I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 31. srpnja 2002. broj 31/2002

Domovinske vijesti■ Nova vrhovna glavarica Družbe sestara milosrdnica■ Druga obljetnica osnutka Gospićko-senjske biskupije■ IV. Taborovanje katoličke mladeži■ Personalne promjene u Zagrebačkoj nadbiskupiji■ Večer glagoljaške glazbene baštine u Sv. Donatu u Zadru■ O uskraćivanju javnog nastupa don Branku Sbutegi■ Misa zahvalnica u najistočnijoj hrvatskoj župi■ Pretisak Gutenbergove Biblije uručen nadbiskupu Oblaku■ Hrvatski "Svjetski dan mladeži"■ Razrješenja i imenovanja svećenika u Požeškoj biskupiji■ Premještaji i imenovanja u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji■ Pastoralne promjene u Varaždinskoj biskupiji

Crkva u Hrvata■ Blaženstva - ustav kršćanskog života

Redovnicama vraćen samostan uNovoj Topoli

Klanjateljice Krvi Kristove zahtijevaju odsrpskih vlasti da učinjenu štetu u samostanupravedno nadoknade

■ Ugovori s Bogom■ O važnosti pomirenja i vrijednostima kršćanskoga braka■ Blagoslovljena nova crkva u Laćarku■ Zlatni jubilej mons. Stjepana Milera

Toronto: Nadbiskup Bozanićpredvodio hodočasničku misu

"Kad se vratite u domovinu, budite misionarimeđu mladima", poručio je nadbiskup Bozanić,koji je od 21. srpnja sudjelovao na Svjetskomsusretu mladeži u Torontu i održao nizkateheza hrvatskoj mladeži

■ Susret Bogu posvećenih osoba u Žeravcu

Inozemne vijesti■ Je li svijet samo prividno sve više demokratičan!?■ Balet o životu Majke Terezije■ Papa mladima: “Postanite narod blaženstava”■ Papina Večernja s mladima u Torontu■ Svjetska glasila o Papinoj poruci

Papina misa s mladima

Oko 750 tisuća mladih iz cijelog svijetaokupljenih na središnjoj misi 17. Svjetskogdana mladeži u Torontu, Ivan Pavao II. pozvaoje da ne dopuste da im nada posustane, jerčovjek nije zbroj slabosti i pogrešaka, negozbroj Očeve ljubavi i naše mogućnosti daslijedimo njegova sina

■ Papa doputovao u Gvatemalu

Papa proglasio svetim Pedra deBetancurta

“I danas je novi svetac žurni poziv na vršenjemilosrđa u današnjem društvu, posebno kadaje toliko onih koji pružaju svoju ruku zapomoć. Mislimo na djecu i mlade koji su bezkrova nad glavom ili lišeni obrazovanja; naostavljene žene s njihovim velikim potrebama;mnoštvo marginaliziranih u gradovima; žrtveorganiziranog kriminala, prostitucije ili droge;bolesne koji su zanemareni ili starije osobekoje žive same”, rekao je Papa u Guatemali

Papa doputovao u peti posjet Meksiku

Cilj je Papina petog posjeta Meksikuproglašenje svetim Indijanca Juana Diega teblaženima mučenike Juana Bautistu i Jacintade Los Angelesa

Prilog dokumenti■ Mladi, vi ste sol zemlje i svjetlost svijeta trećeg tisućljeća■ Neka Toronto bude početak novog doba snažnoga evanđeoskog svjedočenja!

Prilog prikazi■ Željko Mardešić o sekularizaciji i ratu■ Bono Zvonimir Šagi o budućnosti i etičkoj odgovornosti

2 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dijamantni jubilej fra Karla JurišićaFra Karlo je svojudijamantnu misuslavio zaogrnutstarom misnicombiskupa fra Bartula

Baška Voda, 19.7.2002. (IKA)– U teško doba II. svjetskogarata u crkvi Sv. Nikole uBaškoj Vodi u Makarskomprimorju 19. srpnja 1942.godine slavio je mladu misu fraKarlo Jurišić. Ove je godine,nakon točno šest desetljeća fraKarlo u istoj crkvi slaviodijamantni jubilej.Na početku slavlja jubilarac jezahvalio Bogu za velike darove- život, milost vjere, redovničkii svećenički poziv te posebnoza doživljeni jubilej. Upozorioje da je fra Bartul KačićŽarković, prvi biskupobnovljene Makarske biskupije,zapisao da je za crkvu u Bastunabavio zvono i lijepu misnicu.Danas ni zvona ni misnice višenema. Ali je u samostanu uZaostrogu sačuvana drugabiskupova misnica, stara 380godina, “sestra one bašćanske”i fra Karlo je svoju dijamantnumisu slavio zaogrnut tomstarom misnicom biskupa fraBartula.Fra Karlov brat, fra Gabrijel

održao je prigodnu homiliju ukojoj je uz ostalo istaknuouzorni lik redovnika isvećenika, profesora i pisca fraAndrije Kačića. Posebno jeupozorio na njegov posljednjiherojski čin, kad je uNeretvanskoj krajini prosiohranu za siromašne obitelji uPodaci. U toj prošnji obolio jeod upale pluća i za nekolikodana umro u 57. godini. Umroje kao djelatnik karitasa i“položio život svoj za braćusvoju”. Dakle, mučenikkršćanskoga karitasa, uzor izaštitnik svih djelatnika ukaritativnim akcijama.Propovjednik je posebnoupozorio na molitvu i žrtvu zasvećenička zvanja, jer “brazdu,koju je dijamantni jubilarac šestdesetljeća orao, trebajunastaviti radnici na njiviGospodnjoj”, a znamo da ježetva velika, a radnika malo.Pjevanje je predvodio Župskizbor mladih, a na kraju slavljaje fra Petar Gulić, župnik,pročitao pismene čestitke

splitsko-makarskoganadbiskupa Marina Barišića,provincijala fra Žarka Maretićate je čestitao jubilarcu.Fra Karlo rođen je u Sarajevu13. kolovoza 1918. Ufranjevački red ušao je naVisovcu, filozofski i teološkistudij završio je naFranjevačkoj visokojbogosloviji u Makarskoj, adoktorirao je na Bogoslovnomfakultetu u Zagrebu. Bio ježupnik u više župa, gvardijan uZaostrogu, tajnik Provincije,profesor povijesti u Makarskoj.Napisao je više knjiga, studija ičlanaka, a nastupao je i naznanstvenim skupovima. Dr.Franjo Tuđman, prvipredsjednik Hrvatske,odlikovao ga je odličjem MarkaMarulića, grad Makarskagradskim grbom za “Dangrada”, a Županija Splitsko-dalmatinska nagradom zaživotno djelo. Fra Karlo danasživi u franjevačkom samostanuu Makarskoj.

Nova vrhovna glavarica Družbe sestara milosrdnicaS. M. Blaga Bunčugazavršit će mandatnedavno preminuleč.m. Agnete Tadić-Šutra, koji traje dorujna 2005. godine

Zagreb, 23.7.2002. (IKA) - UZagrebu je u Kući matici uutorak 23. srpnja naIzvanrednoj glavnoj skupštiniza izbor vrhovne glavariceDružbe sestara milosrdnica s.M. Blaga Bunčuga izabrana zanovu vrhovnu glavaricuDružbe, priopćeno je iz

Vrhovne uprave Družbe.Ona će završiti mandat nedavnopreminule časne majke M.Agnete Tadić-Šutra, koji trajedo rujna 2005. godine.Budući da je novoizabranavrhovna glavarica obnašala dosada službu prve savjetnice izamjenice u Vrhovnoj upravi

Družbe, istog je dana izabrana inova članica Vrhovne uprave s.Miroslava Bradica, koja ćeobnašati službu prve savjetnicei zamjenice vrhovne glavaricedo kraja mandata novoizabranevrhovne glavarice.Druge članice Vrhovne upraveostale su iste.

Biskup Ivas blagoslovio “Kuću za pomoć ženama unevolji”Šibenik, 24.7.2002. (IKA) - PriBiskupijskom Caritasu uŠibeniku u srijedu 24. srpnjaotvorena je i blagoslovljena"Kuća za pomoć ženi unevolji". Blagoslov kućeobavio je šibenski biskup AnteIvas, koji je kazao da je to samojedan u nizu projekata koje jeBiskupijski Caritas ostvario,kako bi kroz ljubav i s ljubavljuslužio gradu Šibeniku i cijelojŠibenskoj biskupiji. BiskupijskiCaritas u tome svom služenjudo sada je osnovao i pojedine

područne - župne Caritase, kaou Kninu, Vodicama, Tisnome iMurteru. Već ostvareni projektiCaritasa su pučke kuhinje uŠibeniku i Kninu, obiteljskosavjetovalište, savjetovalište"Pro-vita", Program obiteljskogkumstva, "Pomoć u kući",Program poticanje malogpoduzetništva, i sada i "Kuća zapomoć ženi u nevolji".Ostvarenje tog programa, uzglavne donatore iz Nizozemske,pomogli su također GradŠibenik i šibensko-kninska

županija. Taj će pothvat uzaštitu žena i njihove djeceuključivati asistencijuvoditeljice tog programa, zatimpsihologa, pravnika, socijalnuradnicu, ali i suradnju sMinistarstvom unutarnjihposlova. Kratki povijesnipregled nastanka ideje projektado njegove realizacije iznio jeravnatelj Caritasa mons. SlavkoMikelin, a prigodnu riječ izreklisu također gradonačelnik ižupan.

Blagdan sv. Jakova u PreloguSvečano misno slavljepredvodio je biskupCulej zajedno sdomaćim župnikompreč. Hoblajem

Prelog, 25.7.2002. (IKA) –Blagdan sv. Jakova apostolasvečano je 25. srpnja proslavilažupa Prelog. Svečano misnoslavlje predvodio je varaždinskibiskup Marko Culej zajedno sdomaćim župnikom preč.

Antunom Hoblajem,donjomeđumurskim dekanompreč. Blažom Horvatom, dr.Alojzijem Hoblajem,duhovnikom sjemeništaracaStjepanom Najmanom težupnicima susjednih župa.

U propovijedi je biskup Culejistaknuo kako je Jakov iliJakob, kako ga nazivaju uMeđimurju, bio prvi mučenik iprvi biskup Jeruzalema, kao ibrat sv. Ivana. “Ništa nijezabilježeno o Jakovovu životu

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

poslije Isusova uzašašća, osimčinjenice da ga je Herod daopogubiti mačem. Svi mi koji senazivamo vjernicima moramo

biti i činiti što je Jakov činio.Da bude više života, kako bi semoglo naviještati evanđelje. Dabude poniznosti. Budimo

posljednji da bi bili prvi”,poručio je, između ostalog, upropovijedi biskup Culej.

Predstavljena četiri nova izdanja nakladničke kuće“Verbum”

Predstavljeni“Benediktinskimolitvenik”,“Duhovitostduhovnih”, “Obračnoj ljubavi. Mislicrkvenih otaca” i“RazumijevanjeEurope”

Split, 25.7.2002. (IKA) - Upovodu izlaska iz tiska četirinova naslova u nakladnoj kući“Verbum” održana je u četvrtak25. srpnja tiskovna konferencijau Klubu Kolbe samostana sv.Frane na obali u Splitu. Nakonpozdravne riječi ravnatelja tenakladničke kuće Mira Radalja,knjige je predstavio mr. PetarBalta, urednik izdanja.U knjizi “RazumijevanjeEurope” Christopher Dawsonpolazi od činjenice da jeEuropa zajednica naroda i da jeona duhovno jedinstvo,utemeljeno na kršćanskojtradiciji te je došao dozaključka da je suvremenapobuna protiv Europeneizbježna, te da je posljedicagubitka zajedničkih duhovnihtežnji i zajedničkog sustavamoralnih vrednota što ih je onanaslijedila iz kršćanske predaje.Europu sagledava prije svegakao zajednicu naroda koji suimali istu vjeru i iste moralnevrijednosti, ističući da jegubitak nacionalnog identiteta,zajedničkoga vjerskogsenzibiliteta i moralnihvrijednosti i doveo do krize

europskog identiteta.Monah Dorotej sabrao je uknjizi “Duhovitost duhovnih”anegdote, šale i izrekepustinjskih otaca. Zgode jeautor prikupljao iz raznihizvora. Najviše ih ima iz knjigeR. Kerna “Arguzie e facezie deipadri del deserto” te iz Izrekapustinjskih otaca i drugemonaške literature. “Benediktinski molitvenik”monaha Doroteja treća je knjigakoja je predstavljena.Molitvenik obnavljabenediktinsku tradiciju nahrvatskom jeziku. Na početkuse nalaze kratke dnevne molitveza pojedine dane u tjednu, kojesu pripravljene po uzoru načasoslov. Molitvenik jebenediktinski po tome što se unjemu nalazi niz kratkih ilitanijskih molitava. Tu su ineke pučke pobožnosti. Nakraju, u molitveniku imamnogo biblijskih molitvi i onihosobitosti koje su značajne zabenediktinsku duhovnost, kaomolitve iz benediktinsketradicije, te molitva za sretnusmrt. Budući da molitvenik

izlazi u godini 700. obljetnicesmrti sv. Gertrude, donesen je iskraćeni oblik duhovnih vježbi,koje je ona sastavila.Posljednja predstavljena knjigaje Gianfranca Fregninija “Obračnoj ljubavi. Misli crkvenihotaca”. Učitelji duhovnosti ievanđeoskoga života, crkvenioci: Atanazije, Bazilije, IvanZlatousti, Jeronim, GrgurNazijanski, IgnacijeAntiohijski, Origen, Polikarp idrugi velikani kršćanstva, kojipredstavljaju dragocjenubaštinu za čitavu Crkvu i za svenaraštaje, upućuju živu riječkoja i danas može biti putokaz iizazov, i koja može pomoći dasuvremeni kršćani zažive uvlastitim obiteljima njihovepouke: “Ljubite se nježno vikoji se ljubite”, “Neka svatkood svoje kuće načini nebo,crkvu” te “Kada se umre,prekasno je za ljubiti”. U knjizisu prikupljene njihove misli obračnoj ljubavi i obiteljskomživotu, koje svjedoče da jekršćanstvo od samih svojihpočetaka cijenilo ljudsku ljubavi u braku gledalo sredstvoposvećenja.

Preminuo Gabrijel JonkeSlužbu ukopapredvodio je dr.Branko Lovrec

Lokve, 25.7.2002. (IKA) –Nakon duge bolesti u Lokvamaje 22. srpnja u 82. godini životapreminuo propovjednik,dušobrižnik i prevoditeljGabrijel Jonke. Službu ukopapredvodio je dr. BrankoLovrec, predsjednik Savezabaptističkih crkava u Hrvatskoj.Gabrijel Jonke rođen je 18.srpnja 1921. godine u Skoplju.Već kao mladić s osamnaestgodina predao je svoj životBogu na propovijedanje VinkaVaceka, jednog od pionirabaptizma na našim prostorima,koji se nakon obraćenja uAmerici, kao misionar vratio udomovinu.

Uz svjetovni posaodiplomiranog ekonomiste i ocamnogobrojne obitelji, Jonke seposvetio propovijedanjuevanđelja, putujući na bicikluili nekom drugome dostupnomprijevoznom sredstvu uzabačene krajeve zemlje.Rezultat toga truda su mnogenovoosnovane mjesne Crkve.Nije se dao potkupiti nizastrašiti od vlasti koja je usvojoj ideološkoj usmjerenostitražila načina da ušutka sve kojisu naviještali stvarnost uskrslogKrista i time pridobivali ljudeza Krista i Crkvu. Neko vrijemeje djelovao u Muenchenu umisiji među radnicima iz

nekadašnje Jugoslavije. Usvojoj je službi posebnupozornost posvetio radu smladima. Sredinom šezdesetihgodina zajedno sa suprugomNadom počinje okupljati mladena kampovima, isprva podšatorima, a kasnije i u skromnojkućici u Lokvama u GorskomKotaru. To je postao rasadnikmnogih propovjednika kojidanas služe u baptističkim idrugim evanđeoskimzajednicama. Posljednjih desetgodina proveo je u krevetu, bezstvarne komunikacije s okolnimsvijetom, pod budnim okom iskrbi supruge.

Šibenska katedrala proslavila zaštitnikaŠibenik, 25.7.2002. (IKA) -Blagdan sv. Jakova, naslovnikašibenske katedrale, svečano jeproslavljen 25. srpnja uŠibeniku. Svečana misna

slavlja u 11 sati i u 19.30 satipredvodio je šibenski biskupAnte Ivas, uz koncelebracijugradskih svećenika isudjelovanje mnoštva vjernika.

Na večernjoj misi prigodnupropovijed održao jeprovincijal Franjevačkeprovincije PresvetogOtkupitelja fra Žarko Maretić.

4 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Gordan Kožulj u Caritasovu domu u BrezoviciHypo Alpe-Adria-Banka i GordanKožulj potpisalisponzorski ugovor,dar za Caritasovudjecu

Brezovica, 25.7.2002. (IKA) –Hypo Alpe-Adria-Banka ihrvatski plivački as GordanKožulj potpisali su sponzorskiugovor u Caritasovu centru zadjecu bez odgovarajućeroditeljske skrbi “Bl. AlojzijeStepinac” u Brezovici učetvrtak 25. srpnja, priopćenoje iz Caritasa Zagrebačkenadbiskupije. U ime banke ugovor je potpisaopredsjednik uprave Heinz

Truskaller. To je početaksuradnje između GordanaKožulja i Hypo Alpe-Adria-Banke, koja već novčanopodupire više poznatihsportaša. Potpisivanju ugovorabio je nazočan i plivačmaratona dr. Velimir Šušak.Dva poznata plivača održala susat plivanja za djecu u bazenuCaritasova centra, a potom supodijelila djeci darove. Tomprigodom je Truskaller uručioravnateljici Caritasa

Zagrebačke nadbiskupije JeleniBrajši štednu knjižicu sdonacijom od 5.000 kuna zaškolski pribor. Osim toganovčanog iznosa Banka je djecidarovala različite školskepotrepštine i lopte, a za ručak ihje počastila McDonaldsovimlunch-paketom. U Caritasovucentru u Brezovici smješteno je150 djece i svaki dar za njih odvelike je pomoći, ističu uCaritasu.

Druga obljetnica osnutka Gospićko-senjske biskupijeU prigodnojpropovijedi biskupBogović predstavio“sliku stanja” i onogašto je učinjeno ubiskupiji u protekledvije godine

Gospić, 25.7.2002. (IKA) –Svečanim misnim slavljem kojeje u gospićkoj katedrali BlaženeDjevice Marije u četvrtak 25.srpnja na blagdan sv. Jakova,zaštitnika nekadašnje Krbavskebiskupije, predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogović uzajedništvu sa šesnaestsvećenika, Gospićko-senjskabiskupija proslavila je druguobljetnicu osnutka. U prigodnojpropovijedi biskup Bogović jepredstavio “sliku stanja” ionoga što je učinjeno ubiskupiji u protekle dvijegodine. Najprije je predstavioplan koji je najavljen u prigodiosnutka biskupije, a koji jeobuhvaćao rad na materijalnoj iduhovnoj obnovi, zatimpromicanje ekumenizma te rads izbjeglicama i prognanima.Biskup Bogović govorio je ooblikovanju i promicanjubiskupijskog zajedništva,istaknuvši kako je u proteklomrazdoblju obišao cijelubiskupiju te obavio pastirskipohod svih župa u tri od petdekanata. Također je rekaokako je posjetio i većinuorganiziranih hrvatskihzajednica u Australiji, Kanadi,a veći dio i onih u SAD-u iNjemačkoj. Uprava biskupije,nastavio je u svom izlaganjubiskup Bogović, organizira sepolako, jer se krenulo izpočetka. Katehetski ureddjeluje u Otočcu, aPovjerenstvo za obitelj uOgulinu, jer u Gospiću za teurede nema ni mjesta ni ljudi.Kao ne mali problem istaknuoje što je biskupija još uvijek uprivremenom smještaju, što sedarovana zgrada ne možekoristiti, a što koči ne samoorganizaciju središnje uprave,već i okupljanja svećenika teodržavanje seminara zapojedine staleže i udruge.

U tijeku protekle dvije godinemnogo je truda uloženo uobnovu crkvenih zdanja. “Uzostale koje se dorađuju, ovegodine bit će dovršene četiricrkve koje se rade iz temelja: uVagancu, Korenici, Saborskomi Čanku. U nedjelju ćublagosloviti obnovljenu crkvuDuha Svetoga u Blagaju”,rekao je biskup Bogović,posebno spomenuvši Plitvice,“svjetski biser naše biskupije icijele Hrvatske”, gdje jošuvijek ne postoji ni crkva nisvećenik. Ondje se ubudućnosti namjerava graditicrkva i pastoralni centar.Najveći donator u obnovi jedržava, a sve se ne bi tako brzoodvijalo da obnovu ne vodesvećenici, koji posao rade svelikom predanošću. Trud seulaže i u pružanju pomoći ukulturalnome i gospodarskompogledu. Pritom je biskupizrazio nadu da će se ugodinama koje predstoje “moćijoš sustavnije raditi naduhovnoj obnovi, koja jekudikamo važnija i teža”. “Naekumenskom planu nije mnogoučinjeno, premda smo imalijedan susret s pravoslavnimsvećenicima u Ogulinu. Duhevanđelja i poticaji Svetog Ocatraže da se ekumenskozalaganje pojača. Postoje za tuvrstu djelatnosti velikeobjektivne teškoće, jer sumnoge rane iz prošloga rata jošnezacijeljene, a mnogi koji sepostavljaju kao liječnici dajuneodgovarajuće lijekove. Mivjerujemo da su u ‘kršćanskojapoteci’ na raspolaganju pravilijekovi, a mi smo ih dužnidavati ljudima. Ne čine dobroni ekumenskim nastojanjima nimiru na ovim prostorima onikoji razvijaju stari partizanskiduh i veličanje 27. srpnja 1941.godine. Ovdje je dubokoukorijenjena svijest da je

upravo toga dana počeo i ovdjei u susjednim bosanskimkrajevima sustavni progonsvega što je hrvatsko ikatoličko. Teško je zato našimljudima uočiti pozitivneelemente spomenutog datuma.Nema sumnje da u povijestiovoga kraja ima mnogoprikladnijih datuma zaobilježavanja, koja bi moglapridonijeti i približavanjurazličitih”. Biskup Bogović na kraju seosvrnuo na pitanje prognanika iizbjeglica, založivši se zanačelo da se svatko ima pravovratiti “onamo otkuda je podpritiskom sile otišao, ali svatkoima pravo otići iz mjesta ukojem ne želi živjeti”. “Upogledu doseljenika iz Bosnesvi smo mi, hrvatski biskupi,jedinstveni u tome da jenajbolje ako bi se prognanimogli i htjeli vratiti u svojzavičaj. Ako se nalaze u Bosniizvan svog zavičaja da barondje mogu ostati. U jednome idrugom slučaju treba impomoći da ostvare svoja prava.Tek onda ako ne postoje uvjetiili želja da se tim pravom onikoriste, na svaki način nastojatiih zadržati u Hrvatskoj”, rekaoje biskup Bogović, podsjetivšikako je u tom cilju HBKimenovala povjerenstvo na čelus predsjednikom HrvatskogCaritasa zadarskimnadbiskupom Ivanom Prenđom. Nakon mise održan je vrlouspjeli koncert na kojem sunastupili s. Cecilija DragicaPleše (mezzosopran), LucijaBalić (orgulje) i MartinVöllinger iz Njemačke (alt-blokflauta). Na programu subila djela J. F. Höndla, J. S.Bacha, J. B. Loeilleta, I.Muhvića, M. Lešćana, A.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Dvoržaka, W. A. Mozarta iGounoda.Na misi su sudjelovali ibogoslovi i sjemeništarci,svećenički kandidati zaGospićko-senjsku biskupiju,koji su protekla četiri danaboravili u Gospiću na

zajedničkom susretu i druženju.Nova Gospićko-senjskabiskupija osnovana je 25.svibnja 2000. godine. Nastala jepodjelom teritorija tadašnjeRiječko-senjske nadbiskupije,od koje su nastale dvije:Riječka nadbiskupija i

Gospićko-senjska biskupija,time da svakoj ostaje po petdekanata. Svečanost uspostavenove biskupije i ustoličenjeprvoga gospićko-senjskogbiskupa upriličena je 25. srpnja2000.

Zahvala župniku StanićuSv. Ana i Joakim uslavonskobrodskomŠestincu

Slavonski Brod, 26.7.2002.(IKA) – Blagdan sv. Ane iJoakima proslavljen je u petak26. srpnja svečanim misnimslavljem u crkvici posvećenojsv. Ani u naselju Šestinac užupi Sv. Obitelji u SlavonskomBrodu. Misno slavlje predmnoštvom vjernika ihodočasnika predvodio ježupnik župe sv. DominikaSavia Pero Stanić.

Pozdravljajući ga, župnik župeSv. Obitelji i direktor CaritasaSlavonskobrodskog dekanataDavid Sluganović iskazao jezahvalnost svećeniku Stanićuza njegov ustrajni, dugotrajni ineumorni rad na karitativnomevolonterskom polju, osobito uzbrinjavanju izbjeglica, kojimaje služio na različite načine,posebno u pribavljanjudokumenata te obilazeći najteže

bolesnike u bolnici ilinepokretne i stare osobe uDomu umirovljenika. Javnazahvala svećeniku Stanićuiskazana je u vrijeme kada je onu sklopu personalnih promjenau Đakovačkoj i Srijemskojbiskupiji premješten nakon 17godina vođenja župe izSlavonskog Broda uĐakovačku Satnicu.

IV. Taborovanje katoličke mladežiSredišnji događajtaborovanja bilo jepredstavljanjepriručnika za župnukatehezu mladih “Natvoju riječ…”

Prišlin, 26.7.2002. (IKA) - Uzagorskoj župi Prišlin od 19. do26. srpnja održano je IV.Taborovanje katoličke mladežiu organizaciji Povjerenstva zapastoral mladih Zagrebačkenadbiskupije i Planinarskebratovštine sv. Bernarda izSamobora. Geslo tog susretabila je rečenica iz Prve Petroveposlanice: “Pristupite k njemu –kamenu živome!” (1 Pt 2,4).U tijeku taborovanja mladi susvakodnevno posjećivali mjestai susjedne župe, a do odredištabi išli pješice. Tako susudionici taboravanja posjetili

Žolekov brijeg i Kostel Grad tese tamo susreli i s mladima izžupa Vinagora, Desinić, Kosteli Pregrada.Središnji događaj taborovanjabilo je predstavljanje priručnikaza župnu katehezu mladih “Natvoju riječ…”, koji je iznikaona temeljima višegodišnjihsusreta mladih u organizacijiPovjerenstva za mladeZagrebačke i Požeškenad/biskupije te Planinarskebratovštine sv. Bernarda izSamobora. Knjigu supredstavili izdavač vlč.Nedjeljko Pintarić, ravnatelj

“Glasa Koncila”, i dr. RužicaRazum, koja je svojimsavjetima uvelike pomogla upripremanju kateheza.Priručnik sadrži 21 katehezu,privlačnog je dizajna smnoštvom ilustracija i možeposlužiti kao polazište zaredovite katehetske susretemladih u župama.Svakodnevno bi središnjidogađaj, euharistijsko slavlje,predvodio gost svećenik, azavršno misno slavlje naTrškom vrhu predvodio jezagrebački pomoćni biskupVlado Košić.

Personalne promjene u Zagrebačkoj nadbiskupijiU tijeku srpnjanadbiskup Bozanićpotpisao dekrete opersonalnimpromjenama uZagrebačkojnadbiskupiji

Zagreb, 26.7.2002. (IKA) - Utijeku srpnja zagrebačkinadbiskup Josip Bozanićpotpisao je dekrete opersonalnim promjenama uZagrebačkoj nadbiskupiji,priopćio je 26. srpnja Uredzagrebačkog nadbiskupa zaodnose s javnošću. Ivan Androić, MSC, razriješenje službe župnog vikara u župiUznesenja B. D. Marije uZagrebu-Stenjevec I.; dr.Stjepan Baloban, profesorKBF-a, imenovan jekatedralnim propovjednikom;mladomisnik Denis Barićimenovan je župnim vikaromžupa u Glini, Maji, MalojSolini i Viduševcu; župni vikaru Hrvatskoj Kostajnici fra AntoBarišić OFM razriješen jeslužbe župnog vikara župa uDivuši i Gvozdanskom; MladenBenko razriješen je službežupnog vikara u Vukovini i

imenovan upraviteljem župa uVelikoj Pisanici i VelikomGrđevcu; don Tunjo BlaževićSDB imenovan je župnikomžupe sv. Ivana Boska uZagrebu-Podsused; StjepanBogdan razriješen je župničkeslužbe u Velikom Grđevcu iimenovan župnikom u KaniškojIvi; don Stjepan Bolkovac SDBrazriješen je župničke službe užupi Marije Pomoćnice uZagrebu-Knežija; ZdravkoBorak razriješen je službeupravitelja župe u VelikojPisanici i ekskardiniran izZagrebačke nadbiskupije; mr.Ivan Bošnjak razriješen ježupničke službe u župi sv. PetraApostola u Zaprešiću I. iekskardiniran iz Zagrebačkenadbiskupije; Ivan Buhinrazriješen je župničke službe užupi Uznesenja B. D. Marije uZagrebu-Stenjevec I. iimenovan subsidijarom u istojžupi; župnik u Kloštar Ivaniću

fra Slavko Bulaja OFMrazriješen je župničke službe uLupoglavu; mladomisnikDanijel Crnić imenovan ježupnim vikarom u župi sv.Vida u Vrbovcu; VladimirCvetnić razriješen je župničkeslužbe u župi sv. Jeronima uZagrebu i imenovan župnikomžupe Uznesenja BDM uZagrebu-Stenjevec I; fra JosipČugura OFM razriješen jeslužbe župnog vikara u župiMajke Božje Lurdske uZagrebu; Krunoslav Detićrazriješen je službe župnogvikara u župi Sv. Obitelji uZagrebu i imenovanupraviteljem župe u Zajezdi;Josip Drvoderić razriješen jeslužbe župnog vikara uKriževcima i ekskardiniran izZagrebačke nadbiskupije;Matej Duduković razriješen ježupničke službe u župi Presv.Trojstva u Moravču i stavljen ustanje mira; Ivan Filipčić

6 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

inkardiniran je u Zagrebačkunadbiskupiju i imenovanžupnikom župe sv. Jeronima uZagrebu; Stjepan Filipecinkardiniran je u Zagrebačkunadbiskupiju i imenovanžupnikom župa u Divuši,Gvozdanskom i u Zrinu; JosipFiršt inkardiniran je uZagrebačku nadbiskupiju iimenovan upraviteljem župe sv.Petra Apostola u Zaprešiću I.;fra Vitomir Glavaš OFMConv.razriješen je službe župnogvikara u župi sv. JosipaRadnika u Sisku i imenovanžupnim vikarom u župi sv.Antuna Padovanskog uZagrebu; biskupski vikar zagrad Zagreb preč. Mijo Gorskirazriješen je župničke službe užupi sv. Blaža u Zagrebu iimenovan rektoromNadbiskupskoga bogoslovnogsjemeništa u Zagrebu; MarijanGradinšćak razriješen je službevicerektora u Nadbiskupskombogoslovskom sjemeništu iimenovan upraviteljem župe sv.Nikole Tavelića u Zagrebu-Kustošija; mladomisnik IvicaGregurec CM imenovan ježupnim vikarom u župiBezgrešnog začeća BDM uZagrebu-Oranice; mladomisnikZoran Grgić imenovan ježupnim vikarom u župi sv.Nikole u Jastrebarskom; fraJosip Grubišić OFM razriješenje službe župnog vikara uKloštru Ivaniću; StjepanHlevnjak razriješen je župničkeslužbe u Popovači i imenovanžupnikom u Vrbovcu; IvanHren razriješen je župničkeslužbe u župi sv. Kvirina uSisku i imenovannadbiskupijskim ekonomom;župnik u Slavetiću StjepanJakov imenovan je upraviteljemžupe sv. Ane u GoriciSvetojanskoj; fra MartinJaković OFMConv. imenovanje upraviteljem župe sv.Maksimilijana Kolbea uZagrebu-Bijenik; župnik uHrvatskoj Kostajnici fraStjepan Jambrošić OFMrazriješen je župničke službe užupama u Divuši i uGvozdanskom; Juraj Jerneićrazriješen je službenadbiskupijskog ekonoma iimenovan ravnateljemNadbiskupijske ustanove zauzdržavanje klera i drugihcrkvenih službenika; DraženKaračić razriješen je službeprivremenog upravitelja islužbe župnog vikara u župi sv.Vida u Vrbovcu i imenovanžupnim vikarom u župiUzvišenja Sv. Križa u Sisku;

Andrija Kišiček razriješen jeslužbe duhovnika uNadbiskupskome bogoslovnomsjemeništu i ekskardiniran izZagrebačke nadbiskupije;Dragutin Komorčec razriješenje župničke službe u župi sv.Ivana Nepomuka u Stupniku-Lučko i imenovan župnikomžupe sv. Ivana Krstitelja uZagrebu-Nova Ves; DragoKozić razriješen je službežupnog vikara župa u Glini,Maji, Maloj Solini i Viduševcui imenovan župnim vikaromžupa u Krapini i Svetom KrižuZačretje; kanonik dr. StjepanKožul razriješen je službekatedralnog propovjednika;Slavko Kresonja imenovan ježupnim vikarom u župi sv.Ivana Krstitelja u Svetom IvanuZelina; don Mato Križić SDBrazriješen je službe upraviteljažupe sv. Ivana Boska uZagrebu-Podsused; IgnacijeKrklec razriješen je župničkeslužbe u župi Imena Marijina uKamanju i stavljen u stanjemira; Dragutin Kujavecrazriješen je župničke službe užupi sv. Terezije u Zagrebu iimenovan župnikom župe sv.Petra i Pavla u Velikoj Gorici;mr. Tomislav Markić imenovanje tajnikom Odbora za pripremuDruge sinode Zagrebačkenadbiskupije i nadbiskupskimdelegatom za trajnu formacijusvećenika; župnik u VeleševcuJakob Marković razriješen ježupničke službe u Bukevju; fraIvan Mihalinec OFM razriješenje župničke službe u Klanjcu;fra Stanko Mijić OFMConv.razriješen je župničke službe užupi sv. Maksimilijana Kolbeau Zagrebu; fra Ivan MiškićOFMConv. razriješen je službežupnog vikara u župi sv.Antuna Padovanskog uZagrebu; Antun Motočićrazriješen je župničke službe užupi Uznesenja BDM u Zajezdii imenovan župnikom župe sv.Roka u Luki; Stjepan Novačkiimenovan je župnikom župePohođenja BDM u Garešnici;dr. Josip Oslić, profesor KBF-a,razriješen je službe rektoraNadbiskupskoga bogoslovnogsjemeništa u Zagrebu;prebendar Milan Osrečkirazriješen je službe blagajnikaEkonomata Zagrebačkenadbiskupije; Slavko Patrlerazriješen je župničke službe užupi Pohođenja BDM uGarešnici i ekskardiniran izZagrebačke nadbiskupije;Marijan Pavlović CMimenovan je upraviteljem župeu Ivanskoj; Vjekoslav Pavlović

razriješen je župničke službe užupi sv. Petra i Pavla u VelikojGorici i imenovan župnikomžupe sv. Ivana Nepomuka uStupniku-Lučko; fra PetarPosilović OFM imenovan ježupnim vikarom u župiPredragocjene Krvi Isusove uZagrebu- Kozari Bok; JurajPrelec razriješen je župničkeslužbe u župi sv. Roka u Luki;Marijan Prepeljanićinkardiniran je u Zagrebačkunadbiskupiju i imenovanupraviteljem župe u Soblincu;Tugomil Radiček razriješen jeslužbe upravitelja župe uIvanskoj i imenovan župnikomu Moravču; Dražen Radigovićrazriješen je službe upraviteljažupa u Čazmi i Vrtlinskoj iimenovan upraviteljem župe uLupoglavu; Vlado Razumimenovan je vicerektorom uNadbiskupskom bogoslovnomsjemeništu u Zagrebu; IvicaReparinac razriješen je službežupnog vikara u Rovišću iimenovan župnim vikarom uVukovini; don Mirko RežekSDB razriješen je službežupnog vikara u župi MarijePomoćnice u Zagrebu-Knežija iimenovan župnikom iste župe;fra Tomo Rumenjak OFMimenovan je župnim vikarom užupi Presvetog Trojstva uKarlovcu; fra Denis SačerOFMConv. razriješen je službežupnog vikara u župi sv.Antuna Padovanskog uZagrebu; Zvonimir Sekeljrazriješen je župničke službe užupi sv. Nikole Tavelića uZagrebu-Kustošija i imenovanžupnikom župe sv. Blaža uZagrebu; ml. Antun Senterazriješen je službe župnogvikara u župi Uzvišenja Sv.Križa u Sisku i upućen na studiju Rim; dr. Stjepan Sirovec,profesor, razriješen je župničkeslužbe u župi sv. IvanaKrstitelja u Zagrebu-Nova Vesi dodijeljen za službu uMeđubiskupijskom sudu;Stjepan Soviček razriješen jeslužbe župnog vikara u župamau Zagrebu-Gajnice i u Zagrebu-Stenjevec II. i imenovanžupnim vikarom u Križevcima;Tomislav Subotičanecrazriješen je službe župnogvikara u župama u Krapini iSvetom Križu Začretje iimenovan župnim vikarom užupi sv. Mateja u Zagrebu-Dugave; dr. Josip Šalkovićrazriješe župnog vikara uVrbovcu i imenovanvicerektorom uNadbiskupskome bogoslovnomsjemeništu u Zagrebu; Andrija

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Šarić inkardiniran je uZagrebačku nadbiskupiju iimenovan upraviteljem župe uBukevju i župnim vikarom užupi sv. Petra i Pavla u VelikojGorici; Dragutin Šengularazriješen je službe župnogvikara u župama Pohoda BDMu Sisku, sv. Nikole u Gušću isv. Roka u Kratečkom iimenovan župnim vikarom užupi Sv. Obitelji u Zagrebu;mladomisnik Mario StjepanŠikić imenovan je župnimvikarom u župi sv. Lovre uPetrinji; Mario Škof-Žugecrazriješen je službe župnogvikara u župi sv. IvanaKrstitelja u Svetom IvanuZelina i imenovan upraviteljemžupe u Velikoj Trnovitici;Antun Špiranec imenovan jeprivremenim upraviteljem župeu Kamanju; Robert Šreterrazriješen je službeNadbiskupskog povjerenika zapastoral mladih i koordinatoradušobrižništva za studente uZagrebu i imenovan direktoromHKR-a; Božidar Tenšekrazriješen je službe župnogvikara u Šestinama i imenovan

Nadbiskupskim povjerenikomza pastoral mladih ikoordinatorom dušobrižništvaza studente u Zagrebu; fraFranjo Tomašević OFMimenovan je župnikom uKlanjcu; Dragutin Toplakrazriješen je župničke službe uOsekovu i imenovan župnikomžupe sv. Kvirina u Sisku; JosipVavrik razriješen je službeupravitelja župe u Kaniškoj Ivii imenovan župnikom župa sv.Marije Magdalene u Čazmi isv. Jelene Križarice uVrtlinskoj; Ivan Vragovićrazriješen je službe upraviteljažupe u Klinča Selima-Zdenčinii imenovan župnikom uPopovači; Josip Vragovićrazriješen je službe upraviteljažupe u Soblincu i imenovanžupnikom u Osekovu; fra JosipVrbanec OFM imenovan ježupnim vikarom u IvanićKloštru; mr. Antun Vukmanićrazriješen je službe župnika insolidum u župi sv. Blaža uZagrebu i imenovan župnikomu župi sv. Terezije u Zagrebu;Domagoj Vuletić razriješen jeslužbe župnog vikara u župi sv.

Kvirina u Sisku i imenovanžupnim vikarom u župama sv.Marije u Sisku, sv. Nikole uGušću i sv. Roka u Kratečkom;Ilija Zečević razriješen ježupničke službe u VelikojTrnovitici i ekskardiniran izZagrebačke nadbiskupije; fraPetar Žagar OFM razriješen jeslužbe župnog vikara u župiPresvetog Trojstva u Karlovcu;Krešimir Žinić, razriješen jeslužbe župnog vikara u Petrinjii imenovan župnim vikarom užupama u Zagrebu-Gajnice i uZagrebu-Stenjevec II; KonradŽižek razriješen je službežupnog vikara u Jastrebarskomi službe privremenogupravitelja župe sv. Ane uGorici Svetojanskoj i imenovanžupnim vikarom u Samoboru zapodručje župe u nastajanjuDomaslovec; Juraj Župančićinkardiniran je u Zagrebačkunadbiskupiju i imenovanžupnikom župe u KlinčaSelima-Zdenčini; mladomisnikIvan Žvigač imenovan ježupnim vikarom u Rovišću.

Blagoslovljena obnovljena crkva Sv. Ane u PodimočuPodimoč, 26.7.2002. (IKA) –Sveta Ana svečano jeproslavljena u petak 26. srpnjau mnogim župama Dubrovačkebiskupije. Posebno svečano biloje u selu Podimoč uDubrovačkom Primorju, gdje jeblagoslovljena obnovljenapodručna crkva Sv. Ane,stradala najprije u ratu 1991., a

zatim i u potresu pet godinakasnije. Novoobnovljenu crkvublagoslovio je dubrovačkižupnik don Marin Slukan, kojije predslavio popodnevnoblagdansko bogoslužje.Tako je u novoobnovljenojcrkvi misa slavljena prvi putnakon šest godina. Obnovustradale crkve novčano su

poduprli mještani, brojniprijatelji toga kraja, Općina teKonzervatorski odjel Uprave zazaštitu spomenika kulture uDubrovniku, a veliki doprinosobnovi radom i novčanimprilozima dali su i samimještani sela Podimoč.

Proslava sv. Ane u Imotskim PoljicamaTrodnevnicu iblagdansku misupredvodio don IvanBodrožić

Imotski, 26.7.2002. (IKA) -Poljice kod Imotskoga svečanosu i ove godine proslavile svojunebesku zaštitnicu sv. Anu.Duhovna dimenzija proslavedošla je do izražaja kroztrodnevnu pripravu od 23. do25. srpnja. Vrhunac pripravebio je u četvrtak uoči sv. Anesudjelovanjem vjernika napripravi i osobnimpristupanjem sakramentupomirenja, a potom i slavljenjueuharistijskih otajstava. Misu jepredvodio i propovijedao donIvan Bodrožić, tajnik splitsko-makarskog nadbiskupa MarinaBarišića, a po završetku miseblagoslovio je i 6novopostavljenih vitraja, raddomaćeg sina akademskogkipara Ivana Kujundžića.Kujundžić je tako vitrajimaCvjetnice, Sv. Mihovila, bl.Alojzija Stepinca, Bogorodice,

Srca Isusova i župnika donPetra Prelasa kompletirao cijeliniz vitraja kojima je uresiorodnu župu. Predvoditelj slavlja u svojojpropovijedi je istaknuouzvišenost i svetost umjetnostina koju su u današnjemvremenu pozvani kršćanskiumjetnici. Kršćanska umjetnostima svoje korijenje u vjeriCrkve i u nadahnuću kojeGospodin daje umjetniku. Istotako je progovorio i oumjetnosti svetosti, tj. osvetosti kao umjetnostiživljenja. Te dvije stvarnostitreba spojiti. One trebaju ićiparalelno u zajednici vjernika.Vjernici, po primjeru sv. Ane,sv. Jakova i drugih svetaca,trebaju sveto živjeti – držati dosebe i svog života kao doremek-djela Božje ljubavi, da

bi onda zajednica moglaiznjedriti umjetnike koji ćeznati izraziti zajedničkeosjećaje i iskustvo života prekoumjetničkih djela koja odišusvetošću. Zato je don Ivanusporedio vjernike s vitrajima.Kao što kroz vitraje prolazisvjetlo koje ispunja crkvuljepotom boja, tako svjetloBožje ljubavi treba prolazitikroz vjernike da bi ispunilosvijet i bilo prihvatljivo, lijepo iugodno svakom čovjeku kojiinače nije sposoban ići na samizvor svjetla i promatrati njegovsjaj i ljepotu. Na sam blagdan sv. Ane, 26.srpnja, uz cjelodnevnoispovijedanje i dvije jutarnje ijednu popodnevnu misu,središnja proslava sa svečanimophodom bila je u 10.30, apredvodio ju je don Ivan

8 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Bodrožić uz desetak svećenikakoncelebranata i sudjelovanjemnogobrojnih vjernika izPoljica i okolnih mjestaImotske krajine. U propovijedije pokušao analizirati vrijeme ukojem su živjeli sveti roditeljinaše nebeske Majke Marije sv.Ana i Joakim, kao i vrednote iodnose koji su vladali unjihovoj obitelji. U vremenurimske globalizacije izraelski jenarod, kao i ostali mali narodiSredozemlja, obespravljen ipotlačen iščekivao spasitelja iosloboditelja. Dizali su seustanci i pobune, revolucionarii vođe, i s lijeva i s desna, aliniti jedan od njih nije bioobećani Mesija. U tako teškojsituaciji Bog je odlučioproviditi svome narodu Mesiju,a da bi to ostvario nije se

oslanjao na samozvaneosloboditelje, moćnike,revolucionare, političare. Da bito ostvario Bog se oslonio nadvoje poniznih i neznatnihljudi. Bog se oslonio na jednumalu obitelj i kojoj je dao da serodi Milosti puna koja je poslijepostala Majka Božja. Sudeći poMariji, u obitelji sv. Ane iJoakima vladao je duh molitve izajedništva, duh povjerenja ipredanja, duh poniznosti ipožrtvovnosti, duh skromnosti iroditeljske požrtvovnosti, što jebio preduvjet da bi Gospodinmogao učiniti po Marijičudesna djela. Primjenjujući nanašu današnju situaciju teodnose, propovjednik jepovukao više paralela i pokazaokako se naše vrijeme i situacijane razlikuje mnogo od one u

kojoj su Izraelci iščekivalioslobođenje. Pravi načinspasenja i odgovora na takvostanje u kojemu globalizacijskiproces ide počesto nauštrbmalih naroda, ponudio je uobitelji. Ako je Bog izabraoobitelj kao sredstvo spasenjaljudskoga roda, onda je očito dai nama nema drugoga, boljeg isigurnijeg puta u budućnost.Ako obitelji budu izvori vjere iživota, molitve i predanja,ljubavi i vršenja volje Božje,zasigurno ćemo imati snage isposobnosti nadići svenegativne pojave i trendove ipoći u bolju budućnost, završioje propovjednik, potičućiprisutne vjernike da slijedeprimjer sv. Ane i Joakima, da bionda Gospodin mogao povestisvoj narod putem spasenja.

Župa sv. Ane u Rudešu proslavila 60. obljetnicupostojanjaZagreb, 26.7.2002. (IKA) –Župa sv. Ane u zagrebačkomnaselju Rudeš proslavila je 60.obljetnicu postojanja nablagdan svoje nebeskezaštitnice u petak 26. srpnja.Osim domaćih vjernika u tijekucijeloga dana dolazilo je

mnoštvo hodočasnika i izdrugih zagrebačkih župa.Središnje prijepodnevno misnoslavlje predvodio je dr. RudiPaloš, a svečanu večernju misupredslavio je preč. ZvonimirSekelj.Za blagdan su se vjernici

duhovno pripremalidevetnicom. U prigodnimpropovijedima istaknuta jevažnost vjernosti obitelji,budući da je sv. Ana zaštitnicaobitelji. Među ostalim, bilo jeriječi o bakama i njihovoj ulozičuvarica obitelji.

Dom za umirovljenike sv. Ana proslavio svoj danMisno slavlje udomskoj kapelicipredvodio jevaraždinski biskup

Zagreb, 26.7.2002. (IKA) –Dom za umirovljenike sv. Ana,koji se nalazi u zagrebačkomnaselju Sopot, proslavio je nablagdan sv. Ane 26. srpnja svojdan, a svečano koncelebriranomisno slavlje u domskojkapelici predvodio jevaraždinski biskup MarkoCulej. U prigodnoj jepropovijedi biskup Culejgovorio o sv. Ani i Joakimu,roditeljima Blažene DjeviceMarije, koji nisu zapisani uknjigama Svetoga pisma, ali ih

je narod počeo štovati popredanju. Dijete kojemu suživot poklonili i ljubav darivaliih je proslavilo, kazao jevaraždinski biskup. Obraćajući se stanarima doma,rekao je kako u njemu moždažive i oni koji nisu ostvarili sveželje i planove u svome životu,no, poručio im je da je potrebnodopustiti Bogu da čini što je zanas najbolje, a mi smo pozvanivršiti volju Božju.Sv. Ana i Joakim odgojiše

majku Isusa Krista i po tome suoni veliki, istaknuo je biskup,pozvavši nazočne da im semole kako bi svaki od nas svojuulogu, makar i malu, časnoizvršio, jer je to put koji nasvodi Božjem srcu i Očevudomu.Taj Dom za umirovljenike ovegodine slavi 25. obljetnicudjelovanja, 10. obljetnicu kakonosi ime “sv. Ana” te 5.obljetnicu kako je postavljenkip sv. Ane.

Večer glagoljaške glazbene baštine u Sv. Donatu uZadru

U sklopu 43.glazbenih večeri u Sv.Donatu nastupili supjevači župe sv.Trojstva iz Rogotina iNašašća sv. Križa izVodica

Zadar, 27.7.2002. (IKA) - Usklopu 43. glazbenih večeri uSv. Donatu, koja je već i usvijetu poznata i renomiranaglazbena manifestacija u graduZadru, u subotu 27. srpnjaodržana je i tradicionalna Večerglagoljaške glazbene baštine.Ove godine u Sv. Donatunapjeve su pjevali pjevači župesv. Trojstva iz Rogotina(Splitsko-makarskanadbiskupija) i Našašća sv.Križa iz Vodica (Šibenskabiskupija). Izvodili su napjeve

mise i časoslova, himne,litanije, antifone iparaliturgijske pjesme raznihliturgijskih vremena. U višenavrata jedan je čitač, odjevenu popa glagoljaša (Ante Žderić)čitao tekstove izStaroslavenskog misala (tzv.Vajsov misal), što je davaloposebni povijesni ton čitavukoncertu. Dok su Vodičanipjevali napjeve Velikog petka,pred njih su izašli VodičkiŽudiji, momci odjeveni urimske vojnike, koji stražare

nad Kristovim grobom uVelikom tjednu i sudjeluju uprocesiji Velikog petka. Pjevačiiz Rogotina pjevali su uklapskom stilu, dok suVodičani izvodili stare napjevekao mješoviti zbor. Slušatelji,među kojima su bili zadarskinadbiskup Ivan Prenđa,šibenski biskup Ante Ivas,pomoćni đakovački i srijemskibiskup Đuro Hranić, akademikJerko Bezić (etnomuzikolog),kao i mnoštvo stranih gostiju, soduševljenjem su pozdravili

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

pjevače na kraju koncerta.Glavni urednik Večeriglagoljaške baštine prof. LivioMarijan, etnolog i tajnikzadarskog nadbiskupa, zahvaliose na kraju pjevačima,spomenuvši da ove godineVodice slave 600. obljetnicuprvoga povijesnog spomenamjesta. Zahvalio se i s. KlariPavlović, voditeljici zbora izVodica, te Anti Šunjiću kojipredvodi pjevače iz Rogotina. To je već peti po redu koncertna kojem nastupaju pučkicrkveni pjevači iz župaZadarske i drugih

nad/biskupija, predstavljajućisvoje drevne crkvene napjeve,ostatke kulturno-povijesnoga ivjerskog fenomena koji nazivaGlagoljaško bogoslužje. Hrvatisu, naime, jedini narod nasvijetu koji je stoljećima uživao(ponekad i mukom čuvao)povlasticu slavljenja rimskogobreda na narodnom jeziku(starocrkvenoslavenskome istarohrvatskom). Glagoljaškobogoslužje je odigralo važnuulogu u očuvanju hrvatskenarodne svijesti u vremenimakada nije postojala samostalnahrvatska država i kada su sveinstitucije društva bile u

rukama stranih naroda, koji suredovito provodili politikuodnarođivanja. Uz glagoljaškobogoslužje razvilo se ispecifično domaće, autohtonocrkveno pjevanje, koje jenajvećim dijelom oblikovanopod utjecajem domaćegafolklornog glazbenog izraza.Tako na Hrvatskom primorjuglagoljaško pjevanje ima jakucrtu kvarnerskogatradicionalnog pjevanja(tzv.“istarske ljestvice”), dok jeu Dalmaciji ono prožetodalmatinskom klapskommelodikom.

O uskraćivanju javnog nastupa don Branku SbutegiDon Bernardo Plešedao je izjavu zajavnost o uskraćivanjujavnog nastupa donBranku Sbutegi uprigodi otvaranjaizložbe Goranke Vrus

Dubrovnik, 27.7.2002. (IKA) –Don Bernardo Pleše dao jeizjavu za javnost o uskraćivanju javnog nastupa don BrankuSbutegi prigodom otvaranjaizložbe Goranke Vrus, u kojojtumači razloge takve svojeodluke. Izjavu prenosimo ucijelosti:“Vlasnica galerije "Klarisa"obavijestila me o izložbi i opredviđenom nastupu donBranka Sbutege. Tom zgodomizrazio sam svoj stav u svezi stime. Vlasnica galerije je toprenijela i autorici izložbe isamom don Branku. DonBranko je nakon toga pisaonašem o. Biskupu kako on,unatoč mojoj odluci, namjeravadoći i otvoriti izložbu. Nije meiznenadio njegov prkos. Ali,očekivao sam kako će shvatitiporuku i odustati od namjerenastupati u prostoru za koji samnadležan. Smatrao sam stogapotrebnim u pismenoj formidostaviti svoju odluku njemu ivlasnici galerije "Klarisa". Svojstav sam temeljio na donBrankovim izjavama koje su semogle čitati po medijima usvezi s ulogom Katoličkecrkve, biskupa i svećenika uDomovinskom ratu uHrvatskoj. Tako u

prošlogodišnjem brojuSlobodne Dalmacije od 1.lipnja 2001. godine on paušalnoizjavljuje kako je "stotinenjegovih kolega u Hrvatskojizdalo je svoje poslanje". Aprije mjesec dana naBeogradskom radiju B 92okrivljuje biskupe što je100.000 ljudi izišlo na splitskurivu i "izgubilo dva sata svogaživota zbog kojih će se nakondeset godina kajati, ili zbogkojih će ih možda jednog danaunuci nazivati - o budaledjedovi". Crkva se ne plašikritike. Ali, čini mi se, da donBranko nije pozvan tumačiti iprosuđivati ulogu Crkve uDomovinskom ratu. Kako,napr. može govoriti da je"stotine njegovih kolega uHrvatskoj izdalo svojeposlanje", ako je za vrijemedramatičnih događaja istradanja po Hrvatskoj skloniosvoju "junačku glavu" nasigurne talijanske prostorePadove i Rima?! Zbog čega sedodvoravati beogradskojpublici preko radija B 92 ipritom osuđivati biskupe zaokupljanje naroda na splitskojrivi?! Sve su to razlozi zbogkojih sam donio odluku ouskraćivanju gostoprimstva.

Nije, međutim, istina što pišesvojoj prijateljici gospođiGoranki Vrus kako je"parcijalno izopćen". On je inedavno propovijedao uDubrovačkoj biskupiji. A to nebi mogao činiti kad bi bioizopćen. Dapače, nisam muzabranio pristup, već javninastup u samostanu sveteKlare. Stoga poručujem donBranku, neka se ne boji"posthumnih procesa,spaljivanja, a niti tvrđaveCastel d Angela", kako on piše.Istina, i Dubrovnik ima brojnetvrđave u kojima su okrivljeniispaštali svoje grijehe i dobivalislobodu i odrješenje od kazne.Ako se don Branko pokaje ipovuče iznesene paušalneklevete na račun "stotine svojihkolega u Hrvatskoj", kao i naračun hrvatskih biskupa, moglobi se dogoditi da ga jednogdana pozovem popiti pićeispred koje od dubrovačkihtvrđava. U protivnom, ostajempri svojoj odluci. Žao mi jeautorice izložbe, koja je željelada don Branko otvori izložbu uprostorima svete Klare. Udobroj vjeri nadam se da je ipakshvatila i uvažila moje razloge.U protivnom bi vjerojatnotražila druge prostore.”

Hodočašće Gospi u PiškeriSali, 27.7.2002. (IKA) –Jubilarno deseto godišnjehodočašće Gospi u Piškeri naotoku Jadro održano je 27.srpnja. Na otoku se okupilo oko300 hodočasnika iz Salija,među njima 20-ak iz Zajednicekršćanskog života, 15 križara iz

župe sv. Ante iz Zadra te brojnituristi. Svečano misno slavljepredvodio je umirovljenizadarski biskup Marijan Oblakuz koncelebraciju župnika izSalija don Šimuna Šindije.Crkvica u Piškeri posvećena jeRođenju Blažene Djevice

Marije, a pripada župi Sali.Njezina povijest seže u 16.stoljeće kada su je, uz CrkvicuGospe od Tarca na otokuKornat, posjetila dva papinskaposlanika.

Biskup Košić krstio peto dijete u obitelji OdakZagreb, 28.7.2002. (IKA) –Zagrebački pomoćni biskup

Vlado Košić krstio je Martu,peto dijete Andreje i Ivana

Odaka na misnom slavljuodržanom u nedjelju 28. srpnja

10 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

u župi sv. Ivana apostola uzagrebačkoj Utrini.Čestitajući roditeljima, biskupje zaželio da s njihovomljubavlju, molitvom i skrbi

Marta napreduje ne samotjelesno, nego i duhovno ukršćanskom životu.Odgovarajući na pitanje što jeto mudrost za naš život, biskup

je u propovijedi kazao kako sumudri ljudi oni koji Bogaizaberu za suputnika, prijatelja ispasitelja.

Misa zahvalnica u najistočnijoj hrvatskoj župiU župnoj crkvi Sv.Jurja Mučenika uBapskoj, uĐakovačkoj iSrijemskoj biskupiji, unedjelju 28. srpnjaslavljene dvije misezahvalnice u prigodiproglašenja Odluke oherojskim krepostimačasne službeniceBožje Marije odPropetoga IsusaPetković

Bapska, 28.7.2002. (IKA) – Užupnoj crkvi Sv. JurjaMučenika u Bapskoj, uĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji u nedjelju 28. srpnjaslavljene su dvije misezahvalnice u prigodiproglašenja Odluke o herojskimkrepostima časne službeniceBožje Marije od PropetogaIsusa Petković, utemeljiteljiceredovničke Družbe Kćerimilosrđa TSR sv. Franje (1892-1966). Zahvalnicu je predvodio mjesnižupnik Florijan Kvetek, koji jevjernike upoznao sa životom idjelom velike žene hrvatskognaroda, koja se spremno stavilau službu odbačenima iprezrenima svake vrste, premdaje imala mogućnosti provoditi

lagan i ugodni život, jer jepotekla iz bogate obitelji. Upropovijedi je župnik Kvetekpročitao dijelove Odluke,posebno se osvrnuvši naMarijin bogati duhovni život,koji nije mogao ostati bezploda. “Marija nijebespomoćno gledala bijedučovjeka pokraj sebe i nemoćnoslijegala ramenima, nije ostalazanesena bogatstvom svojeobitelji, nego je spremnootvorila srce i ruke na otvorenetuđe ruke u kojima je gledalablizinu svoje Propete ljubavi.Pronašla je dragocjeni biser,spremno sve prodala kako bi gamogla otkupiti, jer je znala daje On najisplativija investicija.Utječimo se njezinu zagovoru usvojim svakodnevnimpotrebama, a posebno je

molimo da nas nauči udrugome gledati lice IsusaKrista radosnoga, nesretnog,bolesnog, neshvaćenog,nesimpatičnog, jer nam jeMarija od Propetog živi dokazda takva logika, premda uočima ljudskim promašena, nakraju puta ubire stostrukeplodove”, istaknuo je, izmeđuostalog, u svojoj propovijedivlč. Kvetek.Tako je i ta najistočnija županaše domovine upoznala svojubuduću blaženicu i zagovornicusvoga trpećeg, miloga i časnognaroda.Nakon mise zahvalnicevjernicima su podijeljenesličice s likom Marije odPropetoga Isusa Petković sazagovornom molitvom ikratkom biografijom.

Tomislav Ravnjak slavio mladu misuSvećenik Riječkenadbiskupije slaviomladu misu uSlavonskom Brodu

Slavonski Brod, 28.7.2002.(IKA) – Tomislav Ravnjak,svećenik Riječke nadbiskupije,slavio je mladu misu u nedjelju28. srpnja u župi Duha Svetogau Slavonskom Brodu.Svečanost je održana usportskoj dvorani “Brod” unazočnosti rodbine, prijatelja,

roditelja te oko 1.500 vjernika.Nadahnuto je propovijedaožupnik iz Svilaja VinkoDubravac, a koncelebriralo je20 svećenika.Vjernici su se za mladu misupripremali trodnevnicom, kojusu predvodili kapelan iz župeGospe Brze Pomoći Mirko

Mrnarević, svećenik DružbeSrca Isusova o. ZvonkoŠeremet i ravnateljBiskupijskog centra za duhovneobnove mons. Ivan Šešo.Mladomisničko geslo svećenikaRavnjaka je “Pokaži miGospodine putove… U tebe seuzdam”.

Pretisak Gutenbergove Biblije uručen nadbiskupuOblaku

PretisakGutenbergove Biblijepredan je nadbiskupuOblaku za jedinstvenuzbirku BiblijaZadarskenadbiskupije, koju jenadbiskup Oblakzapočeo prikupljatiprije dvadesetakgodina

Žman, 28.7.2002. (IKA) – Utijeku svečanoga misnogslavlja, na kojem je pjevano nastarocrkvenoslavenskom,uručen je u nedjelju 28. srpnjaumirovljenome zadarskomnadbiskupu Marijanu Oblakupretisak Gutenbergove Biblije užupnoj crkvi Sv. IvanaKrstitelja u Žmanu na Dugomotoku. Predstavljena su dvasveska pretiska Biblije, koju jetiskao slavni JohannesGutenberg, izumitelj tiska.Pretisak, koji je uručennadbiskupu Oblaku, replika jeprimjerka, koji je tiskan zašpanjolski kraljevski dvor uBurgosu, za kralja JuanaCarlosa I. Pretisak je priređen1995. godine i ovjeren oddržavnog notara da odgovaraizvorniku, koji se čuva uknjižnici grada Burgosa kaovelika dragocjenost.

Priređivanje tog pretiska trajaloje tri godine, a za sada je jediniprimjerak u Hrvatskoj. Tajvrijedan biblijski spomenikdobiven je na dar dobrotombiskupije Mainz i njezinabiskupa kardinala KarlaLehmanna, a glavni posredniciu njezinu dobavljanju bili su dr.Hans Peter Lutz iz Russelheimai Edvin Bukulin, koji je rodomiz Žmana. PretisakGutenbergove Biblije predan jenadbiskupu Oblaku zajedinstvenu zbirku BiblijaZadarske nadbiskupije, koju jenadbiskup Oblak započeoprikupljati prije dvadesetakgodina. Svečano misno slavljepredvodio je nadbiskup Oblak,a suslavili su generalni vikarZagrebačke nadbiskupije prelatVladimir Stanković, domaći

župnik don Šimun Šindija, donJure Zubović, fra Izak Špralja idon Ivica Damjanović. DonJure Zubović navijestio jeevanđelje na latinskom jezikuiz samog pretiska Biblije. Nadbiskup Oblak je u homilijiistaknuo: “Biblija je Božjekazivanje. Biblija je temeljpismenosti, početakknjiževnosti gotovo sviheuropskih naroda. Ona je naneki način izvor nadahnućauvijek: pjesničkoga, slikarskog,kiparskog, glazbenog”.Nadbiskup Oblak je kazao kakoje protekle godine, upravo uŽmanu, u tijeku blagoslovanovih orgulja, u susretunadbiskupa Oblaka i dr. Lutzanikla ideja da se pretisakGutenbergove Biblije dobavi zazadarsku zbirku. Za tu prigodu,u župnoj kući u Žmanu,

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

postavljena je izložba starihcrkvenih, uglavnomliturgijskih, knjiga koje se

čuvaju u žmanskoj župi.Između ostalih, tu su glagoljskimisali i brevijari te prvotisak

Kašićeva Rituala iz 1640.godine.

Cernik: Oproštaj župljana od dosadašnjeg župnika ikapelanaCernik, 28.7.2002. (IKA) –Misnim slavljima kod crkve Sv.Leonarda nedaleko Cernika odžupljana Cernika u nedjelju 28.lipnja oprostili su se dosadašnjigvardijan cerničkogafranjevačkog samostana fraFranjo Tomašević i kapelan fraGoran Malenica. Fra Franjosvećeničku službu nastavlja uKlanjcu, a fra Goran u Iloku.Crkva Sv. Leonarda izabrana jekao mjesto oproštaja, budući da

je fra Franjo u njezinu obnovuuložio puno rada i molitvezajedno s vjernicima Cernika.Na svečanoj misi, koju supredvodili fra Franjo i fraGoran, pjevali su članovi HPD“Tomislav” iz Cernika podvodstvom Katarine Paljić, a uzorguljsku pratnju mo. VinkaSokića. Riječi oproštaja prvi jeuputio uime župljana AlojzijeAga, koji je pozvao fra Franjuda zasadi lipu kod Linarte,

zaštitnog znaka Cernika icerničkog puka, još iz doba bl.Augustina Kažotića za kojeg sesmatra da je tu prvi posadiolipu. Prigodnim riječimaoprostio se i načelnik općineCernik inž. Nikola Jugović, tepredstavnici Župnogapastoralnog vijeća, cerničkihulica i filijala župe. Na kraju suriječi zahvala, kao i oproštaja,uputili župnik fra Franjo ikapelan fra Goran.

Taborovanje mladih u JambrovcuStaro Petrovo Selo, 28.7.2002.(IKA) – Treće taborovanjemladih održano je od 26. do 28.srpnja u Jambrovcu kodStaroga Petrovog Sela uorganizaciji Udruge mladih“Sestra Jula Ivanišević” iz togmjesta. Geslo toga susreta bilo

je “Radujte se pravednici uGospodinu”.Rad se u taboru održavao uskupinama, a, uz upoznavanjaprirode, planinarenje, boravakna čistom zraku, svakodnevnoje bilo prigode za molitvu,razmatranje, misu i ispovijed.

Kroz tri dana mladima su sepridružili i novogradiškikapelan Goran Kovačević,župnik iz Rešetara LukaSlobođanac i staropetrovskižupnik Milivoj Knežević.

Hrvatski "Svjetski dan mladeži"Mladi hodočastili udeset hrvatskihmarijanskih svetišta

Osijek, 29.7.2002. (IKA) –Misom zahvalnicom u SvetištuSrca Isusova u Osijeku uponedjeljak 29. srpnja Mladežeuharistijskog pokreta (MEP)završila je svoje hodočašće u10 marijanskih svetišta sjeverneHrvatske. To je hodočašćevodstvo MEP-a organiziralo zasvoje članove usporedno sodržavanjem Svjetskog danamladeži u Kanadi, kako biomogućili duhovni sadržaj idoživljaj i onim mladima kojinisu mogli poći u Kanadu.Hodočašće je započelo učetvrtak 25. srpnja i toga danamladi su pohodili tri svetištaAljmaš, Ilaču i Dragotin.

Idućeg dana, 26. srpnjahodočastili su u Veliku, Voćin iMolve. U subotu 27. srpnjapohodili su svetište KraljiceHrvata na Sljemenu, Remete iKamenita vrata, a u nedjelju 28.srpnja Mariju Bistricu, gdje suzajedno s brojnimhodočasnicima sudjelovali nasredišnjem misnom slavlju.Hodočasteći u Gospina svetištamladi su posjetili i dvaKarmela, prvoga dana uĐakovačkoj Breznici, aposljednjega dana u MarijiBistrici.Hodočastilo se dijelom pješice,a dijelom autobusom. U tijekucijelog hodočašća mladi su

duhom i molitvom biliujedinjeni sa Svetim Ocem i smladima u Kanadi i pratili suputem radija vijesti što se zbivana Svjetskom danu mladih.To je hodočašće u sklopuSvjetskog dana mladih uspjeloiznad svih očekivanja, jer sumnogi mladi po prvi putapohodili pojedina mjesta iotkrili su koliko lijepih i važnihmarijanskih svetišta postoji udomovini, koja do sada nisupoznavali. To je dalo poticaj zarazmišljanje da se iduće godineorganizira slično hodočašće umarijanska svetišta južneHrvatske.

22 šivaća stroja za Caritas u Slavonskom BroduSuradnja s Caritasomiz Koblenza započelapočetkomDomovinskog rata

Slavonski Brod, 29.7.2002.(IKA) – Više od deset godinaostvaruje se suradnja direktoraCaritasa Slavonskobrodskogadekanata i župnika župe Sv.Obitelji u Slavonskom BroduDavida Sluganovića s HelenomHohenbild iz njemačkog gradaLahnsteina i sa Caritasom izKoblenza. U posljednjemposjetu Slavonskom Brodukrajem srpnja, gđa. Hohenbild idosadašnji direktor CaritasaHeinrich Horschel sasuradnicima, a uz suglasnostnovoga direktora dr. WolfgangaKuesa dopratili su pošiljku od

22 rabljena šivaća stroja izBiskupijske Cusanus gimnazije.Caritas u Slavonskom Brodudjeluje kao odgojna ipreventivna ustanova, stoga ćeravnatelj Sluganović angažiratikrojačice i šivačice koje ćepomoći mladima naučiti šiti ikrojiti. Suradnja sa Caritasom izKoblenza započela je početkomDomovinskog rata. Na poticajHrvata iz Vinkovaca koji živi uKoblenzu Petra Tucaka, Caritasje dopremao u Vinkovce iSlavonski Brod pošiljke s

odjećom i hranom tegrađevinski materijal, stolariju inamještaj izbjeglicama iostalim ratnim stradalnicima.Caritas i sada pomažeizbjeglicama koje se nisuvratile, kako bi se lakšesocijalizirale. Prema riječimaravnatelja Sluganovića, gđa.Hohenbild je jedna odzaslužnijih osoba za pomoćstanovnicima SlavonskogBroda i izbjeglicama iz Bosnekoji su ondje našli utočište. Odpočetka Domovinskog ratazauzela se u uspostavljanjukumstva za djecu koja su bila u

12 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

velikoj potrebi ili su ostala bezroditelja. Za opsežnu djelatnostdobrotvorne pomoći Hrvatskojotvorila je ured, u čijem jeopremanju pomogao direktorHorschel, kum 4 djece.Uspostavila je ukupno 245

kumstava, koja su seostvarivala kao mjesečnanovčana pomoć djeci. Većinaih je trajala 3 – 4 godine, a 60ih nije prekinuto niti nakondeset godina. Zaslužna je zaliječenje i operacije teških

ranjenika iz Domovinskog ratau njemačkim bolnicama, te zanabavku lijekovaslavonskobrodskoj općojbolnici. Hrvatsku je posjetila 20puta.

Premještaji župnika u čabarskom krajuTemeljem Dekretariječkog nadbiskupa oimenovanjima irazrješenjima, užupama čabarskogkraja dolazi doznačajnijih promjena

Čabar, 29.7.2002. (IKA) –Temeljem Dekreta riječkognadbiskupa Ivana Devčića oimenovanjima i razrješenjima,u župama čabarskog krajadolazi do značajnijih promjenavezano uz domicilne župnike.Marko Barišić, dosadašnjižupnik u Prezidu i Tršću, odlaziiz tog kraja i imenovan je zažupnika župa Lokve, Crni Lug iRazloge, dok će Franjo Matoic,župnik u Plešcima i Čabru odsada tu dužnost obnašati u BrodMoravicama, Završju iPodstrenama. Župnik u župama

Gerovo i Hrib Ivan Troha,pored svojih župa preuzimaupravljanje u župama Tršće,Prezid, Čabar i Plešce, a u tomeće mu, kao župnik vikarpomagati ovogodišnjimladomisnik TomislavRavnjak.Riječ je o promjenama,uglavnom uvjetovanimpastoralnim potrebama. Ne takodavno u šest župa čabarskogkraja djelovala su četirisvećenika, a danas je taj brojdaleko manji. Uz novogmladomisnika u Čabru se

očekuje i dolazak jedneredovnice. U planu je da sepreuređeni prostor u župnomstanu u Čabru vremenompretvori u pastoralni centar, aTršće bi već ove godine moglopostati mjesto kampiranjamladih katoličkih skauta.Župnik Barišić oprostio se većprotekle nedjelje od vjernika uTršću, 28. srpnja dekanDelničkog dekanata StankoKovačić uveo je u službu IvanaTrohu u župi u Tršću, a uskorobi u Čabar trebao stići župnivikar Ravnjak.

Natječaj za pjesmu "Don Bosco fest 2003."Natječaj traje od 1.kolovoza do 12.prosinca ove godine.

Zagreb, 29.7.2002. (IKA) -Uredništvo "Don Bosca danas",koje je organizator festivala“Don Bosco fest 2003.”, otvaranatječaj za pjesme za tajfestival, koji će se održati 28.siječnja 2003. godine naKnežiji u Zagrebu. Natječajtraje od 1. kolovoza do 12.prosinca ove godine, a sviizvođači koji žele sudjelovatina festivalu trebaju prijavitipjesmu do tog datuma.Za sudjelovanje na festivalu

potrebno je napisati i uglazbitioriginalnu pjesmu posvećenudon Boscu; skladba ne smijebiti duža od 4 minute; pjesmane smije biti već ranijeizvođena; treba je snimiti ustudiju i poslati je na CD-u, uztekst i note; treba poslatibiografiju izvođača sa svimpotrebnim podacima (adresa,telefon, e-mail i ime osobekontakt); broj skladbi, koje ćesudjelovati na festivalu, je 16;svi natjecatelji koji pošalju

svoju pjesmu bit će pismenoobaviješteni o rezultatimanatječaja, a pjesme ćepregledati festivalska komisija. Prijave se šalju na adresuuredništva lista “Don Boscodanas”, Vlaška 36, 10 000Zagreb. Informacije se mogudobiti također u uredništvu"Don Bosca danas" na brojtelefona: 01/481-4255.

Blagdan sv. Todora i Dan grada u KorčuliSvečanu misupredvodio kardinalPuljić

Korčula, 30.7.2002. (IKA) -Svečanu misu u katedrali Sv.Marka u Korčuli, na blagdansv. Todora, 30. srpnja, koji jeujedno i Dan grada, predvodioje vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljić zajedno spožeškim biskupom AntunomŠkvorčevićem, mons.Martinom Vidovićem, dr.Perom Aračićem, župnikomdon Markom Stanićem te jošdvadesetak svećenika.U propovijedi je kardinal Puljićistaknuo da na svetkovinu sv.Todora, dok se divi slavnojprošlosti grada, posebnocrkvama, procesijama ibratovštinama, razmišlja oporuci njegova mučeništva. “Isam je doživio što se događa unesigurnosti rata, kada čovjekpodivlja. Ne samo u tjelesnim,već i u drugim potrebama, boljeshvati štovanje zaštitnika.Hrvatski katolici ponosni su nasvoju baštinu i vjeru u Isusa

Krista, na svoje štovanjeBlažene Djevice Marije idrugih svetaca. No, dok se sjedne strane mnogo govori oujedinjenju Europe, s drugestrane ona kao da se stidi svojeduše, svoje kršćanske povijesti.Gradeći jedinstvo, ljudi ostajubez duše. Gdjegod se spominjekršćanstvo, to se izbacuje. Takoi mi dolazimo u opasnost da sepočnemo stidjeti svojihkorijena, svoje duše. Premda jeu Hrvatskoj prema posljednjempopisu stanovništva 80 %katolika, sve ono što jekatoličko nastoji se popljuvati.I tako se katolici, koji neugrađuju u javni život svojuvjeru, nalaze pred izazovom dase zastide svoga katoličkogidentiteta. Vjernik treba bitiprepoznatljiv po vjeri kojaprožima njegov život. Ačašćenje mučenika obvezujenas da svoje kršćanskouvjerenje utkamo u cjelokupni

život, da se i buduća pokoljenjamogu nama ponositi. A kako ćese ponositi, kad nam opustješeognjišta. Valjalo bi stoga višeimati na umu da bez zdraveobitelji nema ni zdrava društva,ni zdrave države”, istaknuo jekardinal Puljić. Čestitajućiblagdan sv. Todora mučenika,kardinal je upozorio da vjeruvalja živjeti kako u privatnomtako i u javnom životu.Na kraju bogoslužja, župnikdon Marko Stanić u znakzahvalnosti darovao jekardinalu Puljiću kopiju ikoneBlaža Jurjeva Trogiranina kojase, među vrijednimumjetninama, čuva u crkvenommuzeju.U svečanom ophodu oko gradasudjelovali su svi članovikorčulanskih bratovština usvojim odorama, koji su “kasusv. Todora” pratili sa svojimkriževima, torcima i feralima.Pjevanje je predvodio mješoviti

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

katedralni zbor pod vodstvoms. Anite Sučić.Svečano bogoslužje i pjevanuVečernju, uoči blagdana sv.Todora, 29. srpnja, predvodioje požeški biskup AntunŠkvorčević. U propovijedi je

ukazao na kršćansko štovanjetog svetog mučenika, istaknuvšida ni velik broj turista koje biprivukla veličanstvenaprocesija, još ne bi značilo da jeriječ o kršćanskom slavljenjusv. Todora. Potom je objasnio u

čemu se sastoji istinskokršćansko čašćenje svetaca.Odmah po otvaranju kase sv.Todora, svi sudionici slavlja,ljubeći svečev moćnik, iskazalisu štovanje svom zaštitniku.

Razrješenja i imenovanja svećenika u PožeškojbiskupijiPožega, 30.7.2002. (IKA) – Iove je godine došlo dopersonalnih promjena uPožeškoj biskupiji, odnosno donovih premještaja i imenovanjasvećenika, a dekrete je potpisaopožeški biskup AntunŠkvorčević.Nedeljko Androš razriješen jeslužbe privremenog upraviteljažupe Kutjevo i imenovan jeupraviteljem župe Jasenovac;Ivan Bošnjak inkardiniran je uPožešku biskupiju i imenovanje upraviteljem župa Lipik iČaglić; o. Tomasz Cybula izDružbe svećenika Srca Isusova(dehonijanci) imenovan jeupraviteljem župe PožeškeSesvete; Stjepan Filipec zbogekskardinacije iz Požeškebiskupije i inkardinacije uZagrebačku nadbiskupijurazriješen je službe upraviteljažupe Jasenovac, Krapje i Lonjai članstva u Odboru Požeškebiskupije za obnovu crkvenihobjekata; preč. Josip Firšt zbogekskardinacije iz Požeškebiskupije i inkardinacije uZagrebačku nadbiskupijurazriješen je službe župnikažupa Lipik i Čaglić, članstva uOdboru Požeške biskupije zaobnovu crkvenih objekata ičlanstva u Ustanovi Požeškebiskupije za uzdržavanje klera idrugih crkvenih službenika; fraJosip Grubišić imenovan ježupnikom župe sv. AntunaPadovanskog u Našicama; fraMijo Hrman razriješen jeslužbe župnog vikara u župi sv.Antuna Padovanskog uNašicama; fra Željko Janjićimenovan je župnim vikarom užupi sv. Roka u Virovitici; fraFranjo Jurinec razriješen jeslužbe župnika sv. AntunaPadovanskog u Našicama islužbe Povjerenika zaredovnice Požeške biskupije;Mario Katić razriješen je službežupnog vikara župe sv. TerezijeAvilske u Požegi i dodijeljenzagrebačkom nadbiskupuJosipu Bozaniću naraspolaganje za potrebe

Interdijecezanskog suda uZagrebu; Josip Klarić razriješenje službe vicerektoraBogoslovnog sjemeništa uZagrebu i imenovan župnikomu Velikoj; fra BranimiruKosecu udijeljena jejurisdikcija i kanonska misija uPožeškoj biskupiji za vrijemeboravka u franjevačkomsamostanu u Našicama; MijoLasović inkardiniran je uPožešku biskupiju i imenovanupraviteljem župe StaraGradiška; fra ZvonimirLutrović razriješen je službežupnog vikara u župi DuhaSvetog u Požegi i imenovanžupnikom župe sv. AntunaPadovanskog u Našicama; fraGoran Malenica razriješen jeslužbe župnog vikara u župi sv.Petra apostola u Cerniku; IvanMaras razriješen je službeprivremenog upravitelja župeSladojevci; Perica Matanovićrazriješen je službe upraviteljažupe Velika i stavljen naraspolaganje za službuvicerektora u Bogoslovnomsjemeništu u Zagrebu; fraAndriji Matiću udijeljena jejurisdikcija i kanonska misija uPožeškoj biskupiji za vrijemeboravka u franjevačkomsamostanu u Požegi; IvanMitrović razriješen je službeupravitelja župe PožeškeSesvete i imenovanupraviteljem župe Sladojevci;Ivan Mlikota razriješen jeslužbe upravitelja župeDežanovac i Uljanik iimenovan upraviteljem župeTurnašica; Stjepan Mostečakzbog ekskardinacije iz Požeškebiskupije i inkardincije uVaraždinsku biskupijurazriješen je službe upraviteljažupe Stari Gradac; fra ZlatkoPapac potvrđen je za duhovnogsavjetnika podružniceHrvatskoga katoličkogliječničkog društva u Požegi;Slavko Patrle imenovan ježupnikom župe Stari Gradac;Marijan Prepeljanić zbogekskardinacije iz Požeške

biskupije i inkardinacije uZagrebačku nadbiskupiju,razriješen je službe upraviteljažupe Gaj i privremenogupravitelja župe Antunovac;Antun Prpić, kancelar,imenovan je župnikom župeBuk; fra Ratko Radišićrazriješen je službe župnogvikara u župi sv. Josipa radnikau Đurđenovcu; Mario Rašićimenovan je župnim vikarom užupi sv. Terezije Avilske;Mirko Roginić razriješen jeslužbe župnika Stara Gradiška iimenovan župnikom župeBrodski Stupnik; MatoRukavina razriješen je službeupravitelja župe Buk iimenovan župnikom župeKutjevo; o. Zvonko Šeremet izDružbe svećenika Srca Isusova(dehonijanci) imenovan jeduhovnim animatorom uPožeškoj biskupiji; fra JosipŠoštarić imenovan je župnimvikarom u župi sv. AntunaPadovanskog u Našicama;Stjepan Štefanek razriješen jeslužbe župnika župe BrodskiStupnik i imenovan župnikomžupe Dežanovac; BrankoŠvogor zbog ekskardinacije izPožeške biskupije iinkardinacije u Varaždinskubiskupiju razriješen je službeupravitelja župe Turnašica; fraMijo Tikvić imenovan ježupnim vikarom u župi DuhaSvetog u Požegi; fra FranjoTomašević razriješen je službežupnika sv. Petra apostola uCerniku; fra Celzo Vlahovićimenovan je župnim vikarom užupi sv. Josipa radnika uĐurđenovcu; Josip Vračarićimenovan je župnim vikarom užupi Pleternica; fra JosipVrbanec razriješen je službežupnog vikara u župi sv.Antuna Padovanskog uNašicama; fra Josip Vukojaimenovan je župnim vikarom užupi sv. Petra apostola uCerniku; Ilija Zečevićinkardiniran je u Požeškubiskupiju i imenovan župnikomžupe Gaj i Antunovac.

14 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Premještaji i imenovanja u Đakovačkoj i SrijemskojbiskupijiĐakovo, 31.7.2002. (IKA) – Iove godine nakon što se zborsvećenika (prezbiterij) obnovionovim svećeničkim ređenjima,uzimajući u obzir stvarneokolnosti i potrebe čitaveBiskupije, vjerničkih zajednicate samih svećenika, đakovački isrijemski biskup Marin Srakićpotpisao je dekrete orazrješenjima, premještajima iimenovanjima svećenika uĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji. Vlč. Gergely Beer, svećenikSubotičke biskupije, primljen jena pet godina u Đakovačku iSrijemsku biskupiju i imenovanžupnikom župe sv. Valentina uBatini te župnim upraviteljemžupe Našašća sv. Križa uZmajevcu (15. kolovoza2002.). Vlč. Anđelko Cindorirazriješen je službe župnogvikara u župi sv. JosipaRadnika u Osijeku te službežupnog upravitelja župeMučeništva sv. Ivana Krstiteljau Osijeku i imenovan župnikomžupe sv. Mihaela u KneževimVinogradima (15. kolovoza2002.). Preč. dr. AntunČečatka, profesor na Teologijiu Đakovu, razriješen je službežupnika župe Svih svetih uĐakovu (14. kolovoza 2002.).Vlč. Tomislav Ćorlukarazriješen je službe župnikažupe sv. Katarine u Nijemcimai imenovan župnikom župeSvih svetih u Đakovu (15.kolovoza 2002.). O. MartinDretvić, OFMConv. razriješenje službe župnika župeBezgrješnog Srca Marijina uVinkovcima (22. lipnja 2002.).Vlč. Vinko Dubravac razriješenje službe župnika župePreslavnog Imena Marijina uSvilaju i imenovan župnikomžupe Rođenja sv. IvanaKrstitelja u Sarvašu (15.kolovoza 2002.). Vlč. MatoGašparović razriješen je službežupnika župe sv. Ladislava uPunitovcima i imenovanžupnikom župe sv. Ćirila iMetoda u Osijeku (15.kolovoza 2002.). Vlč. BorisGombarović razriješen jeslužbe župnika župe sv. Josipau Josipovcu i umirovljen (15.kolovoza 2002.). Biskupskiordinarijat je, u skladu svažećim općim i biskupijskimodredbama, izdao rješenje omirovini i smještaju uSvećeničkom domu u Đakovu.

Vlč. Tomislav Korov razriješenje službe župnog vikara u župisv. Mihaela u Donjem Miholjcui imenovan župnikom župePreslavnog Imena Marijina uSvilaju (15. kolovoza 2002.).Vlč. Ivan Lenić razriješen jeslužbe župnog vikara u župi sv.Petra i Pavla u Osijeku iimenovan župnikom župe sv.Jakova Starijeg u Gunji (15.kolovoza 2002.).Vlč. mr. Josip Majdandžićrazriješen je službe župnikažupe sv. Ćirila i Metoda uOsijeku (14. kolovoza 2002.).Vlč. Ivan Marković razriješenje službe župnika župe Našašćasv. Križa u Trnavi i imenovanžupnikom župe sv. Ane uBrođancima (15. kolovoza2002.). Vlč. Mato Martinkovićrazriješen je službe župnogvikara u župi Preslavnog ImenaMarijina u Osijeku te službežupnog upravitelja župeRođenja sv. Ivana Krstitelja uSarvašu i imenovan župnikomžupe Bezgrješnog Začeća BDMu Bilju (15. kolovoza 2002.).Preč. Josip Martinovićrazriješen je službe župnikažupe Bezgrješnog Začeća BDMu Bilju te službe dekanaBaranjskog dekanata iimenovan župnikom župe sv.Katarine u Nijemcima (15.kolovoza 2002.). Vlč. MatoMatasović razriješen je službežupnika župe sv. Ane uBrođancima i imenovanžupnikom župe Našašća sv.Križa u Trnavi (15. kolovoza2002.). O. Stanko Mijić,OFMConv. imenovan ježupnikom župe BezgrješnogSrca Marijina u Vinkovcima(23. lipnja 2002.). Vlč. ĐuricaPardon razriješen je službežupnika župe sv. Valentina uBatini te službe župnogupravitelja župe Našašća sv.Križa u Zmajevcu i imenovanžupnikom župe sv. Ladislava uPunitovcima (15. kolovoza2002.). Vlč. Joso Perakrazriješen je službe župnikažupe sv. Roka u SatniciĐakovačkoj i imenovanžupnikom župe sv. DominikaSavija u Slavonskom Brodu(15. kolovoza 2002.). Preč.Mato Sočković razriješen jeslužbe župnika župe sv. JakovaStarijeg u Gunji te službedekana Vrbanjskog dekanata iimenovan župnikom župe sv.Josipa u Josipovcu (15.kolovoza 2002.). Vlč. Pero

Stanić razriješen je službežupnika župe sv. DominikaSavija u Slavonskom Brodu iimenovan župnikom župe sv.Roka u Satnici Đakovačkoj (15.kolovoza 2002.).O. Ivan Antunović OFMimenovan je župnim vikarom užupi Svete Obitelji u Osijeku(1. kolovoza 2002.). Vlč.Krešimir Aračić razriješen jeslužbe župnog vikara u župi sv.Euzebija i Poliona uVinkovcima i imenovanžupnim vikarom u župi sv.Josipa Radnika u Osijeku težupnim upraviteljem župeMučeništva sv. Ivana Krstiteljau Osijeku (15. kolovoza 2002.).Vlč. Đuro Blumenšajnrazriješen je službe župnogvikara u župi sv. Martina uBošnjacima i imenovan župnimvikarom u župi sv. AntunaPadovanskog u Otoku (15.kolovoza 2002.). Vlč. g.Krešimir Bulat, mladomisnikimenovan je župnim vikarom užupi sv. Euzebija i Poliona uVinkovcima (15. kolovoza2002.). Vlč. Ivica Damjanović,mladomisnik imenovan ježupnim vikarom u župi sv.Mihaela u Donjem Miholjcu(15. kolovoza 2002.). O. MarinGrbešić OFM imenovan ježupnim vikarom u župi sv.Josipa Radnika u Vukovaru-Borovu Naselju (1. kolovoza2002.). O. Igor HorvatOFMConv. imenovan ježupnim vikarom u župiBezgrješnog Srca Marijina uVinkovcima (23. lipnja 2002.).Vlč. Davor Juričić,mladomisnik, imenovan ježupnim vikarom u župiPreslavnog Imena Marijina uOsijeku (15. kolovoza 2002.).Vlč. Robert Mackuljakrazriješen je službe župnogvikara u župi Svih svetih uĐakovu i imenovan župnimvikarom u župi Rođenja sv.Ivana Krstitelja u Ivankovu (15.kolovoza 2002.). O. GoranMalenica OFM imenovan ježupnim vikarom u župi sv.Ivana Kapistranskoga u Iloku(1. kolovoza 2002.). O.Tomislav Mesić CSSp.,mladomisnik, imenovan ježupnim vikarom u župi sv.Antuna Padovanskog uPodvinju (7. srpnja 2002.). O.Nenad Meter OFM razriješen jeslužbe župnog vikara u župiSvete Obitelji u Osijeku (31.srpnja 2002.). Vlč. mr. Mato

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Mićan, profesor kanonskogprava na Teologiji u Đakovu,razriješen je službe župnogvikara u župi sv. Mateja uBizovcu (14. kolovoza 2002.).O. Ivan Miklenić OFMimenovan je župnim vikarom užupi sv. Filipa i Jakova uVukovaru (1. kolovoza 2002.).Vlč. Mirko Mrnarevićrazriješen je službe župnogvikara u župi Gospe od BrzePomoći u Slavonskom Brodu iimenovan župnim vikarom užupi Bezgrješnog Začeća BDMu Valpovu (15. kolovoza2002.). O. Ferdo Posavec OFMrazriješen je službe župnogvikara u župi sv. IvanaKapistranskoga u Iloku (31.srpnja 2002.). O. Flavijan ŠolcOFM razriješen je službežupnog vikara u župi sv. IvanaKapistranskoga u Iloku ipremješten u Franjevačkisamostan u Slavonskom Brodu(1. kolovoza 2002.). Vlč.Željko Tovilo razriješen jeslužbe bilježnika (tajnika)Biskupskog ordinarijata uĐakovu i imenovan župnimvikarom u župi Gospe od BrzePomoći u Slavonskom Brodu(15. kolovoza 2002.). Vlč.Darko Tvrdojević razriješen jeslužbe župnog vikara u župiBezgrješnog Začeća BDM u

Valpovu i imenovan župnimvikarom u župi sv. Martina uBošnjacima (15. kolovoza2002.). Vlč. Većeslav Tumir,mladomisnik imenovan ježupnim vikarom u župi sv.Petra i Pavla Osijeku (15.kolovoza 2002.). Vlč. JosipVrančić, mladomisnik,imenovan je župnim vikarom užupi Svih svetih u Đakovu (15.kolovoza 2002.). O. JosipVukoja, OFM razriješen jeslužbe župnog vikara u župi sv.Filipa i Jakova u Vukovaru (31.srpnja 2002.). Vlč. mr. Ivan Ćurić, vicerektorBogoslovnog sjemeništa iprofesor filozofije na Teologijiu Đakovu, razriješen je službepredavača liturgijskog pjevanjana Teologiji u Đakovu (30.rujna 2002.). Vlč. MarkanKormanjoš, mladomisnik,imenovan je bilježnikom(tajnikom) Biskupskogordinarijata u Đakovu (15.kolovoza 2002.). Vlč. mo.Vinko Sitarić imenovan jepredavačem crkvene glazbe iliturgijskog pjevanja naTeologiji u Đakovu (1.listopada 2002); ujedno jeimenovan i suradnikom rektorasamostanske crkve PresvetogSrca Isusova u Đakovu (15.

rujna 2002.). Vlč. TadijaCrnjak razriješen je službežupnog vikara u župi Rođenjasv. Ivana Krstitelja u Ivankovu(14. kolovoza 2002.) iimenovan odgojiteljem uDječačkom sjemeništu uZagrebu. Vlč. Zdenko Ilićrazriješen je službe župnikažupe sv. Mihaela u KneževimVinogradima (14. kolovoza2002.) i odlazi naposlijediplomski studijkanonskog prava u Rimu.Mons. Stjepan Miler razriješenje službe dekanaPetrovaradinskog dekanataa2002.). Vlč. mr. Stjepan Radićrazriješen je službe odgojiteljau Dječačkom sjemeništu uZagrebu i odlazi na daljnjiposlijediplomski studijfilozofije u Innsbrucku. Vlč. dr.Ivica Raguž, profesor naTeologiji u Đakovu, imenovanje rektorom crkve PresvetogSrca Isusova u samostanusestara Sv. Križa u Đakovu (15.rujna 2002.). Vlč. g. PetarVidović, tajnik Teologije uĐakovu razriješen je služberektora crkve Presvetog SrcaIsusova u samostanu sestara Sv.Križa u Đakovu (14. rujna2002.).

Pastoralne promjene u Varaždinskoj biskupijiBiskup Culej potpisaodekrete o redovnimpastoralnimpromjenama uVaraždinskojbiskupiji, koje ćenastupiti do krajaljeta

Varaždin, 31.7.2002. (IKA) - Utijeku proteklog razdobljavaraždinski biskup MarkoCulej potpisao je dekrete oredovnim pastoralnimpromjenama u Varaždinskojbiskupiji, koje će nastupiti dokraja ljeta. Dosadašnji župnik u Lepoglavivlč. Ivan Filipčić odlazi naslužbu u Zagrebačkunadbiskupiju, a novimžupnikom imenovan je vlč.Andrija Kišiček, dosadašnjiduhovnik Nadbiskupskogabogoslovnog sjemeništa. Preč.Blaž Horvat, dosadašnji župniku Kotoribi, odlazi na službu užupu sv. Nikole u Koprivnicu, aza novog župnika u Kotoribiimenovan je vlč. Ljuban

Škraba, koji je bio na službi uKanadi. Dosadašnji župnik uKoprivnici vlč. Juraj Župančićodlazi u svoju rodnuZagrebačku nadbiskupiju. Vlč.Ivan Novak, dosadašnji župniku Murskom Središću odlazi umirovinu, a za novog župnikaimenovan je vlč. KristijanPiskač, koji je bio na službi uFerdinandovcu. Za novogžupnika u Ferdinandovcuimenovan je vlč. SinišaDudašek, dosadašnji župnivikar u župi sv. Nikole uVaraždinu. Dosadašnji župnik uOrehovici Međimurskoj vlč.Ivan Peter imenovan je novimžupnikom u Peterancu. Novimžupnikom u Orehoviciimenovan je vlč. StjepanMostečak, dosadašnji župnik

župe Stari Gradac u Požeškojbiskupiji. Dosadašnji župnik uPeterancu i Drnju vlč. NikolaBenko odlazi u mirovinu.Novim župnikom u Drnjuimenovan je vlč. BrankoŠvogor, dosadašnji župnik uTurnašici u Požeškoj biskupiji.Dosadašnji župnik u Knegincuvlč. Krunoslav Novak odlazi nastudij u Rim, a za novogžupnika imenovan je vlč.Jadranko Benjak, koji je dosada bio na službi kapelana uNjemačkoj u Hrvatskojkatoličkoj misiji u Koblenzu.Župni vikar u Ludbregu vlč.Tin Šipoš odlazi na daljnjistudij, a na njegovo mjestoimenovan je mladomisnik vlč.Krunoslav Kefelja.

16 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Svjedočenje talijanske redovnice o službenici BožjojMariji Petković

S. Gioia Pasquallottoiz Družbe Kćerimilosrđa predstavilaje talijanskoj javnostilik i djelo službeniceBožje Marije odPropetoga IsusaPetković

Rim, 23.7.2002. (IKA) – S.Gioia Pasquallotto iz DružbeKćeri milosrđa predstavila je uutorak 23. srpnja talijanskoj, aposebno rimskoj publici, lik idjelo službenice Božje Marijeod Propetoga Isusa Petković.U razgovoru s novinaromAldom Sinkovićem s. Gioia jeu odjelu Radio Vatikana “105live” istaknula kako se glas osvetosti utemeljiteljice DružbeKćeri Milosrđa Marije Petković

proširio Rimom i okolicom većza njezina života, što jeposebno došlo do izražaja utijeku pravnog postupka zanjezino proglašenje blaženom isvetom, koje je proveo Rimskivikarijat. Njezin je grob, koji senalazio u kapelici generalnekuće te družbe (kasnije suposmrtni ostaci Marije Petkovićpreneseni u rodno mjesto Blatona Korčulu), bio često mjestookupljanja vjernika, koji su

tražili njezin zagovor. Vijest opriznavanju njezinih herojskihkreposti razveselila je ne samovjerničke krugove, koji supovezani s djelovanjem družbeu raznim krajevima Italije,napose u Rimu i okolici, već imnoge druge, koji su izravno ilineizravno poznavali MajkuMariju, koja je nakon teškihpatnji umrla u Rimu 9. srpnja1966. godine.

Blaženstva - ustav kršćanskog života"Mi smo postali pokrštenju sol i svjetlo,ali to sada trebamosvjedočiti u životu usvijetu u koji nas jeBog postavio. Nije nasBog izdvojio iz svijeta,nego nas postavio usvijet da djelujemounutar njega kaokršćani”, poručio jenadbiskup Bozanić ukatehezi mladima uTorontu

Toronto, 24.7.2002. (IKA) – Usklopu Svjetskog susretamladih zagrebački nadbiskupJosip Bozanić održao je 24.srpnja katehezu i predvodiomisu za Hrvate u crkvi NašeGospe Kraljice Hrvata uTorontu. Na katehezi, kao i namisi, bili su okupljeni mladipredstavnici nad/biskupija,udruga, molitvenih zajednica ineokatekumenskih zajednica.Na početku kateheze svaku jeskupinu mladih ukratkopredstavio njezin predstavnik.Slijedilo je Evanđelje oBlaženstvima, koje su mladipročitali po ulogama, anadbiskup Bozanić održao jeprigodnu katehezu. Istaknuo jeda su Blaženstva ustavkršćanskog života. Umjestoriječi “blago vama”, nadbiskupje rekao da bi se moglo reći i“čestitam vama koji stesiromašni duhom, čestitamvama koji ste progonjeni zbogpravednosti”. Govoreći o šezdesetimgodinama proteklog stoljeća

kada su se mladi svijeta bunili ikrenuli drugim putem, negomladi prije, prisjetio senadbiskup kako se na ziduFakulteta u Sorboni pojavioplakat s provokativnimpitanjem: “Ima li još kršćana usvijetu?”. Susreti mladih sPapom su jedan odgovor daima kršćana, napomenuo jenadbiskup Bozanić te podsjetiokako je geslo 17. susreta mladih”Vi ste sol zemlje, vi ste svjetlosvijeta”. Tumačeći to geslo,zagrebački nadbiskup je rekaoda kao što sol daje okus i ukushrani, koja je bez nje bljutava,tako i mi kršćani dajemo ukusovome svijetu i čuvamo svijetod propadanja. “To je velikizadatak koji nam je Kristpovjerio. Krist nam nije rekaoVi ćete biti sol zemlje i svijeta,nego ‘Vi jeste svjetlo svijeta isol zemlje’. Mi smo postali pokrštenju sol i svjetlo, ali to sadatrebamo svjedočiti u životu usvijetu u koji nas je Bogpostavio. Nije nas Bog izdvojioiz svijeta nego nas postavio usvijet da djelujemo unutar njega

kao kršćani”, istaknuo jenadbiskup Bozanić u katehezi. U propovijedi na misnomslavlju, zagrebački nadbiskup jeistaknuo: “Mi smo danassvjedoci da ima kršćana usvijetu, a znak su i mladi izcijeloga svijeta koji su jučer bilina misi otvaranja Svjetskogsusreta mladih koju jepredvodio kardinal AlojzijeAmbrožič, torontski nadbiskup.Stoga trebamo biti ponosni štosmo kršćani, što pripadamoBogu, što smo Božji. Pozvanismo da zahvalimo Bogu za darnjegova Duha, duhazajedništva. Zahvalni, jer nas jeBog prvi pozvao po imenu isvakog poimence poznaje,napose jer nas ljubi. Kako jelijep osjećaj biti u Božjemzajedništvu, Božjoj blizini, bitis Bogom biti Božji. Zahvalnismo što pripadamo velikojBožjoj obitelji Crkvi. Najljepšamolitva Bogu jest zahvala zatou ovoj svetoj misi zahvaljujemoBogu za izabranje.”

Redovnicama vraćen samostan u Novoj TopoliKlanjateljice KrviKristove zahtijevajuod srpskih vlasti daučinjenu štetu usamostanu pravednonadoknade

Nova Topola, 25.7.2002. (IKA)– Samostanske zgrade u NovojTopoli u BiH vraćene su 5.srpnja u posjed SestramaKlanjateljicama Krvi Kristove,čije je sjedište u Zagrebu,Tuškanac 56.U nazočnosti Općinskih vlastiiz Bosanske Gradiške, mjesnepolicije, vlč. Ivice Božinovića,predstavnika Banjolučkebiskupije, župnika iz BosanskeGradiške Kazimira Višatickog,Dokument o vraćanju u posjedimovine sestramaKlanjateljicama Krvi Kristoveu Novoj Topoli potpisale su s.Finka Dolibašić, provincijalnasavjetnica, s. Cecilija Glibo,

provincijalna ekonoma, i s.Melita Ćosić.Samostan se nalazi na područjuBanjolučke biskupije, ateritorijalno pripada OpćiniBosanska Gradiška. Nakon štoje srpska vojska zlostavljala iistjerala sestre Družbe 4.svibnja 1995. i samostannasilno oduzela, srpske suvlasti stavile svoje izbjeglice usamostanske prostorije.Samostan je u potpunosti bioopremljen za život oko 50redovnica. Sada su samostanskezgrade uništene. U novomdijelu samostana – dvorišnojzgradi ostali su samo zidovi ikrov, a u starom dijelu

samostana također nema ništa,samo prljavi zidovi te uništeniparketi. Dvije gospodarskezgrade i sve potrebno za obraduvrta je popaljeno i izgorjelo.Dvorište, prostor okogospodarskih zgrada, vrt izakuće, sve je zaraslo u šikaru.Imovina redovnica od 1.230četvornih metara, koja je bila upotpunosti u funkcijiprocijenjena je na 2.000.000,00eura. Prema procjeni iizrađenom predračunu obnovastare i nove zgrade stajala bi300.000,00 eura. Sestre Klanjateljice KrviKristove uputile su izvještaj o

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

stanju samostanskih zgradanadležnim i odgovornimosobama u BiH tepredstavnicima Međunarodnezajednice, koja djeluje na tompodručju kako bi ih informiralio ogromnoj šteti nanesenojredovnicama. One također

zahtijevaju od srpskih vlasti uBanjoj Luci i BosanskojGradiški, koji su u samostanprije sedam godina smjestilivojsku, bolnicu i izbjeglice, daučinjenu štetu u samostanuSvete Obitelji pravednonadoknade. Redovnice također

apeliraju na predstavnikeMeđunarodne zajednice uBosni i Hercegovini daposreduju oko rješavanja togapredmeta, kaže se u izvješćukoji potpisuje s. BernardaKrištić, provincijalnapoglavarica.

Ugovori s BogomKateheza nadbiskupaBozanića mladima uTorontu

Toronto, 25.7.2002. (IKA) –Zagrebački nadbiskup JosipBozanić, koji zajedno shodočasnicima iz Hrvatskesudjeluje na Svjetskom danumladih, 25. srpnja održao je uTorontu katehezu nakonevanđelja o bogatom mladiću.Nadbiskup je govorio opovezanosti s Kristom naposebni način u posvećenomživotu, te je upitao mlade kaošto je Isus pitao mladića uEvanđelju: Želite li slijeditiGospodina? Znate li kako trebanajsavršenije slijeditiGospodina? Treba se odrećinavezanosti na materijalno idopustiti Bogu da uđe u tvojesrce i da ga oslobodi od svihnavezanosti. Da li i mene Isuszove? Sigurno da je odgovorpotvrdan, jer on želi posvakome od nas izvršiti svojumisiju u svijetu. On je vrlozahtjevan, jer traži predanjecijele osobe, želi puno primitida bi nam sve dao, to jemisterijalni odnos Boga premačovjeku. Današnji čovjek upadau napast, a ona se sastoji u tomeda bi čovjek želio napravitiugovor s Bogom. I to ovako:Bože ja vjerujem u tebe, znamda si dobar, znam da mi želiš

samo dobro, ali nemoj ulaziti usve djelovanje moga života, jerznam si i ja sam organiziratibolji život po svome. Želećisklopiti ugovor tako da će unekim zgodama, trenucimaživota trebati Boga, a dio životaprovoditi bez njega. Mladi,nemojte praviti ugovor sBogom, već danas odlučite daželite biti uvijek s Bogom ireći: moj Bože sve moje jetvoje.Nakon nadbiskupove katehezenekoliko mladih je iznijelovlastito životno iskustvoBožjeg djelovanja u njihovuživotu. Na misi, uz koncelebraciju 25svećenika, u homiliji jenadbiskup Bozanić, izmeđuostaloga, istaknuo: “Danas seističe da je društvomultikulturalno imultikonfesionalno. Što više seljudi sele, putuju, miješaju,dolazi do globalizacije svijeta ita činjenica dolazi do izražaja ina području religije. Vi semladi susrećete s raznimreligijama. Uputno je postavitisi pitanje: Što je posebnostkršćanstva prema drugimreligijama? Je li svejedno koju

ću religiju slijediti? Čovjek težiza Bogom i traži razne putoveprema njemu. Što višeupoznamo druge religije to višedolazi do izražaja posebnostnaše vjere objavljene po IsusuKristu. Čovjek je u raznimkulturama nalazio putove doboga tražeći veće iskustvotranscendencije. U kršćanskojvjeri dogodio se obrat, Bogdolazi čovjeku, Bog nam šaljesvoga Sina. Naša vjera nijetraganje za Bogom, već susret sIsusom Kristom, u tome je bit iposebnost. Susret s živimKristom koji je i sada međunama. Druge religije govore osvemogućnosti boga, aposebnost naše vjere jest Bog,koji je ljubav. Ljubavuspostavlja odnos osoba urelaciji ja-ti. Kršćanska vjera jesusret između Boga i čovjeka iizmeđu onih koji vjeruju uKrista. Osvrnuvši se na blagdansv. Jakova, nadbiskup je rekaoda se zahvaljujemo apostolimakoji su prvi bili svjedoci susretas Kristom i to navijestili nama.Upoznajmo još više Krista kakobismo mogli svjedočiti njegovublizinu u današnjemumultikonfesionalnom svijetu”.

U Međugorju proslavljen nebeski zaštitnik župeMeđugorje, 25.7.2002. (IKA) –Svečanim misnim slavljem kojeje predvodio fra MateDragićević uz koncelebracijuprovincijala Hercegovačkefranjevačke provincije fraSlavka Solde, međugorskog

župnika fra Branka Radoša idesetaka drugih svećenika,uglavnom župnika susjednihžupa, u Međugorju je 25. srpnjaproslavljen nebeski zaštitnik težupe, sv. Jakov apostol. Misa jeslavljena u Gaju, na ostacima

župne crkve iz proteklogstoljeća.U propovijedi je predvoditeljmisnog slavlja istaknuo važnostobitelji, kao temeljne životnezajednice, te ukazao na porokepsovke, alkohola i droge.

O važnosti pomirenja i vrijednostima kršćanskogabraka

Kateheza nadbiskupaBozanića hrvatskojmladeži u Torontu

Toronto, 26.7.2002. (IKA) -Nadbiskup Josip Bozanić je nablagdan sv. Joakima i Aneodržao mladima u Torontukatehezu na temu Dobri Otac,nakon pročitanog evanđelja.Koliko puta smo slušali tajodlomak, ali uvijek otkrijemonešto novo, rekao je nadbiskupmladima. On je nov, jer nampribližava Boga, koji nam sepribližava u svojoj biti, Boga

koji je ljubav. Potrebna su dvasina da nam otkriju Božjuljubav. Oni su iz svojih životnihsituacija izazvali Boga da sepotpuno otkrije u nastojanju danas privuče k sebi i spasi,istaknuo je nadbiskup, dodavšida nam evanđelje otkriva Bogaljubavi, koji ljubavlju svepobjeđuje, a vrhunac je križ po

kojem je pobijeđeno svako zlo.Zatim je nadbiskup Bozanićmladima govorio o pomirenju.Važnost pomirenja sastoji se utome da čovjek bude prvotnopomiren s Bogom i tek tada ječovjek u stanju pomiriti se sasobom i bližnjima. Temeljpomirenja je Bog i samo Onmože čovjeka osloboditi odgrijeha i krivnje. Svakaispovijed je novo stvaranje, jer

18 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

po njoj Bog čovjeka mijenja,oprašta tj. briše grijehe, darujemir srcu i daruje moć da semože drugima oprostiti. Čovjekkada ima pravi odnos s Bogomonda ima pravi odnos s drugimljudima i samim sobom. Mlađisin je to shvatio. On je imaohrabrosti stati pred Oca i željetizajedno s Njim započeti noviživot. Otac ne prihvaćasinovljevu minimalističkuponudu da bude sluga, negoOtac otvara srce i pripremagozbu. Stariji sin nije u stanjupotpuno prihvatiti Oca, stoga jenjemu potreban mlađi brat damu pokaže tko je Otac. Stalni jeto proces da mi upadamo uslabosti starijega i mlađeg sina. Što god se dogodi negativno uvašem životu i kada stepritisnuti grijehom, uvijek sesjetite da se u istoj situacijinalazio mlađi sin, a Bog nasuvijek čeka raširenih ruku i želis nama iznova započeti. Nekanam i ovaj susret mladih budepoticaj i poziv za početak

novoga života, poručio jehrvatskoj mladeži okupljenoj uTorontu na Svjetskom danumladih zagrebački nadbiskup.Nakon kateheze mladi supristupili sakramentupomirenja. U homiliji na misnom slavljunadbiskup je istaknuo kakoslavimo Joakima i Anu roditeljeBD Marije i po njihovuprimjeru uviđamo da se Bogobjavljuje kao Bog života. SamIsus je definirao svoje poslanje:Dođoh na svijet da život imaju,u izobilju da ga imaju. Tamogdje je život, otvorenost premaživotu, tu je čovjek otvoren iBogu, jer je On izvor svakogaživota.Ulaskom u brak ulazi se nanovi put da se na posebni načinpo zajedništvu susretne Bogaljubavi i života. Brak je pozivvama mladima da učinite hrabrikorak, jer se u mnoga srcauvukao strah pred brakom.Potrebna je hrabrost, jer mi smokršćani otvoreni prema životu.

Nemojte, mladi, tražitimatematičku sigurnost većimajte povjerenja u Boga.Kršćanski brak je poziv naživot, zato je važno predbračnovrijeme, vrijeme upoznavanja,da u tome vremenu ostanetemladi, a čistoća je znak vašemladosti. Mladići, poštujetedjevojke, da možete sutrapoštivati svoje žene. Udanašnjem društvu je velikakriza očinstva. Očevi se bojesvoje službe čak i u obitelji, apotrebni su nam očevi koji suodgovorni pred radom iživotom. Djevojke, čuvajtesebe, jer ste potrebne budućemmužu i djeci. Blago župnimzajednicama, narodu koji imahrabre žene i majke.Ova sveta misa je molitva zakršćanske obitelji i vas mlade,koji se spremno opredjeljujeteza taj veliki korak na koji vasKrist poziva i budite jaki daostanete čitav život u bračnomzajedništvu, zaključio jepredsjednik Hrvatske biskupskekonferencije.

Blagoslovljena nova crkva u LaćarkuPremda je Laćarakkao mjesto bezredovitogaliturgijskog životakroz tolike godineizgubio dosta odvjerske prakse,Laćarci nisu izgubiliosjećaj za Crkvu iljubav prema Bogu,niti dobru volju daobnove svoj vjerničkiživot

Srijemska Mitrovica,26.7.2002. (IKA) - Na blagdansv. Ane u petak 26. srpnjađakovački i srijemski biskupMarin Srakić blagoslovio jenovosagrađenu crkvu u mjestuLaćarak, filijali konkatedralnežupe sv. Dimitrija u SrijemskojMitrovici. Euharistijsko slavljes blagoslovom crkve bilo je uranim jutarnjim satima.Biskupa su pred novom crkvomu ime svih vjernika Laćarkapozdravila djeca, a svima jepozdrav uputio i župnikmitrovački Eduard Španović,istaknuvši da se "ispunilavišedesetljetna želja vjernikakatolika u Laćarku i svih ljudidobre volje te je na mjestu starei male crkve izgrađena nova ilijepa crkva. Zato je ovaj danvelik, svečan i radostan". Uslavlju je sudjelovao iumirovljeni biskup Ćiril Kos,koji je u vremenu 1944-1945.bio mitrovački kapelan, a nekovrijeme i upravitelj župe te sejoš sjeća stare crkve u Laćarku,u kojoj je predvodiobogoslužja. Uz biskupe,župnika i župnog vikara, namisi su koncelebrirali i dekanSrijemsko-mitrovačkogdekanata preč. BoškoRadielović i ostali svećenici izdekanata, mitrovačkigrkokatolički župnik StefanPitka te grkokatolički svećeniciiz susjednih župa.

U tijeku slavlja biskup jeblagoslovio crkvu, oltar isvetohranište, te kip sv. Anekojoj je nova crkva posvećena.Kako će novu crkvu koristiti ikatolici istočnog obreda, kaošto je to bilo i sa starom, o.Stefan Pitka predmolio jemolitvu vjernika pogrkokatoličkom obredu. Usvojoj propovijedi biskup jeposebno istaknuo važnost živeCrkve za koju je sagrađenazgrada, Crkve koja moranastajati u obitelji, a kojoj jejedini pravi temelj KristGospodin. Nažalost, Laćarak jekao mjesto bez redovitogaliturgijskog života kroz tolikegodine izgubio dosta od vjerskeprakse. Ipak, Laćarci nisuizgubili osjećaj za Crkvu iljubav prema Bogu, niti dobruvolju da obnove svoj vjerničkiživot. Božji narod - zajednica vjernikau Laćarku postoji već dugo. Taje zajednica u početku bilamala, ali je i tako malazajednica početkom proteklogstoljeća izgradila crkvu iposvetila je sv. Ani. Nakondrugoga svjetskog rata ta jezajednica znatno porasladoseljenjem katolika iz Bosne iHercegovine. Sve to vrijemefilijala Laćarak pripadala ježupi Srijemska Mitrovica, a

kako je u Mitrovici biloredovito više svećenika,djelovala je poput samostalnekapelanije. U Laćarku seodvijao redoviti liturgijski životkatolika latinskoga i istočnogobreda. Kako je crkva radiskromnih sredstava bilaizgrađena od naboja i napodvodnom tlu, ona se,nažalost, početkomosamdesetih godina proteklogstoljeća srušila. Tada jeprekinut nedjeljni i blagdanskiliturgijski život, a jedinikontakt sa Crkvom isvećenikom vjernici Laćarkaimali su preko blagoslova kuća. U početku su još mnogi Laćarcidolazili u mitrovačku crkvu.Ali, radi otežanih okolnosti iteške materijalne situacijedolazak do mitrovačke crkvebivao je sve teži tako da jekontakt sa Crkvom isvećenikom bivao sve rjeđi. Prijašnji župnici pokušavali sudobiti potrebne dozvole zagradnju, ali tadašnje vlasti tonisu dopustile. Sadašnji ježupnik uspio dobiti svepotrebne dozvole za gradnjunove crkve i dvorane. Gradnjaje konačno započela na blagdansv. Ane 2001. godine, kada jepomoćni biskup i generalnivikar za Srijem ĐuroGašparović blagoslovio kamen

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

temeljac nove crkve. Tada jeponovno počeo nedjeljniliturgijski život i obnavljanježive zajednice u Laćarku.Narod se okupljao svakenedjelje na misu najprije nagradilištu, na otvorenom, akasnije pod skelama unedovršenoj crkvi. Nakongodinu dana, uz puno truda

mnogih ljudi predvođenihžupnikom EduardomŠpanovićem i župnim vikaromKrunoslavom Đakovićemgradnja i uređenje crkve jeprivedeno kraju. Po projektuarhitekata Zdravka i IvanaŽugaja iz Zemuna, crkvu je do"pod krov" doveo glavniizvođač radova

"Putinženjering" iz Rume.Ostale radove, od limarskihradova na tornju do uvođenjastruje i unutrašnjeg opremanjacrkve s klupama i ostalimcrkvenim namještajem, izvelisu brojni majstori, većinomžupljani mitrovačke župe, što jeuveliko olakšalo materijalnezahtjeve gradnje.

Zlatni jubilej mons. Stjepana MileraU svetištu GospeSnježne na Tekijamakod Petrovaradinasvečano je proslavljenblagdan sv. Joakima iAne

Petrovaradin, 26.7.2002. (IKA)- U svetištu Gospe Snježne naTekijama kod Petrovaradinasvečano je 26. srpnjaproslavljen blagdan sv. Joakimai Ane, u prigodi kojega se u tosvetište hodočasti na tzv. MaleTekije. Toga je dana mons.Stjepan Miler, župnik uPetrovaradinu 2 i upraviteljtekijskog svetišta proslavio svojzlatni svećenički jubilej – 50godina svećeništva. Večer uočiMalih Tekija pomoćniđakovački i srijemski biskup igeneralni vikar za Srijem ĐuroGašparović predvodio je misubdjenja, nakon kojeg jeuslijedio tradicionalni ophod sasvijećama i pobožnost u crkvi.Na sam dan Malih Tekijaslavljene su mise namađarskome, staroslavenskom ihrvatskom jeziku, a svečanumisu u 11 sati predvodio je

zlatomisnik mons. StjepanMiler, uz koncelebraciju 22svećenika iz Vojvodine iHrvatske i sudjelovanje višestotina vjernika. U slavlju su uzbiskupa Gašparovićasudjelovali dijecezanski biskupdr. Marin Srakić i umirovljenibiskup Ćiril Kos. Misnuhomiliju izrekao je biskupSrakić. U njoj je posebnoopisao lik svećenika oko kojegse okupljaju vjernici, bezkojega nema vjernika, ali koji isam ne može opstati bezvjernika. Napomenuo je kako je isvećenik u svom životu najpriječovjek, zatim kršćanin, a ondasvećenik. Biskup je tomprigodom istaknuo primjerzlatomisnika Milera, koji je usvojih 50 godina svećeništvaiskusio i komunistički zatvor u

Lepoglavi, zbog odbijanja dapristupi tzv. svećeničkomudruženju.U pastoralu tiska svetište Tekijei njegov upravitelj nadaleko supoznati po “Tekijskimkalendarima”, kojih je do danastiskano oko 5 milijunaprimjeraka. Većinu godinasvećeništva, točnije 37 godina,proveo je mons. Miler uPetrovaradinu, a 29 godina kaoupravitelj tekijskog svetištakojemu je osobito privržen. Nakraju misnoga slavlja svoju suriječ zlatomisniku uputilidijecezanski biskup,predstavnici svećenika tepredstavnici župljana. Tom sumu prigodom uručeni znakovitidarovi: slika župne crkve uRumi, u kojoj je zlatomisnikprimio krštenje i slavio svojumladu misu, te slikapetrovaradinske tvrđave.

Toronto: Nadbiskup Bozanić predvodio hodočasničkumisu

"Kad se vratite udomovinu, buditemisionari međumladima", poručio jenadbiskup Bozanić,koji je od 21. srpnjasudjelovao naSvjetskom susretumladeži u Torontu iodržao niz katehezahrvatskoj mladeži

Toronto, 27.7.2002. (IKA) –Zagrebački nadbiskup JosipBozanić predvodio je 27. srpnjajutarnju hodočasničku misu ucrkvi Naše Gospe KraljiceHrvata u Torontu.U homiliji nadbiskup jeistaknuo kako je svjetski susretmladeži svjedočenje iopredjeljenje za Krista. Svjetskisusret mladeži je velika milost,dar Božji i vjerujem da jesvatko od vas doživio susretzajedništva i posebnu Božjublizinu. Bog želi biti nama bliz.

"Ovaj svjetski susret je susretmolitve zato smo se i ovih danaokupljali na zajedničkimmolitvama kako bi se još višepribližili Bogu. Ti susreti namgovore što znači molitva unašem vjerničkom životu, aistinski vjernik jest onaj kojisvaki dan moli. Slijediti Isusa jeslobodni izbor i onaj koji uslobodi znade izabrati njegamože potpuno ljubiti kao On",rekao je nadbiskup Bozanić.Mlade je također pozvao dakada se vrate u Domovinu budu

misionari među mladima,svjedoče o svemu što sudoživjeli, vidjeli i čuli. "Velikizadatak svjedočenja očekujesve nas, jer smo sol zemlje isvjetlo svijeta, ali nezaboravimo Krist je s nama",istaknuo je nadbiskup Bozanić.Nakon misnog slavljanadbiskup je ispratio mlade kojisu se pješice uputili premaDownsview Parku, na bdjenje ipripremu za misno slavlje saSvetim Ocem.

Misa zahvalnica za darovanu ljetinu na platou RančeKako bi Boguzahvalili za darovanuljetinu, svakeposljednje nedjelje umjesecu srpnju misaje zahvalnicapoznatija kao misa začobane

Podmilačje/Ranče, 28.7.2002.(IKA) – Misa zahvalnica zadarovanu ljetinu ili kako je jošnazivaju misa za čobaneslavljena je u nedjelju 28.srpnja Kod Križa na platouRanče, koji razdvajapodmilačku i dobretićku župu.Misu je, uz sudjelovanjetristotinjak vjernika, predvodiojajački župnik i gvardijan fraIlija Stipić, a suslavio je fra

Ivan Franjić, podmilačkižupnik, čijoj župi pripadalokalitet Ovčinje – Vodiceodnosno Kod križa.Za nastanak imena Ranče,starosjedioci domaći ljudiimaju više tumačenja, ali jeistini najbliže ono koje govorikako su prije dolaska Turakavelika prostranstva platoaRanče pripadala hrvatskomvelikanu Hraniću. U njegovo

vrijeme svake nedjelje KodKriža okupljali su se njegovičobani na molitvu, ponekad namisu te druženje i natjecanje upučkim sportovima. Nakon štosu livade i njive na platouRanče dodijeljene žiteljimadnolučkih i pougarskih sela,njihovi vlasnici su tijekomljeta, a poneki i kroz cijelugodinu s obiteljima na njemuboravili, orući, koseći, žanjući,

20 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

kopajući, muzući, sireći ipripremajući sve potrebnonjihovim obiteljima, a živjeli suu kameno drvenim domovima,zvanim kućere, od kojih još i

danas neke postoje.Tu je kraj srpnja ujedno i krajljeta, što znači da se svi težačkii ratarski poslovi privode krajui s blagom se silazi u sela. Kako

bi Bogu zahvalili za darovanuljetinu, svake posljednjenedjelje u mjesecu srpnju tu jebila misa zahvalnica, poznatijakao misa za čobane.

Zahvalnost za pomoć pri proslavi blagdana sv. IvePodmilačje, 28.7.2002. (IKA) –Župnik župe sv. Ive uPodmilačju i upraviteljistoimenog svetišta fra IvanFranjić upriličio je u nedjelju28. srpnja prijam zapredstavnike institucija,društava, udruga, poduzeća teza pojedince koji su pomogli uorganizaciji proslave blagdanasv. Ive 23. i 24. lipnja. Zastolom su se našli jajačkižupnik i gvardijan fra Ilija

Stipić, načelnik općine BrankoĆavar, doministar uministarstvu kulture FBiH dr.Dubravko Lovrenović, DijanaLacić, ravnateljica JP RTVJajce, Luka Crnoja, prviprakaratur župe, Tvrtko Zrile,organizator tehničko-administrativnih poslova zaproslavu, ravnatelj jajačkebolnice dr. Ivica Vojnović,Marijan Tokić ispred “Elektre”Jajce, Ljubo Lovrić,

predsjedatelj HKD Napredak -podružnica Stjepan Tomaševićte Lovro Rajić, predstavnikJKP “Komunalac” i novinarSlavko Perić. Kroz dvosatnodruženje razgovaralo se ianaliziralo sve što je učinjenote što bi se narednih godinatrebalo učiniti vezano uzspomendan sv. Ive u gradu,župi i svetištu.

Susret Bogu posvećenih osoba u ŽeravcuMisno slavlje natemeljima porušenežupne crkve predvodioje kardinal Puljić, kojije prvi put nakon ratapohodio župu

Žeravac, 28.7.2002. (IKA) –Susret duhovnih zvanja održanje u nedjelju 28. srpnja u župisv. Franje Asiškoga u Žeravcuu Derventskom dekanatuVrhbosanske nadbiskupije. Od26 Bogu posvećenih osoba iz težupe, okupilo ih se 12. Misnoslavlje na temeljima porušenežupne crkve predvodio jevrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić, koji je prvi putnakon rata pohodio župu. Uzžupnika fra Antu Tomasa,koncelebrirali su ovogodišnjizlatomisnik i graditelj porušenecrkve fra Ante Kozina,umirovljeni profesor naFranjevačkoj teologiji uSarajevu dr. fra AndrijaZirdum, župnik u župiSlobodnica Miro Tomas,župnik u župi Kulina Marko

Zubak te kardinalov tajnik. Pozdravljajući svećenike iredovnice, kardinal je molio daih Bog “uzdrži u dobrusluženju”. Osvrnuo se na misnačitanja i Salomonovu molitvuda mu Bog daruje pronicavosrce. Prema kardinalovimriječima, danas je osobito teškoproniknuti u ono što je pravo iistinito te to vrednovati, jer jepuno laži, interesa i mutnoga urijeci života. Zato je potrebomoliti za pronicavo srce uosobnome i obiteljskom životukao i u životu naroda. Unastavku, kardinal je podsjetioda kršćani po sakramentimaimaju darove Duha Svetoga skojim je potrebno surađivati. Uobraćanju osobama posvećenogživota, kazao je kako Bog ne

poziva osobe zato što suposebno zaslužne, nego zato štoima povjerenja da će ga slijeditii svjedočiti životom i riječju.Ponovio je kolika je vrijednostzavičaja te je istaknuo: “Nedajmo se iskorijeniti i nemojreći da ovdje nema života, jerto je laž”. Osvrnuo se i namnoge političke obmane iukazao na potrebusamoorganiziranja. Iskazao jezahvalnost svećenicima koji suse vratili, a bez kojih se ne bivratio niti jedan vjernik.Hrabreći povratnike, sarajevskinadbiskup je pozvao Boguposvećene osobe da dajusvjedočanstvo Kristovenazočnosti u hrabrenju ipomaganju povratnicima.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Svjetski dan mladih prati 3.800 novinaraPapa se susreo sdjecom s poteškoćamau razvoju

Toronto/otok Strawberry,24.7.2002. (IKA) – O. ThomasRosica, generalni direktorSvjetskog dana mladeži,izvijestio je kako je na misiotvorenja u utorak 23. srpnjasudjelovalo 250.000 mladih.“Službeno ih je prijavljeno200.000, ali nakon slika Papinadolaska iz zračne luke uTorontu mnogi su u posljednji

trenutak odlučili sudjelovati”,pojasnio je o. Rosica. Nadaljeje priopćio da se za praćenjeSvjetskog dana mladežiprijavilo 3.800 novinara te da jeu “service project” uključeno25.000 dragovoljaca. U međuvremenu papa IvanPavao II., kako je novinareizvijestio predstojnik

Tiskovnog ureda Svete StoliceJoaquin Navarro-Valls, u tijekuvožnje čamcem uz otokStrawberry 24. srpnja susreo sesa skupinom djece spoteškoćama u razvoju. Papa sezadržao s njima desetak minutate im na kraju udijelioapostolski blagoslov i darovaokrunicu.

Sekularizacija – najveći izazov Crkvi u KanadiTek 13% kanadskemladeži jednom tjednoide na misu

Ottawa, 24.7.2002. (IKA) –“Sekularizacija je najvećiizazov s kojim se Crkva uKanadi mora suočiti. To je vrlo,vrlo težak izazov”. Zato Crkvau Kanadi s velikom nadomočekuje Papu i mlade koji ćesudjelovati na Svjetskom danumladeži. “Papa predstavljablizinu mladima, čistoevanđelje. Svojom slabošću,izražava Božju snagu”, izjavioje za agenciju SIR predsjednikKanadske biskupskekonferencije biskup JacquesBerthelet. U ponedjeljak 22. srpnja

torontski dnevnik “The Globeand mail” objavio je nanaslovnici rezultate istraživanjeprovedenog na uzorku od 1.000Kanađana. Iz istraživanjaproizlazi da 83% ispitanikasmatra da je Sveti Otac“konzervativan” i da “nijeotvoren novim idejama”. Tek ihse 43 slaže s Papinim izjavama.51% ispitanih (od čega su 42%katolici) ne dijeli stavoveCrkve, posebno u pogledupobačaja i kontrole rađanja.Unatoč tome osam od desetosoba opisuju Ivana Pavla II.kao “duhovnog vođu” i cijenenjegovo zauzimanje za mir u

svijetu. Prema istraživanju,mladi otvorenije cijene Papu noodrasli: oko tri četvrtineispitanika između 18 i 35godina izjavilo je da dijeliPapine izjave dok je međupedesetogodišnjacima tajpostotak 66%. DivljenjuPapinoj osobi ne odgovararevnost u vjerskom životu.Među kanadskom mladeži tekih 13% redovito (to jestnajmanje jednom tjedno) ide namisu. Među odraslima taj jepostotak 34%.U Kanadi od 50 milijunastanovnika 13 milijuna sukatolici.

Preminuo predsjednik Ekumenskog odbora europskihkatolika

O. Karl Derksenobilježio cijeli nizmirotvornih,humanitarnih,ekumenskih imeđureligijskihaktivnosti

Berlin, 24.7.2002. (IKA) - Upovodu smrti predsjednikaEkumenskog odbora europskihkatolika (OFEK-a)dominikanca o. Karla Derksenau Berlinu je početkom srpnjaodržan susret proširenogpredsjedništva te europskeorganizacije. Bili su nazočničlanovi iz Njemačke, Italije,Nizozemske, Poljske iHrvatske. O. Karl Derksen bioje na čelu OFEK-a od njegovautemeljenja 1993. godine uMagleasu kod Kopenhagena, asvojom je snažnom ličnošćuobilježio cijeli niz mirotvornih,

humanitarnih, ekumenskih imeđureligijskih aktivnosti. U Utrechtu je utemeljiodominikansku zajednicu“Giordano Bruno”, poznatu posvojoj otvorenosti igostoljubivosti. Prema njegovojželji da se pridruži onima kojinemaju spomenika na svojimgrobovima, jer ni grobovanemaju, kao što su žrtveatomskih bombi na Hirošimu iNagasaki i tolikih besmislenihratova, zatim bezbrojnespaljene vještice i heretici utijeku povijesti, među kojima i

slavni dominikanac GiordanoBruno, posmrtni pepeo KarlaDerksena rasut je nabezimenom mjestu u Utrechtu.Članovi predsjedništva,evocirajući uspomene na togavelikog čovjeka, odlučili sunastaviti rad u njegovu duhu ireorganizirati svoj sastav.Ljiljana Matković-Vlašić, kojaje zajedno s Poljakinjom EvomRoman Zukowich, u dvamandata bila potpredsjednicom,zamolila je da zbog brojnihobveza njezino mjesto upredsjedništvu ubudućepreuzme netko drugi.

Je li svijet samo prividno sve više demokratičan!?Prema “Izvješću oljudskom razvoju za2002. godinu”, unatočsve raširenijojdemokraciji u svijetu,tek 82 zemlje svijetasu potpunodemokratske

Manila, 24.7.2002. (IKA) –“Demokracija nije luksuz nitiopći lijek za siromašne zemlje.Ona je bitna sastavnica procesaljudskog razvoja, slobode iizbora koji omogućujupojedincu ili nekoj skupini daimaju dostojanstvo i da seostvaruju unutar bilo kojegdruštva”, kaže se u “Izvješću oljudskom razvoju za 2002.godinu”, koji je objavioProgram UN-a za razvoj

(UNDP), a koje je 24. srpnjapredstavljeno u Manili. Izvješćeje ove godine usredotočeno na“demokraciju” kao promjenjivuveličinu za određivanje stupnjarazvoja nekog naroda.“U teoriji”, ističe Izvješće,“svijet je demokratičan kaonikada do sada. Na primjer, u140 od gotovo 200 zemaljasvijeta danas se održavajuvišestranački izbori. No, upraksi tek su 82 zemlje, s 57%

svjetskog pučanstva, potpunodemokratske u jamčenjuljudskih prava, s ustanovamakao što su sloboda tiska ineovisno sudstvo. A u 106zemalja još se uvijekograničavaju građanske ipolitičke slobode”. Od 81zemlje koje su posljednjihgodina 20. stoljeća prigrliledemokraciju tek u njih 47demokracija u potpunostifunkcionira.

22 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Kardinal Lehmann: Svjetski dan mladeži “uvijek jemalo čudo”

Predsjednik NjemačkeBK najavio kako će sena idućemu svjetskomsusretu mladeži uKölnu 2005. posebnapozornost posvetitipitanjimaglobalizacije

Rim, 24.7.2002. (IKA) –Premda je broj sudionika manjino proteklih godina, Svjetskidan mladeži “uvijek je maločudo” i nikako se ne smijeodreći toga oruđa zbog odjekakoji imaju ti susreti i njihovaodraza na nacionalni pastoralmladih, mišljenja je kardinalKarl Lehmann, biskup Mainza ipredsjednik Njemačkebiskupske konferencije. Onovih dana sudjeluje zajedno snjemačkom mladeži naSvjetskom danu mladeži u

Torontu, gdje će mu simboličnobiti povjerena organizacijaidućeg Svjetskog dana mladežikoji će se održati u Kölnu 2005.godine.Kardinal je već najavio kako ćese na svjetskom susretu mladežiu Kölnu posebna pozornostposvetiti pitanjimaglobalizacije, o kojima uTorontu neće biti mnogo riječi.Susret mladih iz cijelogasvijeta, po kardinalovumišljenju, “sigurno će dati novizamah tom procesu analize u

cilju pronalaženja rješenja”.Događaj od 11 rujna, u tomesmislu, “još je više istaknuonužnost solidarnosti u svijetumeđu svim narodima, ne samosada već također zabudućnost”. Premda je teškoocijeniti utjecaj što ga tisvjetski susreti mladih imaju napastoral mladih u pojedinimzemljama, kardinal Lehmannsmatra kako svaki Svjetski danmladih sve više jača “osjećajjedinstva i dogovora međumladima iz cijeloga svijeta”.

Papine čestitke novome anglikanskom primasuBritanski katoličkibiskupi pohvalno onovome anglikanskomprimasu

London, 24.7.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. uputio jebrzojav čestitke novoizabranomnadbiskupu CanterburyaRowanu Williamsu. PoglavarKatoličke crkve obećao jenovome primasu Anglikanskecrkve svoje molitve i poželiosve najbolje u odgovornojdužnosti. Istodobno je izraziouvjerenje kako će se postićidaljnji napredak na putujedinstva kršćana, podsjetivšina dobru suradnju s

nekadašnjim primasimaRobertom Runciem iGeorgeom Careyem. Čestitke nadbiskupu Williamsuuputio je i predsjednikKatoličke biskupskekonferencije Engelske i Walesakardinal Cormac MurphyO’Connor. Nadbiskup Williamsje vrsni teolog, čovjekduhovnosti i stručnikomunikator, pa je stoga velikidobitak za Veliku Britaniju i

cijeli kršćanski svijet. I ostaliengleski katolički biskupi usvojim su čestitkama i izjavamaza medije istaknuli kako je novianglikanski primas izvrsniduhovnik, koji je zauzet zajedinstvo kršćana. NadbiskupSmith iz Cardiffa posvjedočioje kako je nadbiskup Williamsduhovita osoba, koja se lakouključi u svaki razgovor i brzopronađe svoje mjesto u društvu.

Mladi iz Jeruzalema u TorontuMladima katehezedrži latinski patrijarh

Toronto, 24.7.2002. (IKA) – NaSvjetskome danu mladih uTorontu sudjeluje i stotinjakmladih katolika iz Svetezemlje, koji su došli zajedno sjeruzalemskim latinskimpatrijarhom Michelom

Sabbahom. Patrijarh Sabbahmladima drži kateheze naarapskome, francuskom iengleskom jeziku.Posebnu radost zbog dolaskamladih katolika iz Jeruzalema ipalestinskih područja u Toronto

izrazio je generalni vikarpatrijarhata Raed Abusahlia.Mladi će tako osjetiti da nisuizolirani i da mogu računati nasolidarnost svoje braće usvijetu, rekao je o. Abushalia.

Umro kardinal Degenhardt iz PaderbornaPapa posvjedočiokardinalovu velikuvjeru u Krista,odanost Crkvi iodvažnost u obraniistine

Vatikan, 25.7.2002. (IKA/CNS)– Njemački kardinal JohannesJoachim Degenhardt izPaderborna umro je 25. srpnja u76. godini života. U svomebrzojavu suosjećanjanadbiskupu, svećenicima ivjernicima Paderbornškenadbiskupije, papa Ivan PavaoII. posvjedočio je kardinalovu

veliku vjeru u Krista, odanostCrkvi i odvažnost u obraniistine.Kardinal Degenhardt rođen je1926. u Rurskoj oblasti uNjemačkoj. Kao mladić je bioprotivnik njemačkog nacizma, anakon rata se zalagao zapomirenje Nijemaca i Francuza,te Nijemaca i Poljaka. Za

svećenika je zaređen 1952., apomoćnim biskupomPaderborna imenovan je g.1968. Pokojni je kardinalpoznat po svome zalaganju zarazvoj katoličkih škola ivjeronauka u školi, teuključenosti u ekumenizam,posebice s pripadnicimaLuteranske crkve.

Predstavnici 20 talijanskih udruga za reformu zakonao maloljetnicimaRim, 25.7.2002. (IKA) –Najvažnije talijanske udrugekoje rade na zaštiti pravadjeteta i mladeži predstavili suproteklih dana u Rimu“Smjernice za reformu zakonao maloljetnicima”. Predstavniciviše od 20 udruga zatražili suhitni susret s predstavnicimanajviše zakonodavne i državne

vlasti kako bi predstavili svojeprijedloge. Oni odražavajukako međunarodne smjernicesadržane u UN-ovoj povelji opravima djeteta i ostalimoruđima međunarodnog prava,tako i konkretno iskustvoudruga.U “Smjernicama” ističe se nesamo “ranjivost djeteta, već i

njegova stručnost i djelatnosudjelovanje” u društvenomživotu. Udruge također traže da“dijete bude stavljeno na prvomjesto u društvenim politikamazemlje”. Među ostalim,istaknuta je i nužnostspecijaliziranih sudaca koji ćebiti isključivo zaduženi zamaloljetnike.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Nizozemska: Prodaje se biskupski dvorProtekle je godinebiskupija imala deficitod 142.000 eura

Den Haag, 25.7.2002. (IKA) –Stavljen je na prodaju biskupskidvor u nizozemskom graduGroningenu. Biskup WillemJacobus Eijk potražit će novismještaj za sebe i svoj ured,

objavljeno je iz biskupijskogureda za tisak. Razlog prodajebiskupske palače je novčanakriza, koja je pogodila tukatoličku biskupiju. Protekle jegodine biskupija imala deficit

od 142.000 eura, koji želinadoknaditi prodajom zgrade ukojoj je stanovao biskup i bilismješteni uredi biskupije.

Balet o životu Majke TerezijeUgledni koreografMaurice Bejartnačinit će baletnukoreografiju o životuMajke Terezije

Rim, 25.7.2002. (IKA) –Ugledni koreograf MauriceBejart načinit će baletnukoreografiju o životu MajkeTerezije. Svjetska premijeratoga baleta bit će, kako jeumjetnik izjavio za katoličkuagenciju “Zenit”, 17. listopadau Lausanni u Švicarskoj. Bejart

nije osobno upoznao MajkuTereziju (1919-1997), alipoznaje, kako je rekao, njezinživot, djelo i poruke. “Ona jevelika osobnost, moždaprevelika za postavljanje napozornicu. No, taj balet nijezamišljen kao biografija MajkeTerezije", rekao je Bejart,

dodavši kako mu je željaprikazati njezin životni credo idati snažni poticaj mladimnaraštajima. Naziv baleta bit će“Majka Terezija i djecasvijeta”, nastupit će velikeplesačke zvijezde, a lik MajkeTerezije tumačit će MarciaHaydee.

Nizozemska: Crkve ne smiju postati diskoteke irestorani

U Nizozemskoj jeutemeljena Zaklada zaodnošenje spoštovanjem premacrkvenimgrađevinama

Den Haagu, 25.7.2002. (IKA) –U Nizozemskoj je utemeljenaZaklada za odnošenje spoštovanjem prema crkvenimgrađevinama. Zaklada seprotivi pretvaranju nekadašnjihcrkava u diskoteke i restorane,

izjavili su njezini predstavniciza nizozemska glasila. ČlanoviZaklade nisu okupljeni izvjerskih, već kako ističu,isključivo kulturnih i povijesnihrazloga. Smatraju kako setrebaju zaštititi crkve i

samostani, odnosno kulturnabogatstva nizozemskoganaroda, u koja se stoljećimaulagalo, od neprikladnogakorištenja koje može uništitinjihovu kulturnu i povijesnuvrijednost.

Europska unija protiv križeva u uredimaBruxelles, 25.7.2002. (IKA) –Komisija Europske unijeizjasnila se protiv unošenjakriževa u urede Europske unije.Istodobno je u pismupredsjednika Europske komisije

Romana Prodija potvrđenaduboka povezanost stradicionalnim kršćanskimvrijednostima Europe. Prodi jetime odgovorio na pitanjetalijanskog zastupnika Maria

Borghezija o mogućnostistavljanja križeva u uredeEuropske unije kao znakapovijesnih, kulturnih itradicionalnih vrijednosti.

Papa mladima: “Postanite narod blaženstava”Stotine tisuća mladihna svečanosti Papinadočeka u Torontu

Toronto, 25.7.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. uputio je25. srpnja popodne po mjesnomvremenu snažni poziv naradost, govoreći pred više od200.000 mladih sudionikaSvjetskog dana mladežiokupljenih na Exhibition Placeu Torontu, gdje je upriličenasvečanost dočeka usredotočenana temu blaženstava.“Draga mladeži”, rekao je Papanakon pročitanog evanđelja,“brojne su i primamljiveponude koji vas opsjedaju sasvih strana; mnogi vam govoreo radosti koja se može postićinovcem, uspjehom, moći.Osobito vam govore o radostivezanoj uz površno ikratkotrajno zadovoljstvočuvstava. Draga mladeži, navašu želju da budete sretni stariPapa, pod teretom godina, alijoš mlad u duši, odgovarariječju koja nije njegova. To jeriječ koja je odjeknula prijegotovo dvije tisuće godina. Čulismo je večeras: ‘Blaženi...’Ključna riječ Isusova učenja je

navještaj radosti: ‘Blaženi...’”.Dok je čitao govor Papin seglas povremeno gubio ipostajao nerazumljiv. Unatočtome mladi su napeto slušaliPapine riječi. Papa je istaknuokako je “sa strepnjom” čekaotaj susret. Papa je pozvao okupljenomnoštvo mladih da budumirotvorci unatoč terorističkimprijetnjama. “Protekle smogodine s dramatičnomjasnoćom vidjeli tragično licezla”, rekao je Papa oterorističkim napadima u NewYorku i Washingtonu. “Vidjelismo što se događa kadazavladaju mržnja, grijeh i smrt.Ali, danas Isusov glas odjekujena ovome našem skupu. Njegovglas je glas života, nade,opraštanja”, istaknuo je Papa.“Slušao sam vaše veseleglasove, vaše kliktaje, vašepjesme i zamijetio dubokoočekivanje koje kuca u vašimsrcima: vi želite biti sretni.Čovjek je”, podsjetio je Papa,

“stvoren za radost. Vaša žeđ zaradošću je dakle opravdana. Zato vaše iščekivanje Krist imaodgovor. On, međutim, traži dase pouzdate u njega. Prava seradost ne postiže bezdugotrajne i teške borbe. Kristposjeduje tajnu pobjede”. Kartutog puta, prema Ivanu Pavlu II.,ocrtava “osam blaženstava”,koji su pravi “putokazi kojipokazuju smjer koji trebaslijediti” da bi se postigla pravaradost. Ali ona “su portretIsusova učenika, fotografijačovjeka koji je prihvatio Božjekraljevstvo i hoće vlastiti životuskladiti sa zahtjevimaevanđelja”. “Crkva”, rekao jePapa, “očekuje da postanetenarod blaženstava. Blaženi vi,ako budete poput Isusasiromašni u duhu, dobri imilosrdni; ako budete znalitražiti ono što je pravedno iispravno; ako budete čisti usrcu, mirotvorci, ako budeteljubili i služili siromasima.Blaženi vi! Mladi koji meslušate, odgovorite Gospodinu

24 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

snažnim i velikodušnim srcem!On računa na vas. Krist trebavašu mladost i vaš velikodušnizanos da kroz vas odjeknenjegov navještaj radosti unovom tisućljeću. Odgovoritena njegov poziv, stavljajući vašživot u njegovu službu braći!Pouzdajte se u Krista, jer on seuzda u vas”.Papa je pozvao sve mlade da odrazličitih pothvata vezanih uz

Svjetski dan mladeži učinepovlašteno vrijeme u kojem ćesvaki mladić i djevojka,raspoloživa i velikodušna srca,slušati Gospodina kako bipostali “sol zemlje i svjetlostsvijeta”. Papa je zatimpozdravio predsjednikaKanadske biskupskekonferencije biskupa JacquesaBertheleta, torontskognadbiskupa kardinala Alojzija

Ambrožiča i predsjednikaPapinskog vijeća za laikekardinala Jamesa FrancisaStafforda. Obraćajući se nakraju svima, Papa je zaključio:“Neka vam obični život s vašimpastirima pomogne sve višeotkrivati i kušati ljepotu Crkveživljene kao misionarskezajednice”.

Ksenotransplantacije s kršćanskoga gledišta nemoraju biti pogrešne

Izvještaj radneskupine Konferencijeeuropskih Crkava

Rim, 25.7.2002. (IKA) –Ksenotransplantacije –presađivanje životinjskihstanica, tkiva i organa ljudima –“moralno su problematične”, ali“s kršćanskoga gledišta nisu ubiti i pogrešne”. Zato tutehnologiju treba razvijati smnogo razboritosti, zaključakje izvještaja oksenotransplantacijama koje jenedavno objavila radna skupina

o “Bioetici i tehnologiji” VijećaCrkvi i društvo Konferencijeeuropskih Crkava (KEK). Uizvješću se predlaže da serazličita etička i moralnapitanja sagledaju s kršćanskogagledišta: odnos između čovjekai životinje, čovjekov identitet iživotinjski organi, mogućealternativne tehnologije.“Premda ksenotransplantacijeimaju problematične vidike pod

moralnim vidikom”, kaže se uizvještaju, “ne smijemo ihosuditi kao potpuno pogrešne”.Temeljni razlog koji opravdavanjihovu primjenu je “etičkizdrav”, ali budući da je riječ otehnologiji u početnom stadijuu izvješću se predlaže da se i utome istraživanju poštujedrevna mudrost da sve trebačiniti postupno i bez žurbe.

Austrija: Žene svećenice podnijet će žalbuIstekao rok koji jeKongregacija za naukvjere dala sedam ženazaređenih zasvećenice

Beč, 25.7.2002. (IKA) – Uponedjeljak 22. srpnja istekaoje rok koji je Kongregacija zanauk vjere dala sedam ženakoje je 29. lipnja zaredio za“svećenike” šizmatički biskupRomulo Braschi, zaprijetivši daće u protivnom biti kažnjeneizopćenjem. Protiv službeneizjave kardinala JosephaRatzingera žene su najavile dažele podnijeti “žalbu”. U pismu

upućenom Kongregaciji oneizjavljuju: “Nismo počinilinikakvo djelo koje bi opravdaloizopćenje”. Održale su iprosvjed pred nadbiskupskimdvorom u Münchenu, držeći urukama lutke od kartona slikovima kardinala Ratzingera ipape Ivana Pavla II. Premapriopćenju koje je objavilaaustrijska agencija Kathpress, ucrkvenim krugovima nije

predviđena “pravna rasprava”između Svete Stolice i ženasvećenica. Izopćenjem, izdanimadministrativnim dekretom, neproglašava se ništavnimsakrament krštenja, već seuskraćuju crkvena prava. Onose može se opozvati priznanjemili prestankom vladanja zbogkojeg je kazna izrečena.

Svjetski dan mladih slavi se i u PekinguMladi su u programuključili i svojeroditelje, pa čak ibake i djedove

Peking, 25.7.2002. (IKA) –Brojni mladi kineski kršćani,koji neće moći poputmalobrojnih svojih vršnjakaosobno sudjelovati naSvjetskom danu mladeži uTorontu, proslavi će se

pridružiti sudjelovanjem uduhovnom programu svojihžupa. U glavnome kineskomgradu Pekingu, kako je zaagenciju Fides posvjedočiomladić iz Kine, brojni će semladi okupiti na molitvenom

susretu, koncertu duhovneglazbe i vjerskom svjedočenju,koji će biti organizirani u tojprigodi. Mladi su u programuključili i svoje roditelje, pačak i bake i djedove.

Prvi susret Katoličkoga laičkog vijeća Zapadne AfrikeAbuja, 25.7.2002. (IKA) – Prvisusret novonastalogaKatoličkog laičkog vijećaZapadne Afrike (CALCOWA)održan je sredinom srpnja ukatoličkom centru “Ivan PavaoII.” u glavnom nigerijskomgradu Abuji. Susret, na kojem

su sudjelovali nacionalnidelegati Vijeća za laikeNigerije, Gane, Liberije, SierraLeonea i Gambije, bio jeposvećen ulozi laika za boljuevangelizaciju Zapadne Afrike.U završnom priopćenju sasusreta, među ostalim,

prepoznaje se uloga žena imladih u Crkvi i društvu te ihse potiče da budu pozitivnasnaga u preobrazbi togapodručja, nastavljajući trajnu,duhovnu i profesionalnuizobrazbu.

SMS za gladne u AfriciBeč, 25.7.2002. (IKA) –Austrijski Caritas pokrenuo jeuz pomoć “Mobilkom Austria”akciju za pomoć gladnima u

južnoj Africi. Svi korisnicimobitela mreže A1 mogudarovati željeni iznos šaljućiSMS poruku na određeni broj,

dok će korisnicima mreže “B-Free”, nakon slanja SMSporuke za pomoć gladnima bitiskinuto pet eura s kartice.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Kardinal Agustoni navršava 80 godinaU svijetu je trenutno121 kardinal mlađi od80 godina

Vatikan, 25.7.2002. (IKA) –Švicarski kardinal GilbertoAgustoni navršava 80 godinaživota. Kardinal je od 1992. do1998. vodio najviši sudKatoličke crkve, Apostolsku

signaturu, djelovao je uRimskoj roti, te kao tajnikKongregacije za kler. Papa IvanPavao II. imenovao ga jekardinalom 1994. godine.U svijetu je trenutno 121

kardinal mlađi od 80 godina,među kojima je sionski biskupkardinal Henri Schwery (70)jedini Švicarac.

Sveta Stolica o opasnostima od ostataka ratniheksplozivnih sredstava

Stalni promatračSvete Stolice pri UN-uu Ženevi izjavio kakoprisutnost u ratuzaostalih eksplozivnihsredstava “kočenormalan društveni igospodarski život”

Ženeva, 25.7.2002. (IKA) –“Normalni društveni igospodarski život kočiprisutnost u ratu zaostaliheksplozivnih sredstava. Sigurnoda nema nikakve koristi, vojneili neke druge, od toga da sebrzo ne uklone ostaci ratniheksplozivnih sredstava, jer akose to ne učini javljaju se velikehumanitarne i ljudskeopasnosti. Ostaci ratniheksplozivnih sredstava sijuranjavanja i smrt međunajsiromašnijima na svijetu,upravo u trenutku u kojem videveću nadu i naprednijubudućnost za sebe”, izjavio jestalni promatrač Svete Stolicepri UN-u u Ženevi mons.Diarmuid Martin na drugomsastanku skupine vladinihstručnjaka posvećenogmogućim odgovorimameđunarodnog prava na tupojavu koje se održava uŽenevi od 15. do 26. srpnja. U svom govoru, koji je mons.Martin održao 23. srpnja, a 25.srpnja ga je objavio Tiskovni

ured Svete Stolice, vatikanskipredstavnik podsjetio je nasadržaje Milenijske deklaracijeOrganizacije ujedinjenihnaroda, koja preporučuje da se“ne štede napori kako bi sezajamčilo da se djeci i svomcivilnom pučanstvu koje uprevelikoj mjeri trpe posljediceoružanih sukoba pruži svakapomoć i zaštita”. Na osobitnačin, podsjetio je mons.Martin, ta UN-ova deklaracijaobvezuje na “širenje i jačanjezaštite civila u skladu smeđunarodnim humanitarnimpravom”. Mons. Martin u svomje govoru istaknuo kako “vlade,međunarodne financijskeustanove, humanitarneorganizacije i civilno društvodanas priznaju kako je sukobuzročnik koji najviše pridonosisiromaštvu”. “Oni prepoznajuda je, u mnogim zemljama,poslijeratna izgradnja prvipreduvjet za borbu protivsiromaštva. Humanitarno pravomora se neprestanoposuvremenjivati kako biodgovorilo na zahtjeve novoga

ljudskog razvoja i napretku upromišljanju ljudskih prava”,rekao je mons. Martin. “Izaslanstvo Svete Stoliceprepoznaje složenu naravdefiniranja preciznih primjenameđunarodnoga humanitarnogprava na ostatke ratniheksplozivnih sredstava.Iskustvo je ipak pokazalo da jeu situacijama gdje su se moralaodvagnuti pitanjaproporcionalnosti bilovjerojatnije da će doći dopravedne i postojane primjenetemeljnih načela humanitarnogprava kada je postignutdogovor oko određenihtemeljnih i opće prihvaćenihminimalnih normi”, rekao jemons. Martin. PredstavnikSvete Stolice na kraju je izrazioželju da će skupina vladinihstručnjaka moći izvršitinapredak u tome pogledu,posebno na područjurazminiravanja i upozoravanjapučanstva kao i, tamo gdje je tomoguće, donošenjupreventivnih mjera.

Anglikanski primas oštro protiv oružja i pobačajaNe može se biti protivpobačaja, a negovoriti protiv oružjaza masovno uništenje,smatra nadbiskup

London, 25.7.2002. (IKA) –Novi primas Anglikanske crkvenadbiskup Rowan Williamsoštro je osudio proizvodnjuoružja za masovno uništenje ipobačaje. U svojoj novoj knjizi“Izgubljene ikone”, nadbiskupCanterburya ističe kako nerazumije političare, ali nicrkvene ljude, koji osuđuju

pobačaje kao ubojstvo, a negovore ništa protiv proizvodnje,prodaje i uporabe oružja zamasovno uništavanje.Nadbiskup također smatra“pomodnim i jednostranim”stavljati zaštitu okoliša i pravaživotinja ispred pravanerođenih. Kad se govori onerođenima često se zaboravlja

da je riječ o ljudskim bićima, ažene koje se bore za “pravo naizbor” u slučaju pobačaja,zaboravljaju da pri tomenerođeni nemaju pravo glasa niizbora, napisao je nadbiskupWilliams, koji će od studenoganaslijediti nadbiskupa GeorgeaCareya.

Najvažnije je povjerenjeUtemeljitelj zajedniceArka, za skrb ipastoral mentalnooboljelih osoba,održao je predavanjemladima okupljenimau Torontu

Toronto, 26.7.2002.(IKA/CNS) – Utemeljiteljzajednice Arka, za skrb ipastoral mentalno oboljelihosoba, održao je predavanjemladima okupljenima uTorontu. Govoreći na ExibitionPlace-u u Torontu, Jean Vanierupozorio je na važnostprijateljstva i prihvaćanja uljudskome životu. “Ljudi se

mogu mijenjati samo ako znajuda su voljeni i prihvaćeni”,rekao je Vanier, dodavši kakomnogi mladi tvrde kako nemajunikoga kome bi mogli upotpunosti vjerovati. Prošlo jestoljeće započelo s nadom da ćetehnološki napredak riješitiglobalne probleme kao što surat i siromaštvo, a završilo jepitanjem može li se uopće

postići mir.Svoj rad s mentalno zaostalim ioboljelim osobama Vanier jezapočeo pedesetih godinaproteklog stoljeća, a u tom jeradu shvatio kako je ljude, akoim se želi pomoći, najvažnijeprihvaćati, biti im prijatelj ivoljeti ih.

26 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Boom vjerskog turizma u ItalijiTalijanski samostani icrkvene kuće imajukapacitet za više od200 tisuća gostijudnevno

Rim, 26.7.2002. (IKA) – UItaliji i dalje traje veliki procvatvjerskoga turizma. Talijanskisamostani i crkvene kuće imajukapacitet za više od 200 tisućagostiju dnevno, objavljeno je unovom vodiču “Itinerari”.

Vodič objavljuje kompletnuponudu koju hodočasnicima iostalim posjetiteljima nudetalijanski samostani ihodočasničke kuće po regijama,a ponuda se kreće od skromnihredovničkih ćelija do luksuzno

opremljenih apartmana zaturiste. Više o mogućnostismještaja u vjerskim objektimau Italiji može se pronaći nastranicama www.editoriale.it.

Web-stranica Svjetskog dana mladih 4. po posjećenostiStranica na sedamsvjetskih jezika donosipregršt sadržaja inajcjelovitiji pregledsvih zbivanja

Rim, 26.7.2002. (IKA) –Službena kanadska web-stranica posvećena Svjetskomdanu mladežiwww.wyd2002.org, kakoprenosi dnevnik “The Globeand Mail”, zauzela je ovih danavisoko 4. mjesto poposjećenosti. Stranica na sedamsvjetskih jezika - engleskome,francuskom, španjolskom,talijanskom, njemačkom,portugalskom i poljskom –donosi pregršt sadržaja inajcjelovitiji pregled svihzbivanja vezanih uz Svjetskidan mladeži od 18. do 28.

srpnja. Svi zainteresirani mogutako, između ostaloga, pročitatiu cijelosti do sada izrečenePapine i ostale govore, izvješća,raspored održavanja skupa,pogledati fotografije, alitakođer dobiti informacije osmještaju i rezervacijama, kao irazličitim događanjimapriređenim uz svjetski susretmladih i svemu vezanom uz tajveliki vjerski skup. A da bisvojim vršnjacima što boljepribližili proslavu Svjetskogdana mladeži u Torontu, koji nanjoj neće moći sudjelovati,skupina talijanske mladeži

pokrenula je web-stranicuwww.gmg2002.it. “Redakcija”od desetak mladih svakodnevnoprate događanja i objavljujuizvješća i razgovore sa svojimsunarodnjacima i poznatimličnostima ili prenose osobnaiskustva i dojmove. Na stranicise svakodnevno objavljuje od10 do 15 različitih servisa,fotografija, video-snimki,pisanih izvješća i audio-snimkikateheza i Papinih riječi. Ovihje dana zabilježen i najveći brojod 6.000 posjetitelja, dok uprosjeku stranicu dnevnoposjeti od 4-4.500 korisnika.

Anglikanski biskupi protiv vojnog napada na IrakLondon, 26.7.2002. (IKA) –Više je anglikanskih biskupaupozorilo britanskog premijerana opasnosti novoga vojnognapada na Irak. U svakomslučaju, istaknuli su biskupi nasusretu s ministrom vanjskihposlova Mikeom O"Brienom u

Londonu, Irak bi zauzvratmorao UN-ovim inspektorimaza naoružanje omogućitineograničeni pristup.Kako je novinarima izjaviobiskup Southwarka Tom Butler,susret je protekao u dobromozračju, a razgovori su bili

konstruktivni. Biskupi su steklidojam da će Vlada prijeplaniranoga vojnog napadadobro proučiti razmjere iračkeprijetnje, istaknuo je biskupButler.

“Duh Asiza” i među mladima u TorontuGlavna tema susretabila je “Što znači bitipomireni s Bogom”

Toronto, 26.7.2002. (IKA) –Duh Asiza “puše” i međumladima okupljenima naSvjetskom danu mladeži uTorontu. Na margini kateheza udvorani Exhibition Placeaskupina od 300 mladihmuslimana i kršćana okupila sena molitvi za mir, molećisvatko prema vlastitoj vjerskojtradiciji. Glavna tema susretabila je “Što znači biti pomirenis Bogom”, a mladi su se

okupili, kako su pojasniliorganizatori, da zapale “novunadu u budućnost”. Međuorganizatorima susreta je iAsad Dean, direktororganizacije “United Muslims”(Ujedinjeni muslimani), kojadjeluje na širokom područjuToronta, grada koji ima400.000 muslimana. “Mir”,izjavio je Dean za agencijuSIR, “se rađa i zasniva nadijalogu. Posebno novi naraštaji

moraju naučiti uspostavitidijalog, jer njima pripadabudućnost”. Nakon napada natornjeve blizance u New Yorkui ovdje u Torontu dijalog,posebno s muslimanima, postaoje teži ali, dodao je Asad, “to jeza nas bila prilika da se boljeupoznamo i da kažemo danama također pripada jezikmira”.

Sa Svjetskim danom mladeži Vatikan je “u trendu”Würzburškiznanstvenici iskoristilisu katolički Svjetskidan mladeži u Torontuza studiju o temi“Religija idogađanje”

München, 26.7.2002. (IKA) –Würzburški znanstveniciiskoristili su katolički Svjetskidan mladeži u Torontu zastudiju o temi “Religija idogađanje”. Na mnogimdruštvenim područjima danaspostoje “događanja”, kojima seželi posredovati određeneporuke, kazao je religijskipedagog Hans-Georg Ziebertzu Würzburgu, dodajući kako jeVatikan sasvim “u trendu”.

Njegovi suradnici priredili suupitnik na 20 stranica za oko5.000 njemačkih sudionikasusreta u Torontu, s pitanjima onjihovim motivima iiskustvima.Uvođenje “događanja” ureligiju vrlo je značajno zaorganizaciju crkvenog rada smladima, tvrdi Ziebertz. Takvadogađanja oduševe mase, dokklasični tjedni skupni sastanci

imaju teškoća u privlačenjumladih ljudi, premda sezapravo sadržaj Svjetskog danamladih ne razlikuje mnogo odcrkvene svakodnevnice. Studijuje najvećim dijelom financiralaSlužba za dušobrižništvomladih pri Njemačkojbiskupskoj konferenciji, kojapriređuje sljedeći Svjetski danmladeži 2005. u Kölnu.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Indija: Oslobođena redovnicaS. Bridhi optužena, jerje pastoralnodjelovala međuhindusima, od kojih se94 obratilo

New Delhi, 26.7.2002. (IKA) –Na slobodu je u Indiji puštenakatolička redovnica, koja jezbog misionarskog rada međuhindusima bila osuđena na šestmjeseci zatvora. Prizivni sud u

Bilaspuru prihvatio je molbuuršulinske družbe i nakonplaćanja novčane kaucijeoslobodio s. Bridhi Ekku.Ona je proteklog tjedna bilaoptužena, jer je pastoralno

djelovala među hindusima, odkojih se 94 obratilo nakršćanstvo. Prema zakonudržave Ambikapur promjenavjere je zakonita tek uzodobrenje mjesnih vlasti.

Rap glazbom do srca ljudiFranjevac StanFortuna izabrao rapglazbu za naviještanjeKrista siromašnima uBronxu

Toronto, 26.7.2002. (IKA) –Izabrao je rap za glazbeni jezikkojim će naviještati evanđeljesiromašnima u Bronxu, jednojod najzaostalijih četvrti NewYorka. Fra Stan Fortuna, 45-godišnji svećenik u smeđomhabitu i s kordom oko pasa,ovih je dana u Torontu gostFranjevačkog slavlja i ostalihglazbenih događanja na kojimase uz ples i pjesmu okupljatisuće mladih sudionikaSvjetskog dana mladeži.“Glazbom evangeliziram srca,

pjevam, ‘rapam’”, posvjedočioje za SIR fra Stan, “i to zato jerPapa od nas traži da sezauzmemo u novojevangelizaciji, a rap je sastavnidio suvremene kulture imladima poruka ulazi izravno usrce bez riječi”. “Stanje uBronxu je sve teže”, rekao je,“odgoj je vrlo loš, vlada velikosiromaštvo, ovisnost o drogamai alkoholu, mnoge su obitelji uvelikim poteškoćama”, no“lijepo je vidjeti kako nekomdjetetu počinje ići dobro u

školi, da napreduje. Mnogi kojisu dugo vremena bili udaljeniod Crkve sada se ispovijedaju ipočinju osjećati slobodnima, jerBog dotiče srca osoba i mijenjaživot”. Fra Stan veliki diosvoga vremena provodi naulici, približavajući se mladimai odraslima, pružajući duhovnu,moralnu i novčanu pomoć.U Bronxu franjevci, izmeđuostalog, vode prihvatilišta zabeskućnike i prehrambeneprograme.

Biskup upozorava na negativnosti turizmaBali je u prvih petmjeseci ove godineposjetilo pola milijunainozemnih turista

Jakarta, 26.7.2002. (IKA) –Katolički biskup BenyaminYosef Bria iz Depasara naindonezijskom otočju Baliupozorio je na negativnosti kojedonosi masovni turizam. Bali jepostao sinonim za “slobodni

seks, drogu i alkohol”, istaknuoje biskup, pozvavši svećenike iroditelje da od tih pojava zaštitemladež. Preslobodno ponašanjeturista ugrožava i moraldomaćega stanovništva, rekaoje biskup za azijsku katoličku

agenciju UCANews. Premapodacima indonezijskogministarstva turizma Bali je uprvih pet mjeseci ove godineposjetilo pola milijunainozemnih turista.

Završen Papin odmor u KanadiU privatni posjetPapa je primiokanadskog premijera

Toronto, 27.7.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. završio je27. srpnja svoj kratki odmor naotoku Strawery na jezeruSimcoe u Kanadi. U subotuprije podne, po mjesnomvremenu, odletio je u Torontogdje do ponedjeljka 29. srpnjaboravi u kući sestara Josipovkiu Morrow Parku. Odmah po

dolasku u kuću susreo se sgeneralnom poglavaricomDružbe u Kanadi AdrienneClarkson, kanadskimpremijerom Jeanom Cretienom,te predstavnicima mjesnih iregionalnih vlasti. Zajedno sredovnicama izmolio je molitvuAnđeoskoga pozdravljenja izahvalio se sestrama za

gostoprimstvo, a zatim je ručaos kanadskim biskupima. U petak je skupina od 14mladih sa svih strana svijeta,među njima i predstavnica izBosne i Hercegovine, imalaprigodu ručati s Papom, a kakoizvještava agencija SIR, međuostalim su otpjevali i jednuhrvatsku pjesmu.

Papina Večernja s mladima u TorontuIvan Pavao II. pozvaoje mlade svijeta dagrade civilizacijuljubavi, pravde i mira

Toronto, 27.7.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. pozvao jemlade svijeta da gradecivilizaciju ljubavi, pravde imira. Na svečanoj Večernjoj saSvetim Ocem u Torontu 27.srpnja okupilo se više od polamilijuna mladih iz 180 zemaljasvijeta. Papa je tom prigodommlade upozorio kako sečovječanstvo nalazi preddramatičnom odlukom nakojem će duhovnom temeljugraditi svoju budućnost, hoće lito učiniti samo na temeljutehničke revolucije iproduktivnosti bez duhovne ietičke dimenzije ljudskogaživota. Osvrćući se na događajeod 11. rujna, Papa je rekao da

je to bio simbol svijeta koji senalazi u neprijateljstvu i mržnji,a suprotno od toga su milijunihodočasnika koji su u Svetojgodini posvjedočili vjernostKristu. Krist je jedini temelj nakojemu ljudi mogu graditisvoju egezistenciju, upozorio jePapa, dodavši kako se u 20.stoljeću često pokušavaloživjeti bez toga temelja.Kršćani znaju da čovjek nemože ignorirati Boga, a da seistodobno ne pogazi čovjeka.Ivan Pavao II. nazvao je“darom Božjim” susrete naSvjetskim danima mladih odgod. 1985. na kojima seokupilo milijuni mladih koji suposvjedočili da žele biti

svjedočki kršćani. Također jepozdravio forum mladih unjegovim rodnimWadowicama, u kojemu seokupljaju mladi katolici obaobreda i pravoslavni, a koji jeTV-mostom bio povezan sTorontom.Na kraju Večernje mladi supjevali himnu Svjetsko susretamladih “Svjetlo svijeta”(Lumiere du monde), a zatim jedo kasno u noć trajao koncertza duhovna zvanja. Mnoštvomladih je provelo noć uDownsview Parku, a neki subijelim vrećama ispunjenimpijeskom ispisali “VolimoIsusa”.

28 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Potpisan sporazum između Svete Stolice i ČeškeSporazum konačnouređuje pravnipoložaj Katoličkecrkve i njezinihustanova u Češkoj

Prag, 27.7.2002. (IKA) -Potpisan je sporazum izmeđuSvete Stolice i češke Vlade oslobodnom djelovanjuKatoličke crkve. Tim sesporazumom konačno uređujepravni položaj Katoličke crkvei njezinih ustanova u Češkoj.Država će Katoličkoj crkviomogućiti slobodno obavljanjenjezina poslanja, naposebogoštovlja, dušobrižništva,odgoja i svih drugih vidovacrkvenoga života. Premariječima apostolskog nuncija uČeškoj nadbiskupa Endera

Erwina Josefa, sporazum jezaključen na zadovoljstvo obijustrana. Pregovori su pokrenuti2000. godine zahvaljujućisocijaldemokratskim vlastima.Sporazum razjašnjava odnose,prilike, dužnosti, obveze i ističeuzajamnu suradnju. Takopredviđa priznanje crkvenogabraka od strane države.Vjernicima je sporazumomosigurano dušobrižništvo ubolnicama, u vojsci i zatvorima.Crkva može slobodno odgajati ipoučavati te voditi karitativneustanove. Katoličke su škole

izjednačene u svim svojimpravima s državnim školama,imaju ista prava i obveze. No,dugogodišnje pitanje povratkaotuđenih crkvenih dobara timsporazumom nije riješeno, ariječ je o zgradama izemljišnim posjedima koje jekomunistički režim oduzeoKatoličkoj crkvi u Češkoj. Sadase sporazumom državaobavezuje da će i to pitanjeriješiti na razini Vlade i Češkebiskupske konferencije, moždastvaranjem posebnog fonda zaKatoličku crkvu.

Svjetska glasila o Papinoj poruciFrancuski katoličkidnevnik “La Croix”piše o povijesnojljubavi između mladihi Pape

Toronto, 28.7.2002. (IKA) -Svjetska javna glasila posebnosu se osvrnula na poruke koje jepapa Ivan Pavao II. uputiomladima na Svjetskome susretumladeži u Torontu. Tako irskidnevnik “The Catholic Herald”uz opis o zbivanjima u Torontuističe kako mladi nakon Papinihgovora nastoje shvatiti što značibiti “sol zemlje i svjetlosvijeta”. Njemački“Sueddeutsche Zeitung” ističekako mladi i dalje vole Papu,premda ih odlučno poziva da sebore protiv konzumizma i

hedonizma. Francuski katoličkidnevnik “La Croix” govori čako povijesnoj ljubavi izmeđumladih i pape Ivana Pavla II. Iamerički dnevnik “USAToday” ističe kako je SvetiOtac ponovno pozvao mlade nanadu. Osvrćući se na reakcijeameričke mladeži nazočne uTorontu, autor člankazaključuje kako ta mladež,potresena dramatičnimzbivanjima 11. rujna, sadaoptimističnije gleda ubudućnost.Talijanski tisak posvećuje

mnogo prostora i mladima kojise na raznim mjestimaokupljaju, prateći Papinegovore i susrete iz Torontapreko velikih televizijskihekrana. Opširno izvješćuje i osvim pojedinostima Papinaboravka u Kanadi. Katoličkidnevnik “Avvenire” primjećujekako je ponovno pronašaosvoje mlade. “Il Mattino”navodi kako je Papa izričitopozvao mlade na borbu protivzla, a “Il Giornale” ističePapine riječi, prema kojima zloneće pobijediti.

Papina misa s mladimaOko 750 tisuća mladihiz cijelog svijetaokupljenih nasredišnjoj misi 17.Svjetskog danamladeži u Torontu,Ivan Pavao II. pozvaoje da ne dopuste da imnada posustane, jerčovjek nije zbrojslabosti i pogrešaka,nego zbroj Očeveljubavi i našemogućnosti daslijedimo njegova sina

Toronto, 28.7.2002. (IKA) - Viste mladi, a Papa je star ipomalo umoran. No, još seuvijek u potpunostipoistovjećuje s vašim nadama itežnjama, rekao je 28. srpnjaIvan Pavao II. u propovijedimladima na središnjoj misi 17.Svjetskog dana mladih uTorontu, pozvavši mlade da nedopuste da im nada posustane,jer čovjek nije zbroj slabosti ipogrešaka, nego zbroj Očeveljubavi i naše mogućnosti daslijedimo njegova sina. Na misis Papom okupilo se oko 750tisuća mladih iz svih dijelovasvijeta.Duh svijeta” nudi mnogepogrešne iluzije i slike sreće,istaknuo je papa Ivan Pavao II.,obraćajući se mladima izčitavoga svijeta, okupljenimana misi s njime u Torontu. Papaje podsjetio da Kristov poziv daga se slijedi vrijedi jednako idanas kao i prije dvije tisućegodina. Upozorivši kako jeizvor najveće nesreće iluzija da

se život može ispuniti bezBoga, da postoji sloboda bezistine i osobne odgovornosti,Sveti je Otac rekao da jenajdublja tama u koju mladiupadaju kad im krivi prorociugase svjetlo vjere, nade iljubavi. Današnji svijetočajnički treba novi osjećajbratstva i solidarnosti, treba bitidodirnut i izliječen Božjomljubavi, rekao je Papa, dodajućikako svijet treba svjedoke teljubavi, treba mlade da budusvjetlo svijeta i sol zemlje. Mlade okupljene u Torontu, tesve mlade kršćane, Papa jepozvao na slavljenje euharistijei slušanje evanđelja. SljedećiIsusa, svojom ljubavlju, nadom,inteligencijom, hrabrošću, vimorate mijenjati i unaprjeđivatisvijet u kojemu živimo,istaknuo je Sveti Otac. Mlade jetakođer pozvao na vjernostCrkvi, jer tko voli Isusa, voliCrkvu. Poručio im je da nebudu obeshrabreni grijesima i

propustima nekih članovaCrkve, rekavši da zlo koje suneki svećenici i redovnicipočinili nad djecom i mladimaispunjava sve vjernike dubokimosjećajem tuge i srama.Istodobno je Papa podsjetio navećinu predanih i oduševljenihsvećenika koji služe dobrusviju, te pozvao mlade da ihpodupru. Sveti je Otac pozvaomlade, kao i sve ostale članoveCrkve, na svetost koja nijepitanje godina, već življenje uDuhu Svetomu, kako su točinili indijanska blaženicaKateri Tekakwitha i mnogidrugi.Na kraju propovijedi Papa jemolio Isusa da mlade očuva usvome prijateljstvu i ljubavi,kako bi postali narodBlaženstava, sol zemlje isvjetlo svijeta na početkutrećega tisućljeća kršćanstva, teih sve preporučio zagovoruMajke Božje.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Papa pobijedio SchumacheraRim, 29.7.2002. (IKA) – Papa iFormula 1 imali su u nedjelju28. srpnja gotovo jednakugledanost na talijanskojteleviziji. Prema podacimatalijanske televizije RAI,

posebnu emisiju o VečernjojIvana Pavla II. s mladima uTorontu, koja je emitirana unedjelju ujutro, gledalo je25,7% gledatelja. UtrkuFormule 1, u kojoj je pobjedu

ostvario Michael Schumacherza talijanski “Ferari”, gledalo jenešto manje gledatelja – njih24,1%.

Papa doputovao u GvatemaluIz suvremenoga,razvijenog,multietničkog i ovihdana mladošćuosvježenog Toronta,Papa je stigao ugospodarski idruštveno iznemogluzemlju

Guatemala, 29.7.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. završio je29. srpnja svoj posjet Torontu,gdje se susreo s mladežicijeloga svijeta, te otputovao uGvatemalu, drugu dionicu svog97. apostolskog putovanja.Nakon prijeđenih gotovo 3.400kilometara Papin je zrakoplovkasno navečer posrednjoeuropskom vremenu,odnosno u 15 sati po mjesnomvremenu, sletio u zračnu lukuglavnoga grada Gvatemale. Izsuvremenoga, razvijenog,multietničkog i ovih danamladošću osvježenog Toronta,Papa je stigao u gospodarski idruštveno iznemoglu zemlju, izkoje 31. srpnja već putuje u

Meksiko, gdje će ostati dozavršetka svoga desetodnevnoghodočašća.U te dvije posljednje dionicesvoga putovanja Papaproglašuje dva nova sveca i dvanova blaženika. “Sutra ću imati radost proglasitisvetim brata Pedra deBetancurta, koji je bio izrazBožje ljubavi prema vlastitomnarodu”, rekao je Papa u svomgovoru na svečanostidobrodošlice priređenoj umeđunarodnoj zračnoj luciGuatemale, na kojoj je bionazočan i gvatemalskipredsjednik Alfonso AntonioPortillo Cabrera. Podsjetivši

kako je dva puta dolazio “kaohodočasnik ljubavi i nade u ovuljubljenu gvatemalsku zemlju”,Ivan Pavao II. je dodao: “Toslavlje mora predstavljatiistinski trenutak milosti iobnove za Gvatemalu”. Primjerživota brata Pedra “i rječitostnjegove poruke vrijedni suprinos izgradnji društva koje sedanas otvara izazovima trećegtisućljeća”. “Žarko želim”,rekao je na kraju Papa, “daplemeniti gvatemalski narod,urešen Bogom i duhovnimvrijednostima, željan mira,solidarnosti i pravde, uzmogneživjeti i uživati dostojanstvokoje mu pripada”.

Papina sućut obiteljima u UkrajiniKardinal Husarpozvao na solidarnosts obiteljima žrtava

Vatikan, 30.7.2002. (IKA/CNS)– Papa Ivan Pavao II. uputio jeizraze suosjećanja i molitve zažrtve zrakoplovne nesreće uUkrajini, u kojoj su poginule 83osobe, a više od stotinu ih je

ranjeno. Zrakoplov se srušio napubliku koja je u Lavovupratila aero-miting. Brzojavsućuti potpisao je u Papino imekardinal Agnelo Sodano.Lavovski kardinal Lubomyr

Husar, primas Ukrajinskegrkokatoličke crkve, pozvao jesvoje sunarodnjake da otvoresvoja srca i svoje rukeobiteljima žrtava, te obećao zanjih trajnu molitvu.

Afrički biskupi odlučnije za prava ženaIzrabljivanje iponižavanje ženaprotivno je kršćanskojvjeri, ističu afričkibiskupi

Vatikan, (CNS/IKA) – Biskupišest srednjoafričkih državaosudili su izrabljivanje iponižavanje žena, ističući kakoto nije u skladu s kršćanskimpoimanjem ljudske osobe kojaje stvorena na sliku Božju.Stoga su biskupi izEkvatorijalne Gvineje,Kameruna, Republike Kongo,Gabona, Srednjoafričke

Republike i Čada, kako prenosiengleski program RadioVatikana, odlučili otvoriti svoješkole i učilišta djevojčicama, težene zauzetije uključiti upastoralno djelovanje i upravnatijela u biskupijama.Prvi korak u tome smjeru jeslanje triju žena na zasjedanjebiskupskih konferencijasrednjoafričke regije. Istodobno

su biskupi pozvali sve katolikei kršćane u Srednjoj Africi dase odlučno zauzmu protivsakaćenja žena, prisilnih udaja,prodavanja djevojčica, te“obreda za udovice”, koji subolni i ponižavajući za ženu iprotive se kršćanskoj vjeri, jerse ženu kažnjava što joj je mužumro.

Poljaci Papin dolazak smatraju “izuzetno važnim”Još nije objavljenslužbeni programboravka Ivana PavlaII. u Poljskoj

Varšava, 30.7.2002. (IKA) –Velika većina Poljaka smatraposjet Ivana Pavla II. ukolovozu domovini “izuzetnoznačajnim”. U anketiprovedenoj u Poljskoj, 86%ispitanika je izjavilo kako jePapin posjet od 16. do 19.

kolovoza “izuzetno važandogađaj u njihovu životu”.Kako je najavljeno iz crkvenihkrugova u Poljskoj, Sveti ćeOtac slaviti misu u svojojnekadašnjoj nadbiskupiji uKrakovu, posjetiti Kalvarijunedaleko svojih rodnih

Wadowica i grob svojihroditelja te moliti u novojhodočasničkoj crkvi Sv.Faustyne Kowalske. Do sadajoš nije objavljen službeniprogram boravka Ivana PavlaII. u Poljskoj.

Poljska: Više od 200 škola nosi Papino imeVaršava, 30.7.2002. (IKA) –Više od dvije stotine škola uPoljskoj nosi ime pape IvanaPavla II. Podatak je objavilaudruga škola iz Varšave, koja

se bavi proučavanjem Papinaživotopisa i djela, tepriređivanjem sportskihnatjecanja i hodočašća zaučenike osnovnih i srednjih

škola. Predviđeno je da se saSvetim Ocem za njegovaposjeta rodnoj Poljskoj ukolovozu susretne oko sedamtisuća učenika.

30 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa proglasio svetim Pedra de Betancurta“I danas je novisvetac žurni poziv navršenje milosrđa udanašnjem društvu,posebno kada je tolikoonih koji pružajusvoju ruku za pomoć.Mislimo na djecu imlade koji su bezkrova nad glavom ililišeni obrazovanja; naostavljene žene snjihovim velikimpotrebama; mnoštvomarginaliziranih ugradovima; žrtveorganiziranogkriminala, prostitucijeili droge; bolesne kojisu zanemareni ilistarije osobe koje živesame”, rekao je Papau Guatemali

Guatemala, 30.7.2002. (IKA) –“Upisujući danas brata Pedra diSan Joséa de Betancurta upopis svetaca činim to sauvjerenjem u važnost njegoveporuke za današnje doba. Novisvetac, otisnuvši se naputovanje samo s ‘prtljagom’vjere i pouzdanja u Boga,prešao je Atlantik kako biskrbio za siromašni idomorodački američki narod:najprije u Kubi, a potom uHondurasu i na kraju u ovojblagoslovljenoj zemljiGvatemali, svojoj ‘obećanojzemlji’”, rekao je Papa upropovijedi na misi uGuatemali 30. srpnja, u tijekukoje je proglasio svetimHermana Pedra de San Joséa deBetancurta. Na Papinoj misi, nakojoj se okupilo više od polamilijuna ljudi, sudjelovali supredsjednici čak sedamzemalja, Gvatemale, SanSalvadora, Hondurasa,Nikaragve, Kostarike, Paname iDominikanske Republike, tepremijer Belizea.Pozdravljajući sve okupljenePapa je uputio poseban pozdravbrojnim domorocima. “Papa

vas ne zaboravlja i, diveći sevrijednostima vaše kulture,potiče vas da s nadomprevladate, katkad teške, prilikekroz koje prolazite. Odgovornoizgrađujte budućnost, radite naskladnom napretku svojihnaroda! Zavrjeđujete svakopoštivanje i imate pravopotpuno se ostvarivati u pravdi,cjelovitom razvoju i miru”,poručio je Papa gvatemalskimdomorocima. Papa je zatim govorio o novomsvecu, istaknuvši kako je “bratPedro bio čovjek duboke vjere”i zato “svijetli primjer zadanašnje kršćane”. Papa jestoga uputio poziv “svimkršćanskim zajednicama uGvatemali i ostalim zemljamada budu istinske škole molitve,u kojima je molitva u središtusvih djelovanja”. OtacBetancurt, rekao je nadaljePapa, istaknuo se vršenjemdjela milosrđa ponizna duha iskromna življenja te je bio bratsvih onih koji su živjeli uoskudici, posvećujući se i skrbiza bolesne. “I danas je novisvetac žurni poziv na vršenje

milosrđa u današnjem društvu,posebno kada je toliko onihkoji pružaju svoju ruku zapomoć. Mislimo na djecu imlade koji su bez krova nadglavom ili lišeni obrazovanja;na ostavljene žene s njihovimvelikim potrebama; mnoštvomarginaliziranih u gradovima;žrtve organiziranog kriminala,prostitucije ili droge; bolesnekoji su zanemareni ili starijeosobe koje žive same”, rekao jePapa. “Brat Pedro”, rekao jePapa pozivajući se naapostolsko pismo “Novomillennio ineunte”, “baština jekoju ne treba rasuti, već jepredati trajnoj obvezizahvalnosti i obnovljenomunasljedovanju”. “Ta baština”,zaključio je Papa, “mora kodsvih kršćana i svih građanapobuditi želju za preobrazbomljudske zajednice u velikuobitelj, u kojoj će društveni,politički i gospodarski odnosibiti dostojni čovjeka i u kojojće se promicati dostojanstvoosobe, stvarnim priznavanjemnjegovih neotuđivih prava”.

Papa doputovao u peti posjet MeksikuCilj je Papina petogposjeta Meksikuproglašenje svetimIndijanca JuanaDiega te blaženimamučenike JuanaBautistu i Jacinta deLos Angelesa

Guatemala/Ciudad de Mexico,31.7.2002. (IKA) – Oko polanoći po srednjoeuropskomvremenu papa Ivan Pavao II.napustio je Gvatemalu inastavio svoje 97. apostolskoputovanje u Meksiko, gdje jestigao oko 2 i pol u noćiodnosno oko 19.30 po mjesnomvremenu. Papa je u svomgovoru u zračnoj luci glavnogagrada Ciudad de Mexica“Benito Juarez” pozvaoMeksikance da nastave kročitiu “vjernosti Crkvi” i u“svjedočenju žive i djelatnevjere u društvu”. Ivan Pavao II.je uputio srdačni pozdravmladima okupljenim namolitvenom bdjenju naotvorenom ispred katedraleglavnoga grada, poručivši imda Papa računa na njih i tražiod njih “da budu pravi Isusoviprijatelji i svjedoci njegovaevanđelja”. “DragiMeksikanci”, dodao je Papa,“zahvaljujem na vašemgostoprimstvu, na vašoj trajnojnaklonosti, na vašoj vjernostiCrkvi. Na tom putu nastavitebiti vjerni, poduprti divnimprimjerima svetosti izniklih uovome plemenitom narodu”.“Budite sveti!”, pozvao je Papa,

podsjetivši na ono što je većrekao u gvadalupskoj bazilici g.1990: “Služite Bogu, Crkvi inarodu, svatko preuzimajući nasebe odgovornost prenošenjaevanđeoske poruke isvjedočenja žive i djelatne vjereu društvu”. Ivan Pavao II.započeo je svoj govor izrazivšisvoju “veliku radost” što možedoći peti put u “tu gostoljubivuzemlju, u kojoj je započeo mojputujući apostolat”. Naime, upravo je Meksiko(zajedno s DominikanskomRepublikom i Bahamima) bioodredište prvoga Papinaapostolskog putovanja u veljači1979. Papa se zatim prisjetioproslave XVII. Svjetskog danamladeži u Torontu i proglašenjasvetim Pedra de Betancura uGvatemali. Proglašenje svetimJuana Diega koje se 31. srpnjaodržava u glavnomemeksičkom gradu i dvaproglašenja blaženih 1.kolovoza prema Papi“pridružuju se divnimprimjerima svetosti u ovimljubljenim američkimzemljama, gdje je kršćanskaporuka bila prihvaćenaotvorena srca, prožela kulture i

donijela obilne plodove”.Osjećaji naklonosti i poštivanjaprema meksičkom narodubogatom poviješću i kulturombile su u središtu Papinih riječikojima je ohrabrio stanovnikeMeksika da se zauzmu uizgradnji domovine koja će seuvijek obnavljati i u stalnomnapretku. Cilj je Papina petog posjetaMeksiku (prethodno je SvetiOtac posjetio tu zemlju 1979.,1990., 1993. te 1999.)proglašenje svetim IndijancaJuana Diega te blaženimamučenike Juana Bautistu iJacinta de Los Angelesa, što jevelika poruka za zemlju sastotinu milijuna stanovnika, odkojih su deset milijunaIndijanci, sada najsiromašnijisloj meksičkoga društva.Meksiko je prije dvije godine,nakon sedam desetljećasocijalističkoga režima,glasovao za liberalnogdesničara Vincenta Foxa, kojije obećao riješiti teškoćeindijanskoga stanovništva.Meksičko se gospodarstvorazvilo u posljednje doba,napose nakon slobodnerazmjene sa Sjedinjenim

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Američkim Državama iKanadom. No, Indijanci odtoga nisu imali koristi; njihovisu životni uvjeti sve teži,prisiljeni napuštati polja i selate seliti u predgrađa velikihgradova. Meksički biskupineprestano upozoravaju nadiskriminaciju premaIndijancima, čija prava nisuposve priznata. Biskupi se bojeda će Indijanci biti posveizgurani na rub društva. JuanDiego će biti prvi Indijanacproglašen svetim. Njemu se1531. godine ukazala Gospa teje tako siromašnog seljaka izplemena Chichimeca učinilaglasnikom evanđelja. Ona je nanjegov ogrtač utisnula svojusliku, čije se porijeklo ne možeutvrditi znanstvenim putem. TuGospinu sliku svake godinepohodi dvadeset milijunahodočasnika u marijanskomsvetištu Guadalupe. Nadbiskupgrada Meksika, kardinalNorberto Rivera Carrera rekaoje ovih dana kako je Gospaporuka jedinstva među

različitim narodima,izmirenima zajedničkomvjerom u Krista. Papa nalazi Meksiko podijeljenna bogate i siromašneIndijance. Meksička biskupskakonferencija pozvala jevjernike neka Papu dočekaju uduhu molitve i vjere, da takonjegov dolazak bude događajmilosti, obnove vjere i obećanjeda će živjeti u skladu sevanđeljem. Biskupi, nadalje,ističu kako je Meksiku sadapotrebna vedrina i nazočnostIvana Pavla II. ispunjenanadom i pozivom na jedinstvo,oprost, pomirenje i mir. Stogasu noć 30. srpnja tisuće mladihMeksikanaca probdijeli umolitvi na otvorenom, a 31.srpnja, nakon proglašenjasvetim Juana Diega uguadalupskoj bazilici, sedamtisuća mladih pozdravit će papuIvana Pavla II. u Apostolskojnuncijaturi, pjevajući mupjesmu skladanu za tu prigodupod naslovom “Glasnik

ljubavi”.Nadbiskup meksičkoga gradaOaxaca Hertor GonzalesMartinez, govorio je ovih danao opadanju broja katolika uMeksiku, a kao razlog je naveočinjenicu da su izgubiliduhovnu sastavnicu vjere, živisusret s Isusom Kristom te suvjeru sveli na formalnoispunjavanje vanjskih obveza.Spomenuvši da brojevi ne lažu,upozorio je kako je brojkatolika, od 98 posto pedesetihgodina proteklog stoljeća, paona sadašnjih 87 posto. To je zajedanaest posto manje, štoznači da sada u Meksiku imajedanaest milijuna katolikamanje. Broj katolika smanjujese u svim zajednicama, bezobzira na rasnu pripadnost.Stoga je nadbiskup GonzalesMartinez Meksikance pozvaoneka im taj Papin pohod nebude jednodnevni blagdan,nego temelj da počnu izpočetka, i trajno nazočandogađaj.

Tajland: Treba pojačati inkulturacijuBangkok, 31.7.2002. (IKA) –Za veću inkulturaciju Katoličkecrkve u Tajlandu izjasnio setamošnji biskup JoachimPhayao Manisap. Biskupsmatra kako Crkva mora imati

više razumijevanja zatradicionalne vrijednostitajlandskoga društva i kulture.U razgovoru za azijskukatoličku novinsku agencijuUCANews, biskup je istaknuo

kako Crkva mora prihvatitisvakodnevni tajlandski jezik, teviše uključiti tajlandskuglazbenu tradiciju u liturgiju.

32 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Mladi, vi ste sol zemlje i svjetlost svijeta trećegtisućljeća

Homilija pape IvanaPavla II. na misi 17.Svjetskog danamladeži u DownsviewParku u Torontu, 28.srpnja 2002.

“Vi ste sol zemlje...Vi ste svjetlost svijeta” (Mt5,13-14) Dragi mladi 17. Svjetskog danamladeži,draga braćo i sestre!1. Na gori u blizini Galilejskogjezera Isusovi su učenici slušalinjegov mio i poticajni glas: miokao sam galilejski krajolik,poticajan poput poziva naopredjeljenje između života ismrti, između istine i laži.Gospodin je izrekao riječiživota koje će uvijek odjekivatiu srcu njegovih učenika.Danas on iste riječi govorivama, mladeži Toronta iOntarija, cijele Kanade, SAD-a,Kariba, Amerike španjolskoga iportugalskoga govornogpodručja, Europe, Afrike, Azijei Oceanije. Slušajte Isusov glasu dubini svog srca! Njegovevam riječi govore tko ste kaokršćani. Uče vas što moratečiniti da biste ostali u njegovojljubavi. 2. Ali Isus nudi jedno, a “duhsvijeta” drugo. U današnjemčitanju iz poslanice Efežanima,sv. Pavao nam kazuje kako nasIsus vodi iz tame u svjetlo (usp.Ef 5,8). Možda je veliki apostolmislio na svjetlo koje jezaslijepilo njega, progoniteljakršćana, na putu za Damask.Kada mu se vid vratio, ništaviše nije bilo kao prije. Bio jeponovno rođen i ništa mu višenije moglo oduzeti radost kojamu je preplavila srce.I vi ste, draga mladeži, pozvanida budete preobraženi:“Probudi se, ti što spavaš,ustani od mrtvih i zasvijetljet ćeti Krist” (Ef 5,14), kaže svetiPavao.“Duh svijeta” nudi mnogeopsjene, mnoge parodije sreće.Nije li možda najgušća tamaona koja ulazi u srce mladogčovjeka kada lažni proroci gaseu njima svjetlo vjere, nade iljubavi. Najveća je obmana,najveći izvor nesreće, iluzija daće se naći sreća isključujućiBoga, da će se postići slobodaisključujući moralne istine iosobnu odgovornost. 3. Gospodin vas poziva izabratiizmeđu ta dva glasa, koji senadmeću za vaše duše. Taj jeizbor srž i izazov Svjetskogdana mladeži. Zašto ste došli

ovdje iz svih dijelova svijeta?Da biste zajedno rekli Isusu:“Gospodine, kome da idemo?Ti imaš riječi života vječnoga!”(Iv 6,68). Isus, prisni prijateljsvakoga mladog čovjeka, imariječi života.Svijet koji nasljeđujete je svijetkoji očajnički treba novi osjećajbratstva i ljudske solidarnosti.To je svijet koji treba dotaknutii ozdraviti ljepota i bogatstvoljubavi Božje. Današnji svijettreba svjedoke te ljubavi. Trebavas koji ste sol zemlje isvjetlost svijeta. 4. Sol čuva hranu i održava jezdravom. Kao apostoli trećegtisućljeća, na vama je očuvati iodržati živom svijest oprisutnosti Isusa Krista, našegSpasitelja, osobito ueuharistijskom slavlju,spomenu njegove otkupiteljskesmrti i slavnog uskrsnuća.Morate održati živim spomenriječi života koje je on izrekao,divnih djela milosrđa i dobrotekoja je on učinio. Morateneprestano podsjećati svijet daje “evanđelje snaga Božja kojaspašava” (usp. Rim 1,16).Sol se koristi da začini i dadneokus hrani. Nasljedujući Krista,morat ćete promijeniti ipoboljšati “okus” povijestičovječanstva. Svojom vjerom,nadom i ljubavlju, svojimumom, hrabrošću i ustrajnošćumorat ćete svijet u kojemživimo učiniti čovječnijim.Način na koji se to postižepokazuje prorok Izaija udanašnjem prvom čitanju:“Kidati okove nepravedne...podijeliti kruh svoj sgladnima... ukloniti ispruženprst i besjedu bezbožnu... tadaće tvoja svjetlost zasjati u tami”(Iz 58,6-10). 5. I mali plamičak raskriljujeteški pokrov noći. Koliko ćeteviše svijetla moći napraviti svivi zajedno, ako se kao jednopovežete u zajedništvu Crkve!Ako ljubite Isusa i ljubiteCrkvu! Ne obeshrabrite se zboggrijeha i pogrešaka nekih odnjezinih sinova. Šteta koju supočinili neki svećenici iredovnici mladima inajranjivijima sve nas ispunjadubokim osjećajem žalosti israma. Ali mislite na velikuvećinu predanih i velikodušnihsvećenika i redovnika, čija je

jedina želja služiti i činitidobro! Danas je ovdje mnogosvećenika, bogoslova izavjetovanih osoba: budite imblizu i podržavajte ih! I ako, udubini svog srca, osjetite istipoziv na svećeništvo izavjetovani život, ne bojte steslijediti Krista na kraljevskomputu križa. U teškim trenucimapovijesti Crkve težnja premasvetosti postaje još žurnija. Asvetost nije pitanje dobi. To ježivjeti u Duhu Svetom, kao štosu to učinili Kateri Tekakwithai mnogi drugi mladi.Vi ste mladi, a Papa je star ipomalo umoran. No, on se jošuvijek potpuno poistovjećuje svašim težnjama i nadama.Premda sam živio međumnogim tminama, podokrutnim totalitarnimrežimima, dosta sam jasnovidio da mogu bitinepokolebljivo uvjeren danijedna poteškoća, nijedan strahnije toliko velik da možepotpuno ugušiti nadu kojavječna izvire iz srca mladih.Ne dopustite da ta nada umre!Uložite svoj život na nju! Minismo zbroj naših slabosti ipogrešaka, već smo zbrojOčeve ljubavi prema nama inaše stvarne sposobnosti dapostanemo slika njegova Sina. 6. Gospodine Isuse Kriste,sačuvaj ove mlade u svojojljubavi.Daj da slušaju tvoj glasi vjeruju što ti kažeš,jer samo ti imaš riječi životavječnoga.Nauči ih kako da ispovijedajusvoju vjeru,kako da daruju vlastitu ljubavi kako da svoju nadu saopćedrugima.Učini ih uvjerljivim svjedocimasvoga evanđelja,u svijetu koji toliko trebatvoju milost koja spašava.Učini ih novim narodomblaženstava.da budu sol zemlje i svjetlostsvijetana početku trećeg kršćanskogtisućljeća.Marijo, Majko Crkve, štiti ivodiove mladiće i djevojkedvadeset i prvog stoljeća.Sve ih čvrsto prigrli uz svojemajčinsko srce. Amen!

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Neka Toronto bude početak novog doba snažnogaevanđeoskog svjedočenja!

Papin nagovor uzmolitvu Anđelovapozdravljenja uTorontu 28. srpnja2002.

1. Zaključujemo ovo divnoeuharistijsko slavlje molitvomAnđelova pozdravljenja Mariji,Otkupiteljevoj Majci.Njoj povjeravam plodoveovoga Svjetskog dana mladeži,da s njezinom pomoći u svojevrijeme dozore. Neka ovajSvjetski dan mladeži označiponovno buđenje pastoralnepozornosti prema mladima uKanadi. Neka zanos ovogtrenutka bude potrebna iskra započetak novog doba snažnogsvjedočenja za evanđelje!Želim službeno najaviti da ćese idući Svjetski dan mladežiodržati 2005. u Koelnu uNjemačkoj. 2. U veličanstvenoj katedrali uKoelnu časte se relikvije trijukraljeva, mudraca koji su došlis istoka slijedeći zvijezdu kojaih je dovela do Krista. Vašeduhovno putovanje premaKoelnu, kao hodočasnika,započinje već danas. Krist vastamo čeka za proslavudvadesetoga Svjetskog danamladeži.Neka Djevica Marija, našaMajka na hodočašću vjere,bude s vama na tom putu.Angelus Domini nuntiavitMariae... Nakon Angelusa:(na francuskom) Živozahvaljujem svima koji supridonijeli uspjehu ovog 17.Svjetskog dana mladeži:građanima Toronta,dragovoljcima, policiji,vatrogascima, gradonačelniku ipredstavnicima kanadske vlasti

na svim razinama.Srdačno pozdravljam ovdjenazočne predstavnike ostalihCrkava i kršćanskih zajednica,kao i sljedbenike ostalihvjerskih tradicija.Svim sudionicima želim da senakane koje je potaknuo ovajdan vjere i slavlja pretvore uobilne plodove zauzetosti isvjedočenja. Neka sjećanje naToronto postane dio bogatstvavašeg života! (na engleskom) Izražavamposebnu riječ zahvalnostikardinalu Alojziju Ambrožiču,nadbiskupu Toronta, Kanadskojbiskupskoj konferenciji iOrganizacijskom odboru.Živo zahvaljujem takođerPapinskom vijeću za laike, uosobi predsjednika Vijećakardinala Jamesa FrancisaStafforda.Pozdravljam kardinale ibiskupe koji su došli izrazličitih dijelova svijeta kao isve svećenike, đakone iredovnike koji su ove danepodijelili s mladeži.Dok se pripremamo za povratakkući, obraćam se svima vamariječima sv. Augustina: “Bilismo sretni zajedno u svijetlukoje smo dijelili. Stvarno smouživali zajedno. Zaista smo seradovali. Sada kada seopraštamo jedni od drugih,pazimo da ne napustimo Njega”(In Io.ev. tr., 35,9). (na španjolskom) Velika hvalašpanjolskoj mladeži. Ne bojtese velikodušno odgovoriti naGospodinov poziv. Učinite da

vaša vjera zablista predsvijetom; neka vaša djelapokažu vašu zauzetost zaevanđeosku poruku spasenja. (na portugalskom) Dragamladeži portugalskog jezika!Svjetski dan mladeži nezavršava ovdje. Mora senastaviti u vašem životuvjernosti Kristu. Budite sol,budite svijetlo za svijet koji vasokružuje. (na talijanskom) Dragatalijanska mladeži: održavajteživim dar vjere koji vam jedavao snagu u ovim danima.Crkva treba vaše zauzimanje.Do viđenja u Rimu! (na njemačkom) Dragi mladinjemačkoga govornogpodručja! Na vama je, da usvjetlu susreta u Koelnu g.2005., održite živim duhSvjetskoga dana mladih.Izgrađujte civilizaciju ljubavi ipravde! Budite sami svijetliprimjer koji će mnoge dovestiKraljevstvu Kristovu,Kraljevstvu istine, pravde imira. (na poljskom) Svoju misao nakraju upućujem Poljskoj, kojuse pripremam još jednomposjetiti. Dragi sunarodnjaci,nikada ne gubite iz vida svojukršćansku baštinu. U njojmožete naći mudrost i hrabrostkoje trebate kako biste sesuočili s velikim vjerskim ietičkim izazovima našeg doba.Sve vas povjeravam zaštitiGospe Jasnogorske.

34 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Monografija “Donjokaštelanska svakodnevica1900-1939.”

Monografija prikazujeondašnja Kaštela,oslikavajući življenje iživotno okruženje,posebice malogčovjeka. Obrađeni susvi važniji događaji ipojave, predstavljenesve ustanove iistaknute osobe

Monografija “Donjokaštelanskasvakodnevica 1900.-1939.”Mladena Domazeta i MarinaVuletina vjerno prikazujeondašnja Kaštela, oslikavajućiživljenje i životno okruženje,posebice malog čovjeka.Obrađeni su svi važnijidogađaji i pojave, predstavljenesve ustanove i istaknute osobe.U istraživanju vjerskih,kulturnih, prosvjetnih,društvenih, gospodarskih iurbanističkih događanja utijeku prve polovice XX.stoljeća, autori su se najvišekoristili župnim arhivom uKaštel Novom, ondašnjompublicistikom, raznimobiteljskim spisima, usmenimpredajama te sačuvanimsvjetlopisima (fotografijama)kao izravnim svjedočanstvimao životu u Donjima Kaštelimaod 1900. do 1939. godine.Pregled donjokaštelanskesvakodnevice razvrstan jekronološkim i tematskimslijedom.

U povijesnom prikazupozornost je posvećenacrkvama i vjerskom životu,posebno bratovštinama,procesijama i božićnimobičajima. Predstavljena su ikulturna društva, pjevačkadruštva i limene glazbe, teprikazano njihovo značenje usvakodnevnom životu KaštelStaroga, Novog i Štafilića.Zanimljiv je i opisgospodarskih prilika upoljodjelstvu, veletrgovini,obrtničkim, trgovačkim iugostiteljskim radnjama te uturizmu i prometu. Turizam,koji se počeo razvijati krajemXIX. stoljeća, već je početkomXX. st. privukao velik brojturista, jer je kaštelanskarivijera smatrana najljepšom naJadranskoj obali. Podižu sebrojna prenoćišta za goste, a uhotelu “Palace”, koji je otvoren1928. godine, sve su brojnijiposjetitelji iz inozemstva. Unjemu je boravio na odmoru

1932. g. i zagrebački nadbiskupAntun Bauer sa svojimtajnikom Alojzijem Stepincem.Neobični su i prikazi šetnica iperivoja, kao i noćnog života.Svakodnevica prve poloviceXX. stoljeća dočarana je krozdruštvene zabave, druženja uprirodi, popodnevni odmor,jelovnik, kaštelansku nošnju,humor, sport, karnevale.Istaknuti Donjokaštelani,osobito oni koji nadilazezavičajne okvire, posebno supredstavljeni. Vrijednost monografiji daju ibrojni slikovni prilozi: preslicidokumenata, crteži, fotografijei zemljovidi, popraćenipjesničkim ostvarenjima,izrekama i natpisima vezanimauz donjokaštelansku prošlost.Na kraju se nalazi popis izvorai literature, rječnik zavičajnihizričaja, kazalo imena te sažecina engleskome, talijanskom injemačkom jeziku. (ika-mm/mjv)

Željko Mardešić o sekularizaciji i ratuSociolog religije uKani upozorava kakosociolozi nikad ili vrlorijetko spominju ratkao mogućeguzročnikasekularizacijezapadnjačkogadruštva

Sociolog religije ŽeljkoMardešić u novoj kolumnimjesečnika Kana (srpanj 2002)piše o sekularizaciji i ratu teističe zanimljivost kakosociolozi nikad ili vrlo rijetkospominju rat kao mogućeguzročnika sekularizacijezapadnjačkoga društva. No, natu su okolnost, napominjekolumnist, prvi upozorilipovjesničari, otkrivši usput daje rat zapravo najvećineprijatelj religije, a nebezvjerje. Riječ je, naravno odvama posljednjim svjetskimratovima koji su izbili i vodilise upravo u stoljeću kad jesvjetovnost dosegla vrhuncesvoje proširenosti i uspješnosti.Ta podudarnost mnogo otkrivai ne može je se olakozanemariti, ističe Mardešić tedodaje da premda spomenuti

ratovi nisu ni u kojem slučajubili vjerskima po svojempoticaju, u njima su ipak unajvećoj mjeri sudjelovalikršćanski narodi, što upućujena zaključak da je zajedničkavjera bila žrtvovana radi većemeđusobne suprotstavljenosti.Tako je, kako kaže, svjetovnostpobijedila religiju.Od dviju religioznih sablazni izdvaju svjetskih ratova – sukobakršćanskih naroda i holokaustaizabranog naroda – začela senovovjekovna sekularizacija, arazgranala se u punom zamahutek kasnije pa traje sve do našihdana, napominje Mardešić.Također ističe da najnovijirezultati popisa pučanstva uHrvatskoj pokazuju obrnutousmjerenje od onih uzapadnjačkim društvima. U nasužasi rata nisu proizveli

očekivani porast sekularizacije,nego su čak potakli povećanjebroja očitovanih vjernika, što jesvakako iznenađenje zapredviđanja društvenihznanosti, piše kolumnist iupozorava kako su se nekitomu preuranjeno poveselili,naivno misleći da se možeizbjeći sekularizacija. Poslijedvaju svjetskih ratova,napominje Mardešić,sekularizacija se pojavila tekmnogo kasnije kad se o ratu svedoznalo. Stoga, kako kaže,očekuje nas bolno suočavanjesa sekularizacijom. Morat ćemokao i svi ostali kršćani proćikušnje svjetovnosti, a one ćenas zacijelo otrijezniti odmnogih iluzija i mitova, štovjeri može donijeti samo korist,smatra Mardešić. (ika-kj)

“Kalež našega života”Nova knjiga Henri J.Nouwena u izdanju“Kršćanskesadašnjosti”

“Kalež našega života” nova jeknjiga u izdanju izdavačke kućeiz Zagreba “Kršćanskasadašnjost”. Autor knjige jeHenri J. M. Nouwen, jedan odnajpoznatijih duhovnih pisacadanašnjice. U njoj autor krozpriču o kaležu koji se koristi ueuharistijskome slavlju govorio svome svećeničkom pozivu i

svome životnom putu.Henri J. M. Nouwen (1932-1996) bio je profesor pastoralneteologije i duhovnosti nasveučilištima Yale i Harvard(SAD). Godine 1986. napustioje tu službu i pridružio sezajednici “Arka” koja njegujesuživot s hendikepiranimosobama, a koju je utemeljio

Jean Vanier. Do svoje smrti bioje duhovnikom zajednice“Daybreak” u Torontu. Autor jeviše od 35 svjetski poznatihknjiga. U izdanju “Kršćanskesadašnjosti” do sada suobjavljene dvije njegoveknjige: “Isus smisao mojegaživota” i “Povratak izgubljenogsina”. (ika-sv)

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Knjiga o župi sv. Ilije proroka u GradiniŽupi pripada 14 sela izaselaka u kojima živi3.280 Hrvatarimokatolika

U prigodi obilježavanja 240.obljetnice župe Gradina, kojase nalazi u Virovitičkomdekanatu u Požeškoj biskupiji,objavljena je knjiga “Župa sv.Ilije proroka u Gradini (1762-2002) u kojoj je dan pregledživota na tom prostoru uprošlosti, najnovijoj prošlosti, aposebice je oslikana sadašnjostžupe. Župi pripada 14 sela izaselaka u kojima živi 3.280

Hrvata rimokatolika.U knjizi, koju je objavio župniured, a glavni urednik je vlč.Tomislav Vučur, govori se opovijesti mjesta od rimskogadoba, doseljenja Hrvata,turskoga doba, prvih zapisa ožupi, vremenu do II. svjetskograta, razdoblju komunizma pasve do domovinskog rata.Slijedi predstavljanje župnecrkve, župnog dvora, križeva i

poklonaca u Gradini te kapelicai križeva u filijalama župe.Knjiga se osvrće i na vjerskiživot župe te donosi podatke osvećenicima-župnicima uGradini od 1765. do 2002. te oduhovnim zvanjima iz župe.Predstavljena je potomdemografska slika, azabilježene su i elementarne idruge nepogode u gradinskojžupi. (ika-kj)

Bono Zvonimir Šagi o budućnosti i etičkojodgovornosti

Kao zajedničkevrednote do kojih setreba doći u procesuglobalizacijecivilizacije o. Bononavodi ljudsku osobu injezino punodostojanstvo, istinu,pravdu, slobodu,ljubav i mir u ljudskimodnosima

U suvremenome svijetu, zbogsvega što je postignuto na poljuznanosti, tehnologije,gospodarstva u zahuktalomprocesu globalizacije zabudućnost je najvažnije postićietički konsenzus, ističe u svojojkolumni u novom brojumjesečnika Kana o. BonoZvonimir Šagi.Kao zajedničke vrednote dokojih se treba doći u procesuglobalizacije civilizacije o.Bono navodi ljudsku osobu injezino puno dostojanstvo,istinu, pravdu, slobodu, ljubav imir u ljudskim odnosima.Za svaki pravedni međunarodniporedak potreban je ispravanetički konsenzus, pišekolumnist te dodaje kako etičkaodgovornost i suodgovornostnadmašuju sve ljudskedogovore. Osvrnuvši se na hrvatskusadašnjost i političku krizu, o.Bono upozorava kako političkestranke sve više gube socijalno-etičku uvjerljivost, stranke sufrustrirale svoje glasače te kaoda im programi i predizbornaobećanja uopće nisu važna.Unutar sebe se bore zapoložaje, a gotovo u svimavlada “liderski kompleks”,smatra kolumnist. Stranke su zasada, kako kaže, najmračnijepoglavlje naše demokracije.Stoga ističe potrebu donošenjadobrog zakona o strankama teposebice izbornog zakona, kojine bi mogla svaka vladajućastranka ili koalicija pred sameizbore prilagođivati u svominteresu. Civilno društvo i njegovasubjektivnost – udruge itd.;gospodarstvo… formiranjevlasničke elite; utjecaj javnostina politiku i obratno…društveni, odnosno javnimoral…; sve je to još uvijek

potpuno nerazvijeno, konstatirakolumnist i dodaje da institucijedruštva i države (uprava,samouprava, policija, vojska,školstvo itd.), sve je to tolikonejasno i politizirano da jeprosječnom građaninu jedvamoguće steći osjećaj sigurnostii vjere u pravednost postupaka. “Veze i korupcija, podobnost!Da političke stranke na vlasti,svaka svoje članove, položajno‘snabdijevaju’ već je kaonormalno ušlo duboko uhabitus razmišljanja, umentalitet! Stvarno znanje istručnost kao da i nisu važni,nego titula, bez obzira na kojinačin je stečena. Promotritesamo koliko se ti zvučninaslovi u našoj javnosti upravo‘bolesno’ ističu, čak i u politici.Kao nigdje u civiliziranomesvijetu! Nitko se radom,kvalitetom djela ne morapotvrditi, a po javnoeksponiranom modelupostupaka ni ne može! Previšeje formalizma, moralnoglicemjerja. Bez utjecajnog‘mentora’ i veza – nikud! Zatoje razvijanje radne,profesionalne, društveno-položajne i socijalne etike,jednom riječi, moralneodgovornosti i suodgovornostibitno”, ističe o. Bono.Govoreći o tome što moguCrkva kao specifična duhovno-etička zajednica u civilnomedruštvu i kršćani kao građanikonkretno pridonijeti u smjerubolje budućnosti, kolumnistnapominje da je u našimhrvatskim okolnostimaodgovornost Crkve te moralnakvaliteta njezina nastupa udruštvu posebno nezaobilaznaza budućnost. Odgovornost jeCrkve kao zajednice u izgradnjidruštva na duhovno-moralnompodručju i ona možehumanizirati demokraciju u

etičkom smislu, piše kolumnist.Njezina je, kako kaže, uvjetnorečeno, politička snaga uonome spontanom, duhovnomšto živi u mentalitetu i zdravojtradiciji naroda, koji svojidentitet doživljava i kroz svojukatoličku religioznost. Upluralnom demokratskomdruštvu Crkva svojimpropovijedanjem i pastoralnimdjelovanjem može stvarno maloetički utjecati i na stvaranjezakona, tek po snazi onoga štouspije usaditi u pojedinačnesavjesti građana kao glasača,kaže o. Bono, te dodaje kako iztoga slijedi da je najvažnijepoticati i razvijati svjedočenjesamih vjernika u različitimsektorima društvenoga,gospodarskog i političkogživota. No, budući da Crkvaima i univerzalno Božjeposlanje, ona je dužna sastanovišta općeljudskogmorala, imajući u vidudostojanstvo i dobro svakeljudske osobe kao i opće dobro,upozoravati na moralnu stranuzakona i postupaka u društvu,smatra o. Bono. Ističe i kako seCrkvi u ovom trenutku našegadruštva u smjeru budućnostinameće potreba i većasposobnost dijaloga i odgojasvojih članova za toleranciju. Utom smislu treba razlikovaticrkveni socijalni diskurs odpolitičkog. Ne bi trebalo, premamišljenju o. Bone, crkvenisocijalno-etički govor uvlačiti ustranačko-političko nadmetanje,ali se mora razvijati sposobnostkršćanske etičke racionalizacijesvih društvenih i političkihzbivanja. Zaključuje kako bezpoštivanja religijskih elemenatau kulturama i identitetimaglobaliziranog svijeta nijemoguće misliti bolju budućnostčovječanstva. (ika-kj)

36 31. srpnja 2002. broj 31/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Prestižna turistička nagrada samostanu u ZaostroguHrvatska turističkanagrada “AntonŠtifanić” za 2001.dodijeljena jefranjevačkomsamostanu Sv. Marijeu Zaostrogu. To je,koliko je poznato, prviputa da jedna crkvenaustanova dobiva takoprestižno turističkopriznanje

Hrvatska turistička zajednica,na prijedlog Vijeća Turističkezajednice općine Gradac,Općinskoga vijeća općineGradac i Turističke zajedniceŽupanije Splitsko-dalmatinske,dodijelila je Hrvatsku turističkunagradu “Anton Štifanić” za2001. franjevačkom samostanuSv. Marije u Zaostrogu. To je,koliko je poznato, prvi puta dajedna crkvena ustanova dobivatako prestižno turističkopriznanje. Nagradu je primio uZagrebu 5. srpnja fra DankoGlibotić, gvardijan. Prije više od pet stoljeća, još udoba turske vladavine, dok jeselo Zaostrog sa župnomcrkvom bilo pod Biokovom,franjevci su se nastanili unapuštenome augustinskomsamostanu uz more. Franjevcisu uvijek bili uz svoj narod,šireći vjerski zanos, nacionalnusvijest, prosvjetu i kulturu.Osim škola za svećeničkepripravnike, u samostanu suotvorili prvu pučku školu.Pobrinuli su se za izgradnjuvelikoga pristaništa, regulacijupotoka, gradnju školske zgradei ostalo. U samostanskomljetopisu mogu se naći zapisi o

prvim turistima. Bili su tofranjevački studenti teologijekoji su dolazili na odmor ikupanje u Zaostrog već nakonI. svjetskog rata. Nakon velikogpotresa 1962. samostan jetemeljito obnovljen, uređeni sucrkva, knjižnica, arhiv,“Kačićev arhiv”, muzej sarheološkim eksponatima,etnografskim materijalima,velikom donacijom slika“Povratak zavičajnom životu”slikara Mladena Veže,gipsanim odljevima kiparaIvana Meštrovića(“Stigmatizacija sv. Franje” i“Guslar fra Andrija Kačić”),Stipe Sikirice (“Sužanj fra FilipGrabovac”). Sve je to kulturnoblago otvoreno javnosti još1970. godine, pa su brojnidomaći i strani turisti imaliprigodu zaći u samostanskezidine i upoznati što sufranjevci stoljećima stvarali,nabavljali i čuvali. Usamostanskom klaustru koji jegrađen u doba najznačajnijegredovnika toga samostana,pisca, pjesnika i narodnogaprosvjetitelja, fra AndrijeKačića, za vrijeme turističkesezone priređivali su koncertiozbiljne i zabavne glazbe, a

mnogi su likovni umjetniciizlagali svoja djela dlijeta ikista. Prvi znanstveni skup koji jeodržan u Makarskom primorju1969. bio je baš u prigodi 500.obljetnice dolaska franjevaca uZaostrog. Arhiv posjedujebogat fond materijala nahrvatskome, latinskom,talijanskom, turskom i ostalimjezicima, a knjižnica ima oko20.000 knjiga i 10.000periodika. Među knjigama trebaspomenuti oko 400 rijetkihknjiga iz XVI. stoljeća nastranim jezicima te 24inkunabule. Nakon velikogpotresa u dijelu samostanskogavrta fra Aleksandar Ribičić jeuz pomoć ostalih franjevacauredio “botanički vrt”, ukojemu danas ima više od 250različitih vrsta biljaka, od kojihsu neke čak iz Japana i Kine, amnoge su iz raznih dijelovaMediterana. Konzervatorskizavod za zaštitu spomenikakulture još 1953. proglasio jesamostan spomenikom kulture istavio ga pod državnu zaštitu.(ika-kj/gj)

Objavljen komentar Ivanova evanđeljaKnjiga FelixaPorscha “Ivanovoevanđelje” nova jeknjiga u izdanjuizdavačke kuće“Kršćanskasadašnjost” izZagreba

Zagreb, 31.7.2002. (IKA) –Knjiga Felixa Porscha“Ivanovo evanđelje” nova jeknjiga u izdanju izdavačke kuće“Kršćanska sadašnjost” izZagreba. To je niz komentarakojima autor na sustavan načinželi “prikazati bit poruke ovoga"duhovnog" (pneumatskog)evanđelja po mogućnosti na štorazumljiviji način, kako bi se

riječi Ivanovog Isusa čitateljuočitovale kao "duh i život"”.Knjiga sadrži i dodatnarazjašnjenja o središnjimpojmovima i temama Ivanoveteologije. Felix Porsch je rođen1928. godine u Danzingu, članje zajednice misionara DuhaSvetoga, studij filozofijezavršio na istoimenojredovničkoj Visokoj školi u

Knechtstedenu i teologije naGregorijani i na PapinskomBiblijskom institutu u Rimu.Doktoriravši teologiju svojdaljnji znanstveni rad nastavioje kao profesor egzegezeNovoga zavjeta te znanstvenisuradnik visokih teološkihučilišta.