Digitalni nastavni materijali

ICT Edu - modul 3 Razvoj digitalne kompetencije i multimedija u nastavi

1

Sadržaj: 1 E-učenje ........................................................................................................................................... 2

2 O digitalnim nastavnim materijalima .............................................................................................. 4

3 Primjeri digitalnih nastavnih materijala .......................................................................................... 5

3.1 PowerPoint prezentacije ......................................................................................................... 5

3.2 Interaktivni multimedijski plakati ............................................................................................ 6

3.3 Stripovi..................................................................................................................................... 6

3.4 GeoGebra interaktivne animacije............................................................................................ 7

3.5 Web priručnici (web courseware) ........................................................................................... 8

3.6 Interaktivni digitalni nastavni materijal s portala „Nikola Tesla“ ............................................ 9

3.7 HotPotateos online provjere ................................................................................................. 10

4 Kako kvalitetno primijeniti DNM u nastavi? .................................................................................. 10

4.1 Planiranje nastavnog procesa i uporaba DNM ...................................................................... 11

4.2 Potrebni resursi te prednosti i nedostaci primjene DNM u nastavi ...................................... 15

2

Digitalni nastavni materijali (DNM)

1 E-učenje

E-učenje ili u širem smislu e-obrazovanje (eng. e-learning) predstavlja izvođenje obrazovnog procesa uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije, to jest računala i vrlo često i Interneta. E-učenje se može definirali na različite načine, ovisno o profesiji i iskustvima osoba koje ga koriste. Prema jednoj podjeli ove se definicije mogu svrstati u jednu od dvije grupe:

1. grupa "tehničkih" definicija stavlja naglasak na tehnologiju (na "e" dio u imenu). Primjer jedne od "tehničkih" definicija glasi:

"E-obrazovanje je bilo koji oblik učenja, poučavanja ili obrazovanja koji je potpomognut uporabom računalnih tehnologija, a posebno računalnih mreža temeljenih na Internet tehnologijama."

2. grupa "pedagoških" definicija ima naglasak na obrazovanju, to jest na učenju i poučavanju ("learning" dio u imenu). Jedna od takvih definicija je:

"E-learning je interaktivan ili dvosmjeran proces između nastavnika i učenika uz pomoć elektroničkih medija pri čemu je naglasak na proces učenja dok su mediji samo pomoćno sredstvo koje upotpunjuje taj proces."

Podjela e-učenja

E-učenje se može promatrati kao potpuno samostalan oblik obrazovanja, ali i kao sastavni dio ili nadopuna klasičnog obrazovanja. Obično se razlikuju dva pristupa:

mješovito ili hibridno obrazovanje: kombinacija klasične nastave u učionici i nastave uz pomoć tehnologija (informacijsko-komunikacijske tehnologije - IKT),

"čisto" e-obrazovanje - oblik nastave pri kojem studenti uče online i samostalno.

Popularni način za opisivanje e-učenja je pomoću tzv. proširene klasifikacije ili "vremenska crta" e-obrazovanja prikazuje obrazovanje kao kontinuum na čijem je lijevom kraju klasična ili tradicionalna nastava (f2f – face-to-face predavanja). Pomak prema e-učenu započinje uvođenjem IKT pomagala u f2f nastavu. Ovakav "najprimitivniji" oblik e-učenja predstavlja, na primjer korištenje PowerPoint prezentacija pri predavanjima u razredu ili korištenje web stranica sa informacijama o nekom predmetu.

U središnjem dijelu "vremenske crte" koji se odnosi na "pravo" e-učenje je hibridna nastava ili mješoviti pristup učenju. Online obrazovanje kao samostalan oblik nastave smješteno je na desnom kraju ovog kontinuuma.

Klasična nastava (f2f) Nastava pomoću IKT Mješovita nastava Online obrazovanje

Učenje na daljinu

E-učenje

3

Iako se e-učenje i učenje na daljinu često izjednačuju, nije riječ o istim oblicima obrazovanja: postoje vrste e-obrazovanja koje se ne odvijaju online, a isto tako postoje i oblici učenja na daljinu koji ne koriste IKT (na primjer, dopisni tečajevi na daljinu putem obične pošte) što ilustrira shema:

E-učenje Učenje na daljinuOnline

obrazovanje

Idući s lijeva u desno po "vremenskoj crti" e-obrazovanja u obrazovnim kategorijama se koristi sve više i više tehnologije kao što prikazuje tablica:

Kategorija Opis Najčešće korištene tehnologije

Klasična nastava (f2f, face to face)

nastava (najčešće predavačka) u učionici

IKT se ne koristi u nastavi, osim npr. za pripremanje nastave (tekst procesor Word i sl.)

Nastava uz pomoć IKT

tehnologija se koristi uglavnom zato da bi se poboljšala klasična nastava

Prezentacije (PowerPoint i sl.)

Multimedijski CD-ROM-ovi

Web sjedišta za predmete s multimedijskim sadržajima za učenje

Interaktivni plakati (npr. Glogsteri)

Kvizovi za samoprovjere i provjere znanja (npr. HotPotateos)

E-mail i mailing liste, forum

Blog, wiki, e-portfolio i ostali Web 2.0 alati

Webinari

Hibridna ili mješovita nastava

kombinacija klasične nastave u učionici i nastave uz pomoć tehnologija

LMS (Learning Management Systems) - sustavi za upravljanje učenjem

Videokonferencije

Online obrazovanje

učenje i poučavanje odvija se isključivo uz pomoć tehnologije; nema f2f nastave

Predmeti (tečajevi) koji se dostavljaju putem Interneta (kao Web sjedišta ili pomoću LMS)

Videokonferencije

4

Sve tehnologije koje se koriste u kategoriji nastave uz pomoć IKT mogu se koristiti i prilikom mješovite nastave. Razlika je u tome što se kod nastave uz pomoć IKT sve teme obrađuju u učionici dok se kod mješovitog oblika dio f2f nastave zamjenjuje samostalnim online učenjem.

Važno je naglasiti da se, prema uvedenoj klasifikaciji e-učenja, u jednostavniji oblik uključuje i primjena IKT u tradicionalnoj nastavi iako se, pogotovo na sveučilištima, smatra da e-učenje započinje tek primjenom mješovitog modela. Međutim, u ovom priručniku smatramo kako je to potrebno jer u našim osnovnim i srednjim školama gdje je još pretežno zastupljena f2f nastava nije ni realno ni poželjno načiniti "skok" iz f2f nastave u mješoviti oblik. Informacijske tehnologije u nastavu treba postepeno uvoditi te je prvi korak upravo upotpunjivanje f2f nastave ili uvođenje digitalnih materijala u nastavu s ciljem da se što uspješnije ostvare ishodi učenja.

2 O digitalnim nastavnim materijalima

Digitalni nastavni materijali (DNM) su sadržaji namijenjeni korištenju u obrazovanju za učenje i poučavanje, a pohranjeni su na računalu, nekom elektroničkom mediju ili su objavljeni na Internetu. Mogu se koristiti u nastavi no također i za samostalno učenje.

Prema jednoj od klasifikacija digitalni materijali se dijele na simulacije, animacije, udžbenike, vježbe, testove, predavanja, prezentacije, studije slučaja, referentne materijale.

U ovom priručniku ćemo promatrati digitalne materijale prvenstveno sa stanovišta dopune tradicionalne osnovnoškolske i srednjoškolske nastave, a biti će nam zanimljivo prezentirati i različite jednostavnije tehnologije i alate pomoću kojih se oni mogu izraditi. Tako ćemo za potrebe našeg

priručnika podijeliti digitalne nastavne materijale na PowerPoint prezentacije, interaktivne multimedijalne plakate (načinjene u programu Glogster), digitalne stripove, web prezentacije ili priručnike (web courseware), interaktivne animacije načinjene u programu za izradu matematičkih sadržaja (apleta) GeoGebri ili u Flash programu te online provjere sa raznim vrstama pitanja načinjene u HotPotateos alatu.

Treba naglasiti da bi se ove kategorije mogle dopuniti i "osuvremeniti" brojnim drugim novim vrstama, pogotovo danas kada je sve više prisutan trend korištenja različitih web 2.0 alata za izradu digitalnih nastavnih materijala. Jednostavnost uporabe te najčešće dostupnost bez potrebe za plaćanjem licenci čini ove alate atraktivnima za nastavnike.

Izrada digitalnih nastavnih materijala nije jednostavan posao za nastavnike. Bilo bi daleko lakše da je nastavnicima na raspolaganju skup gotovih materijala koje bi preuzimali i koristili u nastavi. Ove materijale mogli bi izrađivati stručnjaci za e-obrazovanje, multimediju ili instrukcijski dizajn u suradnji sa predmetnim nastavnicima koji su poznavatelji nastavnih sadržaja iz pojedinih područja. Bili bi dostupni za preuzimanje u digitalnom obliku sa weba.

Sličan koncept je moguć i bez potrebe za zapošljavanjem dodatnih stručnjaka jer i sami nastavnici često izrađuju kvalitetne digitalne materijale i voljni su ih podijeliti sa svojim kolegama. Tako je nastao i repozitorij ili zbirka digitalnih nastavnih materijala Portala za škole (www.skole.hr).

Portal za škole pruža prostor na kojemu svi hrvatski nastavnici mogu objavljivati svoje digitalne nastavne materijale, kao i preuzeti one koji su izradili njihovi kolege i koristiti ih za obogaćivanje i osuvremenjivanje nastave ili kao pripremu za nastavu. Digitalni nastavni materijali na Portalu se slobodno mogu razmjenjivati, s time da se preporučuje u slučaju daljnjeg korištenja materijala navesti izvornog autora. Nastavne materijale objavljene na Portalu mogu koristiti i učenici kao pomoć pri učenju.

5

Za one koji žele više

Kako bi se izrađeni digitalni materijali mogli što uspješnije razmjenjivati, međusobno kombinirati i uključivati u različite obrazovne sadržaje kod tradicionalne ili online nastave poželjno je načiniti ih kao objekte učenja.

Prema jednoj definiciji, objekti učenja predstavljaju samostalne i tematski zaokružene cjeline nastavnog sadržaja, najčešće pripremljene u digitalnom obliku. Riječ je

o višekratno uporabivim materijalima za učenje sadržaja neke lekcije ili njenog dijela te dostupnima putem Interneta.

Važna osobina objekata učenja je mogućnost njihova ponovna korištenja u različitim kontekstima i alatima za e-obrazovanje. Kako bi se ovaj koncept mogao ostvariti, razvijeni su posebni standardi i specifikacije koji propisuju elemente opisa objekata učenja. Jedan od poznatijih je SCORM (Shareable Content Object Reference Model) standard.

Više o objektima učenja pročitajte u člancima Gorana Bubaša "Objekti učenja: zašto i kako" i Gorana Hudeca "Digitalni nastavni materijali" dostupnima na portalu www.skole.hr

3 Primjeri digitalnih nastavnih materijala

3.1 PowerPoint prezentacije

Prezentacije napravljene u PowerPointu služe kao podrška predavaču. S jedne strane vode predavača kroz predavanje točno onako kako je isplanirao, a s druge strane povećavaju interes publike. Isto tako, omogućuju korištenje slikovnih prikaza, animacija i zvukova.

6

Danas ih koriste svi, od učenika, nastavnika, predavača na raznim skupovima do poslovnih ljudi. Vrlo rijetko ćemo naići na izlaganje bez podrške u obliku prezentacije.

3.2 Interaktivni multimedijski plakati

Kao jedan od oblika rada u školi često se koristi izrada plakata. Učenici to vole jer do izražaja dolazi njihova kreativnost, a na taj način uče se i radu u timu. Kako se za izradu plakata najčešće koriste materijali u digitalnom obliku koji se ispisuju na papir, jednostavnije i zanimljivije je te materijale odmah ugraditi u plakate u digitalnom obliku (a da ne govorimo o ekologiji i smanjenoj potrošnji papira).

Još jedna od prednosti alata za izradu plakata u digitalnom obliku je u tome što učenici osim teksta i slika mogu koristiti zvukove, video zapise, animacije, te linkove. Tako plakat izrađen ovim alatima postaje izvrstan medij za interaktivno učenje.

Jedan od najpopularnijih alata za izradu multimedijalnih plakata je Glogster, a mogu se iskoristiti i alati za interaktivne oglasne ploče kao što su Linoit i Wallwisher.

3.3 Stripovi

Stripovi se koriste u nastavi svih predmeta i vrlo su popularni su među učenicima. Mogu se izrađivati na papiru, u programima kao što su Word i PowerPoint te uz pomoć posebnih alata koji omogućuju izradu i objavljivanje stripa na internetu. Među popularnijima su Toondoo, Makebelief Comics, Bitstrips i Pixton. Svi su jednostavni za uporabu i besplatni za korištenje.

7

3.4 GeoGebra interaktivne animacije

GeoGebra je program otvorenog koda za učenje i poučavanje matematike od osnovne škole do fakulteta. Povezuje interaktivnu geometriju, algebru, tablice, grafove, analizu i statistiku. Pogodan je za prezentacije i e-učenje, a pokreće se izravno s interneta.

GeoGebra olakšava izradu matematičkih konstrukcija i modela učenicima i studentima tako što im omogućuje interaktivno istraživanje povlačenjem objekata ili mijenjanjem parametara. Program je preveden na više od 50 jezika, među kojima je i hrvatski.

Više o programu možete saznati na stranicama udruge za promicanje

nastavnika matematike www.normala.hr , te na www.geogebra.org/cms.

8

3.5 Web priručnici (web courseware)

Web priručnik ili digitalni udžbenik se često koristi kao model za razvoj digitalnih nastavnih materijala, što proizlazi iz činjenice da je u školama i dalje primarni medij za učenje tekstualni priručnik na kojeg su navikli i učenici i nastavnici. Ponekad digitalni priručnici, primjerice na CD-u nisu ništa drugo nego kopije klasičnih papirnatih te tako nude učeniku isti sadržaj prikazan na drugačijem mediju. Današnji priručnici nastoje biti kvalitetniji u odnosu na tiskane te koriste multimediju i Internet koji nudi mogućnost dostupa na daljinu.

Osnovni elementi po kojem se mogu podijeliti web priručnici su razina interaktivnosti i količina multimedijskih elemenata koju priručnici sadrže. Tako se razlikuju:

1. Tekstualni i grafički web priručnici

2. Interaktivni web priručnici

3. Interaktivni multimedijski web priručnici.

Tekstualni i grafički web priručnici se obično koriste u tradicionalnoj nastavi u kombinaciji s tiskanim materijalima. Kako je sadržaj priručnika tekstualan uz dopunu slikama, oni najviše sliče tiskanim udžbenicima. Iako posjeduju nisku razinu interaktivnosti i multimedijalnosti, nemaju i nisku razinu informacija te svejedno mogu biti korisni za učenike, prvenstveno zbog lakoće dostupa do njih.

Da bi se web priručnik svrstao u kategoriju interaktivnog, mora sadržavati barem neke od interaktivnih elemenata kao što su vježbe, testovi, pretraživanje,....

Ukoliko web priručnik koristi grafiku, animaciju, zvuk i video te ima mogućnost odgovora na akcije korisnika u stvarnom vremenu (na primjer korištenjem simulacija) riječ je o interaktivnom multimedijskom web priručniku. Takvi priručnici omogućuju najefikasnije učenje no njihova izrada zahtjeva korištenje multimedijskih autorskih alata i puno je složenija u odnosu na prve dvije vrste web priručnika.

Primjer multimedijskog web udžbenika s nešto nižom razinom interaktivnosti je web courseware „Povijest fizike“ dostupan na http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/ (courseware je naziv koji se često koristi za programsku podršku namijenjenu učenju, u ovom slučaju putem weba). Razvijen je kao obrazovni materijal namijenjen podršci u e-učenju kolegija "Povijest fizike" na Sveučilištu u Rijeci no po svom sadržaju, metodičkom pristupu i dizajnu prikladan je i za širu grupi korisnika, posebno za učenike i nastavnike fizike u osnovnim i srednjim školama. Studentima i učenicima može poslužiti kao e-udžbenik, a nastavnicima kao vrsta e-priručnika te kao dodatni ili dopunski izvor znanja o povijesnom razvoju fizike.

Pri izradi priručnika se pazilo da ne samo svojim nastavnim sadržajem, već i organizacijom lekcija, odabirom elemenata poput interaktivnih kvizova, pojmovnika, uputa za korištenje, interaktivne mape… te dizajnom multimedije, sučelja i navigacije zadovoljava pravila instrukcijskog i web dizajna.

9

3.6 Interaktivni digitalni nastavni materijal s portala „Nikola Tesla“

Na CARNetovom Nacionalnom portalu za udaljeno učenje „Nikola Tesla“ (lms.carnet.hr) postavljene su digitalne lekcije iz matematike, fizike, biologije, kemije i engleskog jezika.

Ovi digitalni sadržaji predstavljaju primjer interaktivnih multimedijskih nastavnih sadržaja te uz tekst i slike koriste audio i video prikaze, animacije, grafičke elemente, simulacije, praktične primjere i zadatke za samoprocjenu znanja. Za pregledavanje sadržaja potreban je preglednik sa dodatkom (plug-in) za Flash. Sadržaji su zaštićeni u sustavu za upravljene učenjem (LMS) i mogu im pristupiti samo korisnici koji se prijave sa svojim AAI korisničkim identitetom.

10

3.7 HotPotateos online provjere Hot Potatoes čini skupina programa koji omogućuju brzu i jednostavnu izradu interaktivnih kvizova u obliku web-stranica. Sastoji se od 6 programa:

JCloze – stvaranje vježbe s popunjavanjem praznina u rečenici

JQuiz – izrada kviza s pitanjima (sa ili bez ponuđenih odgovora)

JCross – izrada križaljki

JMix – kvizovi s pomiješanim redoslijedom

JMatch – stvaranje kviza pomoću zadataka uparivanja riječi, pojmova ili slika

The Masher – program za povezivanje kvizova u složeniju cjelinu.

U nastavku ovog priručnika upoznati ćete se detaljnije sa izradom PowerPoint prezentacija, digitalnih multimedijskih plakata (glogstera), digitalnih stripova i HotPotateos online provjera.

4 Kako kvalitetno primijeniti DNM u nastavi?

Današnji učenici "digitalni urođenici" odrastaju uz nove tehnologije koje uključuju računala i Internet, ali i mobilne telefone, videoigrice, crtane i igrane filmove na DVD medijima, digitalne fotoaparate i videokamere, MP3 i MP4 playere i sve druge igračke i alate digitalnog doba.

Marc Prensky je proučavao razlike između tih “digitalno urođenih” učenika, odraslih uz računala i ostalu tehnologiju, i njihovih digitalno “priučenih” učitelja – “digitalnih doseljenika”. Zaključio je kako su te razlike ključni problem iz kojeg proizlazi

velik dio ostalih problema koji se danas nailaze u obrazovanju. Prensky je utvrdio da se mozak digitalnih urođenika vrlo vjerojatno i fizički razlikuje zbog njegove izloženosti digitalnoj tehnologiji tijekom odrastanja, a nakon istraživanja došao i do dokaza koji govore tome u prilog.

Možemo se upitati koliko današnje škole prate ove trendove u razvoju tehnologije i kakva su iskustva učenika u školi u usporedbi s multimedijalnom tehnologijom kojom raspolažu kod kuće? Umjesto multimedijskih sadržaja, računala i pristupa Internetu koje učenici imaju kod kuće, u nastavi se još uvijek koriste gotovo isključivo knjige i bilježnice, kreda i ploča, a nedovoljno multimedijski digitalni nastavni materijali.

Informacije predstavljene tekstom, isprepletene zvukom, slikom, grafikom, animacijom ili video materijalom objedinjene putem računala pružaju različite mogućnosti odgojno-obrazovnog rada

11

potpuno prilagođenog današnjim učenicima. Iz toga razloga, suvremena nastava usmjerena prema učeniku neizostavno podrazumijeva primjenu multimedije.

Osim što je tekst uz ponešto slika potrebno zamijeniti bogatijom multimedijom, treba organizirati poučavanje na način da učenici budu u središtu procesa, rade u timovima koji surađuju, razmjenjuju i samostalno dolaze do informacije, te da znanje koje stječu bude zasnovano na kritičkom mišljenju.

Poznata shema američkog psihologa Glassera opisuje način na koji pamtimo i učimo:

“Naučimo…

10% od onoga što čitamo

20% od onoga što slušamo

30% od onoga što vidimo

50% od onoga što vidimo i čujemo

70% od onoga što raspravimo sa drugima

80% od onoga što osobno iskusimo

95% od onoga što poučavamo druge.“

William Glasser

Prema Glasseru kod tradicionalnog predavanja gdje učitelj koristeći metodu usmenog izlaganja samo govori, učenici koji ga slušaju i prave vlastite bilješke zapamtiti će oko 20% od onoga što je profesor rekao. Ukoliko uz to profesor pokazuje bilješke u obliku natuknica, koristi tablice, slike, grafove, animacije, video… učenici mogu zapamtiti i do 50% nastavnog sadržaja. Postotak još više raste ukoliko su učenici u interakciji sa nastavnim sadržajem te isprobavaju različite simulacije ili koriste interaktivne testove za samoprovjeru znanja. Najveća razina znanja postiže se pri ulaganju vlastitog napora i samostalnog rada pri učenju, posebno ukoliko nastavne sadržaje učenici trebaju odabrati, oblikovati i prezentirati, primjerice u obliku seminara načinjenog kao multimedijski interaktivni plakat. Poželjno je da seminarske radove učenici izrađuju u timovima, jer se tako potiče komunikacija među njima što, također, pridonosi uspješnijem učenju.

Sve su ovo razlozi zbog kojih u nastavu treba započeti uvoditi, za početak, kvalitetne multimedijske PowerPoint prezentacije koje će upotpuniti predavanja, ali kasnije i složenije oblike digitalnih nastavnih materijala koji nude interaktivnost (HotPotateos testovi) te omogućuju učenicima suradnju i razvoj osobnog iskustva (Glogsteri, stripovi).

4.1 Planiranje nastavnog procesa i uporaba DNM

DNM u nastavi treba primijeniti vodeći računa o metodici nastavnog predmeta, dakle kao što se to čini i za svaki drugi obrazovni materijal. Uobičajeno je kod uporabe IKT naglasiti da ova tehnologija sama po sebi nije niti dobra niti loša, važan je način na koji ćemo je iskoristiti. Isto vrijedi i za uporabu digitalnih materijala u nastavi.

Već je u uvodu spomenuto kako se u našim školama DNM većinom počinju koristiti kao nadopuna klasičnoj učioničkoj (f2f) nastavi. U nekim se slučajevima primjenjuju kod mješovitog učenja pri čemu se pojedini dijelovi

nastave izvode kao e-učenje i tako zamjenjuju f2f nastavu. Ukoliko se koristi u potpunosti online

12

obrazovanje, tada se uvode i novi modeli učenja i poučavanja (nazivaju se i modeli instrukcijskog dizajna). Svim ovim modelima, bez obzira koriste li se u "e-nastavi" ili tradicionalnoj nastavi, zajedničko je da se način poučavanja i korištenja nastavnih materijala prilagođava osobinama učenika te specifičnim ciljevima, ishodima učenja i sadržajima nastavnog predmeta.

Prisjetimo se procesa planiranja obrazovnog procesa u kojemu fokus treba biti na ishodima učenja, a ne na sadržajima koji se trebaju obraditi.

Ishodi učenja su iskazi kojima se izražava što učenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja ili koje bi kompetencije učenik trebao steći nakon uspješno završenog procesa poučavanja. Mogu se definirati na razini obrazovnog programa, nastavnog predmeta (u cjelini i po pojedinim razredima), nastavne cjeline i nastavne teme predmeta te nastavnog sata predmeta. Ishodi moraju biti formulirani konkretno i jednoznačno u obliku kategorija ponašanja koja se mogu opažati, procjenjivati ili mjeriti. Važno je precizno izraziti željenu aktivnost učenika kojom će on pokazati da je usvojio znanje ili vještinu. Te se aktivnosti mogu mjeriti ili pratiti te nastavnik, na osnovu toga, može ocijeniti učenika.

Na primjer, umjesto općenito postavljenog ishoda:

“Učenik će znati koristiti elektroničku poštu”

bolje ga je formulirati kao:

“Učenik će moći sastaviti i poslati poruku elektroničke pošte koja kao privitak sadrži sliku”.

Dakle, ukoliko nastavnik konkretno navede svoja očekivanja o tome što će učenici morati načiniti kako bi potvrdili da su nešto naučili, razumjeli, usvojili,…, nakon procesa učenja nastavnik će lako moći izmjeriti i ocijeniti to što će mu učenik moći pokazati.

Ishodi učenja uvijek se moraju odrediti na početku obrazovnog procesa. Kada se točno odredi što učenici moraju naučiti, lakše se donose odluke o tome što poučavati odnosno koji sadržaj odabrati. Na temelju ishoda učenja i sadržaja odabrati će se i način poučavanja i učenja odnosno nastavne metode koje će se primjenjivati i aktivnosti učenika i nastavnika kroz koje se ostvaruju postavljeni ishodi. Ciklus obrazovnog procesa završava vrednovanjem i ocjenjivanjem kojim provjeravamo u kojoj mjeri su postignuti ishodi.

Mogu se izdvojiti sljedeći koraci u obrazovnom procesu:

Ishodima učenje se određuju namjere u obrazovno-odgojnom procesu

Sadržajima se konkretiziraju ciljevi učenja

Nastavnim metodama i aktivnostima na najučinkovitiji način nastoji se omogućiti ostvarenje ciljeva

Vrednovanjem i ocjenjivanjem se provjerava u kojoj mjeri je postignuto ostvarenje ciljeva.

13

Na gornjoj shemi naznačena je i povratna veza između vrednovanja i ishoda učenja, jer je jedna od svrha vrednovanja, nakon završetka jednog obrazovnog ciklusa, pružanje povratnih informacija nastavnicima. Cilj toga je unaprjeđenje nastavnog procesa i revidiranje ishoda učenja u narednom obrazovnom ciklusu.

DNM se također treba primjenjivati u nastavi s ciljem što uspješnijeg ostvarenja unaprijed zadanih ishoda učenja. Međutim, prilikom određivanja ishoda nastavnik ne treba biti opterećen time da će "morati" iskoristiti DNM. Važno je fokusirati se najviše na učenike i ono što će oni moći pokazati nakon završetka nastavnog procesa.

No u sljedeće dvije faze kod odabira nastavnih sadržaja te metoda i aktivnosti prilagođenih postavljenim ishodima, poželjno je da nastavnik planira uporabu multimedijskih digitalnih nastavnih materijala.

U uvodu u ovo poglavlje je već naglašeno zašto je važno osuvremeniti nastavu korištenjem multimedijskih interaktivnih nastavnih sadržaja te uvođenjem nastavnih metoda i aktivnosti kojima se kod učenika potiče kritičko mišljenje, samostalnost i suradnja s drugim učenicima.

Nastavne metode predstavljaju aktivnosti sudionika (učenika i nastavnika) u nastavnom procesu kroz koje se ostvaruju postavljeni ishodi učenja. Možemo ih promatrati kao isprobane načine koje nastavnik koristi u svom radu kako bi aktivirao učenike tijekom procesa poučavanja i učenja i uspješno ostvario postavljene ciljeve.

Metode se mogu definirati i podijeliti na različite načine. Jedna od mogućih podjela tradicionalnih nastavnih metoda (prema Poljaku) je na metodu demonstracije, praktičnih radova, crtanja i ilustrativnih radova, pisanja i pismenih radova, čitanja i rada na tekstu, razgovora te usmenog izlaganja. U literaturi se pod metodama često spominju i neke druge metode, primjerice, metoda rješavanja problema, istraživački samostalni rad i mnoge druge.

Povezivanje Glasserove sheme koja opisuje način na koji pamtimo i učimo s važnijim nastavnim metodama prikazuje sljedeća "piramida" usvajanja znanja:

DNM se mogu iskoristiti u svim nastavnim metodama. Što se više spuštamo od vrha piramide prema bazi, potreba za njihovim korištenjem je sve veća.

10%

20%

30%

50%

70%

80%

95%

ČITANJE

SLUŠANJE PREDAVANJA

UČENJE POMOĆU AV POMAGALA

PROMATRANJE DEMONSTRACIJA

RAZGOVOR U SKUPINAMA

PRAKTIČNI RAD

PRIMJENA NAUČENOG

POUČAVANJE DRUGIH

14

Uz nastavne metode razlikujemo nastavne postupke (aktivnosti) koje nastavnik koristi kako bi mogao provesti odabranu nastavnu metodu, a koji predstavljaju najmanje impulsi za aktiviranje sudionika nastavnog procesa. Ponekad se nastavni postupci i metode izjednačavaju, pa tako možemo govoriti o metodi predavanja s postupcima: slušanje, gledanje, pisanje, ali i o metodama usmenog izlaganja, demonstracije i pisanja.

Kao neke metode ili postupci koji se mogu primijeniti kod individualnog učenja uz uporabu DNM mogu se spomenuti: slušanje predavanja, govora, igrokaza; čitanje digitalnih priručnika, članaka, izvještaja; promatranje prezentacija, simulacija, demonstracija, eksperimenata; posjećivanje virtualnih muzeja, povijesnih i kulturnih znamenitosti; korištenje igara za učenje, simulatora, virtualnih laboratorija; analize slučaja, kritičke analize, osvrti, eseji; rješavanje problema, zadataka koji potiču kreativnost, projekata, istraživanja; samostalno pronalaženje i analiziranje informacija iz različitih izvora; odgovaranje na postavljena pitanja putem kvizova i testova.

Neke metode ili postupci prikladni za suradničko učenje uz uporabu DNM su: timski zadaci i rješavanje problema u skupini, analize slučaja u skupini, igranje uloga u skupini, diskusije na zadanu temu, rasprave u forumima i elektroničko čavrljanje, zajednički projekti i istraživanja, videokonferencije s više sudionika.

Nekoliko savjeta vezano uz korištenje DNM koje ćete naučiti izrađivati u ovom priručniku:

PowerPoint prezentacije koristite uz predavanje i demonstraciju u učionici. Ukoliko se PowerPoint prezentacije objave na webu, dostupne su za samostalno učenje (čitanje, gledanje, slušanje) učenicima i nakon nastave.

Glogstere i stripove koristite za izradu seminarskih radova kod kojih učenici samostalno istražuju određenu temu, a rezultat prikupljanja informacija ne objavljuju kao običan tekst već izrađuju interaktivne plakate ili stripove.

HotPotateos testove koristite za formativnu i sumativnu procjenu znanja učenika na satu ili ih u slučaju testova za samoprocjenu znanja objavite na webu kako bi im učenici pristupili od kuće.

Na kraju obrazovnog ciklusa se vrednovanjem prvenstveno provjerava u kojoj mjeri su ostvareni ishodi učenja iako vrednovanje ima i puno širu svrhu: motiviranje učenika, pružanje povratne informacije učenicima kako bi poboljšali učenje, ocjenjivanje ili rangiranje učenika, prolazak ili pad učenika na ispitu (npr. matura, popravni ispit), dijagnosticiranje prednosti i slabosti učenika, pružanje povratnih informacija nastavnicima, unapređivanje poučavanja.

Važno je naglasiti kako svako praćenje i provjeravanje ne mora nužno završiti ocjenjivanjem. Tako se razlikuje formativna i sumativna procjena znanja. Formativna procjena znanja je pokazatelj koji nam govori što je učenik naučio i napreduje li. Ne koristi se u svrhu izračunavanja konačne ocjene ili rangiranje učenika već služi za pružanje poticaja i usmjeravanje u učenju te kako bi učenik dobio povratnu informaciju o svom znanju. Sumativna procjena znanja služi za utvrđivanje razine postignuća učenika te se koristi za ocjenjivanje i izvještavanje.

Posebnu vrijednost naročito za formativnu procjenu znanja danas imaju interaktivne provjere znanja. Jedan od alata koji omogućuje izradu interaktivnih kvizova/ispita s različitim tipovima pitanja poput dopunjavanja, uparivanja, razvrstavanja, križaljke,… je HotPotateos s kojim ćete se upoznati u nastavku ovog priručnika.

15

4.2 Potrebni resursi te prednosti i nedostaci primjene DNM u nastavi

Na kraju poglavlja o primijeni DNM u nastavi osvrnuti ćemo se na prednosti i nedostatke ovog pristupa. Međutim, umjesto općenitog nabrajanja najznačajnijih prednosti po mišljenju stručnjaka iz različitih zemalja (često u primjeni IKT razvijenijih u odnosu na Hrvatsku), usmjeriti ćemo se na ono što je svima nama blisko: okruženje hrvatskih škola i iskustva naših nastavnika i učenika.

Prikazati ćemo što o primjeni digitalnih nastavnih portala kažu sudionici istraživanja u okviru projekta "Tesla u školi". CARNet je u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta 2008. pokrenuo ovaj projekt na temu mogućnosti primjene DNM u našim školama. Osnovni ciljevi projekta bili su poticanje primjene digitalnih obrazovnih sadržaja u nastavi i osmišljavanje nastavnih metoda i oblika rada koji omogućuju primjenu IKT-a u nastavi.

U provedbi projekta "Tesla u školi" od prosinaca 2008. do srpanja 2009. sudjelovalo je 48 nastavnika matematike, fizike, biologije i kemije iz 18 srednjih škola diljem Republike Hrvatske.

Rezultat projekta bili su digitalni nastavni materijali koje su izradili nastavnici no uz njih su značajni i komentari nastavnika iz priprema i izvješća za nastavne sate na kojima su korišteni digitalni obrazovni sadržaji te podaci dobiveni iz anketnog upitnika za učenike.

Na osnovu anketnog upitnika za učenike (sudjelovalo je 415 učenika iz 9 gradova) mogu se istaknuti sljedeće prednosti korištenja DNM:

Upotreba digitalnih nastavnih sadržaja doprinosi opuštenijem, ali istovremeno i radnom ozračju na satu (84%)

Učenici vide svrhu uporabe digitalnih sadržaja u nastavi i njihovu povezanost s primjerima iz svakodnevnog života (74%)

Učenici procjenjuju da su dobro savladali gradivo na nastavi u okviru koje su korišteni digitalni obrazovni sadržaji (68%)

Učenici su aktivniji - više nego inače sudjeluju na nastavnom satu (75%)

Upotreba digitalnih nastavnih sadržaja dodatno motivira učenike (59%)

Nastavni satovi na kojima se koriste digitalni obrazovni sadržaji učenicima su zanimljivi (76%) .

Zanimljivo je pročitati i neke komentare učenika:

“jednostavnije je, ima slikovitih primjera, općenito je zabavno i čini se lakšim”

“stekla sam dojam da se u ovakvom radu uključe gotovo svi učenici i da je porastao interes za radom na satu, ujedno je jednostavno i jasno ono što je važno u gradivu”

“lakše je kada nešto što učimo vizualiziramo”

“dopalo mi se što zvučnim i slikovnim sadržajem možemo dokazati teoriju pa da mi primjena jest zanimljiva”

“ovakav pristup je zabavniji i opušteniji, tako učenici puno više nauče”

Nastavnici su rad s DNM ocijenili izrazito pozitivnim te istakli ove prednosti:

“učenici su aktivniji, motiviraniji te se postiže ugodna, opuštena i radna atmosfera”

“jasna primjena sadržaja u svakodnevnom životu”

“gradivo jednostavnije, zornije i slikovito objašnjeno”

“učenički pozitivni komentari su bili jako motivirajući”

16

“učenici su zadovoljniji napuštali učionicu”

„mogućnost da učenici sami provjere svoje naučeno znanje“

“dostupnost materijala u bilo koje vrijeme“

Kao otežavajuće okolnosti nastavnici su naveli tehničke probleme s mrežom i računalnom opremom te jako veliku angažiranost nastavnika za pripremanje sata u kojem se primjenjuju e-sadržaji.

Govoreći o resursima potrebnim za uporabu DNM u nastavi, potrebno je osigurati upravo one elemente koji će pomoći da se prevladaju navedeni problemi. Nastavnicima treba osigurati odgovarajuću podršku i u tehnološkom smislu (dostupnost i poznavanje uporabe IKT) i u metodičkom smislu (poznavanje nastavnih metoda i postupaka koji omogućuju kvalitetnu primjenu IKT-a u nastavi).

Vezano uz dostupnost IKT u školama, često nastavnici neopravdano misle kako ne mogu uvesti DNM u nastavu jer škola nije dovoljno opremljena s tehnologijom. No pogrešno je smatrati da će se DNM moći uvesti u nastavu isključivo onda ako je na raspolaganju računalna učionica u kojoj učenici rade na vlastitim računalima priključena na brzu Internet vezu, snažna računala ili laptopi za nastavnike, pametna ploča,… Minimalna IKT koja je već dovoljan za uvođenje DNM poput multimedijskih PowerPoint prezentacija u nastavu je računalo s projektorom, a poželjno je da bude priključeno na Internet. No ukoliko i nije, nastavnik može unaprijed prikupiti materijale s Interneta i prikazivati ih off-line na računalu. Uz informatizaciju odgojno-obrazovnog sustava odnosno dostupnost IKT u školama, potrebno je nastavnike i obučiti za njezinu uporabu, a posebno za korištenje onih alata koji će omogućiti jednostavnu izradu DNM.

No osim tečajeva primjene IKT važno je nastavnicima pružiti i odgovarajuće obrazovanje iz metodike e-obrazovanja putem tečajeva i drugih oblika stručnog usavršavanja u ovom području.

Dobro obučen nastavnik za korištenje IKT i metodike moći će i samostalno izraditi DNM za svoje učenike. U početku će biti potrebno utrošiti izvjesno vrijeme koje je veće nego kod pripreme tradicionalne nastave no trud će se isplatiti jer će se već za naredne generacije učenika, ponovnim korištenjem izrađenih DNM, priprema smanjiti. Nagrada će svakako biti motiviraniji i aktivniji učenici koji će i lakše ostvarivati postavljene ishode učenja.

Istražite

Ukoliko želite pročitati više o vođenju nastave u e-obrazovanju i pedagoškim principima za oblikovanje sustava za e-obrazovanje posjetite web stranice CARNetovog Referalnog centra za e-obrazovanje "Referalni centar za metodiku i komunikaciju e-obrazovanja" na adresi

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod.html

17

Korištena literatura

Bubaš, G. Objekti učenja: zašto i kako. Portal skole.hr [online] (2.5.2012) http://www.skole.hr/nastavni-materijali/o-materijalima?news_hk=5372&news_id=213&mshow=509#mod_news

Cowart, D. How We Learn- William Glasser (blog) [online] (2.5.2012) http://principalcowart.blogspot.com/2009/02/how-we-learn-william-glasser.html

Hoić-Božić, N. E-learning. AHyCo portal [online] (2.5.2012) http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=18&IDKategorije=1

Hoić-Božić, N. Izrada coursewarea. AHyCo portal [online] (2.5.2012) http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDKategorije=9&IDNadKategorije=1

Hudec, G. Digitalni nastavni materijali. Portal skole.hr [online] (2.5.2012) http://www.skole.hr/nastavni-materijali/o-materijalima?news_id=212#mod_news

Metodika i komunikacija e-obrazovanja. CARNet [online] (28.3.2012) http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod.html

Prensky, M. Digitalni urođenici, digitalni pridošlice Edupoint časopis. CARNet [online] (28.3.2012) http://edupoint.carnet.hr/casopis/40/clanci/3

Tesla u školi. CARNet [online] (2.5.2012), http://www.carnet.hr/obrazovanje_nastavnika/teslauskoli