH; 15.10. Sjednica Senata; 22.10. Dan Odjela za sociologiju

3.7.Završetak ljetnog ispitnog roka; 6.7. Početak ljetnih praznika; 14.7. Sjednica Senata 5.8. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja; 15.8. Uznesenje

Blažene Djevice Marije; 28.8. Završetak ljetnih praznika; 31.8. Početak jesenskog ispitnog

roka

8.9. Sjednica Senata; 25.9. Završetak jesenskog ispitnog roka

SRPANJ 2020.

9.4. Veliki četvrtak; 10.4. Veliki petak; 11.4. Velika subota; 12.4. Uskrs; 13.4. Uskrsni

ponedjeljak; 14. 4. Sjednica Senata; 21. 4. Dan Odjela za povijest

TRAVANJ 2020.

1.1. Nova godina; 3.1. Završetak božićnih blagdana 6.1. Bogojavljenje; 14.1. Sjednica

Senata; 24.1. Završetak zimskog semestra; 27.1. Početak zimskog ispitnog roka; 28.1.

Dan Katedre za teologiju

Praznici

KOLOVOZ 2020.

http://www.unicath.hr/

15

STUDIJSKI PROGRAMI

16

Odjel za povijest

http://www.unicath.hr/povijest Pročelnik izv. prof. dr. sc. Mario Kevo

Svetac zaštitnik: Sveti Jeronim Dan odjela: 21. travnja Boja odjela: zlatna

Sveučilišni studiji povijesti

Studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu utemeljen je sa svrhom da omogući što većem broju mladih u Hrvatskoj i onima iz inozemstvu koje privuče njegov program, osposobljavanje za dobro, kreativno i etično obnašanje stručnih poslova koje zahtjeva suvremeno školstvo, državna administracija, kulturne i druge ustanove od općeg značenja te poslovni svijet. Cilj je studija stvaranje mladih sposobnih za samostalan rad, ali i za skupni rad u manjim ili većim organizacijskim strukturama.

Tako će završeni student Sveučilišta biti osposobljen za rad u osnovnim i srednjim školama, knjižnicama, arhivima, kulturnim ustanovama, znanstvenim i istraživačkim organizacijama, diplomatskoj službi i drugdje.

Preddiplomski sveučilišni studij

Preddiplomski sveučilišni studij traje tri godine i njime se stječe najmanje 180 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini).

Preddiplomski sveučilišni studij ponajprije je namijenjen stjecanju nužnih znanja, kompetencija i vještina važnih za povijesnu struku. Također služi kao uvod u različita područja povijesti (stari vijek, srednji vijek, novi vijek, moderno i suvremeno doba), ali nudi i mogućnost širenja intelektualnih i teorijskih okvira putem izbornih predmeta drugih disciplina. Cilj preddiplomskog sveučilišnog studija jest razvijanje kritičkog promišljanja i samostalnosti u radu te ovladavanje istraživačkom metodologijom i vještinama izrade i izlaganja znanstvenog rada.

Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti. Student stječe mogućnost upisa na diplomski sveučilišni studij.

http://www.unicath.hr/povijest

17

Studijski program s popisom predmeta, ECTS bodovima i brojem nastavnih sati tjedno:

Semestar Predmeti ECTS Sati

1.

Svjetska povijest 1914.-1991. 4 3

Hrvatska povijest: 1918.-1945. 4 3

Hrvatska povijest: 1945.-1990. 4 3

Stvaranje suverene Hrvatske 4 3

Uvod u akademski studij 3 3

Uvod u teologiju 3 2

Tjelesna i zdravstvena kultura 1 2

Izborni predmeti 7

2.

Novovjekovne civilizacije 4 3

Svjetska povijest 19. stoljeća 4 3

Hrvatske zemlje: 16.- 18. stoljeće 4 3

Hrvatske zemlje u 19. stoljeću 4 3

Uvod u pomoćne povijesne znanosti I 2 2

Uvod u arhivistiku 2 22

Strani jezik - Engleski 2 2


Izborni predmeti 7

Ukupno 1. godina 60

3.

Stara povijest Istoka 4 3

Opća povijest srednjeg vijeka 4 3

Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku 4 3

Hrvatske zemlje u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 4 3

Kartografski izvori 2 2

Uvod u pomoćne povijesne znanosti II 2 2

Glagoljica i hrvatska ćirilica 2 2

Izborni predmeti 8

4.

Povijest Crkve u srednjem vijeku 4 3

Povijest Grčke i Rima 4 3

Fenomen kršćanstva 4 3

Hrvatski prostor u pretpovijesti i antici 4 3

Historiografija I 2 2

Uvod u bioetiku 3 2

Izborni predmeti 9

Ukupno 2. godina 60

5.

Urbana povijest 4 3

Povijest zapadne duhovnosti 4 3

Povijest institucija i političke uprave hrvatskih zemalja 4 3

Povijest znanosti i tehnologije 4 3

Historiografija II 2 2

Uvod u demografiju 2 2

Klasični jezik - Latinski 2 2

Izborni predmeti 8

6.

Gospodarska i društvena povijest 4 3

Kulturna povijest 4 3

Povijest svakodnevice 4 3

Hrvatska historiografija 2 2

Filozofija povijesti 2 2

Socijalni nauk Crkve 3 2


Izborni predmeti 9

Ukupno 3. godina 60

Ukupno preddiplomski sveučilišni studij 180

Izvedbeni planovi: http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-povijest/

http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-povijest/

18

Diplomski sveučilišni studij

Diplomski sveučilišni studij traje dvije godine i njime se stječe najmanje 120 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini).

Diplomski sveučilišni studij služi produbljivanju znanja i usavršavanju vještina koje su stečene tijekom preddiplomskog studija, tj. kritičkog promišljanja i samostalnosti u radu, ovladavanja istraživačkom metodologijom i vještinama izrade i izlaganja znanstvenog rada. Diplomski sveučilišni studij omogućuje studentu progresivnu orijentaciju, od temeljne izobrazbe prema sve većoj specijalizaciji i to kroz dva usmjerenja: Stari vijek i srednji vijek i Suvremena povijest.

Završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar/magistra povijesti. Stjecanjem akademskog naziva magistra student stječe mogućnost upisa na poslijediplomski sveučilišni studij.

Usmjerenje Stari vijek i srednji vijek



1.

Bellum civile 5 3

Povijest Bizanta 5 3

Srednjovjekovna Crkva 5 3

Novovjekovni seminar 2 2


Izborni predmeti 10

2.

Osmanlije i hrvatske zemlje tijekom 16. stoljeća 5 3

Biblijska arheologija 5 3

Srednjovjekovna društva 5 3

Srednjovjekovna filozofija 5 3

Diplomatički seminar I 2 2

Srednjovjekovni latinitet I 3 2

Izborni predmeti 5

Ukupno 1. godina 60

3.

Kulturna povijest srednjeg vijeka 5 3

Diplomatički seminar II 2 2

Srednjovjekovni latinitet II 3 2

Srednjovjekovni grad 5 3

Seminar uz diplomski rad 10

Izborni predmeti 5

4.

Kršćanstvo u Europi 5 3

Hrvatsko srednjovjekovlje 5 3

Seminar uz diplomski rad 5

Diplomski rad 15

Ukupno 2. godina 60

Ukupno diplomski sveučilišni studij 120



19

Usmjerenje Suvremena povijest



1.

Komparativna urbana povijest: 19.-20. stoljeće 5 3

Dalmatinsko društvo u 19. stoljeću 5 3

Globalizacija i religija 5 3

Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 5 3

Slika i film kao povijesni izvor 3 2

Povijesna demografija 2 2

Izborni predmeti 5

2.

Ekonomska misao: 19.-20. stoljeće 5 3

Živjeti u Jugoslaviji: 1945.-1990. 5 3

Povijest europskih integracija 5 3

Hrvatske političke ideje u 19. i 20. stoljeću 5 3

Suvremeni historiografski pristupi 3 2

Kvantitativne metode u historiografiji 2 2

Izborni predmeti 5 Ukupno 1. godina 60

3.

Crkva u suvremenom svijetu 5 3

Hrvatska kultura 1945.-1990. 5 3

Samostalna Hrvatska i Domovinski rat 5 3

Seminar uz diplomski rad 10 Izborni predmeti 5

4.

Drugi svjetski rat 5 3

Nacionalna kultura u europskom kontekstu 5 3

Seminar uz diplomski rad 5 Diplomski rad 15

Ukupno 2. godina 60 Ukupno diplomski sveučilišni studij 120



20

Odjel za sociologiju

http://www.unicath.hr/sociologija Pročelnik izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić

Svetac zaštitnik: Sveti Ivan Pavao II Dan odjela: 22. listopada Boja odjela: crvena

Sveučilišni studij sociologije

Program studija sociologije baštini pozitivne aspekte ponovno oživljenog procesa profesionalizacije hrvatske sociologije, ali i pojave novih istraživačkih interesa, sukladno novom nacionalnom i europskom institucionalnom okruženju. Ovaj studij omogućuje studentima ne samo razmjerno široko obrazovanje iz sociologije i drugih društvenih znanosti već i dovoljno znanja u području istraživanja i analize. Na taj način studij stvara pretpostavke za stručnjake koji će u okviru svojih profesionalnih disciplina znati poštivati i „analitička oruđa“ struke i etička načela šira od uskostručnih predmeta istraživanja. Način provođenja programa slijedi ideje oblikovane u Etičkom kodeksu Hrvatskog sociološkog društva, kao modelu strukovnog ponašanja, čija se temeljna načela odnose na poštivanje ljudskih prava i dostojanstva svake osobe, te visoku razinu kompetentnosti sociologa u radu i odnosu prema ispitanicima, naručiteljima kao i prema zajednici i društvu u kojem žive i rade.


Preddiplomski sveučilišni studij traje tri godine (šest semestara) i njime se stječe najmanje 180 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini).

Taj dio obrazovanja služi upoznavanju studenata s različitim područjima sociologije, proučavanju pojedinih sadržaja iz sociologiji bliskih znanstvenih disciplina, te je također namijenjen stjecanju nužnih znanja, kompetencija i vještina potrebnih za diplomski studij sociologije. Ako studenti odluče na ovoj razini završiti svoje obrazovanje, osposobljeni su za poslove i radne zadatke u kojima se, osim osnovnih znanja , traže znanja i vještine kao što su:

• metodološka istraživačka znanja temeljne razine; • sposobnost osmišljavanja jednostavnijih programa i projekata; • vještine razumijevanja stručne literature; • sposobnost pisanja stručnih istraživačkih izvještaja; • vještine primjene statističkih računalnih paketa i sl.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija: Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sociologije. Student stječe mogućnost upisa na diplomski sveučilišni studij.

http://www.unicath.hr/sociologija

21



1.

Uvod u sociologiju 8 3



Radionica temeljnih pojmova u sociologiji 4 4

Uvod u kulturnu antropologiju 3 2

Uvod u psihologiju 3 2


Izborni predmeti 5

2.

Statistika u društvenim istraživanjima 8 7

Uvod u analizu modernog društva 4 4

Demografija 4 3

Uvod u ekonomiju 3 2

Socijalna psihologija 4 3

Povijest 20. stoljeća 3 2


Izborni predmeti 3

Ukupno 1. godina 60

3. Suvremene sociološke teorije 8 6

Temeljni pristupi u analizi modernog društva i modernizacije 5 4

Uvod u sociologiju braka i obitelji 4 3

Uvod u filozofiju 4 3

Uvod u bioetiku 3 2

Izborni predmeti 6

4.

Metode društvenih istraživanja 1 8 6

Uvod u sociologiju kulture 4 2

Uvod u urbanu sociologiju 4 3

Sociologija europskih integracija 4 3

Jezik i društvo 4 3

Izborni predmeti 6

Ukupno 2. godina 60

5.

Odabrane teme iz sociologije 8 6

Sociologija hrvatskog društva 5 4

Uvod u sociologiju medija 4 4

Uvod u sociologiju religije 4 3


Izborni predmeti 6

6.

Metode društvenih istraživanja 2 8 6

Europska modernizacija: komparativna analiza 5 4

Uvod u sociologiju politike 4 3

Središnje teološke teme 2 2

Izborni predmeti 11

Ukupno 3. godina 60


Izvedbeni planovi: http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-sociologiju/

http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-sociologiju/

22


Diplomski sveučilišni studij traje dvije godine i njime se stječe najmanje 120 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini).

Diplomski sveučilišni studij sociologije nudi stjecanje potpunih profesionalnih znanja i vještina nužnih za rad sociologa i njegovo daljnje znanstveno usavršavanje. Uspješno svladavanje ovog dijela profesionalnog osposobljavanja za posao sociologa traži stjecanje minimalno 120 ECTS bodova tijekom diplomskog studija.

U ovom dijelu studijskog programa studentima se nude sva teorijska i metodološka znanja te se traži stjecanje profesionalnih i specifičnih vještina koje su sastavni dio suvremene profesionalne izobrazbe sociologa. Sukladno procjenama o potrebama aktualnog društvenog konteksta, tržišta rada i najnovijih tendencija u promišljanju obrazovanja magistara sociologije studentima je ponuđen program Sveučilišnog diplomskog studija sociologije: Upravljanje i javne politike. Uz zajedničke temeljne predmete koji su nužni u postizanju tog cilja i koje trebaju s uspjehom završiti svi, studentima se nudi sloboda odabira izbornih predmeta iz pojedinih skupina predmeta, kako bi time stekli iscrpnija znanja, razvili potrebne kompetencije i vještine u području sociologije naselja, teritorija i okoliša, upravljanja i javnih politika, iz područja socijalne etike te iz područja koja pokrivaju pojedina teorijska ili metodologijska područja sociologije.

Završetkom diplomskog sveučilišnog studija Sociologija stječe se akademski naziv magistar/magistra sociologije. Student stječe mogućnost upisa na poslijediplomski sveučilišni studij.



1.

Sociologija upravljanja I 4 4

Osnove mikroekonomije 4 4

Javne politike I: Uvod 4 3

Društvena osnova prostornog planiranja 3 2

Anketno istraživanje 3 3

Faktorska analiza 4 4

Izborni predmeti 8

2.

Sociologija upravljanja II: Upravljanje institucijama javnog sektora

4 4

Javno pravo i sustav javne uprave 4 3

Osnove makroekonomije 4 3

Javne politike II: Socijalna politika 4 4

Regresijska analiza 4 3

Urbana sociologija 6 4

Izborni predmeti 4

Ukupno 1. godina 60

3.

Teorija javnog izbora 4 4

Sociologija hrvatskog društva II 4 3

Kulture kapitalizma u Europi 4 3

Kvalitativne metode: dubinske tehnike 3 2

Osnove proračuna 3 3

Društvo i korupcija 5 3

Diplomski rad 3 2

Izborni predmeti 4

4.

Sociologija stanovanja 4 3

Diplomski rad 18

Izborni predmeti 8

Ukupno 2. godina 60


Izvedbeni planovi: http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-sociologiju/

http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-sociologiju/

23

Odjel za psihologiju

http://www.unicath.hr/psihologija Pročelnica doc. dr. sc. Ljiljana Pačić-Turk

Svetac zaštitinik: Sv. Leopold Bogdan Mandić Dan odjela: 12. svibnja Boja odjela: ljubičasta

Sveučilišni studij psihologije

Glavni cilj obrazovanja budućih psihologa jest primjena i unapređivanje psiholoških znanja, modela i metoda na etički i znanstven način, u svrhu promicanja razvoja, dobrobiti i učinkovitosti pojedinaca, skupina, organizacija i društva. Programom studija psihologije nastoje se ostvariti uvjeti i okolina u kojoj će se provoditi znanstvena istraživanja, nastava, priprema za neovisan rad u struci, te obrazovanje kao integralni dio razvoja karaktera svake osobe. Osim znanstvenih temelja studiranja, program je vođen i idejom intelektualne otvorenosti i suradnje sa srodnim znanostima i drugim studijima psihologije u Hrvatskoj i svijetu. Program studija psihologije kreiran je po uzoru na srodne studije u ovom polju na uglednim europskim i američkim sveučilištima, posebice katoličkim. U studijskom programu uvažena su i zajednička uporišta koja proizlaze iz Bolonjske deklaracije i Europske diplome iz psihologije, kao i etička načela rada psihologa koja se odnose na poštivanje ljudskih prava i dostojanstva osobe, visoku razinu kompetentnosti u radu te profesionalnu i znanstvenu odgovornost prema osobama s kojima dolaze u profesionalni doticaj, kao i prema zajednici i društvu u kojem žive i rade.


Na preddiplomskom sveučilišnom studiju od studenta se traži stjecanje najmanje 180 ECTS bodova.

Preddiplomski sveučilišni studij usmjeren je prije svega na orijentaciju studenata u različitim područjima psihologije, proučavanje pojedinih sadržaja iz znanstvenih disciplina bliskih psihologiji te je namijenjen ponajprije stjecanju nužnih znanja, vještina i kompetencija potrebnih za diplomski studij psihologije. Studenti koji na ovoj razini završe svoje obrazovanje osposobljeni su za poslove u kojima se traži primjena temeljnih istraživačkih metoda, tehnika prikupljanja i statističke analize podataka, osmišljavanje i provođenje jednostavnijih istraživanja i projekata, prezentiranje stručnih sadržaja i slično. Završetak obrazovanja na ovoj razini ne omogućuje obavljanje bilo kakve psihološke prakse, niti pruža potrebne nužne kompetencije za njeno obavljanje.

Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) psihologije.



1.

Uvod u psihologiju 3 2

Biološka psihologija I 5 4

Engleski jezik 4 3


Zajednički predmeti 6

Izborni nepsihologijski predmeti 6

Izborni predmeti 6

2. Teorijski sustavi u psihologiji 3 2

Percepcija 5 4

http://www.unicath.hr/psihologija

24

Biološka psihologija II 5 4

Deskriptivna statistika 6 5


Zajednički predmeti 3

Izborni predmeti 6

Ukupno 1. godina 60

3.

Pamćenje 6 4

Psihologija djetinjstva 5 4

Motivacija 6 4

Eksperimentalna metodologija 5 4

Inferencijalna statistika 5 5

Izborni predmeti 3

4.

Učenje 6 4

Emocije 6 4

Psihologija adolescencije 5 4

Neeksperimentalna kvantitativna metodologija 5 4

Modeli analize varijance 5 5

Izborni predmeti 3

Ukupno 2. godina 60

5.

Psihologija odrasle dobi i starenja 5 4

Uvod u socijalnu psihologiju 5 4

Teorijski sustavi i modeli u psihologiji ličnosti 4 3

Psihopatologija I 5 4

Uvod u kliničku psihologiju 4 3

Kvalitativna metodologija 5 4

Izborni predmeti 3

6.

Diferencijalna psihologija 4 3

Socijalni utjecaj 5 4

Psihologija rada 5 3

Psihopatologija II 5 4

Praktikum iz metodologije 5 4

Mjerenje u psihologiji 5 4

Ukupno 3. godina 60

Ukupno preddiplomski studij 180

Popis psihologijskih izbornih predmeta s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno:

Predmeti ECTS Sati

Evolucijska psihologija 3 2

Psihologija religioznosti 3 2

Računske osnove kvantitativnih metoda u psihologiji 3 2

Neurokemija ponašanja s osnovama psihofarmakologije 3 2

Hormoni i ponašanje 3 2

Pozitivna psihologija 3 2

Epigenetika u psihologiji 3 2

Kulturalna psihologija 3 2

Međukulturalna psihologija 3 2

Psihologija čitanja 3 2

Psihologija glazbe 3 2

Mozak, znanje i obrazovanje 3 2

Popis zajedničkih predmeta s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno:

Predmeti ECTS Sati



Uvod u bioetiku 3 2

Izvedbeni planovi: http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-psihologiju/

http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-psihologiju/

25

Popis uvjetnih predmeta pri upisu studenata u 2. godinu studija

Predmeti ECTS Sati

Deskriptivna statistika 6 5


Predmeti ECTS Sati

Inferencijalna statistika 5 5

Psihologija djetinjstva 5 4


Na diplomskom sveučilišnom studiju od studenta se traži stjecanje najmanje 120 ECTS bodova.

Diplomski sveučilišni studij psihologije omogućuje stjecanje potrebnih profesionalnih znanja i vještina nužnih za obavljanje psihološke prakse. Studenti u programu diplomskog studija stječu teorijska i metodološka znanja te profesionalne i specifične vještine koje su sastavni dio suvremene profesionalne izobrazbe psihologa, a opisane su i u Europskoj diplomi iz psihologije. Studijski program sastoji se od obveznih predmeta koje trebaju uspješno položiti svi studenti te od izbornih predmeta iz različitih grana psihologije, grupiranih u pojedine tematski sličnije predmetne cjeline (module). U studijski program uključena su također i tri predmeta Stručna praksa, od kojih je jedan obvezni a dva izborna.

Završetkom diplomskog sveučilišnog studija psihologije stječe se akademski naziv magistar/magistra (mag.) psihologije.



1.

Razvoj u društvenom kontekstu 4 3

Psihologija ličnosti 4 3

Psihologija socijalnih odnosa 4 3

Psihologija obrazovanja 4 3

Psihologija ponašanja u organizaciji 4 3

Faktorska analiza 4 4

Teorija psihologijskih testova 4 3

Psihologijska etika 2 1

2.

Kognitivna psihologija 4 3

Klinička psihodijagnostika 4 3

Zdravstvena psihologija 4 3

Psihološko savjetovanje 4 3

Regresijska analiza 4 3

Izradba psihologijskog istraživanja 5 4

Vještine psihologijskog testiranja 2 2

Psihologijski intervju 3 2

Ukupno 1. godina 60

3.

Izradba diplomskog rada 4 6

Stručna praksa – obvezni predmet 2

Stručna praksa – izborni predmet 3 Izborni predmeti – teorija 21 14

4.

Izradba diplomskog rada 14 10

Stručna praksa – izborni predmet 4 Izborni predmeti – specifične i profesionalne vještine 12 12

Ukupno 2. godina 60


26

Popis izbornih predmeta – teorija s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno:

Predmeti ECTS Sati

Forenzička psihologija 4 3

Razvojna psihopatologija 4 3

Psihologija ovisnosti 4 3

Neuropsihologijska dijagnostika djece i odraslih 4 3

Psihoterapijski smjerovi 4 3

Psihologija rehabilitacije 4 3

Psihoonkologija 4 3

Vojna psihologija 4 3

Psihologija igre i igranja 4 3

Psihologija sporta 4 3

Roditeljstvo i razvoj djece 4 3

Popis izbornih predmeta – specifične i profesionalne vještine s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno:

Predmeti ECTS Sati

Pisanje psiholoških nalaza i mišljenja 3 3

Family Therapy 3 3

Preventivni programi – izradba, izvođenje i vrednovanje 3 3

Psihološko forenzično vještačenje 3 3

Komunikacijske i promidžbene tehnike 3 3

Procjena i poticanje socijalne kompetencije 3 3

Osnove kognitivno-bihevioralne terapije 3 3

Projektivne tehnike 3 3

Policijska psihologija

Primjena muzikoterapije kod djece i odraslih s teškoćama komunikacije

3 3

Izvedbeni planovi: http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-psihologiju/

http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-psihologiju/

27

Odjel za sestrinstvo

http://www.unicath.hr/sestrinstvo Pročelnica doc. dr. sc. Marta Čivljak

Svetac zaštitnik: Sv. Majka Terezija Dan odjela: 7. listopada Boja odjela: plava

Sveučilišni studij sestrinstva

Nastava se održava u prostorijama Hrvatskog katoličkog sveučilišta, ali i u suradnim ustanovama, odnosno nastavnim bazama. Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu opremljen je i moderan kabinet vještina koji omogućuje kvalitetno obrazovanje studenata i postizanje odgovarajućih kliničkih i praktičnih vještina.

Nastava je u pravilu organizirana turnusno.


Preddiplomski sveučilišni studij traje tri godine (šest semestara) i njime se stječe najmanje 180 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini). Preddiplomski sveučilišni studij završava izradom završnoga rada.

Taj dio obrazovanja namijenjen je stjecanju nužnih znanja, kompetencija i vještina u sestrinstvu. Student tijekom studija stječe znanje i vještine o teorijama na kojima se temelji opće sestrinstvo, uključujući dostatno razumijevanje strukture, psiholoških funkcija i ponašanja zdravih i bolesnih osoba te odnosa između zdravstvenog stanja i fizičke i socijalne okoline ljudskog bića. Student stječe znanje iz područja etike sestrinske profesije i općih načela zdravlja i sestrinstva. Stječe i adekvatno kliničko iskustvo, pod nadzorom kvalificiranog osoblja za pružanje njege, iskustvo rada u timu te iskustvo rada s članovima ostalih zdravstvenih profesija.

Po završetku preddiplomskog sveučilišnog studija, stječe se akademski naziv: prvostupnik/prvostupnica sestrinstva (baccalaureus/baccalaurea med. techn.).

Student stječe mogućnost upisa na diplomski sveučilišni studij.

Studijski program s popisom predmeta, ECTS bodovima i brojem nastavnih sati po turnusu:


1.

Filozofija i etika u sestrinstvu 2 45

Osnove medicinske kemije i biokemije 1 25

Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja 2 20

Anatomija 3 50

Fiziologija 3 50

Mikrobiologija s parazitologijom 3 45

Osnove zdravstvene njege 10 290

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo 2 30


2.

Informatika u zdravstvenoj njezi 2 45

Komunikacijske vještine 2 30

Farmakologija 3 45

Proces zdravstvene njege 11 320

Dijetetika 3 60

Kliničke vježbe zdravstvene njege 1 5 550

Izborni predmet 5 45

Ukupno 1. godina 60

http://www.unicath.hr/sestrinstvo

28

3.

Interna medicina 2 30

Neurologija 1 15

Infektologija 1 15

Dermatologija 1 15

Zdravstvena njega odraslih I 8 230

Patofiziologija 2 30

Patologija 2 40

Javno zdravstvo 3 45

Sociologija zdravlja 2 45

Organizacija, upravljanje i administracija u zdravstvenoj njezi 4 115

Uvod u bioetiku 4 45

4.

Ginekologija i porodništvo 2 30

Zdravstvena njega majke i novorođenčeta 6 170

Pedijatrija 2 30

Zdravstvena njega djeteta 7 200

Zdravstvena psihologija 2 45


Higijena i epidemiologija 3 60


Ukupno 2. godina 60

5.

Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu 4 100

Kirurgija, traumatologija i ortopedija 2 30

Oftalmologija 1 10

Otorinolaringologija 1 10

Zdravstvena njega odraslih II 7 200

Psihijatrija i mentalno zdravlje 2 30

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 6 170

Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama 2 55

Palijativna zdravstvena njega 2 55

Socijalni nauk crkve 3 30

6.

Zdravstvena njega u zajednici 4 120

Zdravstveni odgoj s metodama učenja i poučavanja 3 60

Zdravstvena njega starijih osoba 4 120

Zdravstvena njega u kući 3 85


Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje 3 65


Završni rad 5

Ukupno 3. godina 60


Izvedbeni planovi: http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-sestrinstvo/

http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-sestrinstvo/

29


Diplomski sveučilišni studij traje 4 semestra i završava izradom i obranom diplomskoga rada. Na diplomskom sveučilišnom studiju student stječe najmanje 120 ECTS bodova.

Diplomski sveučilišni studij namijenjen je produbljivanju znanja i usavršavanju vještina stečenih tijekom preddiplomskoga studija, dakle, kritičkog promišljanja i samostalnosti u radu, ovladavanja istraživačkom metodologijom i vještinama izrade i izlaganja znanstvenog rada i preuzimanja osobne i timske odgovornosti u izvršavanju svakodnevnih i složenih zadataka u stalnim i izvanrednim uvjetima zdravstvene skrbi. Tijekom ovoga studija studenti stječu posebna znanja i vještine u palijativnoj medicini i palijativnoj skrbi. Uz sve gore navedeno studenti stječu i socijalne vještine kojima će unaprijediti komunikaciju s radnom okolinom, bolesnicima i njihovim obiteljima, kao i društvenom zajednicom.

Završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv: magistar/magistra sestrinstva (mag. med. techn.).

Studijski program s popisom predmeta, ECTS bodovima i brojem nastavnih sati po turnusu


1.

Palijativna skrb s praktikumom 1 10 200

Holistički pristupi u palijativnoj skrbi 4 45

Statističke metode 3 45

Teorije etike i etičke dileme 4 45

Kvantitativna paradigma istraživanja 5 60


2.

Kvalitativna paradigma istraživanja 5 55

Teološka antropologija 5 45

Teološki aspekti umiranja i smrti 5 45

Psihološke krizne intervencije 5 45

Sociologija tijela 5 30


Ukupno 1. godina 60

3.

Palijativna skrb s praktikumom 2 10 200

Supervizija i kvaliteta života radnika u zdravstvu 5 50

Pisanje stručnih i znanstvenih članaka 5 30

Palijativna skrb u neonatologiji i pedijatriji 5 30


4.

Liječenje boli 5 45


Diplomski rad 20

Ukupno 2. godina 60


Izvedbeni planovi: http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-sestrinstvo/

http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-sestrinstvo/

30

Odjel za komunikologiju

http://www.unicath.hr/komunikologija Pročelnik izv. prof. dr. sc. Jerko Valković

Svetac zaštitnik: Svetkovina Navještenja bl. Djevice Marije 25. ožujka Dan odjela: 25. ožujka Boja odjela: bijela

Sveučilišni studij komunikologije

Na sveučilišnom studiju komunikologije proučava se komunikacija pod različitim aspektima. Prateći suvremene trendove u znanostima, kroz studij će se povezivati suvremene teoretske spoznaje s osposobljavanjem studenata za ispravan način upotrebe odnosno korištenja pojedinih medija. Kako bi se to što efikasnije ostvarilo, potreban je kontinuirani rad i suradnja između studenata i profesora, naročito kod izvođenja vježbi odnosno seminara. Studij komunikologije u sebi uključuje i odgoj za vrijednosti jer želi osposobiti buduće komunikologe za aktivnu prisutnost i sudjelovanje u javnom životu kako bi se promovirala kultura dijaloga i suradnje unutar hrvatskoga društva, za što je značenje medija nezamjenjivo.

Program studija uvažava zajednička uporišta koja proizlaze iz Bolonjske deklaracije. Osim osposobljavanja za visoku razinu kompetentnosti i profesionalne odgovornosti, studente se potiče na usvajanje temeljnih etičkih načela bez kojih nije moguće govoriti o autentičnoj komunikaciji: dostojanstvo ljudske osobe i opće dobro.


Preddiplomski sveučilišni studij traje tri godine i njime se stječe najmanje 180 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini).

Preddiplomski sveučilišni studij omogućava studentima stjecanje znanja iz različitih područja koje proučava znanstvena grana komunikologije: od neverbalne komunikacije do komunikacije tiskanim medijima, filmom, kazalištem, radiom i televizijom, glazbom i novim medijima), potom na sociološke, psihološko-pedagoške i pravne aspekte komuniciranja. Uz to se proučavaju sadržaji iz komunikologiji bliskih znanstvenih disciplina. Studijem na preddiplomskoj razini studenti se osposobljavaju za poslove i radne zadaće u kojima se traže znanja i vještine kao što su sposobnost za obavljanje osnovnih zadaća u novinarstvu (tiskano i agencijsko novinarstvo, radijsko, televizijsko novinarstvo i dr.) kao i u odnosima s javnošću odnosno u raznovrsnim oblicima javnog komuniciranja.

Studentima se isto tako nudi mogućnost upisivanja niza izbornih predmeta koji nisu vezani uz samu disciplinu komunikologije, čime mogu unaprijediti i obogatiti vlastite intelektualne i teorijske okvire.

Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) komunikologije. Time student stječe mogućnost upisa na diplomski sveučilišni studij.

http://www.unicath.hr/komunikologija

31


Izvedbeni planovi: http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-komunikologiju/


1.

Uvod u komunikologiju 5 3

Uvod u novinarstvo 5 3

Povijest i teorija filma 3 3


Hrvatski jezik 3 2

Engleski jezik 1 3 2



Izborni predmeti 6

2.

Radijsko novinarstvo 5 3

Uvod u odnose s javnošću 5 3

Tiskano novinarstvo 4 3

Osnove statistike 4 3

Interpersonalna komunikacija 3 2



Izborni predmeti 6

Ukupno 1. godina 60

3.

Teorije medija 5 3

Televizijska produkcija 5 3

Tehnike odnosa s javnošću 5 3

Središnje teološke teme 3 2

Uvod u bioetiku 3 2


Izborni predmeti 6

4.

Televizijsko novinarstvo 5 3

Etika u medijima 5 3

Novi mediji i web tehnologije 5 3

Umijeće govora (govorne vježbe) 3 2

Jezična kultura i izražavanje 3 2


Izborni predmeti 6

Ukupno 2. godina 60

5.

Uvod u metode istraživanja 5 3

Odgoj za medije 5 3

Filozofija komunikacije 4 3

Crkva i mediji 3 2

Psihologija masovnog komuniciranja 4 3

Engleski jezik 5 3

Izborni predmeti 6

6.

Marketinško komuniciranje 5 3

Semiotika u medijima 5 3

Povijest i teorija kazališta 4 3

Područno (sektorsko) izvještavanje za tisak i web 4 4


Engleski jezik 6 3

Izborni predmeti 6

Ukupno 3. godina 60


32


Diplomski studij komunikologije omogućava stjecanje vještina i profesionalnih znanja koja su potrebna za efikasno komuniciranje na različitim područjima kao i za daljnje znanstveno usavršavanje. Da bi uspješno svladali ovaj dio profesionalnog osposobljavanja tijekom diplomskog studija potrebno je steći minimalno 120 ECTS bodova. Na diplomskom studiju komunikologije studentima su ponuđena dva usmjerenja: Interkulturalna komunikacija i novinarstvo te Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću. Budući da uspješno komuniciranje u današnjem globaliziranom svijetu pretpostavlja poznavanje različitih kultura, društvenih i komunikacijskih procesa, novih medijskih sustava ali i kompetentnost u provođenju znanstvenih istraživanja, diplomskim studije se studente osposobljava da mogu upravljati komunikacijama odnosno radom u odnosu s javnošću na različitim područjima. Završetkom diplomskoga sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar/magistrica komunikologije (mag. comm.). Diplomski sveučilišni studij Komunikologija: usmjerenje Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću



1.

Povijest i teorije odnosa s javnošću 5 3

Političke institucije, akteri i procesi 5 3

Kvantitativne metode 5 3

Kvalitativne metode I. 5 3

Medijski menadžment 4 3

Izborni predmeti 6

2.

Strategije odnosa s javnošću 5 3

Teorije i istraživanje javnoga mnijenja 5 3

Kvalitativne metode II. (dubinske tehnike) 5 3

Međunarodna komunikacija 4 3

Praksa u agenciji/medijskoj kući 5

Izborni predmeti 6

Ukupno 1. godina 60

Ukupno 2. godina 60

3.

Analiza medijskih tekstova 5 3

Politička komunikacija 4 3

Etika u odnosima s javnošću 5 3

Diplomski rad 10

Izborni predmeti 6

4.

Globalizacija i mediji 5 3

Krizno komuniciranje 5 3

Mediji i obrazovanje 4 3

Diplomski rad 10

Izborni predmeti 6

33

Diplomski sveučilišni studij Komunikologija: usmjerenje Interkulturalna komunikacija i novinarstvo



1.

Digitalni komunikacijski kanali u novinarstvu 5 3

Etika interkulturalne komunikacije 5 3

Kvantitativne metode 5 3

Kvalitativne metode I. 5 3

Medijski jezik i stil 4 3

Izborni predmeti 6

2.

Međukulturalna psihologija 5 3

Međunarodna komunikacija 4 3

Istraživačko novinarstvo 5 3

Mediji i politika 5 3

Praksa u agenciji/medijskoj kući 5

Izborni predmeti 6

Ukupno 1. godina 60

Ukupno 2. godina 60

Izvedbeni planovi: http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-komunikologiju/


Predmeti ECTS Sati

Uvod u komunikologiju 5 3

Uvod u novinarstvo 5 3

Uvod u odnose s javnošću 5 3


Predmeti ECTS Sati

Osnove statistike 4 3

Teorije medija 5 3

33.

Integrirana medijska redakcija 5 3

Antropologija medija 5 3

Izvješćivanje o vjerskim temama 4 3

Diplomski rad 10

Izborni predmeti 6

4.

Mediji i obrazovanje 4 3

Međureligijski dijalog 5 3

Globalizacija i mediji 5 3

Diplomski rad 10

Izborni predmeti 6

http://unicath.hr/izvedbeni-planovi-19-20/odjel-za-komunikologiju/

34

Katedra za teologiju

http://www.unicath.hr/katedra-za-teologiju

Katedra za teologiju sastavni je dio Sveučilišta čiji djelatnici izvode teološke predmete. Cilj je Katedre za teologiju promicati razumijevanje vjere na načelima katoličkog nauka. Na poseban način Katedra za teologiju sudjeluje u odgoju studenata posvećenom razvoju cjelovite osobe u katoličkoj tradiciji i duhovnosti.

U okviru Katedre za teologiju izvode se sljedeći predmeti: Uvod u teologiju, Uvod u bioetiku, Socijalni nauk Crkve, Središnje teološke teme, Teološka antropologija, Teološki aspekti umiranja i smrti, Crkva u suvremenom svijetu.

Laboratorij za psihologijska istraživanja

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu osnovan je Laboratorij za psihologijska istraživanja, koji je započeo s radom u rujnu 2014. U ovom integriranom laboratoriju za opažanje i eksperimentalnu psihologiju moguće je provoditi različita istraživanja primjenom suvremenih metoda i tehnika prikupljanja i analize podataka. Laboratorij za opažanje sastoji se od prostorije za opažanje i kontrolne prostorije, koje su odvojene jednosmjernim promatračkim zrcalom. U laboratoriju je moguće simultano ili odgođeno opažati i analizirati ponašanje pojedinaca i skupina u različitim situacijama. Laboratorij za eksperimentalnu psihologiju sastoji se od prostorije u kojoj su smještena dva računala sa softverskim rješenjima za provođenje računalno potpomognutih mjerenja i ispitivanja. Prostorija je opremljena jednom zidnom kamerom smještenom iznad računala, a računalo je povezano s radnom stanicom u kontrolnoj prostoriji laboratorija za opažanje.

http://www.unicath.hr/katedra-za-teologiju

35

BITI STUDENT

NA HRVATSKOM KATOLIČKOM SVEUČILIŠTU

36

Iz Pravilnika o studijima i studiranju

Izvadci važeći od akademske godine 2018./2019.

Upis na studije Članak 11.

Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja. Odluku o uvjetima upisa i raspisivanju natječaja sukladno studijskom programu i prijedlogu stručnog vijeća odjela donosi Senat najmanje šest mjeseci prije početka nastave. Natječaj za upis na studij mora sadržavati uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatak o ispravama koje se podnose, rokove za prijavu na natječaj i upis, troškove provođenja postupka i upisa. U natječaju se objavljuju kriteriji na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis, i utvrđuje koji su srednjoškolski programi preduvjet za upis preddiplomskog sveučilišnog studija, te uvjeti upisa za diplomski sveučilišni studij.

Članak 12. Preddiplomski sveučilišni studij može upisati osoba sa završenom četverogodišnjom ili petogodišnjom srednjom školom i položenom državnom maturom sukladno uvjetima iz javnog natječaja koji objavljuje Sveučilište. Pristupnici koji su srednje obrazovanje završili prije 2010. godine nisu obveznici polaganja državne mature u svrhu upisa na Sveučilište. Odluku o uvjetima upisa i raspisivanju natječaja sukladno studijskom programu i prijedlogu stručnog vijeća odjela donosi Senat. Diplomski sveučilišni studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući preddiplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski studij te preddiplomski stručni studij uz dodatne uvjete sukladno uvjetima iz javnog natječaja koji objavljuje Sveučilište. Odluku o uvjetima upisa i raspisivanju natječaja sukladno studijskom programu i prijedlogu stručnog vijeća odjela donosi Senat.

Članak 13. Postupak prijava za upis na preddiplomski sveučilišni studij, izrada rang-liste te potvrda namjere upisa na studij odvija se putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta, a razredbeni postupak provodi Sveučilište sukladno odluci Senata o uvjetima upisa u I. godinu preddiplomskih sveučilišnih studija. Postupak prijava za upis na diplomski sveučilišni studij, izrada rang-liste te potvrda namjere upisa na studij odvija se putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na diplomske studije (NISpDS), a razredbeni postupak provodi Sveučilište sukladno odluci Senata o uvjetima upisa u I. godinu diplomskih sveučilišnih studija. Senat odlukom imenuje Povjerenstvo za upise koje provodi postupak upisa i razredbenog postupka – dodatnih uvjeta (provjera). Pristupnik natječaju za upis može uložiti zamolbu za prilagodbu ispitne tehnologije. Zamolba za prilagodbu ispitne tehnologije upućuje se Povjerenstvu za upise. Zamolbi se prilaže relevantna liječnička dokumentacija i, u slučaju da je pristupnik ispite državne mature polagao uz prilagodbu ispitne tehnologije, Odluka o prilagodbi ispitne tehnologije Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Rok za podnošenje zamolbe za prilagodbu ispitne tehnologije utvrđuje se odlukom o uvjetima upisa za pojedinu akademsku godinu. Rezultati razredbenog postupka – dodatnih uvjeta (provjera) objavljuju se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama Sveučilišta. Pristupnik može na rezultate razredbenog postupka – dodatnih uvjeta (provjera) uložiti prigovor Povjerenstvu za upise u roku od 24 sata od objave rezultata razredbenog postupka – dodatnih uvjeta (provjera).

37

Članak 14. Pravo upisa na studij stječe pristupnik koji ispunjava uvjete utvrđene natječajem, te koji je putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava potvrdio namjeru upisa na odabrani studij prema redoslijedu na rang-listi do popunjavanja upisne kvote. Pristupnik koji je ostvario pravo na upis, ali koji nije u roku obavio upis, gubi pravo upisa.

Status studenta Članak 15.

Studenti mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti i izvanredni studenti su studenti koji studiraju prema studijskom programu kojeg je donio Senat i ishodilo Dopusnicu za izvođenje studija od nadležnog ministarstva. Redoviti studenti ostvaruju posebna prava sukladno zakonu i drugim normativnim propisima. Status redovitog i izvanrednog studenta stječe se upisom na jedan od studija Sveučilišta, a svoj status student dokazuje studentskom ispravom. Redoviti student može promijeniti status i nastaviti studij kao izvanredni student uz podnošenje zahtjeva za promjenu statusa ako se izvodi izvanredni studij. Zahtjev uz obrazloženje putem Službe za studentska pitanja dostavlja se pročelniku odjela na odobravanje. Izvanredni student ne može promijeniti status u status redovitog studenta.

Stjecanje statusa studenta prijelazom Članak 16.

Studentu se može odobriti prijelaz: - s jednog odjela na drugi odjel Sveučilišta, te s jednog usmjerenja (modula) na drugo usmjerenje (modul); - s drugog visokog učilišta na Sveučilište.

Studentska isprava Članak 17.

Studentska isprava je studentska iskaznica kojom studenti dokazuju status studenta Sveučilišta. Studentska iskaznica je javna isprava koju izdaje i ovjerava Sveučilište. Studentska iskaznica izdaje se studentu pri upisu na Sveučilište ili nakon odobrenja nastavka studija na Sveučilištu. Sadržaj studentske isprave propisan je Pravilnikom o studentskoj ispravi i sadrži podatke o studentu, Sveučilištu i studijskom programu.

Redoviti studenti Članak 18.

Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu zasnovanom na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija djelomično se subvencionira iz Državnog proračuna i od Osnivača, a redoviti studenti participiraju (puna ili djelomična participacija) u troškovima studiranja sukladno odluci o uvjetima upisa, natječaju i odluci o participiranju u troškovima studiranja. Studenti pri upisu na studij, potpisuju ugovor o načinu studiranja i izjavu o participiranju u troškovima studiranja. Status redovitih studenata imaju studenti za vrijeme propisanog trajanja studija, a najdulje za vrijeme koje je za trećinu dulje od propisanog trajanja studija, odnosno do kraja akademske godine u kojoj taj rok istječe. Na preddiplomskom sveučilišnom studiju student može studirati tri godine s mogućnošću produljenja (ponavljanje godine) još jedne godine, a na diplomskom sveučilišnom studiju dvije godine s mogućnošću produljenja (ponavljanje godine) još jedne godine. U vrijeme trajanja studija ne uračunava se vrijeme mirovanja obaveza studenata sukladno zakonu i ovom Pravilniku. Student koji nakon navedenog roka nije stekao uvjete za završetak upisanog studija gubi status redovitog studenta. Pod uvjetom da je student izvršio sve propisane nastavne obveze i stekao pravo pristupiti završnom ispitu iz predmeta, može u roku od tri akademske godine

38

od gubitka statusa redovitog studenta pristupati završnom ispitu iz predmeta uz plaćanje troškova naknade. Redoviti studenti u pravilu studiraju na jednom sveučilišnom studiju, no izrazito uspješni studenti mogu uz odobrenje Senata istodobno redovito studirati na još jednom sveučilišnom studiju uz punu ili djelomičnu participaciju u troškovima studiranja.

Izvanredni studenti Članak 19.

Izvanredni studenti su oni studenti koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave. Trošak izvanrednog studija studenti snose sami iz vlastitih ili drugih sredstava ili participiraju u troškovima studiranja sukladno odluci Senata o visini troškova studija koju snose izvanredni studenti. Izvanredni studenti pri upisu na studij, potpisuju ugovor o načinu studiranja i izjavu o participiranju u troškovima studiranja.

Prava i obveze studenata Članak 20.

Sukladno zakonima i aktima Sveučilišta studenti imaju i prava na: - kvalitetan studij i obrazovni proces predviđen studijskim programom; - pohađanje predavanja, vježba, seminara i drugih oblika nastave; - sudjelovanje u stručnom i znanstvenom radu; - konzultacije i mentorski rad; - voditelja godine/godišta; - slobodu mišljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na Sveučilištu; - završetak studija u kraćem roku; - slobodno korištenje knjižnice u skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinima korištenja knjižničnog fonda i ostalih izvora informacija; - upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno Statutu i na njemu utemeljenim propisima Sveučilišta; - izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika; - sudjelovanje u odlučivanju sukladno zakonu i ostalim aktima Sveučilišta; - pritužbe u slučaju povrede nekog od prava predviđenih Zakonom ili općim aktima Sveučilišta; - sudjelovanje u radu Studentskog zbora, studentskih udruga i drugih studentskih organizacija; - odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajućim zdravstvenim ustanovama; - pravo na priznanje i nagrade; - druga prava predviđena Statutom i općim aktima Sveučilišta. Student s utvrđenim poteškoćama na temelju potvrde nadležnoga studentskoga liječnika može uložiti zamolbu za prilagodbu ispitne tehnologije. Zamolba za prilagodbu ispitne tehnologije upućuje se prorektoru za nastavu uz priloženu relevantnu liječničku dokumentaciju. Uz obveze, odnosno dužnosti određene drugim propisima, studenti Sveučilišta imaju i sljedeće dužnosti: - poštivati ustroj i način izvođenja studija; - uredno izvršavati svoje nastavne i druge propisane obveze na Sveučilištu; - student je u okviru izjašnjavanja o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika, obvezan pristupiti anketi; - savjesno, marljivo i predano pohađati nastavu i druge načine izvođenja studija; - čuvati ugled i dostojanstvo Sveučilišta, promičući ili poštujući njegov katolički identitet; - primjereno se ponašati prema članovima Sveučilišne zajednice i gostima Sveučilišta; - poštivati odredbe akata Sveučilišta.

39

Studenti su dužni u komunikaciji s nastavnicima i Službom za studentska pitanja koristiti se dodijeljenom službenom adresom elektroničke pošte, a sve se obavijesti odaslane na tu adresu smatraju i uručenima. Studenti su dužni prijaviti se u sustav za e-učenje te se sve obavijesti i materijali vezani za nastavu na pojedinim predmetima koji su u sustavu za e-učenje smatraju uručenima studentu.

Nastavak studija Članak 21.

Student koji je imao status studenta, te mu je status studenta prestao zbog prekida studija, može nastaviti studij podnošenjem zahtjeva za odobrenje nastavka prekinutog studija do 15. rujna tekuće akademske godine putem Službe za studentska pitanja, prorektoru za nastavu i pročelniku odjela, ukoliko od posljednjeg upisa u godinu studija i podnošenja zahtjeva za odobrenje nastavka prekinutog studija nije proteklo više od pet godine. Odluku o odobrenju nastavka prekinutog studija donosi prorektor za nastavu na osnovi prijedloga pročelnika odjela. U odluci se navode priznati ispiti s ocjenama i ostvarenim ECTS bodovima tijekom studija, te moguće utvrđene razlike predmeta koje je student dužan položiti u navedenom roku, u skladu s važećim studijskim programom, na osnovi kojeg se izvodi studij na kojem student nastavlja studirati.

Prestanak statusa studenta

Članak 37. Osoba gubi status studenta: - završetkom studija; - ispisom sa Sveučilišta; - isključenjem sa studija po postupku i uz uvjete utvrđene Statutom ili drugim aktima Sveučilišta; - ne završavanjem studija u roku utvrđenom ovim Pravilnikom; - ne ispunjavanjem uvjeta za ponavljanje godine utvrđene Statutom ili ovim Pravilnikom; - ako ne upiše sljedeću akademsku godinu u propisanom roku; - ostalim opravdanim razlozima Student ima pravo ispisati se sa studija i time gubi status studenta.

Oblici nastave Članak 42.

Oblici izvođenja nastave sukladno studijskom programu i izvedbenom planu nastave jesu: predavanja, seminari, vježbe, praktična nastava, terenska nastava, konzultacije, mentorski rad, voditeljski rad, stručna praksa, sudjelovanje studenata u stručnom i znanstvenom radu i drugo. Svi oblici nastave izvode se u sjedištu Sveučilišta, te nastavnim bazama i drugim mjestima s kojima Sveučilište ima potpisane Sporazume i/ili Ugovore.

Članak 43. Sveučilište izvodi nastavu na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu sukladno studijskim programima. Nastava stranih jezika izvodi se na hrvatskom jeziku i na stranom jeziku te odgovarajućem pismu. Nastava se može izvoditi na jednom od svjetskih jezika ako je izvođenje nastave na jednom od svjetskih jezika utvrđeno studijskim programom, odnosno izvedbenim planom nastave. Ukoliko izvođenje nastave na jednom od svjetskih jezika nije utvrđeno studijskim programom i izvedbenim planom nastave, za njegovo izvođenje potrebna je prethodna suglasnost Senata.

40

Članak 44. Predavanja su temeljni nastavni oblik kojim nastavnik prenosi gradivo iz nastavnoga programa. Uz gradivo predviđeno nastavnim programom, predmet predavanja mogu biti i nova znanstvena i stručna znanja i spoznaje, odnosno analize aktualnih pitanja koja su u svezi s predviđenim nastavnim gradivom.

Članak 45. Seminar je oblik nastave koji se provodi radi šireg i dubljeg upoznavanja studenata s materijom i sadržajem nastavnih predmeta, radi obrade pojedinosti iz sadržaja predmeta i radi uvođenja studenata u znanstveni rad.

Članak 46. Vježbe su oblik nastave kojim se provode postupci s konkretnim zadatcima iz određenog nastavnog predmeta, ovisno o programskim načelima studija.

Članak 47. Nastava može se, sukladno studijskom programu i izvedbenom planu nastave, izvoditi izvan prostora sjedišta Sveučilišta.

Članak 48. Konzultacije su oblik nastave koji omogućuje studentima da u razgovoru s nastavnicima i suradnicima razjasne složenije dijelove nastavnog gradiva prije pristupanja ispitu te izradbi seminarskih i završnih i diplomskih radova. Sukladno izvedbenom planu nastave za redovite studente održavaju se konzultacije najmanje u trajanju od 45 minuta tjedno, a za izvanredne studente u dogovoru s nastavnikom.

Članak 49. Student može upisati i dodatne predmete koji nisu sastavni dio studijskog programa i izvedbenog plana nastave studija kojeg studira na temelju zamolbe, a odluku donosi pročelnik odjela ovisno o kapacitetu, uspješnosti i opterećenju studenta i uz suglasnost predmetnog nastavnika, odnosno voditelja dodatnih aktivnosti. Dodatni predmet (nastavna aktivnost u okviru mobilnosti unutar Sveučilišta) je predmet koji nije propisan studijskim programom i izvedbenim planom nastave studija kojeg student studira. Iz upisanog dodatnog predmeta student stječe dodatne ECTS bodove koji ne ulaze u prosjek ocjena studija kojeg student studira. Student može upisati izborne predmete više od potrebnog broja ECTS bodova izbornih predmeta propisanih studijskim programom i izvedbenim planom nastave studija kojeg studira uz suglasnost predmetnog nastavnika, mišljenja ECTS koordinatora odjela i odluke pročelnika odjela, a koji ulaze u prosjek ocjena. Student može upisati predmete u okviru mobilnosti izvan Sveučilišta uz suglasnost pročelnika odjela studija kojeg studira. Upisani predmeti iz stavka 2. i 3. ovog članka mogu se poništiti na zahtjev studenta ako postoje opravdani razlozi na kraju zadnjeg semestra studija. V. OPTEREĆENJE STUDENATA

Europski sustav prijenosa bodova (ECTS sustav) Članak 50.

Europski sustav prijenosa bodova (ECTS sustav) uključuje:

➢ precizno utvrđivanje očekivanih ishoda učenja za svaki predmet;

➢ utvrđivanje radnog opterećenja studenata za predviđene aktivnosti u predmetu, odnosno modulu;

➢ određivanje metode procjenjivanja postignuća za svaki definirani ishod učenja;

➢ određivanje načina bodovanja/ocjenjivanja pojedine aktivnosti.

41

Europski sustav prijenosa bodova precizno određuje opterećenje studenata za svaki predmet mjereno u vremenskim jedinicama. Nositelji predmeta procjenjuju koliko je vremena potrebno za obavljanje aktivnosti predviđenih za svaku predmetnu jedinicu. ECTS bodovi mjera su za količinu opterećenja studenta za postizanje željenih rezultata. Njihova je svrha olakšati mjerenje opterećenja u odnosu na željene rezultate te poboljšati mobilnost studenata.

Članak 51.

Vrijednost 1 ECTS boda iznosi 25-30 radnih sati studenta. Oni uključuju nastavu i samostalan rad studenta. Jedan nastavni sat traje 45 minuta, a jedan sat koji označava opterećenje studenta traje 60 minuta. VI. STJECANJE ECTS BODOVA

Članak 52. Student u pravilu može steći ECTS bodove za sve predmete koje upisuje – obvezne i izborne, za nastavne aktivnosti utvrđene studijskim programom, kao i za druge aktivnosti na osnovi kojih se stječu ECTS bodovi koje nisu predviđene studijskim programom. ECTS bodovi za pojedini predmet smatraju se stečenima nakon položenog završnog ispita iz toga predmeta, odnosno ispunjenih drugih zahtjeva u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave.

Ocjenjivanje studenata unutar ECTS sustava Članak 53.

Rad i uspjeh studenta vrjednuje se i ocjenjuje u pravilu tijekom nastave i na završnom ispitu iz predmeta primjenom Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS) i nacionalnog brojčanog sustava ocjenjivanja.

Članak 54. Stečeno znanje studenta provjerava se i ocjenjuje tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na završnom ispitu iz pojedinog predmeta. Ocjena iz predmeta sastoji se od: - nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji, seminari i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom nastave) koje iznose 70% ocjene; - završnog ispita iz predmeta koji iznosi 30% ocjene. Ako se predmet prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave izvodi samo na seminarima i/ili vježbama, konačna se ocjena iz predmeta može utvrditi na osnovi kontinuiranog praćenja nastave, odnosno isključivo vrjednovanjem nastavnih aktivnosti, bez polaganja završnog ispita. Konačna ocjena studenta izražava se brojčanom (nacionalnom) ocjenom studenata na temelju konačnog postignuća i ljestvice na osnovi bodova kako slijedi:

➢ prolaznim ocjenama: - izvrstan (5) – od 90 do 100% bodova - vrlo dobar (4) – od 80 do 89,9% bodova - dobar (3) – od 65 do 79,9% bodova - dovoljan (2) – od 50 do 64,9% bodova

➢ neprolaznom ocjenom (pad): - nedovoljan (1) – od 0 do 49,9% bodova U ISVU sustav unosi se prolazna brojčana ocjena, datum polaganja ispita i potpis nositelja predmeta. Ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se u ISVU sustav. U slučaju nepravodobnog odustajanja studenta od pristupanja završnom ispitu u ISVU sustav upisuje se nula (0).

Članak 55.

Ukoliko se nastava izvodi turnusno, stečeno znanje studenta provjerava se i ocjenjuje ovisno o načinu organizacije turnusa, a konačna ocjena iz predmeta može se sastojati od:

42

- nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji, seminari i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom nastave) koje iznose 30% ocjene; - završnog ispita iz predmeta koji iznosi 70% ocjene. Ukoliko se nastava izvodi turnusno, stečeno znanje studenta provjerava se i ocjenjuje ovisno o načinu organizacije turnusa, a konačna ocjena iz predmeta koji sukladno studijskom programu i izvedbenom planu nastave osim predavanja i seminare obuhvaća i kliničke vježbe može se sastojati od: - nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji, seminari i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom nastave) koje iznose 70% ocjene; - završnog ispita iz predmeta koji iznosi 30% ocjene. Ukoliko se nastava izvodi turnusno i ako se predmet prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave izvodi samo kroz predavanja, konačna ocjena iz predmeta može se utvrditi temeljem rezultata samo na završnom ispitu iz predmeta.

Obveze studenata Članak 56.

Student koji je izvršio propisane nastavne obveze iz predmeta i, u okviru izjašnjavanja o kvaliteti, ocijenio izvedenu nastavu i nastavnika putem ankete može pristupiti završnom ispitu iz toga predmeta, odnosno dobiti konačnu ocjenu iz predmeta. Student koji nije izvršio propisane nastavne obveze iz predmeta i ispunio anketu o izvedenoj nastavi i nastavniku ne može pristupiti završnom ispitu. Student koji nije izvršio propisane nastavne obveze iz predmeta dužan je ponovno upisati taj predmet. Studentu koji nakon ponovnog upisa predmeta nije izvršio propisane nastavne obveze iz predmeta gubi pravo studiranja na studiju na koji je upisan.

Članak 57. Redoviti student nije izvršio propisane nastavne obveze iz predmeta ako: 1. se utvrdi da je izostao s više od 30% nastavnih sati, u što se ubrajaju svi izostanci studenta s nastave, uključujući i one uzrokovane zdravstvenim razlozima te raznim izvanrednim okolnostima; 2. nije stekao minimalni uspjeh od 35% ukupne ocjene iz predmeta tijekom semestra; 3. nije ispunio neku drugu obvezu propisanu studijskim programom i izvedbenim planom nastave. Na predmetima na kojima se konačna ocjena stječe na temelju kontinuiranog praćenja nastave, odnosno isključivo vrjednovanjem nastavnih aktivnosti (bez polaganja završnog ispita) iz predmeta, student nije izvršio propisane nastavne obveze iz predmeta ako: 1. je izostao s više od dozvoljenog broja nastavnih sati prema izvedbenom planu nastave; 2. nije ostvario minimalni uspjeh od 50% ukupne ocjene iz predmeta tijekom semestra; 3. nije ispunio neku drugu propisanu obvezu iz predmeta. Izvanredni student nije izvršio propisane nastavne obveze ako: 1. se utvrdi da je izostao više od 40% nastave na predavanjima i seminarima; 2. se utvrdi da nije izvršio obveze na vježbama propisane studijskim programom i izvedbenim planom nastave; 3. nije ispunio neku drugu obvezu propisanu studijskim programom i izvedbenim planom nastave. Redovitim i izvanrednim studentima preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Sestrinstvo nije dopušten izostanak s praktične nastave propisane studijskim programom i izvedbenim planom nastave. U slučaju opravdanog razloga, studentima se može omogućiti nadoknada izostanaka u dogovoru s predmetnim nastavnikom.

Članak 58.

Maksimalni dozvoljeni broj izostanaka računa se u odnosu na broj termina održane nastave. Ako se u okviru jednog predmeta u istom tjednu održava više oblika nastave, izostanci se računaju za svaki oblik nastave posebno.

43

Opravdanost izostanka studenta s više od dozvoljenog broja nastavnih sati, u slučaju iznimne opravdane spriječenosti (hospitalizacija ili teži zdravstveni problemi, smrt u obitelji ili dokazane druge ozbiljne okolnosti), na zamolbu studenta utvrđuje pročelnik odjela u suradnji s voditeljem godišta i predmetnim nastavnikom, ovisno o sveukupnom radu i postignuću studenta. Zamolba se podnosi putem Studentske službe pročelniku odjela najkasnije 3 (tri) radnih dana od datuma zadnjeg termina nastave sukladno izvedbenom planu nastave.

Članak 59. Ponavljanje kolokvija, seminara, vježba i drugih aktivnosti i obveza koje ulaze u ocjenu iz predmeta zbog neopravdanog izostanka s istih nije moguće. U slučaju iznimne opravdane spriječenosti (hospitalizacija ili teži zdravstveni problemi, smrt u obitelji ili dokazane druge ozbiljne okolnosti) dolaska na kolokvij, seminar, vježbe i druge aktivnosti i obveze iz prethodnog stavka, student može podnijeti zamolbu za nadoknadu kolokvija, seminara, vježba i drugih aktivnosti i obveza. Zamolba uz popratnu dokumentaciju podnosi se putem Službe za studentska pitanja pročelniku odjela najkasnije 7 (sedam) dana od propuštenog kolokvija, seminara, vježbi i drugih aktivnosti i obveza koji o ponavljanju aktivnosti donosi odluku u suradnji s voditeljem godine i predmetnim nastavnikom, ovisno o sveukupnom radu, postignuću studenta i postotnom udjelu aktivnosti u ukupnoj ocjeni iz predmeta.

Ispitni rokovi i način provođenja ispita Članak 60.

Ispitni rokovi mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti ispitni rokovi jesu: zimski, ljetni i jesenski. Ispitni rok traje najmanje 4 (četiri) tjedna, a u svakom redovitom ispitnom roku nastavnik mora omogućiti najmanje 3 (tri) ispitna termina s međusobnim razmakom od najmanje 7 (sedam) dana. Kada je nastava organizirana po turnusima, redoviti se ispitni rokovi održavaju nakon završetka turnusa u 1 (jednom) ispitnom terminu, u zimskom i ljetnom roku u 2 (dva) ispitna termina te u jesenskom ispitnom roku u 3 (tri) ispitna termina. Izvanredne ispitne rokove utvrđuje prorektor za nastavu na prijedlog pročelnika odjela. Predmeti iz zimskog semestra polažu se u zimskom i jesenskom ispitnom roku. Predmeti iz ljetnog semestra i dvosemestralni predmeti polažu se u ljetnom i jesenskom ispitnom roku.

Članak 61. Cjelokupan ispit mora se dovršiti u roku od 3 (tri) radna dana upisom ocjene u ISVU sustav, osim u posebno opravdanim slučajevima.

Članak 62. Usmeni ispiti su javni i studenti imaju pravo zahtijevati javnost ispita. Nastavnik je obvezan čuvati pismene uratke, odnosno pismene zadaće s ispita, kolokvija, seminara i slično sukladno Pravilniku o arhiviranju.

Raspored završnih ispita iz predmeta Članak 63.

Kalendar završnih ispita iz predmeta sastavni je dio izvedbenog plana nastave i objavljuje se na mrežnim stranicama Sveučilišta. Studenti su dužni pratiti objavljeni raspored te u slučaju izmjene termina završnog ispita iz predmeta, a u skladu s ovim Pravilnikom, prijaviti završni ispit iz predmeta u novom terminu.

Prijava i odjava završnog ispita iz predmeta Članak 64.

Student prijavljuje polaganje završnog ispita iz predmeta ovjerenom prijavnicom, odnosno putem ISVU sustava. U ispitnom roku student je dužan prijaviti završni ispit iz predmeta najkasnije 48 sati prije

44

održavanja ispita. Student može pristupiti završnom ispitu iz predmeta samo uz prethodnu urednu prijavu.

Članak 65. Student može odjaviti završni ispit iz predmeta najkasnije 24 sata prije termina određenog za polaganje završnog ispita iz predmeta. U tom slučaju smatrat će se da završni ispit iz predmeta nije prijavio. Student odjavljuje polaganje završnog ispita iz predmeta povlačenjem prijavnice, odnosno putem ISVU sustava. Studentu koji ne odjavi završni ispit iz predmeta u roku navedenom u stavku 1. ovoga članka smatrat će se da završni ispit iz predmeta nije položio, čime je iskoristio jedan termin za pristupanje završnom ispitu toga predmeta.

Uvjeti pristupa studenta završnom ispitu iz predmeta Članak 66.

Na sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima pravo pristupa završnom ispitu iz predmeta ostvaruje redoviti student kojem je nositelj predmeta ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz predmeta: - prisutnost na najmanje 70% nastavnih sati; - stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene iz predmeta tijekom nastave; - ispunjene ostalih nastavnih obveza iz predmeta. Nositelj predmeta dužan je u ISVU sustavu uskratiti pristup završnom ispitu studentu koji nije stekao pravo na pristup završnom ispitu najkasnije do zadnjeg dana nastave u tekućem semestru radi onemogućavanja prijavljivanja završnog ispita iz određenoga predmeta. Na završnom ispitu iz predmeta student može ostvariti najviše 30% ukupne ocjene. Ispitni prag na završnom ispitu iz predmeta ne može biti manji od 50%. Ako student ostvari više od 50% ukupne ocjene tijekom nastavnih aktivnosti, mora pristupiti završnom ispitu iz predmeta jer je to uvjet za uspješno polaganje toga predmeta. Ako se predmet prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave izvodi samo na seminarima i/ili vježbama (bez polaganja završnog ispita) konačna se ocjena iz predmeta utvrđuje na osnovi kontinuiranog praćenja nastave, odnosno isključivo vrjednovanjem nastavnih aktivnosti na seminarima i/ili vježbama. Pravo pristupa završnom ispitu iz predmeta ostvaruje izvanredni student kojem je nositelj predmeta ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz predmeta: - prisutnost na najmanje 60% nastavnih sati na predavanjima i seminarima; - ispunjenje obveza na vježbama; - ispunjene ostalih obveza propisanih studijskim programom i izvedbenim planom nastave.

Članak 67. Način polaganja završnog ispita iz predmeta utvrđuje se studijskim programom i izvedbenim planom nastave. U slučaju dulje spriječenosti nastavnika, stručno vijeće odjela može održavanje ispita povjeriti drugom nastavniku.

Broj izlazaka na završni ispit iz predmeta Članak 68.

Završni ispit iz istog predmeta može se polagati najviše 4 (četiri) puta. Student četvrti put završni ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom prijavom u ISVU sustav, a zatim predajom zamolbe putem Službe za studentska pitanja pročelniku odjela na kojem studira. Ispitno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka imenuje pročelnik odjela, a čine ga 3 (tri) člana iz redova stalno zaposlenih nastavnika i/ili nastavnika vanjskih suradnika, od kojih je 1 (jedan) predmetni nastavnik. Predsjednik povjerenstva ne može biti nastavnik kod kojeg je student neuspješno polagao završni ispit iz predmeta. Ispitno povjerenstvo odluku o ocjeni donosi većinom glasova. O vremenu i mjestu održavanja ispita pred ispitnim povjerenstvom student se obavještava najkasnije jedan (1) dan prije održavanja ispita.

45

Završni ispit pred ispitnim povjerenstvom održava se u pravilu sljedećeg redovnog ispitnog termina unutar redovnog ispitnog roka.

Rezultati završnog ispita Članak 69.

Nastavnik je dužan priopćiti studentu rezultat usmenog završnog ispita iz predmeta odmah po održanom ispitu, a rezultat pismenog završnog ispita iz predmeta najkasnije u roku od 3 (tri) radna dana od dana održavanja pismenog ispita. Pravo uvida u ispitne rezultate ima osoba koja za to dokaže pravni interes i to pismeno obrazloži. Nastavnik će ocijeniti završni ispit iz predmeta studenta ocjenom nedovoljan i u slučaju: - ako student napusti prostoriju u kojoj se održava pismeni dio ispita; - ako student odustane od već započetog usmenog odgovaranja; - ako nakon pismenoga dijela ispita student ne pristupi usmenom dijelu ispita; - ako zbog ometanja ostalih studenata, nedolična ponašanja ili korištenja nedopuštenih pomagala student bude udaljen s ispita. Student je obvezan u roku od 24 sata od objavljivanja ili priopćavanja rezultata ispita izjasniti se o ocjeni. Ukoliko to ne učini, smatrat će se da prihvaća dobivenu ocjenu. O postignutom uspjehu studenta na završnom ispitu iz predmeta nastavnik vodi propisanu evidenciju. U slučaju nepodudarnosti ocjene unesene u indeks i/ili knjigu položenih ispita s ocjenom upisanom u ispitni zapisnik na ovjerenoj prijavnici, vjerodostojna je ocjena upisana u ispitni zapisnik. U slučaju nepodudarnosti ocjena unesenih u ISVU sustav i knjigu položenih ispita vjerodostojna je ocjena upisana u knjigu položenih ispita koja se sukladno Pravilniku o arhiviranju čuva trajno.

Prigovor na ocjenu iz završnog ispita Članak 70.

Student koji ima prigovor na ocjenu iz završnog ispita može u roku od 24 sata od ocjenjivanja, pisanim prigovorom dostavljenom pročelniku odjela putem Službe za studentska pitanja, zatražiti ponavljanje završnog ispita pred ispitnim povjerenstvom. Ispitno povjerenstvo imenuje pročelnik odjela u roku od 2 (dva) radna dana od primitka prigovora. Ispitno povjerenstvo ima 3 (tri) člana iz redova stalno zaposlenih i/ili vanjskih nastavnika, od kojih je 1 (jedan) predmetni nastavnik. Predsjednik povjerenstva ne može biti nastavnik čijom ocjenom student nije bio zadovoljan. Predsjednik ispitnog povjerenstva određuje datum polaganja ispita koji se mora održati u roku od 5 (pet) radnih dana od zaprimanja prigovora. Ispitno povjerenstvo donosi odluku o ocjeni većinom glasova. Na odluku o ocjeni ispitnog povjerenstva ne može se podnijeti prigovor.

Diplomski rad Članak 71.

Prijava diplomskog rada, odabir teme, način ocjenjivanja, postupak obrane te članove povjerenstva za obranu diplomskog rada i ostale pojedinosti utvrđene su Pravilnikom o diplomskom radu. VII. NAPREDOVANJE TIJEKOM STUDIJA

Članak 72. Student stječe pravo upisa u višu godinu studija ako je do vremena upisa stekao propisan broj bodova za upis u višu godinu studija i položio ispite iz predmeta koji su studijskim programom propisani kao uvjet upisa u višu godinu studija.

46

Članak 73. Upisi se obavljaju u Službi za studentska pitanja sa studentskom ispravom i uredno popunjenim upisnim obrascima u pravilu do 30. rujna tekuće akademske godine. Rokovi upisa objavljuju se na oglasnoj ploči i na mrežnim stranicama Sveučilišta. Upis u višu godinu studija završen je nakon što ga potpisom u upisni list ovjeri ovlaštena osoba Sveučilišta.

Upis u višu godinu studija Članak 74.

Student može upisati II. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija ako do vremena upisa stekne najmanje 50 ECTS bodova s prve godine i položi predmete koji su studijskim programom propisani kao uvjet za upis u II. godinu studija. Student može upisati III. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija ako do vremena upisa s prve dvije godine studija stekne najmanje 100 ECTS bodova i položi predmete koji su studijskim programom propisani kao uvjet za upis u III. godinu studija. Student može upisati II. godinu diplomskog sveučilišnog studija ako do vremena upisa stekne najmanje 50 ECTS bodova s prve godine studija i položi predmete koji su studijskim programom propisani kao uvjet za upis u II. godinu studija. Student koji je stekao uvjete za upis u višu godinu studija ponovno upisuje obvezni predmet ili predmete iz kojih nije ispunio sve propisane nastavne obveze iz predmeta, odnosno nije položio završni ispit iz predmeta četvrti put. Student koji je stekao uvjete za upis u višu godinu studija može ponovno upisati isti izborni predmet iz kojeg nije ispunio sve propisane nastavne obveze iz predmeta, odnosno nije položio završni ispit iz predmeta četvrti put. Ako je student član Sveučilišne knjižnice, do upisa u višu godinu studija, odnosno do kraja studija treba imati potvrdu da su sve posuđene knjige vraćene knjižici Sveučilišta.

Ponavljanje godine

Članak 75. Student koji zaključno do 30. rujna nije stekao pravo upisa u višu godinu studija sukladno studijskom programu i izvedbenom planu nastave ponavlja godinu. Student koji zaključno do 30. rujna nije izvršio sve propisane nastavne obveze iz studijskog programa i izvedbenog plana nastave za završetak studija ponavlja zadnju godinu studija. Student koji nije stekao uvjete za upis u višu godinu studija u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisuje obvezne predmete iz kojih nije ispunio sve propisane nastavne obveze iz predmeta, odnosno nije položio završni ispit iz predmeta četvrti put. Student koji nije stekao uvjete za upis u višu godinu studija može u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati isti izborni predmet iz kojeg nije ispunio sve propisane nastavne zadane obveze iz predmeta, odnosno nije položio završni ispit iz predmeta četvrti put. Student putem Službe za studentska pitanja može zatražiti upis pojedinih predmeta iz više (naredne) godine studija sukladno studijskom programu do vrijednosti ukupno 60 ECTS bodova (uključujući i ECTS bodove predmeta iz prethodne godine koji još nisu položeni, odnosno čije obveze nisu ispunjene), ali tako da ukupne studijske obveze u pojedinom semestru ne prelaze 35 ECTS bodova. Pročelnik odjela može studentu odobriti upis predmeta iz više godine studija u dijelu ili cijelosti na temelju izvješća ECTS koordinatora odjela. Zamolbe se predaju u prva tri (3) radna dana od početku nastave u novoj akademskoj godini.

Gubitak prava studiranja Članak 76.

Student ima pravo samo jednom tijekom studija ponavljati godinu. Student gubi pravo studiranja na studiju: - ako nakon ponavljanja godine ne stekne uvjete za upis u višu godinu studija; - ako nakon ponavljanja zadnje godine studija nije izvršio sve propisane obaveze iz predmeta; - ako nakon ponovnog upisa predmeta nije izvršio propisane nastavne obveze iz predmeta; - ako nakon ponovnog upisa predmeta nije položio završni ispit iz predmeta ni nakon četiri puta.

47

Studentu se, iznimno i u opravdanim slučajevima, može odlukom Senata odobriti ponovni upis predmeta iz kojeg nakon ponovnog upisa predmeta nije izvršio propisane nastavne obveze iz predmeta, odnosno iz kojeg nakon ponovnog upisa predmeta nije položio završni ispit iz predmeta ni nakon četiri puta. Pisana zamolba s obrazloženjem i popratnom dokumentacijom dostavlja se pročelniku odjela putem Službe za studentska pitanja. Ukoliko su pročelnik odjela, predmetni nastavnik i prorektor za nastavu suglasni sa zamolbom, upućuje se Senatu na odlučivanje.

Članak 77. U slučaju izmjene studijskog programa, student koji ponavlja godinu i student koji nastavlja studij nakon statusa mirovanja, upisuje godinu i razliku sukladno važećem studijskom programu.

Završetak studija Članak 78.

Preddiplomski sveučilišni studij završava polaganjem svih ispita, prikupljanjem najmanje 180 ECTS bodova i ispunjavanjem svih drugih obveza u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave. Diplomski sveučilišni studij završava polaganjem svih ispita, prikupljanjem najmanje 120 ECTS bodova i ispunjavanjem svih drugih obveza te samostalnom izradom diplomskog rada i njegovom javnom obranom u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave.

Članak 79. Srednja ocjena studija utvrđuje se kao prosjek ocjena iz svih predmeta i zaokružuje se na jednu decimalu, a glasi:

➢ prosječna ocjena jednaka ili iznad 4,5 – izvrstan (5);

➢ prosječna ocjena jednaka ili iznad 3,5 do 4,4 – vrlo dobar (4);

➢ prosječna ocjena jednaka ili iznad 2,5 do 3,4 – dobar (3);

➢ prosječna ocjena jednaka ili iznad 2,0 do 2,4 – dovoljan (2). Brojčani sustav ocjena uspoređuje se s ECTS sustavom ocjena na sljedeći način: 5 = A

A = 5

4 = B B = 4 3 = C C = 3 2 = D D, E = 2 1 = F FX, F = 1

Upis pojedinih predmeta s drugih studija Sveučilišta i drugog visokog učilišta Članak 98.

Student Sveučilišta može upisati pojedine predmete iz studijskog programa koji se izvode na drugim odjelima unutar Sveučilišta, kao i na drugom visokom učilištu. U slučaju upisa pojedinih predmeta unutar Sveučilišta, pisana zamolba podnosi se putem Službe za studentska pitanja najkasnije 5 (pet) radnih dana prije početka nastave u semestru pročelniku odjela na kojem student studira, koji uz suglasnost nositelja predmeta odobrava upis predmeta.

48

U slučaju upisa pojedinih predmeta na drugom visokom učilištu, pisana zamolba podnosi se putem Službe za studentska pitanja najkasnije 5 (pet) radnih dana prije početka nastave u semestru pročelniku odjela na kojem student studira, koji uz suglasnost ECTS koordinatora odjela odobrava upis predmeta. Student koji je upisao nastavni predmet dužan ga je položiti. Studenti s drugih visokih učilišta mogu upisati pojedine predmete iz studijskih programa koji se izvode na Sveučilištu. Tijekom prvog tjedna izvođenje nastave u semestru podnosi se pisana zamolba putem Službe za studentska pitanja pročelniku odjela koji uz suglasnost nositelja predmeta odobrava upis predmeta. Student s drugog visokog učilišta koji upiše predmet na Sveučilištu dužan je poštivati odredbe ovoga Pravilnika.

Članak 100.

Student može zatražiti da mu se prizna predmet, ocjena i ECTS bodovi s drugog visokog učilišta kao izborni predmet na Sveučilištu. Zamolba s potrebnom dokumentacijom (ovjereni izvod iz studijskog programa i izvedbenog plana nastave, preslika studentske isprave: indeks ili studentska isprava, ovjereni prijepis ocjena) podnosi se putem Studentske službe pročelniku odjela najmanje 14 (četrnaest dana) prije početka nastave u akademskoj godini. Odluku o priznavanju donosi pročelnik odjela na temelju pisanog izvješća ECTS koordinatora odjela. Student može zatražiti da mu se prizna predmet, ocjena i ECTS bodovi s drugog visokog učilišta kao ekvivalentni predmet obveznom predmetu na Sveučilištu. Zamolba s potrebnom dokumentacijom (ovjereni izvod iz studijskog programa i izvedbenog plana nastave, preslika studentske isprave: indeks ili studentska isprava, ovjereni prijepis ocjena) podnosi se putem Studentske službe pročelniku odjela najmanje četrnaest dana prije početka nastave u akademskoj godini. Odluku o priznavanju donosi pročelnik odjela na temelju pisanog izvješća ECTS koordinatora odjela i nositelja predmeta za koji se traži priznavanje ocjene.

Neki drugi važni pravilnici

Pravilnik o diplomskom radu Pravilnik o završnom radu

O svima pravilnicima više na www.unicath.hr/dokumenti

Participacija u troškovima studiranja

Participiranje u troškovima studiranja ima dvostruki smisao: odgojni i ekonomski. Naime, puni trošak studiranja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu okvirno iznosi 46.000,00 kuna. Od toga iznosa redoviti studenti snose dio troškova i to:

- 10% najboljih studenata na studijskoj godini oslobođeni su plaćanja participacije, - studenti koji izvršavaju svoje studentske obveze i redovito upisuju višu godinu studija,

participiraju u troškovima studiranja u iznosu od 500,00 do maksimalno 3.000,00 kuna godišnje, ovisno o ponderiranom prosjeku ocjena ostvarenom u prethodnoj godini studija,

- studenti koji ponavljaju prethodnu godinu studija participiraju u troškovima studiranja u iznosu od 4.100,00 do 9.000,00 kuna, ovisno o broju stečenih ECTS bodova u prethodnoj godini studija,

- za studenta koji ponavlja godinu, kriterij za utvrđivanje iznosa djelomične participacije troškova studiranja je zbroj bodova svih predmeta godine studija koja se ponavlja (ukupno 60 ECTS). U utvrđivanje zbroja bodova ne računaju se ECTS bodovi predmeta koji su položeni u godini studija koja se ponavlja, niti ECTS bodovi predmeta s više godine studija.

http://www.unicath.hr/dokumenti

49

- za ponavljanje III. godine preddiplomskog sveučilišnog studija student koji je izvršio sve propisane nastavne obveze iz predmeta i položio sve ispite osim obrane Završnog rada, snosi djelomičnu participaciju troškova studiranja u iznosu od 400,00 Kn.

- za ponavljanje III. godine preddiplomskog sveučilišnog studija student koji je izvršio sve nastavne obveze iz predmeta, a nije položio ispit iz najmanje jednog predmeta, plaća djelomičnu participaciju troškova studiranja u iznosu od 900,00 Kn.

- za ponavljanje II. godine preddiplomskog sveučilišnog studija, student koji nije izvršio sve nastavne obveze iz najmanje jednog predmeta (ponovni upis predmeta), plaća djelomičnu participaciju troškova studiranja u iznosu od 2.700,00 Kn.

- za ponavljanje II. godine diplomskog sveučilišnog studija student koji je izvršio sve nastavne obveze iz predmeta i položio sve predmete osim obrane Diplomskog rada, plaća djelomičnu participaciju troškova studiranja u iznosu od 400,00 Kn.

- za ponavljanje II. godine diplomskog sveučilišnog studija student koji je izvršio sve nastavne obveze iz predmeta, a nije položio ispit iz najmanje jednog predmeta, plaća djelomičnu participaciju troškova studiranja u iznosu od 900,00 Kn.

- za ponavljanje II. godine diplomskog sveučilišnog studija student koji nije izvršio sve nastavne obveze iz najmanje jednog predmeta (ponovni upis predmeta), plaća djelomičnu participaciju troškova studiranja u iznosu od 2.700,00 Kn. Student koji ponavlja godinu ne može biti oslobođen plaćanja djelomične participacije troškova studiranja.

- studenti koji su stekli osnovne uvjete za upis na studij, ali su na rang-listi za upis ostvarili plasman iznad 40. mjesta, plaćaju puni iznos participacije u troškovima studiranja. Za studente preddiplomskog sveučilišnog studija Povijest, Sestrinstvo i Sociologija puna participacija u troškovima studiranja iznosi 9.000,00 kuna, a za studente preddiplomskog sveučilišnog studija Komunikologija i Psihologija 14.000,00 kuna,

- studenti koji su studij upisali uz plaćanje pune participacije u troškovima studiranja, iznos pune participacije plaćaju tijekom cijelog studija,

- troškovi studiranja izvanrednih studenata preddiplomskog sveučilišnog studija Sestrinstvo iznose 9.000,00 kuna po godini studija. Troškovi studiranja izvanrednih studenata diplomskog sveučilišnog studija Sestrinstvo iznose 15.000,00 kuna po godini studija. Ovi se troškovi plaćaju tijekom cijelog studija.

Visina troškova studiranja ne bi smjela biti zapreka studiranju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. U skladu s time razrađeni su kriteriji koji štite ranjive skupine studenata, te za njih plaćanje participacije u troškovima studiranja preuzima Sveučilište. To se ne odnosi na izvanredne studente. Hrvatsko katoličko sveučilište otvoreno je i za onu kategoriju studenata koji u svom srednjoškolskom obrazovanju nisu postigli najbolje rezultate. Svakako, i oni trebaju ispuniti sve uvjete za upis na Sveučilište, ali ukoliko se ne nalaze na rang-listi unutar kvote od 40 studenata, Sveučilište, na preddiplomske sveučilišne studije, u okviru kapaciteta i mogućnosti, može upisati još po petero studenata neovisno o utvrđenoj rang-listi od četrdeset studenata. Ti pristupnici mogu upisati preddiplomski sveučilišni studij ukoliko su voljni i u mogućnosti platiti punu participaciju u troškovima studiranja tijekom cijelog preddiplomskog sveučilišnog studija, kako je gore navedeno. Na taj način njihov slabiji rad tijekom srednje škole nije apsolutno diskvalificirajući s obzirom na mogućnost studiranja, ali je ujedno pod snažnim moralnim i materijalnim poticajem ozbiljnijeg rada na sveučilišnom studiju, koji će voditi usvajanju znanja, umijeća i vrijednosti koje promovira Hrvatsko katoličko sveučilište.

Ovim modelom participacije studenata u troškovima studiranja promoviraju se tri važne vrijednosti koje želimo naglasiti:

1) Izvrsnost. Na temelju akademskog uspjeha prepoznajemo i nagrađujemo najuspješnije studente.

2) Socijalna osjetljivost. Neimaština, materijalna oskudica i druga teška pogođenost, pripadnost nekoj od ranjivih skupina u društvu, ne bi trebala biti prepreka za studiranje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

3) Odgovornost. Studente potičemo da odgovorno izvršavaju svoje studentske zadatke i da budu odgovorni prema široj društvenoj zajednici, počevši od obitelji.

50

Stipendije

Hrvatsko katoličko sveučilište zauzima se za svoje studente na različite načine. Jedan od njih jest i materijalna potpora dodjeljivanjem stipendija, koje su dijelom osigurane iz stipendijskoga fonda Sveučilišta, a dijelom iz stipendijskoga fonda „Marko Franović“.

Svake godine dodjeljuju se stipendije u šest kategorija:

Kategorija A – za studentsku izvrsnost Kategorija B – za studente vrhunske sportaše Kategorija C – za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa Kategorija D – za studente s invaliditetom Kategorija E – za studente bez odgovarajuće roditeljske skrbi Kategorije F – za studente djecu smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja i djecu 100 % HRVI iz Domovinskog rata

Studentske nagrade

Rektor dodjeljuje nagradu za: 1. izvrsnost tijekom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija; 2. studentski znanstveni rad; 3. doprinos razvoju Sveučilišne zajednice; 4. promicanje katoličkog identiteta Sveučilišta. Sveučilišni odjeli dodjeljuju nagradu za: 1. najbolji akademski uspjeh ostvaren u godini studija; 2. najbolji diplomski rad; 3. najbolji završni dan 4. izniman izvannastavni angažman tijekom akademske godine Mobilnost studenata

Sveučilište predviđa sljedeće oblike studentske pokretljivosti:

- studiranje studenata unutar studijskih odjela Sveučilišta; - studiranje studenata Sveučilišta na drugim sveučilištima; - studiranje na Sveučilištu studenata s drugih sveučilišta.

Studiranje studenata unutar studijskih odjela Sveučilišta, studiranje studenata Sveučilišta na drugim sveučilištima i studiranje na Sveučilištu studenata s drugih sveučilišta odobrava se uz pribavljeno mišljenje pročelnika studijskog odjela, sveučilišnog ECTS koordinatora, ECTS koordinatora odjela, kao i u suradnji s ECTS koordinatorom drugog sveučilišta.

Međusveučilišna studentska pokretljivost u pravilu se temelji na prethodno sklopljenim međusveučilišnim ugovorima, na osnovi kojih se zaključuju pojedinačni ugovori o studiranju.

Od 2013. godine Sveučilište sudjeluje u programu studentske mobilnosti u sklopu Erasmus+ programa Europske komisije. Mobilnost se ostvaruje na nizu europskih sveučilišta s kojima Sveučilište ima potpisane međuinstitucijske ugovore. Studentska mobilnost uobičajeno traje jedan semestar te se studentima priznaju ostvareni ECTS bodovi sukladno potpisanim Ugovorima o mobilnosti.

51

Podrška studentima

Studenti mentori

Studenti mentori su stariji kolege koji su tu da brucošima olakšaju studiranje i da dodatno unaprijede kvalitetu studiranja na HKS-u.

Voditelji godina/godišta

Stručna vijeća svih odjela imenuju voditelje godine/godišta za svaku godinu generaciju studenata.

Služba za studentska pitanja

Služba za studentska pitanja je stručna služba Sveučilišta koja studentima pruža stručnu, administrativnu i informacijsku podršku. U Službi se obavljaju administrativni poslovi vezani uz studiranje studenata na preddiplomskim i diplomskim razinama studija koje Sveučilište izvodi te administrativni poslovi za polaznike programa cjeloživotnog učenja. U Službi za studentska pitanja možete potražiti sve informacije vezane uz upis na neki od studija ili programa cjeloživotnog učenja koje izvodi Hrvatsko katoličko sveučilište. Radno vrijeme Službe za studentska pitanja predviđeno za rad sa strankama je od ponedjeljka do petka od 9 do 13 sati.

Sveučilišna kapelanija

Sveučilišni kapelan: vlč. dr. sc. Odilon Singbo

E-mail: [email protected]

Sveučilišna Kapelanija nudi razne duhovne sadržaje za studente i profesore. Osim svakodnevne svete mise u našoj kapelici, kapelanija organizira svete mise po odjelima i godištima prema dogovoru s pročelnicima i studentskim zborom. Kapelan je svaki dan na raspolaganju za duhovne razgovore i za sve što je potrebno za rast studenata, profesora i djelatnika na duhovnom planu. Tijekom akademske godine organiziraju se razna hodočašća, tribine s duhovnom tematikom, adventske i korizmene duhovne obnove. Kao katoličko sveučilište, nastojimo njegovati razne pobožnosti prema crkvenoj tradiciji.

Prema rasporedu koji će se objavljivati na web stranici sveučilišta, kapelan će biti na raspolaganju i za sakrament pomirenja u kapelici ili u svojem uredu. Kroz sve te sadržaje želimo zajedno još jače oblikovati svoj katolički identitet.

Više informacija dostupno je na http://www.unicath.hr/sveucilisna_kapelanija

Centar za psihološko savjetovanje

Studentsko savjetovalište Centar za psihološko savjetovanje e osnovano je u svrhu pružanja različitih oblika psihološke pomoći i podrške Vama, studentima Hrvatskog katoličkog sveučilišta, s ciljem postizanja boljeg akademskog uspjeha, povećanja uspješnosti studiranja i završetka studija, unaprjeđenja dobrobiti i kvalitete studentskog života te prevenciji razvoja psihičkih poremećaja.

Aktivnosti Centra uključuju stručnu pomoć i podršku putem individualnog i grupnog savjetovanja, organiziranje predavanja i radionica u svrhu razvijanja vještina komunikacije, olakšavanja postupka učenja, smanjivanja ispitne anksioznosti i drugih poteškoća/problema s kojima se susrećete u svakodnevnom životu kao i izradu edukativnih materijala. Provode se također i istraživanja o kvaliteti života studenata i evaluacija rada savjetovališta. Po potrebi


http://www.unicath.hr/sveucilisna_kapelanija

52

održavaju se sastanci s predstavnicima u Studentskom zboru i Uredom za studentski standard.

Iskustva drugih studentskih savjetovališta koja rade već niz godina govore o tome da se studenti obraćaju zbog više vrsta problema, bilo da se radi o problemima vezanim uz samo studiranje (primjerice, poteškoće učenja, poteškoće prilagodbe, ispitna anksioznost), doživljaj sebe (primjerice, anksioznost, depresivnost, usamljenost, poteškoće identiteta, demotiviranost), ali odnose s drugim ljudima (primjerice, problemi komunikacije, obiteljski problemi, problemi u romantičnim vezama i sl.)

U savjetovalište je moguće doći samo uz prethodnu najavu e-mailom te ćemo Vam u najbržem mogućem vremenu zakazati Vaš termin dolaska.

Usluge Savjetovališta u potpunosti su povjerljive, a podaci o korištenju usluga Savjetovališta ne ulaze ni u jedan studentski dokument.

Dogovor termina putem e-maila [email protected]

Više informacija dostupno je na http://www.unicath.hr/psih-savjetovaliste

Prilagođenost zgrade Sveučilišta osobama s invaliditetom

Za osobe s invaliditetom preporuča se korištenje ulaza s dvorišne strane koji je prilagođen za korištenje. Pohađanje nastave na prvom i drugom katu moguće je uz korištenje dizala. Sanitarni čvorovi prilagođeni su osobama s invaliditetom.

Zdravstvena zaštita

Provođenje preventivne zdravstvene zaštite studenata Hrvatskog katoličkog sveučilišta: dr. Branka Puškarić Saić, dr. med., specijalist školske i adolescentne medicine, voditeljica Odjela za praćenje djece i adolescenata s teškoćama u sustavu obrazovanja Služba za školsku i adolescentnu medicinu Odjel za praćenje djece i adolescenata s teškoćama u sustavu obrazovanja Kruge 44, 10000 Zagreb Telefon: +385 1 6156 019 E-mail: [email protected] www.stampar.hr

Mirovanje studentskih obaveza

Student može zatražiti mirovanje studentskih obveza za vrijeme služenja vojnog roka; za vrijeme trudnoće studentice i do prve godine starosti djeteta; za vrijeme dulje bolesti i u drugim opravdanim slučajevima prekida studija. Odluku o mirovanju studentskih obveza donosi prorektor za nastavu na temelju pisane zamolbe i popratne dokumentacije koju student podnosi putem Službe za studentska pitanja, a u drugim opravdanim slučajevima uz mišljenje pročelnika odjela.

Student može za vrijeme mirovanja pristupati završnom ispitu ukoliko je izvršio sve propisane nastavne obveze iz predmeta.

Ukoliko dođe do razlike između studijskog programa kojeg je student upisao i studijskog programa koji nastavlja, student je dužan upisati predmete po važećem studijskom programu.

Vrhunski sportaš ili priznati umjetnik

Redovitom studentu koji ima status vrhunskog športaša ili priznatog umjetnika, prorektor za

nastavu može na prijedlog stručnog vijeća odjela odobriti svladavanje upisanog studija pod

posebnim uvjetima.


http://www.unicath.hr/psih-savjetovaliste


http://www.stampar.hr/

53

Izrazito uspješni studenti

Izrazito uspješnim studentom smatra se student koji je sve ispite tijekom studija položio s

najnižom prosječnom ocjenom 4,5 i nije ponavljao nijednu godinu. Izrazito uspješnom

studentu može se odobriti i upis predmeta iz više godine studija. Takvom se studentu imenuje

mentor u znanstveno-nastavnom zvanju. O imenovanju mentora odlučuje stručno vijeće

odjela.

Informacije za strane studente

Reguliranje boravka stranih studenata u Hrvatskoj: točne i detaljne informacije potražite na mrežnim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova www.mvep.hr i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske www.mup.hr

Informacije o zdravstvenom osiguranju: www.hzzo.hr

Prehrana

Redoviti studenti hrvatskih sveučilišta koriste identifikacijsku karticu studenata („iksica“) kojom se dokazuje studentski status i prava studenata na razini prehrane, gradskog prijevoza i dr.

Knjižnica i informatička podrška

Sveučilišna knjižnica

U prostoru Hrvatskog katoličkog sveučilišta djeluje Sveučilišna knjižnica. U knjižnici je, osim posuđivanja knjiga iz knjižničnog fonda, moguće učiti u čitaonici koja je opremljena računalima. Na mrežnim stranicama Sveučilišta moguće je pretraživati katalog knjižnice Sveučilišta i drugih knjižnica.

Posudba / povrat građe: Ponedjeljak – četvrtak: 8:00 – 19:00, petak: 8:00 – 17:00

Čitaonice: Čitaonice s računalima su otvorene od 8:00-20:00

Studomat

Studomat (https://www.isvu.hr/studomat/) je modul Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU) namijenjen studentima.

Bežični internet

Studentima je na Sveučilištu dostupan bežični internet , kao i pristup računalima u studentskoj prostoriji i knjižnici.

AAI identitet

Studentima se dodjeljuje e-mail adresa: [email protected] (prvo slovo imena i prezime) putem koje se ostvaruje službena komunikacija s nastavnicima i službama Sveučilišta. Studenti su dužni u komunikaciji s nastavnicima i Službom za studentska pitanja koristiti dodijeljenu adresu elektroničke pošte te se sve obavijesti odaslane na tu adresu smatraju i uručenim.

http://www.mup.hr/

http://www.hzzo.hr/


54

Merlin

Studenti su dužni prijaviti se u sustav Merlin te se sve obavijesti i materijali vezani uz nastavu na pojedinim predmetima koji su u sustavu Merlin, smatraju uručenima studentu.

CARNet

Studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta mogu otvoriti korisničke račune preko servera Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, što im omogućuje pristup internetu izvan Sveučilišta, bez pretplate i uz najpovoljnije cijene. Korištenje mrežnih usluga preko CARNeta moguće je na dva načina: s institucija članica spojenih na CARNet ili individualno putem CARNetovih modemskih ulaza (CMU). Za dodatne informacije studenti se mogu obratiti Službi za studentska pitanja.

Obavijesti studentima

Obavijesti studentima dostupne su na mrežnim stranicama www.unicath.hr u rubrici Obavijesti studentima, kao i na oglasnim pločama Studijskih odjela u prizemlju zgrade.

Ispisivanje dokumenata (Print kvota)

Studentima Hrvatskog katoličkog sveučilišta omogućeno je, kroz projekt PrintKvota, ispisivanje dokumenata za akademske potrebe u prostoru samog Sveučilišta. Za ispis dokumenata koristi se ispisna stanica smještena na hodniku u prizemlju zgrade Sveučilišta. Studentima se dodjeljuje određeni besplatan broj ispisa dokumenata, koja odgovara akademskim potrebama njihova studija.

Studentske aktivnosti i slobodno vrijeme

Studentski zbor

Studentski zbor Sveučilišta je nestranačko i nepolitičko izborno predstavničko tijelo studenata preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija koje štiti interese studenata, predstavlja ih u sustavu visokog obrazovanja i preko izabranih predstavnika sudjeluje u odlučivanju u tijelima Sveučilišta.

http://www.unicath.hr/studentski-zbor


Studentski pravobranitelj

Studentski zbor imenuje studentskog pravobranitelja Hrvatskog katoličkog sveučilišta, na mandat od jedne godine.


Studentska prostorija

Studentima Hrvatskog katoličkog sveučilišta na raspolaganju je studentska prostorija koja se nalazi u prizemlju zgrade Sveučilišta i opremljena je računalima.

http://www.unicath.hr/studentski-zbor


55

Studentske aktivnosti

Studenti se mogu uključiti u razne studentske aktivnosti poput novinarske skupine, pjevačkog zbora, volonterske skupine, malonogometne ekipe, odbojkaške ekipe, klub studenata povijesti Homo volans, klub studenata sociologije Nexus, klub studenata komunikologije Protagonisti.

Tijekom godine organizira se brucošijada, razna druženja i putovanja, fotografski natječaj, novinarske radionice, posjete kazalište i slična događanja.

Studenti su pozvani predložiti nove ideje!

Etički kodeks i stegovna odgovornost studenata

Etički kodeks

Hrvatsko katoličko sveučilište djeluje po odredbama Kodeksa kanonskog prava, odredbama Apostolske konstitucije Ex corde Ecclesiae, zakonodavstva Republike Hrvatske, međunarodnih Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske te provedbenog Sporazuma potpisanog između Nadbiskupije zagrebačke (temeljem odluke Hrvatske biskupske konferencije) i Vlade RH.

Etički kodeks Sveučilišta ima za cilj svim članovima akademske zajednice osigurati djelovanje i razvoj u skladu s njihovim kompetencijama, obvezama i pravima. Etički kodeks promiče ozračje u kojem sve osobe koje studiraju, izvode nastavu, bave se znanstvenim i/ili umjetničkim radom, surađuju u izvedbi znanstvenih, umjetničkih i/ili nastavnih programa, djeluju u okviru zajedničkih i pomoćnih službi obavljajući svoje poslove, čuvaju ugled i dostojanstvo Sveučilišta i svoje struke te se odgovorno odnose prema drugim članovima sveučilišne zajednice i osobama izvan Sveučilišta s kojima profesionalno dolaze u doticaj.

„Sveučilišna zajednica“ i „članovi sveučilišne zajednice“ označava sve studente, nastavnike, znanstvenike, suradnike, službenike i djelatnike kao i suradnike izvan Sveučilišta neovisno o vrsti i trajanju ugovora o radu/djelu temeljem kojeg ostvaruju prava i obveze na Sveučilištu.

Članovi sveučilišne zajednice dužni su u nastavnom, znanstvenom, umjetničkom, stručno-administrativnom radu, međuljudskim odnosima, javnim nastupima i javnom djelovanju promicati ili poštivati vrijednosti kršćanske etike i katoličkog nauka, poštivati ljudska prava, integritet i dostojanstvo osobe, načela jednakosti i pravednosti, akademske slobode i profesionalno ponašanje te važeće zakone i propise.

Temeljna načela: - poštivanje ljudskih prava, integriteta i dostojanstva osobe - poštivanje zakona i propisa - jednakost i pravednost - akademska sloboda - profesionalno ponašanje

Neprihvatljiva ponašanja: - diskriminacija i uznemiravanje - spolno uznemiravanje - zlouporaba položaja i nepotizam - postupci kojima se u javnosti narušava ugled Sveučilišta - neprimjereno odijevanje na Sveučilištu - zlouporaba povjerljive informacije - zlouporaba korištenja sveučilišnih resursa, usluga i prostora - zlouporaba korištenja informatičkih aplikacija

56

Stegovna odgovornost

Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata uređuje se stegovna odgovornost studenata, opis stegovnog djela (povreda obveza i/ili neispunjavanja obveza), sastav, imenovanje i ovlasti tijela stegovnog postupka, stegovni postupak, stegovne mjere, te druga pitanja vezana za stegovnu odgovornost. Posebno se obraća pozornost na prijestupe vezane uz prepisivanje i plagiranje.

Odijevanje i ophođenje na Sveučilištu

Članovi sveučilišne zajednice u odijevanju i ophođenju na Sveučilištu, prilikom pohađanja nastave kao i kod polaganja ispita, dužni su vladati se u skladu s duhom i identitetom Sveučilišta na kojem studiraju. Svi članovi sveučilišne zajednice potiču se na poštivanje dostojanstva ljudske osobe, svjesni naravi Sveučilišta, te ljudskih i kršćanskih vrijednosti koje ova akademska ustanova promovira.

Općenito o Zagrebu

Kao glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb je sveučilišno, obrazovno, kulturno, znanstveno, vjersko, gospodarsko, političko i administrativno središte države, u kojem su zastupljene i prisutne sve važne državne institucije. Zagreb je i najveći grad. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, gotovo 20% stanovništva RH živi u Zagrebu (792.875 stanovnika).

Grad se prvi spominje u pisanim izvorima prije više od 900 godina, točnije 1094. godine kada je na brežuljku Kaptolu osnovana biskupija. Na susjednom brežuljku godine 1242. Zlatnom bulom hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. nastaje Gradec, slobodni kraljevski grad.

Tijekom dugog razdoblja od 14. do 18. stoljeća, Zagreb se uspio obraniti od napada Osmanskog carstva te razvijati u važno središte hrvatskih zemalja. Godine 1557. postaje glavni grad Hrvatske, a 1776. sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća. U to vrijeme, 1607. godine, Družba Isusova osniva prvu gimnaziju i Akademiju iz kojih će kasnije nastati zagrebačko sveučilište.

Zagreb svoj puni i cjeloviti razvoj te modernizaciju započinje nakon 1850. godine kada se ujedinjuje Kaptol, Gradec i okolna naselja u jedinstveni grad Zagreb – glavni grad Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Zagreb potvrđuje svoju funkciju glavnoga grada 1991. godine kada je, nakon samostalnosti, proglašen glavnim gradom Republike Hrvatske.

Zagreb je sjedište Zagrebačke nadbiskupije koja je imala mnoge časne biskupe, među kojima je blaženi kardinal Alojzije Stepinac, zaštitnik Sveučilišta. Zaštitnica grada Zagreba je Majka Božja od Kamenitih vrata, čiji blagdan se slavi 31. svibnja, a ujedno je i Dan Grada Zagreba.

Informacije o gradu Zagrebu dostupne su na www.zagreb.hr

Informacije o događanjima u gradu Zagrebu: www.zagreb-touristinfo.hr

A corde ad scientiam, scientia ad veritatem!

http://www.zagreb.hr/

http://www.zagreb-touristinfo.hr/

57

Bl. kardinal Alojzije Stepinac – Rektorski lanac

Documents

INFORMACIJSKI PAKET za akademsku godinu 2019./2020.INFORMACIJSKI PAKET za akademsku godinu 2019./2020. HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE UNIVERSITAS STUDIORUM CATHOLICA CROATICA Zagreb,