IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE … novosti AUGUST CENTAR.pdf · nas uče da budemo bolji ljudi. ... N2 - Ne mora značiti da su, da su svi muškarci fizički

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

AKTUELNI PROJEKT: „Svi

različiti svi jednaki“

Iako je ljeto i mladi ljudi ne vole puno

sadržaje koji podsjećaju na obavljanje

školskih obaveza, CKD neće odustati

od edukacije ni u ovom periodu. Ako

škole ne rade ne znači da znanje ne

treba usvajati. Neformalno, kroz

različite online sadržaje.

Jednostavno, smatramo da nikada ne može biti dovoljno sadržaja oko nas koji

nas uče da budemo bolji ljudi. A dobri ljudi uvažavaju druge i drugačije u njihovoj

različitosti i u njihovim ljudskim pravima. Dobrim ljudima su ljudska prava drugih

važnija od njihovih. Zašto? Znajući da štite druge ljude oni zapravo štite i sebe.

Kako od drugih tako i od samih sebe. Nerazumnost dolazi od neznanja,

neznanje potiče najniže strasti u nama, a nitko od nas ne želi da mu se nešto

loše dogodi.

No dok tako razmišljamo, moramo znati

da to ne žele ni drugi. Stoga, ona

stara mudrost mora biti naša

mudrost. Mudrost za sva vremena.

„Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi ne čini tebi“

UMJESTO UVODA

„Da bi se dobrovoljno i

slobodno priznala i uvažila

tuđa vrijednost neophodno

je imati sopstvene

vrijednosti.“ Beket

Homo sapiens jedina je

zvjerka obdarena razumom,

ali i jedino biće koje svu

svoju emociju može da

posveti kakvoj nerazumnoj stvari“. Bergson

Umjesto uvoda 1

Učimo: ZAJEDNIŠTVO (III dio) 2

Tetke dobile status trećeg roditelja 7

Škola i ljudska prava - “Slobodna djeca Samerhilla” (VIII

dio) 9

Učimo djecu toleranciji – Jesmo li izgubili odgojno iz

odgojno obrazovnog sustava 14

Učimo djecu toleranciji – Autizam govori srcem 16

Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv

nasilja nad ženama i nasilja u porodici (VII dio) 18

Mediji o ljudskim pravima i diskriminaciji –

LGBT u školskom gradivu: udžbenici i

diskriminacija

22

Mediji o ljudskim pravima i diskriminaciji –

Sramotna diskriminacija invalida kod

pokušaja posvajanja

24

FACEBOOK – Debatom protiv diskriminacije 25

Debatologija 26

2

O Publikaciji

Od junskog broja

Debatnih novosti

donosimo u dijelovima

publikaciju pod nazivom

“Učimo: Zajedništvo”

koje je izdalo Svjetsko

udruženje vaspitača u

ranom djetinjstvu.

Aktivnost br. 4 - "Zajednički povrtnjak"

Učimo: ZAJEDNIŠTVO (III dio)



3

Razmislite o argumentima koji

slijede....

Kao i u prethodnom broju

Debatnih novosti nastavljamo

sa predstavljanjem

argumentacijskih linija za

tezu “Prava žena u BiH su

ugrožena”

EKIPE:

A - Gimnazija Banja Luka (Maja

Jokanović, lvan Sijaković, lgor

Dragić)

N - Scream, Jablanica (Nina

Marić, Sabina Tufek, Aldin Sirić)

A1 - N2

A1 - E ovako. Da li je

ravnopravnost na bilo kom polju

ako može da

učestvuje isti broj i muškaraca i

žena?

N2 - Ne znam.

A1 - Da li je tu prisutna

ravnopravnost među njima?

N2 - A ako može učestvovati...

A1 - lsti broj i muškaraca i žena.

N2 - Da li je to ravnopravnost?

A1 - Da.

N2 - Pa jeste.

A1 - A da li je ravnopravnost

ako imamo isti proces, procenat

učešća i muškaraca i žena na

bilo kom polju?

N2 - Jeste.

A1 - Da li je neravnopravnost

ako broj muškaraca i žena nije

isti?

N2 - Jeste.

A1 - Da li u Bosni i Hercegovini

žene, kao i muškarci mogu da

služe vojni rok?

N2 - Mogu.

A1 - Mogu? Navedite mi

primjer.



4

N2 - U Jablanici ima žena

koja ima činovnik žena.

A1 - lma možda u policiji, ali

da li mogu da služe vojni

rok?

N2 - Vojni rok odslužen, ovaj,

Akademija.

A1 - Dobro. Da li vam je

poznat fudbalski klub

Željezničar iz Sarajeva?

N2 - Jeste.

A1 - Da li vam je poznato da

je taj klub isključivo muški?

N2 - Jeste.

A1 - Da li znate, za fudbalski,

za muški vaterpolo klub

Borac?

N2 – Nisam čula.

A1 - Dobro. da li su muškarci

fizički jači od žena?

N2 - Ne mora značiti da su,

da su svi muškarci fizički jači

od žena.

A1 - Zašto je onda muškarac

simbol snage.

N2 - Pa dobro sad. Večina je

muškaraca jača od žena.

A1 - Dakle jači je. Da li onda

na poslovima, ovaj, zidara i

tesara, gdje se isključivo

zahtijeva fizička snaga, ima

više pripadnika muškog

pola?

N2 - Pa ima, zato što nisu

baš psihički nešto.

A1 - Dobro. Smatrate li da

nasilje treba prestati?

N2 - Normalno.

A1 - A, smatrate li da greške

treba da se ponavljaju pa tek

onda da se uoći da su to

greške?

Aktivnost br. 5 - "Kuća za svakoga“




slijede....

5

N2 - Kako možete li ponoviti?

A1 - Da li smatrate da, tek kad

uočite neku grešku onda treba

da je ispravite?

N2 - Normalno. Kako drugačije...

A1 - Dakle, nasilje prvo treba da

se izvrši nad nekim da bi onda

Se žena obratila socijalnoj službi?

N2 - Ne mora značiti.

A1 - Pa dobro. Vi ste rekli da

nasilje treba prestati?

N2 - Pa da.

A1 - Smatrate li da osoba iz

bojaznosti za svoj život ne smije

da iznese svoje probleme

nekome?

N2 - Ne.

A1 - Ne. Dakle, ona ako iznese

svoje probleme uništava se njeno

osnovno pravo, pravo na život?

N2 - Ne mora značiti. Ona je

zaštićena, ona ima ustanove koje

se može obratiti, koje je štite, i

njeno pravo na život i sva ostala

prava.

A1 - A nju štite ustanove, a šta

ako se ona vrati kući i tamo je

dočeka muž?

N2 - Pa može se razvesti od

njega.

A1 - Pa, razvod duže traje.

N2 - Pa ona može u

međuvremenu biti zaštićena od

policije...

A1 - Dobro.

N2 - ...može zatražiti tu pomoć.

A1 - Da li smatrate da će ženama,

prijavljivanjem socijalnim

službama, da nasilje ne

prestaje tako?

N2 - Kako oni...?




slijede....

6

A1 - Prijavljivanje, kad, ako se

žene prijavljuju socijalnim

službama, da li smatrate da

nasilje tako prestaje?

N2 - Da.

A1 - Dobro, hvala. Moje unakrsno

pitanje je završeno.

A3

Kao prvo želio bih da ponovim

naš kriterij koji glasi:

ravnopravnost među polovima.

Mi smo u toku cijele debate

pokušavali i uspjeli da

dokažemo i odbranimo naš kriterij

kao i naše argumente. Dakle, da

ravnopravnosti među polovima

nema, da je stalno prisutno

nasilje nad ženama kao prvi

argument. Diskriminacija nad

ženama na radnom mjestu je

prisutna u Bosni i Hercegovini

kao naš drugi argument.

Negacijska ekipa je sama, u

svojim izlaganjima navela da

dolazi do povrede ljudskih prava u

Bosni i Hercegovini. Međutim, oni

su čitav svoj slučaj zasnovali na

tim ljudskim pravima, tako da

stvarno ne znam kako mogu da

sami sebe negiraju odmah

na početku dabate.To su ponovili

još par puta u toku unakrsnog

ispitivanja. U drugom unakrsnom

ispitivanju na pitanje da li ima isti

Broj žena u politici oni su

odgovorili da nema. Da i potvrdili

su da ako nije prisutan isti broj

pripadnika muškog i ženskog

pola, da je to neravnopravnost.




slijede....

7

Dakle, ta neravnopravnost je

prisutna, za koju se mi zalažemo.

Također u sportu, prihvatili su da

ne postoji ženski klub, ženski

fudbalski klub Željezničar, to jest

da ni u sportu ravnopravnost nije

prisutna jer većina sportova su

izrazito muški i postoji za sve

sportove kod nas postoje muški

klubovi, ali za malo koje postoje

ženski klubovi. Vi sami ste rekli da

nasilje treba, da nasilje treba da

prestane što znači da, se vi

zalažete da to nasilje postoji. Ako

ono treba da prestane, to znači da

ono postoji, tako da mislim da ste

vi u toku cijele debate sami sebe

pobijali i da smo mi uspjeli da

održimo svoj kriterij i svoje

argumente, dok vi svoje

argumente koji su zaista klimavi,

da tako kažem, niste uspjeli da

održite jer bazirali ste se na Ustav

i za koji ste sami rekli da se ne

poštuje. Hvala.

N3

Činienica da pravni sistem u

Bosni i Hercegovini još uvijek se

uspostavlja, odnosno još uvijek se

realizuju izborni rezultati sa

novembarskih izbora, pa vlast ne

može da djeluje kako bi trebala

uobičajeno. Primjer žene u

sportu, vrlo uspješne žene, jeste

Kada Omerović, bokserka. Zatim,

naveli ste primjer da zidar, tesar,

da tu nema mnogo žena

zastupljenih. Pa to bi isto bilo

kada bismo naveli koliko ima

muškaraca krojača.



IZVOR: Publikacije: Učimo: Zajedništvo, Svjetsko

udruženje vaspitača u ranom djetinjstvu, str. 12. – 19.


slijede....

8

Postoje neka zanimanja koja

se bave određeni spolovi

više već neki drugi. Zatim

negacijska, afirmacijska

ekipa ne poznaje dovoljno

materiju. Oni ne znaju šta je

ZAVNOBiH. Oni su donijeli

prvi u Bosni i Hercegovini na,

ravnopravnost žena, što

afirmacijska ekipa nije

upoznata. Znači, ne poznaje

dovoljno materiju. Zatim, član

sedamnaest, 417, službenog

glasnika OSCE-a jesle da

svako treći član mora biti, na

listi kandidata, mora biti

suprotnog spola. Što znači

da žene mogu biti

zastupljene i zastupljene su

na kandidatskim listama,

samo je odziv birača

drugačiji, pa njih nema.

Zatim, primjetio sam da

ravnopravnost među

polovima, kriterij afirmacijske

ekipe, nije toliko povezan sa

njihovim argumentima.

Njihov prvi argument, nasilje

nad ženama, uspostavlja se

samo na jednom dijelu žena,

mada ne znaju koliki je to

postotak žena od ukupnog

broja žena u Bosni i

Hercegovini. Zatim, član 2.

argument def diskriminacija

na radnom mjestu. Postoji

samo jedan dokaz da žene

hodaju u minićima.

BEOGRAD, 8. jul 2015. – Ministarstvo rada, zapošljavanja,

boračkih i socijalnih pitanja izjednačilo je sve tetke sa

roditeljima, čime su one dobile pravo da podižu decu svojih

braće i sestara, saopšteno je iz ovog ministarstva.

Dodeljivanjem statusa trećeg roditelja, tetke su postale

punopravne članice porodica koje imaju decu, a tome su

najviše doprineli njihovi izlivi nežnosti na društvenim mrežama.

- Pregledali smo nekoliko hiljada statusa na Fejsbuku na kojima

su tetke postavljale fotografije sa decom svojih braće i sestara,

a na kojima pokazuju neizmernu ljubav prema njima. „Tetkino

zlato!“, „Ponosna tetkaaa!“ su postovi koji ne mogu da ne

izmame emocije i kod najhladnijih ljudi. Logičan sled je bio da

im damo status roditelja čime smo ih po svemu izjednačili sa

biološkim roditeljima dece, sa kojima će zajedno moći da

podižu svoje bratance, bratanice, sestriće i sestričine – rekao je

naš izvor iz Ministarstva za socijalna pitanja koji je želeo da

ostane anoniman.

- Iako je bilo nekih u ministarstvu koji su se protivili ovoj odluci,

statusi Fejsbuk prijatelja tetki „Super ti stojiiii“ ostavili su ih bez

argumenata. Mislimo da će deca podizana u porodici sa tetkom

biti daleko srećnija i ispunjenija, ako ne ljubavlju, ono izlivima

nežnosti na Fejsbuku, Tviteru i Instagramu – potvrdio je naš

izvor iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnih pitanja, koje

je nadležno za pitanja porodice.

TETKE DOBILE STATUS TREĆEG

RODITELJA




slijede....

9

Sada bih prešao na našu

argumentacijsku tiniju. Naš

kriterij gtasi: ljudska

prava. Naš prvi argument su

prava dokazana regulisana

Ustavom. U zakonima Bosne

i Hercegovine pravo se prvi

put našlo u ravnopravnom

odnosu sa muškarcima u

deklaraciji ZAVNOB|H-a, a

naš drugi argument jeste:

prisustvo žena u svim

sferama života. Možemo

navesti od Federalnog

zavoda za statistiku, broj

zaposlenih. Na primjer, od

ukupno 264.219

nezaposlenih, žena

je 122.160, što je za 19.866

manje od muškaraca. Prema

tome žene su u ovom

slučaju mnogo bolje

iskoristile svoje pravo na rad.

Hvala.

Sociolog Ratko Božović kaže da je podizanjem statusa

tetke na nivo roditelja ispravljena velika nepravda.

- Nekada su bake i deke bile te koje su svoje unuke

obasipale neizmernom ljubavlju, ali kako bake i deke nemaju

Fejsbuk, ovu rupu danas popunjavaju tetke. Selfi fotografija

tetke sa bratovljevim ili sestrinim detetom pokazatelj je njene

ljubavi i velikog truda koji ulaže u podizanje tog deteta na

društvenim mrežama – rekao je za Njuz Ratko Božović –

Jedini gubitnici, zbog zanemarivanja svojih majki, mogu biti

sama biloška deca tetki, ali ne treba zaboraviti da i ta deca

imaju neke svoje tetke, čime lako mogu popuniti tu prazninu

– zaključio je on.

U Udruženju roditelja

Srbije (UDRIS)

napominju da nisu baš

srećni zbog odluke da

se tetkama dodeli

status roditelja jer

deca, zbog velike

ljubavi koje im pružaju

tetke, mogu prestati

da vole svoje prave

roditelje, i da vrlo lako,

kada postanu

punoletna, mogu

odlučiti da žive samo

sa tetkama.




slijede....

10

OSVRT NA TEMU “PRAVA

ŽENA U BIH SU

UGROŽENA”

Zuhra Kalauzović, Sarajevo

"Svako vrijeme ima svoju

istinu, kao što čovjek ima

svoje lice"'

Larra

Teza koja privlači pažnju sa

teoretskog i praktičnog

aspekta. Činjenice

govore da:

1. Ustavom zagarantovana

pravna i politička jednakost

polova

2. Prava žena u BiH, čitav niz

nerješenih pitanja

Predmet diskusije je stvarna,

a ne deklarativna jednakost

među polovima. Ovo je samo

jedno u nizu sudbonosnih

pitanja u vezi kog

najodgovornije institucije

svijeta pokazuju

nedosljednost usvojenog -

(Ustavom).

Ustavna jednakost polova je

uslov za:

a) nacionalnu

b) političku

c) kulturnu jed.

Takva jednakost zapisana je

u Deklaracijama i poveljama

generalne skupštine UN

1952. godine usvojena je

Konvencija o pravima žena.

ŠKOLA I LJUDSKA PRAVA

“SLOBODNA DJECA SAMERHILLA” (VIII DIO)




slijede....

11

Nedosljednost provođenja

ove deklaracije dovela je

do 1. neravnopravnog

učešća žena u politici

2. do neravnomjerne

raspodjele moći između

muškaraca i žena

Analogno tome je

neravnopravna raspodjela

privilegija koje donose

politika i moć.

- U nacionalnim

parlamentima u svijetu

udestvuje svega 10% žena

- U vrijeme održavanja

konferencije u Pekingu

1995. god.-200 država

učesnica 4 žene su

predsjednice država + 6

predsjednica vlada

Strah: Muškarci, ne samo

u BiH (svijetu) imaju strah

od gubitka vlasti.

Svoje pozicije brane

stereotipima

a) Kako žene nemaju

afiniteta za politiku, vlasl,

moć jer time gube na

ženstvenosti

b) ostaje im nedovoljno

vremena za bavljenje

porodicom, djecom

Pitanja prava žena vezana

su za nastanak i razvoj

DEF-PLJZ (žena je bila

ne samo ravnopravan,

nego i vrlo priznat i

poštovan član društva

(obilježila epohu -

matrijarhat).



Razmislite o argumentima koji slijede....

12

Likvidacijom PLJZ likvidirana

je i društuena ravnopravnost

žene. Nastaje period

potčinjenosti žene, da bi u

savremenom kapitalizmu u

odnosu na ranije stanje bio

učinjen progres kad je u

pitanju položaj žene u

društvu.

Dakle, historija nas ući da

samo u društvima - u kojim

su zadovoljeni uslovi

pune ekonomske i društvene

jednakosti, žene mogu biti

ravnopravne u pravnom

smislu te riječi.

STAKLENI PLAFON

Ogromna je uloga žene u

porodici. Usljed ratnih

stradanja više od 60%

porodica je u BiH prognano,

raseljeno, još uvijek žene sa

neizvjesnošću čekaju

da im se muževi, sinovi

(nestali) odnekud jave - da se

vrate i čekaju na one

koji su bili isključivi hranioci

porodica. Razdvojenost majki

sa djecom i očeva dovele su

do raspada brakova.

Rastočena je ekonomija -

velik broj nezaposlenih.

Većina porodica je

nesrećna (bez članova

obitelji, bez sredstava, bez

domova)




slijede....

13

Tolstoj (Ana Karenjina) “Sve

sretne porodice liče jedna na

drugu, a svaka nesrećna,

nesrećna je na svoj način„

- Ono što bi kao zaključak bilo

jeste da su žene nezaobilazni

partneri na putu ostvarenja

stabilnog demokratskog

društva. One su pokazale da

su spremne svoju energiju

ulagati u druge, da su

fleksibilne, tolerantne,

spremne na uvažavanje

drugih, sklone kolektivnom

radu, uvažavanju različitosti

tako da sa pripadnicama

različitih progresivnih

orijentacija spremne

su naći zajedničke interese.

Žene se bave oko 50

nevladinih organizacija.

Žene, one se udružuju. Moć

ujedinjenih žena je između

ostalog u tome da lične

tragedije pretaču u društvene

promjene. Pokazale su

spremnost da zajedno sa

muškarcima obnavljaju

porušenu zemlju.

40 Zena iz BiH + Zene

Hrvatske Konferencija Žena u

Sarajevu 21. septembar 1996.

izjasnile su se za povezivanje

sa ostalim ženama drugih

država - razmjenu iskustava.

Počele su graditi Žensku

mrežu (lokalna, regionalno pa

globalno uslijedio je niz

foruma, okruglih stolova.)




slijede....

14

Shodno tome je rušenje

barijera koje su ratom

podignute, zahtijevaju

dosljedno poštovanje

Dejtonskog sporazuma,

bave se humanitarnim

radom, psihoterapeutskim.

Dakle,

- pravni sistem je precizirao

izjednačavanje polova i

diskriminaciju na polnoj

osnovi

- podizanje obrazovnog nivoa

ženske populacije

zapošljavanje žena -

ekonomska samostalnost

- afirmacija žene u kulturi,

nauci, obrazovanju, sportu,

stvaralaštvu

- ostvarenje socijalnih prava,

prava u zdravstvu, radnog

prava

Fenomenu ženskog

organizovanja moguće je

prići sa

1. sociološkog

2. političkog

3. kulturološkog aspekta

časopisi žena u BiH “Žena

21" "Sumeja" "Liga glasača

žena" "Forum

žena"

Pekinška platforma -

deklaracija o sprječavanju

svih vidova diskriminacije

po osnovu polova koju je

potpisala i naša zemlja.

Nil, Aleksandar S.: Slobodna deca Samerhila (A. S. Neill,

Summerhill). Prev. D. Petrović, BIGZ, 1979., str. 55. – 59.




slijede....

15

Dušaka Franjkić,

Vareš

Vladimir Zubić,

Sarajevo,

Ankica Grgić, Živinice

Zoraida Dedić,

Živinice

Radna grupa je,

razmatrajući stanje

prava žena u BiH, došla

do sljedećih

konstatacija:

- Ženska prava se

uskrađuju u sljedećim

oblastima:

- Neadekvatni

mehanizmi podrške

unapređenja položaja

žena na svim

nivoima;

- Nedostatak

poštovanja i

neadekvatna promocija

i zaštita ljudskih

prava žena

- Stereotipno

prihvatanje žene i

nejednakost u pristupu i

učešću u svim

sistemima

komunikacije, posebno

u medijima;

- Stalna diskriminacija i

kršenje prava ženske

djece;

- Neravnopravan

položaj žene u

raspodjeli vlasti i

odlučivanja

Odgoj? Jaka riječ, ustat' pa izgovoriti. Ali kada se odgoj treba

sprovesti u djelo, tada često izgleda da smo zakazali. Pa onda od

muke prebacujemo odgovornost jedni na druge, tko bi trebao da u

konačnici odgaja dijete? Škola ili kuća, roditelji ili učitelji, a dok se

smislimo i istjeramo pravdu na konac dijete je odgojila ulica...

Često čujem starije: susjede, poznanike, a baku da i ne

spominjem, u naš vakat nije ovako bilo... Lijepa šipka, ja bi mu

pokazala što meni neće ustati, učitelj je sve i sve, šta on kaže to

tako mora biti i još na tisuće takvih situacija. Nije ni šipka rješenje

da dijete odgojimo u jednu odraslu zdravu osobu. A kako danas

stvari stoje, gledajući sa strane meni koja nemam dijete, izgleda

kao da je dijete jedna nogometna lopta, sredstvo za postizanje

osobnih ciljeva.

Pa ako dijete nauči ustati starijem u školi, 1:0 za učiteljicu. Ako

neće da ustane, tada su roditelji sebi zabili autogol. I tako iz sata

u sat, iz dana u dan i onda se često pitamo zašto je dijete takvo, a

ovamo se bitke vode oko golova je li to trebalo naučiti u školi ili

kod kuće. Čiji je zadatak bio da dijete izraste u osobu koja

poznaje, prihvata i poštuje norme odgoja, obitelji kao primarne i

osnovne ćelije društva ili škole kao ODGOJNO obrazovne

ustanove?

U posljednjih 9 mjeseci sam

zaključila, opet i iznova, da

roditelji i učitelji treba da rade

zajedno, jer imaju zajednički cilj,

cilj koji nije sredstvo, cilj da

dijete od njih nauči najbolje

moguće stvari, da nauči biti

pošteno i odgojeno, da nauči

surađivati.

Surađivati, pa kada zakaže škola da roditelji pruže ruku i obrnuto,

da se nadopunjuju, a ne da prebacuju loptu iz jedne mreže u

drugu. Ono što je počelo kod kuće da nastavi u školi. Pozabavimo

se djecom, a ne krivcima kada je već kasno.

UČIMO DJECU TOLERANCIJI – JESMO LI IZGUBILI

''ODGOJNO'' IZ ''ODGOJNO OBRAZOVNOG SUSTAVA''?




16

- Nasilie nad ženama

što se tiče stanja u BiH

proizilazi iz aktuelnih

religijskih pravila, koje

ženi daju

neravnopravan položaj

(npr. u nekim religijama

žene se moraju

pokrivati;

javlja se ograničenje pri

pozdravu sa

muškarcem...).

Tradicija i odgoj često u

velikoj mjeri doprinose

da se forsiraju muška

djeca i pritom se kod

njih formira

samopouzdanje, što im

omogućuje da kasnije

u životu postaju

dominantni za razliku

od žena.

Takođe, iz istih razloga

žena u tradicionalnoj

porodici nema dovoljno

samostalnosti u

formiranju braka i

porodice (broja djece).

Sarajevo, 24.3.2001.

Nije u svakoj školi tako crno i ne pišem ovo kako bih ocrnila neke

roditelje i učitelje. Pišem upravo iz suprotnog razloga. Kako bih

JASNO I GLASNO, javno pohvalila roditelje i škole koje

su prepoznali važnost ovakvog djelovanja. O čemu se radi?

Proteklih 9 mjeseci realizirao se projekt ''Program prevencije

vršnjačkog nasilja i upravljanja konfliktima u prigradskim naseljima

Mostara'' kojeg financira In fondacija – Fondacija za unaprjeđenje

socijalne inkluzije djece i mladih u BiH, a implementira Udruženje

mladih psihologa.

Kroz testiranje koje je provedeno na kraju školske godine došlo se

do zaključka da su učenici poboljšali svoje socio-emocionalne

vještine tijekom implementacije SEL programa. Učenici pokazuju

manje simptoma stresa i anksioznosti, manje problema u

ponašanja, bolju mogućnost održavanja pažnje i koncentracije.

Ipak, najviše poboljšanja je došlo u odnosu s vršnjacima gdje više

od 30% učenika procjenjuje da su njihove socijalne vještine

poboljšane. Što smo radili? Nismo pričali priče samo o tome kako

se ne treba tući. Devet mjeseci razgovarali smo o pozitivnim

stvarima, o našim emocijama, prijateljima, o tome što nas čini

dobrim osobama, kratko rečeno - radili smo na razvoju socio-

emocionalnih kompetencija i pokazalo se zaista uspješno. A tih

devet mjeseci sastančili smo i sa roditeljima i učiteljima i pričali i

učili svi zajedno o svemu ovome.

Zaključili smo da su roditelji i nastavnici najbolji modeli, najbolji

životni učitelji za djecu kada surađuju, kada im pružaju znanje o

tome kako biti dobra osoba. Djeca postaju nasilna samo ako se

izgubi ova suradnja, ako se životni suradnici jednog djeteta okrenu

jedan protiv drugog i dijete ostane prepušteno samo sebi, ulici...

http://bljesak.info/rubrika/sci-tech/clanak/jesmo-li-izgubili-odgojno-

iz-odgojno-obrazovnog-sustava/125380




http://bljesak.info/rubrika/sci-tech/clanak/jesmo-li-izgubili-odgojno-iz-odgojno-obrazovnog-sustava/125380






















17

Nedominirajuća

(Nedovoljna uloga) uloga

žene u porodici se

odražava i na djelovanje

izvan porodice direktno

njenim učešćem ili preko

posrednika (muža ili sina)

dovodi do nedovoljne

realizacije njenih

(ljudskih) prava što je

temelj (baza) njene

ugroienosti iz koje

proizilazi nedovoljna

realizacija i drugih prava.

Radna grupa smatra da i

pored odigledno

ugroženih mnogih prava

žene ipak stoje i neke

činjenice koje to

opovrgavaju.

- Prije svega se misli na

Dužinu života ženske

populacije u BiH koja je

za nekoliko godina veća

nego kod muškaraca. Pri

tome se ne misli na one

koje su prisilno izgubile

život.

- Pored toga kod nas

ne postoje poslovi koji su

manje plaćeni ženama

kao što je to u mnogim

zemljama (Engleska)

- Bez obzira na vrlo mali

broj žena koje

ravnopravno učestvuju u

politici ipak su i ta prava

zaštićena brojem mjesta

(30%) na listama

stranaka.

BANJALUKA - Autizam nije bolest, već stanje iz grupe razvojnih

poremećaja, koje karakterišu teškoće u komunikaciji,

socijalizaciji i imaginaciji.

Osobe sa autizmom ne razumiju ironiju i sarkazam, niti poruke

prenesenog značenja. Takođe, vole ustaljene aktivnosti i

poželjno je najaviti im promjene. Njihova interakcija sa okolinom

je otežana. Oni, međutim, žele kontakt, samo treba da im

pomognemo da ga i uspostave...

Nedavno otvoreni Dnevni centar za autizam u Banjaluci,

namijenjen za odrasle i prvi te vrste u Republici Srpskoj, jedna je

od adresa na kojima je to moguće ostvariti.

Od ukupno pet korisnika, sa kojima stručnjaci rade, zatekli smo

najstarijeg Zdravka (46) i Teodoru (20). Biljana Marić, radni

terapeut, kaže da je pomak kod njih dvoje vidljiv i to u

imenovanju aktivnosti i želja.

"Veoma sam iznenađena koliko ljudi malo znaju o autizmu, zbog

čega je jako važno da im se približi stanje sugrađana ili članova

porodice. Svako vrijeme koje se provede sa našim korisnicima je

kreativno i za njih dragocjeno, jer imaju priliku za interakciju",

objašnjava Marićeva. Kada je autizam u kombinaciji sa

Aspergerovim sindromom, nerijetko se razvijaju genijalci, poput

Čelinčanina Aleksandra Rodića, jedine osobe u BiH s ovim

dijagnozom koja redovno pohađa srednju školu. I matematički je

genije.

"Podrška je potrebna korisnicima i roditeljima. Autizam jednog

člana porodice mijenja život čitavoj porodičnoj zajednici. Majke

obično nikada ne rade, dakle automatski je manje finansija u

porodici. Zatim, u mnogim slučajevima koriste se suplementi.

Takođe, potrebno je život prilagoditi potrebama, poput izbora

destinacija na koje su putuje, putnog sredstva koje se može

koristiti...", objašnjava za "Nezavisne" Mirjana Kojić,

predsjednica Udruženja "Djeca svjetlosti" iz Banjaluke, u kojem

je 26 korisnika predškolskog i školskog uzrasta i petero odraslih.

UČIMO DJECU TOLERANCIJI – AUTIZAM GOVORI

SRCEM




18

- Podjela posla

kvantitativno mnogo više

ugrožava žene ali određeni

opasni poslovi odnose se

uglavnom na muškarce

-žene čak i lakše u ovim

uslovima dolaze do posla.

lz diskusije koja je radena

na ovu tezu jasno se

moglo vidjeti koliko su

muškarci uplašeni i koliko

ne žele žene više

angažovati u svim sferama

društvenog života.

„Žene nisu brutalne, a

politika je brutalna", zato

žene ne trebaju da se

bave politikom".

Žene treba da ukrase sve

prostore gdje muškarci

borave; prvo svojim

izgledom, glasom i mnogo

plemenitijim idejama. Žene

trebaju polako okrenuti

muškarce kako bi bili blaži

i objektivniji u donošenju

odluka (npr. skupštinskih).

Zaključak: Muškarcima

treba dokazati da se žene

od njih samo razlikuju

po materinstvu, a u svemu

drugom .. prihvati svih

poslova jer svi drugi

poslovi nisu prirodni.

(nastavak u narednom

broju Debatnih

novosti....pratite nas da

zajedno pročitamo

završnicu ovog

interesantnog debatnog

slučaja )

U kontaktu sa osobama sa autizmom potrebno je prilagoditi se

njihovom raspoloženju i kroz timski rad ostvariti ono najbolje. To

se postiže zajedničkim kreativnim aktivnostima, slikanjem,

radom s glinom, izlaskom u prirodu... Rana intervencija takođe

je jako važna i rad s logopedom.

"Nedostatak logopeda je veliki problem, pa mnogi roditelji da bi

održali kvalitet koji je potreban privatno plaćaju časove", dodaje

Kojićeva.

Naime, u razvijenijim zemljama dnevno je nekoliko sati s

logopedom neophodno u ranoj intervenciji, kod nas je to moguće

tek jednom sedmično do čas i po vremena u Udruženju "Djeca

svjetlosti", dok je lista roditelja čija djeca imaju poremećaj

verbalne komunikacije i koji u nadležnim ustanovama širom RS

čekaju na svoj red za logopedski čas sve veća.

http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Autizam-govori-

srcem/305646




http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Autizam-govori-srcem/305646












19

Od februarskog broja Debatnih novosti prenosimo vam u cjelosti tekst Konvencije o sprječavanju

nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Nažalost obe vrste nasilja nisu nepoznanica u našem

okruženju, ali se o tome gotovo stidljivo i jedva govori. CKD želi da podigne svijest svih onih do

kojih njihove aktivnosti dosežu kako bi zajedno doprinijeli zaštiti ljudskih prava.

KONVENCIJA VIJEĆA EVROPE O SPRJEČAVANJU I BORBI PROTIV NASILJA

NAD ŽENAMA I NASILJA U PORODICI (VII dio)



20



21



22

Izvor: http://www.ured-

ravnopravnost.hr/site/images/pdf/prijelom_online_konve

ncija.pdf (str. 38. - 44)

Izvor: http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/images/pdf/prijelom_online_konvencija.pdf (str. 44 -

48.)



http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/images/pdf/prijelom_online_konvencija.pdf























23

Mediji o ljudskim pravima i

diskriminaciji

http://www.dw.com/hr/diskriminacija-invalida-u-bih/a-18549797



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?

Izdvojite ličnosti i

temu?

Mjesto dešavanja?

Koja poruka se šalje

ovakvim

tekstovima?

Analizirajmo zajedno:










24

http://www.slobodnaevropa.org/content/lgbt-u-skolskom-gradivu-

udzbenici-i-diskriminacija/26942458.html



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?


http://www.slobodnaevropa.org/content/lgbt-u-skolskom-gradivu-udzbenici-i-diskriminacija/26942458.html













25

http://hr.n1info.com/a41156/Vijesti/Sramotna-diskriminacija-invalida-kod-

pokusaja-posvajanja.html



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?


http://hr.n1info.com/a41156/Vijesti/Sramotna-diskriminacija-invalida-kod-pokusaja-posvajanja.html











26

Da ne zaboravimo...

U borbi protiv

diskriminacije,

posebno među

mladima, kroz

dugogodišnje

iskustvo CKD,

debata se

pokazala kao

odličan i veoma

koristan alat.

Mladi su kroz

različite aktivnosti

osnažili svijest o

postojanju

problema

diskriminacije.

Prije toga su

ponekad i

nesvjesno

diskiriminirali

druge. Jedan od

značajnih primjera

diskriminacije je i

diskriminacija

djece koja su iz

grada prema onim

iz ruralnih

područja koji

putuju do škola.

CKD je u cilju promoviranja ideje jednakosti, toleranicje i zaštite

ljudskih prava kreirao Facebook stranicu: “Debatom protiv

diskriminacije”. Na ovoj stranici su sve vaše ideje, stavovi, pitanja i

iskustva koja se odnose na promoviranje i prakticiranje tolerancije.

Sve ovo nije dobrodošlo, nego je neophodno, jer stranica nije sama

sebi svrha. Ona je tu zbog vas i za vas.

U nastavku podsjećamo na Facebook stranicu „Debatom protiv

diskriminacije” putem koje se debatanti iz cijele BiH uključuju u

kampanju promoviranja ljudskih prava i jednakosti svih građana

Bosne i Hercegovine. Posjetite nas i svojim lajkom, komentarom,

fotografijom ili pričom potaknite i druge da postanu dio državne

debatne mreže za promicanje tolerancije.

FACEBOOK - SREDSTVO ZA PROMICANJE

TOLERANCIJE I POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA



https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije?_rdr=p



27

DEBATOLOGIJA

Pogledajmo zajedno o kojim smo temama najviše

govorili u prvih 7 mjeseci 2015. godine. Šta je to

najviše privuklo vašu pažnju?

Rasističke istupe osoba koje navodno štite ljudska

prava treba najoštrije...

Osobe sa invaliditetom su najdiskriminiranija grupa

u zemljama Regiona?

Da li se ljudska prava više cijene u Evropi nego u

SAD?

Nezastupljenost žena u politici u BiH -

nesposobnost žena da se izbore ...

Riječi u slici

28

U nastavku donosimo nekoliko komentara

koji su obilježili navedene teze na Debatologiji:

Rasisticki istup nikako ne moze da stiti ljudska prava.Ljudska

prava podrazumijevaju tolernaciju,ravnopravnosti i jednakost bez

obzira na pol,rasu,vjeru,seksualno opredjeljenje i slicno.S

obzirom na to,rasisticke ispade koji navodno stite ljudska prava

treba kazniti.Zakonom o diskriminaciji krsenje ljudskih prava je

kaznjivo.Ljudska prava se trebaju postovati,a rasisticki ispadi se

ne mogu opravdati time da navodno stite ljudska prava.

Say it

DEBATOLOGIJA

Dragi kolega nema potrebe za vrijeđanjem. Vidiš, da nam

debata otvara dodatne vidike, i da nije pokrenuta ova teza ne

bismo možda ni saznali za drugu stranu priče, a debata nas

zaisat uči da goto nema teme o kojoj se ne može govoriti i sa

aspekta afirmacije i sa aspekta negacije. Mislim da smo

pokrenuli ozbiljno pitanje, ali smatram da rasizam u ma

kojem obliku da se pojavljuje nije prihvatljiv. I ovdje se u tezi

ne radi o rasizmu bijelaca spram crnaca, ili crnaca spram

bijelaca, nego o ovoj strašnoj pojavi koja je zahvatila sve

aspekte društva. Zbog toga smatram da je rasa nebitna, i da

rasističi istupi osoba koje navodno štite ljudska prava, bez

obzira na njihovu rasu trebaju biti jaoštrije kažnjeni.

Flora

Riječi u slici

U Bosni i Hercegovini veliki je broj ratnih vojnih invalida.

Poznajem nekoliko slučajeva koji su bili teško ranjeni u ratu, a

nemaju nikakve prihode niti prednosti od strane države zvog

toga. Sa druge strane, također sam svjedok slučaja kada dječak

koji je rođen 1999. godine dobija mjesečni doplatak jer je kao

"ratni vojni invalid" ostvario to pravo na osnovu poznanstava

nadležnih.

Glowsun

29

DEBATOLOGIJA

Postovana kolegice Sarajlic Ajla,slazem se Vama da Evropa

vise cijeni ljudska prava nego SAD.Mozete li navesti naziv

univerzitetskog istrazivanja u SAD?Na kojem univerzitetu je

obavljeno ti istrazivanje?Slazem se da se i djecija prava u

SAD krse,medjutim akcenat u ovoj temi je na ljudskim

pravima uopsteno,a ne na djecijim pravima i zloubotrebi

djece. Slozila bih se sa kolegom General,da su ljudska prava i

u Evropi i u SAD garantovanan na papiru.Ipak,kao sto sam

vec navela,Evropa je ratificirala vise konvecnija o ljudskim

pravima,dok SAD nije ratificirala niti sudjelovala ni u jednoj

UN-ovoj vaznijoj konvenciji o ljudskim pravima.A to ste i sami

naveli u svom izlaganju.

Say it

Svjesni smo da se ljudska prava više cijene u Europi

nego u SAD-u što nam dijelomično potvrđuje činjenica o

rezultatu jednog univerzitetskog istraživanja u

Sjedinjenim Američkim Državama koji pokazuje da je

svako osmo dijete u Americi bilo najmanje jednom žrtva

seksualne, duhovne ili neke druge zloupotrebe, a to se

najviše događa sa afroameričkom djecom.

Prema izvještaju agencije Fars, kršenje ljudskih prava u

Sjedinjenim Američkim Državama odnosi se na

slučajeve poput nasilja policije i sigurnosnih snaga

protiv građana, ili smaknuća bolesnika za koje se tvrdi

da su psihićki bolesnici, pa čak i optuženika za koje se

nakon izvjesnog broja godina utvrdi da su nevini.

Ovoga puta izvještaj dolazi od jednog opsežnog

istraživanja na veoma uglednim američkim

univerzitetima o novoj vrsti kršenja ljudskih prava u ovoj

zemlji. Ovoga puta su djeca u centru pažnje odnosno

kršenja njihovih prava, odnosno zloupotreba i loše

ponašanje prema njima. Rezultati ovog istraživanja

također pokazuju da rasizam u Americi ne poznaje

mlado i staro, tako da američka djeca koja ponekad

imaju drugu porijeklo, ili bolje rečeno nisu bijele puti,

više od drugih bivaju izloženi diskriminaciji, a američki

vladini organi također, nastoje da sakriju objavljivanje

ovih izvještaja.

Ajla Sarajlić

Riječi u slici

30

Plan aktivnosti za august

AUGUST

Internet online natjecanje – vršnjačko nasilje

Internet online natjecanje – diskriminacija

Internet online natjecanje – ljudska prava

Internet online natjecanje – kultura življenja

Internet online natjecanje – interetničko pomirenje

Ažuriranje i administriranje bloga “NEnasilje”

Ažuriranje i administriranje Foruma “Ispričaj svoju priču”

Snimanje i distribuiranje webinara (7/8) – vršnjačko nasilje

Snimanje i distribuiranje webinara (8/8) – vršnjačko nasilje

Učešće u radu Facebook grupa i stranica:

• CKD facebook stranica facebook.com/groups/134200443968

• Debatologija facebook.com/Debatologija

• Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu

facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

• Stop netoleranciji u BiH facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH

• Debatom protiv diskriminacije facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

Ljetni debatni kamp “All Different – All Equal: Youth Inter-Ethnic Reconciliation Camps”

Priprema i štampanje mjesečnog magazina Debatne novosti

Priprema i štampanje - Zbornik debatnih vježb i radionica “Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom

prestupništvu

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija



https://www.facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu



https://www.facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH/755645774502644?fref=ts









https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije



31

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, počsni član

Skupštine CKD

Zoran Marčeta, finansijski asistent

i Predsjednik Skupštine CKD

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program asistent

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, stalni spoljni

saradnik

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Danijela Zuletović

SARAJEVO

Midhat Čaušević TUZLA

Branka Kukić BANJA LUKA

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”

Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Srednja elektrotehnička

škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

MSŠ Donji Vakuf Karađoz-begova medresa Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

SŠC „Đuro Radmanović”

Novi Grad

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Behram-begova medresa Tuzla

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Gimnazija

„Mustafa Novalić” Gradačac

Srednja tehnička škola Tešanj MSŠ „Hasan

Kikić” Gradačac Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

Srednja škola Pere Zečevića Odžak

REGIONALNI KOORDINATORI

ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE

KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologij

a STOP VRŠNJAČKOM

NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnicko

mPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI

U BiH facebook.com/pages/Stop

-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba

FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU

http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/

Abdulah Bećirović BRČKO

Ekonomska škola Brčko Mješovita

srednja škola Čelić

Bojana Radović DOBOJ

Žarko Brkanlić –

počasni koordinator

32

No Škola Ime i prezime kapitena Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić Srednja tehnička škola Tešanj Belmin Salihbašić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Selma Salkanović Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Selma Nukić Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić Gimnazija Mostar Lamija Aliman Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević Srednja škola Konjic Amina Avdić Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zorana Mičić Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević Behram-begova medresa Ismail Ćidić MSŠ Kakanj Nihada Hrusto Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj Almina Mujezinović MSŠ Čelić Adelisa Čaluković Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Sonja Kosanović Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić MSŠ Srebrenik Amila Bričić

Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Fatima Velić

Zamjenik: Tea Drmač Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić

33

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amira Sejdinović Srednja škola Pere Zečevića Odžak

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Bojana Radović Doboj

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad

Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

34

IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Zerin Vilogorac Pravni fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

35

9. august - Međunarodni dan autohtonih grupa naroda svijeta

12. august - Međunarodni dan omladine

13. august – Dan ljevaka

23. august - Međunarodni dan sjećanja na trgovinu robovima i njenog

ukidanja

29. august – Dan više bilja, manje soli

MEĐUNARODNI PRAZNICI

U AUGUSTU

AUGUST KROZ DATUME

36

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/






37

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 8. august, 2015. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]








https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



Documents

IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE … novosti AUGUST CENTAR.pdf · nas uče da budemo bolji ljudi. ... N2 - Ne mora značiti da su, da su svi muškarci fizički