I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 2 . listopada 2002. broj 40/2002

Domovinske vijesti■ Sjednica Odbora HBK za pripravu Srednjoeuropskoga katoličkog dana■ Požega: Sastanak biskupa Zagrebačke metropolije■ Religijski program HTV-a u novoj jesenskoj shemi 2002/03.■ Nadbiskup Barišić s malom Elom■ Hrvatska daruje ove godine božićna stabla Vatikanu■ 5. obljetnica Požeške biskupije■ Vlč. Sudac predvodio misu za mlade u svetištu Sveta Mati Slobode■ Završen program Ljetnoga sveučilišta UCIP-a u Hrvatskoj■ Dvostruko slavlje u Varaždinu■ Osijek: Provala u župnu crkvu Imena Marijina u Donjem Gradu

Započeo skup hrvatskih pastoralnihdjelatnika iz zapadne Europe

Na skupu o temi "Hrvatska dijaspora u Crkvi idomovini" u Opatiji se okupilo više od 130svećenika i pastoralnih suradnika i suradnicaiz hrvatskih katoličkih misija iz zapadneEurope

■ U Splitu na KBF-u počela nova akademska godina

Crkva u Hrvata

BiH: Crkva poziva na izbore

"Građani BiH, izađimo svi na izbore! Prednama je nova prilika da izravno utječemo napromjene i stvaranje boljih mogućnosti životaza sve ljude i narode u ovoj državi. To je nesamo naše prirodno pravo, nego i moralnadužnost”, ističe se u priopćenju za javnostKomisije pravda i mir BK BiH i Vijeća zapravdu, mir i ekologiju franjevaca BosneSrebrene

■ Pismo generalnog vikara hercegovačkih biskupija u povodu izbora u BiH■ Kardinal Puljić primio ministra pravde Federacije BiH

Zenički zatvorenici katolici traže susrets kardinalom Puljićem

Katolici u zeničkome zatvoru posebno se bojezatvorenika islamske vjeroispovijesti izarapskih zemalja

■ Sarajevo: Proslavljena 100. obljetnica HKD “Napredak”

Tomčić u Vatikanu o hrvatskimdiplomatskim naporima u slučajuBobetko

Izaslanstvo Hrvatskoga sabora primio je tajnikSvete Stolice za odnose s državama nadbiskupTauran, koji je izrazio visok stupanjrazumijevanja za hrvatska stajališta

■ Proslavljen blagdan zaštitnika Zavoda i crkve Sv. Jeronima u Rimu■ Predsjednik Hrvatskog sabora posjetio Međugorje

Inozemne vijesti■ Karachi: Sedmoro mrtvih u napadu na kršćansku udrugu■ Švicarska: Crkva će se intenzivnije zauzimati za ilegalne useljenike■ Italija: Kardinal Tucci protiv propisa o raspelima■ Belgija: “Debitirao” Socijalni forum■ 150. obljetnica dolaska lazarista u Celje■ Specifičnosti evangelizacije Azije■ Papa o važnosti europskoga duhovnog jedinstva

Prilog dokumenti■ Ponovno otkrijmo ljepotu i dubinu krunice■ Izaijin opis Božjeg suda nad poviješću

Nadbiskup Bozanić: Hrvati u Europumogu unijeti pluralitet

"Nalazimo se pred mnogim izazovima. No, akoželimo da Europa bude Europa svihEuropljana tada i Hrvatska mora biti njendio", izjavio je zagrebački nadbiskup zanjemački list "Tagespost"

Prilog prikazi■ Grbac: Mi u Istri nismo nerazumna djeca■ “10.000 djece bez roditelja u Domovinskom ratu”■ Komentar Radio Vatikana o sukobu SAD-a s Irakom

2 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Proslava svetkovine sv. Mateja u Širokoj KuliU novoobnovljenojcrkvi Sv. Mateja župaŠiroka Kula u Licisvečano je proslavilasvetkovinu svognebeskog zaštitnika

Široka Kula, 22.9.2002. (IKA)– U novoobnovljenoj crkvi Sv.Mateja župa Široka Kula u Licisvečano je proslavilasvetkovinu svog nebeskogzaštitnika u nedjelju 22. rujna.Svečano misno slavljepredvodio je župnik riječkežupe Svete Male Terezije odDjeteta Isusa mons. DinkoPopović. U propovijedi na misi,na kojoj se okupilo mnoštvodjece, mladih i starijih, mons.

Popović je govorio o porukamaapostolskog pisma pape IvanaPavla II. “Ulaskom u trećetisućljeće” o molitvi, nedjeljnojeuharistiji i obitelji. Ukoncelebraciji su bili generalnivikar Gospićko-senjskebiskupije mons. TomislavRogić, ekonom preč. AntoTrgovčević te domaći župnikLuka Blažević.Široka Kula je ličko selonedaleko od Gospića u kojemu

je još 1734. godine izgrađenacrkva Sv. Mateja, a 1816.osnovana i župa. Godine 1942.zločinačka ruka crkvu jezapalila, a 1948. sravnila sazemljom. Sa župnikom LukomBlaževićem iz Ličkog Osikažupljani su ponovno izgradilicrkvu Sv. Mateja apostola uŠirokoj Kuli, na istimtemeljima gdje je stajala staracrkva. Trenutno se na crkviizvode završni radovi.

Varaždin: Blagoslov novih ulaznih vrata katedraleSvečanost jepriređena u prigodi 5.obljetnice proglašenjaVaraždinske biskupijei ustoličenja prvogavaraždinskog biskupa

Varaždin, 25.9.2002. (IKA) -Nakon večernjega svečanogmisnog slavlja u srijedu 25.rujna u varaždinskoj katedraliUznesenja Blažene DjeviceMarije, varaždinski biskupMarko Culej blagoslovio jenova ulazna vrata katedrale.Svečanost je priređena uprigodi 5. obljetniceproglašenja Varaždinskebiskupije i ustoličenja prvogavaraždinskog biskupa, koja seslavi koncertom u subotu 28.rujna i svečanom misomzahvalnicom u nedjelju 29.rujna.Govoreći u propovijedi označenju vratiju u životukršćana, biskup Culej istaknuoje kako je i sam Isus Krist sebenazivao ne samo “svjetlomsvijeta”, nego i vratima, jer“tko kroz njega prođe spasit ćese”. Rekavši kako vratazatvorena ljude razdvajaju, aotvorena ih spajaju, biskup jepozvao okupljene da ponajprijeotvore vrata svojih srca Isusukoji jedini može dati sigurnost izaštitu. “Iza svakih vrata stojiKrist, bila to vrata života ilismrti, jer tko otvori vrataGospodinu bit će s njim uživotu i smrti. Stoga vaspozivam da ulazite u ovajduhovni dom srca otvorenaIsusu koji donosi svjetlost uživot vjernika. Vrata vaših srcamogu se otvoriti samo iznutra isamo će čovjek otvorenog srcabiti zajedno s Kristom”,poručio je varaždinski biskup.

Nakon svečane euharistijevjernici su se zajedno sbiskupom i njegovim najbližimsvećenicima suradnicimaokupili ispred katedrale gdje ihje mons. Culej upoznao sasimbolikom i motivima nanovim brončanim ulaznimvratima dostojnima majke svihcrkava u biskupiji. Kazavšikako je riječ o “vječnim”vratima te kako je njihovblagoslov posebno svečanipovijesni trenutak, varaždinskibiskup obrazložio je motive nadvama vratnim krilima te nagornjoj luneti, koji ukupno težeoko 1.300 kg. Na vratima,kojima je autor zagrebačkikipar prof. Hrvoje Ljubić,reljefno su smješteni različitimarijanski motivi. Kroz čitavavrata protežu se motivi izMarijina života, kao što suNavještenje Marijino,Uznesenje i KrunjenjeMarijino, Rođenje Isusovo,Kalvarija i raspeće Krista tesilazak Duha Svetog, a nalazese i motivi zaštitnikaVaraždinske biskupije sv.Marka Križevčanina isuzaštitnika bl. AlojzijaStepinca, crkava u Lepoglavi,Močilama i Svetom Jurju naBregu, te prošteništaPredragocjene Krvi Isusove uLudbregu. U središnjem dijeluvrata nalaze se grbovi papeIvana Pavla II, utemeljiteljabiskupije s njegovim geslomTotus tuus, te prvogvaraždinskog biskupa MarkaCuleja s geslom Vita et Pax.

Lunetu i vratna krila dijelinatpis s datumom samogosnivanja Varaždinskebiskupije 5. srpnja 1997.godine.“Motivi na vratima želepodsjetiti na ljudski život, kojipočinje začećem i rođenjem, anastavlja se križnim putem. No,nošeni i jačani snagom DuhaSvetog jednog ćemo se danapridružiti Mariji na nebuokrunjenoj gdje je cilj ibudućnost svakog vjernika”,rekao je biskup te dodao kakomotivi različitih crkavapokazuju jedinstvo trijužupanija od kojih se sastojiVaraždinska biskupija.Varaždinski biskup zahvalio jeBogu, svim dobročiniteljima ivjernicima na daru novih vratakatedrale te najavio kako će seu tijeku iduće godine sunutarnje strane vrata postavitisrebrni reljefi s motivimaosnutka biskupije. Na krajusvečanosti okupljenimvjernicima podijeljene sufotografije ulaznih vratijukatedrale. Svečanosti je bionazočan i sam autor prof.Ljubić, koji je istaknuo kako jeriječ o njegovu najznačajnijemumjetničkom djelu nakonizrade Stepinčeva sarkofaga uzagrebačkoj katedrali.Predstavnike Ljevaoniceumjetnina Akademije likovnihumjetnosti u Zagrebu, gdje suse šest mjeseci lijevala novavrata od bronce, predvodio jeravnatelj mr. Željko Mačešić.

Započinje jesenska programska shema HKR-aZagreb, 25.9.2002. (IKA) -Hrvatski katolički radio odponedjeljka 7. listopadazapočinje s novom jesenskomprogramskom shemom. VijestiHKR-a bit će na programu: odponedjeljka do subote u 06:45;

07:45; 08:45; 09:45; 10:45;11:45; 12:45; 13:45 i 14:45 sati.Nedjeljom će biti u 07:45;08:45; 09:45; 10:45; 12:45 i14:45 sati.Vijesti iz života Crkve bit će naprogramu u 15:45 sati. Dnevnik

HKR-a, središnja informativnaemisija, bit će na programu u16:45. Vijesti radio Vatikanabit će na programu samo u 22sata (ne više i u 18.50).

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Nove orgulje samostanu sv. DominikaTrogir, 25.9.2002. (IKA) -Nove male električne orgulje,koje je protekle godine zaposjeta Trogiru i trogirskomdominikanskom samostanu sv.Dominika obećala IngridFrankopan, stigle su u samostanu srijedu 25. rujna. Taj je darsamostanu, koji za dvije godineslavi 700. obljetnicu, bio vrlopotreban jer su dosadašnjeorgulje bile slabe kvalitete. U

nazočnosti priora samostana sv.Dominika o. Veselka Begića,Ingrid Frankopan, koja je zaljetovanja u Trogiru redovito namisi u dominikanaca, predala jeorgulje s. Andriani Zebić,orguljašici, kojoj je proteklegodine taj dar i obećala.Svečanoj predaji orguljanazočna je bila i kustosicaMuzeja grada Trogira prof.Branka Radić.

Nakon toga prior je poveogošće u razgledavanjesamostana i samostanske zbirkeu prostoru koji bi se trebaoobnoviti, za što je IngridFrankopan obećala da ćepomoći u pronalaženjudonatora. Zatražila je od priorao. Veselka da se izradi posebnadokumentacija koju bi moglaprezentirati donatorima.

Vepric: Rekolekcija svećenika Splitsko-makarskenadbiskupije

Nadbiskup Barišićistaknuo je kako sekroz ovojesenskurekolekciju željeloposvijestiti i istaknutivažnost i realnostižupe kao zajednicevjere i života

Vepric, 25.9.2002. (IKA) - Umarijanskom svetištu Veprickod Makarske održana je 25.rujna rekolekcija za svećenike spodručja Splitsko-makarskenadbiskupije. Programovojesenske rekolekcije, nakojoj se okupilo stotinjaksvećenika i redovnika iz gotovosvih dekanata i županadbiskupije, započeo jepokorničkim bogoslužjem,nakon čega je uslijedilosvečano misno slavlje, koje jepredslavio splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić.U prigodnoj je propovijedinadbiskup Barišić govorio označenju proslave Godine župe– zajednice vjere i života, pričemu je istaknuo kako seupravo kroz ovojesenskurekolekciju želi posvijestiti iistaknuti važnost i realnostižupe kao zajednice vjere iživota.

Po završetku misnoga slavljadr. Ivan Bodrožić te mr. PetarBalta održali su predavanja natemu župe.Dr. Ivan Bodrožić u predavanju“Euharistija i župna zajednica”osvrnuo se na današnjedruštvene problemeindividualizma i globalizacije,sa crkvene strane na pitanjepastoralnog programa iformiranja malih zajednica užupi te o nadžupskimzajednicama, kao što su raznemolitvene skupine.Analizirajući te suvremenefenomene, dr. Bodrožić jeistaknuo kako je “Crkva temeljzajedništva ljudi međusobno tezajedništva ljudi s Bogom, jerdolazi od Boga. S druge strane,župa je stanica Crkve i ona kaotakva u sebi posjeduje elementei sakramentalna sredstvakojima se stvara zajedništvo, ato privilegirano sredstvo je

euharistija”.Mr. Petar Balta, ravnateljizdavačke kuće Verbum izSplita, održao je predavanje natemu “Župa i kulturneaktivnosti”. Kroz svoje jeizlaganje, a vezano uz gesloGodine župe, kao zajednicevjere i života, mr. Balta ukazaona to da bi župa trebala bitizajednica vjere i života i da jepotrebno imati jednu kulturnukomponentu, odnosno upastoralnom radu takođerbrinuti o kulturalnimsadržajima, koji bi se u župitrebali nuditi.Susret svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije završioje raspravom o završnimpripremama za središnjuproslavu Godine župe, koja ćese održati 12. i 13. listopada umarijanskom prasvetištu uSolinu.

Sjednica Odbora HBK za pripravu Srednjoeuropskogakatoličkog dana

S inicijativomSrednjoeuropskogakatoličkoga dana2003/04, kojemu ćezavršno okupljanje ivrhunac biti 22./23.svibnja 2004. godineu austrijskomMariazellu, nazočnesu upoznali tajnikHBK mons. Huzjak imr. Markić

Zagreb, 25.9.2002. (IKA) - UTajništvu Hrvatske biskupskekonferencije održana je usrijedu 25. rujna konstituirajućasjednica Odbora HBK zapripravu i održavanjeSrednjoeuropskoga katoličkogadana 2003/04, a podpredsjedanjem njegovapredsjednika zagrebačkogapomoćnog biskupa dr. VladeKošića. Tom susretu, na kojemsu se dogovarali načiniuključivanja Katoličke crkve uHrvatskoj u zajedničkuinicijativu osamsrednjoeuropskih zemalja podorganizacijskim partnerstvomAustijske biskupskekonferencije, nazočni su bilipredstavnici HBK, teologa,crkvenih regija, redovničkihzajednica, mladih i medija.S inicijativom

Srednjoeuropskoga katoličkogdana 2003/04, kojemu ćezavršno okupljanje i vrhunacbiti 22./23. svibnja 2004.godine u austrijskomMariazellu, nazočne suupoznali tajnik HBK mons.Vjekoslav Huzjak i mr.Tomislav Markić, predstavnikizvršnoga odbora hrvatskoganacionalnog odbora. Kako jerečeno, Katolička crkva u tomdijelu Europe, nadahnutamislima nove evangelizacije iujedinjenja Europe želi usredište promišljanja postavitizajedničku odgovornost zaCrkvu i društvo. Budući da se čitavo događanjenalazi u pripremnoj fazi, ukojoj pojedine biskupskekonferencije osmišljavaju odorganizatora ponuđene načine

sudjelovanja, do sada je svojnacionalni odbor formirala tekAustrijska biskupskakonferencija, a sada joj sepriključila i HBK. Biskupi tihosam biskupskih konferencijapripremaju zajedničko pastirskopismo, što će biti prvi takavslučaj u povijesti. Geslo togaprvog Srednjoeuropskogkatoličkoga dana bit će "Krist -nada Europe", a završnogamariazelškog okupljanja "Štogod vam rekne, učinite!" (Iv 2,5). Otvorena je i web stranica sinformacijama o toj inicijativina adresi:www.katholikentag.atS obzirom da je već održanoviše organizacijskih sastanaka,o. Jure Bosančić izvijestio jenazočne o susretu predstavnikaBiskupskih konferencija 6.kolovoza ove godine u Brnu, na

4 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

kojem je bilo razgovora oorganizaciji simpozija,različitih za svaku biskupsku

konferenciju, a na kojoj jerazrađena tematika simpozija uHrvatskoj o teološko-

pastoralnim aspektimadanašnjeg stanja i shvaćanjabraka i obitelji.

Split: Misa za srednjoškolceNadbiskup Barišićpredvodio misu za 600splitskihsrednjoškolaca

Split, 26.9.2002. (IKA) –Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić predvodio je učetvrtak 26. rujna ukonkatedrali Sv. Petra u Splitukoncelebrirano misno slavlje zasve srednjoškolce grada Splita.Njih više od šest stotinazajedno su sa svojimvjeroučiteljima i drugimprofesorima sudjelovali u tomeveć tradicionalnom misnomslavlju, zazvavši Božju pomoćza uspješnu novu školskugodinu. Pozdravljajućisrednjoškolce, njihovevjeroučitelje i ostale profesore,na samom početku misnogslavlja nadbiskup Barišić im jeporučio da mnogi s pravombudućnost vide u njima.U homiliji je nadbiskup Barišić

učenicima predstavio učenikaMateja iz prigodnonaviještenog evanđelja, koji jepošavši za Isusom umnožiosvoje talente. Dobio je, nastavioje nadbiskup, motivaciju istavio se u novost života. U tojnovoj školi nije mu bilodosadno. Dok je prethodno kaocarinski nadzornik zbrajao iprikupljao, u novoj školi jedijelio i oduzimao, pa je imaoviše. On je to svoje iskustvo izapisao za današnju mladost.Dijeleći je dobivao, aoduzimajući zbrajao, ustvrdioje nadbiskup.U sklopu molitve vjernika, kojuje sa svojim učenicima priredilas. Dolores Brkić, učenici su kaoprikazni dar na oltar donijeliBibliju – knjigu iz koje se život

uči, nekoliko šalova različitihboja koji su simboličnooznačavali našu različitost iprihvaćanje u različitosti isvijeću.Na kraju je nadbiskup Barišićzahvalio srednjoškolcima nasudjelovanju u tome misnomslavlju i dostojanstvenomdržanju, te ih pozvao na bdjenjeza mlade koje će se održati 12.listopada u Solinu, uočisredišnjeg susreta župnihzajednica, a u sklopuobilježavanja župe – zajednicevjere i života kojoj jeposvećena ova godina uSplitsko-makarskojnadbiskupiji.Pjevanje je animirao vokalno-instrumentalni sastav župe sv.Dominik iz Splita.

Šibenik: Proslava Dana policijeU katedrali Sv.Jakova misuzadušnicu za svepokojneredarstvenike,policajce i braniteljepredvodio je biskupIvas

Šibenik, 26.9.2002. (IKA) -Policijska uprava šibensko-kninska proslavila je 26. rujnablagdan svoga nebeskogzaštitnika sv. Mihovilaarkanđela. Slavlje je započelokomemoracijom i polaganjemvijenaca ispred križa našibenskom gradskom grobljuKvanj za sve poginuleredarstvenike i policajce. Obredkomemoracije i molitvu zapokojne predvodio je generalnivikar Šibenske biskupije mons.Dominik Škevin.U šibenskoj katedrali Sv.Jakova misu zadušnicu za svepokojne redarstvenike,policajce i branitelje predvodioje šibenski biskup Ante Ivas, uzsudjelovanje vojnog kapelana

III. zbornog područja – Kninfra Frane Milanovića Litre ižupnika župe Šubićevac fraMate Gverića.Biskup Ivas je u propovjediistaknuo kako je sv. Mihovil nesamo nebeski vojskovođa, većje on možemo reći “prviredarstvenik”, koji je ustao uobranu Božjeg poretka i Božjihnačela. “Bog je svoj zakonljubavi i dobra upisao u ljudskasrca i savjesti. Božanska ljubav,koja je ulivena u ljudsko srcemora rađati ljubavlju premarodu – rodoljublje i ljubavljuprema domovini – domoljublje.Stoga ne smijemo olakozaboraviti na žrtvu života kojusu dali naši poginuliredarstvenici i policajci kao

ljubav prema rodu i domovini”,poručio je biskup Ivas.Slavlje je nastavljeno svečanimpostrojavanjem policijskihpostrojbi ispred zgradepolicijske uprave u Mandalini.Skup je pozdravio načelnikpolicije Ivica Šimac. BiskupIvas je u pozdravu i obraćanjupolicajcima, čestitao blagdan,zahvalio na onome što suučinili i što čine u svojoj službi,istaknuvši da je danas teško iodgovorno biti policajac, ali daje to časna zadaća koju policijatreba obavljati i po uzoru nasvoga nebeskog zaštitnika sv.Mihovila znaju dobroodvagnuti dobro i zlo.

Otvorenjem izložbe započela proslava 5. obljetniceuspostave Požeške biskupije

Izložba fotografijaZvonimira Aletića suspostave Požeškebiskupije 26. i 27.rujna 1997. godine uGradskom muzejuPožega

Požega, 26.9.2002. (IKA) –Izložbom fotografija ZvonimiraAletića s uspostave Požeškebiskupije 26. i 27. rujna 1997.godine u Gradskom muzejuPožega započela 26. rujnaproslava 5. obljetnice uspostavePožeške biskupije i ređenjaprvoga požeškog biskupaAntun Škvočevića.U uvodnom dijelu otvaranjaizložbe govorila je prof.Dubravka Sokač-Štimac, kojaje napomenula da se pored

fotografija može razgledati ibiskupska zastava, apostolskapisma pape Ivana Pavla II.misnica, mitar, pastirski štap,prsten, kalež te spomenmedalja, kao i dio darova, kojeje prigodom ređenja primio prvipožeški biskup."Zaustavljeni trenutak suspostave Požeške biskupijejednim dijelom je nazočan i utim fotografijama, koje nasvraćaju unazad pet godina.Događaj, koji je na njima

zabilježen, ima nešto više negošto izvana doživljavamo ividimo. Oko svake fotografijeleprša jedna aura neke dubine,koja nadilazi trenutak, dajućimu vječno trajanje”, istaknuoje, među ostalim, biskupŠkvorčević, koji je zahvalioautoru izložbe, djelatnicimaMuzeja, zboru pod ravnanjemmo. Alena KopunovićaLegetina, te svim koji su utome sudjelovali.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Bakar: Proslava blagdana sv. Kuzme i DamjanaGodina 2002.obljetnica jeznačajnijih događanjaza župu Bakar: slavise 150. obljetnicazavršetka gradnježupne crkve Sv.Andrije, 40. obljetnicažupskog listića“Bakarska zvona”,koji je u tijeku godinaprerastao u mjesečnik“Zvona” te 922.obljetnica crkvice Sv.Kuzme i Damjana

Bakar, 26.9.2002. (IKA) – Užupi Bakar kod Rijeke 26. rujnasvečano je proslavljen blagdannebeskih zaštitnika Sv. Kuzmei Damjana. Svečano misnoslavlje u crkvici Sv. Kuzme iDamjana predvodio je riječkinadbiskup i metropolit IvanDevčić, a koncelebrirali sudekan Bakarskog dekanata vlč.Petar Belanić, mons. VjekoslavSučić, mons. dr. Ivan Šporčić,vlč. Petar Zeba, vlč. MijoLiković i župnik Bakra vlč.Giuseppe VossillaGodina 2002. obljetnica jeznačajnijih događanja za župuBakar: proslavom blagdana sv.Kuzme i Damjana započinjeobilježavanje 150. obljetnicezavršetka gradnje velike crkveSv. Andrije u Bakru, koja jenajveća u Riječkojnadbiskupiji, a treća po veličiniu Hrvatskoj. Na blagdan sv.Kuzme i Damjana prije 40godina počeo je izlaziti župskilistić “Bakarska zvona”, koji jetijekom godina prerastao unadbiskupijski mjesečnik“Zvona”. Ove se godinenavršava i 922 godine kakopostoji crkvica Sv. Kuzme iDamjana koja potječe iz davne

1080. godine. U spomenicižupe nigdje se ne spominje, astariji mještani ne pamte da je oblagdanu Sv. Kuzme i Damjananeki biskup predvodio misnoslavlje. Devetstota godišnjicacrkve nije svečano slavljena tese stoga ove godine svečanoslavi 922. obljetnica. Nadbiskup Devčić je upropovijedi govorio omučenicima sv. Kuzmi iDamjanu, braći blizancima, postruci liječnicima, koji suliječeći pogane obraćali ih nakršćansku vjeru i zbog togapodnijeli mučeničku smrt uprvim teškim vremenimakršćanstva. Vršeći svojuliječničku dužnost oni sunaviještali Isusa Krista. Unjima je vjernicima dan primjeronoga što Crkva oduvijek ističekada govori o vjernicimalaicima. Vjernik laik naviještaIsusa Krista na svome radnommjestu, ondje gdje je postavljenda živi i da radi. Savjesnovršeći svoju dužnost na tajnačin primjerom, a onda iprikladnom riječi naviješta isvjedoči za Isusa Krista.Nadbiskup Devčić se osvrnuo i

na novi dokument hrvatskihbiskupa “Na svetost pozvani”.Svi kršćani su pozvani nasvetost. To trebaju svjedočitisvojim stavovima, koji su Božjistavovi, svojim ponašanjem,koje je u skladu s Božjimshvaćanjem, a to se može samoako su duboko s njimepovezani, ako doista žive ponjegovoj riječi.“Kako možemo svjedočitiBožju riječ Isusa Krista ako nepoznamo Evanđelje. SvetiJeronim je rekao: Tko nepoznaje Svetog pisma nepoznaje Isusa. Kako možemosvjedočiti i odražavati Bogaako nismo u molitvi s Bogompovezani, ako se ne hranimoKristovim tijelom i krvlju nanedjeljnoj euharistiji? Jasno dato ne može tako biti, jer se ondanaša vjera pretvara u folklor,običaj, nešto čega se sjetimoprigodice i jasno je da ta vjerane osvjetljava naše živote, nitismo mi kadri osvijetliti životeljudi s kojima živimo, s kojimaradimo, s kojima sesvakodnevno u raznimprigodama susrećemo”,istaknuo je nadbiskup Devčić.

Slavonski Brod: 200. obljetnica rođenja svećenika iilirca Stjepana Marjanovića

Na Marjanovićevugrobu položenvijenac, a u amfiteatrudvorane “I. B.Mažuranić” održanokrugli stol “Život idjelo StjepanaMarjanovića”

Slavonski Brod, 26.9.2002.(IKA) – U povodu 200.obljetnice rođenja svećenika,književnika ilirca, slikara iglazbenika StjepanaMarjanovića (1802-1860)ogranak Matice hrvatskepriredio je u četvrtak 26. rujnamemorijalnu svečanost iokrugli stol u SlavonskomBrodu.Na Marjanovićevu grobu nagradskom groblju uSlavonskom Brodu položen jevijenac, dok je u amfiteatrudvorane “I. B. Mažuranić”održan okrugli stol “Život idjelo Stjepana Marjanovića”.Sudionike je na početkupozdravio predsjednik ogrankaHrvoje Špicer. O životu i djeluMarjanovića govorio je

poticatelj memorijalnesvečanosti publicist SlavkoMirković, koji je istaknuo kakose Marjanović javio uknjiževnosti i hrvatskomdruštvu onda kada Hrvati nisuimali jezik, odnosno u dobanajžešće germanizacije imađarizacije. Takvojkolonijalnoj podređenostiHrvati su se suprostaviliilirskim pokretom kojemu seMarjanović pridružio te biojedan od narevnijih Gajevihsuradnika. Ostvario je do tadajedinstveni književni pothvat uHrvatskoj, a poezija i igrokazibili su mu vrijedni po tome štosu pjesme čitane, a igrokaziizvođeni na pozornicama uHrvatskoj. Prema hrvatskomrepertoaru Marjanović je bio

preteča hrvatskog glumišta te jeustvrdio kako je Marjanović,“vječiti kapelan, koji je 15 putabio premještan”, bio“autentična romaneskna priča”. O stvaralaštvu tog svećenika iilirca govorili su akademikStjepan Babić, Vinko Brešić,Helena Sablić Tomić, JasnaAžman, Gordana PotnarMatković i Danijela LjubićićMitrović.U Mesićevoj ulici uSlavonskom Brodu, gdje je bilanjegova kuća, spomen-pločuzajedno su otkrili akademikDragutin Tadijanović islavonskobrodskigradonačelnik Jozo Meter.

Požega: Sastanak biskupa Zagrebačke metropolijeNa sastanku je biloriječi o obilježavanju150. obljetniceZagrebačkemetropolije te oaktualnim prilikama uzemlji

Požega, 27.9.2002. (IKA) –Radni sastanak biskupaZagrebačke metropolijepredvođenih zagrebačkimnadbiskupom JosipomBozanićem održan je 27. rujnau Biskupskom domu u Požegi.

Na sastanku se govorilo oobilježavanju 150. obljetniceZagrebačke metropolije te oaktualnim prilikama u zemlji.Nadbiskup Bozanić podsjetio uuvodnom dijelu sastanka kakoje na II. vatikanskom saboru

bilo postavljeno pitanje Crkvišto ona kaže o samoj sebi.“Crkva je misterij, Božje iljudsko djelo. Ona je Isusovodjelo u kojem nas On zove nasuradnju. Danas ovdje u Požegimožemo na jedan posebni način

6 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

postaviti pitanje što je to Crkvakoja se okuplja na određenomprostoru, a koja je puna u svomsadržaju i sa svim službama.Tamo gdje je biskupijskaCrkva, tamo je prisutna jednasveta katolička i apostolskaCrkva, koja nije sama, nego jeu zajedništvu sa svim crkvama.Mi to ovdje u Požegi naposebni način označujemo”,istaknuo je nadbiskup Bozanić,koji je dodao da je okupljanjem

u Požegi na određen načinpočelo i obilježavanje 150.obljetnice Zagrebačkemetropolije.Domaćin sastanka požeškibiskup Antun Škvorčevićpodsjetio je kako je Požeškabiskupija do prije pet godinabila sastavni dio Zagrebačkenadbiskupije i Zagrebačkemetropolije. “OsnutkomPožeške i Varaždinskebiskupije to naše pripadništvo

Zagrebu i metropoliji dobilo jeneku novu čvrstinu i noviodnos. Postali smo mjesnaCrkva i kao takva sastavni dioZagrebačke metropolije, čimeje ona postala bogatija u svojojcrkvenosti. Na taj načinekelezijalni dinamizam dobio jena svom zamahu. To se možeuvijek osjetiti kada se mibiskupi sastajemo na pojedinimradnim i drugim susretima”,istaknuo je biskup Škvorčević.

Svečane Vespere i koncert za 5. obljetnicu Požeškebiskupije

Služba je započelasvečanim ophodomsvećenika, kanonika,biskupa ZagrebačkemetropolijepredvođenihnadbiskupomBozanićem

Požega, 27.9.2002. (IKA) -Središnje slavlje 5. obljetnicePožeške biskupije započelo je27. rujna, na sam dan uspostavebiskupije. U večernjim satima upožeškoj katedrali Sv. TerezijeAvilske održana je tomprigodom Služba svjetla tesvečane Vespere. Služba jezapočela svečanim ophodomsvećenika, kanonika, biskupaZagrebačke metropolijepredvođenih zagrebačkimnadbiskupom JosipomBozanićem te susjednimbiskupom iz PečuhaMihealyom Mayerom, kao inazočnošću apostolskognuncija u Republici Hrvatskojnadbiskupa Giulija Einaudija.U spomen na prisjećanje na danuspostave biskupije, na događaj

koji od dana oslobođenja odOsmanlija požeška povijest nijezabilježila većeg, prvi stalniđakon u Požeškoj biskupijiZdravko Ticl pročitao jeApostolsko pismo pape IvanaPavla II. o utemeljenjubiskupije. “Željeli bismo se večeraszaustaviti pred svjetlom, jeronoga dana 27. rujna 1997.godine upaljena su neka novasvjetla. I dok se u ovoj našojhrvatskoj zemlji čini da imapuno gasitelja svjetla, u ovojnašoj Požeškoj biskupiji kao ipo drugim crkvama nastojalo sepaliti svjetla. Željeli bismovečeras biti sabrani u srcu i dušioko svjetla da bismo sepodsjetili događaja utemeljenja

naše biskupije”, među ostalimistaknuo je požeški biskupAntun Škvorčević, prvi požeškibiskup.Nakon molitve večernjih hvalau prostoru požeške katedraleprvi put je izvedeno djelojednog od najvećih glazbenihmajstora Francuske 17.stoljeća. Riječ je o "Te Deumu"Marca-Antoina Charpentiera uizvedbi zbora crkve Sv. Lovre,zbora Srednje glazbene školePožega i komornog orkestra tesolista Sanje Madunić, MarijeMilinković, Helene Lucić,Dubravka Rukavine i MarkaŠpehara pod dirigentskompalicom maestra AlenaKopunovića Legetina.

Zadar: Proslava blagdana sv. VinkaMisna slavljapredvodio nadbiskupPrenđa

Zadar, 27.9.2002. (IKA) -Svečanim jutarnjimeuharistijskim slavljem ukapelici Svećeničkog doma“Zmajević” u Zadru, koje je 27.rujna predvodio zadarskinadbiskup Ivan Prenđa, zajednos generalnim vikarom IvanomMustaćem, ravnateljem Domadon Srećkom Petrovim ml. isvećenicima nastanjenim u tojcrkvenoj ustanovi, proslavljenje blagdan utemejitelja redasestara milosrdnica, koje kaovoditeljice kućanstva djeluju uSvećeničkome iNadbiskupskom domu u Zadru. Navečer istoga dana zadarski jenadbiskup u kapelici sestaramilosrdnica na Relji u Zadrupredvodio svečanu misu ukoncelebraciji s petnaestsvećenika."Danas su misli svih sestaramilosrdnica usmjerene premasvome utemljitelju, kojega jeKrist odabrao da osvježi i oboviCrkvu. Gospodin Vinko, kako

su ga suvremenici zvali, i oni iznižih i viših društvenihkrugova, jer se kretao u svimdruštvenim krugovima, nijedanas samo spomen i ukrasnaših crkava i kapela gdje ga seposebno časti. Sv. Vinko jedanas kao rijetko tko u svijetugovor Crkvi i namasvećenicima i svojim duhovnimkćerima, i svima kršćanima,istaknuo je u svojoj riječinadbiskup Prenđa. Sv. Vinko jegovor svima u Crkvi i svijetu osvetosti. Je li svetost teška riječ,nerazumljiva, prezahtjevna, išto ona danas može rećisuvremenom čovjeku koji imasvoj put i stil razmišljanja,življenja? Što danas čovjekuznači svetost, i možemo li bezneke zebnje i neugode govoritio tome današnjem čovjeku iCrkvi. Je li ta stvarnost u namakoji smo pošli za njim i koji jepoložio svoju ruku na nas, kojismo kršteni i pozvani nasvetost. Ima li ta riječ i ta zbiljau nama svoje mjesto i što

možemo onda reći drugima",zapitao se propovijednik inastavio: “Želim se zaustavitina toj stvarnosti o kojoj je bezostatka prvi čovjek Crkve Sv.Otac Ivan Pavao II. u svomdokumentu Nadolaskom trećegtisućljeća progovorio bez strahada ga se neće razumjeti ili da ćegovoriti iznad glava. Cijeliživot Crkve ima cilj da Bogaunese u svijet i da ljude dovedek Bogu, da ga treba gledatijedino u perspektivi svetosti. Ato znači, treba dopustiti Boguda ono što je u nama učinio nakrštenju, usadivši u nas klicu ipočetak svetosti, i da se onarazvije i rasplamsa”. Konkretnariječ ljubav je Bog koji činidobro drugom čovjeku počovjeku. Konkretna svetostrasla je u sv. Vinku doutemeljenja reda svećenikamisionara i sestara ljubavi. Tasvetost je i danas viljiva uCrkvi, zaključio je zadarskinadbiskup. Liturgijsko pjevanjeprdevodio je sestarski zbor.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Religijski program HTV-a u novoj jesenskoj shemi2002/03.

Novost je stranidokumentarni film sreligijskom tematikomkoji će se emitiratisvake nedjelje nadrugom programu u10.00 sati

Zagreb, 27.9.2002. (IKA) -Redakcija religijskog programaHTV-a u novoj jesenskoj shemi2002/03. uglavnom je ostala uokvirima dosadašnjeg obimaproizvodnje, ali u novimterminima emitiranja. Emisijaza nekatoličke vjerskezajednice “Duhovni zov” seukida i uvodi nova polsatna sdvotjednim ritmom emitiranja“Duhovni izazovi”. Urednik ćebiti Augustin Bašić, aemitiranje je predviđeno naprvom programu svake drugesrijede u 16.05 sati. Bit će toinformativni magazin, koji će usvakoj od svojih emisijapredstaviti jednu od vjerskihzajednica s njihovimpredstavnikom u studiju. Istiurednik vodit će i kontaktemisiju “Ekumena” na prvomprogramu svakoga posljednjegčetvrtka u mjesecu u 23.00 sata.Nakon mnogih prigovoragledatelja da su zbog nedjeljnemise u nemogućnosti gledatinedjeljni religijski kontaktprogram “Agape”, odlučeno jeda ta emisija od sada ide naprvom programu subotom u14.30 sati. Emisija će kao i dosada obrađivati aktualne temeiz života Crkve, uz mogućnosttelefonskog uključivanjagledatelja. Uređivat će je o.Tonči Trstenjak i Neno Kužina.

Tjedna informativna emisijareligijskog programa “Mir idobro” ostaje kao i do sadasvake nedjelje na prvomprogramu u 13.15 sati. Od sadaće ju uređivati i voditidugogodišnja realizatorica te idrugih emisija u redakcijireligijskog programa Iva Babići Ivana Crnjak, dosadašnjanovinarka u redakcijiZagrebačke panorame.“Biblija”, tjedna emisija oSvetom pismu, koju uređujeurednik Redakcije o. TončiTrstenjak dobila je novu scenu inovi termin emitiranja naprvom programu: subota u12.20 sati. Za osobe soštećenim sluhom reprizirat ćese kao i do sada na drugomprogramu svake nedjelje u 9.45sati.Novost je strani dokumentarnifilm s religijskom tematikomkoji će se emitirati svakenedjelje na drugom programu u10.00 sati. Od nedjelje 6.listopada emitirat će setalijanska serija od 10nastavaka po 30 minuta“Kristovim stopama”.Kamerom i riječju nastoji se nalicu mjesta u Svetoj zemljiproniknuti u tajne Kristovaživota i djelovanja.Izravni prijenos mise iz neke odhrvatskih župnih crkvi emitirat

će se kao i do sada na drugomprogramu od 11.00 sati.Komentator i urednik jeDragutin Siladi. Prenosit će sekao i do sada značajna misnaslavlja uz velike blagdane ilidogađaje u Hrvatskoj iinozemstvu.Kako bi gledateljima misnogslavlja omogućili da boljeupoznaju vjerničku zajednicu izkoje se prenosi misa, svakenedjelje na drugom programu u10.45 sati emitira se kratkidokumentarni film: “Portretcrkve i mjesta”. Urednik jeNeno Kužina.Redakcija religijskog programasvake godine nastoji izraditinekoliko dokumentarnihfilmova o hrvatskim duhovnimvelikanima. Prošlih su godina,između ostalih, izradili filmoveo Anti Antiću, MariciStanković, kardinalu FranjiŠeperu, kandidatima za oltarIvanu Merzu i sestri MarijiPetković. Trenutno je u izradifilm uz 100. obljetnicu BazilikeSrca Isusova u Zagrebu, a dokraja godine će biti snimljenidokumentarni filmovi ozagrebačkim nadbiskupima i obožićnim pjesmamameđimurskih kantora iz 19.stoljeća: Lehpameru i Posavcu.

Na blagdan. sv. Vinka Paulskog nadbiskup Barišić kodss. milosrdnica

Svečano misno slavljeu provincijalnoj kući uSplitu na blagdanutemeljitelja izaštitnika

Split, 27.9.2002. (IKA) - Sestremilosrdnice sv. Vinkaproslavile su 27. rujna blagdansvog utemeljitelja i zaštitnikačiji duh i karizma su i nakonnekoliko stoljeća živi i prisutniu Crkvi, napose u toj družbi.Svečano misno slavlje uprovincijalnoj kući u Splitu, napoziv provincijalke s. KarolineZebić, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić zajedno s fra PetromLubinom, fra ŠimunomBilokapićem i don IvanomBodrožićem.Božja riječ koja se čita oblagdanu toga sveca, kao iprigodna propovijed, bile suprigoda da redovnice i misniciobnove sjećanje i zatraženebesku asistenciju, da bi mogliuvijek s više žara živjeti

karizmu sv. Vinka. NadbiskupBarišić podsjetio je da ljudi uživotu traže bogatstvo, moć islavu, koje uvijek zamišljaju uodređenoj veličini i visini.“Trude se biti iznad drugih iveći od drugih, kad se radi oovim stvarnostima. Pa ni sv.Vinko nije bio iznimka po tompitanju. Htio je biti i dokazatise kao plemić. Ni Isus nas uEvanđelju ne odvraća od takveželje, samo nas upućuje nadrugi i drugačiji načinrazmišljanja. Upućuje nas da netražimo bogatstvo u visinama,već da se okrenemo naniže,prema zemlji i da ga tu tražimo.A na zemlji nam je predložio daga tražimo u siromašnima,potrebnima, potlačenima, očemu nam svjedoče evanđeoskeprispodobe. Na taj put se

obratio i sv. Vinko, doživjevšisvoj poziv kao bogaćenjeradom za siromašne, zanapuštene i bolesne. On je bioprimjer, a tome su i danassvjedoci sestre, da bolji lijekovii savršeniji medicinski aparatipo sebi ne rješavaju problembolesti, premda kao sredstvamnogo pomažu, dok istinska iiskrena kršćanska asistencija iljubav može mnogo višeučiniti. Zato su sestre i svikršćani pozvani da održesvježim i životnim svojezvanje, da im poziv ne požutikao zabačeni administrativnikomad papira, već da trajnoživi u srcima i podsjeća nauzvišenost zvanja i onoga kojinam je uputio takva poziv”,poručio je u propovijedinadbiskup Barišić.

8 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Ljetno sveučilište UCIP-aNovinari se upoznali sdjelatnošću Kršćanskesadašnjosti, Veritasa,Glasa Koncila, kao iproblemom mina uHrvatskoj te se susrelis biskupom Košićem idogradonačelnikomBandićem

Zagreb, 27.9.2002. (IKA) -Sudionici UCIP-ova Ljetnogsveučilišta, koji se u Hrvatskojodržavao od 22. do 29. rujna, usrijedu 25. rujna posjetili suknjižaru “Kršćanskesadašnjosti” na zagrebačkomKaptolu, gdje ih je s poviješćute trenutačnom djelatnošću tenajveće katoličke izdavačkekuće u ovome dijelu Europeupoznao direktor StjepanPogačić.Prvi direktor KS-a koji je laik,ukratko je predstavio povijestpoduzeća, koje je u raznimoblicima postojalo od 1968.godine, a počelo je djelovati uopćem ozračju Koncila ipokoncilske obnove. Kršćanskasadašnjost trenutačno ima 34biblioteke u kojima seobjavljuju knjige raznihžanrova, poput crkvenihdokumenata, liturgijske građe,biblijskih izdanja, priručnika zastudente teologije, knjiga izopće crkvene povijesti te djelaposvećenih ekumenizmu imeđureligijskom dijalogu. KSizdaje i pet periodičkihčasopisa, od kojih jenajpoznatiji obiteljskimjesečnik “Kana”. Uposleno je55 djelatnika, a osim njih KSokuplja suradnike u raznimprojektima, većinom laike.Posebnu je ulogu Kršćanskasadašnjost imala u dobakomunizma u Istočnoj Europi,kada je, uz potporu SveteStolice, tiskala Biblije za mladena različitim jezicima ipismima nekadašnjegakomunističkoga bloka, te ihslala u zemlje iza “Željeznezavjese” gdje nije bilo dostupnekršćanske literature ibogoslužnih knjiga. Sudionike Sveučilišta upopodnevnim je satima u palačiDverce primio zagrebačkidogradonačelnik Milan Bandić.Pozdravljajući nazočnekatoličke novinare, kazao jekako su oni zapravo pravi borciza istinu koji se bore za etiku ivrijednosti u dnevnom radu,promičući ravnopravnost ipoštenje svih ljudi i kultura usvojim novinskim izvještajima,što i stoji u njihovu programudjelovanja. Upoznao ih jepotom sa suradnjom GradaZagreba i Zagrebačkenadbiskupije. Kako bi mogli štouspješnije rješavati najvažnijapitanja Grada i Nadbiskupije,osnovali su posebnopovjerenstvo koje se sastaje u

prosjeku jednom mjesečno, ačiji je rad ocijenjenprimjerenim. Sljedećih će danabiti održan sastanak s najvišimpredstavnicima Crkve vezan uzproslavu 150. obljetniceZagrebačke metropolije, a Gradse želi uključiti u proslavu tevrijedne obljetnice, kazao jeBandić. Istaknuo je iznimnokorektan odnos s Katoličkomcrkvom te s drugim vjerskimzajednicama koje djeluju napodručju grada Zagreba.Iskoristio je prigodu da UCIP-uiz Ženeve čestita 75. obljetnicupostojanja i rada, zaželjevšisudionicima Ljetnogasveučilišta ugodan boravak ugradu. Čestitku je uputio iHrvatskom društvu katoličkihnovinara, na čelu spredsjednicom SuzanomVrhovski, na odvažnosti ispremnosti da organiziraju takoznačajno Ljetno sveučilište.O problemu mina u Hrvatskojnovinare su izvijestili MirkoIvanušević i Damir Štimac, izHrvatskoga centra zarazminiravanje. Oni su iznijelipodatke o broju postavljenihmina u Hrvatskoj, te ostradalima od mina i predstavilisve posljedice koje miniranostima za opće stanje u zemlji.Govorili su i o aktualnojsituaciji vezanoj uz miniranapodručja u Hrvatskoj, tepredstavili napore koje hrvatskadržava, u suradnji s brojnimnevladinim udrugama isponzorima, čini kako bi seriješio problem mina. Uslijediloje predstavljanje katoličkogmjesečnika “Veritasa” te radaCaritasa na Svetom Duhu injegove pučke kuhinje. O“Veritasu”, te redovničkometisku općenito, govorio jeurednik mjesečnika i članIzvršnog odbora HDKN-a fraMarko Puškarić. Zagrebački pomoćni biskupVlado Košić primio je u petak27. rujna u Tajništvu HBK uZagrebu sudionike Ljetnogasveučilišta UCIP-a koje jeupoznao s aktivnostima uZagrebačkoj nadbiskupiji, odkojih su trenutačno važnepriprema za 2. nadbiskupijskusinodu te proslava 150.obljetnice Zagrebačkemetropolije.Sudionike Ljetnoga sveučilištazanimao je stav biskupa Košićao optužnici haaškoga sudaprotiv hrvatskog generala JankaBobetka, na što je biskup

odgovorio da je situacija uHrvatskoj takva da je većinaljudi nezadovoljna haaškomoptužbom protiv čelnogačovjeka obrane Hrvatske.Ljudima je teško kada morajugledati da su u Haagu pokrajSlobodana Miloševića, koji jezačetnik i organizator agresijena Hrvatsku, naši osloboditelji,istaknuo je biskup Košić.Prema njegovim riječima,moguće je da se i u obranipočine zločini, ali to bi trebalabiti pojedinačna odgovornostpočinitelja. Na upit ouključenosti Crkve udemokratske procese uHrvatskoj, zagrebački pomoćnibiskup odgovorio je kako jeHrvatska u posljednjih 10-akgodina prošla teško ratnoiskustvo, a tijekom rata i nakonnjega Crkva je imala velikuulogu u isticanju i čuvanjumoralnih vrijednosti društva.Za vrijeme rata brinula je zaprognanike te je bila čuvaricanade u velikoj nevolji. Nakonrata, kazao je biskup Košić,Crkva se istaknula upromicanju socijalne pravde uhrvatskom društvu.Potom su se upoznali spoviješću i aktivnostimajedinoga hrvatskog katoličkogtjednika “Glasa Koncila”.Nakon pozdravnih riječidirektora Nedjeljka Pintarića,dugogodišnji glavni urednikkatoličkog tjednika, istaknutikatolički novinar don ŽivkoKustić govorio je o osnutku iopstanku lista u tijekukomunističkog režima. GlasKoncila započeo je izlaziti kaobilten s početkom Drugogavatikanskog sabora, zadaća muje bila izvješćivanje s Koncila,a radili su ga franjevci naKaptolu. Potom se u jesen1963. list pojavio u novinskomobliku. Mnogi ljudi uHrvatskoj, koji nisu svi bilipraktični katolici, doživjeli sunovine kao “pukotinu slobode”u komunističkom režimu, kazaoje Kustić, dodavši da je to biloprvi puta da se smjelo jasnogovoriti i misliti drugačije,nego što je partija naređivala.Jedino na njih partija nijemogla djelovati, osim ako ih nezaplijeni, a bojala ih se plijeniti,konstatirao je Kustić,napomenuvši da je list biozaplijenjen samo četiri puta, jerse usudio spominjati AlojzijaStepinca. Sadašnji glavniurednik preč. Ivan Miklenićpojasnio je aktivnosti lista u

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

novim društvenim okolnostimau pluralističkom idemokratskom društvu. Nakonuspostave demokratskogasustava Glas Koncila je, premanjegovim riječima, s jednestrane održao kontinuitet, a sdruge strane otvorio se novimizazovima. Kontinuitet sesastojao u crkvenosti i bliskostihijerarhiji te u informativnosti.Posebno je značajno, kazao je

preč. Miklenić, što je listsačuvao redakcijski komentar,što je jedinstvena pojava uhrvatskom novinarstvu. Taj setekst u javnosti često smatrapoluslužbenim stavom Crkve.U komentaru se, premariječima glavnoga urednika,iznose stavovi, s etičkogstajališta, o aktualnimzbivanjima u društvu. Tijekomrata od 1991. do 1995. Glas

Koncila zauzimao se protivrata, za poštivanje dostojanstvasvakog čovjeka i naroda,suprotstavljao se širenju mržnjei napasti kolektivne krivnje ikolektivne odgovornosti,istaknuo je preč. Miklenić. Odove godine list izlazi na 32stranice sa svim stranicama uboji.

Nadbiskup Barišić s malom ElomKaštel Novi, 27.9.2002. (IKA)– Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić posjetio je 27.rujna osnovnu školu “Bijaći” uKaštel Novom, koju pohađa imala Ela, zaražena HIVvirusom. U tijeku posjeta školi,

nadbiskup Barišić razgovaraoje s ravnateljicom JadrankomŠošić o problemima koji sunastali Elinim pohađanjemnastave u toj školi. Također jeposjetio i razrede u školi, teosobno razgovarao s Elom.

To nije bio prvi susretnadbiskupa Barišića s Elom, jerje nadbiskup već ranije posjetioobitelj Oblak, koja se skrbi osestrama Eli i Antoniji.

Zadar: Primanje u povodu Dana policijeMisa u povodublagdana zaštitnikaVojne kapelanije uZemuniku

Zadar, 27.9.2002. (IKA) - Upovodu blagdana sv. MihovilaArhanđela, zaštitnikaredarstvenih snaga RepublikeHrvatske i Dana policijepriređeno je 27. rujna primanjeza predstavnike političkoga,kulturnog, znanstvenog igospodarskog života gradaZadra i Zadarske županije uhotelu "Donat" u Zadru. Svesudionike primanja pozdravilisu Ivan Katalinić, načelnikPolicijske uprave zadarske, AnaLovrin, dogradonačelnicaZadra, i Šime Prtenjača, županZadarske županije.U ime Zadarske nadbiskupijena primanju su bili nazočnizadarski nadbiskup Ivan Prenđai generalni vikar Zadarskenadbiskupije mons. IvanMustać. Pozdravljajući nazočnei čestitajući hrvatskoj policiji,Policijskoj upravi zadarskoj,njezin Dan, nadbiskup Prenđa

je kazao: "Dok živima čestitamDan policije, za poginulepolicajce molimo Božjemilosrđe. Želim vam da budeteuspješni u čuvanju vrednotademokratskog društva, kojeizgrađujemo u našoj domovini.Izražavam svoje zadovoljstvonazočnošću tolikih istaknutihosoba našega Grada i Županije,zastupnika svih područjaživota. To mi govori da sviosjećamo ovaj ozbiljni, ali nebeznadni, trenutak naše državekao trenutak zajedničkoganastojanja da ostvarimo društvokoje će počivati na etičkim imoralnim, ali i na pravnimtemeljima, koji jamče njezinotrajanje i uključivanje uzajednicu naroda našegkontinenta i svijeta”. Pri tomeje nadodao da je ovo trenutak ukome svi trebamo ozbiljnopostupati kako bismo prebrodilisadašnje teškoće. Obraćajući se

nazočnim predstavnicimahrvatske policije nadbiskup jekazao: "Nadbiskupija kojupredstavljam se nada dazavrjeđujete takva sredstva izakonski okvir koji ćepridonijeti da možete spremno ičasno vršiti svoju zadaću udruštvu". Istodobno je u vojarniHrvatskoga ratnogzrakoplovstva "Rudolf Perešin"u Zemuniku slavljena misa upovodu blagdana sv. Gabrijela,zaštitnika vojne kapelanije uZemuniku. Koncelebriranumisu za ročne vojnike, časnike idočasnike Hrvatske vojskepredvodio je mons. JosipŠantić, generalni vikar Vojnogordinarijata, zajedno s donTomislavom Baričevićem,vojnim kapelanom i višesvećenika Zadarskenadbiskupije.

Nove pastoralne promjene u Varaždinskoj biskupijiVaraždin, 27.9.2002. (IKA) -Varaždinski biskup MarkoCulej nakon prvih ljetnihredovnih pastoralnih promjenapotpisao je nove dekrete spersonalnim promjenama uVaraždinskoj biskupiji.Zbog umirovljenja dosadašnjegžupnika u Pitomači StjepanaDeskara na njegovo mjestoimenovan je dosadašnji župniku Rasinji Mato Vonić. Novimžupnikom u Rasinji imenovanje dosadašnji župni vikar uPitomači Tomislav Petrić.Dvojica mladomisnika, koji suza biskupijske svećenikezaređeni 7. rujna ove godine,imenovani su na nove službe.

Tomislav Leskovar iz Viniceimenovan je župnim vikarom uĐurđevcu, a Ivica Stanko izOštrica župnim vikarom uMočilama kod Koprivnice.U proteklom razdoblju dopromjene je došlo i u župiKozarevac, gdje je novimžupnikom imenovan JosipDrvoderić, koji je inkardiniraniz Zagrebačke nadbiskupije, adosadašnji župnik Mijo Lasovićotišao je u rodnu Požeškubiskupiju. Dosadašnji župnik uDonjim Mostima Andrija Šarićekskardiniran je iz Varaždinskebiskupije na službu uZagrebačku nadbiskupiju, izkoje je na njegovo mjesto

došao vlč. Zdravko Borak, kojije inkardiniran u Varaždinskubiskupiju. Pastoralne promjene ovegodine nastupile su i u župamakojima upravljaju pojedineredovničke zajednice. Tako je užupi Kloštar Podravski, kojomupravljaju franjevci trećoreciglagoljaši (TOR) dosadašnjegžupnika fra Antu Garićazamijenio fra Mato Draganović,a dosadašnjeg župnog vikarafra Marka Medu zamijenio jefra Lovro Jelušić. U župi Molvekojom upravljaju franjevcikonventualci dosadašnjegžupnika fra Nikicu Batista

10 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

zamijenio je fra MarkoVrdoljak, a župnim vikarimaumjesto fra Marka Vrdoljaka ifra Jeronima Vujića imenovani

su fra Đuro Vuradin i fra DenisSačer. Franjevci konventualciupravljaju također župom NoviMarof, gdje je novim župnim

vikarom imenovan fra MartinDretvić umjesto fra IvanaBradarića.

Blagoslov bolničke kapelice u Slavonskom BroduHtio bih da ovabolnica bude mjesto,gdje će se ostvarivatidjela ljubavi, rekao jebiskup Srakić te jepozvao zdravstvenedjelatnike da uliječenju preporučevrhunskog terapeutaKrista Gospodina

Slavonski Brod, 27.9.2002.(IKA) – Đakovački i srijemskibiskup Marin Srakićblagoslovio je 27. rujnanovoizgrađenu kapelicu Sv.Ivana Nepomuka u dvorištuOpće bolnice “Dr. JosipaBernatovića” u SlavonskomBrodu, te predvodio misnoslavlje.Voditelj izgradnje dekanSlavonskobrodskog dekanataStjepan Belobrajdić upozdravnom govoru kazao jekako će kapelica “biti mjestonade”, kojom Crkva želiljudima ublažiti patnju.U propovijedi je biskup Srakićgovorio o životu i djelu sv.Vinka Paulskog, koji je živio iradio u Francuskoj u teškim

prilikama. Povezujući to stanjesa sadašnjim stanjem uHrvatskoj, biskup Srakić jeupitao: “Što učiniti u ovojsituaciji besparice, gubljenjaradnog mjesta i nezaposlenosti?Nama treba zauzetih ljudi usvim staležima društva, odvrha, pa dalje. Treba nam ljudikoji će znati oduševiti druge zapravu ljubav. Htio bih da ovabolnica bude mjesto, gdje će seostvarivati djela ljubavi. Malopo malo možete ostvariti silnovelika djela”. Premabiskupovim riječima, bolnica jemjesto boli i nade, aizgradnjom kapelice Crkva želipridružiti svoje djelocjelokupnoj brizi za čovjeka.Pozvao je zdravstvene

djelatnike da u liječenjupreporuče vrhunskog terapeutaKrista Gospodina.Nakon propovijedi biskupSrakić blagoslovio jetabernakul s PresvetimOltarskim Sakramentom. Nakraju je biskup Srakić podsjetiokako nisu izmireni svi troškoviu izgradnji kapelice te pozvaosredstva javnog priopćavanjada “podsjete” župnike i župe dase pridruže u novčanoj potporinjezinoj izgradnji.Sudionike svečanosti pozdravilisu izaslanik požeškog biskupa iravnatelj brodske bolnice IvanBalen. Blagoslovu i misnomslavlju nazočili su i čelniciSlavonskog Broda i Brodsko-posavske županije.

Hrvatska daruje ove godine božićna stabla VatikanuZagreb, 27.9.2002. (IKA) – Nazatvorenom dijelu sjednicehrvatska Vlada donijela je 27.rujna odluku da će Hrvatskapapi Ivanu Pavlu II. za Božić2002. darovati božićna stablaza Vatikan, priopćeno je izVladina Ureda za odnose sjavnošću. Hrvatska će darovati

jedno veliko i 30 manjihbožićnih stabala Vatikanu.Darivanje božićnog stablaVatikanu neke države imavažnu političku i medijskudimenziju i podrazumijevadolazak u Rim najvišihdužnosnika državedarovateljice, audijenciju kod

Svetog Oca, razgovore sačelnicima Rimske kurije, uzuobičajen svečani kulturniprogram na Trgu Sv. Petra tepromotivni učinak, koji daje tajdogađaj uoči Božića, kaže se upriopćenju.

Rijeka: Susret župnika, župnih kateheta i pomoćnikau župnoj katehezi

Na susretu je biloriječi o planu iprogramu za župskukatehezu upastoralnoj godini2002./2003.

Rijeka, 28.9.2002. (IKA) – UNadbiskupskom dvoru u Rijeciu subotu 28. rujna održan jesusret župnika, župnih katehetai pomoćnika u župnoj katehezis predstavnicima Katehetskogureda Riječke nadbiskupije nakojem je bilo riječi o planu iprogramu za župsku katehezu upastoralnoj godini 2002./2003.Susret su vodili predstojnikKatehetskog ureda Riječkenadbiskupije mons. JosipŠimac, povjerenik za katehezuo. Veselko Grubišić i tajnicaKatehetskog ureda s. KatarinaSaganić.O. Veselko Grubišić održao jekraće predavanje o župskojkatehezi te ukazao na razlike

između vjeronauka u školi ižupske kateheze koja je višeusmjerena prema pojedincukome bi trebala pomoći da nađesvoje mjesto u župskojzajednici. Za vjeronauk postojeplanovi i programi rada dok zažupsku katehezu nemajedinstvenog programa nadržavnoj razini te se svećenicikoji najčešće i vode župskukatehezu sami snalaze. Neki od nazočnih svećenikadonijeli su svoje programe te jeodlučeno da se od prisutnihoformi skupina koja će teprograme razmotriti i pokušatišto prije sastaviti plan iprogram za župsku katehezu u

župama Riječke nadbiskupijekako bi se moglo početi sradom. Susretu se nešto kasnijepridružio i riječki nadbiskupIvan Devčić. Ukazao je napotrebu uvođenja župskekateheze u svim župama.Svećenicima bi trebali pomoćivjeroučitelji, ali i vjernici kojisu protekle godine na Teologijiu Rijeci pohađali jednogodišnjedoškolovanje za pomoćnike užupskoj katehezi i pastoralnesuradnike. U planu je da takvodoškolovanje bude i ove godinete su pozvani župnici da s timeupoznaju vjernike, a aktivnije izauzetije vjernike upute nadoškolovanje.

5. obljetnica Požeške biskupijeSredišnji događajproslave 5. obljetnicePožeške biskupije biloje svečanoeuharistijsko

Požega, 28.9.2002. (IKA) -Središnji događaj obilježavanja5. obljetnice Požeške biskupijebilo je svečano euharistijskoslavlje 28. rujna ispred požeškekatedrale Sv. Terezije Avilske,

gdje su se okupili brojnivjernici iz svih dijelovabiskupije. Slavlje je započelosvečanim ophodom iz crkve Sv.Lovre, a u kojemu susudjelovali ministranti, nositelji

jubilejskih zastava iz svih župabiskupije, mladi u narodnimnošnjama, građanska straža,nositelji prikaznih darova iz 10dekanata, sjemeništarci,bogoslovi, redovnice, đakoni,

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

slavlje 28. rujnaispred požeškekatedrale Sv. Terezije

svećenici, biskupi Zagrebačkemetropolije predvođenizagrebačkim nadbiskupomJosipom Bozanićem iapostolskim nuncijem u RHnadbiskupom GiuliomEinaudijem te biskupi gostidubrovački biskup ŽelimirPuljić, biskup Pečuha MihaelyMayer, izaslanik biskupa izGraza prelat Leonard Stadler,generalni vikar Banjolučkebiskupije mons. Ante Orlović,provincijal Franjevačkeprovincije sv. Ćirila i Metodafra Lucije Jagec, generalnitajnik HBK mons. VjekoslavHuzjak i slavonski episkopSava Jurić. Nakon što su predstavnici šestpovjerenstava Požeškebiskupije iznijeli kratkezaključke sa svojih radnihsusreta u sklopu "Biskupijskogdana" i prijedloge za daljnjipastoralni rad, misno slavljezapočelo je pozdravnimriječima predvoditelja slavljapožeškog biskupa AntunaŠkvorčevića. Apostolski nuncijEinaudi potom je pročitaoporuku pape Ivana Pavla II.,koju je za tu prigodu uputiopreko svoga državnog tajnikakardinala Angela Sodana. Unjoj, među ostalim, stoji: "Uprigodi slavlja pete obljetniceuspostave biskupskoga sjedištau Požegi i Vašeg ređenja zaprvoga požeškog biskupa, SvetiOtac srdačno pozdravlja Vas isav narod Božji povjeren Vašojpastirskoj skrbi te žarko želi daspomenuti jubilej za cijelubiskupijsku zajednicu budetakođer poticaj za daljnji rast ucrkvenome zajedništvu,svakodnevnom krepljenjuKruhom Života i KaležomSpasenja, kako bi neprestanorasla na putu svetosti i

suodgovorno navješćivalaEvanđelje živim svjedočenjemnade i ljubavi koje sve potičuna velikodušno služenje braći". U prigodnoj propovjedi biskupŠkvorčević podsjetio je napočetke osnivanja biskupije,"na događaj koji je bio tolikosnažan da je teško povjerovatida smo ga dovoljno razumjeli".“U ovom hrvatskom trenutkukao da se umnažaju nekeizgubljenosti i kao da nemamodovoljno orijentira te se nesnalazimo. Na ovom slavljukao i uvijek iznosimo Božjuriječi kako bi se u njojnadahnuli za ovu svojusadašnjost. Ako je Bog u IsusuKristu, svome Sinu sve dao zanas i kroz njega nam rekao tkoje On nama, onda je uistinusasvim u redu ponoviti riječiIzaije proroka: Ne boj sePožeška biskupijo! Ne boj sehrvatski narode, jer je Bog natvojoj strani, On te otkupio, Onti je ime dao ne samo hrvatsko,nego i kršćansko kao i svimanama”, istaknuo je požeškibiskup.Dodao je kako se ljudskaegzistencija treba graditi nanajčvršćim temeljima, onimBožjim, jer je Bog jedini jamacnaše sadašnje i budućeegzistencije. Kako je obiteljtemeljna stanica našegpostojanja onda ona, kako jenapomenuo biskup, zaslužujeposebnu pozornost sa svihrazina, a osobito s razineCrkve. “Želio bih da našaPožeška biskupija bude Božjinarod koji traga za Božjimmislima i naumima te da unjima pronalazi nadahnuće isnagu za život u obiteljiizgrađujući je kao temeljnustanicu našeg postojanja. Akoje život u ovoj našoj zemlji

malaksao jer je više umrlih,onda je to poseban izazov ovogtrenutka. Pitanje je što se moraučiniti na kojoj razini. Nedopustimo da nas bilo tkouvjeri da se ništa ne možeučiniti pa da postanemobeznadan, ogorčen i očajannarod”, upozorio je biskupŠkvorčević, dodajući da je Boguvijek s onima koji žele biti sNjime.Čestitajući na kraju misnogslavlja 5. obljetnicu Požeškebiskupije nadbiskup Bozanić jenapomenuo da ujedno timslavljem započinjeobilježavanje i 150. obljetniceZagrebačke metropolije.“Danas posebno razmišljamo oCrkvi. Crkva je djelo Božje, imi živi članovi te Crkve smodjelo Božje i zato je potrebnoda se danas prisjetimo togdostojanstva. Zahvaljujemo natom daru te ujedno želimo predBogom obećati da ćemo to usvijetu na osobit načinsvjedočiti, osobito življenjemIsusova Evanđelja. To je našpoziv s današnjeg slavlja i željada se naše zajedništvoprepoznaje i očituje u našemhrvatskom društvu po našemspecifičnom doprinosu”,poručio je zagrebačkimetropolit. Prije svečanoga euharistijskogslavlja održana je "Zlatnaharfa", smotra dječjih crkvenihzborova iz 11 župa biskupije,koju je prigodnim riječimaotvorio pomoćni zagrebačkibiskup Vlado Košić. Ujedno jeodržano i zborovanje vjernika,odnosno vjeroučitelja, mladih,ministranata, duhovnih pokretate Udruge katoličkih liječnika imedicinskih sestara i tehničaraPožeške biskupije, kojima sunazočili pojedini biskupi.

Susret mladih bračnih parova u VepricuSusret bračnih parovazapočeo je misnimslavljem, koje je predspiljom svetištapredvodio nadbiskupBarišić

Vepric, 28.9.2002. (IKA) - Umarijanskom svetištu GospeLurdske u Vepricu upriličen jeu subotu 28. rujna susret mladihbračnih parova iz Splitsko-makarske nadbiskupije, nakojem se okupilo do pedesetakbračnih parova. Susret bio jesastavni dio ulaska u završnicuproslave Godine župe, kojoj jena posebni način posvećena ovagodina u pastoralnom planu iprogramu nadbiskupije zaproslavu 17 stoljeća mučeničkesmrti sv. Duje, prvog biskupasplitske Crkve.Susret bračnih parova započeoje misnim slavljem, koje je pred

spiljom svetišta predvodiosplitsko-makarski nadbiskup dr.Marin Barišić zajedno svikarom za pastoral mons. dr.Dragom Šimundžom,predstojnikom Vijeća za obiteljdr. Josipom Čorićem,organizatorom i voditeljempredbračnih i bračnih susreta ukonkatedralnoj župi Sv. Petra uSplitu Bobom Delićem i višesvećenika. “Želimo moliti zaobitelji kako bi ta osnovnastanica ljudskoga društva bilablagoslov za našu budućnost ibudućnost našega naroda. Ovajzajednički susret znak jenaslućivanja perspektivne

budućnosti”, kazao je napočetku susreta nadbiskupBarišić, podsjetivši pritom da jeprotekla godina u nadbiskupijiposebno bila posvećena obitelji,dok je ove godine splitskaCrkva pozornost i briguposvetila obiteljima s peterodjece. Tim povodom u tijekueuharistijskog slavlja nadbiskupBarišić podijelio je i sakramentkrštenja Mihovilu Tomi, petomdjetetu iz obitelji Biloš, saciljem potaknuti obitelji naotvorenost životu.U prigodnoj propovijedinadbiskup je obiteljima stavioza uzor Svetu obitelj: Josipa,

12 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Mariju i Isusa, podsjetivši ih daživimo u mentalitetu brzihpromjena, u vremenu u kojemsu naše obitelji postaleugrožene jer je, premanjegovim riječima, teško živjetizajedništvo i ljubav zbog sveizraženije sebičnosti ihedonizma. “Opasnost je da idanašnje obitelji zahvati tajmentalitet zatvorenosti predživotom, da zaborave kako jesvaki čovjek dar Boga ljubavi,slika i prilika Boga. Vjernik jeonaj koji se na raznim razinamaljudskoga društva zauzima zaživot i zajedništvo. Stoga jeobitelj mjerilo ljudskoga ivjerničkog života i onih koji suna dobroj strani”, upozorio jeizmeđu ostaloga nadbiskupBarišić, pozvavši obitelji dapovjere svoje obiteljskezajednice izvoru života, IsusuKristu. U tijeku misnog slavljaprikupljani su i novčani priloziza nabavu potrebnog aparata zaOdjel za porođaje splitskogaKliničkog bolničkog centra,

koji će tom Odjelu biti udijeljenu prigodi središnje proslaveGodine župe, koja će biti uSolinu 13. listopada. U radnom dijelu programa, kojisu koordinirali dr. Čorić i vlč.Delić, nakon pozdravnoggovora nadbiskupa Barišića odanašnjem braku i obiteljiizlaganje je održala dr. MilenkaDedić. Ona je upozorila dakriza obitelji dovodi do krizedruštva. U prilog tome navelaje i neke poražavajućestatističke podatke dobiveneistraživanjem mlade populacijestanovništva u Hrvatskoj,prema kojima npr. 4% osmihrazreda stalno konzumiraalkohol, 12,5%dvanaestogodišnjaka pokazujeznakove depresije, a Hrvatskaje u Europi osma zemlja pobroju samoubojstava koja sutijekom posljednjih godinaudvostručena. Postavivšipitanje tko je odgovoran zatakvu alarmantnu situaciju, dr.

Dedić je podsjetila da se uobitelji čovjek razvija u svimaspektima, a posebno značenjedaje joj stvarateljski karakter.“Ona je most između čovjeka izajednice, oživotvorena ljubavte izvor i kolijevka ljudskogživota”, istaknula je, upozorivšipritom da roditelji moraju bitiodgovorni odgojitelji svojedjece, unatoč sve jačimutjecajima ostalih čimbenikakoje ističu sredstva društvenogpriopćivanja. Upozorila je navažnost obiteljske harmonije isklada te zajedničke obiteljskemolitve. Potom su uslijedilaiznošenja iskustava trijubračnih parova. O životu ibračnom zajedništvu te potrebimeđusobnog razumijevanja,ljubavi i zajedničke obiteljskemolitve govorili su bračni parStipe i Mile Dundić, Erza iNikica Jurun te Mihovil iMirjana Šodan. Programsusreta bračnih parovazaključen je raspravom ipitanjima sudionika.

Župno hodočašće u PadovuŽupa sv. AntunaPadovanskog saSmiljevca u Zadruhodočastila svomenebeskom zaštitniku

Padova, 28.9.2002. (IKA) –Župa sv. Antuna Padovanskogsa Smiljevca u Zadruhodočastila je 27. i 28. svomenebeskom zaštitniku u Padovu.Hodočašće je prevodio župnikdon Mladen Kačan, koji jeujedno i dekan zadarskogdekanata Zadar-Istok, ahodočastio je u tri autobusa 141hodočasnik. Kroz čitav nizproteklih godina, počevši odutemeljenja župe 1978. godine,pa sve do izgradnje nove župnecrkve na čast sv. AntunaPadovanskoga, postojala ježelja župljana te župe zavjetnohodočastiti svome svecu, što se

tek sada, u godini posvećenjanova crkve, zalaganjemžupnika don Mladena iostvarilo.Nakon dolaska u Padovu, ujutarnjim satima, hodočasnicisu najprije razgledali svečevubaziliku, pomolili se svomezaštitniku, obavili zavjete,naručili mise na svoje nakane ipriskrbili si obvezatnuuspomenu na to hodočašće.Hodočasnici su zatim pohodili isvetište sv. Leopolda BogdanaMandića u Padovi, gdje su sezajednički pomolili, izvršilisvoje zavjete i preporučilinašemu drugom kanoniziranom

hrvatskom svecu u zagovor ipomoć. Hodočasnici su u tomsvetištu na posebni način molilinebesku zaštitu, zagovor ipomoć sv. Leopolda za svojhrvatski narod i domovinuHrvatsku, koja u sadašnjemčasu svoje povijesti prolazikroz teška iskušenja. Nakonzajedničkog objeda, druženja irazgledavanja povijesnihvrijednosti grada Padovehodočasnici su se zaputilisvojim kućama. Na povratkukratko su se zaustavili usvetištu Majke Božje Trsatske -Kraljice Jadrana u Rijeci.

Branitelji na TrsatuDrugo hodočašćehrvatskih branitelja injihovih obitelji umarijansko svetište na Trsatu predvodio jebiskup Jezerinac

Rijeka, 28.9.2002. (IKA) - USvetištu Gospe Trsatskeodržano je u subotu 28. rujnadrugo hodočašće hrvatskihbranitelja i članova njihovihobitelji.Misu je, u koncelebraciji s višesvećenika, u Perivoju GospeTrsatske predvodio vojniordinarij Juraj Jezerinac, koji jeu propovijedi podsjetio naosobne nakane hodočasnikakoje su ih dovele u to svetište."U svima nam je na srcuzajednička želja i nakana da sešto prije prebrode rane u našemnarodu što su nastale kaoposljedica agresije na Hrvatsku;da u svima poraste nada i

ljubav. U ovom svetištu mnogisu doživjeli Boga kao svogamilosrdnog oca, mnogi su našlimajku Mariju i povjerili jojtajne svoga srca, radosti i bolizajedno. Ovdje žalosni nalazeutjehu, bolesni zdravlje. Marijaje bila ne samo u prošlosti,nego i danas, nada i utjehanašem narodu. To svjedočite ivi danas ovdje", rekao jebiskup.Na početku mise upaljena jevelika svijeća i 21 lampion uime svih prisutnih predstavnikažupanija kao znak pijeteta zasve poginule i preminulebranitelje.Bilo je nazočno oko tisuću

branitelja i članova njihovihobitelji iz svih županija našedomovine. Organizatorhodočašća je Ministarstvohrvatskih branitelja izdomovinskog rata i republičkeudruge iz domovinskog rata uzpotporu i pomoć Vojnogordinarijata u RepubliciHrvatskoj.Udruge proizašle izDomovinskog rata željele su dase njihovo hodočašće održava ujednom od velikih hrvatskihmarijanskih svetišta i da tobude tradicija. Prvo hodočašćebilo je protekle godine GospiAljmaškoj, a ove je godineizabran Trsat.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Varaždin: Koncert u povodu obljetnica biskupije imetropolije

Svečani koncertSimfonijskog orkestraHrvatske radio-televizije i ZboraHRT-a održan je ukatedrali u sklopuovogodišnjih 32.Varaždinskihbaroknih večeri, a upovodu 5. obljetnicebiskupije i 150.obljetnice Zagrebačkemetropolije

Varaždin, 28.9.2002. (IKA) - Usubotu 28. rujna navečer održanje svečani koncert uvaraždinskoj katedraliUznesenja Blažene DjeviceMarije u prigodi 5. obljetniceVaraždinske biskupije i 150.obljetnice Zagrebačkemetropolije. Velik brojuzvanika i ljubitelja glazbeokupio se u katedrali točno petgodina nakon što je 28. rujna1997. godine za svečanogamisnog slavlja proglašenaVaraždinska biskupija, a zaprvoga varaždinskog biskupaustoličen mons. Marko Culej.Svečani koncert Simfonijskogorkestra Hrvatske radio-televizije i Zbora HRT-a održanje u katedrali u sklopuovogodišnjih 32. Varaždinskih

baroknih večeri.Koncertu su s domaćinomvaraždinskim biskupomCulejem bili nazočni iapostolski nuncij u RHnadbiskup Giulio Einaudi tebiskupi koji će u nedjelju 29.rujna slaviti svečanu misuzahvalnicu u Varaždinu uprigodi te dvije obljetnice.Simfonijski orkestar i ZborHRT-a pod ravnanjem mo.Vladimira Kranjčevića izveli sudjela iz Hrvatske glazbenebaštine: Oratorij za sopran,bariton, zbor i gudače uzorgulje Leopolda Ebnera “Podkrižem” iz 1791. godine uhrvatskom prepjevu dr. VojmilaRabadana, djelo za alt, violine,violončelo i orgulje“Benedictus” Ivana Wernera iz

1784. godine te Misu u D-duruza sole, zbor i orkestar AmandaIvančića. Kao solisti nastupilisu sopranistica ValentinaFijačko, alt DubravkaŠeparović-Mušović, tenorMilivoj Juras, bariton IvanArnšek i bas Ivica Čikeš, dok jena orguljama svirao AlenKopunović-Legetin.Nakon izvedbe tih triju djela,ravnatelj VBV-a mo.Kranjčević u ime festivalskogvijeća čestitao je varaždinskombiskupu 5. obljetnicu, aorkestar, zbor i solisti izveli suAleluju na oduševljenjenazočnih, koji su dugotrajnimpljeskom potvrdili izuzetnukvalitetu izvođača.

Blagdan sv. Mihaela, zaštitnika policije“Uzimajući sv.Mihaela za zaštitnika,hrvatska je policijahtjela dati do znanjada se, i uz cijenužrtve, želi opredijelitiza dobro, istinu ipravdu, da želi ostativjerna našoj 14.stoljetnoj odrednici,da želi stati na stranusv. Mihaela”

Zagreb, 28.9.2002. (IKA) –“Uzimajući sv. Mihaela zazaštitnika, hrvatska je policijahtjela dati do znanja da se, i uzcijenu žrtve, želi opredijeliti zadobro, istinu i pravdu, da želiostati vjerna našoj 14. stoljetnojodrednici, da želi stati na stranusv. Mihaela”, istaknuo je vojnibiskup Juraj Jezerinac upropovijedi na svečanoj misi uzDan policije, koja se slavila usubotu 28. rujna u zagrebačkojcrkvi Sv. Marka. Na početkueuharistijskog slavlja biskupJezerinac posebno je pozdravioravnatelja policije RankaOstojića, načelnika policijeVladimira Fabera, načelnikazagrebačke PU Ivana Babića tegenerala Josipa Čuletića,predstavnika Ministarstvaobrane. Uz vojnog biskupakoncelebrirali su don AnđelkoKaćunko, kancelar Vojnogordinarijata, don IvanMarijanović, kapelan uPolicijskoj akademiji u Zagrebui o. Vinko Maslać, kapelanvojne policije. Tumačeći značenjesvetopisamskog opisa rataizmeđu Mihaela i Lucifera,biskup je istaknuo da se istadrama odvija u srcu svakogčovjeka, gdje se “nalaze prveborbene linije i u kojem seodlučuje o životu i smrti”. Tu jetakođer izvor svih zlih nagnuća.Ratovi, nevolje, zločini,svjedoče o snazi zla u svijetu,ali i o postojanju Zloga, okojem nam govori Isus. “Sile

zla očituju se u mržnji,oružanim sukobima, gladi,uništenju ljudskog roda,obitelji, osim ako iza njih nestoji demonska sila”, istaknuoje biskup te dodao da takvadjela nastaju tamo gdje seniječe opstojnost Boga,postojanje Sotone i njegovihsljedbenika, gdje se vjera uBoga i njegove anđele nesmatra životno važnom. Budućida se hrvatske oružane snagenalaze u razdoblju neizbježnogpreustroja, istaknuo je na krajubiskup, upravo je zbog togavrlo aktualna potreba našegaduhovnog preustroja, koji ćerezultirati korjenitimopredjeljenjem za Mihaela i zavrijednosti koje je on branio.Jer “nije nam svejedno hoćemoli se kao narod vraćati narazdoblje, koje se s pravommože nazvati mračnim, ukojem smo živjeli više od 50godina, ili ćemo nastojati da seBog ponovno vrati u našesavjesti, obitelj, narod”,zaključio je vojni biskup,dodavši na kraju da je toključno pitanje za nas vjernike,koji ne možemo biti ravnodušnina sve što se oko nas zbiva iponašati se kao da nismobaštinici 14-stoljetnogkršćanstva, koje nas je odgojiloi spasilo od nestanka.Dan ranije, u petak 27. rujna ina Hrvatskom vojnom učilištu“Petar Zrinski” u Zagrebuproslavljen je dan vojnekapelanije i blagdan zaštitnikasv. Mihaela. Koncelebriranu

misu u kapelici HVU-apredvodio je vojni biskupJezerinac, a suslavili su vojnikapelan HVU o. MihovilFilipović i kancelar donAnđelko Kaćunko. Na misi subili nazočni zapovjednik HVUgeneral bojnik Darko Grdić izapovjednik Zapovjedništva zaobuku brigadni general MirkoŠundov. U propovijedi jebiskup Jezerinac istaknuo da sumnogima kao posljedica tolikihzala koja su doživjeli, jošuvijek svježe ratne rane.Podsjetio je zatim na čestopitanje o izvoru zla, koje čovjekredovito postavlja analizirajućizlo u svijetu ili u našoj blizini.Izloživši potom katolički nauko anđelima, biskup je, natemelju svetopisamskog teksta,istaknuo da je kozmički rat,koji je opisan u Otkrivenjutakođer opis izvora i početakačovjekova otuđenja od Boga, atime i zla u svijetu i u čovjeku.A zemaljski odraz Luciferovepobune jest Sotonina prijevaranaših praroditelja i njihov pad.Jer iza Zmijine podvale “Bitćete kao bogovi”, krije sezapravo tvrdnja da je moguće ipoželjno živjeti bez Boga te dačovjek sam može postatibogom, rekao je biskupJezerinac, navevši i riječi IvanaPavla II. s ovogodišnjegasvjetskog dana mladeži uTorontu: “Najveća je obmana inajveći izvor nesreće iluzija daće se naći sreća isključujućiBoga, da će se postići slobodaisključujući moralne istine i

14 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

osobnu odgovornost. Gospodinvas poziva izabrati između dvaglasa koji se nadmeću za vašeduše”. Istaknuvši važnostprijeko potrebnoga “duhovnogpreustroja”, vojni je biskuprekao da obnova pojedinaca inaroda neće uspjeti bezodgovora na pitanja: Kome jaslužim? Tko je moj Bog? Tutreba tražiti korijene sadašnje

krize u svijetu i u Hrvatskoj,poglavito populacijske krize.Na kraju je sve pozvao da sezajedno stavimo pod zaštitu sv.Mihaela, čime ćemoposvjedočiti da želimo biti nastrani istine, a ne laži; na stranislobode, a ne ropstva; na stranidobra, a ne zla; na strani našečetrnaeststoljetne odrednicepoštivanja tuđeg i složne

obrane vlastitog. Uoči proslavedana Vojne kapelanije župniko. Mihovil upriličio jetrodnevnu duhovnu pripravu, ukojoj su još sudjelovali mons.Josip Šantić, generalni vikarVojnog ordinarijata i mons.Josip Frkin, župnik u VelikojGorici.

Šibenska biskupija i grad Šibenik proslavili blagdansvog zaštitnika sv. Mihovila

Ovogodišnja proslavablagdana sv. Mihovilaujedno je bila i Danobitelji, odnosno dansredišnje proslavegodine posvećeneobitelji u Šibenskojbiskupiji

Šibenik, 29.9.2002. (IKA) -Proslavu blagdana sv.Mihovila, zaštitnika Šibenskebiskupije i grada Šibenika,započeli su 27. rujna mladigrada Šibenika i okolnih župamolitvom i pjesmom za grad ibiskupiju na tvrđavi Sv.MIhovila. Mlade je predvodiošibenski biskup Ante Ivas.Svečano otvorenje blagdana sv.Mihovila održano je u subotu28. rujna u šibenskoj katedraliSv. Jakova pjevanimpovečerjem i prijenosomsrebrnog lika sv. Mihovila ušibensku stolnicu, te obnovombračnih obećanja koje su uočiproslave obiteljskog danaučinili nazočni bračni parovi.Slavlje je predvodio šibenskibiskup zajedno s biskupimaSplitske metropolije i gradskimsvećenicima.Nakon toga održana je svečanasjednica gradske uprave ugradskoj vijećnici, na kojoj jojnekadašnji župnik katedralnežupe sv. Jakova don MarijanKosić, nagrađen plaketomGrada za uspjehe u duhovnomživotu i kulturi, a biskup Ivas jenazočnima uputio prigodnuriječ. Na sam blagdan sv. MIhovila unedjelju 29. rujna bilo jeposebno svečano. Svečanommisnom slavlju prethodio jesvečani ophod ulicama grada.U ophodu i misi sudjelovali supredstavnici brojnih župaŠibenske biskupije. Ophodgradom animirao je don StipePerkov, župnik Vrpolja,zajedno s pjevanjemkatedralnog i zbora župeVodice pod ravnanjem mons.Veljka Jadronje.Veliko svečano pontifikalnoeuharistijsko slavlje predvodioje biskup Ivas zajedno snadbiskupima zadarskimIvanom Prenđom, splitsko-makarskim MarinomBarišićem, umirovljenimsplitsko-makarskim Antom

Jurićem, biskupima hvarskimSlobodanom Štambukom idubrovačkim ŽelimiromPulićem te brojnimsvećenicima.Na početku svečanog slavljabiskup domaćin Ivas pozdravioje sve drage goste gradaŠibenika i sve Šibenčane,čestitavši im blagdan sv.Mihovila. Ovogodišnja proslava blagdanasv. Mihovila ujedno je bila iDan obitelji, odnosno dansredišnje proslave godineposvećene obitelji u Šibenskojbiskupiji. Cijelo bogoslužjeblagdana sv. Mihovila bilo jeprilagođeno obiteljskoj tematiciisprepleteno molitvama obiteljiza obitelji. Tako je u slavljusudjelovalo devet bračnihparova, od kojih neki i sdjecom, u ime devet dekanataŠibenske biskupije.Na početku propovijedi biskupIvas se osvrnuo na trenutnostanje u zemlji, poglavito naprobleme koji pritišću hrvatskinarod, te je poručio: "Nećemodanas o onome ružnom,bezočno nepravednom što nas iovih dana duboko smućuje,uznemiruje, ponižava, kaoljude, narod i kršćane, ali hvalaBogu i ponovno ujedinjuje.Podržavamo sve ono što nasujedinjuje. Podržavamo odlukeHrvatskog sabora, koje su izrazjedinstvenog stava naroda kojinije spreman pod nikakvucijenu dopustiti da sedostojanstvo domovinskeobrane i brojnih obiteljskihžrtava javno obezvrijede iizjednačavaju sa zločinom"."Danas smo ovdje zajedno kaoobitelj Crkve - biskupiješibenske, da zajedno sa sv.Mihovilom, zaštitnikom cijeleCrkve Katoličke, biskupiješibenske i grada Šibenika,molimo za Obitelji, zajedništvoživota, što je središnja temasvih naših ovogodišnjihokupljanja, razmišljanja,

aktivnosti i molitava. Upravoobitelj i obiteljsko zajedništvoživota sve više postaje i sveviše jest goruće i sudbonosnovažno pitanje, u mnogostrukomsmislu - egzistencijalnom ivrijedonosnom - biti ili ne bitinaroda i Crkve i države",istaknuo je biskup Ivas te jeporučio kako je obitelj temeljnai iskonska ljudska zajednicakoju je u svojoj Božanskojljubavi Bog htio i stvorio za svavremena, ona je zajedništvoživota te na najizvorniji načinpotvrđuje ljudski identitet idostojanstvo svakoga čovjeka.Pri tome je istaknuo kako seobitelj našla u opasnom vrtlogubrojnih nepovoljnih procesa usvijetu i u korpusu hrvatskognaroda, ideoloških i političkih,gospodarskih i ratnih zbivanjakoji su uzrokovali brojnoiseljavanje, genocid, čak imnoge samoubilačke procese,kao i uzmak brojnihtradicionalnih nacionalnih,naročito vjerskih i moralnih,obiteljskih i ljudskihvrijednosti, iz čega zapravoizviru svi glavni bračni,obiteljski, a onda i društveni icrkveni problemi i krize."Obitelj postaje sve višenestabilna i razorena. Sve seviše govori o slobodi u ljubavi,pa tako i o slobodnimpokusnim zajednicama života,o alternativnim zajednicama,brakovima ili čak obiteljima.Bračne se veze sve lakše iučestalije kidaju, obiteljirastavljaju i razaraju kao okoviprošlosti. I djeca se, više oddvoje, drže nesnosnim isuvišnim teretom i smetnjom.Sve je više u bračnom iobiteljskom životu moralnihdvojbi i popustljivosti naseksualnom području života, odkontracepcije do abortusa ieutanazije. Obitelj sve češćepostaje laboratorij začeća uepruveti, kloniranja sve doeksperimentiranja s ljudskimgenima i zamecima. Nećemo

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

spominjati zastrašujuće brojkekoje govore o opasnojugroženosti mnogih obiteljskihvrednota, sve do smrtonosnoniskog nataliteta ilizabrinajvajućeg porasta neženjai ovisnosti o drogama ialkoholu, koji ugrožava dušunaroda, više nego li tijelo.Moramo priznati dasekularizirana i liberalnaozračja sve više ulazi i ukršćanske brakove i obitelji.Usvajaju je i kršćanski roditelji,i u njoj odgajaju ili dopuštajudrugima odgajati svoju djecu imlade. Premda rezultatiispitivanja pokazuju da građaniu našoj državi, u velikompostotku, čak 84% njih izražavapovjerenje i zadovoljstvo sasvojim obiteljima i visokocijene važnost obiteljskogživota. Ipak i unatoč velikombroju brakova sklopljenih uCrkvi, među vrednotama kojezaručnici najviše cijene,ozbiljna religioznost i vjerazauzima tek 12. mjesto.Vjernička praksa i ozbiljnoangažiranje iz vjere, u životužupne zajednice - Crkve ili udruštvenom životu države, odnajnižih do najviših razina,zabrinjavajuće je oskudna, uzasve pozitivne i ohrabrujućepomake", istaknuo je biskupIvas. Dodao je kako se upravoobilježavanjem Godine obitelji

u biskupiji željelo potaknuti sveod župe, župnih vijeća, dokršćanskih obitelji da se boljepovežu, upoznaju, pomažu ičvršće surađuju na svimpoljima života. Pozvao jetakođer mlade, koji se spremajuna brak, na pohađanjezaručničkih tečajeva, biskupijaće nastojati obnovitibiskupijsko "povjerenstvo ilivijeće za obitelj" i proširiti radbiskupijskoga obiteljskogsavjetovališta, koje će biti naraspolaganju pomoći župama utako važnom poslije-bračnompastoralnom radu s obiteljima.Istaknuo je kako se na misitakođer moli da hrvatskadruštvena-državna zajednicaučini veći zaokret - obrat uprilog obitelji, koja je, premabiskupovim riječima, pogođenaproblemom nezaposlenosti,nedoličnih i neredovitih plaća,nesigurnog stanovanja,neadekvatne zdravstvene iradne zaštite - radnog vremena,porodiljinih pogodnosti, spogubnim posljedicama ponaraštaj mladih."Držim da bi upravo odnosprema obitelji trebao biti našamjera prosudbe političkihprograma i stranaka, kad su upitanju svi naši izbori", poručioje šibenski biskup te je pozvaoobitelji da s više odgovornosti izauzetosti sudjeluju u državnim

institucijama i školskimodborima, koji su tako važni zaživot vaše obitelji i odgoj vašedjece. "Država je dužna vamaroditeljima omogućitisudjelovanje u cjelovitomodgojnom procesu vaše djece,od vrtića dalje. Da se ne donosebilo koji zakoni bez ili mimovas, a naročito ne protiv vas ivašega kršćanskogasvjetonazora i kulture",istaknuo je biskup Ivas. Nakon misnog slavljablagoslovljen je i otvorenSvećenički dom u zgradinekadašnjega Biskupskogađačkog sjemeništa. Velikimnastojanjima biskupa Ivasa isvećenika Šibenske biskupije uobnovu sjemeništa krenulo se umjesecu lipnju protekle godine.Zgrada Doma obnovljena jeuglavnom donacijama izinozemstva, a bit ćenamijenjena umirovljenimsvećenicima, biskupijskojbiblioteci, te susretu svećenikaŠibenske biskupije. Naotvaranju, okupljenimuzvanicima prigodnu riječuputio je biskup Ivas, mons.Dominik Škevin, generalnivikar Šibenske biskupije, i inž.Zvonko Najev, voditeljgrađevinskog ureda Šibenskebiskupije.

Duhovne vježbe za vjeroučitelje u PazinuPoreč, 29.9.2002. (IKA) –Katehetski ured Porečko-pulskebiskupije organizirao je i ovegodine za vjeroučitelje uosnovnim i srednjim školama

duhovnu obnovu, koja jeodržana od 27. do 29. rujna uFranjevačkom samostanu uPazinu. Voditelj i animatorduhovne obnove bio je vlč.

Nikola Radić iz Krka.Sudjelovalo je dvadesetakvjeroučiteljica i vjeroučitelja.

Vlč. Sudac predvodio misu za mlade u svetištu SvetaMati Slobode

Vlč. Sudac je odponedjeljka 23. rujnau svetištu predvodiotemeljitu duhovnuobnovu za 350invalida, branitelja ičlanova njihovihobitelji

Zagreb, 29.9.2002. (IKA) –Karizmatički svećenik ZlatkoSudac predvodio je misu zamlade u nedjelju 29. rujna usvetištu Sveta Mati Slobode nazagrebačkom Jarunu, zavrijeme koje mu je krv probilaflaster kojim prekriva stigmu uobliku križa na čelu.Pred više od 15.000 vjernikasvećenik Krčke biskupije u

propovijedi je poručio mladimada ne traže rješenja svojimproblema u ovisnostima, negoda potraže oslonac u Isusu.Pozvao ih je na odgovornostkako bi u budućnosti moglipreuzeti sudbinu naroda u ruke.Komentirajući zbivanja u tijekunedjeljnoga misnog slavlja,upravitelj svetišta don PetarŠimić kazao je kako je Bog

preko njega progovorio svimdarovima kojima ga je obdario,a taj se dar očitovao nakon štose vlč. Sudac pričestio.Vlč. Sudac je od ponedjeljka23. rujna u svetištu predvodiotemeljitu duhovnu obnovu za350 invalida, branitelja ičlanova njihovih obitelji.

Završen Tjedan hrvatskih manjinaZagreb, 29.9.2002. (IKA) –Tradicionalni 8. Tjedanhrvatskih manjina završio je 29.rujna misnim slavljem, koje jeu zagrebačkoj katedralipredvodio prebendar dr.Adalbert Rebić. Liturgijsko

pjevanje predvodili su hrvatskizborovi iz Pečuha i okolice –Šikloša, Kukinja i Pogana.Pozdravljajući sudionikemanifestacije, dr. Rebić jeistaknuo kako su manjine mostkoji spaja narode međusobno.

Biti izvan matične domovine,prema njegovim riječima, sjedne strane je teško, jer seljudi susreću s raznimproblemima u tim zemljama, as druge strane, to je prednostzbog višejezičnosti i

16 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

multikulturalnosti.Priredbu, koja je održana podvisokim pokroviteljstvom

predsjednika Mesića, priredilaje Hrvatska matica iseljenika injezin Odjel za hrvatske

manjine.

Blagdan sv. Mihaela u PodvinjuDekan Belobrajdićblagoslovio novimozaik u prezbiterijužupne crkve Sv.Antuna Padovanskoga

Podvinje, 29.9.2002. (IKA) –Na blagdan sv. Mihaelaarkanđela u nedjelju 29. rujnadekan Slavonskobrodskogdekanata Stjepan Belobrajdićpredvodio je svečano misnoslavlje i blagoslovio novimozaik u prezbiteriju župnecrkve Sv. AntunaPadovanskoga u Podvinju kodSlavonskog Broda.Povjesničar dr. fra AndijaZirdum govorio je o mozaiku iz

četiri dijela, na kojemu jeakademski slikar iz SarajevaZdenko Grgić prikazao glavnetajne kršćanske vjere:naviještanje, rođenje, smrt iuskrsnuće Isusa Krista.Govoreći o tome kako nastaje ikoje značenje ima umjetnost uštovanju Boga, o. Andrija jeistaknuo: “Suvremeno doba sveviše razvija naše spoznajepreko gledanja. Umjetnici sudar Božji čovječanstvu. Oni na

jedan posebni način svjedočevrijednosti. Pred nama jevrijedno umjetničko djelo, kojeje nastalo kroz molitvu, trud,razmišljanje i patnju. To djelosvjedoči o temeljimakršćanstva, o Bogu koji seutjelovio, rodio, umro iuskrsnuo. To je i naš životniput. I neka svaki put kadadođete u tu crkvu to budetemeljna poruka koju nosidjelo”.

Završen program Ljetnoga sveučilišta UCIP-a uHrvatskoj

Dvadestak novinara izrazličitih dijelovasvijeta posjetilo jeVukovar

Zagreb, 29.9.2002. (IKA) –Katolički novinari, sudioniciLjetnoga sveučilištaMeđunarodne udrugekatoličkoga tiska iz Ženeve,posjetili su u subotu 28. rujna teu nedjelju 29. rujna Cernik,Vukovar, Šarengrad i Ilok. UCerniku je dvadesetak novinaraiz cijeloga svijeta posjetilofranjevački samostan, gdje imje fra Tomislav Vuk, profesoriz Jeruzalema, predstavioBiblijski muzej, koji se usamostanu uređuje u povoduMeđunarodne biblijske godine.Nakon Cernika novinari su, podvodstvom predsjedniceHrvatskoga društva katoličkihnovinara Suzane Vrhovski,posjetili i Vukovar, te seupoznali s ratnim stradanjimatoga grada i njegovihstanovnika. Posjetili sufranjevački samostan i crkvuSv. Filipa i Jakova, gdje ih je sastanjem u župi i gradu upoznaožupnik fra Zlatko Špehar.Novinari su pohodili i novovukovarsko groblje te spomen-područje na Ovčari. UŠarengradu su katoličkinovinari također posjetilifranjevački samostan, aupoznati su i s radom zajedniceza liječenje ovisnika Cenacolo.U nedjelju 29. rujnameđunarodna skupina novinaraboravila je u Iloku, gdje su biligosti tamošnje župe i

Franjevačkoga svjetovnog reda.Fra Marko Malović i fra MihaelNekić predvodili su hrvatsko-englesku misu na kojoj susudjelovali i sudionici Ljetnogasveučilišta Međunarodneudruge katoličkoga tiska. FraMarko, koji je u tijekuokupacije Iloka jedno vrijemebio i jedini katolički svećenikna okupiranome hrvatskomepodručju, predstavio je povijestIloka i tamošnjegafranjevačkog samostana, sv.Ivana Kapistrana, zaštitnikažupe te im govorio o stradanjuHrvata u Domovinskome ratu.Inozemni katolički novinari, izSAD-a, Kanade, Bolivije,Brazila, Argentine, Perua,Tanzanije, Sudana, Mađarske,Indije, Pakistana, Njemačke,Litve i Albanije, hodočastili su26. rujna u marijansko svetišteu Mariju Bistricu, gdje im jedomaćin bio čuvar svetištamons. Lovro Cindori. Novinarisu posjetili i Katolički radioMarija Bistrica, te se upoznali sprogramom i osobljem togaradija. U popodnevnim satimanovinari su nastavili izletZagorjem, te posjetili etno-selou Kumrovcu. Po povratku uZagreb susreli su se spredstavnicima više nevladinihudruga okupljenih oko časopisa"Građanski krug", koji jeponajprije i namijenjenčlanovima različitih nevladinih

udruga, a susret je organiziraoJoško Lončarić.U petak 27. rujna skupinakatoličkih novinara posjetila jemarijansko svetište na Trsatu iVisoku teološku školu u Rijeci,te razgledala Opatiju. Posjetom Iloku završen je iprogram Ljetnoga sveučilištaMeđunarodne udrugekatoličkoga tiska (UCIP) izŽeneve u Hrvatskoj.Organizator za Hrvatsku bilo jeHrvatsko društvo katoličkihnovinara, a program je trajao od22. do 29. rujna. OdržavanjeLjetnoga sveučilišta uHrvatskoj svojom su novčanompotporom omogućili Hrvatskaprovincija franjevacakonventualaca sv. Jeronima,Hrvatska franjevačka provincijasv. Ćirila i Metoda, Hrvatskafranjevačka provincija sv.Jeronima iz Zadra,Konferencija viših redovničkihpoglavara i Unija višihredovničkih poglavarica,hrvatske katoličke misijeSindelfingen i Salzburg,svetište u Mariji Bistrici,izdavačka kuća “Kršćanskasadašnjost”, “Glas Koncila”,Hrvatski katolički radio, list zamlade “Pogled”, HrvatskiCaritas, IKA-Zagreb te udrugaza održavanje stambenihobjekata “Maksimus” izZagreba.

Crkveni god najstarije osječke župeOsječka župa Sv.Mihaela proslavilasvetkovinu nebeskogzaštitnika

Osijek, 29.9.2002. (IKA) –Mnogobrojni vjernici, gosti ižupljani te pripadnici hrvatskepolicije okupili su se u nedjelju29. rujna na proslavi svetkovinenajstarije osječke župe Sv.

Mihaela arkanđela. Svečanumisu predvodio je ipropovijedao vlč. VećeslavTumir zajedno s vlč. AntomMihaljevićem, vojnimkapelanom, fra Željkom

Paurićem iz franjevačke crkveu neposrednoj blizini župnecrkve i o. Ivana Hanga,superiora Rezidencije DružbeIsusove. Misi je bio nazočan iVlado Tuličić, načelnik

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Policijske uprave Osječko baranjske.

Biskup Bogović upozorio na “kult tužitelja” uhrvatskom društvu

“I danas gledamobrojne prste koji posvojim kriterijimaodređuju što je dobro,a što zlo, koji nas zovuda i mi počnemobacati kamenje nasvoju braću, na ljude ičitave skupine, amožda i narode”,rekao je gospićko-senjski biskup na misiu Mrežničkom Brestu

Mrežnički Brest, 29.9.2002.(IKA) – Župa Sv. Mihovila uMrežničkom Brestu kodKarlovca proslavila je nasvetkovinu svoga nebeskogzaštitnika sv. Mihaela 29. rujna200. obljetnicu župe. Svečanomisno slavlje predvodio jegospićko-senjski biskup MileBogović, koji je upozorio kakose u našem društvu širi opasni“kult tužitelja”. “Optužitimožeš koliko hoćeš, a ondaneka se drugi pokušavaopravdati ako mu uspije.Pozove se preko medija ljudeda bacaju kamenje na drugoga,da upru sve reflektore kako binašli krivnju na drugome. Što jedobra učini, to nije zanimljivo.Kao da nas je obuzela logikazlosilja”, upozorio je biskupBogović. Potrebno jerazlikovati zlo od onoga koji gaje počinio.“Zao si ako uživaš u tome daotkrivaš pred drugima zlosvoga brata. Zlo je kada sedrugima pripisuje zlo koje on

nije učinio, kada se umnaža ipovećava krivnja. Pogotovo jezlo kada dođe do generalizacijekrivnje, kada se sustavno iuporno nastoji otkriti zlo udrugom narodu i drugojskupini. Zlog tužitelja ćemonajlakše prepoznati po tome štoon ne dopušta da se njemupripiše ikakva krivnja. On sebesmješta na mjesto Boga. Zlo jeono u što on upre prstom; onima pravo na vlastiti izborzločinaca. Prisvaja sebibožanska prava. Zar se nesjećamo što je sve proglašavanozlom pod komunističkomvlašću. Religija je biladevijantna pojava u društvu, dasi rekao da je Stepinac nevinoosuđen mogao si dobiti godineteške robije. Što si višeoptuživao svoju braću po vjeri ikrvi, to si bio bolji. Trebalo seklanjati novim idolima. Svakovrijeme ne samo da ima svojeideologije, nego i svoje idole. Idanas nam se nude razni idolikoji traže da ih poštujemo, da

im se klanjamo. I danasgledamo brojne prste koje posvojim kriterijima određuju štoje dobro a što zlo, koji nas zovuda i mi počnemo bacatikamenje na svoju braću, naljude i čitave skupine, a moždai narode. Oni prisvajaju pravonapraviti svoj izbor krivaca initko to ne smije osporavati;prisvajaju sebi božanskipravorijek. Mi kršćani trebamobiti svjesni da nismo bezgrijeha, da ga trebamo priznati iodbaciti, ali kršćanin u prvomredu treba objediniti dobrotu usebi i drugome, da dobrotapobijedi. Veliki smo ljudi akouspijemo raspršenu dobrotupovezati, organizirati iaktivirati. Ne predajmo se kultutužitelja, jer je jasno rečeno daje vlastitost zloga da dan i noćoptuživati svoju braću”, rekaoje biskup Bogović upropovijedi na misi uMrežničkom Brestu.

Kaštel Novi: Uređeno “Jidro” u Biblijskom vrtuU povodu 4.obljetnice utemeljenjaBiblijskog vrta ispredcrkve Gospe odStomorije u KaštelNovom priređena jesvečanost uorganizaciji UdrugeBiblijski vrt Stomorija

Kaštel Novi, 29.9.2002. (IKA) -U povodu 4. obljetniceutemeljenja Biblijskog vrtapriređena je u nedjelju 29.rujna ispred crkve Gospe odStomorije u Kaštel Novomsvečanost u organizacijiUdruge Biblijski vrt Stomorija.Nakon misnog slavlja, brojnimKaštelanima i njihovim gostimapredstavljen je novouređeniprostor s istočne strane crkvenazvan, po svom obliku,“Jidro”. Prema projektuarhitekta Ede Šegvića, Hrvatskevode su kamenim pločama

uredile veliki oborinski kanal, ačlanovi Udruge postavili petantičkih kamenih gromada izSolina, koji simbolizirajuhrvatske velikane, koji su usvom djelovanju bili nadahnutiBiblijom (Sv. Jerolim, JurajDalmatinac, Marko Marulić,Bartol Kačić i Ivan Meštrović).S južne strane crkve posađenaje maslina, koju je blagosloviopapa Ivan Pavao II. za svogpohoda Splitu prije četirigodine. Papinu maslinu, kakosu je nazvali, čuvali su umeđuvremenu u vrtu OŠ

“Ostrog” u Kaštel Lukšiću, a onjoj će se ubuduće brinutištićenici Centra zarehabilitaciju “Mir” izsusjednih Rudina.Kaštelanski Biblijski vrt je prvitakve vrste u Hrvatskoj i jedanod 12 u svijetu, a obilujeraznim biljnim vrstama. Prostorje omiljeno izletište Kaštelana ipoznato svetište gdje se uvelikom broju okupljajuosobito na blagdan VelikeGospe.

Dvostruko slavlje u VaraždinuSvečano suproslavljene 5.obljetnica biskupije i150. obljetnicaZagrebačkemetropolije. Slavlje jepredvodio nuncijEinaudi, a nazočni subili svi biskupimetropolije tepredstavnik hrvatskeVlade

Varaždin, 29.9.2002. (IKA) - Unedjelju 29. rujna svečanommisom zahvalnicom kodkatedrale u Varaždinuproslavljena je 5. obljetnicaVaraždinske biskupije i 150.obljetnica Zagrebačkemetropolije. Nakon svečaneprocesije misno slavlje predoko četiri tisuće vjernikapredvodio je apostolski nuncij uRH nadbiskup Giulio Einaudizajedno sa zagrebačkimnadbiskupom i metropolitomJosipom Bozanićem, biskupomdomaćinom Markom Culejem,

vojnim ordinarijem JurjemJezerincem te biskupima izZagrebačke metropolije.Misnom slavlju nazočni su bilii predstavnici političkoga,društvenog, kulturnog igospodarskog života, međukojima je bio i potpredsjednikhrvatske Vlade i predsjednikKomisije za odnose s vjerskimzajednicama dr. Goran Granić. Na početku svečanosti svenazočne pozdravio je prvivaraždinski biskup Culej, kojije istaknuo kako vjernici

okupljeni oko Kristova oltarapod geslom “Velika nam djelaučini Gospodin!” žele zahvalitiBogu na darovima osnutkaVaraždinske biskupije iZagrebačke metropolije. “Ovoslavlje očekivao sam sdvostrukim osjećajima koji semeđusobno prožimaju.Gledajući sve što je učinjeno uproteklih pet godina, pitam sekako je moguće da mi slabi ikrhki ljudi toliko učinimo krozove godine nastojeći da odCrkve napravimo dom i školuzajedništva. Činili smo to

18 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

osnivajući potrebna tijela zamlade, obitelj i vjeronauk, krozkatoličke udruge i molitvenezajednice, posvješćujući iunapređujući Caritas kakobismo pomogli potrebnima nesamo u biskupiji, nego i prekonjezinih granica”, rekao jebiskup Culej, podsjetivši nazasluge blagopokojnogkardinala Franje Kuharića uosnivanju biskupije, ali i nanjegovu požrtvovnost u teškimvremenima prošlosti našedomovine i hrvatskog naroda.“No, osim osjećaja da smoučinili mnogo dobroga i lijepogza Boga i bližnjega, obuzimanas i drugi osjećaj da smomogli učiniti još i više i bolje.Bili smo pozvani još višepomoći obiteljima, da onepostanu mjesta ljubavi,zajedništva i darivanja novihživota. Na žalost, i u našojbiskupiji više ih umire no što ihse rađa, a nedostaje nam višebrige za odgoj djece i mladih.Osjećamo poziv da smo svipozvani, najprije obitelj, kojune može nitko nadomjestiti, azatim i škola, Crkva i društvo,kako bismo odgojili plemenitemladiće i djevojke, očeve imajke, buduće voditeljeodgovornosti u našem društvu,buduće svećenike i duhovnedjelatnike”, istaknuo jevaraždinski biskup, ukazavši nauvijek pristune problemepsovke, droge i gubljenjasmisla života u svakodnevici.Često osjećamo da bismo višeželjeli, nego što možemo, dabismo željeli samo uspjehe iplodove, no, na nama je raditi isijati sjeme dobrote. Zato danasslaveći radosno ovaj događajzahvalnosti molimo da namBog oprosti sve naše slabosti ipropuste, jer upravo nam“Velika djela učini Gospodin”,kazao je biskup. U propovijedi je apostolskinuncij prenio čestitku papeIvana Pavla II. u prigodi slavljapete obljetnice uspostavebiskupije u Varaždinu i

ustoličenja prvogavaraždinskog biskupa, u kojojPapa poziva da slavljeobljetnica bude ujedno ipovoljna prigoda za još većizamah života i radaVaraždinske biskupije kako bimogla što prikladnijeodgovoriti na stvarne zahtjevenove evangelizacije i naizazove sadašnjeg trenutkatamošnjeg kraja i hrvatskogdruštva. Sveti Otac udijelio jeapostolski blagoslovvaraždinskom biskupu i kleru,svima koji žive zavjetovanimživotom slijedeći evanđeoskezavjete i svim vjernicima.Nadbiskup Einaudiokupljenima je poručio da udanašnjem vremenu bududostojni svjedoci evanđeoskihvrednota te da vjerno ispunesvoje kršćansko poslanje.“Stoga otvorimo srca Božjojriječi kako bi unijela svjetlost iradost u naše živote. Uputimosvoje molitve nebeskom Ocu danam daruje obilje milosti imudrosti da odgovorimozahtjevima ovoga vremena”,kazao je apostolski nuncij uhomiliji.Predstavnici jedanaest dekanatabiskupije zatim su na oltarprinijeli darove - misna ruha iknjige, koji će biti darovani zapotrebe misija. Na kraju mise okupljenima seobratio i zagrebački nadbiskup,koji je čestitao mladojVaraždinskoj biskupiji njezinprvi jubilej, a mons. Culejupetu obljetnicu ustoličenja zaprvoga varaždinskog biskupa.Sve vjernike Zagrebačkemetropolije, pripadnike CrkveBožje, pozvao je na jedinstvo izajedništvo u ljubavi premaKristu i jednih prema drugima.“Što Bog želi od članova svojeCrkve? Da budemo jednidrugima poziv na jedinstvo islogu, koje ćemo iz Crkveprenositi na naše hrvatskodruštvo, da budemo jednidrugima spasitelji u ljubaviKristovoj - a upravo to danas

želimo jedni drugima. BiskupiZagrebačke metropolije danassu zajedno ovdje kako bi seradovali i slavili s vama. Stogavam u u ime svih biskupa želimda raste, napreduje i cvjeta ovamjesna Crkva varaždinska”,zaključio je nadbiskup Bozanić. Riječima zahvale obratio seokupljenima varaždinskibiskup, a prigodni daroviuručeni su nunciju Einaudiju,nadbiskupu Bozaniću i biskupuCuleju. U koncelebraciji jesudjelovalo 110 svećenika. Utijeku mise pjevali su zbor“Chorus Liturgicus”varaždinske katedrale ikatedralni zbor mladih uzpratnju instrumentalnogansambla te pod ravnanjem dr.Stanka Ilčića i mr. AnđelkaIgreca. Odluka Svetog Oca o osnutkubiskupije objavljena je 5. srpnja1997. godine, a svečanoproglašenje i ustoličenje prvogavaraždinskog biskupa održanoje 28. rujna iste godine.Zagrebačku metropolijuosnovao je papa Pio IX. 11.prosinca 1852. godine.Uoči svečane mise zahvalnicesve biskupe primio jevaraždinski gradonačelnik dr.Ivan Čehok, a za okupljenomnoštvo vjernika kod katedraleizveden je duhovno-meditativniprogram, u kojem susudjelovali mladi iz Varaždina iNovog Marofa.Nedjeljnom slavlju prethodilesu u svim župama biskupijetrodnevnice na kojima suobrađene tri ekleziološkiorijentirane teme o svijestizajedništva na razini biskupije,župe i obitelji. Obilježavanjetih dviju značajnih obljetnicazapočelo je u srijedu 25. rujnablagoslovom novih ulaznihvratiju varaždinske katedrale, au subotu 28. rujna održan je isvečani koncert u katedrali usklopu 32. Varaždinskihbaroknih večeri.

Jaruge: Stota obljetnica crkve"Bilo je godina kadaje ova crkva bilaprevelika, a sada jeveć niz godinapremalena", rekao ježupnik Lukačević

Jaruge, 29.9.2002. (IKA) -Stota obljetnica crkve uJarugama, filijali župeSikirevci, proslavljena je unedjelju 29. rujna. Čitavo selo imnogi gosti okupili su se namisnom slavlju koje jepredvdio mons. dr. NikolaDogan u svojstvu delegatađakovačkoga i srijemskogbiskupa Marina Srakića.

Župnik Ivan Lukačević je nanakon dobrodošlice delegatu,nazočne svećenike i župljanepodsjetio na gradnju crkve prijestotinu godina i generacije kojesu se otada u njoj okupljale.Zahvalio se svima, naposeonima koji su posljednjihgodina pridonosili njezinojcjelovitoj obnovi i sve jebrojnije pohađali. "Bilo je

godina kada je ova crkva bilaprevelika", potvrdio je župnik,"a sada je već niz godinapremalena". Posebno jepodsjetio na tadašnjegasikirevačkog župnika PajuĆaćića, čijom je brigom crkvadovršena i to u nepunih godinudana.Dr. Dogan se zahvalio napozdravima te čestitao župniku

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

i župljanima jubilej, a u imebiskupa izrazio zahvalnostsvima koji su sudjelovali uobnovi crkve. U homiliji jegovorio o slozi i zajedništvu,koje se gradi na Božjoj riječi ikonkretnom životu u župnoj iobiteljskoj zajednici.Bogoslužje je posebnoobogatilo združeno pjevanje

crkvenih pjevača iz Sikirevaca iJaruga, kojima su se živopridružili svi nazočni. Nakonmise mještani i gosti zadržali suse, unatoč kiši, pred crkvom iondje se u veselomraspoloženju počastili.O Jarugama je za stotuobljetnicu crkve tiskana i knjigapod naslovom "Jaruge prošlost,

ljudi, život i običaji". Napisaoju je i u vlastitoj nakladi tiskaoJaružanin Mijo Živković. Naviše od 400 stranica knjiga vrvimnoštvom podataka oosobama, pojavama, običajimai događajima od izgona Turakado danas. Životno je djeloautora i vrijedan izvorupoznavanja Slavonije.

Dr. Radovančević o nemiru u duši – nemiru u srcuOrganizatorpredavanja bio jeogranak Svjetskekonferencije religijaza mir

Zagreb, 30.9.2002. (IKA) –Primarius KBC Rebro uZagrebu, psihijatar i neurologdr. Ljubomir Radovančevićodržao je u ponedjeljak 30.rujna u Zagrebu predavanje“Nemir u duši – nemir u srcu”,koje je organizirao hrvatskiogranak Svjetske konferencijereligija za mir.Nemir se, kazao je dr.Radovančević, premapsihijatrijskoj terminologijinajviše može poistovjetiti stjeskobom. Razlika izmeđupravoga straha i tjeskobe je utome što je osoba osjeća pravistrah pred objektom, a tjeskobaje strah bez objekta, čovjek ne

zna čega se boji, kazao je dr.Radovančević. Govoreći otome kako postići mir i životnumudrost da prihvaćamo nevoljesa snagama kojima im semožemo oduprijeti, upozorio jeda ukoliko čovjek kroz životčesto doživljava nevolje, on je“načet” i slab te mu stoga višetreba potpora drugih ljudi iliinstitucija.Nemir je, prema njegovimriječima, nešto slično ratu, a ratje uzrok najvećih stresova. Mirje ono čemu stalno težimo, no,iako težimo miru, narodi čestopotpadaju pod utjecaj vođa ilizbog potreba ulaze u rat, nemir,kazao je dr. Radovančević,

poručivši da religija treba raditina pomirenju, oprostu, te napromoviranju ljubavi, sloge,napretka.Odgovarajući na upit kako semogu nadvladati tjeskobe, dr.Radovančević je kazao kako jenajprije potrebno otkriti uzroknemira, a kad se nađu uzrocitreba ih otklanjati iliprevenirati. Religiozni ljudi,prema njegovu mišljenju, lakšepodnose gubitke, oni vjeruju uljubav i Boga te lakše izlaze nakraj s nevoljama. Osvrnuo se ina čudesna iscjeljenja koja su,prema njegovu mišljenju,izuzetno rijetka, no, on vjerujeda postoje.

Oko crkve Gospa od Zdravlja uređuje se i okolišIgrište, 30.9.2002. (IKA) -Nakon što je potpunoobnovljena izvana i uređena uunutrašnjosti, župna crkvaGospe od Zdravlja u Igrištu, uistoimenoj župi u VrgorskimPoljicima, ovih dana dobiva ilijep okoliš. Uz pomoć župljanai župnog Odbora za obnovu

crkve Gospe od Zdravlja, kao imjesnog župnika don JakovaDragušice, Odbora za obnovucrkve te brojnih iseljenihPoljičana, koji su darovali 50tisuća kuna, uređuje se i okoliš.Oko crkve postavlja senogostup i uređuje plato ispredulaznih vrata. Kamene ploče

dopremljene su iz Benkovca, akada se ugrade, ispred i okožupne crkve, bit će popločenoviše od 300 četvornih metarapovršine, što će se skladnouklopiti u arhitekturu i okolišcrkve.

Predstavljene knjige pjesama Drage ŠtambukaZagreb, 30.9.2002. (IKA) –Knjige pjesama DrageŠtambuka “Ruka radosnica”,koju je objavila "Kršćanskasadašnjost, “Crni obelisk” uizdanju Mozaika knjige te“Uklesano u planinama”, unakladi Archaeopteryxa,predstavljene su 30. rujna uprostorijama Društva hrvatskihknjiževnika u Zagrebu.Igor Zidić, jedan odpredstavljača, kazao je kako gaje na prezentaciju Štambukovih

djela potaknula solidarnost sačovjekom, pjesnikom, sosobom koja je kroz godinejavnog djelovanja znalasačuvati neke iznimno važnevrline. Istaknuo je kakoljubavlju odiše cijeli njegovrad, a domovina se osjećagotovo sa svake njegovestranice. Drago Štambuk je,prema njegovim riječima,kozmički domovinac, koji namje prijeko potreban kako bidokazao da je Hrvatska dio

svijeta i da u tom svijetu živi.Njegov hrvatski jezik je jedanod najbogatijih koje danaspoznajemo, istaknuo je Zidić. Oknjigama i pjesništvu DrageŠtambuka govorio je iakademik Ante Stamać, rekavšikako Štambuk pokazujegolemu zainteresiranost za svemanifestacije svijeta. Unjegovu pjesničkom opusu,prema Stamaćevu mišljenju,prvo upadaju u oči stanovitablagost i prozračnost.

Osijek: Provala u župnu crkvu Imena Marijina uDonjem Gradu

Izjava župnika mons.Martina Radmana

Osijek, 30.9.2002. (IKA) -Kako je već poznato, od petkana subotu, 27. na 28. rujna,provaljeno je u osječkudonjogradsku župnu crkvuPreslavnog Imena Marijina. Otome događaju župnik mons.Martin Radman, rekao je:

"Jedan ili više provalnikarazbili su, vjerojatno željeznomšipkom, najprije vrata pomoćneprostorije koja je iza sakristije.Zatim su provalili vrata koja izpomoćne prostorije vode usakristiju i treća vrata, izsakristije u crkvu. U crkvi su

nasilno, željeznom šipkom izzidova izvadili svih petškrabica. Sve su one samo svanjske strane imale metalniokvir i vratašca s bravom, aniše u zidu su bile obloženeobičnim kartonom. Novca je uškrabicama bilo vrlo malo,

20 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

budući da u svim škrabicamazajedno bude mjesečno oko 300kuna. Provalnici su najvišeštete načinili u sakristiji. Očitotražeći samo novac isprevrtalisu sve ormare, ladice i kutije,razbacali liturgijsku odjeću,izvadili kaleže i pokaznicu,mikrofone i druge predmete.Ništa od predmeta u sakristiji iu crkvi nije odneseno. Jedino je

bila razderana jedna roketa(bijela lanena liturgijskaodjeća) u koju su provalnicivjerojatno brisali ruke. Mi smosve škrabice odmah popravili ipostavili na svoja mjesta. Istogadana smo popravili i brave navratima i posebno ojačali vratana pomoćnoj prostoriji. Kolikosu lopovi bili uporni vidi se potome što smo u nedjelju ujutro

otkrili tragove ponovnogprovaljivanja upravo na timvratima. No, druga provala nijeuspjela. Iste su noći, anajvjerojatnije i isti provalnici,ušli su u prostorije obližnjepravoslavne crkve i takođernapravili štetu. Policija cijelislučaj istražuje, no do sada bezrezultata”.

Zagreb: Proslavljen blagdan sv. Terezije od DjetetaIsusa

Misno slavlje sblagoslovom ružapredvodio nadbiskupBozanić

Zagreb, 1.10.2002. (IKA) –Blagdan sv. Terezije od DjetetaIsusa svečano je proslavljen uutorak 1. listopada u istoimenojzagrebačkoj župi misnimslavljem, koje je zajedno sažupnikom AntunomVukmanićem i desetaksvećenika grada predvodiozagrebački nadbiskup JosipBozanić.Osvrnuvši se na misna čitanja,nadbiskup je kazao kako sv.Ivan donosi najkraću definicijuBoga te kaže "Bog je ljubav".To je, prema nadbiskupovimriječima, veliko otkriće dokojega teško može doći ljudskirazum, no, kad tu objavuprihvatimo i prepoznamo,shvaćamo da je Bog jako blizu.

Bog je ljubav - to je otkrićekršćanstva i njegova novostkoja nije došla prvenstveno sdefinicijom niti teorijom, negose očitovala u osobi, Sinu,Isusu Kristu, poručio jenadbiskup.Tamo gdje se istinski ljubi,tamo je Bog na djelu i to je takoduboko shvatila sv. Terezija,koja je jednostavno rekla "Mojeje zvanje biti ljubav u srcuCrkve", podsjetio je nadbiskup.Osvrnuvši se na svetičin život,nadbiskup je kazao kako je onajoš kao djevojčica bilaoduševljena Bogom. To i naspoziva da gledamo na djecukao na one koji mogu možda ibolje shvatiti i probližiti seBogu, nego mi odrasli, istaknuo

je zagrebački nadbiskup,poručivši da je na svima namada djecu dovedemo na taj putBožje spoznaje. Druga jeporuka blagdana da je naš svijethladan i stoga mu je potrebnatoplina ljubavi, koja dolazi odBoga. Mi Boga najefikasnijemožemo svjedočiti ljubavlju idobrim djelima, zaključio jenadbiskup Bozanić. Nakonmise uslijedio je blagoslovruža.Vjernici župe za blagdan su sepripremali trodnevnicom kojusu predvodiliBožidar Tenšek, nadbiskupijskipovjerenik za pastoral mladih,Robert Šreter, ravnatelj HKR-ai Perica Matanović, vicerektoru Bogosloviji.

Prvi susret trajne formacije svećenika Zagrebačkenadbiskupije

Susretu je bio nazočani zagrebačkinadbiskup

Samobor, 1.10.2002. (IKA) -Prvi susret trajne formacijesvećenika Zagrebačkenadbiskupije zaređenih od2000. do 2002. godine održanje 30. rujna i 1. listopada u kućisusreta "Tabor“ u Samoboru.Takvi susreti održavat će segodišnje više puta, također i za

skupinu svećenika zaređenihizmeđu 1997. i 1999. godine.U utorak 1. listopada susretubio je nazočan i zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić, kojije mladim svećenicima uputioriječ o potrebi molitve injegovanja duhovnog života usvećeničkom služenju te je

ujedno predstavio nedavnoobjavljeni dokument Hrvatskebiskupske konferencije "Nasvetost pozvani. Pastoralnesmjernice na početku trećegtisućljeća“. Susret je nastavljendogovorom oko programabudućih susreta.

Započeo skup hrvatskih pastoralnih djelatnika izzapadne Europe

Na skupu o temi"Hrvatska dijaspora uCrkvi i domovini" uOpatiji se okupilo višeod 130 svećenika ipastoralnih suradnikai suradnica izhrvatskih katoličkihmisija iz zapadneEurope

Opatija, 1.10.2002. (IKA) -"Hrvatska dijaspora u Crkvi idomovini" tema je pastoralnogskupa hrvatskih pastoralnihdjelatnika iz zapadne Europe,koji je započeo u utorak 1.listopada u hotelu "Adriatic" uOpatiji, u organizacijiHrvatskoga dušobrizničkogureda u Frankfurtu, misnimslavljem koje je predvodiopredsjednik Vijeća za hrvatskuinozemnu pastvu Hrvatskebiskupske konferencije iBiskupske konferencije Bosne iHercegovine dubrovački biskupŽelimir Puljić u zajedništvu spomoćnim vrhbosanskim

biskupom Perom Sudarom,ravnateljem dušobrižništva zaHrvate u inozemstvu mr. PeromIvanom Grgićem i delegatomza hrvatsku inozemnu pastvu uNjemačkoj fra JosipomKlarićem.Na početku skupa, na kojem seokupilo više od 130 sudionika,svećenika i pastoralnihsuradnika i suradnica izhrvatskih katoličkih misija izzapadne Europe, sve jepozdravio delegat o. Klarićistaknuvši kako su se zaodržavanje skupa u domoviniponajprije odlučili zbogaktualnosti teme. Pozdravivši

nazočne, biskup Puljić jeistaknuo kako im je Crkva udomovini posebno zahvalna zanjihov nemjerljiv doprinos udanima kušnje i ratnihstradanja, kada je trebalo brisatisuze i zbrinjavati prognane. Mr.Grgić je kazao kako su ganedavno za ravnateljadušobrižništva za Hrvate uinozemstvu izabrale objeBiskupske konferencije te kakoje u tom smislu jednakovrednovati biskupijske iredovničke svećenike,redovnice, pastoralne djelatnikei same naše migrante, bili oni izRepublike Hrvatske ili iz Bosne

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

i Hercegovine. Nazočne jepozdravio i prelat dr. PeterPrassel, nacionalni ravnatelj zadušobrižništvo katolika drugihmaterinskih jezika Njemačkebiskupske konferencije. Uvod u skup dao je o. Klarić, uvrlo otvorenom predavanju osadašnjem trenutku hrvatskedijaspore. "U ovo naše vrijeme,u vrijeme opće globalizacije,dijaloga i nastojanja za boljerazumijevanje među narodima,kulturama, civilizacijama ireligijama hrvatsko društvo ihrvatska vlast ne znaju, nemogu, ili, a to bi bilo najgore,ne žele se susresti s problemomhrvatske dijaspore. Za Crkvu uHrvata, barem se dobiva takavdojam, hrvatska je dijasporaegzotični svijet u koji odprigode do prigode treba otićite vidjeti i čuti što je još ostalood vjere, kulture, jezika inarodnih običaja. Hrvatskekatoličke misije u dijasporineće moći u nedogled ostatioaze ili mjesta Hrvatske umalome, ali s jednimotvorenim, iskrenim i dobrodomišljenim pristupomhrvatskom iseljeništvu moguubuduće biti čvrsti mostovi kojiće spajati iseljeništvo idomovinu. Ako se u najskorijevrijeme nabolje ne promijenipolitika hrvatske države premahrvatskoj dijaspori i akoHrvatska biskupskakonferencija i BK BiH ne stavehrvatsku dijasporu u zemljamazapadne Europe za jedan odsvojih prioriteta i obveza,hrvatska će dijaspora postatiobjekt političkih manipulacijate će biti strano tijelo i zaCrkvu u Hrvata, kao i zaHrvatsku i Bosnu iHercegovinu kao domovinetoga naroda", istaknuo je nakraju delegat o. Klarić. "Migracija Hrvata uposljednjem desetljeću" bio jenaziv predavanja dr. AnđelkaAkrapa iz Zagreba. On jeistaknuo kako je u posljednjemrazdoblju od 1991. do 2001. izHrvatske iseljeno oko 180.000Hrvata te kako su svi hrvatskikrajevi izloženi iseljavanju. "Usadašnjim i predvidivimsrednjoročnim gospodarskim

uvjetima ne može se računatina brojniji povratak našihiseljenika. Po svemu sudeći,Hrvatsku će, ponajprije jošdugo mučiti problem kakozaustaviti daljnje iseljavanjenjezinog stanovništva",istaknuo je predavač.Biskup Sudar govorio je oCrkvi u Hrvata i hrvatskojdijaspori. Između ostalog jeistaknuo kako je veliki prinosCrkve iz domovine u nastajanjui stasanju jake hrvatskedijaspore. "Unatoč tomu, bojimse da si moramo reći da je tajodnos bio više plod srca ispontanoga djelovanja, negorazuma i planskoga djelovanja.Da bi rast bio nastavljen,ubuduće neće biti dostatnospontano djelovanje kao iprepuštanje hrvatske inozemnepastve i hrvatske dijasporenjima samima. Otvorenost isuradnja Crkve u državnihstruktura i na tome područjuhrvatske stvarnosti potvrdit ćeispravnost opredjeljenja gradnjecivilnog društva, koje možeopstati samo ako je prožetvjerskim i moralnimvrijednostima. Time ćeodgovorni u Crkvi i domovinipokazati da nisu zaboravili dasu nas hrvatska inozemnapastva i hrvatska dijsporauvelike zadužili", rekao jebiskup Sudar. Gospićko-senjski biskup MileBogović se u izlaganjunaslovljenom "Iseljena Likakao paradigma iseljeneHrvatske" osvrnuo na situacijuu tome najiseljenijem dijeluHrvatske. To se ponajprijedogađalo zbog oskudiceobradivih površina, slabombonitetu tla i kratkomvegetacijskom razdoblju;dugotrajnom statusu Vojnekrajne, produbljivanju razlika urazvijenosti između Like iostalih dijelova Hrvatske urazdoblju urbano-industrijskograzvoja nakon II. svjetskograta; rubnom socijalno-geografskom položaju Like tenedostatku razvijenijegasredišnjeg naselja. "Kaorezultat kumulativnoga imeđuovisnog utjecaja svih tihčimbenika u vremenskojsukcesiji, samo u razdoblju od

1961. do 1991. iz Like je iseliločak oko trećine od ukupnogbroja njezinih stanovnika iz1961. godine", kazao je biskupBogović. Mons. dr. Pero Aračićje u izlaganju na temeljuosobnog iskustva djelovanja namjestu ravnatelja za hrvatskodušobrizništvo u inozemstvuprogovorio o aktualnimpitanjima hrvatske inozemnepastve. Izrazio je potrebupriprave klera za djelovanje uhrvatskim katoličkimzajednicama u inozemstvu.Kazao je također da je vrijemeda se model pastoralnogdjelovanja promijeni. "Bezsređene i svjesne države teškose može postaviti logistika dase hrvatska svijest medju našimiseljenicima očuva na višekontinenta na kojima žive",rekao je mons. Aračić. Izrazioje također bojazan, s obziromda se i u Hrvatskoj i u Bosni iHercegovini broj zvanjasmanjuje, da za hrvatskudijasporu neće biti dovoljnopersonala, te kako o svim timpitanjima treba dugoročnorazmišljati.Na kraju prvoga dana oaktualnim pitanjima i stanjudušobrižništva stranih katolikau Njemačkoj govorio je prelatdr. Prassel. Kazao je da jeposebno važno kao prvosredstvo komunikacije upravopoznavanje jezika. Podsjetio jekako je u Njemačkoj oko 30posto katolika, oko 30 postoevangelika, a ostali supripadnici drugih vjerskihskupina ili ne pripadaju nijednoj vjeri. Također jepodsjetio na veliki brojilegalaca u Njemačkoj, međukojima ima i Hrvata, za koje sejoš jedino Crkva pokušavabrinuti. Istaknuo je kako se odsvake katoličke zajednice, patako i one zajednice katolikadrugih materinskih jezika,očekuje kooperativni načindjelovanja s drugim župnimzajednicama te otvorenost.Susretu su pribivali i porečko-pulski biskup u miru i sadašnjiduhovnik sjemeništa u Tajvanuza evangelizaciju Kine AntonBogetić, ravnatelj Hrvatskematice iseljenika Boris Marunai Vladimir Lončarević, iz uredaPredsjednika Republike.

U Splitu na KBF-u počela nova akademska godinaDanas nije dovoljno“biti na životu” već“biti u životu”,poručio

Split, 1.10.2002. (IKA) -Misnim slavljem koje je ukapelici Centralnogabogoslovnog sjemeništapredvodio Veliki kancelar

Katoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Splitusplitsko-makarski nadbiskup dr.Marin Barišić i kratkimnagovorom dekana fakulteta dr.

Slavka Kovačića u Splitu je 1.listopada na tom fakultetuzapočela nova akademskagodina. Uz nadbiskupa Barišićai dekana dr. Kovačića, na misi

22 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

je nadbiskup Barišić su suslavili rektor Bogoslovnogsjemeništa u Splitu mr. MateUzinić, magister franjevačkihbogoslova splitske provincijePresvetog Otkupitelja dr.Šimun Bilokapić i ostaliprofesori i odgojitelji.Pozdravljajući sve okupljeneprofesore, odgojitelje,bogoslove i studente splitskogKBF-a, a posebno one koji poprvi put započinju studij na tomfakultetu, nadbiskup Barišić jezaželio da nova akademskagodina bude ne samo jedna unizu već doista nova, kako biGospodin s nama bio blagoslovsvima. U prigodnoj propovijedigovorio je o poteškoćama iizazovima današnjega vremena,podsjetivši pri tom da svakovrijeme nosi sa sobom svojeoznake i svoja traženja kojaljude ispunjaju različitimstrahovima i poteškoćama.Upozorio je da je problemdanašnjega vremena besmisao iljudska praznina, istaknuvšipritom da nije dovoljno danas“biti na životu” već “biti uživotu”.“Unatoč sve većem znanju ibrojnim informacijama ljudimadanas nedostaje cilj iorijentacija. Gospodin želi datičovjeku puninu života. On jedošao da bi čovjek imao život uizobilju. Čovjek traži smisaoživota putem različitihdimenzija, preko znanja,sposobnosti, umjetnosti,tehnike i ostalih sredstava. No,ima li boljeg odgovora na tapitanja od teologije koja želibiti znak Božjeg zauzimanja začovjeka. Ona želi biti put,smisao i odgovor na ljudskatraženja”, istaknuo je izmeđuostaloga nadbiskup Barišić teupozorio da je potrebnoutjeloviti primljeno znanje iinformacije u životno iskustvo,dodavši da su i Kristovi učeniciimali potrebito znanje o Kristu,ali ne i životno iskustvo zbogčega ga nisu primili svojimživotom. “Mentalitet u kojem

živimo želi odvojiti informacijui iskustvo, znanje i svjedočenjete stvara rascjep. Studentiteologije trebaju biti most,svjetlo i smisao u ovomvremenu te znak i putokazčovjeku u traženju životnogasmisla”, istaknuo je mons.Barišić, zaželjevši da studijKatoličkoga bogoslovnogfakulteta bude znak zajedništvavjere i života, kao što to trebajubiti i župe splitsko-makarskeCrkve. Nakon misnoga slavlja isvečanog zaziva Duha Svetogau velikoj dvorani KBF-aodržano je uvodno predavanjetzv. lectio brevis dekana dr.Kovačića, koji je govorio o130. obljetnici osnivanjabiblioteke Centralnogabogoslovnog sjemeništadalmatinskih biskupija. On jena početku predavanja istaknuoda Crkva Kristova i danas iuvijek mora voditi brigu oknjigama i spisima kako bimogla donositi poruku ospasenju svim narodima te jeodržati u živom pamćenju usredpredaja različitih društava ikultura, u kojima vjera klija iširi se. “Crkva se tijekom cijelesvoje povijesti s više ili manjeuspjeha nastojala uvriježiti u terazličite kulture, kako biuspješnije širila i tumačilakršćansku poruku, proučavalaje produbljujući njezinoshvaćanje. Ta inkulturacija, čijuje važnost snažno istaknuo II.Vatikanski koncil, postulat jeneophodnosti utjelovljenjaEvanđelja u autohtone kulture iuključivanja tih kultura ucrkveni život i djelovanje”,istaknuo je dr. Kovačić,podsjetivši da je već samopostojanje crkvenih bibliotekaznak neizrecivog zalaganjaCrkve za duhovnu baštinu te dasu biblioteke u crkvenomvlasništvu neiscrpive rizniceznanja iz kojih cijela crkvenazajednica, pa i civilno društvo,

mogu crpsti i obnavljatipamćenje, a njima je uz topotaknut razvoj religiozne,književne, filozofske, pravne,umjetničke i psiho-pedagoškemisli. Uz to je rekao i to da onošto Crkva danas čuva u svojimbibliotekama ne služi samoboljem poznavanju religiozne icrkvene predaje, već istodobnoi poznavanju povijesti, povijestiumjetnosti i drugih znanosti. Usvojem predavanju dekan prof.Kovačić govorio je i općenito ocrkvenim knjižnicama u Splitu,podsjetivši da se nekadašnjabiblioteka splitske katedrale spravom smatra prvombibliotekom i ujednonajstarijom u cijeloj Hrvatskojte dodao da su vrijednebiblioteke imali poslije isplitski samostani, od kojih suneke i propale. Govoreći obiblioteci Centralnogabogoslovnog Sjemeništadalmatinskih biskupija,istaknuo je da je ona nastala uZadru prije 130 godina i da jepočetni knjižni fundus noveknjižnice nastao oporučnimostavštinama i darovimapojedinih dalmatinskih biskupai svećenika. Ta je bibliotekaprenesena u Split 1933. čije jedjelovanje i normalan razvojbio prekinut nasilnimzatvaranjem Centralnogabogoslovnog sjemeništa nasedam godina. Zahvaljujućibrojnim donacijama bibliotekaje uređena i danas ima oko30.000 posebnih izdanja knjiga,enciklopedija, leksikona,bibliografskih izdanja ičasopisa u oko 45.000 svezaka.Na kraju izlaganja, govoreći odaljnjim planovima, dr.Kovačić je upozorio da jesadašnji problem biblioteke umanjku adekvatnog prostora,koji nije dovoljan za njezinofunkcioniranje te istaknuo da jejedino pravo rješenje podizanjenove fakultetske zgrade.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Skupština grada Zagreba sponzorirala ljetni odmordjeci iz Banje Luke

Djeca su svojuzahvalnost pokazalatako da je svakonapisao ili pismozahvale, odnosno svojdoživljaj na moru

Banja Luka, 17.9.2002. (IKA) –U organizaciji Caritasa BanjaLuka ove je godine oko stotinudjece iz Banjolučke biskupijeprovelo višednevni odmor uNazorovom odmaralištu“Cvrčak” u Dugoj Uvali i uodmaralištu Crvenog križaZagreb u Novom Vinodolskom.Bila je to prilika za većinudjece da prvi put vide more,uživaju u zajedničkom druženjui steknu nove prijatelje.

Sponzor putovanja je bilaSkupština grada Zagreba,zahvaljujući Vladimiru Velnićui Milanu Bandiću,potpredsjedniku Skupštinegrada.Djeca su svoju zahvalnostpokazala tako da je svatkonapisao ili pismo zahvale,odnosno svoj doživljaj namoru. Svi ti dječji radovi,zajedno s fotografijama s morapredani su Velniću 17. rujna,

kada je zajedno s Bandićemposjetio biskupa FranjuKomaricu u njegovojrezidenciji u Banjoj Luci. Tomsu prigodom razgovarali sdirektorom Caritasa dr.Miljenkom Aničićem, a susrelisu se i s konzulom RH u BanjojLuci Ivanom Lepoglavcem.Upoznavši malo bolje stanje ubanjolučkoj regiji, dogovorenaje daljnja suradnja.

Napadnut župni ured u Srednjoj SlatiniNastavlja se niznapada na povratnikeu Bosansku posavinu

Srednja Slatina, 25.9.2002.(IKA/KTA) - U nizu napada napovratnike u Bosanskuposavinu 24. rujna oko 21 satnapadnuta je i obiteljska kuća ukojoj je privremeno smještenžupni ured sv. Franje Asiškog uSrednjoj Slatini, općinaBosanski Šamac. Župnik idekan Ilija Orkić zajedno strojicom svećenika u tom se

trenutku nalazio u kući, kada jenepoznati počinitelj kamenomrazbio prozor na kući ipobjegao. Župnik Orkićimenovan je župnikom prijetridesetak dana i od tada je toveć peto razbijanje prozora nakućama povratnika, kojih sevratilo oko 20.U župi je prije rata živjelo oko1.000 vjernika. O napadu je

obaviještena policija i započiniteljem se traga. Unatočteškoj situaciji, župljani će 5.listopada proslaviti svogazaštitnika i 30 godinapostojanja župe, kada ćepropovijedati dosadašnji župniupravitelj vlč. Željko Vlajić,sadašnji župnik u Čardaku.

BiH: Crkva poziva na izbore"Građani BiH,izađimo svi na izbore!Pred nama je novaprilika da izravnoutječemo na promjenei stvaranje boljihmogućnosti života zasve ljude i narode uovoj državi. To je nesamo naše prirodnopravo, nego i moralnadužnost”, ističe se upriopćenju za javnostKomisije pravda i mirBK BiH i Vijeća zapravdu, mir iekologiju franjevacaBosne Srebrene

Sarajevo, 25.9.2002.(IKA/KTA) – U povodupredstojećih izbora u Bosni iHercegovini Komisija pravda imir Biskupske konferencijeBiH i Vijeće za pravdu, mir iekologiju franjevaca BosneSrebrene uputili su priopćenjeza javnost."Građani BiH, izađimo svi naizbore! Pred nama je novaprilika da izravno utječemo napromjene i stvaranje boljihmogućnosti života za sve ljudei narode u ovoj državi. To je nesamo naše prirodno pravo, negoi moralna dužnost”, ističe se napočetku priopćenja. Zatim sepojašnjava da je “pravo – da nataj način preuzmemo svoj dioodgovornosti kako bi sebi ibudućim pokoljenjima pružilitako potrebne razloge života inade u pravdi, slobodi i miru”te “dužnost – da svojimglasovima, nakon svega što

smo proživjeli tijekom strašnograta i mučnog poraća,izaberemo takve ljude na vlastikoji će nam osigurati temeljneuvjete za bolji materijalni iduhovni život”. Ističe se da jestoga potrebno upoznati se spolitičkim programimastranaka, kao i moralnim iostalim sposobnostimakandidata za zakonodavne,sudske i izvršne institucije. Nadalje se upozorava kako jeizlazak na izbore moralni činsavjesti svakog čovjeka, te je“zlo ili grijeh bez opravdanog itežeg razloga ne izaći na njih”,ili izabirati one kandidate kojinisu voljni ili sposobni povestiputem pravednoga mira imeđusobnoga prihvaćanja.“Birajući odgovorno i posavjesti, dat ćemo svoj doprinosizlasku ove zemlje iz začaranogkruga zla – tolikog broja

prognanih bez mogućnostipovratka, nesigurnosti,kriminala i ekonomske bijede”,poručuje se u priopćenju. Ističe se da su ti izbori naposevažni “pa možda, na svoj način,i odlučujući” za hrvatski narodu BiH, kojemu su potrebnirazboriti i odvažni predstavniciu svim strukturama vlasti.Stoga se u priopćenju koje supotpisali predsjednici Komisijepomoćni vrhbosanski biskup dr.Pero Sudar i Vijeća dr. fra LukaMarkešić, “radi njegova dobra idoprinosa normalizaciji stanja uzemlji” poziva hrvatski narodda bira one koji u duhu dijalogaprihvaćaju otvorenost isuradnju s predstavnicimadrugih naroda, ali da istodobnoodvažno brane i izgrađuju “sveugroženije, temeljne vrednotenašega narodnoga i kulturnogaidentiteta".

Pismo generalnog vikara hercegovačkih biskupija upovodu izbora u BiH

“Vjernik po svojojsavjesti neće glasovatiza one kojima suvažniji mutni ciljevimeđunarodnezajednice od jasne iistinske težnjehrvatskoga

Mostar, 27.9.2002. (IKA/KTA)– U povodu predstojećih izborau BiH mons. Luka Pavlović,generalni vikar hercegovačkihbiskupija, uputio je svimžupnim uredima dopis u kojempoziva vjernike da glasuju zaone koji će se istinski zalagati“za promicanje cjelovitih

hrvatskih interesa i vrednota”.Progovarajući na početku ostanju Hrvata u BiH, u pismu seističe kako su oni formalno“konstitutivan” narod napodručju BiH, ali “pravnim istvarnim smicalicama,ustavnim i sustavnimmanipulacijama Hrvati sve više

prelaze iz naroda u nacionalnumanjinu, gubeći status jednogaod tri ravnopravna naroda i pobrojčanoj snazi i po udjelu uvlasti”. Provedbi Deklaracije opravima i položaju hrvatskoganaroda i Platforme zademokratsku i samoodrživuBiH, kojima se Hrvatima u BiH

24 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

naroda, koji želiživjeti sa svimpravima, slobodama iobvezama”, ističe se udopisu

osigurava jednakopravnapozicija s ostalim narodima,upozorava se u dopisu, “prijetipogibelj ne samo odmeđunarodnih faktora, nego jošviše od vlastitih sinova kojimaje privatno dobro pred općimdobrom hrvatskoga naroda”.“Činovnici međunarodnezajednice, koja je donijelanepravedni Daytonskisporazum, nastoje ga jošnepravednije provoditi u zemljii time status hrvatskoga narodajoš više ugroziti. Svoju supolitičku samovolju službenicimeđunarodne administracijeosobito pokazali uvođenjemodluka i pravila za opće izbore2000., rušeći jednakopravnostHrvata, ignorirajući im izbornerezultate, uspostavljajućinelegalnu i nelegitimnu vlastalijanse, namećući ustavnarješenja u takozvanimentitetima, uklanjajući izjavnoga života brojne hrvatskepolitičare i službenike,difamirajući im ime a nedokazujući im i krimen. I takvunerazumnu postupku ne vidi sekraja”, ističe se u tekstu.

U “Dokumentu za BiH Hrvate”iz krugova međunarodnezajednice objavljenom upovodu predstojećih izboraKatolička se crkva ubraja među“grupe za pritisak” te se od njetraži da prenese izbornuporuku. Čak se traži da Papaosobno posjeti BiH, odnosno dapošalje prije izbora svogvisokog poslanika “kako biposlao poruku Hrvatima isuprotstavio se lokalnojCrkvi/HDZ manipulacijama”.U dopisu se navodi kako se uspomenutom Dokumentumeđunarodne zajednice takođerkaže da “ako to ne uspije,Vatikan bi trebao biti ohrabrenod strane visokog predstavnikada pošalje jasnu poruku koja ćejako udariti prema Hrvatima”.“Nismo nikada u životu ni čulini vidjeli slične nemoralneporuke, koje na ovakav načintraže zloupotrebu vjere i Crkveu političke svrhe”, ističe se udopisu. Na kraju pisma se iznosestavovi izneseni i za protekleizbore. Vjernici imaju pravo iujedno dužnost da se služe

svojim pravom glasa u koristopćeg dobra. Crkva je odbacilatotalitarne i ateističkeideologije, povezane, umoderno doba, s“komunizmom” ili“socijalizmom” i sinkretizmomreligija. Vjernik po svojojsavjesti neće glasovati za onekojima je temeljnoopredjeljenje i nakana u duhumaterijalizma, pretjeranaliberalizma i masonstva stvaratisvijet bez Boga. Neće glasovatiza one kojima su važniji mutniciljevi međunarodne zajedniceod jasne i istinske težnjehrvatskoga naroda, koji želiživjeti sa svim pravima,slobodama i obvezama.Glasovat će za one koji sezalažu za opće dobrohrvatskoga naroda, a poštujusve druge. Vjernik ima pravosvojim glasom pridonijeti davlast obnašaju oni koji seistinski zalažu za promicanjecjelovitih hrvatskih interesa ivrednota, kaže se u pismu upovodu listopadskih izbora uBiH koje je potpisao mons.Luka Pavlović, generalni vikarhercegovačkih biskupija.

Kardinal Puljić primio ministra pravde Federacije BiHSarajevo, 27.9.2002.(IKA/KTA) – Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić primio je 27. rujna usvojoj rezidenciji ministra

pravde Federacije BiH ZvonkaMijana. Susret je posljedicamedijskih izjava o islamizacijiHrvata u zatvorima BiH. Utijeku susreta sugovornici su

izmijenili činjenice s kojimaraspolažu. Kardinal Puljić jepredložio nekoliko načina većeduhovne skrbi za katolike uzatvorima.

Blagdan sv. Vinka Paulskog u SarajevuSarajevo, 27.9.2002.(IKA/KTA) - U crkvi sestaramilosrdnica u Sarajevu svečanoje 27. rujna proslavljen blagdanosnivača te Družbe sv. VinkaPaulskog. Svečano misnoslavlje predvodio je mons. IvoTomašević, kancelar

Vrhbosanske nadbiskupije, uzkoncelebraciju sedmoricesvećenika i u nazočnostibrojnih vjernika. Nazočne je napočeku pozdravio rektor crkvemr. Ivica Mršo, pozivajućinazočne na nasljedovanje sv.Vinka. U prigodnoj homiliji

mons. Tomašević je progovorioo sv. Vinku kao bratu siromahai bolesnih, ističući da "Božjisiromasi možda nemaju ništa,ali imaju Boga, a pravi siromasisu oni koji su od Boga daleko".

Zenički zatvorenici katolici traže susret skardinalom Puljićem

Katolici u zeničkomezatvoru posebno seboje zatvorenikaislamskevjeroispovijesti izarapskih zemalja

Zenica, 28.9.2002. (IKA/KTA)- Župnik župe sv. Josipa uZenici Marinko Grubešić, kojije ujedno i dušobrižnikzatvorenika u Zenici, u povodumedijskih izjava o islamizacijikatolika dao je izjavu zajavnost nakon što je 27. rujnaposjetio tu kaznionicu. Nakonšto je u zatvoru slavio ispovijedi misu za zatvorenike on je okosat vremena razgovarao skatolicima, koji su mu iznijelineke poteškoće i probleme uKPZ- Zenica. Na temelju tihrazgovora i svojih spoznaja

izjavljuje kako je većinazatvorenika zaplašena, budućida su manjina među drugimzatvorenicima islamskevjeroispovijesti. Posebno seboje zatvorenika koji dolaze izarapskih zemalja. Nadalje,zatvorenici tvrde kako suverbalno i fizički zlostavljaniod strane pojedinaca islamskevjeroispovijesti, pa neki od njihtraže susret i s kardinalomVinkom Puljićem.Župnik Grubešić navodi kakomu je nakon susreta sazatvorenicima bio omogućen

razgovor s upravom zatvora. Uotvorenom razgovoru uprava gaje željela najprije izvijestiti opoboljšanju uvjeta života, kao io predstojećim zahvatima kojiće biti poduzeti na sanacijipostojećih objekata. Ujedno suobećali da će intenzivnijeporaditi na zaštiti ljudskihprava kao i na njihovojprimjeni. Župnik Grubešić nijese izjasnio ima li i kolikoprimjera navodnog prelaska naislamsku vjeroispovijest nekihod tamošnjih katolika.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Sarajevo: Proslavljena 100. obljetnica HKD “Napredak”“Napredak” jejedinstvena institucija,koja je uzStrosmayerovuAkademiju i Maticuhrvatsku u tijekuproteklog stoljećapredstavljala stupočuvanja kulturnoga inacionalnog identitetahrvatskog naroda,kako u BiH tako iHrvatskoj

Sarajevo, 28.9.2002.(IKA/KTA) – Svečanomakademijom u Sarajevu usubotu 28. rujna proslavljena jestota obljetnica osnutkaHrvatskoga kulturnog društva“Napredak”, jedinstveneinstitucije, koja je uzStrosmayerovu Akademiju iMaticu hrvatsku tijekomproteklog stoljeća predstavljalastup očuvanja kulturnoga inacionalnog identitetahrvatskog naroda, kako u BiHtako i Hrvatskoj. Dr. FranjoTopić, koji se nalazi na čelu"Napretka" od obnove njegovarada 1990. godine, podsjetio jetom prigodom brojne uzvanikei goste među kojima su bili inajviši bosanskohercegovačkidužnosnici te čelnici znatnogbroja političkih stranaka, kakoje rad za čovjeka i njegovodobro uvijek bila osnova radatog društva.Utemeljen kao društvo zapotporu đacima i studentima,"Napredak" je vremenomprerastao u kulturnu institucijučiji je značaj nadrastao graniceBiH i postao općomvrijednošću cjelokupnoghrvatskog naroda, gdje godnjegovi pripadnici žive. U dobanajvećeg procvata svogdjelovanja "Napredak" je imaona desetine podružnica i više od20 tisuća članova koji su

dragovoljnim radom pomoglinjegovo jačanje. U povijesti"Napretka" ostat će zabilježenokako je pomogao školovanje idva nobelovca - Ive Andrića iVladimira Preloga."Napredak je za svo vrijemesvoga djelovanja bio isključivopozitivno orijentiran i nikadanije druge napadao... Radilismo tako da njegujemo ivolimo svoje, a da pritom nestvaramo neprijatelje", rekao jeTopić. On je kao posebnuvrijednost istaknuo činjenicu daje i u najtežim vremenima u"Napretkovu" članstvu bilopripadnika svih naroda, adjelovanje Društva nerijetko jebilo put mnogima da ponovnootkriju svoju vjeru i naciju.Pozvao je članstvo "Napretka" isve njegove prijatelje da se jošviše angažiraju u njegovu radu,rekavši kako je to Društvo"čudo nastalo radomentuzijasta". Pritom jepredložio gradnju "Napretkova"multimedijalnog centra unarednom razdoblju, dodavšikako su građevine što ih jefinanciralo Društvo stvarane i upuno težim vremenima oddanašnjih. Također je apeliraona vlasti kako u BiH tako iHrvatskoj da pomognu vraćanjebrojne "Napretkove" imovinekoja je nacionalizirana nakonDrugoga svjetskog rata.

Hrvatski veleposlanik u BiHJosip Vrbošić prenio je upravi ičlanovima "Napretka" iskrenečestitke hrvatskog predsjednikaStjepana Mesića, koji zbogobveza u zemlji nije mogaosudjelovati na sarajevskojproslavi. U osobnoj Mesićevojporuci, koju je pročitaoveleposlanik Vrbošić, hrvatskije predsjednik istaknuo kako je"Napredak" jedinstven primjeruspjeha i opstanka u nerijetkoteškim okolnostima. Mesićposebice važnim drži činjenicuda je "Napredak" predano radiona očuvanju hrvatskoganacionalnog identiteta uzistodobno poštivanje drugih iširenje tolerancije.Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljić obećao jedalju potporu Katoličke crkvedaljem "Napretkovu" radu,dodavši kako je osobno veomaponosan na Društvo "naraslo izbogatstva duha i srca". KardinalPuljić ohrabrio je članove"Napretka" da odvažnozakorače u novo stoljeće.U umjetničkom dijeluprograma proslave stoteobljetnice "Napretka" uzSarajevsku filharmonijunastupili su mješoviti zbor"Trebević" te solisti KrunoslavCigoj, Sandra Bagarić i AmilaBakšić.

Provincijal hercegovačkih franjevaca pozvao Hrvate uBiH da izađu na izboreMostar, 30.9.2002. (IKA/KTA)– Provincijal hercegovačkihfranjevaca fra Slavko Soldopozvao je 30. rujna Hrvate uBosni i Hercegovini da izađuna listopadske izbore u BiH.“U ovom sudbonosnomtrenutku za naš hrvatski narod uBiH, uoči predstojećih izbora,želimo vjernicima skrenuti

pozornost da u zajedničkojstvari trebamo sudjelovati svi.Izbori su pred nama i trebamoim se odgovorno odazvati. Nemože nam biti svejedno tko ćenas predstavljati sljedeće četirigodine”, kaže se uprovincijalovom pozivu.“Okolnosti u kojima se nalazihrvatski narod u BiH nisu mu

sklone. Budućnost našegnaroda i njegovo opće dobroovisi od svakog od nas. Iako seovim izborima hrvatskomnarodu ne pruža ravnopravnosts ostalim konstitutivnimnarodima u BiH, izražavamoželju da svatko svojim glasomdadne svoj doprinos”, poručujeprovincijal fra Slavko Soldo.

Kakanj: Šesta obljetnica ubojstva s. Danke JurčevićS. Danka ubijena je30. rujna 1996. s triuboda nožem

Kakanj, 30.9.2002. (IKA/KTA)– Misnim slavljem u župnojcrkvi Sv. Petra i Pavla uKaknju obilježena je 30. rujnašesta obljetnica mučeničkesmrti s. Danke Jurčević,redovnice Družbe Kćeri Božjeljubavi. Misu je predvodiomons. Ivo Tomašević, kancelarVrhbosanske nadbiskupije uzkoncelebraciju domaćegžupnika Josipa Grubišića i unazočnosti dvadesetakredovnica, majke ubijene

redovnice i brojnih vjernika.Župnik Grubišić je na početkupozdravio nazočne, a potom jes. Slavica Buljan predstavilaživot i mučeničku smrt sestreDanke.U prigodnoj homiliji mons.Tomašević je istaknuo da bolmože postati manja i lakša akose nosi zajednički. Nakonmisnog slavlja nazočni vjernicisu pohodili mjesto na kojemu jes. Danka ubijena, a njezinasestra Marija tom je prigodom

položila vijenac na mjestopogibije. Nakon polaganjavijenca i molitve vjernici supošli na grob s. Danke, izmolilimolitve, otpjevali više pjesama,a župnik Grubišić tom jeprigodom vjernike pozvao naopraštanje. S. Danka Jurčević rođena je 29.siječnja 1950. u selu Jarodol užupi Vitez. U siječnju 1965.stupila je u samostan DružbeKćeri Božje ljubavi u Zagrebu,

26 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

28. kolovoza 1968. obukla jeredovničko odijelo u Brezovicikod Zagreba i uzela ime s.Marija Danka. Završivši uZagrebu Katehetski institut priKatoličkome bogoslovnomfakultetu djelovala je u Puli,Kaknju, Zapolju, Novom

Sarajevu, Derventi te na krajuponovno u Kaknju. 30. rujna1996. dok je župnik Petar Jukićs kapelanima bio odsutan, aostale redovnice bile usamostanu, s. Danka je oko 20sati viđena s ključevimaCaritasa u rukama. Ubrzo

nakon toga stigla je dojava dasva leži u krvi. Usmrćena je stri uboda nožem. Osumnjičeniza to okrutno ubojstvo ubrzo jepronađen i trenutno se nalazi naizdržavanju kazne u zeničkomzatvoru.

Tomčić u Vatikanu o hrvatskim diplomatskim naporimau slučaju Bobetko

IzaslanstvoHrvatskoga saboraprimio je tajnik SveteStolice za odnose sdržavama nadbiskupTauran, koji je izraziovisok stupanjrazumijevanja zahrvatska stajališta

Vatikan, 30.9.2002. (IKA) -Tajnik Svete Stolice za odnoses državama nadbiskup Jean-Louis Tauran primio je 30.rujna u Vatikanu predsjednikaHrvatskoga sabora ZlatkaTomčića i predsjednikasaborskoga Odbora za vanjskeposlove dr. Zdravka Tomca.Susret u Vatikanu upriličen je usklopu šire diplomatske akcijeupoznavanja političkihčimbenika i zemalja za kojeHrvatska smatra da mogu imatiodređenu ulogu kodoblikovanja mišljenjameđunarodne zajednice opotezima, koje ovog trenutkapovlači hrvatski Sabor iHrvatska vlada. Prema riječimaZlatka Tomčića na tiskovnojkonferenciji, izvijestili sunadbiskupa Taurana o svimaspektima političke djelatnosti

hrvatske Vlade i Sabora oslučaju generala Janka Bobetka.Podrobno su upoznali SvetuStolicu s političkim i moralnimvidicima cijeloga tog slučaja ivrlo jasno izrazili stajalište,koje Hrvatska očekuje odmeđunarodne zajednice, a to jeda se Hrvatskoj određenovrijeme dopusti da pravnimsredstvima ospori optužnicuHaaškog suda, koja je zahrvatsku Vladu i Sabor, a i zahrvatski narod u cjelini,neprihvatljiva.Razgovaralo se na razininačela, objasnio je Tomčić idodao kako je nadbiskupTauran kao predstavniknajvišega moralnog autoritetaKatoličke crkve s vrlo visokimstupnjem razumijevanja narazini načela prihvatio njihovoizlaganje i molio da mu

hrvatska Vlada dostavi iscrpnidopis u vezi s tim slučajem.Tomčić je osobno ocijenio da jeSveta Stolica imala vrlo velikorazumijevanje i za ono što se uprošlosti u posljednjih nekolikogodina događalo, ali i zasadašnjost Hrvatske. NadbiskupTauran se očitovao u prilogpravednosti postupakameđunarodne zajednice, ali ipravednosti postupakahrvatskih vlasti. Ta pravednostmora imati, premanadbiskupovim riječima, istoznačenje te tada nikakvog sporane bi bilo. Predsjednik SaboraTomčić i predsjednik OdboraTomac vrlo su zadovoljniishodom razgovora spredstavnikom Svete Stolicenadbiskupom Tauraonom.

Proslavljen blagdan zaštitnika Zavoda i crkve Sv.Jeronima u Rimu

Svečano misno slavljeu crkvi Sv. Jeronimapredvodio riječkinadbiskup

Rim, 30.9.2002. (IKA) – UPapinskome hrvatskom zavoduSv. Jeronima u Rimu uponedjeljak 30. rujnaproslavljen je blagdanzaštitnika Zavoda i crkve Sv.Jeronima.Svečano misno slavlje u crkviSv. Jeronima predvodio jeriječki nadbiskup Ivan Devčić uzajedništvu s rektorom zavodamons. Jurom Bogdanom,vicerektorom vlč. MarkomTomićem, duhovnikom o.Mihalyjem Szentmartonijem,brojnim hrvatskim svećenicimai redovnicima koji su na službiili studiju u Rimu tesvećenicima studentima izZavoda Sv. Jeronima.Na slavlju su bili veleposlaniciRepublike Hrvatske pri SvetojStolici prof. Franjo Zenko,hrvatski veleposlanik u ItalijiDrago Kraljević, veleposlanikBosne i Hercegovine u ItalijiLukša Šoljan te više službenikaspomenutih veleposlanstava.

Istog dana Zavod je posjetiloviše uglednih svećenika izraznih rimskih dikasterija tenekoliko rektora iz rimskihcrkvenih zavoda.Na misi su sudjelovale brojnehrvatske redovnice, međukojima vrhovna poglavaricasestara milosrdnica s. BlagaBunčuga te vrhovnapoglavarica Družbe kćerimilosrđa s. Berislava Žmak. Na početku mise nadbiskupDevčić je sve okupljene pozvaoposebno na molitvu za potrebenaše domovine i našeg naroda uovom trenutku. U propovijedije govorio o sv. Jeronimu,njegovu životu i vremenu ukojem je svetac živio tenjegovoj svijesti da se Božjariječ može ispravno razumjeti iprevesti samo ako joj sepristupa s ljubavlju, otvorenasrca, sa spremnošću da se ponjoj živi. Potaknuo je vjernikeda prihvaćaju Sveto pismo kao

glavni temelj svoje vjere, jer nemožemo biti kršćani ako nepoznajemo knjigu u kojoj sunam objavljene temeljne istinenaše vjere. Toga je bio svjestansv. Jeronim u četvrtom stoljeću,toga trebamo biti svjesni i mina početku trećeg tisućljeća,rekao je nadbiskup Devčić.Na misi se okupila zajednicahrvatskih i talijanskih vjernikaštovatelja sv. Jeronima. Misu jesvojim pjevanjem uzveličaomješoviti zbor župa Marvince iKučine iz Splitsko-makarskenadbiskupije pod ravnanjem s.Dulceline iz Družbe sestaraslužavki Malog Isusa.Na kraju slavlja rektor mons.Jure Bogdan podsjetio je da seovogodišnja proslava blagdanasv. Jeronima održava o petstopedesetoj obljetnici hrvatskihustanova u Rimu. Na kraju susvi okupljeni otpjevali hrvatskuhimnu.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Predsjednik Hrvatskog sabora posjetio MeđugorjePredsjednika Tomčićaje pozdravio i sdogađajima uMeđugorju upoznaožupnik fra BrankoRadoš

Međugorje, 1.10.2002. (IKA) –U posjetu župi Međugorje 1.listopada boravio je predsjednikHrvatskog sabora dr. ZlatkoTomčić. Predsjednika Tomčićaje pozdravio i s događajima uMeđugorju upoznao župnik fraBranko Radoš. Župnik jeTomčiću iznio i statističke

podatke o hodočasničkimposjetima te molitveno-liturgijskom programu. Urazgovoru s franjevcimaTomčić je iskazao zanimanje zato mjesto koje je danas svijetušalje poruku mira i obraćenja.U pratnji predsjednika Tomčićabio je i veleposlanik Republike

Hrvatske u BiH te predstavnicivlasti. Po završetku susretapredsjednik Tomčić je daoizjavu za radiopostaju "Mir"Međugorje prokomentiravši itrenutne političke prilike uHrvatskoj, a osvrnuo se i nasvoj posjet Svetoj Stolici.

28 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Plenarno zasjedanja BK SRJ u SuboticiImajući pred očimasadašnje stanje udruštvu i Crkvibiskupi su se zauzeliza što intenzivnijeunapređivanjedijaloga, traženjeistine osobito napovijesnom području

Subotica, 24.9.2002. (IKA) –Deveto plenarno zasjedanjeBiskupske konferencije SRJugoslavije održano je 23. i 24.rujna u Subotici. Na zasjedanjusu sudjelovali članovi BK SRJ,a kao gosti bili su nazočniapostolski nuncij u SRJugoslaviji nadbiskup EugenioSbarbaro, predsjednikBiskupske konferencije Bosne iHercegovine banjolučki biskupFranjo Komarica kaopredstavnik te biskupskekonferencije, pomoćni biskupđakovački i srijemski igeneralni vikar za Srijem ĐuroGašparović u svojstvupredstavnika Hrvatskebiskupske konferencije te preč.Joakim Hološnjai, predstavnikKriževačke eparhije.Domaćin plenarnog zasjedanjasubotički biskup Ivan Penzešpozdravio je sve nazočne ipredstavio svoju Subotičkubiskupiju i njezino sjedište gradSuboticu, od posebne povijesnevrijednosti za Katoličku crkvuu Srbiji. Plenarno zasjedanje uSubotici bilo je prije sveganastavak i produbljivanje

smjernica donesenih naproteklom zasjedanju u Baru 5.i 6. lipnja ove godine. Biskupisu usvojili zapisnik, odluke ismjernice za trajni đakonat,prijedloge o slavljenjusakramenta pomirenja tečlanove i statute različitihkomisija i vijeća. Premarazličitim dopisima iizlaganjima biskupi surazmotrili neke od tema kao štosu rad Caritasa, stanjevjeronauka u školama,denacionalizacija, služenjevojnog roka svećenika. Istotako su pristupili studijuaktualne problematikemješovitih ženidbi, o čemu jeopširno progovorio podteološkim, duhovnim,pastoralnim, pravnim iekumenskim vidikom prof. dr.o. Velimir Blažević iz BanjeLuke. Biskupi su odlučili da natom području posvete posebnupozornost u svojoj partikularnojCrkvi, posebice u smislu bližihsusreta i razgovora s ostalimCrkvama i vjerskimzajednicama.

Nazočni biskupi su nadaljerazmotrili prijedlog za izraduPastoralnog plana, posebnopripremu pastoralnih smjernicaBK SRJ na početku trećegtisućljeća. U vezi s time bilo jegovora o potrebi štopotpunijega liturgijskogkalendara i direktorija. Imajućipred očima sadašnje stanje udruštvu i Crkvi biskupi su sezauzeli za što intenzivnijeunapređivanje dijaloga, traženjeistine osobito na povijesnompodručju i pozvali sveodgovorne da pomognu djeci,mladima i roditeljimamanjinske Katoličke crkve ipruže potporu u ostvarivanjunjihovog identiteta, a crkvenimstrukturama osiguraju jednaktretman. Imajući u vidu mnogepozitivne događaje i iskustva nacrkvenom području, osobitopastoralnom i ekumenskom,BK SRJ je dala još podrobnijesmjernice i upute pojedinimtijelima, vijećima i komisijamaza njihov daljnji savjetodavnirad, te je istaknuta važnostsustavnog tumačenja socijalnognauka Crkve u društvu.

Papa će po prvi put govoriti pred talijanskimparlamentom

Papi je poziv upućenjoš jubilarne 2000.godine, no tada zbogorganizatorskihteškoća nije bilomoguće ostvariti tajposjet

Vatikan, 25.9.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. bit će prvipapa koji će govoriti predzastupnicima talijanskogaparlamenta. Kako je propćenoiz toga zastupničkog domaPapa će 14. studenoga održatigovor zastupnicima oba doma u

Palazzo Montecitorio. Papi jepoziv upućen još jubilarne2000. godine, no tada zbogorganizatorskih teškoća nijebilo moguće ostvariti taj posjet,a kada je poziv ponovljen isljedeće 2001. godine, opet senije ostvario zbog

parlamentarnih izbora usvibnju.Talijanske su novine, zbogčinjenice da su Crkva i Državaustavom odvojene, taj posjetocijenile kao povijesni.

Karachi: Sedmoro mrtvih u napadu na kršćansku udruguU Institutu za pravdu imir angažiranikršćani već više od 30godina zalažu se usocijalnim pitanjima,osobito za pravaradnika

Islamabad, 25.9.2002. (IKA) –Sedam osoba je ubijeno i višeranjeno 25. rujna u napadu naured kršćanske organizacije upakistanskom lučkom graduKarachiju. Prema policijskomizvještaju, dvojica naoružanihupali su u ured Instituta zapravdu i mir i počeli ubijatinazočne pucnjevima u glavu, tenaposljetku pobjegli. Sve sužrtve kršćani.To je već peti takav atentat u

proteklih godinu dana. Ulistopadu 2001. muslimanskiekstremisti ubili su u crkvi uBahawalpuru 18 ljudi, u ožujkuje u napadu na crkvu udiplomatskoj četvrti Islamabadaubijeno pet osoba.Generalni vikar katoličkenadbiskupije Karachi ArchieDsouza izjavio je kako se uInstitutu za pravdu i mirangažirani kršćani već više od30 godina zalažu u socijalnim

pitanjima, osobito za pravaradnika te surađuju s mjesnimorganizacijama za ljudskaprava.Kršćani su u Pakistanumanjina, predstavljaju 2%stanovništva. Krvavi atentati nacrkve i kršćanske ustanovepovezuju se s ulogom Pakistanau padu talibanskog režima uAfganistanu i međunarodnojborbi protiv terorizma.

Švicarska: Crkva će se intenzivnije zauzimati zailegalne useljenike

Ljudi "bez papira"veliki su izazov zaCrkvu, ne samo usocijalnom idušobrižničkom

Bern, 25.9.2002. (IKA) –Katolička crkva u Švicarskojnajavila je intenzivnijezauzimanje za prava ilegalnihuseljenika u svojoj zemlji. Nasastanku Vijeća za migrante

Švicarske biskupskekonferencije zaključeno je daće se osobito pojačano zalagatiza izbjeglice bez službenihdozvola boravka ("Sans-Papiers"). Biskup Norbert

Brunner istaknuo je kako tiljudi predstavljaju veliki izazovza Crkvu, ne samo u socijalnomi dušobrižničkom već izakonodavnom pogledu.Prema različitim procjenama u

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

već i zakonodavnompogledu

Švicarskoj živi između 50.000 i300.000 osoba bez važećihdozvola boravka. Crkva ih nemože i ne smije jednostavnoprepustiti sudbini, istaknuto jena sastanku, na kojem jesudjelovalo i više ilegalnihimigranata koji su svjedočili osvojim iskustvima. Međuimigrantima su i mnoge ženekoje su u Švicarsku došle kakobi se brinule o starijimosobama, djeci, pomagale u

domaćinstvima ili radile ugastronomiji.Voditeljica Odjela za migracijui integraciju ŠvicarskogCaritasa Barbara Walterupozorila je da se varaju onikoji misle da su “ljudi bezpapira” prolazni fenomen, kojiće se uskoro sam od seberiješiti. Predložila je da se zaone koji već dugo žive u zemljibez potrebnih dozvola potražiskupno rješenje koje bi se

orijentiralo po konkretnimkriterijima. Također bi trebalopojačano nastupati premaonima koji zapošljavaju osobebez dozvola rada i boravka.Crkve bi trebale senzibiliziratidruštvo na etički neprihvatljiveprilike i tako “pripremiti teren”za potrebne promjene zakona.A u duhu ljubavi premabližnjemu u Crkvi bi seposebno trebalo bavitipojedinačnim slučajevima.

Crkva “na krovu svijeta”Kašmir, 26.9.2002. (IKA) – Naoko 3.500 metara nadmorskevisine, na sjeveroistokuKašmira u blizini granice s

Tibetom, službeno je otvorenaza bogoslužje crkva Sv. Tome.Prva svečana misa u crkvi “nakrovu svijeta” slavljena je 15.

rujna i na njoj se okupilomnoštvo vjernika biskupijeJammu-Srinagar.

Španjolski biskupi oštro osudili novi atentat ETA-eŠpanjolski su biskupiatentat nazvali“strašnim zločinomprotiv Božjeg zakona ičovjekova života, kojise ničim ne možeopravdati”

Madrid, 26.9.2002. (IKA) –“Strašni zločin protiv Božjegzakona i čovjekova života, kojise ničim ne može opravdati”,tim su riječima španjolskibiskupi osudili najnoviji atentatod 24. rujna baskijskeseparatističke organizacijeETA-e u Leizi u pokrajiniNavarri, u kojem je ubijenkaplar civilne garde JuanCarlos Beiro Montes i ranjeno

više pripadnika civilne garde.Španjolska biskupskakonferencija u svojoj se izjaviposlužila riječima koje jeizrekao Papa u povodu 11.rujna: “Niti jedna situacijanepravde, niti jedan osjećajrazočarenja, niti jedna filozofijaili religija ne mogu opravdati tozastranjenje. Svaki čovjek imapravo na poštivanje vlastitaživota i dostojanstva, koja su

nepovrediva prava”. Španjolskise biskupi pridružuju “bolirodbine i prijatelja JuanaCarlosa Beira” i “mole za brzoozdravljenje ranjenih i konačnizavršetak terorizma”. Pozivajuuz to kršćanske zajednice “dapokažu svoju blizinu i potporužrtvama terorizma i svimaonima koji su izloženi prijetnjiETA-e”.

Crkva traži zabranu kloniranja ljudskog zametkaStalni promatračSvete Stolice u UN-uponovio stav da Crkvane može prihvatitirazliku izmeđukloniranja ureproduktivne iterapeutske, odnosnoeksperimentalnesvrhe, kao niproizvodnju matičnihstanica zametkaodnosno vršenjesličnih pokusa, jer topretpostavljauništenje ljudskogbića

New York, 26.9.2002. (IKA) –“Crkva podupire i tražizabranu, na svjetskoj razini,kloniranja ljudskog zametka uznanstvene i reproduktivnesvrhe”, izjavio je u Organizacijiujedinjenih naroda stalnipromatrač Svete Stolicenadbiskup Renato Martino,primijetivši kako Crkva nemože prihvatiti razliku izmeđukloniranja u reproduktivne iterapeutske, odnosnoeksperimentalne svrhe, jer i topretpostavlja, prema njegovimriječima, stvaranje ljudskogbića s namjerom da ga seposlije uništi. To jednakovrijedi za proizvodnju matičnihstanica zametka, odnosnovršenje sličnih pokusa.Nadbiskup Martino upitao jenazočne predstavnike raznihnaroda je li dopušteno ubitinevinog čovjeka s namjerom da

se pomogne društvu. SvetaStolica smatra da se istraživanjamogu provoditi na matičnimstanicama nakon rođenjadjeteta. Na taj bi se način,prema riječima predstavnikaSvete Stolice u Ujedinjenimnarodima, moglo pomoćuzdravih, sigurnih i etičkiprihvatljivih stanica presađivatitkivo i liječiti sve vrste stanica.Nadbiskup Martino istaknuo jekako nisu moralno prihvatljivini pokušaji ljudskogakloniranja u svrhu dobivanjaorgana za transplantaciju, jer sena taj način manipulira iuništava ljudske zametke.Većina se ljudi, uključivši i onekoji podržavaju ispravannapredak znanosti i medicine,sablažnjava perspektivomkloniranja ljudskog zametka,namijenjenih uništenju.Predstavnik Svete Stolice

upozorio je da bi iz modernihtehnika kloniranja mogliproizići rizici novih oblikarasizma, jer bi to moglo dovestido stvaranja manje vrijednihljudskih bića, koja bi služilakao rezervni dijelovi zaprivilegirane osobe, što bisigurno dovelo do stvaranjaneke super-rase.Nadbiskup Martino završio jesvoj govor pred Odborom, kojije zadužen za izraduKonvencije protivreproduktivnoga kloniranjaljudskih bića, upozorenjemkako je već u Povelji oljudskim pravima potvrđeno daje ljudski život svet te ga kaotakvog treba poštivati.Međunarodno pravo takođerjamči pravo na život svimljudskim bićima, a ne samonekima.

Starije osobe moraju biti djelatni protagonistidruštva

Stalni promatračSvete Stolice pri UN-uu Ženevi govorio naministarskojkonferenciji

Ženeva, 26.9.2002. (IKA) –“Danas se prečestodugovječnost i starost ocjenjujukao problemi”, no dugovječnostje “Božji dar”, “značajka našegdoba” koju “treba korisno

prihvatiti i korisno upotrijebiti”,rekao je stalni promatrač SveteStolice pri Organizacijiujedinjenih naroda u Ženevinadbiskup Diarmuid Martin,govoreći proteklih dana na

ministarskoj konferenciji ostarosti održanoj u Berlinu podpokroviteljstvom UN-a.“Starije osobe”, nastavio jeMartin, “imaju pravo u puniniostvarivati sposobnosti i talente

30 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

o starosti održanojproteklih dana uBerlinu

koje posjeduju i izboriti se zasvoje pravo mjesto u društvu”.Društvo i ustanove morajupostupati tako da starije osobebudu “djelatni protagonisti” usklopu “višegeneracijskogdruštva kojem starije osobepripadaju ne samo na margini”.Zato, ustvrdio je Martin,

“društveno priznanje ne trebajuuživati samo oni koji suekonomski produktivni”,budući da “neotuđivodostojanstvo svake starijeosobe nije u njezinoj prividnojkorisnosti”.Nadbiskup Martin stoga seusprotivio “individualističkoj

tendenciji” kao temeljudruštvenih politika, kako bi sestarijim osobama omogućilo“da ostanu samostalne idjelatne što je duže moguće”,kroz primjerene strukture“skrbi” te “intelektualne iduhovne poticaje”.

Vjerski predstavnici u Svetoj zemlji uputili pozivna mir

“Clergymen forpeace” pozivaju“Izraelce i Palestinceda prekinu krugnasilja i kršenjaljudskih prava”

Jeruzalem, 26.9.2002. (IKA) –“Tražimo od svih da seprepoznaju kao djecaAbrahamova na Božju sliku ipriliku”, ističe se u apelu koji jejavnosti iz Latinskogpatrijarhata u Jeruzalemuuputio pokret “Clergymen forpeace” (Svećenici za mir) kojiokuplja pastire, svećenike i

vjerske predstavnike svihglavnih vjeroispovijesti uSvetoj zemlji. Izražavajućizabrinutost zbog razvoja stanjau regiji, predstavnici togpokreta pozivaju “Izraelce iPalestince da prekinu krugnasilja i kršenja ljudskihprava”. “Temeljno je”, kaže seu tekstu, “dati novi poticaj

mirovnim pregovorima,utemeljenim na poštivanjumeđunarodnih zakona”. Zbogtoga “osuđujemo svaki činnasilja, jer je u suprotnosti sBožjom voljom. PatnjePalestinaca i Izraelaca morajuprestati”.

Američki svećenici ogorčeniBaltimorski kardinalna Internetu objaviootvoreno pismo orazmjerima skandalau svojoj nadbiskupiji,u kojem se izmeđuostaloga navode iimena 57 još živućihod ukupno 83svećenika koji su uposljednjih 70 godinaosumnjičeni zazlostavljanjemaloljetnika

Washington, 26.9.2002. (IKA)– Svećenici američkenadbiskupije Baltimor ogorčenisu objavljivanjem imenasubraće osumnjičenih zazlostavljanje maloljetnika,izvještava danas dnevnik TheBaltimore Sun. Baltimorskinadbiskup kardinal WilliamKeeler objavio je 25. rujna naInternetu otvoreno pismo orazmjerima skandala seksualnezloporabe u svojoj nadbiskupiji,u kojem se između ostaloganavode i imena 57 još živućihod ukupno 83 svećenika, koji

su u posljednjih 70 godinaosumnjičeni za zlostavljanjemaloljetnika. U pismu takođerističe da je zlostavljanjemaloljetnika “duhovni pandanubojstvu”.Oko stotinjak svećenika koje seokupilo na susretu skardinalom, izrazilo je svojbijes i ogorčenje timpostupkom, smatrajući da setime problem očito namjeravariješiti na račun pravasvećenika. List navodi izjavenekih od svećenika, koji tvrdeda je ozračje prešlo iz jedne u

drugu krajnost i ističu da upokušaju ponovnogzadobivanja moralnevjerodostojnosti biskupi morajupoštivati prava osumnjičenih.List dalje izvještava kako jekardinal na susretu sasvećenicima izjavio da jeobjavljivanje imena u skladu sazaključcima koje su američkibiskupi donijeli na svomeplenarnom zasjedanju u lipnju.Objavljivanjem imena nije seželjelo demotivirati svećenikeveć im ojačati moral, istaknuoje kardinal.

Papa traži poštivanje prava invalidne djecePapa primio članovemeđunarodne udrugeFoi et lumiere

Castel Gandolfo, 26.9.2002.(IKA) – Papa Ivan Pavao II.zatražio je poštivanje prava naživot tjelesno ili duhovnooštećene djece i veći obzirprema ljudskom dostojanstvusvih invalida. Primajući 26.rujna u Castel Gandolfučlanove međunarodne udrugeVjera i svjetlo (Foi et lumiere),Papa je istaknuo kako još

mnogo toga treba učiniti kakobi konačno bilo poštivanodostojanstvo svakog čovjeka teupozorio kako dar životanikada ne smije biti doveden upitanje, a osobito kada je riječ odjeci s tjelesnim ili duhovnimoštećenjima.Papa je izrazio posebnopoštovanje roditeljima koji tudjecu primaju u čovječnosti i

vjeri te rekao kako su onaposebni svjedoci Božjenježnosti od kojih ljudi mogumnogo naučiti i koji u Crkvizauzimaju posebno mjesto.Na susretu sa Svetim Ocem bilisu nazočni i utemeljiteljipokreta "Foi et lumiere"osnovanog u Francuskoj Marie-Helene Mathieu i Jean Vanier.

Njemački Radio Vatikan imenovao “reprezentanta”Vatikan, 26.9.2002. (IKA) –Dosadašnji urednik u odjelunjemačkoga govornog područjaRadio Vatikana JürgenErbacher ubuduće će papinskiradio na njemačkomegovornom područjupredstavljati kao“reprezentant”. Prema riječima

voditelja odjela isusovca o.Eberharda von Gemmingena,Erbacher (32) će od 1. listopadasudjelovati na biskupijskimsusretima i velikim crkvenimdogađanjima i “njegovatiodnose” s biskupima imedijskim producentima.Slanjem “predstavnika” Radio

Vatikan usvojio je prijedlogmarketinške studije dakomunikaciju između Vatikanai mjesnih Crkava i medija nanjemačkome govornompodručju treba pojačati na“osobnoj razini”.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Papa molio za ruske katolike koji su ostali bezsvojih pastiraCastel Gandolfo, 26.9.2002.(IKA) – Na misi koju je 26.rujna ujutro slavio u privatnojkapelici u Castel Gandolfu,papa Ivan Pavao II. molio je zaruske katolike, koji su ostalibez svojih pastira idušobrižnika, jer su ih ruskevlasti potjerale iz zemlje. Papaje na taj način izrazio svoju

zabrinutost zbog protjerivanjakatoličkog biskupa i četvoricesvećenika s teritorija RuskeFederacije.Glasnogovornik Svete StoliceJoaquin Navarro-Valls 10.rujna je čak govorio da se većmože govoriti o progonstvima.Sveta Stolica je poduzela višediplomatskih koraka, tvrdeći da

se na taj način krši i sporazumKonferencije za europskusigurnost i suradnju. IvanPavao II. je osobno pisaopredsjedniku Putinu te je takoto sporno pitanje izmeđukatolika i pravoslavnihzadobilo političko idiplomatsko obilježje.

Tri dana žalosti nakon pokolja kršćana u PakistanuIslamabad, 27.9.2002. (IKA) -Katolička i protestantske Crkveu Pakistanu proglasile su tridana žalosti za žrtve pokolja uKarachiju, u kojem je 25. rujnaubijeno sedam kršćana. Kako

izvještava vatikanska misijskaagencija Fides, u tom ćerazdoblju biti zatvorene svekršćanske ustanove.Glasnogovornik nadbiskupijeLahore o. John Nadeem izjavio

je da se kršćanska manjinanalazi u velikoj opasnosti ipozvao sve da mole zasigurnost kršćana u Pakistanu.

Francuska: Pobačaje će plaćati zdravstveno osiguranjePariz, 27.9.2002. (IKA) – UFrancuskoj će troškovepobačaja ubuduće preuzetizdravstveno osiguranje.Ministar zdravstva Jean-Francois Mattei najavio je u

Parizu da troškove više nećeplaćati njegovo ministarstvoveć osiguranja. Žene i udrugeza planiranje obitelji pozdravilisu tu odluku kao “ideološkinapredak”, jer se time pobačaj

priznaje medicinskimtretmanom. U Francuskoj je nasnazi propis po kojemu jepobačaj do 12 tjedna trudnoćenekažnjiv.

Italija: Kardinal Tucci protiv propisa o raspelimaPrijedlog populističkestranke da se raspelokoristi kao javnisimbol protivmuslimanskogfundamentalizmakardinal smatraneprihvatljivim

Vatikan, 27.9.2002. (IKA) –Talijanski kardinal RobertoTucci je protiv zakonskogpropisa o postavljanju raspelana državne škole i zgrade. Uintervjuu za Radio Vatikandugogodišnji prireditelj Papinihputovanja izjavio je kako jeiznenađen tim prijedlogom

populističke Sjeverne lige.Prema njegovu mišljenju bilo bibolje da pojedine škole izajednice same o tomeodlučuju. Zadaće je Crkveljudima približiti raspelo kaoznak koji ih ne dijeli, već kojimogu svi poštivati. Prijedlog dase raspelo koristi kao javni

simbol protiv muslimanskogfundamentalizma smatraneprihvatljivim. U svakomslučaju, ističe kardinal Tucci, ikršćani imaju pravo branitisvoje simbole odobezvređivanja.

Belgija: “Debitirao” Socijalni forumForum, u koji jeuključeno 150različitih udruga,“protivi se procesuglobalizacije kojuvode velikemultinacionalne tvrtkei vlade i međunarodneinstitucije u službivlastitih interesa” izalaže se da“prevlada solidarnaglobalizacija kojapoštuje općačovjekova prava iokoliš”

Bruxelles, 27.9.2002. (IKA) –U glavnome belgijskom graduBruxellesu nedavno je“debitirao” Socijalni forum, ukoji je uključeno 150 udrugakoje su pokrenule inicijativupod sloganom “Drugi svijet jemoguć”. U Forumu sudjelujunevladine udruge i sindikati, alii kršćanske udruge i tijela kaoVijeće za pravdu i mir, PaxChristi i Kršćanski pokret zamir. Oni su se udružili po uzoruna Socijalni forum iz PortoAlegra u cilju, objasnili supromicatelji tog pothvata,“pokretanja dinamike nade zastvaranje alternativa iglobaliziranja pravednosti, mira

i solidarnosti”.Proizlazeći iz vrlo različitihstvarnosti udruge su izradile“Načelnu povelju” s kojom suse usuglasili svi sudioniciForuma. Povelja je podijeljenau 14 točaka i ističe sadržaje nakojima se temelji ta inicijativa ikonkretne akcije koje Forumnamjerava promicati.Alternative koje predlažeSocijalni forum u Belgiji, kažese tako u točki 3, “protive seprocesu globalizacije koju vodevelike multinacionalne tvrtke ivlade i međunarodne institucijeu službi vlastitih interesa”.Udruge ujedinjene u tomeForumu žele naprotiv da, kao

nova dionica u povijesti svijeta,“prevlada solidarnaglobalizacija koja poštuje općačovjekova prava i okoliš”.Nakon pokretanja te inicijativecilj je udruga prijeći s globalnena mjesnu razinu, promičućiviše od 100 foruma u drugimgradovima zemlje.Slični je pothvat nedavnoostvaren i u susjednoj Italiji,gdje su se 60 katoličkih udrugai pokreta, koji pripadajuudruženju “Zvijezde zornice”,susreli nedavno u Firenci, kakobi predstavile zajedničkidokument i započeli novudionicu zauzimanja oko temaglobalizacije.

Kongo: Oteti francuski misionar pronađen mrtavBrazzaville, 27.9.2002. (IKA) –O. Jean Guth, francuskimisionar kojeg su krajemožujka oteli pobunjenici“Ninja” u pokrajini Pool, južno

od glavnog grada KongaBrazzavillea, preminuo jepotpuno iscrpljen nakonšestomjesečnog zatočeništva,priopćila je 27. rujna agencija

Misna, pozivajući se na izvoreKongregacije Duha Svetoga.Isti su izvori priopćili da jefrancuska vojska ustupilazrakoplov kojim će

32 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

misionarevo tijelo bitiprebačeno. Trenutno nisupoznati ostale pojedinosti osmrti misionara.

O. Jean Guth otet je 31. ožujkapri povratku kući u Kindambi.Unatoč opetovanim zahtjevimacrkvenih i državnih vlasti, nije

se uspjelo ishoditi misionarevooslobađanje.

Papa brazilskim biskupima: Budite promicateljiekumenizma i vjerske slobode

Sveti je Otac pozvaobiskupe da se čuvaju,u nekom lažnomirenizmu i ravnodušju,izjednačavanjarazličitih kršćanskihvjeroispovijesti

Vatikan, 28.9.2002. (IKA) -Ekumenizam i vjerska slobodabile su središnje teme govorapape Ivana Pavla II. skupinibiskupa iz četiri brazilskedržave, koje je primio na krajunjihova pohoda “ad Limina”.Citirajući riječi iz IvanovaEvanđelja: “Da svi budujedno”, te ističući važnostprihvaćanja i odlučnogpoticanja ekumenskog duha,Sveti je Otac podsjetio naKampanju bratstva koju je2000. godine pokrenuloBrazilsko nacionalno vijećekršćanskih Crkava za jedinstvou Kristu, kako bi ljudi sjedinilisvoje napore radi većegameđusobnog razumijevanja uzajedničkom traženju jedinstva.Takvo jedinstvo Duha i životavalja tražiti ne samo u vašimpodručjima, već u cijelom

Brazilu, čije je pučanstvovećim dijelom katoličko, alikoji je i raskrižje kršćanskihCrkava i zajednica, kazao jeSveti Otac te dodao neka glavninapor brazilskih biskupija budeutvrđivanje temelja za čvrstiekumenizam. Sveti je Otac potom pozvaobiskupe da se čuvaju, u nekomlažnom irenizmu i ravnodušju,izjednačavanja različitihkršćanskih vjeroispovijesti.Vjera nije samo pitanje savjesti,već je i slobodno pristajanje uzIstinu, koja može, ali i ne morabiti prihvaćena. Ipak, tu Istinune valja nikada zanemariti.Neka, dakle, traganje zajedinstvom bude uvijektemeljeno na njoj, kazao jePapa, a potom se osvrnuo nakatehezu koja zavrjeđuje veliku

pozornost zbog brojnih škola,zavoda i katoličkih sveučilišta.Neka temelj svake katehezebude ozbiljan odgoj na slobodui međusobno poštivanje. Nekakršćanin ne nameće svojavjerska uvjerenja, ali neka ihznade prenositi ne izdajućisvoju vjeru u njima. Bitno je,dakle, poučiti svakoga čovjeka,kazao je Papa, pravomdostojanstvu osobe, na poslukao i kod kuće, na selu i uvelikim gradovima.Naposljetku, Sveti je Otacpozvao biskupe četiriju državana sjeveroistoku Brazila, dasvatko u stadu koje mu jepovjereno širi solidarnostprema kršćanima u svijetu, kojisu proganjani zbog vjere, te dapotiču na molitvu kako biGospodin ubrzao tolikoočekivano jedinstvo vjere.

Papa se oprostio od Castel GandolfaZdravlje 82-godišnjegPape nakontromjesečne ljetnestanke, koju jeprekinuo samo s dvaputovanja, vidno sepopravilo

Castel Gandolfo, 29.9.2002.(IKA) – Papa Ivan Pavao II. unedjelju 29. rujna oprostio seod stanovnika u CastelGandolfu, gdje je protekla trimjeseca provodio svoje ljetnovrijeme. Nakon molitveAnđelova pozdravljenjapozdravio ih je srdačnim"doviđenja". Prije toga oprostiose od osoblja svoje ljetnerezidencije zahvalivši svima,jer se u svojoj vili osjećao"ugodno i odmorno". On je

primio i pilote helikopteratalijanskih zračnih snaga uaudijenciju, koji su mu uprotekla tri mjeseca omogućilibrzo prebacivanje u Vatikan inatrag. Papa im je zahvalio zanjihovu službu te je jednome odnjih uručio papinskoodlikovanje.S dva prekida za svojaapostolska putovanja uAmeriku i Poljsku, Ivan PavaoII. ljetne je mjesece proveogotovo isključivo u apostolskoj

palači u Castel Gandolfu nadAlbanskim jezerom. U srpnju ikolovozu odrekao se idosadašnjega svakotjednogputa u Rim na generalneaudijencije srijedom te je bitnosmanjio program svoga rada.Od kraja kolovoza Papa jeponovno redovito primaobiskupe, političare i tiplomate uCastel Gandolfu. Zdravlje 82-godišnjeg Pape nakon duželjetne stanke vidno sepopravilo.

150. obljetnica dolaska lazarista u CeljeUime zagrebačkognadbiskupa JosipaBozanića slavlju jebio nazočan TomislavMarkić

Celje, 29.9.2002. (IKA) – Usklopu “Slomšekove nedjelje”održana je u nedjelju 29. rujnasvečana proslava 150.obljetnice dolaska lazarista uCelje. Naime, lazaristi su prije150 godina došli u Celje, a izCelja su se kasnije prošili iutemeljili svoje provincije uSlovačkoj, Mađarskoj iAustriji, a jednako tako i uHrvatskoj.

U povodu toga svečano misnoslavlje uz Dom sv. Josipa uCelju predvodio je mariborskibiskup Franc Krambergerzajedno s više slovenskihbiskupa, a propovijedao jeljubljanski nadbiskup FrancRode. Uime zagrebačkognadbiskupa Josipa Bozanićaslavlju je bio nazočan vlč.Tomislav Markić, koji skuppozdravio te prenio

nadbiskupove čestitke upovodu 150. obljetnicedjelovanja Misijske družbe –lazarista u Celju od kuda senjihovo djelovanje prošilo i nadruge krajeve srednje Europe.U Zagrebačkoj nadbiskupijitrenutno je lazaristimapovjerena pastoralna skrb načetiri župe, te osmorica članovate Družbe djeluju na područjunadbiskupije.

Kardinal Sodano slavio misu za Pavla VI. i IvanaPavla I.Vatikan, 29.9.2002. (IKA) –Državni tajnik Svete stolicekardinal Angelo Sodanomisnim slavljem u bazilici Sv.

Petra u Vatikanu u subotu 28.rujna sjetio se dvojiceprethodnika današnjeg Pape:Pavla VI. i Ivana Pavla I. On je

u propovijedi spomenuo smrtIvana Pavla I. koji je umro prije24 godine, a vijest o čemu jetada, nakon svega 33 dana

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

njegove papinske službe, sveiznenadila, a mnoge i snažnopogodila. Tada su mnogi ljudipohitali u Rim kako bi odalipočasti Papi, koji je u tijeku

samo jednog mjeseca osvojiosvijet "svojim jednostavnim iočinskim smiješkom". O PavluVI., koji je umro 6. kolovoza1978. u Castel Gandolfu,

Sodano je rekao kako je onCrkvu vodio kroz Drugivatikanski koncil i nakon njega.

Napetosti zbog kritike laika kardinala MeisneraKardinal Meisner je upropovijedi optužiokatoličke laičkeorganizacije zbogmanjka vjerskogaznanja te je među njihuključio i odgojiteljiceu vrtićima ikatehistice

Bonn, 29.9.2002. (IKA) –Zamjenik predsjednikaNjemačke biskupskekonferencije biskup HeinrichMussinghoff, jasno se ogradiood kritike laičkih organizacijakoelnskoga kardinala JoachimaMeisnera. Svatko u Njemačkojzna da Meisnerova pozicija utome pitanju za Biskupskukonferenciju nijereprezentativna, rekao jeaahenski biskup u razgovoru zakoelnske dnevne novine.Dodao je da u pojedinačnimslučajevima sigurno imapovoda za kritiku kako upitanjima vjerskoga znanja takoi u ponašanju. No, premanjegovu mišljenju to ne možebiti razlog da se paušalnokritiziraju cijele organizacije idruštva.Kardinal Meisner je upropovijedi protekle srijedekatoličke laičke organizacije

optužio zbog manjka vjerskogaznanja te je među njih uključioi odgojiteljice u vrtićima ikatehistice. Među laičkimdruštvima koje je kardinalizrijekom prozivao je Saveznjemačke katoličke mladeži,Katoličko žensko društvoNjemačke, Katolički pokretpoduzetnika te Središnji saveznjemačkih katolika.Njemačka udruga kateheta, čijisu se članovi našli na udarukardinalovih kritika, oštro jekritizirala kardinala Meisnerazbog njegovih izjava. Pa ako senjegove kritike mogu razumjetii kao pojedinačne, neodgovornoje paušalno i javno prozivati ioptuživati odgojiteljice,katehistice i mnoge časnezauzete laike, stoji u pismupredsjednika te udruge KarlaHeinza Schmitta, koje jeobjavljeno u Muenchenu.Poboljšanje struktura i

kvalifikacije suradnika mogućeje postići samo dijalogom, a nei pokazivanjem moći putemjavnih nastupa, stoji u tomepismu. Laici zaslužujuuvažavanje i "ohrabrujućedrugovanje na zajedničkomeputu", a ne verbalno-radikalnasumnjičenja.I predsjednik Njemačke BKkardinal Karl Lehmannistaknuo je značenje laika uCrkvi. U svojoj biskupiji uMainzu on je istaknuo kako jepotrebno da se poziv svakogapojedinog kršćanina uzmemnogo ozbiljnije. Taj pozivmora biti stavljen uvijek naprvo mjesto. U isto vrijeme jeupozorio kako značenje togapoziva ne treba vrednovatisamo utoliko ukoliko je onoprešlo u neku crkvenu službu,jer mu ona ne daje puninu.

Predsjednik američkog episkopata brani mjere protivseksualnih zlostavljanjaWashington, 29.9.2002. (IKA)– Predsjednik Američkebiskupske konferencije biskupWilton Gregory branio je novemjere američke Crkve koje supoduzete u vidu suzbijanjaseksualnog zlostavljanja,

izvijestio je Radio Vatikan. Onje odbacio prigovore kako su temjere nepravedne premasvećenicima te kako supoduzete samo zato da bipokazale biskupe u boljemusvjetlu. Većina od 195 mjera

američkih biskupija primjenjujustav zauzet protekloga proljećai do sada još nisu obvezujuće,budući da Vatikan još nijedonio pravorijek o njima.

Pakistan: Kršćani prosvjeduju protiv nasiljaOko dvije tisućeprosvjednika nosilo jecrne vrpce oko ruku snatpisom: "Zaustavitereligijski terorizam" i"Ne ubijajte kršćane"

Karachi, 29.9.2002. (IKA) – UPakistanu sve više kršćanaprosvjeduje protiv nasiljaprema njima. Oko dvije tisućenjih okupilo se proteklogavikenda u Karachiju te sunakon pogreba dvojice žrtavanasilja javno prosvjedovali.Nosili su crne vrpce oko ruku icrne zastave, a na vrpcama jepisalo: "Zaustavite religijskiterorizam" i "Ne ubijajtekršćane".Prosvjednike je čuvala policija isnage sigurnosti te nije došlodo sukoba, a na putu do groblja

pridružili su im se i nekimuslimani.Nadbiskup Simon Pereira uKarachiju istaknuo je kako ćese kršćani, usprkos atentatu nanjih, i nadalje zalagati zapravednost i mir. On je izraziosućut obiteljima sedmeroubijenih kršćana te ih pozvaoda se čuvaju mržnje i osvete. IEuropska je unija osudilaatentate.Prema priopćenju iz policije uKarachiju bilo je nekihsvjedoka koji tvrde kako suzločin počinila dvojica

muškaraca, no o počiniteljimase i dalje ništa ne zna.Pakistanske su službesigurnosti 23. rujna, dva danaprije terorističkoga napada,priopćile kako su kod dvojiceuhapšenih islamističkihaktivista našle gradski plan nakojemu su bile naznačene svekršćanske zgrade u središtuKarachija. Kod njih su osimtoga bili nađeni planovi dvijukršćanskih crkava i škola,oružje i eksploziv.

Njemačka: Biskupi objavili smjernice o spolnomzlostavljanju maloljetnika

Pitanje spolnogzlostavljanjamaloljetnika od strane

Fulda, 30.9.2002. (IKA) –Međuvjerski dijalog, pastoral,liturgija, ekumenizam, etičkapitanja, međunarodne prilike i

društvena pitanja teme su okojima su njemački biskupiraspravljali na četverodnevnomzasjedanju Njemačke biskupske

konferencije u Fuldi. U središturasprava na zasjedanju bilo jeipak pitanje spolnogzlostavljanja maloljetnika od

34 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

svećenika u središturasprava jesenskogaplenarnog zasjedanjaNjemačke biskupskekonferencije

strane svećenika. U svezi s timnjemački su biskupi objavili 16smjernica koje definiraju“zajedničku proceduru za svebiskupije”. Njemački su biskupiuvjereni da će tako postići“veću objektivnost itransparentnost za pojedineslučajeve” i da je na taj načinmoguće “ponovno stećipovjerenje i vjerodostojnost”. Što se tiče etičkih pitanja,osobito genetike i prenatalne

dijagnostike, njemački subiskupi "s velikom žalošćuprimili na znanje” trenutnerazvoje u zemlji i traže većupotporu “znanstvenimalternativama, poputistraživanja na matičnimstanicama odraslih”. Što se tičestanja u Iraku potvrđuje se danije “dopušteno zahtijevatipravo na preventivni rat”.Glede stanja Katoličke crkve uRusiji biskupi “apeliraju naRusku pravoslavnu crkvu” da

se zauzme “protiv zlostavljanjai diskriminacije od stranedržave”. Osvrćući se nanedavne izbore za Bundestagbiskupi su izrazili nadu u brzouvođenje “potrebnih reformi,osobito protiv masovnenezaposlenosti” te ponovnopotvrdili obvezu zauzimanjakako bi se “zajamčila briga zaživot osobito u njegovimpočecima i na njegovuzavršetku”.

Specifičnosti evangelizacije AzijePokopan kardinalJohn Wu Cheng-Chung

Hong Kong, 30.9.2002. (IKA) -Misu zadušnicu i pogrebneobrede za pokojnog kardinalaJohna Baptista Wu Cheng-Chunga u ime pape Ivana PavlaII. predvodio je u subotu 28.rujna u katedrali Bezgrešnogzačeća u Hong Kongupročelnik Kongregacije zaevangelizaciju naroda kardinalCrescenzio Sepe. Kardinal Wupreminuo je 23. rujna u svojojbiskupiji Hong Kongu.Kardinal Sepe je odlazeći izRima u razgovoru za RadioVatikan rekao kako je kardinalWu mnogo učinio napastoralnom području zabiskupiju Hong Kong koja senašla u delikatnim prilikama.Pokojni kineski kardinalodlikovao se dubokomvjernošću Kristu i Petru.Ujedno je sav bio uronjen uživotnu stvarnost, osjećaje iprobleme kineskoga naroda.Odlučno je i jasno svjedočiosvoju ljubav za Krista i Crkvu.

Bio je šutljiv, blag i obazriv alidjelotvoran prigodom susreta snarodom Božjim.Kardinal Sepe održao je govorna zasjedanju Središnjegpovjerenstva Saveza azijskihbiskupskih konferencija upastolanom središtu Samphran-Bangkog. Govorio je oevangelizaciji azijskogkontinenta i istaknuo kako jeAzija sada izazov Evanđelju.Crkva je pozvana uskladitimisijski rad u Aziji, gdjeevangelizacija nailazi naobjektivne teškoće, rekao jekardinal i spomenuo svojepohode Indiji, Šri Lanki, Korejii Mongoliji. Dodao je kako jeuvjeren da Azija mora samaevangelizirati Aziju. No,budući da nitko nije sam sebidovoljan, potrebna jekomunikacija među krajevnimCrkvama što vodi stalnojrazmjeni darova. Velikekulturalne, društvene, političkei vjerske razlike azijskih

naroda, istaknuo je kardinalSepe, navode na misao kako jeAzijcu lakše evangeliziratiAzijca. Stoga azijske Crkve usvom misijskom radu morajuvoditi računa o dijalogu svelikim azijskim religijama i oproblemu inkulturacije. U tomkontekstu kršćansko poslanjenikad ne smije izgubiti svojbitni sadržaj, svesti se nadijalog i rad za društvenooslobođenje.Pročelnik Kongregacije zaevangelizaciju naroda pozvaoje azijske biskupe neka skrbe zaazijske bazične skupine, kojenastoje ostvariti biblijsku iduhovnu obnovu. Savezazijskih biskupskihkonferencija okuplja biskupedvadeset sedam azijskih država.Idući plenarni susret Savezapredviđen je u Koreji 2004.godine, a tema će mu bitiobitelj.

Sveta zemlja: U sukobima ubijeno više od 320 djeceObje su strane dužnepoštivati KonvencijuUN-a o pravimadjeteta, ističe AmnestyInternational

Berlin, 1.10.2002. (IKA) – Višeod 250 palestinske i 72izraelske djece ubijeno je usukobima u Svetoj zemlji odrujna 2000., objavila jeAmnesty International,međunarodna udruga za ljudska

prava. Udruga je uputila oštrekritike i izraelskoj i palestinskojstrani, ističući kako su najvećežrtve u sukobima upravo djeca.Obje strane moraju poštivatiKonvenciju Ujedinjenih narodao pravima djeteta, ističe se u

izjavi, te se poziva na istragu oslučajevima u kojima sustradala djeca i kažnjavanjekrivaca. Izraelska vlada moradopustiti pristup međunarodnimpromatračima, stoji u izjaviAmnesty Internationala.

Crkva u Europi o ratu protiv IrakaSalzburg, 1.10.2002. (IKA) –Katolička crkva u Europi oštroje upozorila na opasnosti kojebi donio rat protiv Iraka. Vojnaakcija protiv Iraka donijela bi

samo nove patnje i probleme,istaknuto je u izjaviKonferencije europskihbiskupskih vijeća Pravda i mir.Napad na Irak prouzročio bi

samo nova stradanja i novepatnje tamošnjemu civilnomstanovništvu, upozoreno je uizjavi.

Europske Crkve traže mjesto u Ustavu EUPismo je upućenopredsjedniku VijećaEU za budućnostEurope ValeryuGiscardu dEstaingu

Bruxelles, 1.10.2002. (IKA) –Crkve žele da se u budućemUstavu Europske unije potvrdinjihov posebni status, odnosnotraže da se i u Ustavu Unijepoštuje odnos Crkve i države,koji je reguliran

zakonodavstvom pojedinezemlje članice Unije, istaknutoje u zajedničkoj izjavi Vijećabiskupskih konferencijazemalja Europske unije(COMECE) te KEK-a – Vijećaeuropskih crkava. Pismo je

upućeno predsjedniku VijećaEU za budućnost EuropeValeryu Giscardu dEstaingu. COMECE obuhvaća biskupskekonferencije u 15 zemaljačlanica Europske unije, te još

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

šest zemalja, kandidata zaulazak u Uniju, a članice KEK-a su 127 pravoslavnih,protestantskih, anglikanskih istarokatoličkih crkava iz sviheuropskih zemalja. Crkvesmatraju kako europski Ustavmora jamčiti “vjersku slobodu”

u Europskoj uniji i to u svimnjezinim dimenzijama, a u tospada i pravo da se kršćanskeCrkve i ostale vjerske zajedniceslobodno organiziraju iobavljaju svoje vjerske zadaće.U zajedničkome pismueuropske kršćanske Crkve traže

od Europske unije da se poštujeAmsterdamska klauzula iz1997., prema kojoj Europskaunija priznaje posebni statusCrkvama u Uniji, odnosnonjezinim zemljama članicama.

Papa o važnosti europskoga duhovnog jedinstvaPoruka kardinaluJosephu Ratzingeru,pročelniku Zbora zanauk vjere, u prigodijubilarnih slavlja uregensburškojbiskupiji

Vatikan, 1.10.2002. (IKA) -Sveti je Otac uputio porukukardinalu Josephu Ratzingeru,pročelniku Kongregacije zanauk vjere, u prigodi jubilarnihslavlja u regensburškojbiskupiji, u kojoj je istaknuokako povijesti svakog naroda, aposebice pothvatima isvjedočanstvima njihovihsvetaca, valja iskazatipoštovanje, kako bi sjećanje naprošle događaje bilo pouka zabudućnost. Papa je, naime, ukolovozu imenovao kardinalaRatzingera svojim posebnimizaslanikom na važnimjubilarnim svečanostima, koje

će se 6. listopada održati unjemačkoj biskupijiRegensburg – obilježavanju950. obljetnice kanonizacijezaštitnika svetih Wolfganga iErharda, 1350. obljetnicemučeništva sv. Emmerama,tisućugodišnjice krunjenja sv.Henrika i sv. Kunigunde, te800. obljetnica rođenja sv.Alberta Velikog, crkvenogučitelja. Ti blistavi primjeri izdavnine i u naše doba potičueuropske narode da ustrajnopromiču jedinstvo, ne samopreko materijalne suradnje, veći preko one duhovne i moralne,stoji u Papinu pismu napisanom

na latinskom jeziku. Sveti jeOtac potom izrazio želju da teproslave budu od koristi kakopučanstvu regensburškogapodručja, tako i cijelomenjemačkom narodu.Sveti je Otac 1. listopadaimenovao kardinala FrancisaArinza, predsjednikaPapinskoga vijeća zameđuvjerski dijalog, posebnimizaslanikom na važnomecrkvenom događaju, Trećemunigerijskom nacionalnomeuharistijskom kongresu. U tojafričkoj zemlji, od 110 milijunastanovnika, kršćani čine 40%,dok većinu čine muslimani.

Papin brzojav suosjećanja SenegaluTri dana žalosti zbogpotonuća broda

Vatikan, 2.10.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. uputio jebrzojav suosjećanja u povodupotonuća senegalskog broda ugambijskim vodama, u kojemobećava da će moliti za rodbinu

više od stotinu osoba, stradalihu noći u četvrtak.U povodu te žalosne stranicesenegalske povijesti izrazio jesućut predsjedniku Senegala,državnim vlastima i cijelom

senegalskom narodu.Senegalske vlasti proglasile sutri dana žalosti u cijeloj zemljipovodom te velike nesreće zacijeli narod.

36 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Ponovno otkrijmo ljepotu i dubinu krunicePapine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja unedjelju 29. rujna2002.

1. Već smo na pragu mjesecalistopada koji nas, liturgijskimspomenom Blažene Djevice odkrunice, potiče ponovno otkrititu tradicionalnu molitvu, takojednostavnu i ujedno takoduboku. Krunica je putrazmatranja Kristova licaprijeđenog – da tako kažemo –Marijinim očima. Stoga je tomolitva koja se ukorjenjuje usamo srce evanđelja, ostaje upunom skladu s nadahnućemDrugoga vatikanskog koncila iu punoj povezanosti snaputkom koji sam dao uapostolskom pismu “Novomillennio ineunte”: potrebno jeda Crkva “izveze na pučinu” unovom tisućljeću ponovnokrećući od razmatranjaKristova lica.Želim zato predložiti moljenjekrunice pojedincima, obiteljimai kršćanskim zajednicama. Dabih osnažio taj poziv,pripremam također dokument,

koji će pomoći ponovno otkritiljepotu i dubinu te molitve. 2. Molitvi krunice želim jošjednom povjeriti veliku nakanumira. Međunarodne su prilikeopterećene napetostima, koje suponegdje dovedene do usijanja.U nekim dijelovima svijetasukobi su pojačani – tu posebnomislim na izmučenu Kristovuzemlju – očito je da malovrijede politički pokušaji,premda su nužni. Duhovi ostajuogorčeni i ljudi nisu u stanju zanovi pogled srca kako bi snadom ponovno uspostavilidijalog.Ali, tko može udahnuti teosjećaje, ako ne sam Bog? Višeno ikad je nužno da čitav svijetnjemu uzdigne zaziv za mirom.Upravo u tome pogledu krunicase pokazuje osobitoprimjerenom molitvom. Onaizgrađuje mir također zato što,dok priziva Božju milost,

polaže u onomu koji je molisjeme dobra, od kojeg se moženadati plodovima pravednosti isolidarnosti u osobnom izajedničkom životu.Pritom mislim na narode, ali ina obitelji. Koliki bi se mirzajamčio u obiteljskimodnosima, kada bi se ponovnopočela moliti krunica u obitelji! 3. (pozdravi hodočasnicima narazličitim jezicima) 4. Molitva koju se pripremamomoliti, započinje spomenomnavještaja arkanđela GabrijelaDjevici Mariji. Upravo danasslavi se blagdan svetiharkanđela Mihaela, Gabrijela iRafaela: neka nam ti moćnislužbenici Božji izmole dauvijek s velikodušnomljubavlju odgovaramo njegovojvolji.

Izaijin opis Božjeg suda nad poviješćuPapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 2. listopada2002.

Kateheza br. 53 – PobjedničkapjesmaUvodno biblijsko čitanje – Iz26, 1-12 1. U knjigu proroka Izaijeslijevaju se različiti tekstovi,razdijeljeni u veliki vremenskiokvir i stavljeni pod ime inadahnuće toga velikogsvjedoka Božje riječi, koji ježivio u 8. stoljeću prije Krista.U tome opširnom svitkuproroštava, koji također Isusotvara i čita u sinagogi svogsela Nazareta (usp. Lk 4,17-19), nalazi se niz poglavlja, od24. do 27., koja stručnjaciobično naslovljuju kao “velikaIzaijina apokalipsa”. Susrećese, naime, također druga imanja u poglavljima 34-35. Izčesto gorljivih stranica punihsimbolike izvire snažnipjesnički opis božanskog sudanad poviješću i veliča seiščekivanje spasenja od stranepravednika. 2. Često se, kao što će to bitislučaj u Ivanovoj apokalipsi,postavlja paralela između dvameđu sobom suprotna grada:grada pobune, čija su oličenjabila neka ondašnja povijesnasredišta, i sveti grad, gdje seokupljaju vjernici. Dakle,pjesma koja nam je svečanoproglašena i koja je uzeta iz 26.poglavlja Izaije upravo jeradosno slavljenje grada

spasenja. Ono je snažno islavno, jer je sam Gospodin tajkoji je podigao njegove temeljei zidove za obranu, učinivši gasigurnim i mirnim boravištem(usp. r. 1). Sada širom otvarasvoja vrata da primi narodpravednika (usp. r. 2), koji kaoda ponavljaju riječi psalmistekada, pred sionskim hramom,kliče: “Otvorite mi širom vratapravde: ući ću, Jahvi zahvalit!Ovo su vrata Gospodnja, nanjih ulaze pravedni” (Ps117,19-20). 3. Onaj koji ulazi u sveti gradmora imati temeljne osobine:“značaj čvrst... u tebe seuzdati... uzdati se” (usp. Iz26,3-4). Vjera u Boga, čvrstavjera, utemeljena na njemu, je“Stijena vječna” (r. 4).Pouzdanje, već izraženo uizvornome hebrejskom korijenuriječi “amen”, sažetoj ispovijedivjere, je – kao što pjeva kraljDavid – “krepost moja, hridinamoja, utvrda moja, spas moj;Bog moj, pećina moja, štit moji tvrđava, snaga spasenjamoga” (usp. Ps. 17,2-3; usp. 2Sam 22,2-3). Dar koji Bog dajevjernicima je mir (usp. Iz 26,3),mesijanski dar u punom smisluriječi, sinteza života upravednosti, slobodi i radostizajedništva. 4. Taj je dar snažno potvrđen uzavršnom retku te Izaijine

pjesme: “Jahve, ti mir namadaješ, jer ti si tvorac svih djelanaših” (r. 12). Taj je redakprivukao pozornost crkvenihotaca: u tome obećanju miranazirali su Kristove riječi kojeće odjeknuti stoljećima kasnije:“Mir vam ostavljam, mir vamsvoj dajem” (Iv 14,27). U svomkomentaru Ivanova evanđeljasveti Ćiril Aleksandrijskipodsjeća da, dajući mir, Isusdaje samoga svog Duha. On nasdakle ne ostavlja siročadi, većpo Duhu ostaje s nama. I svetiĆiril komentira: prorok “govorida je dan Duh Božji, po kojemsmo ponovno primljeni uprijateljstvo s Bogom Ocem, mikoji smo ranije bili daleko odnjega zbog grijeha koji jevladao u nama”. Komentar sepotom pretvara u molitvu:“Udijeli nam mir, Gospodine.Tada kao da sve imamo i kaoda ništa ne nedostaje onomukoji je primio puninu Krista.Uistinu punina je svakog dobrakada Bog prebiva u nama poDuhu (usp. Kol 1,19)” (knj. III.,Rim 1994., str. 165). 5. Uputimo posljednji pogledna taj Izaijin tekst. U njemu jeizneseno razmišljanje o “putupravednikovu” (usp. r. 7) iočitovanje o pristajanju uzpravedne Božje odluke (usp. rr.8-9). Dominira slika puta,klasična u Bibliji, kao što je većizjavio Hošea, prorok koji je

37v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

netom prethodio Izaiji: “Tko jemudar neka shvati ovo... Jerpravi su putovi Jahvini:pravednici hode po njima,grešnici na njima posrću”(14,10). U Izaijinoj pjesmi jedruga sastojnica, koja sepokazuje vrlo sugestivnom i zaliturgijsku upotrebu kao što senjome služi časoslov. Spominjese, naime, zora, iščekivana

nakon noći provedene utraženju Boga: “Dušom svojomžudim tebe noću i duhomsvojim u sebi te tražim” (26,9).Upravo na vratima dana, kadase započinje posao i nagradskim se ulicama već budisvakodnevni život, vjernik semora iznova zauzimati da kroči“stazom tvojih sudova” (r. 8),pouzdavajući se u njega i u

njegovu Riječ, jedini izvormira. Tada će se na njegovimustima javiti riječi psalmiste,koji od zore ispovijeda svojuvjeru: “O Bože, ti si Bog moj:gorljivo tebe tražim... Ljubav jetvoja bolja od života” (Ps62,2.4). Ohrabrena duha možetako ići ususret novom danu.

38 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Nadbiskup Bozanić: Hrvati u Europu mogu unijetipluralitet

"Nalazimo se predmnogim izazovima.No, ako želimo daEuropa bude Europasvih Europljana tada iHrvatska mora bitinjen dio", izjavio jezagrebački nadbiskupza njemački list"Tagespost"

"Ponekad imam prilikerazgovarati s odgovornimljudima na Zapadu. Često samponavljao da nije dovoljnoodržavati konferencije na temumira, oproštenja i pomirenja,nego da je još važnije ljudimakonkretno pomoći kako bi imaliuredan život", istaknuo jezagrebački nadbiskup JosipBozanić u razgovoru zanjemački katolički list zapolitiku, društvo i kulturu"Tagespost" od 24. rujna. U tom kontekstu odgovorio je ina pitanje o miru na Balkanu,gdje je posebno govorio oHrvatskoj, a posebno o Bosni iHercegovini, Srbiji, Kosovu iMakedoniji. Tu se, rekao je,situacija komplicira. Mir ipomirenje ne smiju ostati samoapstraktni pojmovi već je važnovidjeti i vjersku dimenziju, areligije na tome planu mogupuno pridonijeti. "Uvjeren sam,stvarno pomirenje i mir samosu tada mogući kada govorimoi o Bogu", rekao je mons.Bozanić.O ulozi političara on je rekaokako bez njihova, ali izauzimanja ostalih snaga kao icivilnoga društva to pitanje nebi moglo biti riješeno. Oni bi,prema nadbiskupovu mišljenju,morali ljudima koji su ostalibez domova i zavičaja

omogućiti normalni život. Jer tiljudi trebaju svoj dom, ali isvoje radno mjesto. Tek tako jemoguće imati noramalan život ipostupno se osloboditi teretaprošlosti.U tom se smislu osvrnuo i nameđureligijski dijalog uHrvatskoj, za koji je ustvrdiokako ga ima i kako je usmjerenprema međusobnomupoznavanju, a povremeno se,poput sjećanja na 11. rujna,upriličuju i zajednička spomen-slavlja. No, u Hrvatskoj jepretežiti broj vjernika katoličkevjeroispovijesti pa je naKatoličkoj crkvi i zadaćazauzimati se za prava ostalihvjerskih zajednica, pa i onihkoje imaju manji broj vjernika,rekao je predsjednik HBK. Na upit o ulozi Katoličke crkveu hrvatskome društvu, mons.Bozanić se osvrnuo i narezultate popisa pučanstvaprotekle godine, prema kojemuse oko 88 posto građanaizjasnilo kao katolici. "S jednestrane takav rezultat nas,naravno, raduje. Ali 88 postonam je i izazov. Posebno jevažno pitanje formiranje laika.Jer, oni su pozvani unositikršćanske vrijednosti u društvo.To je odlučujuće. No, Crkvamora najprije postati svjesnakoje su vrijednosti važne. Što

danas znači biti kršćanin? Ovoje pitanje za Crkvu danas odtemeljne važnosti u dijalogu sostalim religijama. I naeuropskoj razini. To uvijekznači da Europa ima kršćanskekorijene. No, kako onikonkretno izgledaju?", zapitaose zagrebački nadbiskup.Upitan o tome kakvaočekivanja Hrvatska ima odEurope, on je odgovorio kakosu hrvatski građani vrlozainteresirani za ulazak uEuropsku uniju, posebicemladi. "Nalazimo se predmnogim izazovima. No, akoželimo da Europa bude Europasvih Europljana tada i Hrvatskamora biti njen dio", napomenuoje mons. Bozanić, ističući kakoje Hrvatska mediteranska i uisto vrijeme srednjoeuropskazemlja. Ona je u isto vrijemeblizu islama i blizupravoslavlja, koji su se tijekompovijesti međusobnoispreplitali, što se u hrvatskomedruštvu očituje kao raznolikost."U društvo smo integriralirazličite kulture i religije, a danismo izgubili vlastiti identitet.Taj pluralitet Hrvati moguunijeti u Europu: kako se truditioko integracija, a da se neizgubi vlastiti identitet",zaključio je predsjednik HBK.(ika-tš)

Grbac: Mi u Istri nismo nerazumna djeca“Umjesto da namodaju priznanje zbogtolike strpljivosti kojusmo iskazali, slovenskinam biskupiprigovaraju zbogpovrede ljudskihprava”, kaže JosipGrbac u novom broju"Ladonje" i iznositvrdnju kako islovenski biskupi pušuu isti rog spolitičarima

U novom broju mjesečnikaPorečko-pulske biskupije“Ladonja” dr. Josip Grbac se utekstu s naslovom “Pitanjegranice ili dvije lignje?” osvrćena višegodišnji problem morskegranice u Savudrijskom ili kakose običava sa slovenske stranereći Piranskom zaljevu, a kojise osobito tiče Istrana. Postavljajući se u položajpromatrača, člankopisac se pitakako to da komisija za granicekoja je sa Slovencimapregovarala “nije imalanikakvih rezultata”. Još mu jemanje jasno kako i na kojinačin je postignut dogovor saSlovencima oko granice namoru, koja sasvim drukčijeizgleda od one koja je postojalaza vrijeme Jugoslavije, dok suse oko granica na kopnuuglavnom poštivale bivšerepubličke granice. Nije mupogotovo jasno radi li se tu o

definiranju državne granice namoru, ili se tu samo ribari"svađaju oko dvije lignje", kakoje to nedavno izjavio visokiVladin dužnosnik. Ističući kakosu tamošnji ljudi ogorčeni zbogsvih tih nejasnoća, Grbac tvrdikako je pitanje definiranjadržavne granice dalekoozbiljnije nego pitanje davanjaraznih koncesija za ribolov ilidogovora oko izlova ribe izvandržavnoga teritorijalnog mora.“Drugim riječima, granica bitrebala ostati tamo gdje jeuvijek i bila, i to valja zapisati iozakoniti”, tvrdi Grbac. Ponjegovu mišljenju, kad se prišlorazgovoru o toj problematici shrvatske je strane bilo “dostanaivnosti”.“Naime, sasvim je drukčije dali mi nekome poklanjamo diomora, kao da to nikada nije bilonaše, ili mu dobrohotnodozvoljavamo da u našemumoru lovi ribu ili brodovima

tuda prolazi. Barem se nama uIstri i u Hrvatskoj ne možeprigovarati da smo u tomdavanju raznoraznih dozvolabili cjepidlake, iako je povijestdokazala da smo prečesto bilipreširokogrudni. Čini se da smou istu zamku i sada upali. Onošto smo bili spremni dati ilidozvoliti zbog našeširokogrudnosti i osjećajamiroljubivosti, to sada našisusjedi interpretiraju kao svojepravo. I s naše strane, barem odstrane vodećih političara, nitkoda tu čudnu tezu ospori”. Dotičući se problema JoškaJorasa, Grbac zamjera Komisiji“Iustitia et pax” Slovenskebiskupske konferencije “kojado dana današnjega nijesmatrala shodnim oglasiti sezbog duga koji Ljubljanskabanka već godinama ne želiplatiti zakonitim vlasnicima,koja nije reagirala zbog pitanja

39v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Svete Gere, nuklearke Krško,itd. Umjesto da nam odajupriznanje zbog tolikestrpljivosti koju smo iskazali,oni nam prigovaraju zbogpovrede ljudskih prava”, kažeGrbac i iznosi tvrdnju kako islovenski biskupi pušu u istirog s političarima. On kažekako Crkvi u Istri nije svejednokako će se riješiti spor uSavudrijskoj vali, budući dapitanje granice “nije samo stvarpolitičkog nadmudrivanja. Ono,kako nas povijest uči, zahvaćau ljudske sudbine”, a olakoophođenje s granicom “uljudima izaziva osjećajpovrijeđenog ponosa, izazivaapatiju i osjećaj nemoći. Ono

itekako postaje i etičko pitanje.Na kraju krajeva, Crkva je naovim prostorima duže od bilokoje druge institucije. Ona jevelikim dijelom i zaslužna štosu nakon rata ispravljenenepravde te su granice nahrvatskom zapadu jasnodefinirane. Da su pokojni mons.Milanović i mnogi drugi tadarazmišljali o granici kao opitanju koje odlučuje samo otome čije će biti dvije lignje ilidvije smokve, kao što to čineneki današnji političari, midanas vjerojatno na ovimprostorima ne bismo imali nitijedne vlastite lignje ni smokve.Jer ih ne bismo imali gdje lovitiili zasaditi. Morali bismo ih

kupovati od naših susjeda ilinekih gospodara. To mimoramo znati i dati na znanjekada razgovaramo s našimsusjedima, kako političarimatako ljudima iz slovenskeCrkve”.Zaključujući svoj napis tajnikhrvatske Komisije “Iustitia etpax” ističe kako bi očekivaoviše dobronamjernosti i“igranja otvorenim kartama”,“a s obzirom da se radi oprostorima na kojima smo serodili i odrasli, dozvolite da sene složimo s pričom o dvijelignje oko kojih se navodnosvađamo kao obijesna inerazumna djeca”. (ika-tš)

“10.000 djece bez roditelja u Domovinskom ratu”U knjizi predstavljenadjeca poginulih,umrlih i nestalihhrvatskih branitelja uBosni i Hercegovini

U nakladi Obiteljskoga centraslavonskobrodske župe DuhaSvetoga objavljena je spomen -knjiga dr. Vjekoslava Šaravanje“10.000 djece bez roditelja uDomovinskom ratu”, u kojoj supredstavljena djeca poginulih,umrlih i nestalih hrvatskihbranitelja u Domovinskom ratukoji su Hrvati vodili zaoslobođenje svoje domovine ihrvatskih krajeva u Bosni iHercegovini.Komentirajući što se knjigomželjelo postići, autor je u uvoduistaknuo kako bi nam zadesetak ili petnaestak godinanaši neprijatelji možda moglireći da izmišljamo da je uslijednjihove agresije na Hrvatsku iBosnu i Hercegovinu ostaloviše od 10.000 hrvatske djecebez jednoga ili oba roditelja, alikad su zabilježeni svi tipojedinačni zločini, njih nitkoviše ne može negirati. Štoviše,smatra autor, oni su

svjedočanstvo i savjestneprijatelju.“Knjigom sam htio zabilježitimnoge tužne i različite hrvatskesudbine: na ratištu, uzarobljeništvu, u selu, u gradu,u vlastitom domu, uizbjeglištvu i na stotinamadrugih mučeničkih i za čovjekaponižavajućih mjesta”,napomenuo je autor. Knjiga je podijeljena u pettematskih cjelina. U prvompoglavlju predstavljeni suObiteljski centar i Hrvatskaakcija za život. “Hrvatskaborba za državu i njena stalnaobrana” naziv je druge cjeline ukojoj autor piše o bl. AlojzijuStepincu - najvećem sinuhrvatskog naroda u hrvatskojpovijesti. U tom poglavljunadalje se govori o hrvatskomnarodu u BiH u tijeku i nakonDomovinskog rata, najvećimzločinima nad hrvatskim

narodom, a objavljene su i dvijehrvatske deklaracije: oDomovinskom ratu te opravima i položaju hrvatskognaroda u BiH.Djeca poginulih, umrlih inestalih hrvatskih branitelja uDomovinskom ratupredstavljena su u trećem,središnjem dijelu knjige. Učetvrtom poglavlju nadopunjenisu podaci Obiteljskoga centra spodacima Ministarstvahrvatskih branitelja RepublikeHrvatske. Prema dobivenimpodacima od Ministarstvauočena je razlika od još 1.684djece, tako više nije riječ o10.000 djece, koja su prikazanau trećem dijelu, nego o brojcikoja je veća od 11.000. Petatematska cjelina posvećena jekumovima štićenikaObiteljskog centra i Hrvatskeakcije za život. (ika-kj)

Komentar Radio Vatikana o sukobu SAD-a s IrakomPostavlja se izmeđuostaloga i pitanje je liispravno štititisvjetsku sigurnost,ostavljajući vojskamaslobodno polje zapreventivni napad,ističe direktor RadioVatikana

Diplomatsko suočavanjezapadnog svijeta saSjedinjenim AmeričkimDržavama u borbi protivmeđunarodnog terorizma i oraspravama o preventivnomnapadu na Irak postaje sve jače.Mogućim oružanim napadomna Irak ulaze u igru brojnielementi, od politike do etičkihposljedica. Postavlja se izmeđuostaloga i pitanje je li ispravnoštititi svjetsku sigurnost,ostavljajući vojskama slobodnopolje za preventivni napad?Rasprava je živa. Premamišljenju direktora RadioVatikana, o. PasqualaBorgomea, u prvom se redupostavlja etičko pitanje u

pogledu takvih postupaka. Višese ne govori o pravednom ratu.Stvarnost nas prisiljava dagovorimo o neizbježivom ratu.Zatim se postavlja pitanje je lirat s Irakom izbježiv. Rat je,kako znamo, posljednjemoguće rješenje, istaknuo jeotac Borgomeo, i upitao se jesuli dokazi navedeni o opasnostiSadama Huseina stvarnonepobitni. Može li se prelazitipreko rezultata do kojih će doćiinspektori Organizacijeujedinjenih naroda? Dosadašnjaiskustva ne idu u prilogSadamu Huseinu. Pod etičkimvidikom mora se svakako voditiračuna da bi u jednome takvomratu bilo mnogo ljudskih i

nevinih žrtava, koje vojneakcije nazivaju usputnimčimbenicima.Prema mišljenju o. Borgomeapostoji i pravni vidikpreventivnog napada. Bushteorizira pojam prava naočuvanje vlastite sigurnosti, ato je veliki udaracmeđunarodnom pravu, kojiZapad prihvaća od 1945. dodanas. Međunarodno pravomože dobiti i drugi oblik, ali nejednostrano. Zbog toga je to nesamo udarac međunarodnompravu, vjerodostojnosti UN-a,već i opasni presedan za onekoji bi eventualno htjeli neštoslično poduzeti u budućnosti,ističe o. Borgomeo. Na kraju

40 2 . listopada 2002. broj 40/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

postoji i politički vidik togpothvata, o kojem oni koji gapodržavaju gotovo ne voderačuna. Na srećusjevernoamerička inteligencija,premda je u manjini, ipak jeprogovorila. Postavlja se,naime, pitanje kako uskladitiameričku politiku, koja je

nakon 11. rujna tražilameđunarodnu privolu isolidarnost u borbi protivterorizma s tom akcijom. Međusaveznicima je došlo do jakepodjele, već pri samoj zamislinapada. To bi sigurno izazvalojoš veći jaz izmeđumuslimanskog svijeta i Zapada.

Protuameričko raspoloženje bise sigurno pojačalo, a time iterorizam. Zbog toga je,zaključio je o. Borgomeo ukomentaru Radio Vatikana, uovom trenutku potrebnarazboritost i dalekovidnost.(ika-sv/rv)

Objavljen bilten “Kap dobrote”Iz tiska je izašlo glasiloKatoličke udruge “Kapdobrote” istoimenoga naziva. Uovom broju objavljen je ulomakiz “Vjesnika za karitativnuakciju Nadbiskupije

zagrebačke” u kojoj je bl.Alojzije Stepinac govorio omilostinji u svjetlu vjere.U glasilu “Kap dobrote”objavljeni su osnovni podaci oradu savjetovališta Udruge,

pregled najvažnijih zbivanja u2001. i tekućoj godini te nizzanimljivih članaka o životu idjelovanju članova Udruge.