J.U.M.S. Brijesnica Velka Doboj Istok

Maturski rad INSTALACIONE SKLOPKE

Radila :Ina onlagi

Pregleda prof.: Semir Halilovi

Maj, 2012

1 UVODSkolopke slue za zatvaranje i otvaranje strujnih krugova. Pri tome jedne sklopke mogu uklapati i prekidati u naponskom stanju samo male struje npr. struje praznog hoda transformatora, druge sklopke struje normalnog pogonskog stanja, tree sklopke struje abnormalnog stanja pogona, npr.kratkog spoja.

2

2 INSTALACIONE SKLOPKESklopke koje upotrebljavamo u instalacijama stanova, kola, polsovnih prostorija nazivamo Instalacionim sklopkama. Takve sklopke izrauju se za maksimalne napone do 500V, a za struje 6, 10, 16 i 25A. Predviene su za prekidanje nazivnih struja. Izrauju se u raznim izvedbama. Na osnovu toga moemo izvesti slijedee grupe sklopki: - INSTALACIONE SKLOPKE - Rastavljai i rastavne sklopke - Teretne sklopke - Prekidai - Sklopnici ( kolektori ) i sklopke zvijezda - trougao - Motorske zatitne sklopke - Sklopke za upravljake i pomone struje krugove

Prema nainu ugranje sklopke mogu biti: - Izvedba nad bukom ( n/ ) - Izvedna pod bukom ( p/ ) - Izvedba za ugradnju u razne aparate - Izvedba za specijalne namjene, npr. inska vozila

Prema nainu rukovanja razlikujemo sledee sklopke: - Obrtne ( okretne ) - Pregibne - Mikro - Potezne - Taster skolpke - Impulske sklopke ( strujni impuls ) - Automatske instalacione sklopke ( stubini automati )

Prema izvedbi s obzirom na mehaniku zatitu : - Izvedba za opu primjenu, zatita po IEC-u IP 00 do IP 40 - Vodonepropusna izvedba, zastita po IEC-u IP 55

3

Prema izvedbi unutranjih spojeva ( prema funkciji ) razlikujemo slijedee tipove sklopki : - Jednopolne - Dvopolne - Serijske - Grupne - Izmjenine - Krine

2.1 JEDNOPOLNA SKLOPKA Jednopolna sklopka slui za uklapanje i isklapanje jedne ili vise sijalica s jednoga mjesta. Jednopolna sklopka se koristi za rasvijetu u sobi gdje je poloaj sklopke, svijetiljke, razvodne kutije i instalacionih vodova. U razvodnu kutiju dolazi napajanje 230V, npr.vod PP-Y 3 x 1.5 iz stanskog razdjeljnika s vodiima L1, N, PE (crna, plava, uto-zelena). Fazni vodi, crne boje izolacije, spojena je na u razdjelniku na odvodnu stezaljku osiguraa, a preko sklopke ide do druge stezaljke grla svjetiljke. Zatitni vodi, uto-zelene boje, ide direktno do metalnog kuita svjetiljke. Jednopona sklopka ima dvije stezaljke sa zadnje strane. Da bi se moglo izvriti spajanje vodia na sklopku potrebno je pri polaganju vodova u montane kutije ostaviti da oni prelaze 15cm izvan kutije. Potrebno je skinuti plat u duini cca 14,5cm. Na kraju ila potrebno je skinuti izolaciju 13mm i vodie umetnuti u stezaljke sklopke. Ukoliko sklopke imaju stezaljke sa vijcima postupak je slian ali je potrebno i izvijaem stegnuti vijak. Isti postupak se izvodi i u razvodnim kutijama a spajanje vodia se moe izvesti stezaljkama bez vijaka.

4

Slika 1.1 Jednopolna sklopka

Slika 1.2 ema spajanja jednopolne sijalice i prekidaa

Slika 1.3 Nain spajanja jednopolne sklopke Prekida se obavezno postavlja u faznom vodiu. Pri spajanju sijalinog grla faza se spaja na sredinji kontakt grla, a neutralni vodi na navoj. Posebna vrsta jednopolnih prekidaa su potezni prekidai ija je oznaka data na Slici 1.4

5

Slika 1.4 Potezni prekida Oni se smiju ugraivati i u kupatilima, a najee se koriste za ukljuivanje zidnih grijalica. Oznaka jednopolnog prekidaa sa ugraenom regulacijom jaine svjetlosti data je na slici 1.5

Sika 1.5 Potamljiva

2.2 DVOPOLNA SKLOPKA Dvopolna sklopka se koristi za ukljuivanje bojlera. Obino se izvodi sa polugom. Oznake dvopolne sklopke date su na Slici 2.1.

6

Slika 2.1. Dvopolna sklopka

2.3 SERIJSKA SKLOPKA Serijska sklopka se upotrebljava za uklapanje i isklapanje dvije sijalice (ili dvije grupe sijalica), svake zasebno ili obje istovremeno s jednog mjesta. Spajanje vodia u razvodnoj kutiji se moe izvesti stezaljkama bez vijaka. Serijska mikrosklopka ima tri ( ili etiri) stezaljke sa zadnje strane. Fazni vodi od osiguraa se prikljui na zasebnu stezaljku, a ostale dvije stezaljke se spoje na stezaljke grla jedne i druge sijalice. Kod sklopki sa etiri stezaljke potrebno je dovodni fazni vodi spojiti na dvije stezaljke. Sa prednje strane serijska sklopka ima dvije pregibne poluge. Oznake serijskog prekidaa date su na Slici 3.1

7

Slika 3.1 Serijska sklopka

eme spajanja dvije sijalice i serijskog prekidaa date su na Slici 3.2

Slika 3.2 eme spjanja dvije sijalice i serijskog prekidaa

Slika 3.3 ema serijske sklopke

8

2.4 IZMJENINA SKLOPKA Ova sklopka se upotrebljava za uklapanje i isklapanje jedne ili vie sijalica s dva mjesta. Izmjenina prigibna mikosklopka sa zadnje strane ima tri stezaljke rasporeene jednako kao kod serijske sklopke. Sa prednje strane ova sklopka ima jednu pregibnu polugu tj.isto kao jednopona sklopka. Pri izvoenju instalacije s dvije izmjenine sklopke treba fazni vod od osiguraa prikljuiti na srednju stezaljku L sklopke 1, koja se nalazi blie stanskom razdjelniku. Ostale dvije slobodne stezaljke te sklopke moraju se pomou faznih vodia najkraim putem, kroz razvodne kutije, spojiti s dvije slobodne stezaljke druge sklopke, i na kraju se srednja stezaljka L druge sklopke pomou faznog vodia spoji na stezaljku grla sijalice. Izmjenina sklopka upotrebljava se kod rasvjete duljih hodnika, npr.hotelima, skolana, manjim stubitima, veim sobama i garaama na 2 ulaza i sl. Oznake naizmjeninog prekidaa date su na Slici 4.1

Slika 4.1 Izmjenicna sklopka eme spajanja sijalice i dva izmjenina prekidaa date su na Slici 4.2

Slika 4.2 Sijalicaq sa izmjeninom sklopkom

9

Sijalica se spaja kablom sa tri ile, a razvodne kutije i prekidai kablom sa pet ila, a nain spajanja dat je na Slici 4.3

Slika 4.3 Spajanje sijalice i sklopke

ema izmjenine sklopke data je na Slici 4.4 .

Slika 4.4 ema izmjenine sklopke

10

2.5 KRINA SKLOPKA

Krina sklopka se upotrebljava uvijek samo u monbinaciji s izmjeninim sklopkama za uklapanje i isklapanje jedne ili vise sijalica s tri ili vie mjesta. Kod ovakve kombinacije izmjeninih i krinih sklopki, uvijek je razdjeljniku sa osiguraima najblia i od izvora najudaljenija izmjenina sklopka, dok su sve ostale izmeu njih krine sklopke. Ako bismo npr. htjeli uklapati i sklapati rasvjetu u hodniku sa 6 raznih mjesta, moramo upotrebiti i 4 krine sklopke. Krina pregibna mikrosklopka ima etiri stezaljke. Sa prednje strane ova sklopka ima jednu prigibnu polugu, a pritiskom na nju ostvaruje se unutrana veza 1 ili 2 tj krina veza.

Slika 5.1 Krina sklopka

Funkcije krinog prekidaa prikazane su na Slici 5.2

Slika 5.2 Krina sklopka

11

Kao to se vidi on omoguava ukrtanje vodia. Jednopolna i dvopolna ema spajanje krinog i dva izmjenina prekidaa date su na Slici 5.3

Slika 5.3 ema krine i dvije izmjenine sklopke Elektrina ema krinog i dva izmjenina prekidaa data je na Slici 5.4

Slika 5.4 ema krine i dvije izmjenine sklopke ema krine i izmjenine sklopke data je na Slici 5.5

Slika 5.5 ema krine i izmjenine sklopke12

2.6 GRUPNA SKLOPKA Grupna sklopka upotrebljava se slino kao i serijska sklopka za naizmjenino uklapanje, odnosno siklapanje dvije sijalice s jednog mjesta, samo s tom razlikom, to ovdje ne moemo obje sijalice uklopiti istovremono. Grupna pregibna mikrosklopka je slina serijskoj, ima tri stezaljke s zadnje strane, isto kao i serijska, takoe i sa prednje strane isto ima dvije prigibne poluge, a razlika je to se one nemogu istovremeno uklopiti. Grupna sklopka se rijetko upotrebljava za rasvjetu u stanu jer za to je puno pogodnije serijska sklopka, ali moe se primjeniti u sobi za pomjeranje roletni na prozoru gore-dole. U ovom sluaju preko grupne sklopke napaja se motor za pomjeranje roletni, male snage, tj. naizmjenino uklapamo jedan smjer vrtnje motora ili drugi smjer vrtnje motora.

2.7 IMPULSNI AUTOMAT Impulsni automat ( impulsni prekida ) je ureaj koji omoguuje da se sa vie mjesta moe upaliti i ugasiti jedna sijalica. Koristi se u stubinim, hodnicima, predsobljima i holovima. Sijalice se pale i gase pritiskom na tipkalo. Jednim pritiskom na tipkalo sijalica se plai, a narednim pritiskom gasi. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora. eme spajanja impulsnog automata i tri tipkala date su na 7.1. U ovom primjeru su spojena tri tipkala mada se moe spojiti proizvoljan broj tipkala.

Slika 7.1eme spajanja impulsnog automata i tri tipkala

13

Stubini automat se spaja na potpuno isti nain kao impulsni automat. Za razliku od impulsnog automata stubini automat nakon odreenog vremena automatski iskljui rasvjetu. Oznaka stubinog automata data je na Slici 7.2

Slika 7.2 Oznaka stubinog automata

ema spajanja stubine rasvjete data je na Slici 7.3

Slika 7.3 Stubini automat

14

3 PRAKTIAN RAD

U praktinom radu biti e pokazano kako funkcionie krina sklopka sa dvije izmjenine sklopke. Specifikacija materijala : o Dvije izmjenine sklopke o Krina sklopka o Tri razvodne kutije o Spojni vodii o Osigura o Sijalica Princip Rada : Sijalica je ugaena i sve su sklopke u prvom poloaju. Ako bilo koju od sklopki prebacimo u drugi poloaj sijalica e svjetliti. Kada elmo da ugasimo sijalicu to moemo uiniti sa bilo kojom od tri sklopke. ema spoja je prikazana na slici 3.1 .

Slika 3.1 ema spajanja sklopki

15

Zakljuak: Iz ogleda vidimo da ako elimo paliti sijalicu sa dva ili vie mjesta za to nam je potreban odgovarajui broj serijski i krini sklopki. Za paljenje sa 3 mjesta potrebno nam je jedna krina i dvije izmjenine, a dodavanjem svake sledee krine sklopke izmeu izmjeninih dobivamo jo jedno mjesto za paljenje.

4 ZAKLJUAKNa osnovu prethodnog teksta moemo uoiti vanost instalacionih sklopki. Njihova vanost dokazana je samim tim sto svako domainstvo ima po najmanje desetak komada instalacioni sklopki raznih vrsta. Njihova primjena je razliita, ali vidimo da one nisu dovoljno dobre za ekstremne uslove gdje su struje ogromne a i naponi takoe, a tu se koriste posebne sklopke koje imaju sredstva za rjeavanje problema kao sto su iskrenje i elektrini luk.

16

Sadraj :1 UVOD...........................................................................................................................................2 2 INSTALACIONE SKLOPKE......................................................................................................3 2.1 JEDNOPOLNA SKLOPKA.................................................................................................4 2.2 DVOPOLNA SKLOPKA .....................................................................................................6 2.3 SERIJSKA SKLOPKA .............................................................................................7 2.4 IZMJENINA SKLOPKA ...................................................................................................9 2.5 KRINA SKLOPKA ..........................................................................................................11 2.6 GRUPNA SKLOPKA ........................................................................................................13 2.7 IMPULSNI AUTOMAT ....................................................................................................13

Literatura:1. Kljaki D . Elektrine istalacije za 3 i 4 razred elektrotehnike struke, Svjetlost Sarajevo 2. Drago Keler, Miljenko Marievi,: Elektromonterski prirunik, Tehnika knjiga Zagreb 3. Dragutin Petrovi: Elektrine instalacije, Tehnika knjiga Beograd 4. Tomi B: Elektrine instalacije, kolska knjiga Zagreb 5. Milorad Justinijanovi: Elektrine instalacije, Beograd 17