I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 1 . veljače 2006. broj 05/2006

Domovinske vijesti■ Susret vojnih kapelana■ Izazovi bioetike i načelo opreznosti■ Kamo idu suvremeni odgoj i obrazovanje?■ Molitvena osmina za jedinstvo kršćana u Puli■ Sastanak Odbora HBK za mlade■ TPT o političkoj misli i kulturi alternativnoga

Pripreme za proslavu Dana života

Ured za obitelj Hrvatske biskupskekonferencije pokrenuo je inicijativu da se Danživota obilježi koordinirano u svim(nad)biskupijama

Pastoral pred pitanjima suvremeneznanosti

Svako znanstveno propitkivanje u toj i takvojmudrosti, koju s pravom artikuliramo kaoznanost ili mudrost križa, pronalazi suvislidijaloški put susreta sa znanstvenom istinomkao svojim ciljem, istaknuo je dr. TomislavZdenko Tenšek, zatvarajući 46. teološko-pastoralni tjedan u Zagrebu

■ Izabrano novo vodstvo Hrvatskoga društva katoličkih novinara■ "Živio sveti Vlaho!"■ "Don Boscofest 2006."■ 300. obljetnica "Paštrićeve knjižnice"■ Zadar: Sustavnija skrb za obitelj

Crkva u Hrvata■ Kardinal Bozanić na ekumenskom susretu u Rimu■ Izazovi u pastoralu migranata■ Friborug: Nagrada hrvatskom studentu teologije■ Dan Pravoslavnoga bogoslovskog fakulteta u Beogradu

Predstavljena Papina enciklika "Bog jeljubav"

Prva enciklika Benedikta XVI., i prva enciklikauopće posvećena ljubavi, pruža duboke iprosvjetljujuće razmišljanje o kršćanskojljubavi, koju se promatra u njezinim filozofsko-teološkim, duhovnim, pastoralnim i etičkokulturnim vidicima. O nekim naglascimaenciklike govorili kardinal Martino,nadbiskupi Levada i Cordes

Inozemne vijesti■ Papa: Jedinstvo je naša zajednička misija■ Vatikan: Papa primio poljskog predsjednika■ Papa: Ne izjednačiti nedjelju s drugim danima u tjednu je uljudbena odluka

S one strane sjećanja

Diljem svijeta obilježen Međunarodni dansjećanja na žrtve holokausta

■ Europa treba jedinstvo kršćana■ 53. svjetski dan oboljelih od gube

Papa: U parnicama o ništavosti ženidbene zapostavljati pastoralnu dimenziju

Kanonski postupak o ništavosti ženidbepredstavlja u osnovi sredstvo za utvrđivanjeistine o bračnoj vezi. Njegova osnovna svrhanije dakle beskorisno komplicirati životvjernika, a još manje dodatno zaoštriti njihovemeđusobne odnose, već samo stajati u službiistine, istaknuo je Papa u prvom obraćanjučlanovima Rimske rote

■ Život i djelo Ivana Pavla II.■ Kršćani u Svetoj zemlji zabrinuti pobjedom Hamasa■ Indija: "Kršćanski odgoj i crkvena pozornost za isključene"

Prilog dokumenti■ Mediji: mreža komunikacije, zajedništva i suradnje■ Čas je odgovornosti za svakoga■ Guba je simptom težeg i raširenijeg zla - bijede■ Božje je milosrđe veće od svih njegovih djela

Prilog prikazi■ Žumberački krijes 2006.

2 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Rijeka: Ekumenska molitva mladihMolitveno-karitativnazajednica Prve riječkehrvatske gimnazijeAgape održala je upovodu Svjetskemolitvene osmine zajedinstvo kršćana temultimedijalnuekumensku molitvu uspomen na brataRogera

Rijeka, 24.1.2006. (IKA) -Molitveno-karitativna zajednicaPrve riječke hrvatske gimnazijeAgape održala je 24. siječnja upovodu Svjetske molitveneosmine za jedinstvo kršćana teu spomen na tragičnopreminulog brata Rogera,utemeljitelja zajednice Taize,multimedijalnu ekumenskumolitvu u školskoj knjižnici.Bog je sjedinjen sa svakimčovjekom, bez iznimke, riječisu brata Rogera koje slijedi izajednica Agape, koja okupljaučenike gotovo svih razredaPrve riječke hrvatskegimnazije. Pod vodstvomvjeroučitelja Miroslava Radićapotaknuli smo u školi nešto

dobro i sada se nadamo da ćenam se i drugi pridružiti,objašnjavaju učenici. Agape jeosnovana prije osam godina, aekumenske molitve prilagođenemladima organiziraju se većtreću godinu. Njihovainicijativa prepoznata je i odEkumenskog povjerenstvaRiječke nadbiskupije uimekojega je u molitvi sudjelovao ipredsjednik mons. DinkoPopović s prvostolnimdekanom fra StankomDodigom.Mons. Popović zahvalio jemladima na uključenju uSvjetski molitveni tjedan,rekavši kako je "ovo večerljubavi, jer je brat Roger nosio

tu ljubav". Podsjećajući nariječi pokojnog pape IvanaPavla II., koji je Taize nazvao"proljećem", još im je rekao:"Agape je proljeće Rijeci iekumeni za sjedinjenje kršćana.Vi ste mlado proljeće našeCrkve".Učenici su predvođenivjeroučiteljem Radićempripremili program u kojemu suokupljene upoznali s životom idjelom brata Rogera, zajedniceTaize, te porukama koje jeostavio mladima. Vrhunac jebila spontana molitva sudionikaskupa u kojoj su uključili imolitvu za obitelji stradalih uželjezničkoj nesreći u CrnojGori.

Susret vojnih kapelanaPoručnik KrešimirTurčin održao jepredavanje"Međunarodno ratnopravo i duhovna skrb"- Predstavljen planprve vizitacije Vojnebiskupije u Hrvatskoj

Zagreb, 24.1.2006. (IKA) - Prviovogodišnji radni susretsvećenika djelatnih u Vojnomordinarijatu započeo je 24.siječnja podnevnimokupljanjem i zajedničkimobjedom u sjedištu Ordinarijatana zagrebačkom Ksaveru.Nakon što je sve pozdraviogeneralni vikar mons. JosipŠantić, svećenicima se obratiovojni biskup Juraj Jezerinac.Biskup je vojnim kapelanimanajprije posvijestio važnostnjihove službe, podsjetivši ihda je i papa Benedikt XVI. usvojoj poruci za Svjetski danmira istaknuo veliko značenjeposlanja vojnih svećenika, kakoje to istaknuo i II. vatikanskisabor. Biskup Jezerinacpotaknuo je svoje svećenike najoš jače svjedočenje zajedništvate istaknuo važnost svjedočkogživljenja vjere, u kojem se"ljudima ne smije dati da seuspavaju". Potaknuo jekapelane da se, kao i dosad,zauzmu za duhovnu pripravuhodočasnika u Lurd te da jošjače prionu poticanju vjernikana duhovne vježbe i "bračnevikende". Potom je biskupukazao da svi sudionici vojnogpastorala, u aktualnompreustroju Hrvatske vojske, spovjerenjem u odgovorne natom području, imaju zadaćuodgovoriti na nove izazove, a toznači prilagoditi svoj pastoralnirad novim okolnostima tako daon bude što djelotvorniji međukatolicima vojno-redarstvenihsnaga.Potom je biskup Jezerinacistaknuo da se u okolnostimakad se smanjuje broj svećenikai Vojni ordinarijat mora zauzeti

oko buđenja zvanja. "Stogavam preporučujem da u tijekumise u molitvu vjernika stavitei zaziv za svećenička iredovnička zvanja. Nijepotrebno isticati da su zvanjadar i odgovor Neba na molbumolitelja. Nije Isus rekao bezrazloga: Molite Gospodaražetve da pošalje radnike u svojužetvu", rekao je biskup tedodao da će ta misao i potrebabiti tema i njegove korizmeno-uskrsne poslanice.U nastavku radnog dijelasusreta, budući da će i hrvatskivojnici u sve većem obimumorati u tzv. mirovne misije uinozemstvo, pa će i vojnikapelani trebati ići s njima,poručnik Krešimir Turčinodržao je predavanje"Međunarodno ratno pravo iduhovna skrb". Osim odredabameđunarodnih ugovora (četiriŽenevske konvencije) za zaštitužrtava rata, predavač jeposebno istaknuo međunarodneodredbe o duhovnoj skrbi umeđunarodnim oružanimsukobima. U raspravi suposebno zanimanje izazvalapitanja o odnosu kapelana izapovjednika, potencijalnojstrateškoj važnosti informacijakoje ima vojni kapelan terazličiti propisi o uporabioružja od strane vjerskogosoblja.Potom su vojni kapelanianalizirali pastoralni pregledtekuće godine. Najprije jedogovoren proljetni susret uKoprivnici nakon Uskrsa, azatim se obrađivala tema"Duhovna zvanja u Vojnomordinarijatu". Nakon što jegeneralni vikar mons. Šantić

održao izlaganje na temu,kapelani su nastavili rad u triskupine. U zajedničkoj raspraviistaknuto je da unatočpomanjkanju svećenika nekibiskupi i redovnički poglavariimaju veliko razumijevanje zarad Vojnog ordinarijata ivelikodušno daju svećenike zavojni pastoral. Istaknuta jevažnost svakodnevne molitveza duhovna zvanja terazmatrana potreba osnivanjaPovjerenstva za duhovnazvanja. U nastavku rada opojedinostima za ovogodišnjemeđunarodno vojno-redarstveno hodočašće u Lurdizvijestio je načelnik Odjela zapotporu VO satnik Petar Klarić,zahvalivši pritom kapelanimana trudu koji svake godineulažu u duhovnu pripravu ianimaciju u tijeku hodočašća.Istaknuto je povjerenje kojeMeđunarodni odbor lurdskoghodočašća ima u Hrvatsku te jezato ponovno istaknuta važnostkvalitetne priprave zahodočašće, to više što već imapokazatelja da bi brojhodočasnika ove godine mogaopremašiti lanjski, koji je biorekordan. Potom je generalnivikar predstavio plan prvevizitacije Vojne biskupije uHrvatskoj, koji započinje uveljači, te radi što uspješnijesuradnje uputio kapelane upojedinosti o tome. Na kraju jevojni ordinarij zahvalio svojimsvećenicima na iskrenojzauzetosti za duhovno dobrovjernika u vojno-redarstvenimsnagama i službama te svimapodijelio blagoslov. Susret jezavršio bratskim druženjem uzvečernji domjenak.

3v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Da Vincijev kod: istine ili laži?Predavanje dr. DarkaTomaševića nastudentskoj tribini uZagrebu

Zagreb, 24.1.2006. (IKA) -Treba ponovno istaknuti da je"Da Vincijev kod" fiktivnodjelo, no Dan Brown kroz svojelikove u stvari izriče povijesnetvrdnje o Isusu, MarijiMagdaleni i Evanđeljima.Drugim riječima, Brown svojufikciju miješa s povijesnimčinjenicama i na taj način želida čitatelji njegovu fikcijuprihvate kao stvarnost, a ne kaofikciju", rekao je profesor sVrhbosanske katoličketeologije u Sarajevu dr. DarkoTomašević na studentskojtribini u zagrebačkomstudentskom domu "StjepanRadić", gdje je u utorak 24.siječnja održao predavanje natemu "Da Vincijev kod: Istineili laži". Tajna uspjeha Brownove knjigeleži u tome što na izvanredninačin spaja elemente kojizabavljaju i nadražuju čitatelja.Kodovi, simboli, i rješenjapojedinih zagonetki uvjeravajučitatelja da ga uvode u skrivenu"istinu". Druga stvar zbog kojeje knjiga jako popularna jestčinjenica da se čitatelji, svjesnoili nesvjesno, radopoistovjećuju s glavnimlikovima tog djela. Miješajućitako stvarnost i fantaziju,Brown dovodi u pitanje istinekoje nalazimo u Bibliji, svjesnodiskreditirajući Isusa Krista,Bibliju i temeljne kršćanskeistine. Dr. Tomašević je potompojasnio kako je Brownovglavni izvor knjiga "HolyBlood, Holy Grail (Sveta krv,sveti gral)" Henrya Lincolna,Michaela Baigenta i RichardaLeigha iz 1982. godine. Ovu je

knjigu i njenu priču pedesetihgodina iskoristio i manipulantPierre Plantard, tvrdeći da je uNacionalnoj biblioteci u Parizupronašao spise iz spomenuteknjige, koji su dokazivali dasrednjovjekovna francuskakraljevska dinastija Merovinzijoš postoji. I ne samo to, negoda su potomci te dinastije ustvari Kristovi krvni potomci.No, devedesetih godinafrancuski sud dokazao je da uNacionalnoj biblioteci u Parizunisu pronađeni nikakvi "tajnispisi". Na sudu je i samPlantard priznao da je cijelupriču izmislio. Treba li onda jošišta dodati glede istinitostiBrownovih tvrdnji, upitao sepredavač. Nadalje, pojasnio jeneke od Brownovih tvrdnji kaošto su one da je Crkva uljepšalapovijest i Bibliju, potom da jeIsusovo božanstvo priznato tekna saboru u Niceji 325. godine,kao i da je Isus bio oženjen zaMariju Magdalenu te da je snjom imao djecu, kao i nizdrugih neistina koje međuostalim temelji i na sliciLeonarda Da Vincija"Posljednja večera". Posljednje,pak, tvrdnje temelji na tzv.gnostičkim evanđeljima, točnijeuz Tomino evanđelje, i naFilipovu evanđelju, gdje sedonose tvrdnje o Isusu i MarijiMagdaleni. Istina je pak daCrkva nije uljepšala povijest iBibliju, jer je u njoj ostavilastvari poput onih da Adam iEva ne slušaju Boga i da sukrivci za smrt svih ljudi, da jeMojsije ubojica i dr. Drugo, oIsusovu božanstvu govore i prvikršćanski spisi koji su nastalipočetkom pedesetih godina i

kasnije. A prije samog Koncilapočelo se širiti krivovjerje da jeIsus stvoren kao i ostali ljudi ida nije rođen od Oca. Došlo jedo žučnih rasprava i sukobatako da je car Konstantin neželeći da dođe do podjela ucarstvu odlučio stvar riješiti naopćem Saboru, gdje je priznatoIsusovo božanstvo u koje sevjerovalo već tri stotine godinaprije. Treće, "ni s biblijskog nis povijesnog gledišta, nema ninajmanjeg znaka da je Isus biooženjen i stoga je Brownovatvrdnja da je brak Isusa i MarijeMagdalene dio povijesnogizvješća najgnusnija laž",naznačio je predavač. Kaozaključak, valja nadodati da jenakon izdavanja Brownova "DaVincijeva koda", tiskano nadesetke knjiga koje pobijajuBrownove neistine, iza kojih oni dalje stoji. Mogući razlogtomu je ogromni novac kojiprima od svake prodane knjige(do sada je od tvrdo ukoričenihizdanja Da Vincijeva kodazarađeno oko 210 milijunadolara, s tim da se računa nadobit od još oko 75 milijunadolara od meko ukoričenihizdanja). Ovomu treba pridodatii zaradu od oko 60 milijunadolara od prodaje prve triBrownove knjige koje senaveliko kupuju tek nakon štoje izašla knjiga "Da Vincijevkod". Koliko će novaca tekzaraditi kad na tržište dođe ifilm snimljen prema knjizi,zapitao se predavač i zaključiokako su oni koji su skeptičniprema Crkvi ovom knjigomdobili dovoljno materijala dasvoju skeptičnost i antipatijuprema Crkvi prodube.

Skriveni Bog - Nove dodirne točke znanosti i religijeU sklopu TPT-apredstavljena knjigaIvana Goluba iVladimira Paara uizdanju Teovizije

Zagreb, 24.1.2006. (IKA) - Usklopu Teološko-pastoralnogtjedna "Pastoral pred pitanjimasuvremene znanosti" u velikojdvorani Međubiskupijskogdječačkog sjemeništa uZagrebu predstavljena je 24.siječnja knjiga Ivana Goluba iVladimira Paara "Skriveni Bog.Nove dodirne točke znanosti ireligije", u izdanju Teovizije.Uime organizatora Teološko-pastoralnog tjedna zagrebačkogKBF-a okupljene nadbiskupe ibiskupe, svećenike, redovnike,redovnice i uzvanike pozdravioje dr. Željko Tanjić. Spomenuoje da je knjiga koju sepredstavlja nastala proširenjemstudije objavljene u časopisu za

intelektualna i duhovna pitanja"Nova prisutnost" te istaknuopodudarnost održavanja TPT-aposvećenog odnosu pastorala isuvremene znanosti iobjavljivanja knjige posvećenenovim dodirima vjere iznanosti. Ravnatelj nakladničkekuće Teovizija IvicaDomaćinović predstavio jesadržaj djela. Prof. Golub kazaoje, između ostaloga, kako seraduje što među sudionicimapredstavljanja vidi mnoge kojeje gledao u klupama nazagrebačkom KBF-u u tijeku80 semestara koliko predaje,kao i lica kolega iz svojihstudentskih dana.

Izaija, prorok i pjesnik, motrioje svijet prirode i svijet ljudi,tijek vremena i hod povijesti,povijesti koja obuhvaća nesamo prošlost, nego isadašnjost i budućnost. NaziraoBoga koji je tu na djelu, ali ne ina oku. I uskliknuo: "Uistinu Tisi skriveni Bog - Vere tu esDeus absconditus" (Iz 45,15).Taj uzvik začuđenosti izvija sei iz naših usta koji motrimosvijet prostim okom ipomagalima koja nas odvodekako u svemirska prostranstvatako i u atomske prostore. Naistom iskustvu mutatismutandis temelji se knjiga"Skriveni Bog" dvojice autora,teologa i fizičara. Nije to knjiga

4 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

sastavljena od dva susljednadijela. Ne govori u prvomdijelu fizičar pa u drugomteolog ili obrnuto, već se u njojisprepliću u jedan vijenacprirodne i bogoslovne znanosti,kazao je prof. Golub. Nakondesetljeća sučeljavanja iisključivanja i bahatihpostupanja, u ovoj knjizi iduukorak vjera i znanost,teologija i prirodne znanosti -jedna i druga u poniznosti.Govor teologije o Bogu samo jepribližan, ali približnost nedokida sigurnost. Govorprirodnih znanosti o prirodi jepribližan, ne dokučuje priroduu potpunosti. Zbliženost,zbližište teologije i prirodnihznanosti dakle jest u obilježjupribližnosti teologije i uobilježju približnosti prirodnihznanosti - u poniznosti.Prijateljski razgovor ili sugovorznanosti i umjetnosti, vjere iteologije pridonosi tome dagovor o Bogu bude što bližeonomu tko Bog jest. Skriveni,ali prisutni Bog očituje setragom koji je priroda,

čovjekom koji je slika Božja,savršenom slikom Božjom kojije utjelovljena Riječ, Isus Krist,kazao je prof. Golub.Akademik Paar naveo je kaofizičar nekoliko povijesnihprimjera gdje su upravosvećenici donijeli prekretničkeprinove u prirodnimznanostima. Napomenuo jekako je predstavljanje knjigeujedno spomen desetgodišnjicenjegove znanstvene suradnje sprof. Golubom. Nadovezao sena približnost prirodnihznanosti, koje - oprimjerio je tomatematskim operacijama - neposjeduju apsolutnu egzaktnost.Čovjek nikad neće biti u stanjuda ljudsku sudbinu svede udeterminističke okvire, dapotpuno ovlada ljudskomsudbinom. Te nesavladiveznanstvene barijere koje jerazotkrila moderna znanost,imaju i krupne posljedice naodnos znanosti i religije:nikada, čak ni u načelu, čovjekneće moći biti svemoguć.Čovjek nikad neće moći doći upoložaj da igra ulogu Boga,

pred kojim su jedinim sve tajnesvijeta jasno raskriljene, kazaoje prof. Paar, profesor. Na krajuje progovorio o malo poznatompovezivanju kršćanske teologijei kvantne fizike od straneteologa Josepha Ratzingera,sada pape Benedikta XVI.Ukazao je kako teologRatzinger u pitanjima o Boguprilazi kvantnoj fizici, teupozorio na Ratzingerovorazmišljanje o približnostigovora fizike u vezi sastrukturom materije. KardinalRatzinger ističe kako jeNobelovac fizičar Niels Bohr,kad je uveo u fiziku pojamkomplementarnosti, uputio nateologiju: na komplementarnostBožje pravednosti i milosrđa.Ratzinger ne ukazuje samo napribližni karakter znanstvenihspoznaja, nego i na utjecajstava promatrača na rezultate uproučavanju prirode. Tu teologRatzinger vidi skrivenouzajamno djelovanje izmeđuvjere i modernog mišljenja iističe neminovnostkomplementarnog mišljenja.

Izazovi bioetike i načelo opreznostiU prijepodnevnomdijelu drugoga danaTeološko-pastoralnogtjedna u Zagrebu,predavanja su održalidr. Luka Tomašević tedr. Valerije Vrček

Zagreb, 25.1.2006. (IKA) - Uprijepodnevnom dijelu drugogadana 46. teološko-pastoralnogtjedna otvorenog 24. siječnja uMeđubiskupijskome sjemeništuna zagrebačkoj Šalatipredavanje o bioetičkimizazovima održao je 25.siječnja dr. Luka Tomašević.Sama bioetika, ili boljebioetike, postavile su danasizazove društvu i religijama.Prvi izazov globalne bioetikesastoji u odgovorima napostavljena pitanja što ga dajubioetičari u skladu sa svojimetičko-ideološkim stavovima sjedne strane, a s druge uodgovorima što ih daju religije,odnosno Katolička crkva. Drugiveliki izazov vidljiv je krozetičke postavke i svjetonazorekoji stoje iza spomenutihodgovora. Dr. Tomašević rekaoje kako se danas unutarrasprava o samoj bioetici kao io njezinim načelima iznosesukobljena mišljenja te postojebarem dvije bioetičke struje:bioetika otvorenatranscendentalnom i bioetikazatvorena transcendentalnom.U devedesetim godinamaproteklog stoljeća nastaje, pak,tzv. postmoderna globalnabioetika o kojoj se danas govorikao o novoj paradigmi koja imasve oznake postmoderne, kaošto su subjektivizam, etički

relativizam i skepticizam.Najveći izazov današnjice jeekspanzija biotehnološkihznanosti te je već naše stoljećenazvano biotehnološkim ukojemu će se u mnogočemuizmijeniti ljudski život.Današnja znanstveno-tehnološka moć čovjeka postajeogromna, dok s druge straneznanost, jednako kao i mnogiznanstvenici, ne žele imati ništas etikom i odgovornoću. Dr.Tomašević svoje predavanjezavršio je odgovorom teologijena izazove bioetike, istaknuvšikako su sami teolozi bili aktivniveć pri samom rađanjubioetike. Za razumijevanjecrkvenog naučavanja vezanoguz problematiku, predavač je nakraju istaknuo brojnedokumente učiteljstva Crkve,posebno govore i dokumentepape Ivana Pavla II.U izlaganju "Čuvanje i razvojstvorenoga. Načelo opreznosti -znanstvena korekcija pohlepe"dr. Valerije Vrček posebno jenaglasio važnost znanstvenognačela opreznosti kojepredstavlja odnos odgovorneznanosti prema riziku tepredstavlja ekološko načelokoje se primjenjuje usituacijama kada je znanstveniuvid u potencijalnu opasnostnekog proizvoda ili tehnologijenepotpun i nedorečen. Nije

potrebno čekati konačneznanstvene dokaze o štetnostiproizvoda, već su za zaštituokoliša i ljudskog zdravljadovoljna rana upozorenjaznanstvenika, rekao je dr.Vrček, navodeći konkretneprimjere.Načelo opreznosti sastavni jedio europske kulturne baštine,demokracije i europskogmodela gospodarskog razvoja,rekao je predavač, nastavivšikako opreznost obilježenabrigom i mudrošću, dajeodrživom razvoju ljudski oblikte posebnu dimenzijuodgovornosti prema okolišu isolidarnosti s drugim ljudima isa sljedećim generacijama.Načelo opreznosti je takođerekološka korekcija i kritika oneznanosti koju obilježavapohlepa, rekao je dr. Vrček.Pohlepa je važna anomalijaznanosti, jer s jedne straneuzrokuje teške ekološkeposljedice u okolišu, a s drugepoprima monopolni i nasilanoblik tumačenja cjelokupnestvarnosti. Samo načeloopreznosti nije konačnorješenje ekoloških problema,već je jedan važan projektzabrinutih znanstvenika kojegtreba podržati i prepoznati, atom pozivu treba svakakoodgovoriti i Crkva, zaključio jedr. Vrček.

5v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Kamo idu suvremeni odgoj i obrazovanje?U popodnevnomdijelu drugog danaTeološko pastoralnogtjedna u Zagrebupredavanja održali dr.Vedrana Spajić-Vrkaši dr. Ivan Štengl

Zagreb, 25.1.2006. (IKA) -Popodnevni dio drugog danarada Teološko-pastoralnogtjedna u Zagrebu otvorila je dr.Vedrana Spajić-Vrkaš saFilozofskog fakulteta Svečilištau Zagrebu predavanjem "Kamoidu suvremeni odgoj iobrazovanje?" Istaknula je činjenicu kako ovrijednosnom sustavu ovisikoja ćemo znanja i vještineprimjenjivati. U našemuškolstvu još uvijekprevladavaju takozvanadeskriptivna znanja, koja sesastoje u memoriranjuodređenoga gradiva koje se ukratkom vremenu zaboravi, jernema aplikativne dimenzije,dok su aplikativna znanja,konkretna primjena znanja,koja je mnogo učinkovitija,premalo osviještena i potisnutau drugi plan. Postoje imperativiza obrazovanje koji imajučetverostruku dimenziju: učitiznati, učiti djelovati, učitiživjeti zajedno (conditio sinequa non za pluralno društvo) teučiti biti (život u slobodi idostojanstvu). U zemljama razvijenedemokracije jedan od temeljnihaspekata predstavljainvestiranje u razvoj. Uposljednje se doba došlo dovelikih promjena u pristupuobrazovnim politikama, pričemu ministarstva sve višegube na važnosti, jer jebolonjski proces, koji je upravou tijeku, obrazovnom aspektuprilazi na mnogo široj razini.Dolazi do zamjene linearnogplaniranja sveobuhvatnimplaniranjem. Razvijaju sepolitike koje ciljajuunapređivanju okoliša zaučenje kao i sustavi potporeobrazovanju. Uz curriculum,metodu i plan nastavnog radaveliki se naglasak stavlja naizobrazbu onih koji ćepoučavati te primjeni najnovijihtehnoloških pomagala unastavi. U nastavku je dr. Spajić-Vrkašgovorila o mogućnostipostizanja globalnogkonsenzusa koji djeluje nasustavu obrazovanja i to okoideje, vizije i strategijskihpodručja, pri čemu se snažninaglasak stavlja na jednakosti

svih ljudi. Kao preduvjetkvalitetnom sustavuobrazovanja istaknula jeuspostavu stabilnogademokratskog poretka. Što se tiče strategijskogpodručja istaknula je kako je tona prvome mjestu politika, jerje politika, htjeli mi to ili ne,glavni instrument svihpromjena. Tu su zatim zakoni,gospodarstvo, znanost,tehnologija, kultura,obrazovanje, informiranje tedruštveni odnosi. Međuglobalne prioritete uvrstila jeopću dobrobit, održivi razvoj temir i sigurnost. Što se tiče Europske unije onaistaknula je kako se velikapozornost posvećuje razvojuljudskog kapitala kako bi seosigurala konkurentnost Europena svjetskoj razini tekohezionim elementima.Naime, budući da međueuropskim narodima postojevelike povijesne, sociološke iine razlike, kroz obrazovanje senastoji pronaći modelpovezivanja, odnosno kako jerekla "psihološki lijepak". Usto,danas je nužno cjeloživotno,permanentno obrazovanje,potrebno je stalno, kontinuiranoučiti. Nakon predavanja uslijedila jerasprava, a jedno od pitanjaodnosilo se na mjesto Crkve unajnovijim trendovima razvojaobrazovnog sustava. Dr. Spajić-Vrkaš smatra da Crkva uuvjetima potpunogobezvrjeđivanja ljudskogdostojanstva ima vrlo važnuzadaću te kako je pitanjeduhovnosti zapravo pitanjecjelovitosti bića. Crkva, reklaje, ima mandat upozoriti,savjetovati i kreirati alternativupomahnitaloj nečovječnojglobalizaciji. S. Valentina Mandarić upitalaje u kojem se pravcu razvijahrvatsko obrazovanje.Predavačica je rekla da se ostrategiji razvoja hrvatskogaobrazovanja ne može uopćegovoriti. Kod nas nemadijaloga, sve se bazira napodobnosti, a uz to postoje i,kako je rekla, "dežurnikočničari", koji priječe svakirazvoj i napredak na tome

području. Nužno je, međutim,iskoristiti komparativneprednosti, a to su u prvom reduljudski resursi, jer Hrvatska kaomalo koja zemlja ima iznimnovelikih broj darovitih, stručnih isposobnih pojedinaca. UHrvatskoj, rekla je, ne postojijasna vizija, odnosno postojiviše vizija koje se međusobnosuprotstavljaju, a to koči svakinapredak i dijalog. Dr. Ivan Štengl govorio je otrendovima suvremenepsihologije. Posebni naglasakstavio je na odnos pastoralnograda i psihologije te je istaknuokako taj odnos može i jednom idrugom području pružitimnogostruke koristi.Psihologija može pastoralupružiti modele razumijevanjapsihološke zbilje dok pastoralpsihologiji otvara dimenzijereligioznosti. Psihologija je, rekao je unastavku dr. Štengl, svjesnanovih otkrića i stupa uinteraktivni odnos s njima štodovodi do plodneinterdisciplinarnosti. Konceptpastorala u novije vrijeme vodidosta računa o toj psihološkojdimenziji tako da jedan važnimeđunarodni projekt, radpastoralnih djelatnika, u prviplan stavlja odraslu osobu,ozračju u kojem se rađa vjera teje naglasak stavljen nainterpersonalni i društveniokvir vjere. Sprega pastorala i psihologijepomaže također razotkritidevijantne oblike religioznostikao što su neke neuroze poputopsesivno-kompulzivnog stanjau kojem se ritualizira stvarnostu što je i religioznost upletenana devijantan način. Stogapastoralni djelatnik u takvimslučajevima dužan tu osobunajprije uputiti psihologuodnosno psihijatru jer to spadana njegovo područje. To nisu,naime, fenomeni religioznogveć psihološkog karaktera, kojinemaju ništa zajedničkog svjerom. Predavač se također usprotivioupotrebi izraza psihologijareligije, istaknuvši kako sedogma ne može psihologizirati,već je potrebno govoriti opsihologiji religioznog osjećaja.

6 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana u PuliPula, 25.1.2006. (IKA) -Molitvena osmina za jedinstvokršćana ove se godine u Puli uorganizaciji povjerenika zaekumenizam Porečko-pulskebiskupije o. Bernardina Filinićaodržavala "hodočasnički" populskim župama. U katedrali jeprve večeri misno slavljepredvodio domaći biskup IvanMilovan u koncelebraciji s više

pulskih svećenika. U središtubiskupove propovijedi bila jetema ovogodišnjega geslaOsmine: "Gdje su dvojica ilitrojica sabrana u moje ime, tusam i ja među njima".Povjerenik o. Bernardin uuvodu u misu kratko je govorioo ekumenskom pokretu imolitvi za jedinstvo kršćana. Utijeku Osmine svake su se

večeri na molitvi okupljaliponajviše članovi crkvenihpokreta i molitvenih zajednicakoji su doista "hodočastili" upojedinu crkvu. Osmina jezavršena u crkvi Sv. Pavla naVidikovcu, gdje se tog danaslavio župni blagdan obraćenjasv. Pavla.

Postavljen portal za Uskrs fest 2006.www.mladi.hbk.hr/uskrsfest/index.php

Zagreb, 25.1.2006. (IKA) -Portal festivala duhovne glazbeUskrs fest 2006. koji će seodržati u nedjelju 23. travnja uZagrebu u organizaciji Uredaza mlade HBK i Hrvatskoga

katoličkog radija nalazi se naInternet adresiwww.mladi.hbk.hr/uskrsfest/index.php. Na stranici se mogupronaći informacije o natječajuza ovogodišnji festival, sve

novosti vezane za Uskrs fest,kao i podatci o povijestifestivala te njegov pravilnik.Uskrs fest je najstariji festivalhrvatske popularne duhovneglazbe.

Dar Glasa Koncila vjeroučiteljimaGlas Koncilasponzorira ulaznice zapredstavu "Bratmagarac"

Zagreb, 25.1.2006. (IKA) -Zbog velikoga zanimanjavjeroučitelja na ovogodišnjojKatehetskoj zimskoj školi zakazališnu predstavu redateljaRenea Medvešeka "Bratmagarac", Glas Koncila -organizator "Škole u kazalištu"- sponzorira po 100 ulaznica zaizvedbu u utorak 21. te usrijedu 22. veljače u 20 sati u

Zagrebačkom kazalištu mladih(ZeKaeM), Teslina 7. Svi zainteresirani vjeroučiteljineka poštom pošalju ispunjenuprijavnicu iz Glasa Koncila broj4 od 2006., na: Nacionalnikatehetski ured HBK, Kaptol18, 10000 Zagreb, ili na faks:01/4873-702. Nakon što NKUHBK dostavi popis

vjeroučitelja na blagajnuZeKaeM-a, ulaznice će se moćipodići na blagajni odponedjeljka 20. veljače od 10do 20 sati, ili pola sata prijepredstave na sam dan izvedbe.Prijavnica će biti objavljena i uGlasu Koncila od 5. i od 12.veljače 2006.

Novosti u Tečaju pripreme za brak u Riječkojnadbiskupiji

Priprema za brakmladih bračnihparova ove se godineodvija u sedam večerikroz dva tjedna,umjesto dosadašnjihšest večeri te nudi triradionice u kojimasudionici imajupriliku iznijeti svojarazmišljanja irazmijeniti iskustva

Rijeka, 25.1.2006. (IKA) - Prviovogodišnji turnus Tečajapripreme za zaručnike i mladebračne parove Riječkenadbiskupije u organizacijiUreda za obitelj predstavio jedvije novosti u načinu rada iorganizacije Tečaja. Sudioniciprvog turnusa koji je završen25. siječnja potvrdili supozitivnom izlaznom anketomda su promjene dobroprihvaćene. Priprema za brakmladih bračnih parova ove segodine održava u sedam večerikroz dva tjedna, umjestodosadašnjih šest večeri te nuditri radionice u kojima sudioniciimaju priliku iznijeti svojarazmišljanja i učiti iz primjeradrugih. Još se protekle godineuvidjelo kako je rad u skupiniizazovan i plodonosan za svesudionike, stoga se broj večerikoje završavaju radionicamapovećao s dvije na tri.Svaka je večer posvećenajednoj od tema po rasporedu:osnovne odrednice kršćanskogbraka - teološko-antropološkivid, očekivanja od bračnog

života, prirodno planiranjeobitelji - medicinski vid, ljubavu braku i obitelji, brak ukršćanstvu - crkveno-pravnivid, odgovorno roditeljstvo itemeljne odrednice odgojadjece - psihološki vid, Vjeromprihvaćen brak. U razgovoru uskupini obrađuju se teme kojesu mladima pred sklapanjembračne zajednice najaktualnije.Tako se pod vodstvommoderatora razgovara oočekivanjima od bračnogživota, ljubavi u braku i obiteljite vjerom prihvaćenom braku.Sudionici su po završetkuTečaja priznali da o nekimtemama nisu uopće razmišljaliili ih nisu znali pravilnoobjasniti pa im je razgovor uskupini pomogao doći do novihspoznaja.Temelj djelovanjanadbiskupijskog Ureda zaobitelj su ovi tečajevi pripremeza brak mladih bračnih parovakoji se u Riječkoj nadbiskupijiprovede već tridesetak godina.Do danas se povećao brojtečajeva kroz godinu, sada ih

ima 15, te obim tema kojezahvaćaju. U proteklih 5 godinaTečaj pripreme prošlo je 2551parova, od čega protekle godine567, što je najviše do sada ujednoj godini.Tečaj pripreme za brak samo jepočetak suradnje mladog para sUredom i programima kojeUred nudi. Ta se suradnjanastavlja kroz ostale djelatnostiUreda koje obuhvaćajusavjetovalište za brak i obitelj,praćenje mladih bračnihparova, obiteljske škole,roditeljske škole, razneradionice koje nude pomoć zaostvarenje sretnijeg obiteljskogozračja.Ured za obitelj Riječkenadbiskupije ove je godineizdao i knjižicu sa sažecimapredavanja koja nakonpohađanja tečaja mladimbračnim parovima ostaje kaouspomena, ali i poticajnipodsjetnik na odgovornost iispravno prihvaćenje bračnogzajedništva.

7v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Predavanje biskupa Bogovića u ZabokuZabok, 25.1.2006. (IKA) -Gospićko-senjski biskup MileBogović održao je 25. siječnjau gimnaziji A. G. Matoša uZaboku govorio je o temama"Krbavska bitka i njezin značaju povijesti hrvatskog naroda" i"Simbolika Crkve hrvatskihmučenika na Udbini".

Biskup Bogović boravio je uZaboku na poziv Maticehrvatske ogranka Zabok teHrvatske udruge mužizagorskog srca. Biskupa sudočekale povijesne postrojbeKeglevićena straža, tekuburaška društva Kostelskapištola iz Kostela i Sveti Juraj

iz Hlevnice. U glazbenomdijelu za biskupova predavanjanastupio je muški pjevački zborMagdalenić iz Bedekovčine.U tijeku boravka u Zabokubiskup Bogović se u župnojcrkvi Jelene Križarice susreo skrapinskim dekanom preč.Marijanom Culjakom.

Osijek: "Završen projekt Veliko srce za male ljude"Cilj projekta bio jepomoći povećanjubroja korisnika Pučkekuhinje te privremenorješavanje problemanedostatka hrane inamirnica za potrebePučke kuhinje

Osijek, 26.1.2006. (IKA) -Caritas Osijek u tijeku došašćapokrenuo je projekt "Velikosrce za male ljude" kojim ježelio potaknuti ljude narazmišljanje o onima kojima jepomoć potrebna. Ukupnavrijednost prikupljenihsredstava iznosi 163.862 kn, odčega su novčane donacije120.631 kn, a vrijednostprikupljenih namirnica i

sredstava za čišćenje 43.230 kn.Projektom je bila obuhvaćenaCaritasova Pučka kuhinja, kojatrenutačno dnevno priprema200 obroka i Centar za prihvatbeskućnika koji u prosjekuskrbi za 16 korisnika. Mjesečnepotrebe za pripremanje toplihobroka Pučke kuhinje iznoseoko 26.000 kuna, a troškovizbrinjavanja beskućnika oko31.000 kuna. Cilj projekta bio

je pomoći povećanju brojakorisnika Pučke kuhinje, jer jedosta osoba na listi čekanja, teprivremeno rješavanjeproblema nedostatka hrane inamirnica. Prikupljanje jeorganizirano animiranjemžupnih Caritasa na područjuOsječkoga istočnog, Osječkogazapadnog te Čepinskogdekanata.

Split: Prva obljetnica Nadbiskupijskoga kućnogpatrona apostola Tita

Sv. Timotej i Tit bilisu najvjerniji učenici inajbliži suradnici sv.Pavla

Split, 26.1.2006. (IKA) -Nadbiskupski ordinarijat uSplitu proslavio je 26. siječnjaprvu obljetnicu kućnogapatrona apostola Tita, kojemuje u studenome protekle godineposvećena kapelica uobnovljenoj zgradinadbiskupije. Euharistijskoslavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić sa svećenicima, a usudjelovanju vjernika laika -suradnika u ordinarijatu. SvetiTimotej i Tit bili su najvjernijiučenici i najbliži suradnici sv.Pavla, a Isus je najbolje prekosvojih suradnika poznavaoprobleme i potrebe Crkve,istaknuo je nadbiskup upropovijedi i dodao kako je Titposlan donijeti Radosnu vijest uDalmaciju. Mi, danas, odvratara do nadbiskupa, nosimo

poruku i organizaciju prveCrkve; nosimo čitavi pastoralniplan. U tom planu i programu,kako prije tako i danas, očitujese čovjekoljublje. Predostvarivanjem toga Božjegplana, nadbiskup se upitao:kako biti nasljedovatelj Kristovi navjestitelj Radosne vijesti uovom vremenu i prostoru, teodgovorio: "Sakramentpreporođenja očituječovjekoljublje, a ono sesvjedoči konkretno u Caritasu -službi ljubavi. Od samihpočetaka to su temeljne dvijeodrednice Crkve. Stoga nijeneobično što Sveti OtacBenedikt XVI. u svojojenciklici Deus Caritas est (Bogje ljubav) ističe Caritas, tajpoziv Crkvi na obnovljenozauzimanje u služenju ljubavi(diakonii)". Nadbiskup Barišić

istaknuo je kako to Crkva nečini da bi zadobila simpatije,nego da bi se osvijetlio bitni dionjenoga postojanja i poslanja.Nijedan sustav ne može učinitisuvišnim službu ljubavi -Caritas niti je pravda možezamijeniti. Svaki čovjek trebaosobnu pozornost i ljubav.Danas kada slavimospomendan prvogablagovjesnika u Dalmaciji,apostola Tita, pastoralca,svjedoka milosrđa Božjega ičovjekoljublja, najvažnije namje posvjedočiti čovjekoljublje unavještaju krštenja i službiljubavi u našim župnimzajednicama. Neka sv. Titblagoslovi svakoga u njegovojulozi, službi ljubavi uzajedničkoj nam Crkvi, poručioje nadbiskup.

Sastanak Odbora HBK za mladeRaspravljalo se oorganizaciji Susretahrvatske katoličkemladeži u Puli 28. i29. travnja

Zagreb, 26.1.2006. (IKA) -Redoviti sastanak Odbora HBKza mlade održan je u četvrtak26. siječnja u dvorani TajništvaHBK u Zagrebu. Na sastankusu sudjelovali gotovo svičlanovi Odbora na čelu spredsjednikom šibenskimbiskupom Antom Ivasom.Glavna tema sastanka bila jeorganizacija Susreta hrvatskekatoličke mladeži u Puli 28. i29. travnja. Na sastanku su uzpovjerenika za mlade Porečko-pulske biskupije vlč. DarkaZgrablića, o tome govorili

tajnik Organizacijskog odboravlč. Dalibor Pilekić i voditeljicaUreda za organizaciju SusretaHrvatske katoličke mladežiMarina Jeromela. Velika pozornost posvetila se iTaize susretu Hodočašćepovjerenja na zemlji, koji će seove godine održati u Zgrebu iZagrebačkoj nadbiskupiji.Povjerenik za mladeZagrebačke nadbiskupijeistaknuo kako ovaj događaj imai veliku važnost za cijeluHrvatsku.

Također je zahvaćeno veliko ivažno pitanje sveučilišnogpastorala koje zahtjeva hitnuintervenciju od strane crkvenehijerarhije.Uslijedila su izvješća oorganizaciji Modrava za ljeto2006., radu animatora unad/biskupijama, Uskrs festu2006., web portalu Ureda HBKza mlade koji će ovih danadobiti svoj novi izgled,Srednjoeuropskom katoličkomdanu i Agora dei giovani delMediterraneo.

8 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

TPT o političkoj misli i kulturi alternativnogaPosljednjega danaTeološko-pastoralnogtjedna u Zagrebu otemi "Politička misaodanas" govorio je dr.Ivan Rimac, a o temi"Kulturaalternativnoga kaoizazov za znanost ipastoral" dr. IvicaRaguž

Zagreb, 26.1.2006. (IKA) -Posljednjega dana Teološko-pastoralnog tjedna održana sudva predavanja. O temi"Politička misao danas"govorio je dr. Ivan Rimac, a otemi "Kultura alternativnogakao izazov za znanost ipastoral" govorio je dr. IvicaRaguž. Suvremeno zapadno društvo, as njime i hrvatsko, osobito jesnažno odredila industrijskarevolucija. U nas je, međutim,industrijsko društvo, zbogsocijalizma koji se vodiolenjinističkom teorijompreskakanja razvoja, došlo sazakašnjenjem. Stvoren jedrukčiji svijet simbola odreligijskoga te se razvio dvojinii lažni moral, kojega surazotkrivali pokreti poputonoga iz šezdesetosme,odnosno proces oslobađanja odkomunizma iz devedesetihgodina proteklog stoljeća. No,od tada smo promijenili samopravni okvir i praktičkilegalizirali dvije političkeopcije, rekao je dr. Rimac,istaknuvši kako i nadalje nitijedna od njih nije mijenjalasvoj program koji se temeljiona isključivanju onoga drugoga,što je politička zamka u koju jeuvučena većina društva, pa takoi Crkva. Danas zapadna društvažive na ideji viška proizvodnje,a taj tzv. konzumerizam teži zaoduhovljenjem, odnosno želiistaknuti posebnost ijedinstvenost kao kvalitetuprepoznatljivosti. To odgovarasuvremenim duhovnimkretanjima u kojima se sve višeističe pojedinac kao subjekt,dok političke opcije, poput našenavedene dvije, nude lažnaobećanja, nudeći takvimpojedincima ideologiju u kojojbi oni mogli profitirati ukolikosu pripadnici jedne od tihopcija i ukoliko pomognu upobjedi jedne nad drugom. Sveveće nezadovoljstvo pojedinacapokazuje istrošenost takvoga

političkoga modela pa sesusrećemo s cijelim nizomglobalnih konteksta kojiomogućuju emocionalnikomfor pojedinca. U okvirutakvih kretanja dolazi i proceseuropskih integracija, koji nudinove izazove, a predavač jeosobito istaknuo kako je jedanod tih veće ulaganje u znanost,posebice na planugospodarstva, za što sepredviđa barem stopa od triposto bruto ulaganja. Premanjegovu mišljenju, Europanikome ne nameće svoje uvjeteveć postavlja mogućnosti isuodgovornosti nacionalnihdržava u kreiranju, prije svega,vlastitoga gospodarskog rasta,budući da je ono u zaostatku zarazvijenijim gospodarstvimakao što su američko ilijapansko. Mišljenje da jeEuropa za nas opasna, zapravoproziva našu svijest o vlastitimvrijednostima, pa dr. Rimacističe kako bi svatko u timintegrativnim procesima moraopostati svjestan vlastitihvrijednosti i sposobnosti.Poimajući Crkvu kao nekuvrstu "trećeg puta", predavač jepoželio da ona bude slobodnaod političkih opcija koje ju želeinstrumentalizirati, za što jenaveo inicijativu i rasprave okopitanja neradne nedjelje, te jeistaknuo kako je "vrijeme daCrkva zauzme autonomnupolitiku, neovisnu i od desne iod lijeve političke opcije". Govoreći o kulturialternativnoga kao izazovu zaznanost i za pastoral dr. Ragužodmah je istaknuo kako je isamo kršćanstvo kada sepojavilo, bilo alternativapoganskim politeističkimreligijama, mitologijama ifilozofiji. Kršćanska alternativasastoji se u tome što tvrdi da jeBog slobodni stvoritelj, da jeutjelovljen i da je trojedini,odnosno da je Bitak kaozajedništvo. Moderno jedruštvo proživjelo neku vrstu

preoblikovanja moralnihvrednota pa tako više ne postojineki zajednički duh koji bioblikovao društvo. Iz društvačasti prešli smo u društvodostojanstva, a na djelu je idiferencijacija monolitnogdruštva, pa se tako pojavljujuautonomna područja kao što jeprimjerice ekonomija. Homomodernus poznajeinstrumentalnu racionalnost iliracionalnost svrhe pri čemu svepostaje oruđe za ostvarenjevlastitih svrha. Prema njegovimriječima, tri su oblikapojavnosti kulturealternativnoga: romantičarski,nihilistički i uzvišeni. Kulturaromantičarskog roussoovskogduha ogleda se primjerice ugreen peace aktivnostima, a zataj je oblik ustvrdio da gakarakterizira i tzv. mentalitetsebe-gledanja odnosnomentalitet, kako je rekao,ogledala. Kršćanstvo, pak,uvijek upućuje na Drugoga idrugoga, odnosno na Krista. Umodernom dobu vrlo jeistaknuta kultura nihilizma,čemu katkad pomaže i samaznanost, dok kršćanstvo nudieshatološku dimenzijupostojanja. U tom je pogledupredavač kritički progovorio i onekim značajkama suvremenogpastorala u kojima seeshatologija povlači pred"projektima" pastoralnogplaniranja. Karakteristika jesuvremenosti također iopravdavanje i čak pokazivanjemalograđanštine odnosnobanalnosti. Prosvjetiteljstvo je,prema njegovim riječima,uništilo herojski duh,vrijednosti nacije, a suvremenirelativistički duh zastupa tzv.skrivenoga Boga, a neobjavljenoga Boga. Kršćanstvo,pak, otkriva čovjeka kaovišedimenzionalno biće koje jepozvano na viši stupanjsudjelovanja u Božjem životu,zaključio je dr. Raguž.

Natječaj za skladbu nadahnutu pasionskim sadržajemRadovi se do 30.ožujka mogu poslatina adresu Pasionskabaština, Barutanskibreg 20, Zagreb

Zagreb, 26.1.2006. (IKA) -Udruga Pasionska baštinaraspisala je natječaj za skladbunadahnutu pasionskimsadržajem, koja može bitipisana za komorni sastav,komorni orkestar, simfonijskiorkestar, zbor te za sole, zbor i

orkestar, čiji sastav (orkestar)ne smije prelaziti pedesetizvođača. Skladba ne možetrajati manje od 15 minuta.Rok predaje skladbepreporučenom pošiljkom iliosobno, je do 30. ožujka naadresu: Pasionska baština,

Barutanski breg 20, Zagreb (tel.2421-537).Ocjenjivački sud Pasionskebaštine objaviti će rezultatenatječaja do 10. travnja,dodijelivši prvu, drugu i trećunagradu.

9v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Pripreme za proslavu Dana životaUred za obiteljHrvatske biskupskekonferencije pokrenuoje inicijativu da seDan života obilježikoordinirano u svim(nad)biskupijama

Zagreb, 26.1.2006. (IKA) -Crkva u Hrvatskoj prve nedjeljeu veljači obilježava Dan života,a ove godine će to biti 5.veljače, jedanaesti put u nizu.Krčki biskup Valter Župan,predsjednik Vijeća HBK zaobitelj, vjernicima i svimljudima dobre volje već jeuputio svoju poruku podnaslovom "Poštujmo ipomažimo život". Ured za obitelj Hrvatskebiskupske konferencijepokrenuo je inicijativu da seDan života obilježikoordinirano u svim(nad)biskupijama. U dogovoru isuradnji s (nad)biskupijskimpovjerenicima za obiteljskipastoral posebna pozornost ovegodine usmjerena je na obiteljis trudnicama i djecom dogodine dana. Dogovorena je isuradnja s HrvatskimCaritasom da bi sepovezivanjem postojećihstruktura obiteljskog pastorala iCaritasa na župnim ibiskupijskim razinama došlo dopodataka o obiteljima strudnicama i dojenčadi,stvarajući pritom njihove

popise. S obzirom na stanje iraspoloživost spomenutihstruktura, pojedine biskupijeuspjele su prikupiti te podatke ipripremaju se proslaviti Danživota. Ured HBK za obitelj uputio jeprijedlog (nad)biskupijskimpovjerenicima da se obitelji spopisa okupe u župi i na tajnačin bolje povežu. Nadalje,predlaže se potaknuti župljanena prikupljanje novčanihpriloga te trudničkih idojenačkih potrepština uzmogućnost pridodavanja idijela sredstava prikupljenih ubožićnom vremenu. Koji danprije, ili još bolje na sam Danživota, u nedjelju 5. veljače2006., predlaže se upriličitiprigodnu misu u kojima bi seobitelji s trudnicama idojenčadi liturgijski uključile(čitanjem misnih čitanja imolitve vjernika, prinosomdarova i sl.) te bi im biopodijeljen i poseban blagoslov.Nakon mise idealno bi biloodržati malu svečanost uzpredstavljanje tih obiteljižupnoj zajednici i njihovoprigodno darivanje.

Naposljetku se savjetuje ipodjela popisa među obiteljimakao temelj razvojumeđuobiteljske solidarnosti,povezivanju obitelji i roditeljate nastanku obiteljskihzajednica pri župama. Oni kojise, zbog raznoraznih razloga,ne mogu uključiti svojim radomi konkretnim angažmanom,mogu se priključiti molitvom,postom i djelima milosrđa ustvaranje Molitvene mrežeHrvatske i poduprijeti ovuinicijativu, poštujući tako ipomažući život. Što se veći broj župa uključi uspomenuta događanja u svojimbiskupijama to će se višeosjetiti duh zajedništva ipribližit ćemo se idealusvehrvatske proslave Danaživota, poručuju iz Ureda zaobitelj Hrvatske biskupskekonferencije, te se nadaju kakoće Dan života postati žarišteširenja i promicanja kultureživota te zadobiti nacionalnuprepoznatljivost na dobrobitživota, obitelji, Crkve ihrvatskog društva u cjelini.

Uloga Caritasa u zbrinjavanju raseljenih osobaDon Niko Tunjić,ravnatelj Salezijanskeklasične gimnazije uRijeci, predstaviosvoju novu knjigu

Rijeka, 26.1.2006. (IKA) - DonNiko Tunjić, ravnateljSalezijanske klasične gimnazijeu Rijeci, predstavio je 26.siječnja svoju novu knjigu"Uloga Caritasa u zbrinjavanjuraseljenih osoba". O knjizi su,osim autora, u dvoranigimnazije govorili dr. AnitaKaplan, redoviti profesor naodsjeku pedagogije Filozofskogfakulteta u Rijeci te dr. DeanSlavić, viši savjetnik u Zavoduza školstvo. Dr. Kaplanpodsjetila je na početkemeđunarodne organizacijeCaritasa koja je počela djelovatinakon Euharistijskog kongresau Amsterdamu 1924., kada jedevet zemalja oblikovalojedinstven savez pod nazivomKatolički Caritas, a njegovaosnovna smjernica bila jezajednički rad u skladu sevanđeoskim načelom ljubavi.Osnivanje Hrvatskog Caritasa1934. pokrenuo je kardinalAlojzije Stepinac. Danas je umeđunarodnu mrežu Caritasauključeno 120 zemalja. No,karitativno djelovanje ima

svoje korijene daleko prijeCaritasa kao organizacije, jošsu najstarije civilizacije uviđalepotrebu pomoći drugome.Knjiga je vodič kroz povijestljubavi i milosrđa kroz Stari iNovi zavjet, do suvremenogdoba, rekla je dr. Kaplan.Dean Slavić upozorio je naspecifičnost tematike te knjigekoja karitativno djelovanjepromatra pod vidom pomoćiraseljenim osobama. Mnoge suvelike biblijske osobe bileprognane, a i danas vidimo dase to često događa, stoga jeCaritas uvijek potreban, rekaoje dr. Slavić. On je istaknuodrugi dio knjige, koji nakonpovijesnog i teološkog prikazaCaritasa, donosi svjedočenjaprognanika iz Bosne s početkadevedesetih godina.Svjedočenja su anonimna, alivrlo osobna, iskrena i snažna, azorno prikazuju razmišljanja iprobleme s kojima su se ti ljudisusreli te ulogu Caritasa koji jemnogo učinio. Te ispovijeditrebale bi sve nas potaknuti nakaritativnu djelatnost, zaključio

je Slavić.Na kraju je i autor progovorio oknjizi, istaknuvši smisaokaritasa i milosrđa. Karitativnaljubav čovjeku vraća izgubljenodostojanstvo, ona je susret ikomunikacija. Caritas značireći drugome: stalo mi je dotebe, istaknuo je autor. Prisjetiose potresnih susreta s ljudima skojima je razgovarao iprimijetio kako je svima jednobilo zajedničko, svi su biliželjni susreta.Učenice gimnazije čitale sudijelove potresnihsvjedočanstva prognanih, ali idjelatnica caritasova Doma zažene i djecu Sv. Ana koje su uratnim godinama karitativnimradom svjedočile njihovimpotrebama.Knjiga je predstavljena uočiblagdana sv. Ivana Bosca,utemeljitelja salezijanaca, stogaje događaj bio prigoda zapromociju učenika salezijanskegimnazije koji su, uz glazbeni irecitatorski program pripremilii izložbu slika s likom donBosca.

10 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dovršena prva faza gradnje križnog puta u AljmašuIzgrađena je staza udužini od oko 500metara i postavljenabetonska galanterija,postavljeno je 14velikih hrastovihkriževa visine oko 6metara, rasvjeta,odvodnja oborinskihvoda, izvršeno jehortikulturno uređenjeosim sadnje sadnicakoja čeka proljeće teizgrađen pristup odglavne ceste do stazepostaja Križnoga puta

Aljmaš, 26.1.2006. (IKA) - Upovodu završetka prve etapegradnje Križnoga puta uAljmašu održan je 25. siječnjau aljmaškom župnom uredusastanak Odbora za izgradnjuKrižnoga puta u okviru udruge"S Tobom u zajedništvu", čiji jepredsjednik Jerko Arambašić.U tijeku godine i pol dana,koliko je trajala prva gradnjeKrižnoga puta, izgrađena jestaza u dužini od oko 500metara i postavljena betonskagalanterija, postavljeno je 14velikih hrastovih križeva visineoko 6 metara, rasvjeta,odvodnja oborinskih voda,izvršeno je hortikulturnouređenje, osim sadnje sadnicakoja čeka proljeće. Prva je fazasadržavala i dodatne radove.

Naime, izgrađen je pristup odglavne ceste do staze postajaKrižnoga puta u dužini od 120metara, čime su se, kako jerekao Arambašić, povećalitroškovi koji sada ukupnoiznose 800.000 kuna.Vrijednost do sada završenihradova je 3,5 milijuna kuna.Glavni izvođač radova bila jeosječka tvrtka Gravia.Zaključak svih sudionikasastanka bio je da se ne ide udaljnja ulaganja dok se dugovine isplate.Kad se dugovi podmire,krenulo bi se u realizacijudruge faze koja bi obuhvaćalaizgradnju samih postajakrižnoga puta. Do tada bi se,prema riječima Arambašića,osnovala skupina koja bi radila

na idejnom projektu budućihpostaja, bez, kako je naglasio"financijskih ulaženja".Članovi Odbora na terenu surazgledali sve dosada učinjeno,a obišli su i bunker podKalvarijom, djelo JNA iz 1952.godine kada su komunistisrušili staru Kalvariju. Time suvjernici pet desetljeća bilizakinuti tim vidikompobožnosti u Svetištu. Kako nanajbolji način iskoristiti prostorbunkera koji uz dugački hodniku obliku ipsilona ima još šestprostorija, također će biti jedanod zadataka Odbora i kako jerekao Arambašić, i Đakovačkei Srijemske biskupije koja jeizrazila želju sudjelovati uizradi njegova idejnog rješenja.

Pastoral pred pitanjima suvremene znanostiSvako znanstvenopropitkivanje u toj itakvoj mudrosti, kojus pravom artikuliramokao znanost ilimudrost križa,pronalazi suvislidijaloški put susretasa znanstvenomistinom kao svojimciljem, istaknuo je dr.Tomislav ZdenkoTenšek, zatvarajući46. teološko-pastoralni tjedan uZagrebu

Zagreb, 26.1.2006. (IKA) -Teško je moguće misliti da bisuvremena znanost moglaučiniti bespredmetnom vjerukoju kršćanin ispovijeda i snjome i u njoj želi biti udijalogu sa svijetom, pa i sasvijetom znanosti, rekao jedekan Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta u Zagrebu dr.Tomislav Zdenko Tenšek,zatvarajući u četvrtak 26.siječnja 46. teološko-pastoralnitjedan o temi "Pastoral predpitanjima suvremene znanosti".Svako znanstvenopropitkivanje, kazao je dr.Tenšek, bilo ono s prirodnih ilifilozofskih područja ili pak onozadire u teološko promišljanje,u toj i takvoj mudrosti, koju spravom artikuliramo kaoznanost ili mudrost križa,pronalazi suvisli dijaloški putsusreta sa znanstvenom istinomkao svojim ciljem. Spominjući kako je više puta utijeku TPT-a postavljenopitanje postoje li granice napodručju znanstvenihistraživanja, dr. Tenšek jeprokomentirao da budući da jete granice nemoguće zadati iodrediti znanosti kao takvoj,očito da pitanje poprima etičkeoblike i traži odgovor učovjeku. Jedini je čovjek kadarodrediti granice na područjuznanstvenih mogućnosti i toonda kad uslijed zloporaba iopasnosti za život i budućnostčovjeka i svijeta u kojem živiuvidi nužnost etičkih okvirakoji mu ne dopuštaju da

znanstvene mogućnostiprimijeni, odnosno zloporabi,istaknuo je dr. Tenšek.Zaključio je da za etičkuprosudbu racionalnih iznanstvenih mogućnosti irezultata, naročito kad je riječ oprirodnim znanostima kojezadiru u mogućnostimanipuliranja ljudskom psihomi njegovom naravi, valja ponadznanosti susresti i udomitimudrost. Dr. Tenšek je na završetkuTPT-a zahvalio svimpredavačima koji su okupljenesvojim izlaganjima ne samoobogatili, već jasno ukazalikoliko je na mjestu potrebadijaloga između teologije ipastorala i pitanja koja predvjerničku stvarnost postavljajusuvremene znanosti. Ne samoda znanost danas postavljapitanja teologiji, već je točno iobrnuto, teologija postavlja itreba postavljati pitanjaznanosti, svjesna da nudiodgovore baš na onimpodručjima s kojima sesuvremena znanost sve višesusreće, a ne nalazi za njihodgovore u uskoj imanentnojrealnosti, zaključio je dr.Tenšek. Prije zaključnih riječi dekanaKBF-a održana je plenarnarasprava u kojoj su gotovo svipredavači na ovogodišnjemTPT-u i okupljeni u dvorani jošjednom promišljali o temipastorala pred pitanjimasuvremene znanosti, ali idrugim aktualnim pitanjima

vezanim uz teologiju i pastoral.Jedno od mišljenja bilo je da jeprije dva desetljeća bila većapovezanost između predavača ipastorala i da se čini kako sedanas teologija povukla nafakultete, a pastoral u svojerecepture. Iznijeto je i mišljenjekako se čini da je nekoćpastoral vjerno slijedioteologiju, a danas pastoral činiiskorak te ga teologija prati kaokorektiv. Postavljeno je ipitanje školovanih teologa ikateheta koji danas rade samo uškolama a za koje nije otvorenprostor ni u župama niti nadrugim razinama. Uz ostalo, bilo je riječi opitanju rada nedjeljom te jekonstatirano da se često gledetoga pitanja manipulirapredstavnicima Crkve.Komentirajući pitanje radatrgovina nedjeljom, rečeno jekako u pozadini nije politika,nego novac prije svega velikihtrgovačkih lanaca koji, pak, nasvoj način djeluju na medije.Zaključeno je da se Crkvamože boriti za radnike, ali trebaodabrati pravi način, daklesocijalnim, a ne političkimgovorom. Istaknuto je da bi sena župama trebalopropovijedati da vjernici ne idukupovati nedjeljom te bi moždaonda i mediji drugačijereagirali. Rečeno je također dataj apel ne bi trebao bitinegativno obilježen "nemojtekupovati", nego pozitivno npr."okupljajte se u obitelji".

11v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Izabrano novo vodstvo Hrvatskoga društva katoličkihnovinara

Novi predsjednikDruštva je MateKrajina,potpredsjednikGabrijel Mioč, tajnikMihael Sokol

Zagreb, 26.1.2006. (IKA) -Hrvatsko društvo katoličkihnovinara (HDKN) na godišnjojizbornoj skupštini 26. siječnja uTribini grada Zagreba izabraloje novo čelništvo. Zapredsjednika je izabran MateKrajina, glavni urednik lista"Mi", potpredsjednik je fraGabrijel Mioč, dugogodišnjiurednik lista "Naša ognjišta", anovi je tajnik Mihael Sokol,novinar i fotograf "GlasaKoncila".Na početku skupštine uimepredsjednika Odbora HBK zamedije riječkog nadbiskupaIvana Devčića, nazočne jepozdravio don Anton Šuljić,predstojnik Tiskovnoga uredaHBK.U službenome dijelu skupštinetajnica društva Željka Zelićpročitala zapisnik sprošlogodišnje skupštine tepodnijela financijsko izvješćeza 2005. godinu. Oaktivnostima društva uprotekloj godini govorila jepredsjednica društva Suzana

Peran, koja je istaknulasudjelovanje društva uobilježavanju 39. Svjetskogadana sredstava društvenihkomunikacija, organiziranjepredavanja načelnika Odjela zastipendiranje i novinarstvonjemačke zaklade "HansSeidel" prof. Hansa PeteraNiedermeiera o temi"Posredovanje politike danas:Jesu li odnosi s javnošćuvažniji od općeg dobra",sudjelovanje na susretimalaičkih udruga Zagrebačkenadbiskupije te tradicionalnimalonogometni turnir.Predsjednica društva Peranistaknula je i kako proteklegodine društvo nije stipendiralomlade novinare, jer nije bilofinancijskih mogućnosti.Slijedio je izborni dio u kojemusu osim predsjednika,potpredsjednika i tajnikaizabrani i novi članoviUpravnoga i Nadzornogaodbora te Suda časti. NoviUpravni odbor čine SuzanaPeran, Anto Mikić, Neno

Kužina i Božidar Nagy. UNadzorni odbor izabrani suJozo Mario Tolj, NikolaBašnec, Mario Knezović,Anton Šuljić i Augustin Bašić,a novi članovi Suda časti suŽeljko Janjić, Juraj MirkoMataušić i Marko Puškarić.Osim prijedloga za članovevodstva na izbornome dijelumogli su se čuti i prijedlozi zapoboljšanje rada Društva,njegovu profesionalizaciju,dodjeljivanje simboličnenaknade vodstvu društva, kao iprijedlozi da se razmisli onekim statutarnim promjenama.Na kraju radnoga dijelaskupštine okupljenima su seobratili novi predsjednik itajnik. Predsjednik Krajinazahvalio je na ukazanomepovjerenju te istaknuo kako ćenovo vodstvo konstruktivneideje nastaviti graditi na onomedobrome što su njihoviprethodnici napravili. Nakonslužbenoga dijela skupštineuslijedilo je neformalnodruženje uz večeru.

Blizina ljubavi i mržnjeNa tribini Ususret sv.Vlahu predstavljenaknjiga don StipeŠošića ozlostavljanjima usrpskim logorima,kojom se želi natemelju vlastitogiskustva drugimapomoći u rješavanjutrauma

Dubrovnik, 26.1.2006. (IKA) -Posljednja, treća tribina niza"Ususret sv. Vlahu" koji svakegodine Biskupski ordinarijatpriređuje kao daljnju pripravuza proslavu zaštitnikaDubrovnika, održana je 26.siječnja u novoj dvoranisamostana sv. Klare. Na tribinije gostovao don Stipo Šošić,svećenik iz Banjolučkebiskupije, koji je 1992. godinebio zatočen u srpskimkoncentracijskim logorimaKeraterm, Omarska i Manjača.U logor je odveden početkomlipnja 1992. godine, a iz logoraje pušten 28. kolovoza tegodine. Danas je don Stipodušobrižnik za Hrvate uGoeteborgu u Švedskoj. Na tribini u Dubrovniku

predstavljena je posljednja donStipina knjiga "Blizina ljubavi imržnje", u kojoj on govori ozlostavljanjima i mučenjima usrpskim logorima. Generalnivikar u Stockholmu mons.Željko Biletić istaknuo je kakoknjiga donosi svjedočanstvokako se snagom vjere mogupobijediti sile mraka, kako se inakon silnih mučenja iponižavanja može vjerovati uljubav, kako se nakonproživljenog pakla možegovoriti o smislu.Autor knjige posvjedočio je ostrahotama koje je proživio ulogorima, ali i o teškim noćimai danima nakon toga.Progovorio je o mržnji ibesmislu koji su ga mučili, osvađama s Bogom, te o borbi sasamim sobom, koja ga je

dovela do toga da danassvakodnevno moli za svojemučitelje. Zbog toga je inapisao knjigu "Blizina ljubavii mržnje", da bi na temeljuvlastitog iskustva drugimapomogao u rješavanju trauma ipronalaženju ljubavi i radosti usvakodnevnom životu.Knjigu je objavila Teovizija2003. godine.Don Stipo Šošić rođen je 1948.godine u selu Ruda, u općiniNovi Travnik. Za svećenika jezaređen 1975. godine. Prije ratabio je župnik u Odžak-Čaićukod Livna i Ravskoj pokrajLjubije. Do sada je objavio triknjige: "Do pakla i natrag","Banjalučkom Timoteju" i"Blizina ljubavi i mržnje", asurađuje i u mnogim katoličkimnovinama.

Suglasnost za gradnju katoličke crkve u Donjem LapcuDonji Lapac, 28.1.2006. (IKA)- Višegodišnja želja katolikaDonjeg Lapca za primjerenimprostorom za bogoslužja naputu je ispunjenja. Općinskovijeće Donjeg Lapca suglasilose s gradnjom rimokatoličkecrkve u mjestu.Donji Lapac, koji teritorijalnopripada župi Rođenja Blažene

Djevice Marije iz Borićevca,ima oko 120 obitelji i 370vjernika, ističe upravitelj župe ižupnik Gračaca fra Mate Matić.Budući da vjernici nemajuodgovarajućeg prostora zasvoje duhovne potrebe, nakonpodnošenja zamolbe općinskomvijeću, ono je donijelopozitivnu odluku o dodjeli

zemljišta koje treba izabratižupa, ali pod uvjetom da seuklapa u Urbanistički iProstorni plan općine DonjiLapac, stoji u odluci koju jepotpisao načelnik Simo Mrđa.Pred župnikom je sada složenposao izrade urbanističko-arhitektonskog rješenja zabuduću crkvu u Donjem Lapcu.

12 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dan posvećenog života u Slavonskom BroduTridesetak redovnicakoje u SlavonskomBrodu djeluju u sedamredovničkih zajednicaproslavile Danposvećenog života

Slavonski Brod, 28.1.2006.(IKA) -Tridesetak redovnicakoje u Slavonskom Brodudjeluju u sedam redovničkihzajednica proslavile su 28.siječnja Dan posvećenogživota. Misno slavlje ufranjevačkoj crkvi PresvetogTrojstva predvodio je fraEgidije Biber, a predstavniceredovničkih zajednicasudjelovale su u misnimčitanjima. Fra Egidije rekao je kako jestalež redovništva u Crkviosobito istaknut i potreban.

Govoreći o značenjuposvećenog života ukazao je daje posvećeni život zapravonasljedovanje Krista, uposebnom obliku. Nismopozvani imitirati Krista, negoprimjenjivati u svome životuono što je On propovijedao tetako unositi Duh Božji koji jedanašnjem svijetu tolikopotreban, poručio je, izmeđuostaloga, fra Egidije. Prve redovnice koje su uSlavonski Brod u tada jedinužupu došle prije 50 godina bilesu uršulinke. One djeluju u župi

Gospe brze pomoći. Milosrdnesestre Sv. Križa došle su prije45 godina, a djeluju ufranjevačkoj crkvi PresvetogTrojstva i više župaSlavonskobrodskog dekanata.Karmelićanke Božanskog SrcaIsusova djeluju u župi DuhaSvetoga, a Služavke MalogaIsusa u Brodskom Vinogorju.Klanjateljice Krvi Kristovedjeluju u župi Sv. obitelji, aslužavke Kristove na župi sv.Josipa radnika i sv. NikoleTavelića. Sestre bazilijankedjeluju u grkokatoličkoj župiUzvišenja sv. Križa.

Susret volontera župnih Caritasa KatedralnogarhiđakonataJakuševac, 28.1.2006. (IKA) -U organizaciji CaritasaZagrebačke nadbiskupije -Odjela za rad sa župnimCaritasima u župi sv. Markaevanđelista u Jakuševcu održanje 28. siječnja prvi ovogodišnjiredoviti mjesečni susretvolontera župnih CaritasaKatedralnog arhiđakonata.Koordinator za župne CaritaseKatedralnog arhiđakonataStjepan Moškatelo krozprezentaciju i upitnik obradio jetemu "Evaluacija rada sažupnim Caritasima Katedralnogarhiđakonata u 2005. godini".Voditelj domaćeg župnogCaritasa Vladimir Štarkeljupoznao je goste s dosadašnjimradom u kojemu je stavljennaglasak na sustavan rad,upornost i uključivanje raznihdruštvenih struktura u projektekoje provode. Posebno suponosni na ulogu koju suodigrali u sanaciji smetlišta uJakuševcu, kao i na pokretanje ipomoć u gradnji crkve u mjestuMičevcu. Sudionicima supodijeljeni primjerci plana

njihovih aktivnosti u 2006.Misu je predvodio župnik JosipKidjemet. U propovijedi jeistaknuo važnost karitativnograda u svjedočenju vjere udanašnjem svijetu. Okupljenismo kao ljudi koji imaju sasvimjasno određeno mjesto u Crkvi.Mi vodimo praktični dioevanđelja, zato je naš posaonajvažniji. Mi razmišljamo otome kako postići da čovjekbude zadovoljan, kako mupomoći da nađe smisao života?A što danas čovjek traži? Želišto manje raditi, što manje semučiti, da bude što manjeizložen neugodnostima života.Nasuprot tim željamadanašnjeg čovjeka Salomon odBoga traži mudro srce kojim ćemoći razlikovati dobro od zla.To je najveće bogatstvo! UZagrebu ima mnogo školovanihljudi, ne kažem mudrih negoškolovanih. Oni imaju mnogoznanja i velikih mogućnosti, alinemaju mudrosti. Mudrost jeBožji dar i na tom daru Boguzahvaljujemo", rekao je izmeđuostaloga vlč. Kidjemet, koji

svoju skupina volontera radonaziva "švicarcima" jer su,kako kaže, tim koji se redovitoi u točno vrijeme sastaje svakogponedjeljka već gotovo trigodine. Sudionike je posebnorazveselio nastup djece i mladihkoji su izveli rukovet duhovnihpjesama i tako na posebannačin obogatili susretumjetničkim programom. Prijezakuske kojom je završensusret, domaćini su odveli gostena gradilište nove crkve uMičevcu koja je posvećena sv.Benediktu te su sve nazočnepozvali na posvećenje crkve 11.srpnja ove godine.Na susretu je sudjelovaločetrdeset volontera iz 14zagrebačkih župa (Knežija,Remete, Travno, Sloboština,Utrina, Zapruđe-Središće,Trešnjevka, Čučerje, Siget,Kraljica sv. krunice, Sv.Terezija - Trnje, Sv. Petar -Vlaška, Brestje i Botinec), tejednog samostanskog caritasa(Sv. Franjo - Kaptol), međukojima je bilo i mladih, koji suaktivno pratili tijek susreta.

"Živio sveti Vlaho!"Dubrovački biskupŽelimir Puljić uputiotradicionalnu porukuiseljenicima uz Dansv. Vlaha

Dubrovnik, 29.1.2006. (IKA) -Dubrovački biskup ŽelimirPuljić uputio je tradicionalnuporuku iseljenicima uz Dan sv.Vlaha. Istaknuvši kako sustoljećima štovateljima sv.Vlaha dani feste ujedno i danimolitve, radosti, milosti izahvalnosti, biskup ih jeobavijestio o tribinama"Ususret sv. Vlahu",ovogodišnjim festanjulima iostalom bogatom programuslavlja. Podsjetio je kako se uDubrovačkoj biskupiji protekle

godine razmišljalo o euharistiji,otajstvu što izgrađuje Crkvu.Spominjući ulogu svetaca imučenika koje slavimo požupama i biskupijama,dubrovački biskup istaknuo jekako oni svojim nebeskimzagovorom stvaraju osjećajzajedništva i pripadnosti velikojobitelji koju nazivamo Crkvom.Isus, naime, nije htio Crkvu kaoneku osobitu organizaciju ilidruštvenu nadgradnju. Želio jejednostavno neka "njegovibudu zajednica braće i sestara"

(Mt 23, 8), zajednica stola iblagovanja, zajednica uzajamneljubavi," poručio je iseljenimštovateljima sv. Vlaha biskupPuljić. Na završetku porukedubrovački biskup je, uz željeza učvršćenje vjere, nade iljubavi, duševnim mirom,zdravljem i Božjimblagoslovom, čestitao svimablagdan dubrovačkog zaštitnikastoljetnim usklikom: "Živiosveti Vlaho!"

13v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Osnivačka skupština Udruge H-epicentarCilj Udruge H-epicentar je razvojrazličitih odgojno-kulturnih,humanitarnih i svihdrugih aktivnostinamijenjenih razvojukomunikacije ipozitivnih društvenihaktivnosti međurazličitim dobnim,socijalnim ikulturološkimskupinama

Zagreb, 29.1.2006. (IKA) - Naosnivačkoj skupštini Udruge H-epicentar 29. siječnja uprostorijama župe sv. Petra uZagrebu usvojen je StatutUdruge, a za prvogpredsjednika izabran je HrvojeBule, diplomirani inžinjerzrakoplovstva i djelatnik"Croatia Airlinesa".U izbornom dijelu sjednice zapotpredsjednika je izabranTomislav Golubić dok su uUpravni odbor udruge izabraniTomislav Penavić, Dragan

Škarica, Jelena Golubić, DavorSeljan i Ante Novak. UNadzorni odbor također jebirano pet članova s pravilomda dvoje predstavnika sudjelujeu radu Upravnog odboraUdruge H-epicentar. Začlanove Nadzornog odboraizabrani su Marijo Šuker,Borna Vinković-Rangel, TonkaBobić, Marica Marinović-Golubić te Martina Bule. Zaadministrativne tajnikejednoglasno su izabrani LanaJukić i Tea Matovina.

Cilj Udruge H-epicentar jerazvoj različitih odgojno-kulturnih, humanitarnih i svihdrugih aktivnosti namijenjenihrazvoju komunikacije ipozitivnih društvenih aktivnostimeđu različitim dobnim,socijalnim i kulturološkimskupinama. Središnji izazovdjelovanja su obitelj i mladi usuvremenom europskomdruštvu izloženi brojnimizazovima svakodnevnogživota. Rad Udruge je javan.

"Don Boscofest 2006."Nastupilo je 200izvođača iz Hrvatske,BiH i Slovenije

Zagreb, 29.1.2006. (IKA) - Uprepunoj župnoj crkvi MarijePomoćnice na zagrebačkojKnežiji, kojom upravljaju ocisalezijanci, u nedjelju 29.siječnja održan je četvrti "DonBoscofest 2006.", festivalduhovnih skladbi i pjesama zamlade, u organizaciji uredništvaglasila "Don Bosco danas" iKomisije za pastoral mladihHrvatske salezijanskeprovincije "Sv. Ivan Bosco".

Nastupilo je 200 izvođača izHrvatske, BiH i Slovenije, štoje najveći odaziv dosada. Uzveć poznate duhovne pjesme,izvedeno je i 20 novih skladbi,a uz svaku pjesmu, na video-zidu prikazan je popratni spot. Festival duhovnih skladbi "DonBoscofest" pokrenut je uzagrebačkoj salezijanskoj župiMarije Pomoćnice na Knežiji2002. godine, o 80. obljetnici

dolaska salezijanaca u Zagreb i30. obljetnici utemeljenjaHrvatske salezijanskeprovincije. Cilj organizatora jeda festival, koji nemanatjecateljsko obilježje, postanetradicionalno okupljalištemladih glazbenika, skladatelja iizvođača, koji će, posebnopozorni na torinskog svecamladih don Ivana Bosca,pronositi duhovno obilježjeglazbenih događaja.

"Izazovi i radosti bračnoga i obiteljskog života"Predavanje voditeljaUreda HBK za obiteljdr. Petra KrešimiraHodžića u Zadru

Zadar, 30.1.2006. (IKA) -Voditelj ureda Hrvatskebiskupske konferencije zaobitelj dr. Petar KrešimirHodžić održao je 30. siječnja užupnoj dvorani Bezgrešnogzačeća na Puntamici u Zadrupredavanje "Izazovi i radostibračnoga i obiteljskog života".Povjerenik za obiteljskipastoral Zadarske nadbiskupijedon Emil Bilaver rekao je da jeto prvo u nizu ovogodišnjihpredavanja koje će organiziratiPovjerenstvo. Upozorio je dadruštvo i državna tijela novčanopodupiru razne urede i udruge,homoseksualne inicijative, anedostatno pomažu obitelji.Susretu su nazočili i članovirazličitih inicijativa unadbiskupiji: Obiteljskogsavjetovališta, Zajedniceobitelji sa četvero i više djece,Zajednice za obitelj iroditeljstvo "Izvor". Don Emilje istaknuo važnost povezivanjasvih tih struktura nabiskupijskoj razini, potom i naplanu Crkve u Hrvatskoj, kakobi se krenulo u zajedničkeprojekte, radi opstanka Crkve inaroda.U predavanju je dr. Hodžićrekao da su riječi "izazov" i"radost" naizgled paradoks, no

Isusov primjer pokazuje da seizazov, ako se prihvati na pravinačin, može pretvoriti u radost.Upozorio je na učestali brojrastava brakova, godišnje je uHrvatskoj 23.000 vjenčanja, a5000 rastava. Neki od izvorabračne nestabilnosti sukomunikacijski i novčaniproblemi, neslaganje uroditeljskim i spolnim ulogama,predbračni spolni odnosi izajedničko stanovanje. Rastavaje traumatičan događaj koji imaloš učinak na zdravljeslabljenjem imunološkogsustava, pogubnog je utjecajana djecu, povećava razinudelikvencije, asocijalnogponašanja i depresije. Narastavu utječe i izostanakreligioznosti, rekao je dr.Hodžić. Preventivne strategijesu cjelovita i kvalitetnapriprava za brak, zaručničkitečajevi, predbračna/bračnačistoća i vjernost, međusobnouvažavanje supružnika,otvorenost kanala komunikacijeuz umijeće slušanja, zdravaspolnost, spremnost na žrtvu,osobni i zajednički duhovni rastmolitvom i sakramentalnimživotom, skladnimdopunjavanjem bračnih iobiteljskih uloga muškarca i

žene. Dr. Hodžić je istaknuo ipotrebu osnivanja obiteljskihzajednica u župi i poznavanjeučenja Crkve o braku i obitelji,potaknuvši na proučavanjepobudnice "Obiteljskazajednica". Važno je iprepoznavanje dominantnogjezika ljubavi. Čine ga potvrdneriječi, kvalitetno provedenovrijeme, darivanje, djelasluženja i tjelesni dodir."Ukoliko to ne razvijamo, našeje spremište ljubavi ispražnjenoi frustrirano" upozorio je dr.Hodžić. Govorio je i o proto-razvojnom razdoblju,egzistencijalno osjetljivomrazdoblju najpodložnijemoblikovanju, istaknuvši da našidentitet započinje od trenutkazačeća. Kao znak odgovornogroditeljstva, preventivnestrategije su priprema za začećena tjelesnom, emocionalnom,mentalnom i duhovnom planu,prenatalna komunikacija svimtim kanalima, cjelovita pripravaza porod, uvažavanjesposobnosti djeteta i osiguranjeobogaćene razvojne okoline,osobito do 3. godine. Dr.Hodžić je pohvalio i kreativnupedagošku metodu duhovnogsadržaja naslovljenu "Katehezadobrog pastira".

14 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

300. obljetnica "Paštrićeve knjižnice"Knjižnica je otvorena30. siječnja 1706. ibila je prva javnaknjižnica u graduSplitu

Split, 30.1.2006. (IKA) - Upovodu 300. obljetniceotvaranja prve javnesjemenišne knjižnice koja je posvom glavnom darovatelju,svećeniku i profesoru IvanuPaštriću, od početka nazvanaBibliotheca Pastritia,Nadbiskupsko sjemenište iNadbiskupijska klasičnagimnazija u Splitu pripremili su30. siječnja svečanu akademijuu Velikoj dvorani splitskogasjemeništa. Riječi pozdravauputio je ravnatelj gimnazije"Don Frane Bulić" mons. dr.Mihovil Vidović, istaknuvši daje knjižnica otvorena 30.siječnja 1706. i da je to bilaprva javna knjižnica u graduSplitu. Nazočnima se obratio isplitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić. Zahvaljujućisvima koji su utkali sebe u tučasnu kulturnu znanstvenuustanovu, nadbiskup Barišićistaknuo je kako je "Paštrićevaknjižnica sakupljeno blagoteologije i filozofije krozrazličita vremena na jednomemjestu. I nije slučajno da seprije 300 godina otvara javnaknjižnica u gradu Splitu, graduu kojemu se nalazi najstarijarukopisna knjiga-kodeks uRepublici Hrvatskoj, Splitskievanđelistar (VII. st.) te izkojega potječe otac hrvatskeknjiževnosti Marko Marulić(1450-1524)".Kratka predavanja održali suprof. dr. Slavko Kovačić i mr.Josip Dukić. Prof. Kovačić jegovorio o životu StjepanaCosmia (1629-1707) i IvanaPaštrića (1636-1708). Istaknuoje kako se njihov život u mnogočemu podudarao, premda jesmjer njihova životnogakretanja bio obratan. Paštirić jerođen u Splitu, ali je cijeli svojživot proveo u Veneciji i Rimu,gdje je i završio studije. Cosmije, obratno, rođen u Veneciji,studirao je neko vrijeme i živiou Italiji, ali je posljednjih 25godina svojega života proveo uSplitu (1682-1707), darivajućisvega sebe za dobro Crkve inaroda, rekao je dr. Kovačić.Paštrić, vrstan poznavateljlatinskoga i grčkog,hebrejskoga i sirijskog jezika,doktorirao je filozofiju iteologiju. Nakon svećeničkogređenja u Rimu stavio se naraspolaganje "Zboru za širenjevjere". Radio je kao lektorbiblijskih jezika, vodio tiskaru,i više od trideset godina

predavao u Urbanovu zavodu.Već mu je u 30. godini nateološkom fakultetu u Rimudodijeljena katedra dogmatsketeologije. Godine 1671.utemeljio je Akademijukoncila, koja se bavilaproučavanjem teološke misli.Za nas je vrlo važno da je zanaše glagoljaše priredio novoizdanje glagoljskoga Brevijara(koji je tiskan 1688.) i Misala.Time se odužio svom rodnomkraju i hrvatskoj kulturi.Stjepan Cosmi je godine 1678.imenovan za splitsko-makarskog nadbiskupa. Zbogspora između MletačkeRepublike i Svete Stolice tek je1682. došao u Split i preuzeoslužbu te u teškim turskim imletačkim previranjima 1700.godine na Blagovijest u Splituotvorio sjemenište, prvu javnusrednju školu s gimnazijom iteološkim i filozofskimstudijem. Nadbiskup Cosmi jeu tu svrhu krenuo i u osnivanjebiblioteke te je uložio velikitrud kako bi toj ustanovipribavio što više potrebnihknjiga. U tome mu je svesrdnopomagao upravo Ivan Paštrić,darivajući splitskom sjemeništumnoštvo vrijednih knjiga,zaključio je prof. Kovačić.Jezgru biblioteke 1706. činiloje 568 knjiga koje je darovaoPaštrić. "Prema želji IvanaPaštrića biblioteka je bilanamijenjena sjemeništu i graduSplitu", istaknuo je ravnateljbiblioteke mr. Josip Dukić inastavio: "Paštrićeve knjige sustigle iz Rima u Split urazdoblju od 1701. do 1706.godine. Na svakoj je knjiziPaštrić napisao svoje ime, aneke je dao uvezati u kartonskekorice, umotane u pergamenenekih nepoznatihsrednjovjekovnih rukopisa,koje bi trebalo proučiti.Biblioteka je bila otvorenajavnosti do početka 19. st.Godine 1757. biblioteka jeimala 927 svezaka. Za povijestbiblioteke važan je popis iz1821., unesen u opći inventarsjemenišne pokretne imovine,koji se nalazi u Nadbiskupskomarhivu u Splitu. Na kraju šk.god. 1934/35. biblioteka jeimala 31.000 svezaka. Danasbiblioteka ima oko 50.000knjiga, ali od Paštrićevih knjigasačuvala se samo četvrtinaodnosno oko 150 - 200svezaka".Uz zahvalu svima za

sudjelovanje u prigodnojakademiji i onima koji sumoralno i materijalnopripomogli obnovi biblioteke,ponajprije Splitsko-makarskojnadbiskupiji, zatim Županiji teMinistarstvu kulture zaiskazano zanimanje, zaključnuje riječ uputio ravnateljSjemeništa dr. Mladen Parlov."Biblioteka je uslijed sklonih inesklonih povijesnih prilika ineprilika poput živa organizma,rasla i razvijala se", rekao je dr.Parlov i dodao: "Zbog svojevrijednosti Biblioteka jeproglašena i pokretnimspomenikom kulture, a upravota činjenica svih nas obvezujeda učinimo sve što je u našojmoći da Bibliotheca Pastritiananovo zaživi i dobije novupostavu. Jer je riječ oneprocjenjivom kulturnomblagu grada Splita i Županijesplitsko-dalmatinske,Republike Hrvatske,Nadbiskupije splitsko-makarske i Nadbiskupijskogsjemeništa u Splitu".Akademiji je, međumnogobrojnim uzvanicima,nazočila Tajma Rizmondo,predstavnica ministra kultureBože Biškupića. Slavlje supjesmom uveličali Zborgimnazijalaca uz pratnjutamburaškog orkestrasjemeništaraca pod ravnanjemprof. s. Mirje Tabak i klapaHrvatske ratne mornarice Sv.Juraj. Na završetku akademijeuslijedilo je razgledavanjeprigodne izložbe knjiga iz"Paštrićeve knjižnice". Osobitomjesto u biblioteci pripadainkunabulama. Iz biblijskihnauka zanimljiva je arapskaBiblija u tri sveska (Bibliasacra arabica), iz područjadogmatike Bellarminovapovijest nauke Tridentskogkoncila, iz duhovnosti Općeodredbe reda sv. Franje (Statutageneralia ordinis sanctiFrancisci) tiskane u Rimu 1554.Brojne su knjige iz crkvenoga icivilnog prava, rječnici,priručnici i komentari. Dioknjiga obrađuje teme izpovijesti Crkve i crkvenihkoncila, filoloških studija idruštvenih znanosti. Zanimljivoje spomenuti i djela hrvatskihautora M. Marulića, I. Lučića,I. T. Mrnavića i dr. U bibliotecije sačuvan prijepis GundulićevaOsmana te poneki rukopispoznatoga Nikole Tommasea.

15v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Proslavljen blagdan sv. Ivana Bosca u SplituNadbiskup Barišićustvrdio da se danasrijetko postavljapitanje: kako odgajati,a sve češće: isplati lise odgajati i je limoguć odgoj

Split, 31.1.2006. (IKA) -Salezijanci na Kmanu u Splituproslavili su u utorak 31.siječnja blagdan svojegautemeljitelja sv. Ivana Bosca zakojega su se pripremilitrodnevnicom, koju jepredvodio prof. don JosipČorić. Središnje blagdanskoeuharistijsko slavlje predvodioje splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić, koji je upropovijedi ustvrdio da sedanas rijetko postavlja pitanje:kako odgajati, a sve češće:isplati li se odgajati i je limoguć odgoj? Utilitaristički iegoistički interesi, ispunjenibrigom samo za osobnimuspjehom i zdravljem, ulaze unaša razmišljanja i stavove teiskrivljuju čovjekov odnosprema odgoju, rekao jenadbiskup.Govoreći o nesebičnoj brizi iispravnom odgoju, nadbiskupBarišić podsjetio je na lik sv.Ivana Bosca, apostola mladeži,koji je do velike istine o odgojudošao upravo u susretu s

realnošću. "Lakše se naljutitinego svladati, a ljutnja neodgaja. Lakše je prijetiti, negouvjeravati, a prijetnja neodgaja. Zbog naše nestrpljivostii oholosti lakše je druge koritinego pokušati popravljati, asamo korenje ne odgaja",parafrazirao je nadbiskup sv.Ivana Bosca i zaključionjegovom mišlju da se najboljeodgaja ljubavlju i osobnimživotom. Potaknut Evanđeljem,nadbiskup je istaknuo putodgojnoga odrastanja, rekavšida Isusov izričaj "postati kaodijete" znači "odrasti", sazrijeti,jer dijete osjeća pripadnostdrugome, a to je model koji jesuprotan onome, "bitigospodar" i dostatan sam sebi.Prihvatiti drugoga znači datimu prostora u sebi, biti malen iponizan pred njim, dok "veliki"ne daju prostora drugome ni usebi ni oko sebe. Na krajumisnoga slavlja nadbiskupuBarišiću zahvalio je župnik idekan katedralnoga dekanatadon Ante Vasilj. Slavlje je

uveličao svojim pjevanjem zbor"Glorija" i Veliki mješovitižupni zbor.Salezijanci su došli su u Split1936., na poziv tadašnjegasplitskog biskupa K. KlementaBonefačića, koji im je povjeriovodstvo zavoda MartinisMarchi. Već tada su razviliuspješan apostolat u radu smladeži. Nakon ratakomunistička vlast im jezabranila pastoralni rad, zgradunacionalizirala, a 1955.zavodska kapela je pretvorena ugimnastičku dvoranu.Salezijanci su napustili Split, avratili su se 1969., na pozivnadbiskupa Frane Franića kojiim je povjerio župu MarijePomoćnice na Kmanu. Nakontoga su sagradili crkvu ipastoralni centar, a u župnompastoralu aktivni su animatori,ministranti, malonogometaši,pjevači, članovi liturgijskesekcije i različitih molitvenihzajednica.

Zadar: Sustavnija skrb za obiteljSusret nadbiskupa ivoditelja Ureda HBKza obitelj

Zadar, 31.1.2006. (IKA) - Usklopu inicijative "posjetipotpore" biskupijskimpovjerenstvima za pastoralobitelji, voditelj UredaHrvatske biskupskekonferencije za obitelj dr. PetarKrešimir Hodžić posjetio jePovjerenstvo za obiteljskipastoral Zadarske nadbiskupije.U pratnji zadarskogpovjerenika za obitelj donEmila Bilavera, dr. Hodžić

susreo se 31. siječnja uNadbiskupskom ordinarijatu uZadru sa zadarskimnadbiskupom Ivanom Prenđom.Izložio je nadbiskupumogućnosti organiziranijeg,sustavnog rada Ureda za obitelju nadbiskupiji, s ciljem daujedini sve aktivnosti uobiteljskom pastoralu. Upoznaoga je i s procesom uvođenjazdravstvenog odgoja u školskisustav, čiji je sastavni dio

spolni odgoj.Nadbiskup Prenđa istaknuo jepotrebu zajedničkog naporaujedinjenih snaga u Crkvi idruštvu, koji bi pridoniousvajanju odgoja koji pružapotpuni pogled na cjelovitostosobe, a ne samo na fiziologijuljudske osobnosti. U taj radmora biti uključeno resornoMinistarstvo, ali i roditelji istručnjaci, istaknuo jenadbiskup Prenđa.

Blagdan sv. Ivana Bosca na KnežijiSredišnje misnoslavlje predvodio jebiskup Jezerinac

Zagreb, 31.1.2006. (IKA) -Svečanim večernjim misnimslavljem na zagrebačkojKnežiji proslavljen je 31.siječnja blagdan sv. IvanaBosca. Središnje misno slavljepredvodio je vojni biskup JurajJezerinac zajedno sa župnikomdon Mirkom Režekom,ravnateljem pastoralnezajednice don MarijanomLovrićem, pučkim misionaromdon Jozom Kajićem, vojnimkapelanom don VladomMandurom, grkokatoličkimsvećenikom Jakovom Novakomi s još desetak svećenika izdekanata. Na početku misnogslavlja pozdravne riječidobrodošlice biskupu ivjernicima uputio je ravnateljpastoralne zajednice don

Marijanom Lovrić. U propovijedi je vojni biskupistaknuo veliko značenjeobitelji koja ustrajava u brojimpoteškoćama današnjegvremena s teškim djetinjstvomIvana Bosca i hrabrom majkomMargaritom koja je usprkossvemu pronalazila vremena inačina da se uvijek moli ipoštuju Božje zapovijedi."Obitelj jest i mora biti prvajedinica društva i jedinica vjere,a odgajajući svoju djecuroditelji odgajaju i sami sebe",podsjetio je na riječi papeBenedikta XVI., ističući kako"u današnjem vremenu trajeotvorena pasivna antiobiteljskakampanja u obliku diktaturerelativizma. Vlada takozvana

sloboda mišljenja u kojem sevrhovno dobro predstavljanepoželjnim, a negativnopoželjnim a tako se izvrćuvrednote! Vrijeme u kojem jedon Bosco živio bilo je takođerizazovno, bolno i teško, no Ivanje nakon što je postao svećenik1841. započeo aktivno idjelatno raditi konkretno sezauzimajući za mlade inezaposlene te je tako svomvremenu dao vrlo znakovitodgovor".Po završetku misnog slavljariječi zahvale uputio je župnikMirko Režek, posebnozahvalivši pučkom misionarudon Jozi Kajiću koji je vodiotrodnevnu duhovnu obnovu, tevelikom mješovitom zboružupe Marije Pomoćnice.

16 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Proslava blagdana don Bosca u RijeciMisno slavljepredvodio nadbiskupDevčić

Rijeka, 31.1.2006. (IKA) -Salezijanci u Rijeci proslavilisu 31. siječnja blagdanosnivača reda, don IvanaBosca. Središnje euharistijskoslavlje u crkvi MarijePomoćnice predvodio je riječkinadbiskup Ivan Devčić uzkoncelebraciju salezijanskih idijecezanskih svećenika.U propovijedi je nadbiskupistaknuo ljubav premanajmlađima kao put kojim jedon Bosco nasljedovao Isusovprimjer. "Kao rijetko tko donBosco je bio svjestan daljubeći, grleći i štiteći djecunastavlja i slijedi jedan odnajdubljih i najautentičnijihIsusovih stavova", rekao jeriječki nadbiskup. Poznate suIsusove riječi, "Pustite dječicuneka dolaze k meni. Nepriječite im jer takvih je

kraljevstvo Božje". Nadbiskupje objasnio kako tim riječimaIsus potvrđuje da su i djecasposobna stupiti u autentičniodnos s Bogom, premdadruštvo onoga vremena to nijeprihvaćalo. "Prema Isusu",nastavio je nadbiskup, "dijetene samo da je sposobno zaistinski odnos s Bogom, nego jeu tom pogledu i uzorodraslima". Stavljajućiodraslima dijete za primjerodnosa s Bogom nadbiskup jezaključio kako nam Isus želiporučiti: "Odnosite se premavašem nebeskom Ocu kao štose dijete odnosi prema svojimroditeljima".Don Bosco poznat je po svomradu s mladima, a njegovukarizmu nastavili su isalezijanci koje je utemeljio.Kao mlad svećenik došao je u

Torino gdje je sredinom 19. st.bilo mnogo siromašnogproletarijata te je ubrzo započeookupljati zapuštenu mladež.Njegova blagost i ljubav ubrzoje privukla mnoge besposličarei osobe prepuštene ulici. Uzmnogo muke osnovao je nekuvrstu internata, a kada su se izte zajednice počela javljati iduhovna zvanja don Boscoosniva Salezijansku družbukoja će se brinuti osobito zasiromašnu i zapuštenu djecu imladež, pomagati, odgajati ispremati za život. Okupljanjemladih temeljna je djelatnost isalezijanaca u Rijeci, a osnovalisu i vode klasičnu gimnaziju.Trodnevna priprema za blagdanzapočinjala je krunicom, a misesu kroz tri dana predvodili donŠime Zubović, don Ivan Kordićte don Niko Tunjić.

Zadar: Proslava sv. Ivana BoscaLjudski gledano, uživotu don Bosca biloje mnogo gorčine, aipak je bitna oznakanjegove duhovnostiradost, istaknuonadbiskup Prenđa

Zadar, 31.1.2006. (IKA) -Blagdan sv. Ivana Boscaproslavljen je u utorak 31.prosinca u salezijanskoj župiGospe Loretske u Arbanasimau Zadru. Večernje misno slavljepredvodio je zadarskinadbiskup Ivan Prenđa, ukoncelebraciji sa župnikomJosipom Bunićem i brojnimsvećenicima. Ta je proslavavrhunac pastirskog pohodanadbiskupa PrenđeArbanasima, gdje će se do krajatjedna susresti sa svimvjerničkim skupinama inositeljima različitihpastoralnih inicijativa u tojžupi. Nadbiskup je čestitaoblagdan salezijancima čija jekarizma desetljećima prisutna uZadru, a župnik Bunić mu jezahvalio na riječima podrške iohrabrenja koje upućujevjernicima za susreta upastirskom pohodu. Sveci su ljudi osobite duhovneplodnosti. U svojoj su sredinibili neshvatljivi, čak ineprihvatljivi. Ali, oživljujućiBožju riječ, za sobom suostavili brojne plodove i to jenajsnažniji govor o njima.Vrijeme im ne umanjujevrijednost i značenje, a ljudskapovijest prepoznaje ta djela,rekao je nadbiskup Prenđa upropovijedi. Ljudski gledano, uživotu don Bosca bilo je mnogo

gorčine, a ipak je bitna oznakanjegove duhovnosti radost. Tuse potvrđuje Kristova riječ"Dosta ti je moja milost, jersnaga se moja očituje uslabosti". "Radost ga nijeostavljala u najvećimteškoćama i preziru koje jeosjetio na svojoj koži. Za nekeje bio sanjar, opasan zavladajuće krugove, a on je imaonutarnju Božju potporu, te je usvetima onog doba i ljudimaCrkve, osobito papi Piju IX.,imao oslonac te je puno značiou razvijanju don Boscovekarizme", rekao je nadbiskup.Radost je bio okoliš u kojem jeoblikovao mlade, a spontanaradost dolazi iznutra, iz čistasrca. Zato je upućivao naispovijed, pričest i dubokupobožnost prema Mariji, jer seradost rađa kad je čovjek uskladu s Bogom. Tog sveca, koji je na svoj načindao pečat završnici 19. st. zakojeg je rečeno da je stoljećerevolucija, prevrata, ali i milostii svetosti, može se razumjetisamo u svjetlu Božje riječi,rekao je nadbiskup, te ga se inaziva ocem i učiteljem. Nasrcu mu je bila zaboravljena iostavljena mladež na ulici.Pokazao je da je svaki radučinjen prema Božjoj volji zadobro bližnjeg, molitva."Otvorio je novi put svetosti za

mnoge laike, za one koji živezanimanja namijenjena zanajskromnije. Pokazao je to isvojim životom, radeći na svomputu svom do svećeništvanajobičnija i priprostazanimanja", rekao je nadbiskup.Oznaka don Boscovepobožnosti je i vjernost Papi iCrkvi, u vrijeme oslabljenevlasti papinstva, kad segovorilo i o njegovom kraju.Godine 1887. utemeljio jetiskaru i počeo je izlazitiglasnik salezijanaca, razvijajućitako i novi apostolat kroztiskanje knjige, koje su u tovrijeme bile najčitanije.Nadbiskup Prenđa je poželio dase i u nadbiskupiji rascvjetaapsotalat među mladima. "DonBosco je poziv svima naispitivanje vlastite savjesti; gdjesu mladi, što ih ugrožava i štotreba činiti. Mladima jeposvjedočio koliko ih Crkvaljubi. Tražio je od njihotvorenost savjesti, duhpožrtvovnosti i život po vjeri.Svima je oslonac u apostolskimnaporima, a njegova ljubav,žrtva, strpljivost i milosrđeprimjer su rada s mladima.Budimo dostojni njegovihnadahnuća i iskazane ljubaviprema mladeži", zaključio jenadbiskup Prenđa upropovijedi.

17v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Pretpremijera filma o sv. VlahuDokumentarni filmprikazuje kronološkiproslavu blagdana sv.Vlaha kojegaDubrovčani štuju višeod tisuću godina

Dubrovnik, 1.2.2006. (IKA) -"Sveti Vlaho: vjera, nada iljubav" naslov je filma odubrovačkom zaštitniku, koji je31. siječnja pretpremijernoprikazan brojnimDubrovčanima okupljenim unovoj dvorani samostana Sv.Klare. Prije projekcije o filmusu govorili novinar BožoVodopija i autor Mario Miljak. Dokumentarni polusatni film"Sveti Vlaho: vjera, ufanje inada" prvi je film mladogdubrovačkog producenta iredatelja Marija Miljaka, koji jeuz snimatelja Srđana Kokanova

i organizatora produkcije IvaBarbira prikazao kronološkiproslavu blagdana sv. Vlaha,kojeg Dubrovčani štuju više odtisuću godina. Narator u filmumons. Toma Lučić, rektorcrkve Sv. Vlaha i generalnivikar Dubrovačke biskupije,pripovijeda o danima feste sv.Vlaha koji započinju naKandeloru svečanimotvorenjem i podizanjemsvečeve zastave na Orlandovstup i traju do nedjelje nakonblagdana kada se zastava sastupa spušta po povratkubarjaktara i vjernika s Goricesv. Vlaha. Ispričana je i

neizostavna legenda osvećeniku Stojku i razlozimazašto su Dubrovčani uzeli svecaiz Sebaste za svog zaštitnika.Nije zaobiđena niti crkva Sv.Vlaha, njezina izgradnja iumjetnička vrijednost. I kao štou filmu kaže mons. Lučić,objašnjavajući brojne svečeverelikvije: "Sv. Vlaho najvećimdijelom svoga tijela počiva unašem gradu, u katedrali, unjezinoj riznici. Zato kažem daje druga domovina sv. VlahaHrvatska, odnosnoDubrovnik…". Izdavačdokumentarca je Dubrovačkabiskupija.

18 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Kardinal Bozanić na ekumenskom susretu u RimuKardinal sudjeluje navelikom susretu kojimzapočinje održavanjeTrećeg europskogekumenskog skupa uorganizaciji Vijećaeuropskih biskupskihkonferencija (CCEE) iEuropskog vijećaCrkava (KEK)

Rim, 25.1.2006. (IKA) -Potpredsjednik Vijećaeuropskih biskupskihkonferencija zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić otputovao je 25.siječnja u Rim, gdje sudjelujena velikom susretu kojimzapočinje održavanje Trećegaeuropskog ekumenskog skupa uorganizaciji Vijeća europskihbiskupskih konferencija(CCEE) i Europskog vijećaCrkava (KEK) pod geslom"Kristovo svijetlo rasvjetljujesve. Nada za obnovu i jedinstvoEurope".Na susretu u Rimu okupilo seoko 150 izaslanika Crkava,biskupskih konferencija,ekumenskih tijela, zajednica i

pokreta iz cijele Europe. TrećiEuropski ekumenski skup nanovi način nastavlja tradicijueuropskih ekumenskih susretakoji su do sada održani uBaselu 1989. i Grazu 1997.godine. Novost ovoga skupa ješto se neće kao dosad dogoditisamo jedan veliki susret, negoje zamišljen kao proces u četirietape, kao svojevrsnosimbolično hodočašće kojim bise pokazalo bogatstvo različitihkršćanskih tradicija i korijenikršćanske Europe. U sklopurimskoga susreta, koji jeotvoren 24. siječnja poslijepodne, slavi se i svečanaVečernja u bazilici Sv. Pavlaizvan zidina u prigodi završetkaMolitvene osmine za jedinstvo

kršćana koju predvodi papaBenedikt XVI.Nakon ovog siječanjskogsusreta u Rimu, druga etapauključuje nacionalne iregionalne susrete diljemEurope u drugoj polovici 2006.i početkom 2007. godine. Utrećoj etapi održat će se susretpoput ovoga rimskog,sredinom veljače 2007. uWittenberg-Lutherstadtu uNjemačkoj, na kojem će se istotako okupiti 150 izaslanikarazličitih Crkava, biskupskihkonferencija, ekumenskih tijela,zajednica i pokreta. Na kraju,završni će se skup održati uSibiu, u Rumunjskoj od 4. do 8.rujna 2007. na kojem ćesudjelovati 3000 izaslanika.

Izazovi u pastoralu migranataOdržan godišnjisusret nacionalnogravnatelja Njemačkebiskupske konferencijeza dušobrižništvokatolika drugihmaterinskih jezika vlč.Wolfganga Miehlea idrugih odgovornih unjemačkimbiskupijama zadušobrižništvozajednica drugihmaterinskih jezika uNjemačkoj sdelegatima i drugimpredstavnicima tihzajednica

Mainz, 25.1.2006. (IKA) -Godišnji susret nacionalnogravnatelja Njemačke biskupskekonferencije za dušobrižništvokatolika drugih materinskihjezika vlč. Wolfganga Miehleai ostalih odgovornih unjemačkim biskupijama zadušobrižništvo zajednica drugihmaterinskih jezika u Njemačkojs delegatima i drugimpredstavnicima tih zajednicaodržan je od ponedjeljka 23. dočetvrtka 26. siječnja ubiskupijskoj kući zausavršavanja "Erbacher Hof" uMainzu. Među sudionicima bioje i delegat za hrvatsku pastvu uNjemačkoj fra Josip Bebić. Sveje na početku pozdravionacionalni ravnatelj vlč.Miehle, tijekom susreta ipomoćni biskup biskupijeMuenster mons. dr. Josef Voss,predsjednik Komisije XIV.(Migracija) Njemačkebiskupske konferencije. Usrijedu 25. sudionici su se ukripti katedrale u Mainzuokupili na euharistijsko slavlje

koje je predvodio predsjednikNjemačke BK biskup Mainzakardinal Karl Lehmann. Župnikza sport Hans-Gerd Schuett izDuesseldorfa je govorio o vrloaktualnoj temi "Nogometnoprvenstvo u Njemačkoj 2006.pod vidom dušobrižničkeponude zajednica drugihmaterinskih jezika". U razgovorsu svojim razmišljanjima iprijedlozima uključili sudionicisusreta. Valja podsjetiti kako jeu svezi s tom tematikomdelegat Bebić ovih dana stupiou vezu s predstavnicimaHrvatskoga nogometnog savezai ponudio hrvatskimreprezentativcima i navijačimadušobrižničku skrb u tijekusvjetskog prvenstva uNjemačkoj. Državna ministricaiz Berlina prof. dr. MariaBoehmer, zadužena zamigraciju, integraciju iizbjeglice, govorila ointegracijskoj politici kaodruštvenoj politici kao težištunove savezne Vlade. Bilo jeriječi i o aktualnim mjerama

prestrukturiranja, zajedničkihkooperativnih modela ubudućnosti dušobrižništvakatolika drugih jezičnihzajednica i sl. ReferentNjemačkog Caritasa izFreiburga Stjepan Herceggovorio je o promjenama uradu s migrantima Caritasa podvidom mogućnosti iumrežavanja pastoralnih isocijalnih službi. Bilo je riječi io dvonacionalnim brakovimapod vidom šanse i izazova zapastoral. Poseban dio odnosiose na dušobrižništvo djece imladih u stranim zajednicamate zajedničkoj odgovornostiglede toga pitanja njemačkihzajednica i zajednica drugihmaterinskih jezika. Bilo jeriječi i o 20. svjetskom danumladih, koji je protekle godineodržan u Koelnu, te o njegovimkonkretnim impulsima upastoralu mladih. Raspravljalose također o aktualnoj tematici ikonkretnim problemima unutarzajednica drugih materinskihjezika.

Sarajevo: Objavljen dnevnik fra Ljube HrgićaSarajevo, 27.1.2006. (IKA/FIA)- Izdavačka kuća Svjetlo riječiobjavila je dnevnik fra LjubeHrgića "Životni krug".Dnevnikom su obuhvaćena dvarazdoblja autorova života: od1934. do 1937. i od 1961. do1970. Rukopis je priredio,lektorirao i predgovor napisaofra Ladislav Fišić. Gotovotrideset godina nakon autorovesmrti javnosti je dostupannjegov dnevnik u kojemu su

glavne teme: Bog, smrt,priroda, vlastita duša ipreviranja u njoj. Godine 1990.objavljena je zbirkapripovijedaka pod naslovomPosljednji krug. Fra Ljubo Hrgić rođen je uZenici 1. travnja 1908.Školovao se u rodnom gradu i uVisokom, teologiju studirao uSarajevu, a francuski jezik iknjiževnost u Beogradu od

1934. do 1938. Godine 1945.bio je proglašen "narodnimneprijateljem" i osuđen nadvadeset godina zatvorskerobije s prisilnim radom.Tamnovao je u Zenici iSrijemskoj Mitrovici devetgodina (1945-1954). Nakonizlaska iz zatvora živio je iradio u Beogradu, Docu, GučojGori, Jajcu i Zenici, gdje jeumro 18. svibnja 1976.

19v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Crkva u Hrvata

Friborug: Nagrada hrvatskom studentu teologijeKnjižničarzagrebačkog KBF-aTomislav Kovačdobitnik godišnjenagrade našvicarskom sveučilištuza magistarski rad"Kuranska objava:pokušaj prikaza u viduuspoređivanja skršćanskomteologijom objave"

Friborug, 27.1.2006. (IKA) -Tomislav Kovač, djelatnikKatoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu,dobio je godišnju nagradu"Društva prijatelja Sveučilišta uFribourgu" u Švicarskoj za svojmagistarski rad. Na svečanojproslavi Teološkog fakulteta uFribourgu u prigodi blagdanasv. Tome Akvinskoga 27.siječnja nagradu je uručiladekanica prof. BarbaraHallensleben, koja je i članicaMeđunarodne teološkekomisije. U govoru u dvoraniSenata Sveučilišta mr. Kovačse osvrnuo na svoj teološkistudij u Fribourgu i temu svogarada. Zahvaljujući stipendijiŠvicarske BK, Kovač je završiodvogodišnji poslijediplomskistudij. Specijalizaciju je

posvetio međureligijskomdijalogu, osobito dijalogu sislamom. Magistarski rad"Kuranska objava: pokušajprikaza u vidu uspoređivanja skršćanskom teologijom objave"napisao je na područjufundamentalne teologije podvodstvom prof. GuideVergauwena, vicerektoraSveučilišta. Za svoj magistarskirad Tomislav je dobio najvišuocjenu, summa cum laude.Fribourško sveučilište jedno jeod važnijih sveučilišta uŠvicarskoj i jedino dvojezičnosveučilište u Europi, sprogramom studija nafrancuskom i njemačkomjeziku. Na Teološkomfakultetu, poznatom podominikanskoj tomističkojtradiciji, studiraju studenti iz

svih krajeva svijeta. Društvoprijatelja Sveučilišta osnovanoje 1891. u vidu potpore radaSveučilišta i unapređenjaznanstvene suradnje iprijateljskih veza s nekadašnjimstudentima. U sklopu brojnihaktivnosti Društvo dodjeluje igodišnje nagrade za najboljemagistarske i doktorske radove.Tomislav Kovač radi kaoknjižničar u Knjižnicizagrebačkog KBF-a.Povremeno objavljuje članke uhrvatskom katoličkom tisku teprovodi s francuskoga jezika.Godine 2002. dobio jeGodišnju nagradu nazagrebačkom KBF-u za svojdiplomski rad posvećenteološkoj antropologijišvicarskog teologa MauriceaZundela.

Dan Pravoslavnoga bogoslovskog fakulteta u BeograduNazočnošćuizaslanstvaKatoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta iz Zagrebanastavljenadugogodišnja praksauzajamnog pohađanjau povodu Danafakulteta

Beograd, 28.1.2006. (IKA) - NaDanu Pravoslavnogabogoslovskog fakultetaSveučilišta u Beogradu, koji sesvake godine obilježava 27.siječnja, na blagdan sv. Save,ove je godine nazočila idelegacija KBF-a Sveučilišta uZagrebu, u kojoj su bili doc. dr.Tonči Matulić, prodekan zaznanost, doc. dr. Jure Zečević,pročelnik katedre ekumensketeologije, te studenti SvjetlanaBiošić, dopredsjednicaStudentskoga zbora, i StjepanVidak, demonstrator pri katedriekumenske teologije. Članovidelegacije bili su nazočni navečernjoj molitvi uoči blagdanai na blagdanskoj jutarnjojliturgiji sv. Ivana Zlatoustog.Potom su u velikoj dvoraniFakulteta dodijeljene diplomestudentima i izveden jekulturno-umjetnički program.Uz brojne uzvanike i gostenazočni su bili apostolskinuncij u Beogradu nadbiskupEugenio Sbarbaro, generalnivikar Beogradske nadbiskupijemons. Leopold Rochmes,ministar prosvjete i sportaSlobodan Vuksanović, ministarvjera Milan Radulović, kao ibrojne druge ugledne javneosobe iz crkvenog i društvenogživota. Pozdravnu riječ uputioje prodekan dr. Matulić. Uimezagrebačkog KBF-a i njegovadekana prof. dr. TomislavaZdenka Tenšeka čestitao jedekanu dr. Vladanu Perišiću isvima okupljenima Dan

fakulteta i blagdan sv. Save, testudentima uspješno završenistudij. Zahvalivši domaćinimana pozivu i gostoljubivosti,istaknuo je pozvanost obajuteoloških fakulteta na razvijanjeteološke znanosti i izraziootvorenost KBF-a u Zagrebu zasuradnju. Razmijenjeni su iprigodni darovi. U večernjimsatima u Kongresnoj dvoraniSava-centra u Beogradu održanje program na sveučilišnoj idržavnoj razini. Uslijedio jedomjenak u tijeku kojega su sečlanovi delegacije KBF-azadržali u razgovoru s bačkimepiskopom Irinejem Bulovićemi premijerom VojislavomKoštunicom, prvenstveno označaju dvaju predstojećihvažnih događaja: zasjedanjuMeđunarodne komisije zateološki dijalog izmeđuKatoličke crkve i pravoslavnihCrkava u rujnu 2006. i o 1700.obljetnici KonstantinovaMilanskog edikta 2013. godine,s obzirom na Niš kao rodnomjesto toga za povijest Europeznačajnoga kršćanskogavladara. Uz pitanja mogućihoblika međusobne suradnje, urazgovoru s dekanom Perišićemi profesorima Pravoslavnogabogoslovskog fakulteta osobitapozornost posvećena jerestrukturiranju i prilagodbiteološkog studija na tzv."bolonjski proces", a zanimanjeje privukla i inicijativa zaosnutak katoličkog sveučilišta,koja je pokrenuta u Hrvatskoj.

Za članove delegacije KBF-adomaćini su 28. siječnja, upratnji profesora i studenataPBF, organizirali izlet umanastir Kovilj i u Novi Sad. Umanastiru Kovilj, čije bratstvoima ukupno oko tridesetakmonaha, primio ih je episkopPorfirije, poglavar manastira, aobišli su i manastirsko dobro, usklopu kojega djeluju iikonografska škola i svjećarna.Članove delegacije u manastiruKovilj dočekao je i episkopIrinej, te ih je poveo u NoviSad, sjedište svoje eparhije.Nakon kraće zajedničke šetnjeulicama Novoga Sada dokatoličke crkve i posjetapravoslavnom hramu Sv.Georgija, bački episkop je usvome dvoru ugostio na objeduprofesore i studentezagrebačkog KBF ibeogradskog PBF-a, a susrelisu se i s nuncijem Sbarbarom idr. Andrijom Kopilovećem,predsjedavateljem Katoličkoginstituta za kulturu, povijest iduhovnost "Ivan Antunović" uSubotici. Dugogodišnja praksauzajamnog pohađanjadelegacija dvaju Fakultetapovodom Dana fakulteta bila jeprekinuta uslijed rata i ove jegodine ponovno nastavljena,premda su neki oblici suradnjeobnovljeni već ranije,primjerice: predavanjimaprofesora na simpozijima, a odove akademske godine i upisomna poslijediplomski studij.

20 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Predstavljena Papina enciklika "Bog je ljubav"Prva enciklikaBenedikta XVI., i prvaenciklika uopćeposvećena ljubavi,pruža duboke iprosvjetljujućerazmišljanje okršćanskoj ljubavi,koju se promatra unjezinim filozofsko-teološkim, duhovnim,pastoralnim i etičkokulturnim vidicima. Onekim naglascimaenciklike govorilikardinal Martino,nadbiskupi Levada iCordes

Vatikan, 25.1.2006. (IKA) -Prva enciklika pape BenediktaXVI. "Deus Caritas est" (Bog jeljubav) predstavljena je 25.siječnja u dvorani Ivana PavlaII. Tiskovnog ureda SveteStolice. Encikliku su predstavilipredsjednik Papinskog vijećaza Pravdu i mir kardinal RenatoRaffaele Martino, pročelnikKongregacije za nauk vjerenadbiskup William JosephLevada i predsjednik Papinskogvijeća Cor unum nadbiskupPaul Josef Cordes. Kardinal Martino istaknuo jekako Papina enciklika pružaduboke i prosvjetljujućerazmišljanje o kršćanskojljubavi, koju se promatra unjezinim filozofsko-teološkim,duhovnim, pastoralnim i etičkokulturnim vidicima. Riječ je oprogramskoj enciklici, unajvišem i najzahtjevnijemsmislu koji se ima pridatipridjevu "programski", rekao jekardinal Martino. Podsjećajućida je Bog ljubav, Sveti Otacpoziva sve da stupe u samosredište kršćanske vjere. Riječje o enciklici prožetoj, osobitou njezinu prvom dijelu, velikimduhovnim nadahnućem kojepred opasnošću društvenoga ikaritativnog aktivizma bezduše, svima doziva u svijestnjegovanje duhovnih razloga imotivacija na kojima počivabiće Crkve i kršćanina, a kojidaju smisao i vrijednostdjelovanju, rekao je predsjednikPapinskog vijeća za Pravdu imir. Kardinal Martino zadržao sezatim na brojevima 26 do 29enciklike, u kojima Papaobrađuje temu odnosa izmeđupravednosti i ljubavi. Papa utom kontekstu posebnupozornost posvećuje nastankudruštvenog nauka Crkve te gapredstavlja kao plodni itinerarijkoji su svojim naukomobogatili pape Pio XI., IvanXXIII., Pavao VI. i Ivan PavaoII. a svoj vrhunac ima uobjavljivanju Kompendijadruštvenog nauka Crkva. Papaističe kako je društveni naukCrkve u teškim prilikama ukojima se danas nalazimo zbogglobalizacije ekonomije postaotemeljni putokaz koji predlažeispravne smjernice kojenadilaze samo područjeekonomije. Suočeni snapredovanjem razvoja, tesmjernice, kako ističe Papa,

moraju biti sastavni diodijaloga sa svima onima koji seozbiljno brinu za čovjeka injegov svijet. Pravednost je,ističe Papa u enciklici, svrha tesamim tim i mjera svakepolitike. Pravedno društvo nemože biti djelo Crkve, već gamora ostvariti politika. IpakCrkva putem pročišćenjarazuma i etičkim odgojemmože dati svoj specifičnidoprinos kako bi zahtjevipravde postali shvatljivi ipolitički ostvarivi. Papa u svojoj prvoj enciklicizatim govori o samoj naravidruštvenog nauka Crkve,osobito što se tiče mjesta kojezauzima te načina na koji iznosisvoje tvrdnje i stavove. Papadruštveni nauk smješta upodručje vjere i njezine ulogepročišćavanja razuma. Vjera,ističe Papa, omogućuje razumuda na najbolji mogući načinobavlja svoju zadaću i da boljeuoči ono što mu je vlastito. Štose tiče njezina načina na kojiobrazlaže svoje tvrdnje istavove Papa ističe da jepolazište tvrdnji i stavovadruštvenog nauka Crkve urazumu i prirodnom pravu.Papa jednako tako ističe"prirođenu" povezanostdruštvenog nauka Crkve sfilozofijom i na osobit način sfilozofskom antropologijom.Filozofija, naime, kao što ističespomenuti Kompendij, ističeljudsku narav kao izvor, arazum kao put spoznaje samevjere. Stoga filozofijapredstavlja prikladno i nužnosredstvo za ispravno shvaćanjetemeljnih pojmova društvenognauka kao što su osoba,društvo, sloboda, savjest, etika,pravo, pravednost, opće dobro,solidarnost, supsidijarnost,država i tako redom. Papapritom ističe kako je zadaćaCrkve da, pomoću svogadruštvenog nauka, u izgradnjipravičnoga društvenog poretkaponovno probudi duhovne imoralne snage, a to su vjernicilaici koji su pozvani osobnosudjelovati u javnom životu teispravno oblikovati društveniživot, rekao je kardinalMartino. Nadbiskup Levada istaknuo jekako je Benedikt XVI. u svojojenciklici htio dati Crkvi na darjedan snažni tekst o "središtukršćanske vjere". Taj snažnitekst, rekao je pročelnik

Kongregacije za nauk vjere,želi se oduprijeti pogrešnojuporabi Božjeg imena idvoznačnosti pojma "ljubavi"koja je toliko očita u današnjemsvijetu. Papa prije svega nastojipokazati različitost i jedinstvokoje postoji između dvajupojmova koje susrećemo napodručju fenomena ljubavi većod vremena filozofije drevnihGrka, a to su eros i agape. Papaželi pokazati kako se ta dvapojma ne suprotstavljaju već seusklađuju kako bi pružili jednorealističko shvaćanje ljudskeljubavi, ljubavi koja odgovaracjelini - tijelu i duši - ljudskogbića. Agape sprječava eros dase preda instinktu, dok erospruža agapeu osnovne i vitalnerelacije u ljudskom životu. Ali,pita se Papa, je li mogućeljubiti nevidljivog Boga?Odgovor enciklike glasi: Bogse učinio vidljivim u Sinu kojije postao čovjekom, umro iuskrsnuo, u njegovoj Riječi, usakramentima, u Crkvi kao i ubližnjemu u potrebi. Zbog togasu ljubav prema Bogu i ljubavprema čovjeku nerazdvojni iuzajamno se uvjetuju. Oni činejednu jedincatu zapovijed.Ljubav prema bližnjemu,ukorijenjena u Božjoj ljubavi,nije samo zadaća pojedinogvjernika, već i zajednicevjernika, to jest Crkve. Izpovijesnog razvoja crkvenogvidika ljubavi od samihpočetaka Crkve moguće jeustanoviti dvije činjenice:karitativno služenje pripadasamoj biti Crkve i na drugomemjestu nikomu ne smijenedostajati ono što je nužnokako u Crkvi tako i izvan nje.U zaključku izlaganjapredsjednik Kongregacija zanauk vjere sažeo je darenciklike u dvije tvrdnje:enciklika pruža viziju ljubaviprema bližnjemu i crkvenezadaće da čini ljubav kaozapovijed ljubavi, koja svojakorijene ima u samoj Božjojbiti, a to je Ljubav; enciklikapoziva Crkvu na obnovljenozauzimanje u služenju ljubavi(diakonia), kao bitni dio svogapostojanja i poslanja. Nadbiskup Cordes istaknuo jekako Crkva od samog svogutemeljena očituje u svomeposlanju djelo spasenja:naviješta otkupljenje koje jeizvršio Isus Krist, svjedoči gapo ljubavi i slavi dar spasenja uliturgiji. Martyria, Diakonia i

21v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Leiturgia sačinjavaju stogatrostruko ostvarenje njezinejedincate zadaće. Te se trislužbe međusobno prožimaju iako bi se samo jedna od njihoduzela, Crkva bi bila lišenajednoga svoga bitnog dijela.U svom prvom dokumentuUčiteljstva, rekao je nadbiskupCordes, Papa želi predstavititemeljne smjernice svogaupravo započetog pontifikata.Nadbiskup je istaknuo kako jeto prva enciklika o ljubavi. Toje i bio razlog zašto je Papa htioda na predstavljanju enciklikesudjeluje predsjednikPapinskog vijeća Cor unum,kao tijela koje provodi u djeloosobne inicijative Pape kaoznak njegova suosjećanja uodređenim prilikama u kojimavlada bijeda. On je postavio ipitanje kako to da se enciklika stakvom temom javila upravo uovom našem stoljeću.Odgovorio je kako izazovi kojenameće današnje društvo potiču

da se jasno definira, na teološkinačin, ono što Crkvapodrazumijeva i ostvaruje kadadjeluje u prilog čovjeka.Moramo s većim uvjerenjemukorijeniti osjećaj kršćanskeljubavi u naša srca. I to ne zbognekoga vanjskog problema,zato što država ili vlast niječutemeljna načela ljudskogdostojanstva. Naime, udanašnjem društvu, na sreću, nenedostaje čovjekoljublja, aliono može predstavljati zamku:može se pomisliti kako netrebamo naše biblijske korijeneda bi živjeli ljubav, rekao jenadbiskup Cordes. Mnogi sudanas spremni pomoći onimakoji trpe, ali to može kodvjernika pobuditi ideju daljubav ne predstavlja bitnisastavni dio crkvenog poslanja.Bez čvrstoga teološkog temeljavelike crkvene agencije moglebi biti izložene opasnosti da seodijele od Crkve i oslabe svojeveze s biskupima te se

poistovjete s nevladinimorganizacijama. Na taj načinnjihova se "filozofija" i njihoviprojekti ne bi razlikovali odCrvenog križa ili UN-ovihagencija. To je međutim usuprotnosti s dvotisućljetnompovijesti Crkve i ne vodi računao dubokom odnosu izmeđucrkvenog djelovanja za čovjekai vjerodostojnosti navještajaevanđelja. To je prvo područjeu kojem je potrebno učiteljskotumačenje biblijskog retka:"Bog je ljubav" te je stogaenciklika "Deus Caritas est"prikladniogađaj za poslanjeCrkve, rekao je nadbiskupCordes. Objavljivanje enciklikeon smatra jedinstvenomprigodom da se zajedno sčitavom Crkvom razmišlja nakoji način sadržaj togadokumenta može utjecati iponovno motivirati našekaritativno djelovanje.

Papa: Jedinstvo je naša zajednička misijaNa završetkuMolitvene osmine zajedinstvo kršćanaPapa prevodioVečernju u bazilici Sv.Pavla izvan zidina

Vatikan, 25.1.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. nazavršetku Molitvene osmine zajedinstvo kršćana predvodio jeu srijedu 25. siječnja u baziliciSv. Pavla izvan zidina u Rimusvečanu Večernju. U molitvi susudjelovali predstavnici ostalihCrkava i crkvenih zajednicanazočnih u Rimu.Težnje svake kršćanskezajednice i svakog pojedinogvjernika jedinstvu i snaga da seono ostvari dar su DuhaSvetoga i idu ukorak sa svedubljom i radikalnijomvjernošću evanđelju. U temeljuekumenskog zauzimanja jeobraćenje srca, rekao je Papa."Bog je ljubav. Na toj čvrstojstijeni počiva vjera Crkve. Naosobit se način na njoj temeljistrpljivo traženje punogazajedništva među svimKristovim učenicima: upirućipogled u tu istinu, vrhunacbožanske objave, podjele,premda su vrlo bolne, izgledajusavladive i ne obeshrabrujunas", rekao je Papa. Osvrćući se na svoju prvuencikliku, koja je toga dana

predstavljena u Vatikanu i kojaima za temu ljubav, Papa jeistaknuo kako "prava ljubav neponištava opravdane razlike,već ih usklađuje u jednomvećem jedinstvu, koje se nenameće izvana, već koja iznutradaje oblik, da tako kažemo,cjelini". To je misterijzajedništva, koji kao štosjedinjuje muškarca i ženu u tozajedništvo ljubavi i života kojučini brak, tako oblikuje Crkvukao zajednicu ljubavi,ujedinjujući višestrukobogatstvo darova i tradicija,rekao je Papa. Podsjetio je kakoje proteklo 40 godina otkad jeupravo u toj bazilici sluga Božjipapa Pavao VI. slavio prvuzajedničku molitvu nazavršetku Drugoga vatikanskogkoncila, na kojoj su sudjelovalikoncilski oci te promatrači izostalih Crkava i crkvenihzajednica. Kasnije je IvanPavao II. nastavio tu tradicijuzaključivanja Molitvene osmineza jedinstvo kršćana u istojbazilici. Siguran sam, rekao jeBenedikt XVI., da nas obojicavečeras promatraju s neba iujedinjeni su u našoj molitvi.

Papa je na osobit načinpozdravio skupinu izaslanikaCrkava, biskupskihkonferencija, kršćanskihzajednica i ekumenskih tijelakoji započinju pripravu Trećeeuropske ekumenske skupštine,koja će se održati iduće godineu Rumunjskoj. "Udijelio namBog da uskoro dostignemoželjeno puno zajedništvo.Ponovno jedinstvo dat će većudjelotvornost evangelizaciji.Jedinstvo je naša zajedničkamisija; to je preduvjet da seKristovo svjetlo djelotvornijeraširi u svaki kutak zemlje, aljudi se obrate i spase. Koliki jesamo put pred nama! Ipak negubimo pouzdanje, štoviše, sjoš većom ustrajnošćunastavimo zajednički put. Kristide ispred nas i s nama je.Računamo na njegovuneprolaznu prisutnost, od njegaponizno i neumorno molimodragocjeni dar jedinstva imira", rekao je Papa na kraju namolitvi na završetku Molitveneosmine za jedinstvo kršćana ubazilici Sv. Pavla izvan zidina.

Vatikan: Papa primio poljskog predsjednikaVatikan, 26.1.2006. (IKA) -Novi poljski predsjednik LechKaczynski susreo se 26.siječnja s papom BenediktomXVI. te ponovio poziv Svetome

Ocu za posjet Poljskoj usvibnju ove godine, prenosi"Kathpress". Susret je trajaooko pola sata, a Tiskovni uredSvete Stolice nije objavio

pojedinosti razgovora. Poljskipredsjednik Papi je darovaoizdanje misli španjolskogmističara Ivana od Križa.

22 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Njemački protestanti o Papinoj encikliciBerlin, 26.1.2006. (IKA) -Enciklika pape Benedikta XVI."Deus Caritas est" izazvala jepozitivne reakcije u njemačkimprotestantskim krugovima.

Berlinska Evangelička unija(EAK) pozdravila je novuencikliku, istaknuvši upriopćenju kako nije riječ očisto teološkom traktatu, nego o

ohrabrenju za cijelo kršćanstvoda se zauzme za ljudska prava,slobode i pravdu.

Papa: Ne izjednačiti nedjelju s drugim danima utjednu je uljudbena odluka

Primivši predstavnikeKršćanskih udrugatalijanskih radnika upovodu proslave 60.obljetnice njihovadjelovanja, BenediktXVI. istaknuo zaštituživota kao novosredišnje pitanjesocijalnog nauka

Vatikan, 27.1.2006. (IKA) -Povlašteni položaj ljudskogaživota na poslu i u znanosti,osobita naklonost premademokraciji te zanesenoprianjanje uz evanđelje tri sutakozvane "vjernosti", koje većdesetljećima vode iskustvoKršćanskih udruga talijanskihradnika, čije je predstavnikepapa Benedikt XVI. primio uaudijenciju 27. siječnja, upovodu proslave 60. obljetnicenjihova djelovanja. Papa je snjima razmišljao o temeljimasocijalnoga nauka Crkve,počevši od obrane nedjelje kaoneradnoga dana. Papa je istaknuo tri prioriteta udjelovanju kršćanskih udrugatalijanskih radnika - vjernostradnicima, vjernost demokracijii vjernost Crkvi. Prva vjernostkoju su ove udruge pozvaneživjeti jest vjernost radnicima,jer osoba je mjerilodostojanstva rada. Zbog toga jecrkveno učiteljstvo uvijek

podsjećalo na ljudskudimenziju radne aktivnosti,vraćajući ju njezinoj pravojsvrsi, i ne zaboravljajući pritomda je vrhunac biblijskoga naukao radu zapovijed o odmoru.Stoga je zahtjev da se nedjeljane izjednači s drugim danima utjednu, uljudbena odluka,upozorio je Sveti Otac. Živimou vremenu u kojemu znanost itehnika pružaju izvanrednemogućnosti za poboljšanježivota sviju. Međutim, njihovoiskrivljeno korištenje možeprouzročiti teške inenadoknadive opasnosti zasudbinu samoga života,upozorio je Papa. Zaštita života od začeća pa donjegovoga prirodnog kraja,gdjegod on bio u opasnosti,povrijeđen ili pogažen, prva jedužnost u kojoj se izražavaistinska etika odgovornosti,koja se pak širi na sve drugeoblike siromaštva, nepravde iisključenja.

Drugi prioritet je vjernostdemokraciji koja jedina možesvima zajamčiti jednakost iprava. Pravednost je kamenkušnje istinske demokracije,napomenuo je Sveti Otac teistaknuo kako se demokracijabez vrednota lako pretvara uotvoreni ili podmukaototalitarizam, kao što topovijest pokazuje.Treći prioritet jest vjernostkršćanskih radničkih udrugaCrkvi. Samo će srdačno izanosno pristajanje uz crkvenihod zajamčiti nužan identitetkoji zna biti nazočan u svakojsredini u društvu i u svijetu, ine izgubiti okus i mirisevanđelja, kazao je Papa.Govor je završio preporukomIvana Pavla II. iz 1995. godine:"Proširite granice svojegadruštvenog djelovanja kako bibudućnost čovječanstva uvijekbila potaknuta kršćanskomnadom".

S one strane sjećanjaDiljem svijetaobilježenMeđunarodni dansjećanja na žrtveholokausta

Zagreb, 27.1.2006. (IKA) -Ujedinjeni narodi u studenomeprotekle godine proglasili su27. siječnja Međunarodnimdanom sjećanja na žrtveholokausta. U poruci u povodu61. obljetnice oslobađanjakoncentracijskoga logoraAuschwitz glavni tajnik KofiAnnan podsjetio je kako sumilijuni nevinih, Židova idrugih nacionalnih manjinapogubljeni na najokrutniji načini poručio kako ih se nikada nesmije zaboraviti. Sholokaustom koji je svremenom sve dalji, i brojempreživjelih kojih je sve manje,dužnost je našega naraštajanositi baklju sjećanja ipodupirati borbu za ljudskodostojanstvo. Nijekanjeholokausta djelo je zadrtih ljudičije laži moramo odbaciti, makada i ma gdje se dogodile i mačije one bile, istaknuo je Annan

i dodao kako su Ujedinjeninarodi ustanovljeni kaoodgovor na užase II. svjetskograta. Unatoč tome,međunarodna se zajednicauvijek ne uspijeva suprotstavitiokrutnostima protiv masa. Teksmo odnedavno uspjelinapraviti odvažne korakeobzirom na te tendencije,primjerice, ustanovljenjeMeđunarodnoga kaznenog sudate postizanje sporazuma onačelu kolektivneodgovornosti. Temaovogodišnjeg Međunarodnogadana holokausta jest "S onestrane sjećanja". U tom duhu,učinimo sve kako bismo suzbiligenocid i zločine protivčovječanstva, pozvao jegeneralni tajnik UN-a.U siječnju protekle godineGeneralna skupština UN-a prviput u svojoj povijestikomemorirala je oslobađanje

njemačkih koncentracijskihlogora i šest milijuna židovskihžrtava. Jeruzalemski muzejholokausta Yad Vashem upovodu 27. siječnja ponudio jena svojoj Internet straniciwww.yadvashem.orginformacije o holokaustu naengleskom jeziku, kao pomoćškolama i drugimorganizacijama u pripravi naobilježavanje toga dana. Dan holokausta obilježen jediljem svijeta spomensvečanostima na kojima sepozivalo i na borbu protivantisemitizma. Spomenakademiji u Zagrebu uorganizaciji Hrvatsko-izraelskoga društva i UdrugeKuća Izraela nazočili su,između ostalih, hrvatskipredsjednik Stjepan Mesić iizraelski veleposlanik uHrvatskoj Shmuel Meirom.

23v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Chiara Lubich o prvoj Papinoj encikliciPapina će enciklikaizazvati velikispontani odjek ucijeloj Crkvi, a i izvannje, rekla jeutemeljiteljicaPokreta fokolara

Rim, 27.1.2006. (IKA) - Prvaenciklika pape Benedikta XVI.Bog je ljubav (Deus Caritasest), dala je svijetu novu nadu,izjavila je Chiara Lubich,utemeljiteljica Pokretafokolara, za talijansku agencijuADNCronos.Kao što je napisao Sveti Otac,kazala je nadalje Chiara, ljubavje upisana u samoj naravi

Crkve; ona pokreće našu maluosobnu povijest, kao i velikupovijest svijeta. Papina ćeenciklika izazvati velikispontani odjek u cijeloj Crkvi, ai izvan nje. Međutim, pojasnilaje, življenje ljubavi ne treba seograničiti na konkretnu pomoćbližnjemu, već treba poticati naprenošenje drugima Božjeljubavi koju smo sami primili.

Na taj će način doći do izražajabogatstvo ljubavi koja se čestoživi junački, u tišini, u obitelji,u parlamentima i tvornicama,na sveučilištima i u gradskimčetvrtima, u najnerazvijenijimpodručjima svijeta, kao i međuonima koji su na vlastitome licuutisnuli lice Čovjeka-Boga,rekla je Chiara Lubich.

Europa treba jedinstvo kršćanaPapa primioizaslanike VijećaCrkvi i biskupskihkonferencija Europezajednica iekumenskih pokreta

Rim, 27.1.2006. (IKA) -Izaslanici Vijeća Crkvi ibiskupskih konferencija Europezajednica i ekumenskih pokretauputili su iz Rima poziv svimCrkvama Europe na put premajedinstvu, po završetku prveetape pripreme za Trećueuropsku ekumensku skupštinu,koja će se u Sibiuu, uRumunjskoj, održati od 4. do 8.rujna 2007. godine.Primivši ih u audijenciju 27.siječnja, papa Benedikt XVI.istaknuo je kako jedinstvokršćana u današnjem kulturnomkontekstu obilježenomrelativizmom zahtijeva prijesvega istinsko ispovijedanjevjere. Da bi proces ujedinjenabio plodan, Europa trebaponovno otkriti svoje kršćanskekorijene, dajući prostoraetičkim vrednotama koje susastavni dio njezinogaduhovnog bogatstva, upozorioje Papa.Glavni tajnik vijeća mons. AldoGiordano u razgovoru za RadioVatikan kazao je kako su seizaslanici gotovo svih Crkviokupili u Rimu da bi pronašlikorijene evanđelja koje sudonijeli sv. Petar i Pavao. Dvaput smo se susreli s Papom, to

je veoma važno, a i druge suCrkve pohvalno ocijenile tesusrete, mogućnost otkrivanjaKatoličke crkve u matičnojkući, u svome korijenu. SvetiOtac nas je upozorio,pozivajući se na svoju encikliku"Bog je ljubav", na činjenicu daje Bog, kao ljubav, hrid nakojoj se temelji naš hod, našeustrajno traženje jedinstva ipomirenja Crkve. I mi smo ovihdana postali svjesni kako setrebamo vratiti toj hridi,spoznali da je jedinstvo darBožji, koji treba izmoliti itražiti poglavito duhovnimputom.Na upit koja su stajališta urimskom susretu izišla navidjelo, kazao je kako postojeekumenske problematike,istaknute su razlike koje postojemeđu Crkvama. S teološkogastajališta jasne su razlike kojepostoje između katoličke iprotestantskih Crkvi: službe,ređenje žena, apostolskonasljedstvo i euharistija. Izišlaje na površinu potrebaprodubljivanja etičkih stajalištapovezanih za obitelj i život, jeru tim smo pitanjima čestopodijeljeni. Obzirom na CrkveIstoka imali različitu prošlost,

psihološki strah i slično, alismo vidjeli da unatoč timteškoćama možemo ići skupa teda različitosti mogu postatiuzajamno bogatstvo. Postojerazlike koje trebamo prevladati,kazao je mons. Giordano. Osvrnuvši se na zaključkesusreta, istaknuo je poziv na putprema jedinstvu upućen svima,jer Europa treba jedinstvokršćana. Europa na političkoj igospodarskoj razini tražiujedinjenje, jer se sučeljava svelikim izazovima: odterorizma i mira do problemadrugih kontinenata. TakvaEuropa treba zajednički hodkršćana kako bi moglisvjedočiti Evanđelje, čineći dazasja evanđeosko svjetlo, kojeima odgovore za sve svjetskeizazove. Završili smo ovajsusret sa slavljem posvećenimuskrslome Kristu, Kristu-svjetlu. Upalili smo svijeće nauskrsnoj svijeći i osjetili smonazočnost duha Uskrsloga. Tonas je ispunilo radošću. Svi ćeizaslanici nositi tu radost, tajžar srca, svaki u svoju zemlju,zaključio je mons. Giordano.

53. svjetski dan oboljelih od gubePoruka predsjednikaPapinskoga vijeća zadušobrižništvozdravstvenihdjelatnika kardinalaBarragana

Vatikan, 28.1.2006. (IKA) -Naviještati evanđelje i liječitibolesne poslanje je koje je Kristostavio Crkvi. To se poslanjeističe i u prigodi 53. svjetskogdana bolesnih od gube koji seobilježava 29. siječnja, akojemu je svrha dati glaspozivu u pomoć brojnih osobakoje još uvijek, na svimkontinentima, pogađa ta bolest.U poruci koju je predsjednikPapinskoga vijeća zadušobrižništvo zdravstvenihdjelatnika kardinal JavierLozano Barragan uputio svimkršćanskim zajednicama,sadržan je poziv svima da se

osjete uključenima, s različitimmogućnostima iodgovornostima, unastojanjima za konkretnupomoć u liječenju bolesnih odgube.Porast broja oboljelih protekleje godine zabilježen u Africi, sviše od 47.000 oboljelih, slijediAmerika i jugoistok Azije teistočni dio Mediterana.Kardinal je posebno potaknuona nadvladavanje predrasuda iorganizacijskih problema usuzbijanju te bolesti. Nužna jesuradnja između međunarodnihtijela, vlada, nevladinih udrugai mjesnih Crkvi, kao i

obrazovni nacrti za socijalno-zdravstvene djelatnike,istaknuo je kardinal.Obilježavanje 53. svjetskogdana bolesnih od gube za svenaše zajednice treba postatipoziv na obnovu našezajedničke obveze solidarnosti,senzibiliziranje za taj problem,te potporu našim misijama,napomenuo je kardinalBarragan te zaželio daeuharistija postane izvor većeljubavi i solidarnosti premaosobama koje trpe i koje bolujuod gube, sposobne izgraditipravednije i bratskiječovječanstvo koje živi u miru.

24 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa: U parnicama o ništavosti ženidbe nezapostavljati pastoralnu dimenziju

Kanonski postupak oništavosti ženidbepredstavlja u osnovisredstvo zautvrđivanje istine obračnoj vezi. Njegovaosnovna svrha nijedakle beskorisnokomplicirati životvjernika, a još manjedodatno zaoštritinjihove međusobneodnose, već samostajati u službi istine,istaknuo je Papa uprvom obraćanjučlanovima Rimskerote

Vatikan, 28.1.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. primio je28. siječnja u Vatikanu prelatepreslušatelje, službenike iodvjetnike suda ApostolskeStolice Rimske rote u redovnugodišnju audijenciju. Donosimoopširne naglaske iz prvogsusreta pape Benedikta XVI. sčlanovima Rimske rote: "Kao što dobro znate,pozornost posvećena procesimao ništavosti ženidbe sve višenadilazi jedno usko stručnopodručje. Pravorijeci crkvenogsuda u toj materiji, naime,imaju izravnog utjecaja namogućnost primanja pričestivelikog broja vjernika. Upravotaj vidik, tako odlučujući sgledišta kršćanskog života,objašnjava zašto se pitanjeništavosti ženidbe opetovanojavljalo i u tijeku nedavneSinode o euharistiji. Moglo bise na prvi pogled činiti dapastoralna briga izražena usinodskim radovima i duhpravnih uredbi sabranih u uputiDignitas connubii međusobnoduboko razlikuju, čak dotle dagotovo proturječe. S jednestrane čini se da su sinodski ocipozvali crkvene sudove da sepostaraju da vjernici čiji bračnistatus nije u okvirimakanonskih normi mogu što prijeregulirati svoj ženidbeni status iponovno pristupatieuharistijskoj gozbi. S drugestrane, međutim, kanonskopravo i nedavna uputa kao da,naprotiv, postavljajuograničenja tome pastoralnompoticaju, kao da bi glavnu brigupredstavljalo izvršenjepredviđenih pravnihformalnosti, uz rizik da sezaboravi pastoralna svrhapostupka. Iza te se impostacijekrije tobožnje proturječjeizmeđu prava i pastoralnaopćenito... U ovom prvomsusretu s vama želim seusredotočiti na ono štopredstavlja temeljnu dodirnutočku između prava i pastorala:ljubav prema istini. (...) Kanonski postupak oništavosti ženidbe predstavlja uosnovi sredstvo za utvrđivanjeistine o bračnoj vezi. Njegovaosnovna svrha nije, dakle,beskorisno komplicirati životvjernika, a još manje dodatnozaoštriti njihove međusobneodnose, već samo stajati u

službi istine. Sam postupakopćenito, uostalom, nije po sebineko sredstvo zazadovoljavanje bilo čijihinteresa, već podatno sredstvoza ispunjavanje dužnostipravednosti da se svakomedadne ono što mu pripada.Postupak je, upravo u svojembitnom ustroju, institucijapravednosti i mira... Svakisistem procesa mora, dakle,težiti da zajamči objektivnost,pravodobnost i učinkovitostsudskih odluka. Od temeljne je važnosti,također na ovom području,odnos između razuma i vjere.Ako je postupak nešto štoodgovara ispravnom razumu,ne smije čuditi činjenica daCrkva primjenjuje ustanovupostupka za rješavanjeunutarcrkvenih pitanja pravnenaravi. Konsolidirala se takosada već višestoljetna tradicija,koja se očuvala sve do našihdana u crkvenim sudištima ucijelom svijetu. Treba, osimtoga, također imati pred očimada je kanonsko pravo na vrloistaknut način pridonijelo, udoba srednjovjekovnogaklasičnog prava, usavršavanjuoblikovanja same institucijeprocesa... Pribjegavanje sudskomprocesu, u pokušaju da seodredi što je pravedno, ne samoda ne cilja zaoštravanju sukoba,već ide za tim da ih se učiničovječnijima, pronalazećiobjektivno prikladna rješenja zazahtjeve pravednosti. Naravnoda to rješenje samo po sebi nijedovoljno, jer osobe trebajuljubav, no kada je neizbježnoono predstavlja značajni koraku tome pravcu... Nijedan proces nije strogouzevši protiv jedne od strana,kao da bi se radilo o tome da seistoj nanosi neka nepravednašteta. Cilj nije oduzeti nekodobro nekom, već ustanoviti ičuvati dobra što pripadajuosobama i ustanovama. Tomepromatranju, koje vrijedi zasvaki postupak, u slučajupretpostavke o ništavostiženidbe dodaje se jedno drugospecifičnije. Ovdje nije upitanju neko dobro oko kojegse dvije strane spore kojoj onopripada. Predmet postupka jenaprotiv ustanoviti istinu o

valjanosti ili nevaljanostikonkretne ženidbe, znači jednestvarnosti na kojoj se temeljiustanova obitelji i koja se unajvećoj mjeri tiče Crkve igrađanskog društva. Samim timse može reći kako je u toj vrstipostupaka sama Crkva naslovna koji je upućen zahtjev zaizjašnjavanjem o toj istini. (...)Kriterij traženja istine... možeposlužiti da dokučimo drugividik toga pitanja: njegovupastoralnu vrijednost, koja sene može odijeliti od ljubaviprema istini. Može se, naime,katkad dogoditi da je pastoralnaljubav okaljana naklonošćuprema određenim osobama. To se držanje može činitipastoralnim, ali u stvarnosti nesluži dobru osoba i samecrkvene zajednice;izbjegavajući suočavanje sistinom koja spašava, ono semože čak pokazatikontraproduktivnim u odnosuna spasenjski susret svakogpojedinca s Kristom. Načelonerazrješivosti ženidbe, koje jeIvan Pavao II. snažno istaknuona ovome mjestu, pripadacjelovitosti kršćanskog otajstva. Danas, nažalost, možemokonstatirati da je ta istinaponekad potamnjena u savjestikršćana i ljudi dobre volje.Upravo zbog toga je lažnosluženje koja se može pružitivjernicima i nekršćanskimbračnim parovima koji su upoteškoćama kojim se u njimajača, pa bilo to i samo naimplicitan način, težnja dazaborave nerazrješivost njihoveveze. Na taj način, eventualnaintervencija crkvene institucijeu postupcima ništavosti izlažese opasnosti da izgleda kaočisto ustanovljivanje jednogpromašaja. Istina koja se traži uparnicama o ništavosti ženidbenije neka apstraktna istina,istrgnuta iz područja dobraosoba. To je istina koja jesastavni dio ljudskog ikršćanskog puta svakogvjernika. Prema tome, vrlo jevažno da se ustanovi urazumnom vremenu. Božjaprovidnost zna sigurno izvućidobro iz zla, čak i onda kadacrkvene ustanove zanemaresvoju dužnost i počine greške.

25v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Ali je velika obaveza da seinstitucionalno djelovanjeCrkve u sudištima približivjernicima. Osim toga,pastoralna osjetljivost moradovesti do toga da se pokušapreventivno djelovati oko

ništavosti ženidbe prilikomsamoga pripuštanja ženidbi teda se uloži truda kako bi bračnidrugovi riješili svojeeventualne probleme i našli putpomirenja. Sama pastoralnaosjetljivost pred stvarnim

situacijama osoba mora ipakdovesti do očuvanja istine iprimjene predviđenih normikako bi se ta istina branila upostupku", rekao je papaBenedikt XVI. u obraćanjučlanovima Rimske rote.

Život i djelo Ivana Pavla II.Tradicionalni susretmladih Krčkebiskupije u povodublagdana sv. IvanaBosca na Cresuokupio tri stotinemladih

Mali Lošinj, 28.1.2006. (IKA) -Tradicionalno uoči blagdana sv.Ivana Bosca u Cresu se i ovegodine u subotu 28. siječnjaodržao susret mladih Krčkebiskupije. Tema ovogodišnjegsusreta bila je "Život i djeloIvana Pavla II.", a tri stotinesudionika razmatralo je porukeblagopokojnog Pape mladima.Program je započeo scenskimskazanjem mladih MalogaLošinja "Tražio sam vas",predstavom o papi Ivanu PavluII. koja prikazuje njegov život idjelo. Osamdesetak mladihkroz ples i pjesmu osvrnulo sena neke od Papinih poruka kojesu bile posvećene jedinstvukršćana, međureligijskomdijalogu, misijama, obiteljima imladima cijelog svijeta, kao ivjerničkom puku u Hrvatskoj.Uslijedio je rad u skupinama iplenum. Mladi su raspravljali oporukama koje im je upućivao

Ivan Pavao II., posebno nadosadašnjim svjetskimsusretima mladih. Uzanimljivim raspravama oPapinim porukama sudionici suzaključili kako su danas mladisvjedoci zlouporabe dostignućaznanosti i tehnike zbog čega ječovjek ugrožen. Govoreći orazlozima za optimističanpogled u svijet i budućnost,mladi su istaknuli svojintelektualni kapital kojeg ćevišestruko nastojati usmjeriti urazvoju društva i znanosti.Trebamo prepoznati svoj dar islijediti vrijednosti kršćanskogživota, zaključili su naplenemu. U poslijepodnevnim satimanakon pokorničkog bogoslužjasusret je završen misnimslavljem koje je predvodiokrčki biskup Valter Župan.Biskup je u propovijedi poručio

kako Bog od svojih vjernikaočekuje slobodan odgovor naNjegovu ljubav. "To je našživotni poziv. Svatko jeslobodan ta taj poziv odgovoritiili ne odgovoriti", kazao jebiskup, istaknuvši kako je životvelika stvar: "Ne dajte da vašivršnjaci koji nisu imali sreće daupoznaju Boga i njegovljubavni poziv djeluju tako da ivi živite od dana do dana bezperspektive. Budite ljudi koji ćeprihvatiti Božji poziv i koji ćesretno živjeti, koji će osjetitiradost života i veličinu Božjegapoziva. Na tom putu mladesigurno čeka kušnja koja dolazizato da čovjek postane višečovjek i da se osjeti radostživota. Zato se ne bojte kušnji ibudite hrabri u svom vjerskomrastu", pozvao je mlade biskupŽupan.

Kršćani u Svetoj zemlji zabrinuti pobjedom HamasaKustos Svete zemljenada se da ćeprevladati umjerenastruja i zdrav razum

Rim, 28.1.2006. (IKA) - Usredištu pozornosti svjetskediplomacije je rezultatpalestinskih izbora koji jepotvrdio premoćekstremističkoga pokretaHamas. Palestinski narod, pak,očekuje odgovore na brojneprobleme, više od 47% odgotovo 4 milijuna Palestinacaživi ispod praga siromaštva, anezaposlenost je doseglavrhunac.O. David Jaeger, podrijetlomŽidov, u razgovoru za RadioVatikan ističe kao jemeđunarodna zabrinutostopravdana, jer je riječ oteokratskom pokretu protivnomliberalnoj demokraciji,okrenutom uspostavljanjuislamskoga poretka. Odgovor

na nastalo stanje bi bila ponudamirovnoga sporazuma koji biprihvatila većina Palestinaca.Treba imati na umu kako jeslužbeni pregovarač umirovnom procesu Palestinskaoslobodilačka organizacija,koja je potpisala sporazum uOslu, dakle oni su ovlašteninastaviti pregovore. I ako jeIzrael spreman, te ako sepostigne mirovni sporazum kojibi zadovoljio većinuPalestinaca, moglo bi se srušitipobjedu islamskogafundamentalizma i uspostavitidemokratsku palestinskudržavu, smatra Jaeger.Kustos Svete zemlje o.Pierbattista Pizzaballa, nada seda će prevladati umjerena strujaunutar Hamasa, jer mora

pregovarati s Izraelom. Voda ielektrična energija ovise oIzraelu, a tko upravlja javnimdobrima treba pregovarati sIzraelom. Na upit kako će seIzrael sučeliti s nastalimstanjem, odgovorio je kako ćesigurno nastati razdoblje zatišjada bi se shvatilo što treba činiti.Nadam se da će i u Izraeluprevladati mudrost, da nećedonositi nagle odluke. Trebapustiti Palestincima kako bi semogli organizirati. I mi,kršćani, postavljamo si brojnapitanja. Mi jesmo palestinskigrađani, zato je jasno da želimoobraniti svoj identitet. Preranoje bilo što reći. Nadam se da ćeprevladati zdrav razum,zaključio je Pizzaballa.

Papa putuje u TurskuVatikan, 29.1.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. posjetit ćeza blagdan sv. Andrije, 30.studenoga 2006., Carigrad isusresti se s ekumenskimpravoslavnim patrijarhomBartholomaisom I., priopćenoje s vatikanske i turske strane, aprenosi "Kathpress". Crkva u

Carigradu slavi sv. Andriju kaosvog zaštitnika, a nakonDrugoga vatikanskog koncila jeobičaj da Rim i Carigradizmjenjuju izaslanstva naproslavama sv. Petra i Pavla tesv. Andrije. Carigradskipatrijarh pozvao je papuBenedikta XVI. da sudjeluje na

proslavi sv. Andrije u Turskojveć 2005. godine, no nijedobivena suglasnost turskihvlasti. Pape Pavao VI. (1967) iIvan Pavao II. (1979) posjetilisu Carigrad i susreli se stadašnjim ekumenskimpatrijarsima.

26 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Indija: "Kršćanski odgoj i crkvena pozornost zaisključene"

Analiza zalaganjaCrkve u područjuodgoja može dokazatilažnost mitova koji suuvriježeni kod većinestanovništva, istaknuokardinal Toppo,najavljujući skup uBangaloreu

New Delhi, 29.1.2006. (IKA) -Više od 20 tisuća školskihzavoda, od kojih 66% upoljodjelskim područjima, sašest milijuna učenika svihvjeroispovijesti podaci su kojioslikavaju zalaganje Katoličkecrkve u Indiji u područjuodgoja. Objavio ih jepredsjednik katoličke Indijskebiskupske konferencije kardinalTelesphore Placidus Toppo,predstavljajući skup "Kršćanskiodgoj i crkvena pozornost zaisključene" koji će se od 8. do15. veljače održati u gradu

Bangalore. Vjerujemo da se odgojem možepridonijeti razvoju stanovništvai izgradnji nacije, kazao jekardinal Toppo. Analizazalaganja Crkve u područjuodgoja može dokazati lažnostmitova koji su uvriježeni kodvećine stanovništva. Naime,hinduistički ekstremistioptužuju Katoličku crkvu kakonasilno obraća studente te seokreće eliti društva zbogplaćanja školarine. Na prvuoptužbu kardinal je odgovorio:

"Kad bismo doista obraćalistudente, onda bi vođahinduističke nacionalističkestranke, koji je studirao ukatoličkim školama, već biokatolik". Drugu optužbuopovrgavaju i podaci agencijeAsiaNews, iz kojih je očitokako se katoličke školeobraćaju ponajprijemarginaliziranim idiskriminiranim društvenimkategorijama, pokušavajućipodupirati njihov kulturnirazvoj.

Australija odlučuje o legalizaciji RU 486Budući da se uAustraliji pobacisvako četvrto dijete,najopasnije mjesto poživot je majčinautroba, upozorionadbiskup Hart

Melbourne, 29.1.2006. (IKA) -Nadbiskup Melbourna DenisJames Hart pozvao jezastupnike da održe na snazizakone koji zabranjuju uporabuabortivne pilule RU 486. UAustraliji se održavaju brojnemanifestacije kojima se tražinekažnjiva uporaba togasredstva, budući da se

Parlament 9. veljače moraizjasniti o toj problematici.Nadbiskup Hart podsjetio jekako je suprotstavljanje Crkvepobačaju dobro poznato iproizlazi iz uvjerenja da ljudskiživot započinje od začeća.Statistike pokazuju da brojnigrađani, bez obzira na vjerskupripadnost, vjeruju da se u

Australiji prakticira previšepobačaja, čak 90 tisućagodišnje. Ako uzmemo da se uAustraliji pobaci svako četvrtodijete, onda se može zaključitikako najopasnije mjesto poživot za australske građane jestmajčina utroba, upozorio jenadbiskup Hart.

Gabon: Biskupi pozivaju na mirLibreville, 31.1.2006. (IKA) -Biskupi u Gabonu uputili suporuku "kršćanima, ljudimadobre volje i cijelomegabonskom narodu", u kojojosuđuju nasilje do kojega jedošlo u zemlji nakon

ponovnoga izbora, i to šesti put,Omara Bonga Ondimbe zapredsjednika države. BongoOndimbe na vlasti je od g.1967. Kako izvješćuje agencijaFides, biskupi su uprijelaznome razdoblju više put

pozvali pučanstvo na smirenosti uklanjanje osjećaja mržnje iosvete. Biskupi upozoravaju ina put dijaloga kao jedinogasredstva za rješenje sukoba.

27v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog dokumenti

Mediji: mreža komunikacije, zajedništva i suradnjePoruka papeBenedikta XVI. za XL.svjetski dan sredstavadruštvenihkomunikacija

Draga braćo i sestre! 1. Ponesen četrdesetomobljetnicom završetka Drugogavatikanskog ekumenskogsabora, rado podsjećam naDekret o sredstvima društvenihkomunikacija Inter Mirifica,koji je u prvom redu prepoznaomoć medija u njihovu utjecajuna čitavo ljudsko društvo.Neophodnost što bolje uporabetih mogućnosti, u koristčitavoga čovječanstva, potaklame da se, u ovoj mojoj prvojPoruci za Svjetski dansredstava društvenihkomunikacija, osvrnem naviđenje medija kao mreže kojaje u stanju olakšatikomunikaciju, zajedništvo isuradnju. Sveti Pavao u svojoj PoslaniciEfežanima potanko opisuje našljudski poziv "dioništva nabožanskoj naravi" (DeiVerbum, 21): po Kristumožemo stupiti pred Oca ujednom Duhu; tako nismo višetuđinci ni i pridošlice, negosugrađani svetih i ukućaniBožji, postavši sveti hram iprebivalište Božje (usp. Ef2,18-22). Ova uzvišena slikaživota zajedništva uključuje svevidove našega kršćanskogaživota. Poziv da istinskiprihvatimo samoobjavljenjeBoga u Kristu u stvarnostioznačava poziv da prepoznamoNjegovu dinamičnu snagu unama, snagu koja se od nas želiproširiti i na druge, kako bi ovaljubav doista postalaprevladavajućom mjeromsvijeta (usp. Homilija zaSvjetski dan mladih, Koeln, 21.kolovoza 2005.). 2. Tehnološki napredak napodručju medija nadvladao jevrijeme i prostor,omogućavajući trenutnu iizravnu komunikaciju međuosobama pa i kada ih dijeleogromne razdaljine. Ovajrazvitak dovodi do ogromnogpotencijala u služenju općemdobru te "predstavlja baštinukoju valja čuvati i promicati"(Brzi razvoj, 10). No, kao štonam je dobro poznato, naš jesvijet daleko od toga da bi biosavršen. Svakoga danaprimjećujemo kakoneposrednost komunikacije nedovodi uvijek do ostvarivanjasuradnje i zajedništva unutardruštva.

Prosvijetliti savjesti pojedinaca,kao i pomoći im da razvijusvoje mišljenje, nije nikadneutralan pothvat. Istinskakomunikacija iziskuje hrabrosti odlučnost. Iziskuje odlučnostonih koji rade u medijima da nepopuste pod težinom tolikihinformacija te se pomire sparcijalnim i provizornimistinama. Iziskuje ponajprijeistraživanje i širenje onoga štoje smisao i konačni temeljljudskoga postojanja, osobnogai društvenoga (usp. Fides etRatio, 5). U ovome svijetumediji mogu konstruktivnopridonijeti širenju svega što jedobro i istinito. 3. Poziv medijima današnjiceda budu odgovorni, da buduprotagonisti istine i promicateljimira koji iz nje proizlazi,podrazumijeva velike izazove.Premda razna sredstvadruštvenog komuniciranjaolakšavaju razmjenuinformacija i ideja, pridonosećimeđusobnom razumijevanjurazličitih skupina, istodobnoona mogu biti zaraženadvoznačnošću. Sredstva društvenihkomunikacija mogu seusporediti s "velikim okruglimstolom" dijaloga čovječanstva,no neke tendencije unutar njihmogu proizvesti monokulturukoja zamagljuje kreativni genij,preoblikuje složenu finoćumisli te obezvrednjujezanimljivosti običaja vezanihuz kulturu i individualnostreligijskoga creda. Do ovihizobličenja dolazi kad medijskaindustrija postane smislomsamoj sebi, okrenuta samozaradi, te gubi iz vida svijest oodgovornosti u službi općemdobru. Stoga je uvijek potrebno jamčititočno izvještavanje odogađajima, iscrpno tumačenjetema od javnoga značenja,pravilno predstavljanjerazličitih stajališta. Odposebnoga je značaja potrebada se podrži i ohrabri bračni iobiteljski život, jer se timeupravo stavlja u odnos stemeljem svake kulture isvakoga društva (usp.Apostolicam Actuositatem, 11).U suradnji s roditeljima,sredstva društvenihkomunikacija, kao i zabavnaindustrija, mogu biti potpora uteškom ali osobito

ispunjujućem pozivu odgojadjece, tako što će predstavljatiizgrađujuće uzore života iljubavi (usp. Inter Mirifica, 11).Kako li se samo svi osjećamoobeshrabreni i potišteni kada sedogodi suprotno! Ne pati li naše srce ponajprijekad se mlade podvrgneponižavajućim i lažnimizrazima ljubavi, kojiismijavaju dostojanstvo odBoga darovano svakoj ljudskojosobi te prijete dobru obitelji? 4. Da bih ohrabrio kakokonstruktivnu prisutnost, tako ipozitivno poimanje medija udruštvu, htio bih podcrtativažnost triju točaka, što ih jenaznačio moj časni prethodnikpapa Ivan Pavao II., točakakoje su nezaobilazne u služenjuusmjerenom na opće dobro:odgoj, sudjelovanje i dijalog(usp. Brzi razvoj, 11).Odgoj za odgovorno i kritičkiosmišljeno korištenje medijapomaže osobama da se njimasluže na razuman i prikladannačin. Upečatljiv dojam što gaposebice elektronski medijiostavljaju stvarajući novirječnik i nove slike koje takolako uvode u društvo, ne smijese podcijeniti. Upravo stoga štosuvremeni mediji suoblikujupopularnu kulturu, oni morajunadvladati svaki pokušajmanipulacije, osobito mladima,nastojeći, nasuprot tome,odgajati i služiti. Na taj ćenačin mediji moći jamčitiostvarivanje građanskogdruštva dostojnoga ljudskeosobe, a ne njegovo raspadanje. Sudjelovanje u medijimaproizlazi iz same njihovenaravi, kao dobra namijenjenogsvim ljudima. Kao javni servis,društvene komunikacije tražeduh suradnje i suodgovornosti,uz skrupuloznu osjetljivost najavne resurse i ispunjenjejavnih zadataka (usp. Etika udruštvenim komunikacijama,20), uključujući tu i utjecanjeregulativnim propisima iostalim odlukama ilistrukturama određenim za tusvrhu. Konačno, mediji moraju znatiiskoristiti velike mogućnostikoje proizlaze iz promicanjadijaloga, razmjene međukulturama, izricanja

28 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Prilog dokumenti

solidarnosti i iz veza mira. Nataj način oni postaju utjecajna icijenjena sredstva u izgradnjicivilizacije ljubavi, koja jetežnja svih naroda. Siguran sam da će napori okopromicanja ovih triju točakapomoći medijima da se razvijuu mrežu komunikacije,zajedništva i suradnje,pomažući muškarcima, ženamai djeci da postanu još svjesniji

dostojanstva ljudske osobe,odgovorniji i otvoreniji premadrugima, osobito prema onimčlanovima društva koji su upotrebi i koji su slabi (usp.Redemptor Hominis, 15; Etikau društvenim komunikacijama,4). Zaključujući, želim podsjetitina ohrabrujuće riječi svetogaPavla: Krist je mir naš. On kojiod dvoga učini jedno (usp. Ef

2,14). Razorimo pregradeneprijateljstva koja nas dijele iizgradimo zajedništvo ljubavi,prema naumima Stvoriteljevim,objavljenim po Njegovu Sinu! U Vatikanu, 24. siječnja 2006.,o svetkovini sv. FranjeSaleškoga papa Benedikt XVI.

Čas je odgovornosti za svakogaIzjava predsjednikaVijeća Hrvatskebiskupske konferencijeza obitelj krčkogbiskupa ValteraŽupana prigodomuvođenjazdravstvenog odgoja iobrazovanja u školskisustav

Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa namjeravau školskoj godini 2006./2007.uvesti u škole jedinstveniprogram odgoja djece i mladihpod nazivom: "Zdravstveniodgoj i obrazovanje". Sastavnidio tog programa bit će i spolniodgoj. S time u vezi smatra sevrlo korisnim iznijeti sastanovišta kršćanskeantropologije neka načela kojase tiču svih, a poglavito mladih,roditelja i odgojitelja. 1. Svaki vid odgoja, pa tako ispolni, po svojoj naravizahvaća cjelovitu osobu i svesegmente osobnosti: bio-fiziološki, psihološki, afektivni,duhovni i moralni. Spolnostoznačuje čitavu osobu i svenjene vlastitosti. Ona nije neštošto postoji samo za sebe,neovisno od osobe, negopripada osobi i od osobepoprima svoju vrijednost iznačenje. Postoji samo osobakoja je obdarena spolnošću, ane postoji spolnost kaosamosvojna stvarnost, otkinutaod osobe. Spolni se odgoj, dakle,uključuje u cjelovit i skladanrast osobe. On je jedan odbitnih segmenata odgoja, iakone jedini. Ako spolnostkarakterizira cjelokupnu osobu,onda ona daje nezaobilazanpečat izgradnji i manifestacijipojedine osobe kao spolnodeterminirane u svimsegmentima njezineegzistencije. Ona ima svoje socijalno(društveno) značenje jer utječena stvaranje odnosa s drugimakao i na prenošenje ljudskogživota. Ima također svoje religioznoznačenje, jer karakteriziraunutarnji, duhovni rast i utječena formiranje odnosa s Bogom.Zato ljudska spolnost nije neka

datost koju se smješta uodređeni životni prostor, negoje ona dar koji osoba ugrađuje uuredno i cjelovito ostvarenjesvoje osobnosti. 2. Ako je spolni odgoj jedan odbitnih segmenata kojisačinjavaju cjeloviti odgojosobe, onda se on neminovnopovezuje s poimanjem čovjeka,s određenom antropologijom.Odgoj ima za cilj izgraditicjelovitog čovjeka, ali je načinodgoja determiniran poimanjem(vizijom) čovjeka. Već prematome kako se čovjeka poima ishvaća, tako ga se i odgaja. Upravo polazeći od poimanjačovjeka, pa dosljedno tome iljudske spolnosti, nailazimo narazličita shvaćanja "spolnogodgoja". O tim različnostimatreba voditi računa jer one bitnoutječu na određivanje kvaliteteodgoja. Vrijedi spomenuti nekaod mogućih shvaćanja spolnogodgoja: - Odgoj koji se svodi naznanstveno ("tehničko")informiranje o anatomiji ifiziologiji. Cilj mu je osigurati"higijenu" spolnih funkcija tepružiti potrebne informacije isredstva kako bi se isključilaeventualna oboljenja. U ovomse vidu odgoja ne uzima u obzirpsihološki, socijalni, afektivni ireligiozni vid spolnosti. - Odgoj kome je cilj omogućitipojedincu potpuno uživanje uspolnosti, bez ikakvih granica izabrana. Zato je, prema tomshvaćanju, zadaća spolnogodgoja osloboditi pojedincasvih mogućih "tabua" i obzira,društvenih, moralnih i vjerskihkoji ga uvjetuju i sputavaju u"punom uživanju seksa".Pornografija, potpuna sloboda,spolni odnosi u ranoj dobi,samozadovoljavanje smatrajuse civilnim pravima do kojihtreba doći moderno društvo.

Jasno je da tu nema govora onekom odgoju nego se svesvodi na "znanstvenoinformiranje" o spolnosti imehanizmu funkcija, pa i sciljem izbjegavanja začeća irješavanja neželjene trudnoće.Tu više nije spolnost u službičovjeka i humanih ciljeva, negoosoba djeluje pod impulsomfizioloških nagona. - Odgoj koji karakterizirarazmišljanje prema kome seodnos prema spolnosti netemelji na ljudskoj naravi, negoje to proizvod društva ipojedine kulture. Po tommodelu današnje doživljavanjespolnosti bilo bi proizvodkapitalističko-građanskogdruštva koje bi htjelo učinititrajnim dosadašnjeneravnopravne odnose međuspolovima. Prema ovomshvaćanju nema neke trajne iopćenite norme o vrednovanjuspolnosti. Sve je relativno ipodložno promjeni. Kako semijenja društvo, tako trebamijenjati promišljanje spolnostii način vladanja. Ovo poimanje,koje je danas vrlo rašireno,dovodi do moralnogrelativizma. - Poimanje koje promatra osobuu njezinom totalitetu i uspolnom odgoju vidi važansegment cjelovitog odgojaosobe. Spolni odgoj trebaskladno razvijati i uskladiti sdrugim čimbenicima kojioblikuju osobnost. Cilj ovogodgoja je razvoj uravnotežene izrele spolnosti u psihološkom,etičkom i duhovnom smislu.Ozbiljno i znanstvenoinformiranje o anatomiji ifiziologiji ljudskog tijela, kao ihigijensko-zdravstveni pristup,u ovoj su stvari neophodnopotrebni, ali se spolni odgoj nemože svesti samo na to.Potrebno je uzeti u obzirpsihološku, socijalnu, etičku,afektivnu i duhovnu dimenziju

29v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog dokumenti

spolnosti i sve njih skladnointegrirati u odgoj. Potrebno jeimati sasvim jasne pojmove o"neutralnosti" "znanstvenog"informiranja o spolnosti. Akospolnost prožima čitavu osobu,onda spolni odgoj nadilazi puko"znanstveno" opisivanje(anatomiju, fiziologiju) i ulazi ukriterije koji usmjerujucjelovitu osobu. Zato se nemožemo složiti da odgojopćenito, pa tako niti spolni,može biti "neutralan". 3. Svaki odgojni plan u ovojstvari dobiva smisao samo uvidu odgoja za ljubav. Spolnosttreba biti odgovorno usmjerenaprema ljubavi. Samo u ljubavishvaćenoj kao susret dvijuosoba – muškarca i žene –ljudska spolnost nalazi svojtemeljni smisao. Nafiziološkom, afektivnom iduhovnom planu spolnosti sveje usmjereno na dijalog ljubavii na sebedarje. Ovo se sebedarjeostvaruje uglavnom na dvjemarazinama:- u potpunom obostranomdarivanju sebe kojim semuškarac i žena stavljaju uslužbu prenošenja života i toostvaruju – na razini znaka(sakramentalno) - u ženidbi.- u darivanju sebe naafektivnom i duhovnom planudrugima, što se ostvaruje unajrazličitijim vidovima službedrugima, u dijalogu,prijateljstvu, poštivanju ižrtvovanju za druge. 4. Roditelji, kao prvotniodgojitelji, imaju neotuđivo inepovredivo pravo-dužnostodgoja djece, što im priznaju nesamo crkveni, nego i svirelevantni civilni dokumenti ipovelje međunarodnog inacionalnih prava. To pravo-dužnost ne mogu nikada upotpunosti prenijeti na druge,pa tako ni na školu. Zato ješkola dužna poštivati toposlanje roditelja, kako učitavom odgojnom procesu,tako posebno u delikatnomsegmentu intimnoga spolnogodgoja, vrednujući etičke,odgojne i vjerske nazoreroditelja. Svi su roditelji zatopozvani na suodlučivanje oprogramima spolnog odgoja i oosobama koje će ga izvoditi, anije dovoljno konzultirati samoneke predstavnike. Kako sedoznaje, tijekom proteklihgodina mnogi su nastavniciosjetili potrebu da se spolni

odgoj unese kao komponenta uodgojnu djelatnost škole. Tomeđutim ne znači da školanužno raspolaže svimpotrebnim didaktičkim isadržajnim resursima. Bit ćezato potrebno povremenozamoliti suradnju liječnika,psihologa, obiteljskihsavjetnika, svećenika i drugihkompetentnih osoba istručnjaka, ali svakako udosluhu i uz pristanak roditeljai punoljetnih učenika te uzprovjeravanje sadržaja koji bise trebali prenijeti. 5. Odgoj, naročito spolni, jekompleksna stvarnost iodgojitelj ne postiže dobrerezultate samo uz pomoć znanjakoje posjeduje, kolikogod onobilo ispravno i utemeljeno.Prevažnu ulogu ima psihološkauravnoteženost same njegoveosobnosti kao i pedagoškaosposobljenost. Ako sepostavlja kao vođa i učiteljdrugima, mora biti samslobodan od nutarnjihkonflikata, emotivno stabilan ietički izgrađen. Posebno se odvjeroučitelja očekuje daspolnost osvijetle s moralnog ireligioznog vidika. Treba imatina pameti da poznavanjepredmeta i završen studijnipošto u potpunosti neosposobljava za naučavanje.Potrebno je permanentnonapredovati u saznanjima odostignućima humanihznanosti, naročito psihologije ipedagogije koje u odgoju imajuvažnu ulogu, ali također isociologije, cjelovite ispravnekršćanske antropologije tesrodnih disciplina. Danas se ponajviše naglašavatjelesna dimenzija ljudskespolnosti. Ona je nažalost čestoiskrivljena i jako vulgarizirana,ali zato mnogo više izražena odbilo koje druge dimenzijespolnosti. Mladi su vrloosjetljivi na agresivno isticanjeljudske seksualnosti pa postajužrtve toga nametanja.Autentičan humani odgovor,koji kršćanstvo još samoprodubljuje, odbacuje spolnilibertinizam koji prepuštapojedinca njegovim nagonima,a priznaje da spolni životpoprima svoj puni smisao upotpunom darivanju sebe kojese ostvaruje u ženidbi. Nekimase čini da ova koncepcijapostavlja granice slobodi. No,ona nalazi svoj temelj ne samo

u motivima moralnog reda,nego i u cjelovitoj antropologijii humanističkoj psihologiji tesluži autentičnoj promocijiosobe i njezinog dostojanstva. 6. Cilj je spolnog odgojaosposobiti odgajanika daprihvati i radosno živi svojuspolnost na području svogaživotnog poslanja. Spolnost jeBožji dar, koji primamo sazahvalnošću, poštujemo ga icijenimo. Ona je ugrađena ustrukturu i osobnost čovjeka teima vrlo važnu ulogu.Kršćaninu je iz Božje objavepoznato, a to potvrđuje iljudsko iskustvo, da nered kojije prouzročio grijeh otežavauravnoteženo vladanje sobomkako na svim područjima životatako i na spolnom. Svjestan jeda su uravnoteženost i čistoća,prije braka, u ženidbi ili udjevičanstvu, vrlina koja nikogane isključuje. No ta vrlina tražinapor i (samo)svladavanje uzpomoć molitve, sakramenata iostalih sredstava milosti. Odgojni proces će, vodećiračuna o stupnju fizičke ipsihološke zrelosti, pomoćidjetetu, adolescentu i mladojosobi da se osposobljava zaprihvaćanje odnosa muškarca ižene bilo kao darivanje jednojosobi u ženidbi u kojoj jedinonalazi svoje puno značenjepotpuno spolno darivanje, ili zasebedarje u djevičanstvu koje jemotivirano BožjimKraljevstvom. Iskustvo pokazuje da svaki"spolni odgoj" ne promičevrednote istinske ljudskeosobnosti. Čas je odgovornostiza svakoga i nitko nema pravonekritički se odnositi premaovom pitanju! Škola je mjestoizgradnje mladih za sadašnjost ibudućnost. Pozvana jeizgrađivati u djeci i mladimasposobnost raspoznavanja iprosuđivanja, koja spoznatopretače u kriterije i normevladanja. Želimo vjerovati daće škola i u ovo moderno dobačasno izvršiti tu svoju ulogu. U Krku, na spomendan sv.Tome Akvinskoga, 28. siječnja2006. Mons. Valter Župan, krčkibiskuppredsjednik Vijeća HBK zaobitelj

30 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Prilog dokumenti

Guba je simptom težeg i raširenijeg zla - bijedePapin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju29. siječnja 2006.

Draga braćo i sestre!U enciklici objavljenoj proteklesrijede, pozivajući se naprvenstvo ljubavi u životukršća-nina i Crkve, htio sampodsjetiti da su povlaštenisvjedoci toga prvenstva sveci,koji su od svoga života, premdana tisuće različitih načina,načinili pjesan Bogu Ljubavi. Uliturgiji ih slavimo svakogadana u godini. Mislim,primjerice, na one što ih ovihdana spominjemo: na apostolaPavla s njegovim učenicimaTimotejem i Titom, na svetuAngelu Merici, sve-tog TomuAkvinskoga, svetog IvanaBosca. Svi se oni međusobnorazlikuju: jedni pripada-jupočecima Crkve, te sumisionari prve evangelizacije; usrednjem vijeku, TomaAkvinski postaje uzoromkatoličkoga teologa, koji uKristu susreće najuzvišenijisažetak istine i lju-bavi; uvrijeme renesanse, AngelaMerici predlaže život svetosti iza one koji žive u laič-komokruženju; u suvremeno doba,don Bosco, raspaljen ljubavljuIsusa Dobrog pastira, skrbi onajpotrebitijim dječacima te zanjih postaje otac i učitelj.Zapravo, čitava je povijestCrkve povijest svetosti,pokrenuta onom jedinomLjubavlju koja svoje vrelo imau Bogu. Doista, samo

nadnaravna ljubav, poput onešto uvijek iznova izvire iz srcaKristova, može u tijeku stoljećaobjasniti čudesan procvatredova, muških i ženskihredovničkih ustanova i ostalihoblika posvećenog života. Uenciklici sam među svecimakoji su osobito poznati posvojoj karitativnoj djelatnostinaveo Ivana od Boga, Kamilade Lellis, Vinka Paulskoga,Ljudevita de Marillaca, JosipaCottolenga, Alojzija Oriona iTerezu iz Kalkute (usp. br. 40). Ovaj niz muškaraca i žena, štoih je Kristov Duh oblikovao,načinivši ih uzorimaevanđeoske predanosti, navodinas na promišljanje o važnostiposvećenog života kao izraza iučilišta ljubavi. II. vatikanskisabor podvukao je danasljedovanje Krista u čistoći, usiromaštvu i u poslušnosti morabiti sasvim usmjereno napostizanje savršene ljubavi(usp. dekret Perfectae caritatis,1). Upravo kako bi istaknulavažnost i vrijednost posvećenogživota, Crkva i ovog 2. veljače,o blagdanu PrikazanjaGospodinova u Hramu,obilježava Dan posvećenogživota. Poslijepodne toga dana,kao što je to rado činio IvanPavao II., predvodit ću uvatikanskoj bazilici svetu misu,na koju su pozvani na osobiti

način posvećene osobe koježive u Rimu. Zajedno ćemozahvaliti Bogu za darposvećenog života, te ćemomoliti kako bi on i dalje usvijetu bio rječiti znak njegovamilosrđa. Obraćamo se sada BlaženojDjevici Mariji, ogledaluljubavi. Neka uz njezinumajčinsku pomoć kršćani, aposebice posvećene osobe,hitro i radosno hode u životsvetosti. Nakon molitve AnđeoGospodnji:Danas se obilježava Svjetskidan zaraženih gubom, što ga jeprije više od pedeset godinainicirao Raoul Follereau, anastavile su ga održavatiudruge nadahnute njegovimhumanitarnim radom. Osobitipozdrav želim uputiti svimakoji trpe ovu bolest, amisionare, zdravstvenedjelatnike i volontere zauzete utom polju služenja čovjekuposebno ohrabrujem. Guba jesimptom jednog još težeg iraširenijeg zla, a to je bijeda.Stoga, slijedeći svojeprethodnike, obnavljam pozivsvima odgovornim u državamada združe napore kako bi senadvladale teške nestabilnostikoje još uvijek štete velikomdijelu čovječanstva.

Božje je milosrđe veće od svih njegovih djelaPapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 1. veljače2006.

Kateheza br. 88 - Uvodnočitanje: Psalam 145,1-13;Pohvala božanskomveličanstvu, (večernja petka IV.tjedna)Slavit ću te, o Bože, kralju moj,/ ime ću tvoje blagoslivljatuvijek i dovijeka. / Svaki ćudan tebe slaviti, / ime ću tvojehvaliti uvijek i dovijeka. / Velikje Gospodin i svake hvaledostojan, / nedokučiva jeveličina njegova! / Naraštajnaraštaju kazuje djela tvoja / isilu tvoju naviješta. / Govore oblistavoj slavi tvogaveličanstva, / i čudesa tvojaobjavljuju. / Kazuju strahovitusilu djela tvojih, / veličinu tvojupripovijedaju. / Razglašujuspomen velike dobrote tvoje / ipravednosti tvojoj kliču. /Milostiv je i milosrdanGospodin, / spor na srdžbu,bogat dobrotom. / Gospodin jedobar svima, / milosrdan svimdjelima svojim. / Nek te slave,Gospodine, sva djela tvoja / i

tvoji sveti nek te blagoslivlju! /Neka kazuju slavu tvogakraljevstva, / neka o sili tvojojgovore, / da objave ljudskojdjeci silu tvoju / i slavu divnogakraljevstva tvoga. / Kraljevstvotvoje kraljevstvo je vječno, /tvoja vladavina za svapokoljenja. 1. Prihvatili smo kao svojumolitvu Psalma 145, tu radosnuhvalu Gospodina kojega seuzvisuje kao dobrostivogvladara punog ljubavi, koji sebrine o svim svojimstvorenjima. Liturgija nam ovajhiman donosi u dva dijela, kojiodgovaraju i dvama poetskim iduhovnim pokretima samogaPsalma. Zastat ćemo sada nadprvim dijelom koji odgovararecima 1-13.Psalam je upravljen Gospodinukojeg zaziva i opisuje kao"kralja" (usp. Ps 145,1), štojedna od božanskih odlika kojadominira i u drugim

psalamskim himnima (usp. Ps47; 93; 96-99). Još i više,duhovno središte našegahvalospjeva sastoji se upravood snažne i strastvene proslavebožanskog kraljevskogdostojanstva. U njemu se četiriputa ponavlja - gotovo kao dase time naznačuju četiristožerne točke bića i povijesti -hebrejska riječ malkut,"kraljevstvo" (usp. Ps 145,11-13).Znamo da je ova kraljevskasimbolika, koja će biti odsredišnjeg značenja i u Kristovunavještaju, izričaj spasenjskoganauma Božjega: on nijeravnodušan s obzirom naljudsku povijest, nego u odnosuna nju želi ostvariti naumsklada i mira. Kako bi seispunio taj naum sazvano ječitavo čovječanstvo, ne bi liprionulo uz božanskuspasenjsku volju, volju koja seširi na sve "ljude", na "svapokoljenja" i u "vječnost". To

31v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog dokumenti

je sveopće djelo koje sa svijetaskida zlo, te ondje ustoličuje"slavu" Gospodnju, to jestnjegovu osobnu djelatnu itranscendentnu prisutnost. 2. Prema tome srcu Psalma,smještenom u samom središtukompozicije, upravljena jePsalmistova hvala u ime svihvjernika. Najviša biblijskamolitva zapravo je proslavadjela spasenja koja objavljujuljubav Gospodnju premanjegovim stvorenjima.Nastavlja se uzvisivatibožansko "ime", odnosnonjegova osoba (usp. rr. 1-2),koja se očituje u njegovupovijesnom djelovanju: govorise tako o "djelima","čudesima", "slavi", "sili","veličini", "pravdi","strpljivosti", "milosrđu","milosti", "dobroti" i"nježnosti".To je neka vrst litanijskemolitve koja proglašava ulazakBoga u ljudske događaje kakobi time čitavu stvorenustvarnost doveo do spasenjskepunine. Mi nismo ostavljeni nanemilost mračnih sila, niti smo

osamljeni sa svojom slobodom,već smo povjereni djelovanjumoćnoga i blagoga Gospodina,koji za nas ima poseban naum,ustanovljenje "kraljevstva"(usp. r. 11). 3. Ovo "kraljevstvo" ne sastojise ni u moći, ni u prevlasti, ni upobjedi, niti u tlačenju, kao štoto često bude slučaj uzemaljskim kraljevstvima, negoje riječ o objavi milosrđa,nježnosti, dobrote, milosti,pravde, kao što je to više putaponovljeno u recima koji sadržehvalu.Sažetak ove božanske slikenalazi se u r. 8. Gospodin je"spor na srdžbu, bogatdobrotom". To su riječi kojepodsjećaju na samoobjavu štoju je sam Boga dao na Sinaju:"Gospodin! Gospodin! Bogmilosrdan i milostiv, spor nasrdžbu, bogat ljubavlju ivjernošću" (Izl 34,6). Imamoovdje pripremu za ispovijestvjere prema Ivanovoj tradiciji,vjere u Boga koji je ljubav(usp. 1 Iv 4,8.16). 4. Naša pozornost zaustavlja se

i na sljedećem prelijepom retku(r. 9): "Gospodin je dobarsvima, milosrdan svim djelimasvojim". U tom smislu, svetiPetar Krizolog (oko 380.-450.)ovako kaže u Drugom govoru opostu: "Velika su djelaGospodnja": no ova veličinanadvišena je veličinommilosrđa. Doista, nakon štoprorok kaže: "Velika su djelaGospodnja", na drugom mjestudodaje: "Milosrđe mu je većeod svih djela". Milosrđe, braćo,ispunja nebo, ispunja zemlju...Evo onda zašto je veliko,velikodušno, jedinstvenomilosrđe Kristovo, koje je savsud ostavilo za samo jedan dan,sve čovjekovo vrijemedodijelilo miru obraćenja... Evoonda zašto se prorok, koji nijeimao povjerenja u vlastitupravednost, sav baca premamilosrđu: "Smiluj mi se, Bože -kaže - po velikom milosrđusvome" (Ps 51,3) (42,4-5:Sermoni 1-62bis, Scrittoridell’Area Santambrosiana, 1,Milano-Roma 1996, str.299.301).

32 1 . veljače 2006. broj 05/2006

www.ika

.hr

Prilog prikazi

Žumberački krijes 2006.Kalendar-godišnjak uizdanjuŽumberačkogavikarijata Križevačkebiskupije

U izdanju Žumberačkogavikarijata Križevačke biskupije,iz tiska je izišao najnoviji"Žumberački krijes", kalendarza 2006. godinu, čiji je glavniurednik Nikola K. Kekić, agrafički urednik DanijelVranešić. U najnovijem brojumogu se, osim grkokatoličkogai rimokatoličkog kalendara za2006. godinu te podataka ovremenu, državnim praznicimai neradnim blagdanima u RH,pročitati i vijesti iz životasveopće Crkve, odnosno članakposvećen blagopokojnom papiIvanu Pavlu II. te izborukardinala Josepha Ratzingeraza papu. Slijede članakposvećen nedjelji kao DanuGospodnjem, i prilozi osvecima Katoličke crkve premabizantskom sinaksariju irimskom martirologiju,

raspoređeni prema mjesecima ugodini. Posebni dio kalendara zauzimapoglavlje "Od krijesa do krijesapo našim župama" u kojem semogu pročitati vijesti oŽumberčanima u eparhijskomsjedištu u Križevcima, tj. osvećeničkom rukopolaganjukada je za svećenika zaređenDanijel Vranešić.Slijede tekstovi posvećeniproslavi 475. obljetnicedoseljenja Uskoka u Žumberak,trećem susretu mladihŽumberčana u Sošicama, životuGrkokatoličke crkve uSamoboru u tijeku 2005.Slijede i vijesti o gkt. župiBlagovijesti u Pribiću, zatim oosnivanju grkokatoličkogDuhovnog centra "PreobraženjaGospodnjeg" u Jastrebarskom

te vijesti iz grkokatoličkihžupa: sv. Ćirila i Metoda, Kašt,Stojdraga, Karlovac i dr.U poglavlju "Žumberak - jučer,danas, sutra" objavljena suizvješća o trećoj eko-akcijiEkološkog društva Žumberak,vijesti iz žumberačkih škola ižumberačke općine u 2005.godini, izvješće o arheološkomparku u Budinjaku i dr.Posljednji dijelovi"Žumberačkoga krijesa"posvećeni su književnompodlistku s pričama i višepjesama, kao i rubrici "Inmemoriam". Na samom krajunalazi se popis proštenja uokviru Križevačke biskupijekao i adresar župnih ureda isamostana. Kalendar"Žumberački krijes" bogato jeopremljen fotografijama. (ika-žz/kj)

7. Veritasov natječajPrijave do 30.studenoga 2006.godine

Na Internet stranici Veritasawww.veritas.com.hr raspisan jenatječaj organiziran u trikategorije: za kratku pričunadahnutu kršćanskimživljenjem; za fotografiju natemu "crkveni interijeri ieksterijeri" i za crtež na temuIsus Krist. Autori koji šalju kratke priče,mogu poslati do trineobjavljene priče. Priče mogubiti pisane na hrvatskom iliengleskom jeziku. Treba ih

poslati u Word (.doc) ili RTF(.rtf) formatu na e-mail adresuveritas@veritas.com.hr dozaključno 30. studenoga. Autori fotografija i crteža moguposlati do pet neobjavljenihfotografija/crteža (najbolje uformatu JPG) na e-mail adresudo 30. studenoga. Uz svoje radove autori trebajuposlati svoje ime i adresu. Akoautor želi poslati više radova,nije nužno slati ih odjednom.

Radovi koji zadovolje osnovnekriterije bit će odmah objavljeniu Veritasovoj rubrici zaumjetnost. Uz redovno biranjenajboljih radova objavljenih nastranicama Veritasa ove godine,organizirat će se i izbornajboljih radova svihdosadašnjih sedam natječaja.Izbor najboljih ovogodišnjihradova, kao i izbor svihnajuspješnijih radova uproteklih sedam godina bit ćeobjavljen 20. prosinca ovegodine. (ika-kj)

"Obitelj i njezine generacije" (Prilog biblijskojantropologiji)

Knjiga dr. NikoleHohnjeca u izdanjuKršćanske sadašnjosti

"Obitelj je prva stanica života,društva i svake svjetovne ivjerske zajednice. Izvornozasnovana na bračnoj zajednicimuškaraca i žene obitelj seoblikuje iz te zajednice. A kaočlanove obitelj obuhvaćaroditelje i djecu, bake idjedove. Otuda je opravdanogovoriti o braku i obitelji,odvojeno u Starom i Novomzavjetu. Uistinu, valja govoritio raznim rodovima,generacijama, i dakako,završnica govora je narod, - kaovelika obitelj – ali prije svegaBožji narod, zajednica, Crkva",stoji u predgovoru knjige"Obitelj i njezine generacije

(Prilog biblijskoj antropologiji)koja je objavljena u izdanju"Kršćasnke sadašnjosti" izZagreba. Prvo poglavlje naslovljeno je"Biblijsko mjesto djeteta", tedonosi teme "Djeca kaobiblijski znak obiteljskogprepoznavanja" i "Isusovodjetinjstvo". "Mladi u Bibliji"naslov je drugog poglavlja kojegovori o "Mladima predvjerskim izborom", "Mladina uBibliji", "Crkvenoj brizi zamlade", te o "Mladima ibračnom savezu". Treće ičetvrto poglavlje su posvećeniobiteljima u Starome i Novome

zavjetu, a govori se o braku.obitelji i vjeri te o kršćanskomeviđenju obitelji i biblijskomepastoralu u radu s obiteljima.Peto poglavlje naslovljeno je"Stari ljudi u Bibliji" stematskim podnaslovima"Odgovorno služenje starihljudi" i "Primjer otrcanog starcaLazara i pobožnog Šimuna".Šesto poglavlje je naslovljena"Biblijsko mjesto žene" adonosi teme "Nenametljiveuloge žene, sestre i majke" i"Hrabra Judita i iznenađujućaSamarijanka". Knjiga završavapoglavljima "Veliki biblijskipojedinci" i "Međugeneracijskiodnosi u objavi". (ika-tg/sp)