2

CILJ I PRIORITETNA PODRUČJA ZA RAZVOJ I UNAPRJEĐENJE DRVNO-PRERAĐIVAČKOG SEKTORA U REPUBLICI HRVATSKOJ

VIZIJA I OPDI CILJ U okviru Klastera konkurentnosti definirana je vizija drvno-prerađivačkog sektora do 2020. godine.

Drvno-prerađivački sektor je ključni pokretač održivog gospodarsko razvoja baziranog na učinkovitoj

upotrebi resursa, primjeni znanja i inovacija i regionalni lider u proizvodnji inovativnih, eko-drvenih

proizvoda visoke dodane vrijednosti.

Cijelim „forest-based“ sektorom upravlja se na pametan i održiv način, od upravljanja šumama,

drvnom sirovinom do upravljanja okvirom koji podržava konkurentnost industrija vezanih na šumske

resurse. Tvrtke su specijalizirane prema djelatnosti i izgrađen je dobavljački lanac unutar sektora.

Rast sektora i nove poslovne aktivnosti vuku razvoj podupirudih lokalnih industrija. Upravljanje

sektorom podržava razvoj energetskih djelatnosti i proizvođača tehnologije iz obnovljivih izvora.

Jačanje izvozne konkurentnosti sektora gradi se na inovativnim upravljačkim i poslovnim modelima.

Udružene tvrtke sudjeluju u inovativnim lancima vrijednosti. Rast prodaje na izvoznim tržištima

temelji se na dizajnu, marketingu, poslovnim procesima, korištenju naprednih tehnologija.

Jača internacionalna prisutnost ogleda se u vedoj penetraciji na postojedem tržištu namještaja,

ulascima u specifične tržišne niše koje imaju potrebu za rješenjima u uređenju i opremanju ili

ulascima u internacionalne lance opskrbe proizvodnje prestižnih proizvoda.

Kontinuirana suradnja poslovne zajednice i obrazovnog sektore osigurava pametno i održivo

upravljanje tržištem rada, i odgovara potrebama za kvalifikacijama i kompetencijama. Sadašnje i

budude potrebe sektora za znanjima, kompetencijama i vještinama provode se kroz cjelokupni sustav

kvalifikacija.

Opdi cilj postavljen u okviru drvno-prerađivačkog sektora je pridonijeti ostvarivanju vizije i potaknuti

gospodarski rast i konkurentnost drvno-prerađivačkog sektora kroz istraživanje, tehnološki razvoj i

primjenu inovacija i novih tehnologija i povedanje priljeva investicija. Taj de se cilj postidi kroz 5

prioritetna područja:

1. Povedavanje opskrbe drvno-prerađivačkog sektora dovoljnom količinom kvalitetne sirovine

2. Unapređenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora

3. Intenziviranje ulaganja u aktivnosti finalne prerade kroz istraživanje, tehnološki razvoj i

primjenu inovacija i naprednih tehnologija (KET)

4. Razvoj ljudskog kapitala, znanja i sposobnosti

5. Ulaganje u razvoj dizajna i promociju i izgradnju brendova domade drvne industrije.

3

Horizontalna mjera koje se provlači kroz sva prioritetna područja odnosi se na usklađivanje politike

razvoja drvno-prerađivačkog sektora i politike korištenja strukturnih instrumenata Kohezijske politike

EU.

Osnovni pokazatelji uspješnosti ispunjenja Opdeg cilja bit de povedanje konkurentnosti drvno-

prerađivačkog sektora, povedanje priljeva izravnih (stranih) investicija u sektor, povedanje udjela I&R

u BDP-u Sektora i povedanje broja zaposlenih u Sektoru.

PRIORITETNA PODRUČJA ZA RAZVOJ I UNAPRJEĐENJE DRVNO-PRERAĐIVAČKOG SEKTORA

1. RAZVIJANJE OPTIMALNIH MODELA NABAVE I OPSKRBE DRVNO-PRERAĐIVAČKOG SEKTORA DOVOLJNOM KOLIČINOM KVALITETNE SIROVINE

SVRHA:

Svrha ovog prioritetnog područja je stvoriti uvjete za povedanje opskrbe drvno-prerađivačkog sektora

dovoljnom količinom kvalitetne sirovine.

Odgovorno i više-namjensko upravljanje šumama i povedanje iskorištavanja šumskog potencijala uz

sigurnu dostupnost drva kao sirovine prema proizvođačima finalnih proizvoda te razvijanje

optimalnih modela nabave sirovine baziranih na tržišnim principima ključne su aktivnosti za ovaj

sektor a koje de se ostvarivati kroz budude strateške i operativne dokumente tijela državne uprave i

institucija koje u svojoj nadležnosti imaju upravljanje i gospodarenje prirodnim resursima drvno-

prerađivačkog sektora.

Glavni strateški cilj: Potaknuti gospodarski rast i konkurentnost drvno-prerađivačkog sektora kroz istraživanje, tehnološki razvoj i primjenu inovacija i novih tehnologija i

povedanje priljeva investicija

Prioritetno područje 1.

Razvijanje optimalnih modela nabave i opskrbe

drvno-prerađivačkog

sektora dovoljnom količinom

kvalitetne sirovine

Prioritetno područje 2.

Unapređenje poslovnog

okruženja i jačanje konkurentnosti

drvno-prerađivačkog

sektora

Prioritetno područje 3.

Jačanje izvrsnosti drvno-prerađivačkog

sektora i Intenziviranje

ulaganja u aktivnosti finalne prerade kroz

istraživanje, tehnološki razvoj i

primjenu inovacija i naprednih

tehnologija (KET)

Prioritetno područje 4.

Razvoj ljudskog kapitala, znanja i

sposobnosti

Prioritetno područje 5.

Ulaganje u razvoj dizajna i

promociju i izgradnju

brendova domade drvne industrije

4

Ostale aktivnosti usmjerene ostvarenju ovog prioriteta odnose se na kaskadno korištenje, ponovno

korištenje i uspostavu sustava za recikliranje, uvođenje principa i korisnih modela javno-privatnog

partnerstva sukladno dobroj praksi u EU s ciljem mobiliziranja privatnog kapitala u segmentu

iskorištavanja šuma i poboljšanje procesa proizvodnje bio-mase kao jednog od najznačajnijih izvora

obnovljive energije.

OPRAVDANOST

Kako bi se povedala konkurentnost drvno-prerađivačkog sektora i potaknule potrebno je učinkovito

upravljati prirodnim resursima potrebnim za razvoj drvno-prerađivačkog sektora. Drvo je osnovna

sirovina za razvoj drvno-prerađivačkog sektora i nalazi se na početku njegovog lanca vrijednosti.

Dostupnost i kvaliteta drva kao sirovine neophodna je ako se želi postidi daljnji razvitak Sektora,

unaprijediti proces proizvodnje i postidi maksimalno iskorištavanje resursa sukladno potrebama

proizvodnje proizvoda od drveta visoke-dodane vrijednosti.

MJERE ZA OSTVARENJE CILJA

Prioritetno područje „Povedanje opskrbe drvno-prerađivačkog sektora dovoljnom količinom

kvalitetne sirovine“ uključuje slijedede mjere:

1.1. Odgovorno i više-namjensko upravljanje šumama

Prirodni resursi su, uz ljudske resurse, okosnica razvoja svakog gospodarstva. Jedan od najznačajnijih

prirodnih resursa Republike Hrvatske su šume. Od velikog je značaja, osim učinkovitog korištenja

hrvatskih šuma u drvno-prerađivačkoj industriji i njihovo očuvanje i održivost za budude generacije

putem uspješne politike upravljanja šumama koja uzima u obzir kaskadno korištenje, ponovno

korištenje i uspostavu sustava za recikliranje.

Odgovorno i više-namjensko upravljanje šumama

Povedanje iskorištavanja šumskog potencijala u vidu uređenja tržišta sirovina kroz optimalne modele nabave koji omoguduju sigurnu dostupnost drva kao sirovine

Poboljšanje procesa proizvodnje i poticanje korištenja bio-mase

5

Uvođenje principa i korisnih modela JPP sukladno dobroj praksi u EU s ciljem mobiliziranja privatnog

kapitala u segmentu iskorištavanja šuma također može pridonijeti učinkovitom upravljanju šumskim

resursima u Republici Hrvatskoj.

Posebna pažnja mora se posvetiti nadzoru nad hrvatskim šumama s naglaskom na očuvanje okoliš. S

obzirom na skorašnji ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, sukladno smjernicama Europske

komisije, bit de potrebno izraditi Održivu strategiju upravljanja prirodnim resursima koja de

uključivati i održivo upravljanje šumama.

1.2. Povedanje iskorištavanja šumskog potencijala u vidu uređenja tržišta sirovina kroz optimalne

modele nabave koji omoguduju sigurnu dostupnost drva kao sirovine

Odgovorno i više-namjensko upravljanje šumama, povedanje iskorištavanja šumskog potencijala uz

sigurnu dostupnost drva kao sirovine prema proizvođačima finalnih proizvoda te razvijanje

optimalnih modela nabave sirovine baziranih na tržišnim principima ključne su aktivnosti za ovaj

sektor a koje bi trebale biti uključene u sve budude strateške i operativne dokumente tijela državne

uprave i institucija koje u svojoj nadležnosti imaju upravljanje i gospodarenje prirodnim resursima

drvno-prerađivačkog sektora.

Hrvatski drvno-prerađivački sektor proizvodi piljenu građu svih tipova i veličina, furnir i listove

furnira, daske, parket, podove, podne obloge, drvodjelstvo i ostale proizvode od drva, pluta i

pletenih materijala, drvenu ambalažu, brikete, pelete i razne tipove namještaja i drvenih konstrukcija.

U odnosu na prijašnji model proizvodnje (zastupljenost svih faza proizvodnje – od pilana do finalnog

proizvoda), orijentiranost drvno-prerađivačke industrije u bududem razdoblju mora idi u smjeru

proizvodnje složenog finalnog proizvoda koji ima vedu dodanu vrijednost a za što je nužno osigurati

dostupnost sirovine upravo prema proizvođačima finalnih proizvoda ili njihovim ugovorenim

dobavljačima.

1.3. Poboljšanje procesa proizvodnje i poticanje korištenja bio-mase

Drvna biomasa ima veliki potencijal za daljnji razvoj i korištenje. Ukupni potencijal drvne biomase u

proizvodnji energije i toplinske energije je ogroman, a to bi moglo značajno doprinijeti povedanju

korištenja obnovljivih izvora energije (RES) u Republici Hrvatskoj. Provedba projekata obnovljivih

izvora energije koja koristi biomasu s jedne strane de pridonijeti ruralnom razvoju (jer de se vedina

projekata provoditi u ruralnim područjima), a također de doprinijeti da se lakše zadovolje zahtjevi

Protokola iz Kyoto-a. Potrebno je napomenuti da kroz vede korištenje drvne biomase ekološka i

biološka ravnoteža nede biti ugrožene jer se proces upravljanja drvnom biomasom obavlja u skladu s

vrlo strogim pravilima u Hrvatskoj.

U drvno-prerađivačkom sektoru potrebno je, osim industrije drvenih peleta, potaknuti ugradnju

kogeneracijskih postrojenja u proizvodne pogone, prvenstveno za potrebe proizvodnje, s

mogudnošdu prodaje viška energije distributerima električne energije.

6

2. UNAPREĐENJE POSLOVNOG OKRUŽENJA I JAČANJE KONKURENTNOSTI DRVNO-

PRERAĐIVAČKOG SEKTORA

SVRHA

Svrha ovog prioritetnog područja je stvoriti uvjete za jačanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog

sektora i povedati priljev domadih i stranih investicija u sektor putem unaprjeđenja poslovnog

okruženja.

Osim unaprjeđenja zakonodavnog okvira, relevantnog za drvno-prerađivački sektor, koji uključuje i

poticanje primjene zelene javne nabave, ostali čimbenici koji utječu na unaprjeđenje poslovnog

okruženja i jačanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora odnose se na razvoj i stavljanje u

funkciju poslovne i znanstveno-istraživačke infrastrukture, razvoj tematskih tehnoloških platformi,

identifikaciju domadeg lanca vrijednosti drvno-prerađivačkog sektora i uključivanje u međunarodni

lanac vrijednosti, usklađivanje sektora sa međunarodnim standardima kvalitete i normama i

povezivanje javnog, poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora.

OPRAVDANOST

Unaprjeđenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora ključan su

čimbenik njegovog ekonomskog rasta i priljeva novih investicija u Sektor.

S obzirom na važnost koju zakonodavni okvir ima na razvoj drvno-prerađivačkog sektora (posebno

dio koji se odnosi na upravljanje drvom kao osnovnom sirovinom) potrebno je kontinuirano pratiti

donošenje zakona i pod-zakonskih akata relevantnih za Sektor i sudjelovati u partnerskim

konzultacijama pri donošenju novih ili revidiranju istih bilo na nacionalnoj ili EU razini.

Također, sukladno potrebama poslovnog sektora, potreban je daljnji razvoj i unaprjeđenje poslovne i

znanstveno-istraživačke infrastrukture namijenjene drvno-prerađivačkom sektoru te umrežavanje

iste kroz Visoko-tehnološku mrežu za industriju i Tehnološku platformu za drvno-prerađivački sektor.

Jedna od slabosti sektora je neidentificirani domadi lanac vrijednosti drvno-prerađivačkog sektora i

nedovoljna uključenost u međunarodni lanac vrijednosti kao i slaba umreženost javnog, poslovnog i

znanstveno-istraživačkog sektora. Da bi se to postiglo potrebno je usklađivanje sektora sa

međunarodnim standardima kvalitete i normama kako bi se mogli uključiti u međunarodne lance

vrijednosti i povezivanje javnog, poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora kroz poslovne klastere

i klastere konkurentnosti.

MJERE ZA OSTVARENJE CILJA

Prioritetno područje„Unapređenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti drvno-

prerađivačkog sektora“ uključuje sljedede mjere:

7

2.1. Poboljšanje zakonodavnog okvira i poticanje primjene zelene javne nabave

U cilju jačanja konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora i s obzirom na važnost koju zakonodavni

okvir ima na razvoj drvno-prerađivačkog sektora potrebno je kontinuirano pratiti donošenje novih ili

revidiranje postojedih zakona i pod-zakonskih akata relevantnih za Sektor te sudjelovati u

partnerskim konzultacijama pri donošenju istih bilo na nacionalnoj ili EU razini.

Također, potrebno je unaprijed pripremiti Sektor i omoguditi njegovu što jednostavniju i bržu

prilagodbu zahtjevima koje novi propisi doneseni na nacionalnoj ili EU razini postavljaju pred njega

vezano uz uvođenje novih standarda, uvjeta i kvalitete poslovanja i prilagodbe zahtjevima zelene

javne nabave.

Kroz Klaster konkurentnosti potrebno je što bolje iskoristiti novi instrument Vlade RH - Radnu

skupinu za poslovnu klimu i privatne investicije. Zadaci Radne skupine su analizirati i identificirati

ključne odrednice i prioritete unaprjeđivanja investicijske klime u Republici Hrvatskoj; predlagati

Vladi RH zakonska i druga rješenja kojima de se omoguditi poboljšanje investicijske klime u RH,

osobito kroz uklanjanje administrativnih i regulatornih prepreka; kontinuirano pratiti rad javnih tijela

koja sudjeluju u procesu privlačenja i provedbe investicija te podršci izvozu i sustavno pratiti

pripremu i provedbu investicijskih projekata, s naglaskom na otklanjanje poteškoda za provedbu

vedih privatnih investicija. Drvno-prerađivački sektor može svojim prijedlozima pomodi u poboljšanju

postojedeg relevantnog zakonodavnog okvira i time povedati svoju konkurentnost.

Poboljšanje zakonodavnog okvira i poticanje primjene zelene javne nabave

Razvoj poslovne infrastrukture i poslovnih potpornih institucija

Razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture i tematskih tehnoloških platformi za drvno-prerađivački sektor

Identificiranje domadeg lanca vrijednosti drvno-prerađivačkog sektora i uključivanje u međunarodni lanac vrijednosti

Poticanje uvođenja programa kvalitete i izvrsnosti u proizvodne procese te naprednog sustava korporativnog upravljanja

Poticanje povezivanja javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora kroz poslovne klastere i klaster konkurentnosti

8

2.2. Razvoj poslovne infrastrukture i poslovnih potpornih institucija

Republika Hrvatska ima dobro razvijenu poslovnu infrastrukturu i poslovne potporne institucije. Ono

što je potrebno napraviti, postojedu infrastrukturu staviti u funkciju razvoja prioritetnih sektora u RH,

među njima i drvno-prerađivačkog sektora.

Poduzetničke zone, poduzetnički inkubatori, logistički centri, poslovno-inovacijski centri, edukacijski

centri i ostale poslovne potporne institucije svojim kapacitetima (bilo da se radi ljudima, opremi ili

funkcionalnom prostoru) trebaju dati podršku jačanju konkurentnosti Sektora i svoje aktivnosti

prilagoditi njegovim potrebama.

2.3. Razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture i tematskih tehnoloških platformi za drvno-

prerađivački sektor

Intencija je ove mjere uspostaviti uspješnu i djelotvornu podršku tehnološkom razvoju i

komercijalizaciji rezultata istraživanja u drvno-prerađivačkom sektoru kroz razvoj Visoko-tehnološke

mreže za industriju i izgradnju Tehnološke platforme za drvno-prerađivački sektor.

Cilj Tehnološke platforme za drvno-prerađivački sektor bit de:

davanje podrške industriji (malim, srednjim i velikim poduzedima)

nadogradnja i umrežavanje znanstveno-istraživačke infrastrukture (ZII), opreme i adekvatnih

ljudskih resursa sukladno potrebama drvno-prerađivačkog sektora

omogudavanje sinergije između znanstveno-istraživačkih institucija i

suradnje i spajanja sa EU i regionalnim tehnološkim platformama.

2.4. Identificiranje domadeg lanca vrijednosti drvno-prerađivačkog sektora i uključivanje u

međunarodni lanac vrijednosti

Radi povedanja konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora potrebno je utvrditi lanac vrijednosti

Sektora kako bi se omogudilo ciljano privlačenje investicija u identificirane praznine u okviru

postojedeg lanca vrijednosti, unaprijedio isti ili potaknulo uključivanje u međunarodni lanac

vrijednosti drvno-prerađivačkog sektora.

2.5. Poticanje uvođenja programa kvalitete i izvrsnosti u proizvodne procese te naprednog sustava

korporativnog upravljanja

U cilju povedanja konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora potrebno je povedati produktivnost

industrije putem sustavnog podržavanja uvođenja upravljanja cjelovitom kvalitetom (TQM – Total

Quality Management) u postojeda poduzeda te naprednog sustava korporativnog upravljanja.

9

2.6. Poticanje povezivanja javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora kroz poslovne

klastere i klaster konkurentnosti

Jedna od mjera za unaprjeđenje poslovnog okruženja za razvoj drvno-prerađivačkog sektora je i

umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora kroz razvoj poslovnih klastera i

klastera konkurentnosti.

Klaster konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora, utemeljen u siječnju 2013. godine koristit de se

kao instrument za podizanje sektorske konkurentnosti, instrument za učinkovito korištenje EU

fondova i Programa EU, instrument za internacionalizaciju i među-sektorsko umrežavanje,

instrument za lobiranje, instrument za promociju i brendiranje sektora i instrument za ciljano

privlačenje investicija, razvoj projekata i stvaranje nove dodane vrijednosti na razini sektora.

3. JAČANJE IZVRSNOSTI DRVNO-PRERAĐIVAČKOG SEKTORA I INTENZIVIRANJE ULAGANJA U

AKTIVNOSTI FINALNE PRERADE DRVA KROZ ISTRAŽIVANJE, TEHNOLOŠKI RAZVOJ I PRIMJENU

INOVACIJA I NAPREDNIH (KET) TEHNOLOGIJA

SVRHA

U cilju jačanja izvrsnosti drvno-prerađivačkog sektora i poticanja ulaganja u aktivnosti finalne prerade

drva potrebno je povedati ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i primjenu inovacija i naprednih

(KET) tehnologija u drvno-prerađivačkom sektoru.

OPRAVDANOST

Izazovi globalnog tržišnog natjecanja zahtijevaju postizanje izvrsnosti u poslovnim procesima.

Inovacije su ključni pokretač produktivnosti, povedane energetske i materijalne učinkovitosti,

unaprjeđenja proizvoda i usluga i stvaranja novih tržišta. Drvno-prerađivački sektor u RH nije

dovoljno učinkovit u pretvaranju izvrsnosti svojih ideja u tržišno učinkovite proizvode i usluge.

Nisko-inovativna proizvodnja, mali udio istraživanja i razvoju u BDP-u Sektora, nedovoljna

komercijalizacija istraživanja i primjene novih tehnologija u odnosu na prosjek Europske unije

karakteristika je drvno-prerađivačkog sektora. Kako bi se povedala izvrsnost drvno-prerađivačkog

sektora potrebno je povedati ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i komercijalizaciju inovacija

i primjenu naprednih (KET) tehnologija.

MJERE ZA OSTVARENJE CILJA

Prioritetno područje„Intenziviranje ulaganja u aktivnosti finalne prerade drva kroz istraživanje,

tehnološki razvoj i primjenu inovacija i naprednih (KET) tehnologija “ uključuje sljedede mjere:

10

3.1. Poticanje razvoja novih inovativnih proizvoda

Prije razvoja novih proizvoda potrebno je napraviti istraživanje tržišta s ciljem utvrđivanja potreba

postojedih i potencijalnih segmenata i niša u okviru drvno-prerađivačkog sektora.

Stvaranjem financijskih, materijalnih i drugih uvjeta postojedim i novoosnovanim trgovačkim

društvima omoguditi de se njihova konkurentnost kroz primjenu nove tehnologije, uvođenje novih

proizvoda i usluga i inovativnih poslovnih procesa.

Mogudnosti za inovacije u drvno-prerađivačkom sektoru su velike bilo da se radi o novom načinu

gradnje, izradi funkcionalnog ili eko-namještaja, uvođenju pametnih rješenja za pakiranje.

U razvoju novih inovativnih proizvoda i usluga i razvoju nove tehnologije ili novih poslovnih procesa

bitna je suradnja poslovnog sektora i znanstveno-istraživačkih institucija kroz tzv. Zajedničke projekte

(„Colaborative project“).

3.2. Primjena naprednih (KET) tehnologija u drvno-prerađivačkom sektoru

Bez primjena naprednih (KET) tehnologija u tradicionalnim sektorima u Republici Hrvatskoj, kao što je

drvno-prerađivački sektor, nede biti mogude uspješno konkurirati na globalnom tržištu.

Primjena ključnih naprednih tehnologije kao što su bio-tehnologija, nano-tehnologija, napredni

materijali, fotonika, mikro i nano-elektronika, može osigurati osnovu za široku primjenu novih

procesa, uvođenja novih proizvoda i usluga, uključujudi razvoj niša unutar drvno-prerađivačkog

sektora u narednom desetljedu u Republici Hrvatskoj.

Poticanje razvoja novih inovativnih proizvoda

Primjena naprednih (KET) tehnologija u drvno-prerađivačkom sektoru

Razvoj novih proizvoda, razvijanje i definiranje domade tržišne niše prema aktualnim potrebama tržišta (npr. "Custom-made production") kroz aplikativnu primjenu ICT tehnologija

Poticanje modernizacije proizvodnih pogona kroz robotizaciju, automotizaciju te uklapanje inovativnih ICT (3D pisači) i sofisticiranih elektrničkih komponenata u proizvodne procese Sektora

11

3.3. Razvoj novih proizvoda, razvijanje i definiranje domade tržišne niše prema aktualnim potrebama tržišta (npr. "Custom-made production") kroz aplikativnu primjenu ICT tehnologija

Jedan od novih načina povedanja konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora je i razvoj novih

proizvoda prema želji potrošača, bilo da se radi o proizvodnji namještaja, podova, drvenih

konstrukcija ili ostalih drvenih proizvoda. Razvijanje i definiranje nove tržišne niše na domadem

tržištu dat de novi smjer razvoja drvno-prerađivačkoj industriji i usmjeriti ulaganja u taj sektor.

Pri provedbi ove mjere bit de potrebno među-sektorsko povezivanje između drvno-prerađivačkog i

ICT sektora koji de omoguditi aplikativnu primjenu ICT tehnologija kroz pokazne projekte razvoja

novih proizvoda.

3.4. Poticanje modernizacije proizvodnih pogona kroz robotizaciju, automatizaciju te uklapanje

inovativnih ICT (3D pisači) i sofisticiranih elektroničkih komponenata u proizvodne procese Sektora

Izvrsnost i povedanje produktivnosti drvno-prerađivačkog sektora omogudit de se putem poticanja

modernizacije proizvodnih pogona kroz robotizaciju, automatizaciju te uklapanje ICT i sofisticiranih

elektroničkih komponenata u proizvodne procese Sektora. Na ovaj način dat de se podrška i centrima

kompetencija i razvojno tehnološkim centrima koji de biti glavni nosioci uvođenja modernih

tehnologija u proizvodne procese.

4. ULAGANJE U RAZVOJ I PRIMJENU DIZAJNA I PROMOCIJU I IZGRADNJU BRENDOVA

DOMADE DRVNE INDUSTRIJE

SVRHA

Potrebno je usmjeriti napore na promociju drvno-prerađivačkog sektora kao prioritetnog sektora za

razvoj Republike Hrvatske i izgradnju brendova domade drvne industrije kroz ulaganje u razvoj i

primjenu dizajna.

Promocija i brendiranje drvno-prerađivačkog sektora provest de se kroz sveobuhvatni skup mjera i

instrumenata poput marketing mixa koji de biti razrađen u Komunikacijskoj strategiji i pripadajudem

Akcijskom planu, hrvatski 'paket prednosti' i izrađen investicijski profil zemlje po sektorima te

brendiranje regija i identificiranje i razvoj brendova u okviru prioritetnih sektora Republici Hrvatskoj.

OPRAVDANOST

Na nacionalnoj razini nema dosljednog i jedinstvenog brendiranja i promocije Republike Hrvatske i

njenih prioritetnih sektora.

Promocija drvno-prerađivačkog sektora i brendiranje drvenih proizvoda omogudit de prepoznatljivost

i olakšani pristup globalnom tržištu ali i povedati atraktivnost Sektora za privlačenje novih investicija.

12

MJERE ZA OSTVARENJE CILJA

Prioritetno područje„Ulaganje u razvoj i primjenu dizajna i promociju i izgradnju brendova domade

drvne industrije“ uključuje sljedede mjere:

4.1. Razvoj i primjena Komunikacijske strategije drvno-prerađivačkog sektora

U procesu promocije i brendiranja drvno-prerađivačkog sektora nužno je izraditi Komunikacijsku

strategiju za drvno-prerađivački sektor (dalje: Komunikacijska strategija) i pripadajudi Komunikacijski

akcijski plan.

Komunikacijska strategija de uz pomod detaljnog akcijskog plana voditi proces komunikacije za

vrijeme provedbe Strateških smjernica za razvoj drvno-prerađivačkog sektora. S obzirom na to da se

Strateške smjernice za razvoj drvno-prerađivačkog sektora izrađuje za sedmogodišnje razdoblje,

planirano je da de se i Komunikacijska strategija izraditi za isto razdoblje, dok de se Akcijski plan

donositi na godišnjoj osnovi.

Razvoj i primjena Komunikacijske strategije drvno-prerađivačkog sektora

Povezivanje sa kreativnim sektorom po pitanju osmišljavanja jedinstvenog i autohtonog dizajna i inovativnih proizvoda

Poticanje uvođenja eko-dizajna

Povezivanje sa turističkim sektorom po pitanju definiranja standarda za pojedine kategorije proizvoda i/ili drvenih konstrukcija

Promocija sektora kroz opskrbu predstavništva RH u inozemstvu domadim proizvodima drvno-prerađivačke industrije i internacionalizaciju Klastera Konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora

13

Četiri je cilja u okviru Komunikacijske strategije:

1) Informirati javnost o važnosti drvno-prerađivačkog sektora za razvoj RH;

2) Promovirati drvno-prerađivački sektor kroz izradu „izričaja“ Sektora, istraživanje i

identifikaciju potencijalnih novih tržišta za drvno-prerađivačku industriju, definiranje kriterija

za zajedničke nastupe na sajmovima identificiranih novih tržišta uz prezentiranje putem

novih nosioca brendiranja i marketinga (WEB stranica, e-kataloga i sl.)

3) Poticati razvoj brendova u okviru drvno-prerađivačkog sektora;

4) Usklađivati sve komunikacijske aktivnosti koje provode partnerske institucije obuhvadene

Strategijom i umrežiti osobe koje rade na informiranju i promidžbi drvno-prerađivačkog

sektora.

4.2. Povezivanje sa kreativnim sektorom po pitanju osmišljavanja jedinstvenog i autohtonog

dizajna i inovativnih proizvoda

Kako bi se povedala dodana vrijednost sektora potrebno je postidi među-sektorsko povezivanje

drvno-prerađivačkog i kreativnog sektora. Poticanjem suradnje sa dizajn studijima i akademskom

zajednicom mogude je osmisliti jedinstveni i autohtoni hrvatski dizajn, razviti inovativne proizvode

visokog stupnja finalizacije i time povedati konkurentnost Sektora, postidi prepoznatljivost hrvatskih

drvnih proizvoda kao i razviti brendove koji de podidi cijenu proizvoda i omoguditi širi plasman na

svjetsko tržište. Primjena „product“ dizajna bitna je u razvoju novih proizvoda ali i u marketingu i

prodaji.

4.3. Poticanje uvođenja eko-dizajna

Cilj ove mjere je uvođenje principa ekološkog dizajna u sve faze životnog ciklusa proizvoda – od

oblikovanja, proizvodnje, distribucije, korištenja i konačno recikliranja proizvoda. Jedan od rezultata

ove mjere biti de i uvođenje nacionalnog znaka ekološke kvalitete za proizvode drvno-prerađivačke

industrije čime de se znatno olakšati primjena principa „zelene javne nabave“ u zemlji i inozemstvu i

producirati viša dodana vrijednost drvenih proizvoda sa ovom oznakom.

Poticanje uvođenja certifikata upravljanja kvalitetom i certifikata upravljanja okolišem dodatne su

akcije koje bi trebale davati vrijednost proizvodima drvno-prerađivačke industrije.

4.4. Povezivanje sa turističkim sektorom po pitanju definiranja standarda za pojedine kategorije

proizvoda i/ili drvenih konstrukcija

Kako bi se omogudilo povezivanje drvno-prerađivačkog sektora sa sektorom turizma potrebno je

definirati standard dizajna i kvalitete hrvatskog tradicionalnog i autohtonog drvenog namještaja,

dizajna interijera i drvenih konstrukcija. Na taj način stvorili bi se uvjeti za izgradnju i opremanje

smještajnih i ugostiteljskih objekata u turizmu sukladno tradiciji čime bi se pomoglo i brendiranju

hrvatskog turizma, njegovoj prepoznatljivosti i autentičnosti.

14

4.5. Promocija sektora kroz opskrbu predstavništva RH u inozemstvu domadim proizvodima drvno prerađivačke industrije i internacionalizaciju Klastera Konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora

Jedan od načina promocije drvno-prerađivačkog sektora na stranim tržištima je i lobiranje po pitanju

opskrbe Veleposlanstava, Konzularnih ureda, predstavništva HGK, HTZ, županijskih razvojnih agencija

i ostalih inozemnih ureda tradicionalnim i brendiranim hrvatskim drvnim namještajem i proizvodima.

Klaster konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora u bududnosti bi trebao kroz svoje radne grupe i

izrađenu komunikacijsku strategiju usmjeravati dizajniranje i proizvodnju hrvatskih drvno-

prerađivačkih proizvoda na način da se vrlo brzo mogu adaptirati na određena tržišta koja de biti

identificirana od interesa za drvno-prerađivački Sektor.

5. RAZVOJ LJUDSKOG KAPITALA, ZNANJA I SPOSOBNOSTI

SVRHA

Kako bi se omogudilo povedanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora potrebno je osigurati

bolju povezanost između obrazovnog sustava i gospodarstva, kako bi obrazovni sustav RH i tržište

rada pravovremeno i efikasno mogli odgovoriti na potrebe drvno-prerađivačkog sektora u RH.

OPRAVDANOST

Jedna od slabosti drvno-prerađivačkog sektora je i neusklađenost tržišta rada i potreba Sektora za

adekvatnom i obrazovanom radnom snagom. Da bi se to promijenilo važno je utvrditi koje su to

potrebe drvno-prerađivačkog sektora u određenim područjima unutar RH, utvrditi postojede

kapacitete ljudskih resursa, izraditi srednjoročne i dugoročne projekcije razvoja sektora i njihovih

potreba za radnom snagom kako bi se moglo učinkovito odgovoriti na potrebe Sektora sada ali i u

bududnosti. Pri tom naglasak treba biti na razvijanju novih vještina kroz obrazovni sustav i cijelo-

životno stručno osposobljavanje, mogudnost prekvalifikacije radne snage ali i uvođenje mjera za

ciljano privlačenje visoko-kvalificirane radne snage u drvno-prerađivački sektor iz drugih zemalja.

MJERE ZA OSTVARENJE CILJA

Prioritetno područje„Razvoj ljudskog kapitala, znanja i sposobnosti“ uključuje sljedede mjere:

15

5.1. Podrška razvoju edukacijskih programa u okviru Centara kompetencije kojima se potiče cijelo-

životno obrazovanje

U okviru Centara kompetencija i ostalih znanstveno-istraživačkih i poslovnih potpornih institucija

potrebno je uvesti edukacijske programe namijenjene drvno-prerađivačkom sektoru kojima se potiče

cijelo-životno obrazovanje i stjecanje dodatnih, stručnih znanja potrebnih za unaprjeđenje i razvoj

drvno-prerađivačkog sektora.

5.2. Angažiranje poslovnog sektora (kroz Klaster konkurentnosti) u proces pripreme kurikuluma za zvanja u drvno-prerađivačkom sektoru uz usklađivanje kurikuluma sa definiranim potrebama i razvojnim smjerom drvno-prerađivačkog sektora

Pri izradi novih kurikuluma za drvno-prerađivački sektor poželjno je uključiti poslovni sektor koji de

biti angažiran kroz Klaster konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora kako bi se odgovorilo na

potrebe upravo poslovnog sektora 8kao bududih poslodavaca) za novim, specifičnim zanimanjima do

koje je došlo zbog promjena u procesu proizvodnje, primjene KET tehnologija u Sektoru i uvođenja

novih poslovnih procesa.

Definiranje obrazovnih modula u strukovnim i visokoškolskim ustanovama temeljenih na eko-dizajnu

koje je novo razvojno područje drvno-prerađivačke industrije također je jedno područje na koje de

nadležne obrazovne institucije morati obratiti pozornost i dati ovom sektoru kvalitetnu podršku po

pitanju obrazovanja kadrova iz te struke.

Podrška razvoju edukacijskih programa u okviru Centara kompetencije kojima se potiče cijelo-životno obrazovanje

Angažiranje poslovnog sektora (kroz Klaster konkurentnosti) u procespripreme kurikuluma za zvanja u drvno-prerađivačkom sektoru uz usklađivanje kurikuluma sa definiranim potrebama i razvojnim smjerom drvno-prerađivačkog sektora

Uključivanje hrvatskih znanstvenika i istraživača u međunarodne projekte i rad radnih radnih tjela u okviru Europske komisije

Podrška razvoju i pozicioniranju visoko-kvalificirane radne snage u okviru Sektora i privlačenje međunarodnih eksperata

16

5.3. Uključivanje hrvatskih znanstvenika i istraživača u međunarodne projekte i rad radnih tijela u

okviru Europske komisije

Kako bi se što više unaprijedila konkurentnost drvno-prerađivačkog sektora potrebno je uključivanje

relevantnih dionika (poduzetnika, znanstvenika i istraživača) u rad radnih tijela u okviru Europske

komisije (EU Tehnološke platforme, Radne skupine za izradu strateškog i zakonodavnog okvira ...) kao

i uključivanje hrvatskih partnera iz drvno-prerađivačkog sektora u međunarodne projekte u okviru

Programa Zajednice kao što je HORIZON 2020, programe Transnacionalne suradnje (Dunavski

program, Mediteranski program, Jadransko-jonski program) ili programe međuregionalne suradnje.

5.4. Podrška razvoju i pozicioniranju visoko-kvalificirane radne snage u okviru Sektora i privlačenje

međunarodnih eksperata

U cilju privlačenja i razvoja visoko-kvalificirane radne snage u Drvno-prerađivačkom sektoru potrebno

je promijeniti percepciju javnosti o Sektoru, prvenstveno kod mladih ljudi, kako se ne radi o

zastarjelom, nisko-tehnološkom sektoru ved o inovativnom sektoru koji se bazira na tradiciji i

teritorijalnom kapitalu ali u kojem je važna i inovativnost, kreativnost, primjena KET tehnologija i

mogudnost brendiranja proizvoda.

FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEŠKIH SMJERNICA ZA RAZVOJ DRVNO-PRERAĐIVAČKOG SEKTORA

Kad se govori o provedbi aktivnosti u okviru prioritetnih područja Strateških smjernica za razvoj

drvno-prerađivačkog sektora nužno je definirati i osnovne izvore financiranja. Bududi da je razvoj

drvno-prerađivačkog sektora stavljen kao jedan od prioriteta gospodarskog razvoja u Republici

Hrvatskoj cilj je da se na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini razrađenim multidisciplinarnim

mjerama stvori u Republici Hrvatskoj poticajno okruženje za jačanje konkurentnosti drvno-

prerađivačkog sektora i podigne investicijski potencijal na višu razinu. S obzirom da provedba

Strateških smjernica za razvoj drvno-prerađivačkog sektora treba uključivati čitav niz institucija iz

javnog, poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora, u njenu de se realizaciju, osim poduzetnika i

znanstveno-istraživačkih institucija, uključiti resorna tijela državne uprave, relevantne nacionalne i

regionalne agencije, partnerske institucije, područna (regionalna) i lokalna samouprava). Temeljni

izvor financiranja provedbe Strateških smjernica za razvoj drvno-prerađivački sektor do ulaska u

Europsku Uniju bit de proračun resornih tijela državne uprave i pripadajudih agencija, županijski i

lokalni proračuni, proračuni partnerskih institucija, dok de se nakon ulaska Republike Hrvatske u EU

modi koristiti i strukturni instrumenti Kohezijske politike Europske Unije, Europski poljoprivredni fond

za ruralni razvoj i Programi Zajednice. Pri korištenju fondova Europske unije bit de potrebno voditi

brigu o pravilima vezanim uz zaštitu tržišnog natjecanja (usklađenost dodjele bespovratnih sredstava

sa horizontalnim potporama EU - Regionalne potpore i Potpore za istraživanje, razvoj i inovacije).

17

PRADENJE I VREDNOVANJE STRATEŠKIH SMJERNICA ZA RAZVOJ DRVNO-PRERAĐIVAČKOG

SEKTORA

Bez adekvatnog sustava pradenja i vrednovanja nije mogude pratiti učinke provedbe prioriteta i mjera

postavljenih u okviru Strateških smjernica za razvoj sektora. U okviru trogodišnjeg Operativnog plana

Klastera konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora bit de identificirani nositelji aktivnosti,

partnerske institucije, glavni pokazatelji kojima se prati uspješna provedba mjera u okviru prioritetnih

područja i glavnog strateškog cilja Strateških smjernica za razvoj drvno-prerađivačkog sektora i način

pradenja i evaluacije.