ŠIBENSKO - KNINSKA ŽUPANIJAsibensko-kninska-zupanija.hr/upload/natjecaji/425/PP_JR1.pdf · 2016-08-08 · gospodarenje građevinskim otpadom koji ne sadrži azbest, odnosno prikupljanje,

ŠIBENSKO - KNINSKA ŽUPANIJA

IZMJENE I DOPUNE (VI) PROSTORNOG PLANA ŠIBENSKO - KNINSKE

ŽUPANIJE

PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

Izvršitelj: J.U. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE

ŠIBENSKO - KNINSKE ŽUPANIJE

u suradnji s:

URBING d.o.o. Zagreb

Šibenik, kolovoz 2016.

Naručitelj:

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Trg Pavla Šubića I br.2 22 000 Šibenik

Župan: Goran Pauk, dipl. oec.

Nositelj izrade: Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove

Pročelnica: dr. sc. Sanja Slavica Matešić dipl. ing. kem. teh.

IZMJENE I DOPUNE (VI) PROSTORNOG PLANA ŠIBENSKO - KNINSKE ŽUPANIJE

PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU Izvršitelj: JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ŠIBENSKO - KNINSKE ŽUPANIJE V. Nazora 1/IV, 22 000 Šibenik tel: 022/217 255, fax: 022/217 256 e-mail: [email protected] Ravnatelj: Damir Lučev, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj izrade: Damir Lučev, ovl. arh. urb., voditelj izrade Radni tim: Damir Lučev, ovl. arh. urb. dr.sc. Živana Lambaša Belak, dipl. ing. bioteh. Marko Čule, dipl. ing. građ. Irena Terzanović, dipl. ing. arh. Željko Šain, ovl. arh. urb. Diana Dulibić, dipl. iur. Sanja Kljajić, građ. teh. Hana Crvelin, upr. ref.

U suradnji s: URBING d.o.o. Zagreb Avenija Većeslava Holjevca 20, 10 000 Zagreb Tel./fax 01/230 11 40, 01/233 45 14 e-mail: [email protected] web adresa: www.urbing.hr Direktor: Darko Martinec, dipl. ing. arh. Koordinator za URBING: Ljiljana Doležal, ovl. arh. urb. Radni tim: Ljiljana Doležal, ovl. arh. urb. Darko Martinec, ovl. arh. urb. Maja Martinec, dipl. ing. arh. Frane Dumandžić, mag. ing. arch.

Šibenik, kolovoz 2016.

IZMJENE I DOPUNE (VI) PROSTORNOG PLANA ŠIBENSKO - KNINSKE ŽUPANIJE

PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

Sadržaj: A) Tekstualni dio: Obrazloženje Odredbe za provođenje B) Grafički prikazi u mjerilu 1:100.000 1.0. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, PROMET 3.0. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA Šibenik / Zagreb, kolovoz 2016.

IZMJENE I DOPUNE (VI) PROSTORNOG PLANA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

1

OBRAZLOŽENJE Odlukom o izradi Izmjena i dopuna (VI) Prostornog plana Šibensko kninske županije i dopunom iste utvrđena je pravna osnova za izradu i donošenje Izmjena i dopuna (VI) Prostornog plana Šibensko-kninske županije (u daljnjem tekstu: Plan, ID (VI) PP ŠKŽ), razlozi donošenja Plana, obuhvat Plana, sažeta ocjena stanja u obuhvatu Plana, ciljevi i programska polazišta Plana, popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu Plana, način pribavljanja stručnih rješenja, popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu Plana te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi Plana, planirani rok za izradu Plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba određenih posebnim propisima, izvori financiranja Plana, te odluka o drugim pitanjima značajnim za izradu nacrta Plana. Koncepcija prostornog uređenja predložena ovim Izmjenama i dopunama omogućuje ostvarenje ciljeva koji su određeni u Odluci o izradi i Izmjenama i dopunama Odluke o izradi Izmjena i dopuna (VI) Prostornog plana Šibensko kninske županije. Osnovni ciljevi izrade ID (VI) PP ŠKŽ su: • Usklađenje sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“,

broj 94/13) na način da se utvrde mogućnosti, uvjeti i lokacije za obradu i oporabu opasnog otpada.

• Usklađivanje s novim Pravilnikom o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova („Narodne novine“, broj 79/14) na način da se utvrde mogućnosti, uvjeti i lokacije za gospodarenje viškom iskopa mineralnih sirovina;

• Revizija neizgrađenih ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih zona na području Županije, s ciljem utvrđivanja nove (velike) turističke i sportsko-rekreacijske zone na jugozapadnom dijelu općine Tribunj (zapadno od uvale Sovlje i na poluotoku Zaglava),

• Istraživanje mogućnosti za preoblikovanje prostora za razvoj naselja i zone golf igrališta na „Zablačkom poluotoku“ (grad Šibenik);

• Revizija članka 117. (prvenstveno u poglavlju sidrišta i marina); • Izvršiti izmjene koje sadržavaju usklađenja sa najnovijim propisima. • istražiti mogućnost smještaja golf igrališta bez smještajnih kapaciteta na

području Grada Vodica, naselje Čista Mala – sjeverno od autoceste; • izmijeniti uvjete uređenja prostora, odnosno kriterije i smjernice za golf igrališta

(čl. 83. a. i dr.); • izmjena uvjeta smještaja i uređenja postojećih pretežito izgrađenih gospodarskih

zona koje su prostorno ograničene i nemaju uvjeta za širenje.

Izmjenama i dopunama (VI) Prostornog plana Šibensko-kninske županije u cijelosti je uvažena Strateška studija utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna (VI) Prostornog plana Šibensko-kninske županije (Zakon o zaštiti okoliša, NN 80/13, 153/13 i 78/15, Uredba o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš NN 64/08).


2

Mogućnosti, uvjeti i lokacije za obradu i oporabu opasnog otpada U skladu s obvezama Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13) utvrđene su lokacije za obradu i oporabu opasnog otpada. Pri određivanju lokacija posebna pažnja posvećena je činjenici da se radi o krškom području s značajnim vodnim rezervama koje je potrebno štititi, da je područje Županije bogato zaštićenim prirodnim vrijednostima, te da se usvojena koncepcija prostornog uređenja Županije temelji na najvećoj mogućoj zaštiti prirodnih predjela i na ograničavanje širenja građevinskih područja. Uvažavajući navedeno, te na temelju provedene analize stanja u prostoru određeno je da lokacije za obradu i oporabu opasnog otpada moraju ispunjavati slijedeće minimalne uvjete:

- smještaj izvan zona sanitarne zaštite izvorišta i izvan područja zaštićenih prirodnih vrijednosti i planom predloženih za zaštitu prirodnih vrijednosti te njihovih kontaktnih područja (iz članka 139.),

- smještaj izvan prostora ograničenja unutar ZOP-a, - smještaj unutar izdvojenih zona gospodarske namjene (članak 35.,stavak 1,

alineja 1. i članka 36., stavak 1.), - djelatnosti se mogu obavljati isključivo u zatvorenom prostoru.

Sukladno navedenom lokacije za obradu i oporabu opasnog otpada određuju se unutar gospodarskih zona Podi i Kistanje. Na razini PPUO/G moguće je planirati smještaj i u drugim zonama gospodarske namjene županijskog značaja koje zadovoljavaju propisane uvjete. Detaljni uvjeti određuju se u PPUO/G. Pri planiranju i projektiranju građevina za obradu i oporabu opasnog otpada, primijeniti odgovarajuća tehnička rješenja kako bi se spriječilo eventualno oštećenje tla erozijom (osobito na području gospodarske zone Podi). U odnosu na zaštitu područja ekološke mreže potrebno je smještaj građevina za obradu i oporabu opasnog otpada na području gospodarske zone Podi planirati izvan područja ekološke mreže (HR2001371 - područje oko Dobre vode), a za građevine u zonama na području ekološke mreže HR1000026 -Krka i okolni plato, te HR2000918 - Šire područje NP Krka projektirati na način da se osigura nemogućnost istjecanja procjednih voda u okoliš te obavezno građevine opremiti opremom i sredstvima za čišćenje rasutog otpada kako bi se omogućila brza reakcija u slučaju akcidentne situacije. Kako bi se izbjegao rizik od oštećenja eventualnih arheoloških ostataka, prije izvođenja radova provesti arheološko rekognosciranje terena na području lokacije za obradu i oporabu opasnog otpada unutar gospodarske zone Podi, kojim bi se definirale sve eventualno problematične točke i primijenile specifične zaštitne mjere za ublažavanje do nivoa zanemarivog utjecaja.


3

Građevine za obradu i oporabu opasnog otpada moraju zadovoljavati: - uvjete izgradnje prema Uredbi o zbrinjavanju opasnog otpada (NN 32/98). - tehničke mjere zaštite od onečišćenja zraka, tako da se izbjegnu izvanredne emisije onečišćujućih tvari u zrak (zatvorene prostorije s ventilacijskim sustavima s odgovarajućim filtrima- biofilteri, i sl.); - građevine i radne površine koji predstavljaju izvor buke planirati i projektirati uz primjenu tehničkih mjera zaštite od buke kojima će se osigurati da se na granici stambene zone ne prekorače dozvoljene razine buke. Prilikom pripreme projekta za izgradnju pogona za obradu i oporabu opasnog otpada na području gospodarske zone Kistanje potrebno je osigurati izvedbu zahvata kojom će se isključiti mogućnost negativnih utjecaja na Nacionalni park Krka. Višak iskopa kod izvođenja građevinskih radova Sukladno Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (Narodne novine, broj 79/14) višak iskopa predstavlja „materijal iz iskopa nastao prilikom građenja građevina sukladno propisima o gradnji, koji se prema projektnoj dokumentaciji ne ugrađuje u obuhvatu te građevine, a koji sukladno odredbama članka 144. Zakona o rudarstvu predstavlja mineralnu sirovinu“. Lokacije određene za odlaganje navedenog viška iskopa određene su, u cilju racionalnog korištenja prostora, uz lokacije koje su važećim Prostornim planom Županije već određene kao lokacije za smještaj građevina i postrojenja za gospodarenje građevinskim otpadom koji ne sadrži azbest, odnosno prikupljanje, obradu i privremeno odlaganje građevinskog otpada s izuzetkom lokacije Razdolje (Općina Kijevo). Navedena lokacija je nepodobna radi mogućnosti uznemiravanja rijetkih i ugroženih vrsta šišmiša koje obitavaju u obližnjoj Ćulumovoj pećini. Pri planiranju i projektiranju površina za odlaganje viška iskopa od izvođenja građevinskih radova, potrebno je primijeniti odgovarajuća tehnička rješenja kako bi se spriječilo eventualno oštećenje tla erozijom (osobito na području lokacija Veprštak Općina Pirovac, Jarebinjak Općina Rogoznica, Kreševo Grad Vodice, Medine Grad Drniš 1, Kljake Općina Ružić). Detaljni uvjeti smještaja i lokacije odredit će se u PPUO/G na način da se: - lokacije koje se nalaze unutar ekološke mreže (Stara straža - Grad Knin, Mratovo – Općina Promina 1, Čveljići - Općina Promina 2, Medine - Drniš 1, Jarebinjak – Općina Rogoznica), planiraju izvan područja sa stanišnim tipovima važnim za očuvanje ciljnih vrsta ptica, na područjima gdje se nalaze lokve, vlažna staništa i šume; - lokacije planiraju tako da ne interferiraju s obližnjim evidentiranim kulturnim dobrima koja se nalaze na udaljenosti manjoj od 500 m - lokacije Stara Straža (Grad Knin), Medine i Moseć (Grad Drniš), Kljake (Općina Ružić) i Jarebinjak (Općina Rogoznica);


4

- odredi smještaj radnih površina koje predstavljaju izvor buke tako da budu udaljene od najbližih naseljenih područja najmanje 300 m; - u izvanrednim situacijama (duža sušna razdoblja nakon kojih se pojavljuju veće brzine vjetra) materijal može i prskati vodom kako bi se smanjile eventualne emisije praškastih tvari u zrak.

Revizija neizgrađenih ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih zona Zone ugostiteljsko- turističke namjene Iako na području Županije većina planiranih zona ugostiteljsko turističke namjene nije realizirana, u postupku prikupljanja zahtjeva za izradu Plana, jedinice lokalne samouprave iskazale su stav da su te zone i dalje perspektivne te da ne žele njihovo smanjivanje ili ukidanje. Navedeni stavovi su, obzirom na trend razvoja turističkog gospodarstva u Hrvatskoj prihvatljivi, te se s razine Plana ne predlažu izmjene. Analiza ugostiteljsko turističkih kapaciteta i prostorna valorizacija ugostiteljsko turističkih zona na području Šibensko kninske županije izrađena je kao podloga za revalorizaciju, odnosno ocjenu opravdanosti zadržavanja ili ukidanja planiranih ugostiteljsko turističkih zona određenih u Prostornom planu županije. Analiza je ograničena na obalno područje Županije te nije analizirano i valorizirano kopneno područje jer se, slijedom zakonskih obveza, ugostiteljsko turističke zone u području ograničenja u ZOP-u mogu u prostornim planovima lokalne razine planirati samo ako su planirane Prostornim planom Šibensko – kninske županije. Osnovna jedinica za analizu je jedinica lokalne samouprave. Cilj je bio provjeriti da li je utvrđeni sustav ugostiteljsko turističkih zona, izdvojenih i onih unutar građevinskih područja naselja, pretpostavka za ravnomjeran razvoj turističkog gospodarstva ili su potrebne određene izmjene, te ako jesu, u kojem opsegu. Temeljem provedene analize uzimajući u obzir strateška opredjeljenja jedinica lokalne samouprave dane su preporuke za izmjene i dopune Prostornog plana Županije. Analizom su utvrđeni podaci o broju, vrsti smještajnih kapaciteta, kapacitetu (postojeći i planirani maksimalni kapacitet), stanju izgrađenosti, površina zona, stanju obvezne prostorno planske dokumentacije, iskazanih po jedinicama lokalne samouprave, odnosno po naseljima u zonama ugostiteljsko turističke namjene. Unutar građevinskog područja naselja u zonama mješovite namjene, sukladno zakonskoj regulativi do kraja 2013 godine, bio je moguć smještaj hotela kapaciteta do 80 kreveta za što je procijenjeno da se radi o veličinama koje nisu od značajnijeg utjecaja na rezultate. Na području Županije utvrđene su 33 izdvojene ugostiteljsko turističke zona od čega je 17 zona izgrađeno ili djelomično izgrađeno, a 16 zona nije izgrađeno. Dvije


5

izgrađene zone, Martinska u Šibeniku i Marina Lučica u Primoštenu, su trenutno izvan funkcije. Ukupna površina zona iznosi 551,4 ha, odnosno 234,4 ha ukupno izgrađenih ili djelomičnih izgrađenih zona i od 317 ha neizgrađenih zona. Prosječna površina zone iznosi 16,71 ha, s time da je prosječna površina izgrađene zone 13,8 ha, a prosječna površina neizgrađene zone 19,8 ha. Ukupni maksimalno mogući kapacitet u izdvojenim ugostiteljsko turističkim zonama iznosi 45.700 kreveta. Unutar izgrađenih i/ili djelomično izgrađenih zona ostvaren je kapacitet od 12.908 kreveta a neizgrađenim zonama moguć je smještaj još 32.792 kreveta. Prosječni kapacitet po zoni je 1385 kreveta s time da je prosječni kapacitet izgrađene zone 760 kreveta, a prosječni kapacitet neizgrađene zone 2050 kreveta. Tablica 1. Pregled izdvojenih ugostiteljsko turističkih zona (UTZ) na području županije

GRAD/ OPĆINA U ZOP-u NASELJE

UGOSTITELJSKO TURISTIČKE ZONE

KAPACITET (broj kreveta)

VRSTA KAPACITETA**

UKUPNO NEIZGRAĐENE

postojeći max Broj Površina

(ha) broj Površina (ha)

Bilice Bilice 1 14,0 1 14,0 0 1400 T2, T3

Murter-Kornati Murter 3 26,0 1 8,0 740 2240 T1, T3

Pirovac Pirovac 1 17,5 1 17,5 0 1700 T1

Primošten

Primošten: - Adriatic (11,5) - Bajna Draga (3,5) - Marina Lučica (25,0)

4 40,0 1 3,5 2600 4000 T1, T3

Rogoznica Kanica (8,0) Kalebova Luka (19,0) 2 27,0 2 27,0 0 2300 T1

Skradin Gračac (30,0) 1 30,0 1 30,0 0 1500 T1, T2

Šibenik

Šibenik: - Jadrija (13,0) - Martinska (5,0) - Solaris (45,0) Kaprije (15,0) Zlarin: - Oštrica (15,0) - Obonjan (55,0) Krapanj * (31,0) Žaborić* (14,0) Grebaštica* (5,0) Jadrtovac (8,0) Žirje (15,0)

9 221,0 3 108 5336 16250 T1, T2, T3 Tz1

Tisno Betina (19,9) Tisno (37,0) Jezera (20,0)

7 76,9 2 10,0 4232 7960 T1,T2,T3

Tribunj Tribunj 2 11,0 2 11,0 0 1050 T1

Vodice Vodice (11,0) Srima (77,0)

3 88,0 2 88,0 0 7300 T1

Ukupno 33 551,4 16 317 12908 45700

* zona Jasenovo nalazi se na području tri naselja ** T1- hotel, T2-turističko naselje, T3-kamp, Tz1-hotel, zdravstveni turizam


6

Osim u izdvojenim ugostiteljsko turističkim zonama postojeći i planirani smještajni kapaciteti nalaze se u ugostiteljsko turističkim zonama u naselju. Sukladno odredbama članka 100. i članka 33. PP ŠKŽ izvršena je procjena budućih kapaciteta (vrsta kapaciteta nije određena). Planirani kapaciteti na poluotoku Zablaće u građevinskom području naselja u zonama s obvezatnim turističkim kapacitetima procijenjeni su na maksimalni kapacitet od 3000 kreveta. Tablica 2. Pregled ugostiteljsko turističkih zona u naselju (UTZN) na području županije

GRAD/ OPĆINA U ZOP-u NASELJE

UGOSTITELJSKO TURISTIČKE ZONE KAPACITET (broj kreveta)

UKUPNO NEIZGRAĐENE

postojeći max Broj

Površina (ha)

broj Površina (ha)

Bilice 0 0 0 0 0 0

Murter-Kornati Murter 0 0 0 0 0 0

Pirovac Pirovac - Miran (13,7) 2 13,7 0 0 1100 1600

Primošten Primošten - Raduča (12)

1 13,2 0 0 940 1050

Rogoznica

Rogoznica - Gornji Muli (2,1) - na području Medine (13,2) - bivša tvornice ribe (1,5)

3 16,8 1 13,2 0 2016

Skradin 0 0 0 0 0 0

Šibenik

Šibenik - dijelovi poluotoka Zablaće

(104,8)* - Mandalina (3,7) Brodarica - most (4,6) Krapanj - Šparadiči (3,5) Zaton - Lutnoge (3,5) Raslina - Rt Marin (1,2)

6 16,5 3 9,3 120 3980**

Tribunj Tribunj 0 0 0 0 0 0

Vodice Vodice - Punta (6,7) - Olimpija-Imperijal (19,6)

2 26,3 0 0 3480 2650

Ukupno 14 86,5 4 22,5 5.640 11.296

* navedena površina nije planirana kao zona ugostiteljsko turističke namjene već je to ukupna površina građevinskog područja naselja unutar koje se dijelovi moraju planirati kao ugostiteljsko turistička namjena, površina će se detaljno odrediti urbanističkim planom uređenja

** u ukupni planirani kapacitet uračunat je planirani kapaciteti na poluotoku Zablaće u građevinskom području naselja s obvezatnim turističkim kapacitetima procijenjeni na maksimalni broj od 3000 kreveta

Na području Županije od 14 ugostiteljsko turističkih zona u naselju, koje su određene PP ŠKŽ, 4 zone su neizgrađene, a ostalih 10 već su izgrađene ili djelomično izgrađene ali se ne koriste u maksimalno mogućem kapacitetu. Prostor na kojem je planirana ugostiteljsko turistička zona u naselju Mišji vrh na području Općine Tisno, u detaljnoj analizi koja je provedena za potrebe izrade PPUO Tisno, pokazao se kao nepodoban pa je navedena zona brisana. Dio zona je i izvan korištenja pa kapaciteti u njima nisu prikazani kao postojeći ali su prikazane kao izgrađene.


7

Ukupni maksimalno mogući kapacitet u ugostiteljsko turističkim zonama u naselju koje su određene PP ŠKŽ iznosi 11.296 kreveta. Unutar izgrađenih i/ili djelomično izgrađenih zona ostvaren je kapacitet od 5.640 kreveta a neizgrađenim zonama moguć je smještaj još 6.076 kreveta. Prosječni kapacitet po zoni je 807 kreveta. Uzimajući u obzir obje vrste ugostiteljsko turističkih zona koje su smještene u području ograničenja u zaštićenom obalnom području mora, na području županije planirano je ukupno 47 ugostiteljsko turističkih zona i to 33 u izdvojenim zonama izvan naselja i 14 u zonama u naselju. Ukupno zauzeta površina navedenim zonama iznosi od 637,9 ha što predstavlja 0,21% površine Županije1. Maksimalni mogući kapacitet u navedenim zonama iznosi 55.412 kreveta. Tablica 3. Ukupni pregled ugostiteljsko turističkih zona i smještajnih kapaciteta u Županiji

JLS GRAD/

OPĆINA U ZOP-u

STANOVNICI Popis 2011.g.

POVRŠINA UTZ i UTZN

(ha) BROJ KREVETA

m2/st kreveta/st ukupna

neizgrađe

na post max

Bilice 2.312 14,0 14,0 0 1400 60,55 0,60

Murter - Kornati 2.047 26,0 8,0 740 2240 127,02 1,09

Pirovac 1.655 31,2 17,5 1100 3300 188,52 1,99

Primošten 2.355 53,2 3,5 3540 5050 225,9 2,14

Rogoznica 2.179 43,8 40,2 0 2732 201,0 1,05

Skradin 592 30,0 30,0 0 1500 506,7 2,53

Šibenik 40.274 237,5 117,3 5456 20230 58,97 0,52

Tisno 2.820 76,9 10,0 4232 7960 285,11 2,82

Tribunj 1.526 11 11,0 0 1050 72,08 1,08

Vodice 7.877 114,3 88,0 3480 9950 145,11 1,26

Ukupno 63.637 637,9 339,5 18.548 55.412 100,79 0,87

Realizacijom navedenih zona ostvarila bi se prosječna gustoća od 0,87 kreveta po stanovniku i 100,24 m2 površine ugostiteljsko turističke zone po stanovniku u Županiji (ili 99,7 stanovnika po hektaru površine zone). Jedan od osnovnih usmjerenja gospodarskog razvoja Županije je, oslanjajući se na prirodne uvjete i položajne predispozicije, daljnji razvoj turističkog gospodarstva. U tome smjeru je i usvojena koncepcija prostornog razvoja koja je operacionalizirana kroz izradu i usvajanje prostornog plana Županije. S ciljem ravnomjernog i policentričnog razvoja Županije na području svake od jedinica lokalne samouprave planirana je najmanje jedna ugostiteljsko turistička zona. Prostorni planovi jedinica lokalne samouprave, koji su u stvari operacionalizacija koncepcije prostornog uređenja na lokalnoj razini, pokazuju da je usvojena koncepcija na razini Županije i dalje aktualna. Tijekom razdoblja od preko 10 godina, koliko je prošlo od usvajanja osnovnog dokumenta Prostornog plana Šibensko kninske županije (2002. g.) jedinice lokalne samouprave, pomalo ostvaruju ovaj cilj. 1 površina kopnenog dijela Šibensko kninske županije iznosi 2993,73 km

2


8

Potvrda o tome leži i u činjenici da je za dobar dio izdvojenih ugostiteljsko turističkih zona izrađen ili je u izradi urbanistički plan uređenja a ugostiteljsko turističke zone u naselju pokrivene su urbanističkim planovima uređenja naselja unutar kojih su smještene. Za dio zona, obzirom na mijenjanje zakonske regulative bila je potrebna izmjena i dopuna prostornih planova općina i/ili gradova te je i to ili obavljeno ili je u tijeku. Rezultati analize ukazuju da još uvijek nisu sve jedinice lokalne samouprave dosegle istu razinu razvoja, što je i razumljivo jer neke imaju dugu tradiciju u turizmu, a neke tek započinju s razvojem. Gotovo za sve zone, s manje ili više poteškoća, ostvareni su kontakti s potencijalnim investitorima i rješavaju se potrebne predradnje nužne da bi se moglo krenuti u realizaciju planiranih zona. Iz navedenih razloga u cijelosti je opravdano zadržavanje svih do sada planiranih zona, a eventualno proširenje ili utvrđivanje novih zona moguće je sukladno zakonu o prostornom samo ako su postojeća izdvojena građevinska područja izvan naselja izgrađena 50% ili više svoje površine. Vezano uz realizaciju ugostiteljsko turističkih zona, sukladno zahtjevu Općine Bilice smještaj privez u funkciji ugostiteljsko turističke namjene planira se i za zonu Lučeva Punta. Kako je Općina je dogovore o realizaciji zone temeljila na pretpostavci da je moguća gradnja priveza u funkciji zone, a ista je ukinuta izmjenama i dopunama PPŽ-a iz 2012 godine izmjenom članka 40. potrebno je planirati mogućnost priveza u funkciji ugostiteljsko turističke zone. Ni jedna jedinica lokalne samouprave, osim Općine Tribunj, nije uputila zahtjev za utvrđivanje novih izdvojenih građevinskih područja izvan naselja. Općina Tribunj tražila je utvrđivanje ugostiteljsko turističke zone na poluotoku Zaglava. Kako na području Općine Tribunj utvrđene ugostiteljsko turističke zone, izdvojene i one u naselju, u cijelosti su neizgrađene pa ne postoje pretpostavke za utvrđivanje nove zone. Stoga se na području Općine Tribunj potrebe za ugostiteljsko turističkom zonom ne mogu zadovoljiti planiranjem nove već samo preraspodjelom postojećih zona odnosno ukidanjem već utvrđenih površina ugostiteljsko turističke namjene kako bi se mogle utvrditi nove. Zone sportsko rekreacijske namjene Kako razvoj turističke djelatnosti treba uskladiti s trendovima koji su u ovom trenutku prisutni u toj djelatnosti prostornim planom treba osigurati prostore za razvoj srodnih djelatnosti koje utječu na ukupnu turističku ponudu županije, a možemo reći i Hrvatske. Prvenstveno se to odnosi na dopunu u sportsko rekreacijskim sadržajima kojima se obogaćuje ukupna turistička ponuda. Kako se Planom želi stvoriti preduvjete za navedeno ali pri tome biti i što realniji, Planom se predlaže utvrđivanje uvjeta za razvoj navedenih djelatnosti samo za projekte koji su već dijelom provjereni.


9

Vezano uz planiranje zona sportsko rekreacijske namjene zahtjeve su uputili Općina Tribunj koja traži utvrđivanje golf igrališta s turističkim kapacitetima u zapadnom dijelu Općine, na području zvanom Kamena, Grad Vodice traže utvrđivanje javnog igrališta za golf bez smještajnih kapaciteta na području Grada Vodica, naselje Čista Mala – sjeverno od autoceste. Stoga se Planom određuje sportsko rekreacijska zona na području Općine Tribunj, za smještaj golf igrališta i različitih pratećih (nedostajućih) sportskih sadržaja (konjički, streljački, streličarski, lovački, kriket i drugi sportovi) ukupne površine 180 ha smještena izvan područja 100m od obale.

Prikaz područja sportsko rekreacijske zone i golf igrališta s turističkim kapacitetima Kamena (Općina Tribunj)

Sukladno mogućnostima koje predviđa Zakon o prostornom uređenju (članak 49.) uz obvezni smještaj golf igrališta u okviru ove zone planiraju se uz zgrade za smještaj pratećih sadržaja uz otvorena sportska igrališta kao što su klupske kuće, razna spremišta i prostore za smještaj potrebne infrastrukture, i turističkih smještajni

Važeći PP ŠKŽ

Prijedlog ID (VI) PP ŠKŽ


10

kapaciteti na način da ukupna izgrađenost zgradama u zoni koja ne prelazi 4% i da se prateći sadržaji mogu graditi tek po realizaciji osnovnog sadržaja – golf igrališta. Stoga su izmijenjeni uvjeti uređenja prostora, odnosno kriteriji i smjernice za golf igrališta (čl. 83a. i dr.) na načina da ukupna izgrađenost zgradama u zoni igrališta ne prelazi 4% što je znatno povećanje u odnosu na važeće odredbe. Ukupna površina sportsko rekreacijske zone Tribunj je do 180 ha. Planirana visina izgradnje je prizemlje + kat + potkrovlje. Ukupni smještajni kapaciteti planiraju se do 2000 kreveta. Izgradnja turističkih kapaciteta može započeti tek po izgradnji golf igrališta. Ukupna površina sportsko rekreacijske zone Prukljan je od 160 ha. Prosječna planirana visina izgradnje je prizemlje + kat + potkrovlje. Ukupni smještajni kapaciteti planiraju se do 2000 kreveta. Izgradnja turističkih kapaciteta može započeti tek po izgradnji golf igrališta.

Područje za smještaj javnog golf igrališta Čista Mala (Grad Vodice)

Važeći PP ŠKŽ



11

Sportsko rekreacijska zona za smještaj javnog golf igrališta bez smještajnih kapaciteta na području Grada Vodica, u naselju Čista Mala – sjeverno od autoceste planira se u površini do 100 ha. S obzirom na prepoznatu osjetljivost područja (značajni krajobraz Kanal-Luka, značajni krajobraz Krka – donji tok, predviđena je zaštita kanjona i vodotoka Guduče u kategoriji posebnog rezervata) određuju se mjere zaštite:

- u golf zoni Prukljan u pojasu širine 300 m uz obalu Prokljanskog jezera koji se nalazi unutar granica Značajnog krajobraza Krka – donji tok ne planirati izgradnju smještajnih kapaciteta, kako bi se očuvale vizure na prirodno lice obale značajnog krajobraza,

- kupališta na obali Prokljanskog jezera smjestiti izvan područja s eventualno prisutnim ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, odnosno životinjskim vrstama,

- golf zonu Čista Mala planirati izvan područja kanjona Guduče, - golf zonu Zablaće planirati izvan područja značajnog krajobraza Kanal-Luka.

Prijedlogom Izmjena i dopuna (VI) Prostornog plana Šibensko-kninske Županije korigirana je granica područja predloženog za zaštitu na način da je uz područje kanjona uključeno i zaštitno područje od 100m od ruba kanjona.

Prikaz područja kanjona Guduča planiranog za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata Prilikom izgradnje predviđenih sadržaja na prostorima planiranih sportsko-rekreacijskih zona potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri očuvati postojeće površine šuma te kamenjarskih i suhih travnjaka eu- i stenomediterana. Na području planiranog golf igrališta Čista Mala, površine obrasle gušćim sklopovima grmlja i drveća (površine čija je pokrovnost krošnjama veća od 50%) u što većoj mjeri inkorporirati u buduća golf igrališta. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti izgradnji sustava odvodnje oborinskih i drenažnih voda kako bi se spriječilo zagađenje površinskih i podzemnih voda. Za

Važeći PP ŠKŽ Prijedlog ID (VI) PP ŠKŽ


12

navodnjavanje golf igrališta potrebno je osigurati izvor vode izvan sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava vodopskrbe koji bi ovisio o korištenju vode iz podzemnih ili nadzemnih prirodnih izvora tijekom sušnog perioda. Za potrebe navodnjavanja golf igrališta koristiti vodu s pročistača otpadnih voda ili razviti vlastiti sustav navodnjavanja koji omogućava ponovno korištenje oborinskih i drenažnih voda. Kako bi se izbjegao rizik od oštećenja eventualnih arheoloških ostataka na lokaciji planiranog golf igrališta Prokljan, potrebna je izrada detaljne konzervatorske analize graditeljske baštine i istraživanja arheološke baštine, kojom će se definirati sve eventualno problematične točke i predložiti specifične zaštitne mjere za ublažavanje do nivoa zanemarivog utjecaja. Kako bi se izbjegao rizik od oštećenja eventualnih arheoloških ostataka na lokaciji sportsko-rekreacijske zone na području Općine Tribunj i golf igrališta uz naselje Čista Mala, prije izvođenja radova provesti arheološko rekognosciranje terena kojim bi se definirale sve eventualno problematične točke i primijenile specifične zaštitne mjere za ublažavanje do nivoa zanemarivog utjecaja. Sve sačuvane bunje – suhozidne kamene kućice i suhozidne ograde na području SRZ Tribunj, treba maksimalno sačuvati i inkorporirati u novu ponudu. Daljnji razvoj projekata planirati u skladu s rezultatima analiza i predloženim mjerama. Pri planiranju i projektiranju objekata u sportsko-rekreacijskoj zoni Tribunj, primijeniti odgovarajuća tehnička rješenja kako bi se spriječilo eventualno oštećenje tla erozijom. Prilikom gnojenja travnatih površina golf igrališta koristiti sporo topiva gnojiva s dugotrajnim djelovanjem. Sadržaje koji mogu predstavljati izvor buke na području SRZ Tribunj i golfa Prokljan planirati i projektirati tako da budu što udaljeniji od najbližih naseljenih područja (min 200 m od unutarnje granice zone), te uz primjenu tehničkih mjera zaštite od buke. Preoblikovanje prostora za razvoj naselja i zone golf igrališta na „Zablačkom poluotoku“ (grad Šibenik) Turizam, kako za Hrvatsku tako i za Šibensko-kninsku županiju, predstavlja jednu od najznačajnijih grana gospodarstva koja je i od izuzetne važnosti i za tržište rada. Potencijal za budući razvoj turizma (kao uostalom i dosadašnji) leži prvenstveno u prirodnim i prostornim datostima: blagoj sredozemnoj klimi, beskrajno dugoj obali, iznimnim i prekrasnim krajolicima i dalmatinskim gradovima. Pojednostavljeno gledajući, turizam se prvenstveno oslanja na prostor kojeg koristi kao atrakciju (prirodni okvir, klima, različitosti ili egzotičnost, prirodne ljepote, plaže, znamenitost te socijalno-društveno okruženje) te kao fizički prostor potreban za smještaj posjetitelja – turista. Uz manja odstupanja, prostor Šibensko – kninske županije odlikuje visoki stupanj prirodne očuvanosti i vrijednosti i objektivne mogućnosti za kvalitetan razvoj,


13

utemeljen na još uvijek povoljnoj strukturi osnovnih kategorija korištenja prostora i očuvanosti okoliša. Međutim sagledavajući iskustva zemalja koje su razvijenije od nas jasno je da planirani razvoj, ukoliko se žele izbjeći pogreške, zahtijeva povećanu skrb za zaštitu okoliša i identiteta i učinkovito gospodarenje prostorom. Odluka o smjeru u kojem će se razvijati turizam ne uključuje samo vrste i načine turističke ponude već i odluku o prostoru (lokacijama). Obzirom na iskazani interes za izgradnjom novih turističkih sadržaja, potrebu za kompletiranjem nedostajućih sadržaja i funkcija gradske četvrti Zablaće te pojačani interes za ovim područjem potaknut revalorizacijom prirodnih i stečenih vrijednosti u neposrednoj blizini, Planom je predloženo proširenje područja za razvoj naselja uz prostor Male Soline, isključivo u dubinu prostora, bez zauzimanja obalne crte i izvan zaštićenih prirodnih predjela. Kako je obalna crta na jugozapadnom dijelu Zablaćkog poluotoka gotovo u cijelosti izgrađena a neizgrađena područja zauzimaju većinom unutrašnje dijelove koji nemaju kontakta s obalom, Planom je omogućeno preoblikovanja Male Soline kao i mogućnost povećanja obalne crte uvlačenjem mora u dubinu prostora. Na taj bi se način umjetno stvorila „duboka uvala“, morfologija koja je i inače prisutna na našoj obali. U slučaju planiranja zahvata koji bi mogli uzrokovati promjene staništa i hidroloških uvjeta na području Malih Solina, a koje se mogu negativno odraziti na opstanak rijetkih i ugroženih staništa slanjača, te imajući u vidu propisane uvjete zaštite prirode, preporučuje se detaljno istraživanje biološke raznolikosti lokacije kako bi se detaljno definiralo da li je, i koja područja potrebno očuvati.

Područje golf igrališta Zablaće i proširenja prostora za razvoj naselja-Mala Solina Turistički kapaciteti planirani su kao integralni dio područja za razvoj naselja te se tako omogućuje uređivanje prostora na jedan novi način bez njihovog izdvajanja. Kod izgradnje objekata koji mogu dovesti do ugrožavanja okoliša onečišćujućim tvarima navedenima u Uredbi o standardu kakvoće voda (Prilozi 4., 5. i 6., NN 73/13, 151/14, 78/15), zaštitu je potrebno provesti izdizanjem iznad kote poplavljivanja



14

(nivo 100 godišnje velike vode), zaštitom nasipima ili drugim učinkovitim zahvatom obrane od poplava.

Kao osnovu za razvoj projekta golf igrališta, izraditi konzervatorsku studiju, a s ciljem očuvanja povijesne baštine na Zablaćkom poluotoku.Sačuvane bunje – suhozidne kamene kućice i suhozidne ograde na području golf igrališta Zablaće, treba maksimalno sačuvati i inkorporirati u novu ponudu. Sidrišta i marine Obzirom na veliki broj nautičara koji nekontrolirano sidre u akvatoriju Šibensko kninske županije ponajviše iz razloga što nema na raspolaganju dovoljno sidrišta, planom je predloženo nekoliko novih lokacija, a na nekim postojećim povećan je broj plutača na sidrištima. U načinu korištenja sidrišta pokazalo se da je potrebna revizija uvjeta smještaja na način da je potrebno omogućiti i drugačije načine sidrenja odnosno smještaj plovila unutar sidrišta (umjesto samo na jednu plutaču, na dvije ili slično) koji su okolišno prihvatljivije. Na ovaj način bi se mogle smanjiti zauzete površine uz iste ili uvećane kapacitete. U cilju bolje organizacije nautičkog prometa, planira se korekcija postojećeg položaja sidrišta Bilice odnosno premješta se na novu pogodniju lokaciju na kojoj se sada sidri bez kontrole i tako nanosi šteta okolišu.

Nove lokacije nova sidrišta planiraju se na južnoj punti otočića Krbela Vela, u uvali Magarna na otoku Zlarinu, u uvali Zaražanj na otoku Zmajanu, te u uvala Vela luka na Modravama. Sva sidrišta smještavaju se na način da se izbjegavaju staništa posedonije. Na otoku Žut sidrištu Hijača mijenja se naziv u Dragišina i dodaje se sidrište Pristanišće. Temeljem praćenja korištenja postojećih sidrišta mijenja se maksimalni broj plutača sidrišta Vela i Mala Krbela, Velika Stupica i Mala Stupica na otoku Žirju. U novoplaniranim sidrištima preporuča se primjena sustava ekološkog sidrenja (ukoliko stanje morskog dna na lokaciji sidrišta dopušta ovakav tip sidrenja). Prije odabira tehničkog rješenja ekološkog sidrenja provesti pregled lokacije kako bi se ovisno o stanju morskog dna i prisutnim zajednicama odabralo pogodno rješenje. Potrebno je propisati da ukoliko se tokom radova na lokacijama novih sidrišta naiđe na neotkrivene podmorske arheološke ostatke, radovi se moraju obustaviti i nalazi se obvezno moraju prijaviti nadležnom konzervatorskom odjelu.


15

Sidrišta na Žirju (Mikavica), Kapriju (Mrtovac) i Zmajanu (Zaražanj)

Važeći PP ŠKŽ



16

Sidrište Vela luka (Modravama)

Sidrište Bilice

Sidrišta Magarna (Zlarin) i Vela Krbela



Važeći PP ŠKŽ


17

Sidrišta Magarna (Zlarin) i Vela Krbela Pregled maksimalnog broja plutača u postojećim sidrištima koja su mijenjana kao i novim prikazan je u slijedećoj tablici.

Tablica 4. Nova i postojeća sidrišta s pregledom izmjene kapaciteta

Kako bi se površine akvatorija marina koje su planirane za smještaj plovila uskladile sa stvarnim obuhvatom potrebnog akvatorija koji uključuje tehnička rješenja uređaja za prihvat plovila koja se nalaze u podmorju (sidrenja pontona) u tom je smislu izvršiti reviziju odnosno povećanje površine akvatorija. Ovim površine akvatorija povećanjem ne povećava se kapacitet marina u pogledu broja plovila, odnosno nema dodatnog opterećenja okoliša. Također se, radi usklađenja s drugim posebnim zakonima, pojam privez iz članaka 40. i 117. zamjenjuje pojmom privezište.

SIDRIŠTE Maksimalni broj plutača Postojeći broj Dodaje se

Vela i Mala Krbela 30 0 Uvala Zaražanj (otok Zmajan) 0 20 Uvala Magarna (otok Zlarin) 0 15 Uvala Velika Stupica (o.Žirje) 20 20 Uvala Mala Stupica (o.Žirje) 10 10 Uvala Mikavica (otok Žirje) 0 25 Uvala Tratinska (otok Žirje) 22 8 Uvala Dragišina (o. Žut) 10 0 Uvala Pristanišće (o. Žut) 0 10 Istočno od uvale Golubovac (otok Žut) 0 10 Uvala Vela luka (Modrave) 0 30 Uvala Mrtovac otok (Kaprije) 0 20 Uvala Vela luka (Modrave) 0 30 Ukupno 92 198



18

Uvjet smještaja i uređenja postojećih pretežito izgrađenih gospodarskih zona U cilju otklanjanja zapreka razvoja postojećih dovršenih proizvodnih i poslovnih gospodarskih zona, u naselju i potreba korisnika za restrukturiranjem postojećih sadržaja i prilagodbe tržišnim uvjetima istražiti mogućnost izmjene uvjeta smještaja i uređenja postojećih izgrađenih gospodarskih zona. Planom se omogućuje uređenje izgrađenih gospodarskih zona, u kojima su za unaprjeđenje proizvodnih procesa nužne nove površine za gradnju a koje zbog prostornih ograničenja nije moguće osigurati, na način da je maksimalni koeficijent izgrađenosti izuzetno 0,6. (izmjena odredbi u članku 36.). Pri projektiranju građevina/pogona koji mogu predstavljati potencijalne emitere onečišćujućih tvari u zrak, moraju se primijeniti tehnička rješenja koja uključuju mjere zaštite zraka. Građevine i radne površine koji predstavljaju izvor buke projektirati uz primjenu tehničkih mjera zaštite od buke kojima će se osigurati da se na granici zona druge namjene u kojima borave ljudi ne prekorače dozvoljene razine buke. Ostalo Izmjenama i dopunama izvršit će se usklađenja s posebnim zakonima i podzakonskim aktima koji imaju utjecaja na prostorno planiranje i uređenje, a koji su izmijenjeni nakon donošenja zadnjih izmjena i dopuna Plana (2014. godina. Prvenstveno se to odnosi na usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju (ZPU, NN 153/13) temeljem kojeg se u Planu mijenjaju odredbe kojima su određeni: - pojedini pojmovi u smislu Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju Zakona njihovo značenje: Značenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja određeno člankom 97., te definiranje javne i društvene djelatnosti u članku 74. potrebno uskladiti s člankom 3. ZPU-a (pojmovnik).

- uvjeti planiranja prostora, odnosno građevinsko područje i planiranje izvan građevinskog područja i zaštićeno obalno područje mora:

- Uvjeti određivanja građevinskih područja i izgrađenog i neizgrađenog dijela važećim je Planom određeno u točki 5. odnosno člancima 89. i 97. te ga je bilo potrebno uskladiti s ZPU-om.

- Izgradnja izvan građevinskog područja određena je člancima 51. do 65a. (poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo), 66. do 70. (šumarstvo) te ih je bilo potrebno uskladiti s člankom 44. ZPU-a.

- Izgradnja kampova, golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama važećim je Planom određena unutar


19

građevinskih područja. Obzirom na članak 44 ZPU-a bila je potrebna izmjena članka 83a.

- Zaštićeno obalno područje mora važećim je Planom bilo određeno kao obalni pojas širine 1000 m od obalne koji uključuje sve otoke, te pojas mora u širini od 300 metara od obalne crte. ZPU-om je određena šira granica i zaštićeno obalno područje obuhvaća sve lokalne administrativne jedinice koje graniče s morem, a to su Grad Šibenik, Grad Skradin, Grad Vodice, Općina Murter-Kornati, Općina Pirovac, Općina Tisno, Općina Tribunj, Općina Bilice, Općina Primošten i Općina Rogoznica, a dosadašnje područje ZOP-a određeno je kao područje ograničenja u ZOP-u. Obzirom na ovu izmjenu definicije ZOP-a potrebno je korigirati sve članke koji se odnose na ZOP te ih je bilo potrebno uskladiti s člancima 45. do 49. ZPU-a.

- smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu područnog (regionalnog) značaja:

- Mjerama provedbe člankom 173., stavak 1, važećeg Plana određena je obveza izrade Urbanističkih planova za sjedišta svih Gradova, - uskladiti s člankom 77. ZPU-a (Generalni urbanistički plan donosi se obvezno za građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinsko područje izvan naselja središnjeg naselja velikog grada).

Nadalje temeljem zahtjeva za izradu prostornog plana (prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti) s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana važeći Plan je potrebno nadopuniti/uskladiti u slijedećem: - dopunjen je popis Zakona i propisa iz područja pomorstva, prometa i infrastrukture, zaštite od požara, građenja i turizma

- dopunjene su mjere zaštite prirode prema zahtjevu Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode - dopuna Odredbi za provođenje, članaka 83a, 117 i 141,

- dopunjene su mjere zaštite kulturne baštine prema zahtjevu Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku - dopuna Odredbi za provođenje, članak 150 i Prilog II,

- dopunjene su planske smjernice za gospodarenje i korištenje vodama, te zaštitu voda i prema zahtjevu Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za slivove Južnoga Jadrana - dopuna Odredbi za provođenje, članka 37., stavak 3, članka 39., stavak 1, članka 123., stavak 2 i članka 162., stavak 3.

- korigiran je popis objekti od važnosti za obranu prema zahtjevu Ministarstva obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša – dopuna Odredbi za provođenje, članak 18, te je brisana zona posebne namjene Atlagića most jer je iskazana kao neperspektivna (Grafički prikaz 1. Korištenje i namjena prostora),


20

- ispravljeni su nazivi i oznake postojećih željezničkih pruga sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga (»Narodne novine«, br 03/2014 sukladno zahtjevu HŽ Infrastruktura - dopuna Odredbi za provođenje, članka 24. i članka 116., stavak 4, te grafičkog dijela Plana (1.0. Korištenje i namjena prostora i 2.0. Infrastrukturni sustavi - 2.1. Promet).

Obzirom da je na Županijskoj Skupštini usvojen Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama na području Šibensko – kninske županije izvršene su izmjene Odredbi za provođenje u članku 82. kako bi se u Gradskim i Općinskim planovima prostornog uređenja omogućilo tematiziranje plaža sukladno usvojenom Programu. U postupku prikupljanja zahtjeva za izradu prostornog plana (prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti) sudjelovale su i jedinice lokalne samouprave sa svojim zahtjevima: - Predloženim planskim rješenjem kojim se određuju lokacije za obradu i oporabu opasnog otpada ovih Izmjena i dopuna PP ŠKŽ zadovoljeni su zahtjevi Grada Drniša, Grada Knina, Grada Šibenika, Općine Pirovac i Općine Rogoznica kojima se traži da se na njihovom području ne planiraju lokacije njihove jedinice lokalne samouprave - dopuna članka 156.

- Predloženim planskim rješenjem kojim se omogućuje realizacija jednog ciljeva izrade ovih Izmjena i dopuna PP ŠKŽ a odnosi se na višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova, te građevinski otpad zadovoljeni su zahtjevi Grada Drniša, Grada Knina, Grada Šibenika, Općine Pirovac i Općine Rogoznica kojima se traži mogućnost planiranja lokacija na lokalnoj razini - dopuna članka 154.

- Predloženo plansko rješenje kojim su usvojeni zahtjevi javno pravnih tijela omogućuje realizaciju zahtjeva Grada Knina – dopuna članka 18, a zahtjev koji se odnosi na višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova sadržan je u dopuni članka 154.

- Zahtjev Općine Pirovac da se zadrži ugostiteljsko turistička zona Platine u skladu je s usvojenom koncepcijom razvoja u prostoru PP ŠKŽ te u Nacrtu prijedloga Plana područje Općine Pirovac nije predloženo njeno ukidanje.

- Zahtjev Općina Rogoznica kojim se traži mogućnost da se detaljna lokacija i uvjeti smještaja ribarske luke utvrde na lokalnoj razini već su sadržani u važećem Planu. Naime PPŽ je samo načelno odredio lokaciju ribarske luke na području Općine Rogoznica (u članku 117., stavak 3 i simbolom u grafičkom dijelu) te odredio da se detaljni smještaj i uvjeti smještaja određuju u PPUO Rogoznica.

- Zahtjev Općine Tribunj koji se odnosi na utvrđivanje nove turističke i sportsko-rekreacijske zone na jugozapadnom dijelu Općine Tribunj - na poluotoku Zaglava i zapadno od uvale Sovlja - Kamena jedan je od ciljeva izrade ovih Izmjena i dopuna PP ŠKŽ te su u Nacrtu prijedloga ID PP ŠKŽ sadržana planska rješenja. Zahtjev koji se odnosi na prenamjenu sportske luke u luku otvorenu za javni promet sadržan je u važećem Planu u članku 117., stavak 20.


21

- Zahtjev Općina Bilice za utvrđivanje privezišta u ugostiteljsko turističkoj zoni Lučeva Punta prihvaća se i mijenjaju se Odredbe za provođenje u članku 40., stavak 9.

U tijeku izrade nacrta Plana pristigli su i zahtjevi fizičkih i pravnih osoba koji nisu razmatrani jer nisu verificirani od jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze te se upućuju da svoje prijedloge, primjedbe i zahtjeve dostave u proceduri javne rasprave o prijedlogu ID PP ŠKŽ.


22

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 1. Donose se Izmjene i dopune (VI) Prostornog plana Šibensko-kninske županije (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije” broj 11/02, 10/05, 3/06, 5/08, 6/12 i 9/12-pročišćeni tekst, 4/13 i 8/13- ispravak, 2/14) - u daljnjem tekstu: Plan.

Članak 2. Plan iz članka 1. sadržan je u elaboratu “Izmjene i dopune (VI) Prostornog plana Šibensko-kninske županije”, koji se sastoji od: A) Tekstualni dio: Obrazloženje Odredbe za provođenje B) Grafički prikazi u mjerilu 1:100.000 1.0. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, PROMET 3.0. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Članak 3. U Odredbama za provođenje, osim u člancima 14. i 20., riječ ZOP zamjenjuje se riječima „područje ograničenja u ZOP-u“ u odgovarajućem broju i padežu. U Odredbama za provođenje riječ „privez“ zamjenjuje se riječju „privezište“ u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 4. U članku 18. Tablica 1.1. Zone posebne namjene zamjenjuje novom tablicom i glasi:

Redni broj Grad/općina Lokacija/zona

1. ŠIBENIK

Skladište "Panikovac" 2. Vježbalište "Zvizdulja" Žirje 3. OUP "Straža" Žirje 4. ROGOZNICA OUP "Zečevo" s otokom Smokvica, Rogoznica

5. DRNIŠ

Skladište "Potkop", Drniš (ograničiti planiranu eksploataciju u skladu s uvjetima MORH)

6. OUP "Promina" 7.

KNIN

Vojarna "General Andrija Matijaš Pauk 8. Zgrada Zapovjedništva Knin

9. Vojarna "Kralj Zvonimir"

10. Vježbalište uz vojarnu "Kralj Zvonimir", Knin

11. Vježbalište uz vojarnu "General Andrija Matijaš Pauk", Knin

12. Vojni poligon "Crvena zemlja" Knin 13. Skladište "Pađene" 14. Skladište "Golubić" 15. CIVLJANE Vježbalište " Suhopolje", Vrlika

U istom članku 18. iza postojećeg stavka (3) dodaju se novi stavci (4) i (5) i glase:


23

(4) Vojno skladište "Golubić" je privremeno perspektivno za potrebe obrane, ali do njegovog konačnog napuštanja na području oko odnosno u neposrednoj blizini skladišta zabranjena je gradnju gospodarskih i stambenih objekata. (5) Za vojno skladište "Pađene" je potrebno zadržati zonu posebne namjene i zaštitne i sigurnosne zone dok se ne završi postupak sanacije i čišćenja od neeksplodiranog UbS-a, a tada će biti okončan i postupak primopredaje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom. Dosadašnji stavak (4) postaje stavak (6). U istom članku 18. Tablica 1.2. Lokacije posebne namjene mijenja se i glasi

Redni broj Grad/Općina Lokacija

1. Šibenik Grebaštica - maskirni vez, 2. Rogoznica Zečevo - maskirni vez 1, 3. Rogoznica Zečevo - maskirni vez 2, 4. Rogoznica Zečevo - maskirni vez 3, 5. Rogoznica Rogoznica - maskirni vez 1, 6. Rogoznica Rogoznica - maskirni vez 2, 7. Rogoznica Rogoznica - plutačni vez, 8. Rogoznica Ražanj (Rogoznica) - plutačni vez,

U istom članku 18. iza stavka (11) (dosadašnji stavak 9) dodaje se stavak (12) i glasi: (12) Izuzetno, na području Grada Knina, obzirom na specifični smještaj omogućuje se prenamjena nekadašnje zone posebne namjene smještene uz rijeku Krku, sjeverno od Atlagića mosta u zonu ugostiteljsko turističke i rekreacijske namjene.

Članak 5. U članku 20., u stavku 1., u alineji dva riječ “koje“ zamjenjuje se riječima „; područje ograničenja u zaštićenom obalnom području mora (u daljnjem tekstu: područje ograničenja u ZOP-u)“.

Članak 6. U članku 24., u stavku 1., u točki c) dodaje se podtočka četiri koja glasi: „• planirana poletno-sletna staza i pristan za hidroavione.“

Članak 7.

U članku 32., u stavku 1., u alineji dva dodaju se riječi „odnosno sukladno članku 100.“.

Članak 8. U članku 36., mijenja se stavak četiri i glasi: (4) U zonama gospodarskih sadržaja iz članka 25. stavak 5. točka 1. i stavaka 1. i 3. ovog članka moguć je smještaj sadržaja industrijske i zanatske proizvodnje, poslovnih, uslužnih, trgovačkih, servisnih i komunalno servisnih sadržaja, infrastrukturnih sadržaja (kao dio infrastrukture zone kao i posebnih sadržaja), te ugostiteljskih i ostalih sadržaja kao pratećih sadržaja u zoni na način da je:


24

- maksimalni koeficijent izgrađenosti nadzemno kig nadzemno je 0,5; - iznimno je, za zonu gospodarske namjene (proizvodne i poslovne namjene)

Knin koja je u cijelosti izgrađena i ne postoje prostorne mogućnosti za povećanje zone, maksimalni kig nadzemno je 0,6.“

Članak 9.

U članku 37. u stavku (3) u alineji 16. riječ „privez“ zamjenjuje se riječju „privezište“. U istom članku iza stavka (5) dodaje se novi stavak (6) i glasi: „Svakoj daljnjoj izgradnji turističkih kapaciteta treba prethoditi osiguravanje adekvatne vodoopskrbe predmetnih zona, što će se utvrditi u suradnji s javnim isporučiteljom vodnih usluga.“

Članak 10. U članku 38. u stavku (1) riječi „prostora za privez“ zamjenjuju se riječju „privezišta“. U istom članku u stavku (5) riječ „privezom“ zamjenjuju se riječju „privezištem“.

U istom članku u stavku (6) riječi „pristanom za privez plovila“ zamjenjuju se riječju „privezištem“.

Članak 11.

U članku 39. u stavku (1) dodaje se alineja 8. i glasi: „- da se prethodno osigura adekvatna vodoopskrbe predmetnih zona, što će se utvrditi u suradnji s javnim isporučiteljom vodnih usluga.“

Članak 12. U članku 40. u stavku (3) u tablici briše se redak pod brojem 26. koji se odnosi na turističku zonu Huljerat Bajina Draga, a u zadnjem retku brojevi „551,4“ zamjenjuju se brojevima „547,9“ i broj „45.700“ zamjenjuje se brojem „45.350“. U istom članku u stavku (8) riječ „pristana“ zamjenjuje se riječju „veza“ a riječi „priveza za“ se brišu. U članku 40. mijenja se stavak (9) i glasi: „(9) Privezište za prihvat plovila u funkciji ugostiteljsko-turističke zone moguće je u PPUO/G planirati samo u ugostiteljsko turističkim zonama Plitka vala, uvala Lučica, Jazine, Lovišća, Donja Srima, Solaris, Obonjan, Punta Oštrica (Zlarin), Lučeva Punta (Bilice), Marina Lučica, Kanica, Sv. Nikola i Prukljan, a zbog prostornih posebnosti u ostalim zonama moguće je planirati samo privezište s vezom maksimalne dužine 20 m za prihvat turističkih brodova za prijevoz izletnika – turista.

Članak 13.

U članku 52. u stavcima (3) i (4) iza riječi „i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu“ dodaju se riječi „, obrta registriranog za obavljanje poljoprivredne djelatnosti ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti“.

Članak 14. U članku 53. mijenja se stavak (1) i glasi:


25

„(1) Izgradnju građevina navedenih u članku 52., stavku 1., alineji 1. moguće je planirati na zemljištu od 20 ha i više a za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2 ha i više. Minimalna veličina zemljišta na kojem je moguće planirati građevine za potrebe biljne proizvodnje (farme) izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti iznosi 1 ha i to bez stanovanja. U istom članku u stavku (2) iza riječi „jedinstveni“ brišu se riječi „građevni i“, a iza riječi „funkcionalni sklop“ brišu se riječi „i ne može se graditi više odvojenih pojedinačnih građevina“.

U istom članku dodaje se stavak (5) i glasi: „(5) Zemljište na kojem je moguće planirati gradnju izvan građevinskog područja mora biti jedinstvena cjelina osim u području obuhvata PPPPO NP Kornati i PPPPO Žutsko sitska otočna skupina kojima će, obzirom na specifičnosti tradicijskog korištenja prostora, uvjeti gradnje detaljno odredit tim planovima. Čestice koje čine zemljište koje je temelj za ostvarivanje prava na gradnju zgrade/a moraju biti navedene i na svima se upisuje teret te ne mogu biti osnova za osnivanje drugog prava gradnje. Nadležno tijelo koje izdaje akt za gradnju dužno je u istom odrediti da se uporabna dozvola ne može izdati bez dokaza o upisu tereta. Teret može upisati sam vlasnik ili jedinica lokalne ili regionalne samouprave na temelju tabularne izjave.

Članak 15.

U članku 54. riječ „posjedu“ zamjenjuje se riječju „zemljištu“.

Članak 16. U članku 69. iza riječi „općina“ dodaju se riječi „uz primjenu odredbi za smještaj tovilišta iz članaka 54. i 55. ovih odredbi“.

Članak 17. U članku 80. brišu se riječi „(posebna građevinska područja):

Članak 18. U članku 82. dodaje se stavak 10. i glasi: „(10) Realizacija usvojenog Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama na području Šibensko – kninske županije omogućuje se u PPUO/G utvrđivanjem uvjeta za uređenje plaža isključivo sukladno odredbama ovog Plana.“

Članak 19. Članak 83. se mijenja i glasi:

„(1) Na području Županije planirana su golf igrališta: 1. bez zgrada za turistički smještaj (Rg) - Grad Šibenik - Zablaćki poluotok površine do 90 ha, - Grad Vodice – Čista Mala površine do 100 ha, 2. sa zgradama za turistički smještaj (Rgt)

- Grad Skradin uz Prukljansko jezero površine do 160 ha s turističkim vilama,

- Općina Tribunj – Kamena, udaljeno 100m od obalne crte i površine do 180 ha s hotelom i turističkim vilama,


26

- Grad Drniš – Brištane površine do 140 ha s hotelom i turističkim vilama,

3. tematski park kao dio turističke namjene (unutar turističke zone T1 i T2) kao mogući, a ne obvezujući sadržaj, a te se površine mogu iskazuju kao "parkovni nasadi i prirodno zelenilo".

(2) Za planiranje zone golf igrališta određuju se slijedeći uvjeti:

- zona golf igralište mora biti smješteno izvan vrijednih i osobito vrijednih poljoprivrednih površina,

- zona golf igrališta u području ograničenja u ZOP-u mora biti udaljena od obalne crte najmanje 25 m, odnosno građevinska čestica/e se formira iza te linije,

- nisu dozvoljeni radovi kojima se bitno mijenja topografija terena, gradnja na vrhovima ili njihovo uklanjanje, odnosno bilo koje radnje kojima se mijenja postojeća, prirodna silueta prirodnog krajolika,

- za održavanje terena za igru treba osigurati stalnu opskrbu vodom izvan sustava javne vodoopskrbe, kao i resursa za navodnjavanje poljoprivrednih površina (navodnjavanje iz alternativnih izvora – kišnica, tehnička voda, desalinizcija i dr. ili razviti vlastiti sustav navodnjavanja koji omogućava ponovno korištenje oborinskih i drenažnih voda, vode iz pročistača i sl)

- uređenje i uporaba igrališta ne smiju prouzročiti štete u sustavu vodoopskrbe i odvodnje ili smanjenja resursa pitke vode,

- ako se građevine koje se grade u golf igralištu ne mogu priključiti na sustav javne kanalizacije, obavezno je pročišćavanje sanitarnih voda prije ispuštanja u recipijent,

- osigurati zatvoreni sustav odvodnje oborinskih i drenažnih voda na području golf igrališta uz prethodno pročišćavanje prije ispuštanja u recipijent,

- kvalitetni dijelovi kulturnoga krajolika u okolici i unutar golfskog igrališta (vinogradi, voćnjaci, maslinici, arheološki nalazi, napuštene povijesne građevine) trebaju biti verificirani pri čemu će se odrediti predjeli potpune zaštite i mogući zahvati odnosno predjeli koji će se uklopiti u obuhvat kao bitni elementi atraktivnosti i prepoznatljivosti golf igrališta,

- razgraničenje namjene za turistički smještaj i detaljne uvjete unutar zona golf igrališta odredit će se u PPUO/G,

- ukupna izgrađenost zgradama u golf igralištu ne može biti veća od 4% površine golf igrališta,

- najmanje 60% površine mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. - u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti smještajni kapaciteti unutar golf igrališta

planiraju se na način da ne naruše izgled krajobraza, - smještajni kapaciteti golf igrališta mogu se planirati kao druga faza realizacije golf

igrališta ili istovremeno sa potpunom realizacijom golf igrališta. (3)Zona golf igralište sastoji se od:

a. terena za igru i sadržaja u funkciji golf igrališta koji obuhvaća najmanje 25% površine golf igrališta,

b. površina za smještaj zgrada za turistički smještaj u golf igralištima koji obuhvaća najviše 15% površine golf igrališta,

c. prirodnog terena koji obuhvaća najmanje 60% od ukupne površine golf igrališta i koji se uređuje prema kriterijima uređenja krajolika kojemu pripada.

(4) Sadržajima u funkciji golf igrališta smatraju se:


27

- klupska kuća s pripadajućim terenom (namijenjena članovima i posjetiteljima golf igrališta s pratećim uslužnim, ugostiteljskim i administrativnim sadržajima, te poslovni, trgovački, sportsko-rekreacijski i sl.)

- servisne građevine s pripadajućim terenom (spremišta i garaže, servisi i radionice, praonice, prostori za boravak i rad tehničkog osoblja, infrastrukturna postrojenja i sl).

(5) Unutar zone golf igrališta za potrebe parkiranja potrebno je planirati:

- uređeno parkiralište za minimalno 100 osobnih vozila, - površina za povremeno parkiranje minimalno 1,0 ha, - parkirališta za potrebe turističkog smještaja u golf igralištima sa zgradama za

turistički smještaj. (6) Površine za turistički smještaj mogu se planirati u više prostornih cjelina tako da pojedina cjelina ne bude manja od 3 ha, niti veća od 5,0 ha. (6) Sadržaji u funkciji golf igrališta mogu se smještavati u više odvojenih građevina. (7) Potrebne komunikacije (kolne i pješačke) treba planirati u minimalnim presjecima

ne zadirući u veće promjene prirodne topografije, odnosno ne smiju se planirati zasjeci i nasipi.

(9) Za izgradnju građevina određuju se slijedeći uvjeti:

- najveći dopušteni broj etaža za građevine u funkciji golf igrališta je dvije nadzemne etaže (P+1),

- najveći dopušteni broj etaža za turističko naselje (turističke vile) je tri nadzemne etaže odnosno prizemlje, kat i potkrovlje (P+1K+Pk), te za hotel pet nadzemnih etaža odnosno prizemlje i četiri kata (P+4),

- građevine planirati tako da položajem, dimenzijama i stilom gradnje budu u skladu s prirodnim datostima prostora i lokalnom tradicijskom arhitekturom, odnosno:

- koristiti stil gradnje koji oblikovno (razvedenošću i proporcijama volumena) te materijalima (dominantno kamen i njegove imitacije, drvo) asocira ili imitira tradicionalnu mediteransku gradnju koju pak karakterizira prilagođenost prirodnoj morfologiji terena, upotreba prirodnih materijala, te pretežno svijetli i zemljani tonovi,

- sadržaje koji mogu predstavljati izvor buke na području SRZ Tribunj i golfa Prokljan planirati i projektirati tako da budu što udaljeniji od najbližih naseljenih područja (min 200 m od unutarnje granice zone), te uz primjenu tehničkih mjera zaštite od buke.

(10)Zahvati pri planiranju, oblikovanju i izvedbi kako građevina tako i vanjskih površina u prostoru golf igrališta trebaju obuhvaćati:

- zaštitu svih prirodnih i kulturnih datosti područja te njihovu afirmaciju radi povećanja atraktivnosti, prepoznatljivosti i posebnosti golfskog igrališta,

- stvaranje uvjeta za nova staništa biljnih i životinjskih vrsta, - oplemenjivanje manje vrijednih dijelova krajolika sadnjom autohtonih biljnih

vrsta, - oblikovanje krajolika mora svoje uporište imati u vrijednostima zatečenog

prirodnoga krajolika,


28

- pozorno oblikovanje krajolika u područjima gdje je sačuvana tradicijska izgradnja (suhozidovi, gradine, bunje i sl.) i gdje je ona bitan dio ambijentalnih vrijednosti.

(11) Na području sportsko-rekreacijske zone Tribunj i golf igrališta Prokljan i Čista Mala, potrebno je primijeniti slijedeće uvjete smještaja kako bi se postiglo maksimalno uklapanje planiranih sadržaja u okolni prostor:

- obalno područje, 300m od obalne crte jezera u zoni golfa Prokljan izuzeti od izgradnje, odnosno zadržati kao prirodni dio terena unutar zone, a kako bi se očuvale vizure na prirodno lice obale;

- od izgradnje izuzeti kontaktno područje od 100 metara prema zaštićenim spomenicima kulture,

- primijeniti rješenja uređenja i oblikovanja terena golf igrališta koji odgovaraju karakteristikama krajobraza, odnosno:

- u što manjoj mjeri mijenjati prirodnu morfologiju terena, - u oblikovanju koristiti elemente prirodnog i/ili kulturnog krajobraza (suhozidi,

gradine, bunje) - u što većoj mjeri koristiti domaće i udomaćene biljne vrste koje su

karakteristične za mediteransko podneblje; - zgrade za turističke sadržaje / smještajne kapacitete unutar golf igrališta

planirati tako da položajem, dimenzijama i stilom gradnje budu u skladu s prirodnim datostima prostora i lokalnom tradicijskom arhitekturom, odnosno:

- ne graditi na krajobrazno vrijednim i istaknutim / vršnim predjelima (u slučaju visinski razvedenog terena),

- planirati nisku gradnju (ukupno 3 etaže mjereno od najniže kote terena) koja je visinom uklopljena u mjerilo okolnog prostora,

- koristiti stil gradnje koji oblikovno (razvedenošću i proporcijama volumena) te materijalima (dominantno kamen i njegove imitacije, drvo) asocira ili imitira tradicionalnu mediteransku gradnju koju pak karakterizira prilagođenost prirodnoj morfologiji terena, upotreba prirodnih materijala, te pretežno svijetli i zemljani tonovi,

- izgradnju prometne infrastrukture prilagoditi konfiguraciji terena, odnosno trase trebaju slijediti slojnice. Izvođenje nužnih zasjeka i nasipa svesti na minimum, a u izvedbi koristiti oblikovne elemente suhozidne gradnje.

- sve sačuvane bunje – suhozidne kamene kućice i suhozidne ograde na području SRZ Tribunj i golf igrališta Zablaće, treba maksimalno sačuvati i uklopiti u novu ponudu.

- na području golf igrališta Čista Mala površine obrasle gušćim sklopovima grmlja i drveća (površine čija je pokrovnost krošnjama veća od 50%) u što većoj mjeri inkorporirati u uređenje golf igrališta, šumsku vegetaciju u što većoj mjeri uklopiti u buduće igralište za golf,

- na području zone golf igrališta na Zablaćkom poluotoku, u oblikovanju koristiti elemente prirodnog krajobraza, tj. površine obrasle gušćim sklopovima grmlja i drveća u što većoj mjeri uklopiti u buduća golf igrališta, primijeniti rješenja uređenja i oblikovanja golf igrališta koji odgovaraju karakteristikama krajobraza, odnosno u oblikovanju koristiti elemente prirodnog i/ili kulturnog krajobraza (suhozidi, gradine, bunje) kojima će se postići maksimalno uklapanje u okolni prostor,


29

- smještaj kupališnih zona na obali Prokljanskog jezera izvan područja s eventualno prisutnim ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, odnosno životinjskim vrstama.“.

Članak 20.

U članku 89. mijenja se stavak (2) i glasi: „(2) U području ograničenja u ZOP-u ograničava se međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja, a nova građevinska područja planirati izvan površina koje su u naravi šume se ne mogu povećavati niti osnivati nova građevinska područja, osim izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) za ugostiteljsko-turističku namjenu skladu s ovim Planom. Mora se osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju pomorskog dobra.“. U istom članku dodaje se stavak (8) i glasi: „(8) Nenaseljeni otoci i otočići prvenstveno se koriste za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja.“.

Članak 21.

U članku 97. mijenjaju se stavci (1), (2) i (3) i glase: “(1) Građevinsko područje naselja je područje određeno prostornim planom na kojemu je izgrađeno naselje i područje planirano za uređenje, razvoj i proširenje naselja, a sastoji se od građevinskog područja naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja. (2) Izgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom. (3) Neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj. Neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja određen prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura.“.

Članak 22. U članku 100. u stavku 4. briše se alineja 4.

Članak 23. U članku 116. u stavku 4.dodaje se tekst i glasi: „1. pruge za međunarodni promet

- M604 Oštarije - Gospić - Knin - Split, - M606 Knin - Zadar, - M607 Perković - Šibenik,

2. pruge za regionalni promet - R103 (Martin Brod) - Razdjelna točka km 119+444 - Državna granica - Ličko Dugo Polje – Knin.“.

Članak 24.

U članku 117. u stavku (10) dodaje se podtočka „○ luka Žut“. U istom članku u stavku (18) dodaje se rečenica i glasi:


30

„*Omogućuje se povećanje ukupne maksimalne površine akvatorija do 5% isključivo radi tehničkih zahtjeva za podmorskih prihvat uređaja za sidrenje pontona.“. U istom članku u stavku (29) u alineji 3. dodaje se tekst koji glasi: „-minimalni međusobni razmak plutača je 30 m, a minimalna površina po plutači je 900 m2, izuzetno je moguć i drugačiji smještaj plovila kojim se racionalnije koristi prostor uz uvjet provjere svih aspekata smještaja sidrišta, a naročito u pogledu sigurnosti plovila i uz obaveznu prethodnu izradu maritimne studije, idejnim projektom za lokacijsku dozvolu za sidrište ne mogu se planirati pontoni u okviru sidrišta.“. U istom stavku (29) dodaje se nova alineja 8. i glasi: „- prilikom detaljnog određivanja lokacija za sidrišta u obzir treba uzeti rasprostranjenost i putove migracije vrste dobri dupin te rasprostranjenost stanišnog tipa naselja posidonije.“. U istom članku u stavku (30) mijenja se tablica i glasi:

redni broj SIDRIŠTA maksimalni

broj plutača 1. Borovnjaci (o. Kakan) 60 2. Uvala Tratica (o. Kakan) 16 3. Uvala Velika Stupica (o.Žirje) 40 4. Uvala Tratinska (o. Žirje) 30 5. Uvala Pinizel (o. Žut) 30 6. Uvala Strunac (o. Žut) 10 7. Uvala Sabuni (o. Žut) 10 8. Arta Velika-Arta Mala (o. Murter) 20 9. Uvala Jamina (o. Murter) 20 10. Obinuš Mali - o. Mimonjak (Tisno) 30 11. Uvala Tijašnica (o. Tijat) 20 12. Uvala Remetić (o. Kaprije) 10 13. Uvala Nozdra Velika (o. Kaprije) 15 14. Uvala Soline (Rogoznica) 16 15. Uvala Podražanj (o. Žut) 30 16. Uvala Mala Stupica (o.Žirje) 20 17. Uvala Nozdra Mala (o. Kaprije) 15 18. Uvala Medoš (o. Kaprije) 10 19. Lokacija Krbela Velika 30 20. Od uvale Kutlače do uvale Pišljivice (Oštrica) 30 21. Uvala Veliki bok (Bilice) 10 22. Lokacija istočno od mosta Rogoznica 16 23. Uvala Stupin Rogoznica 10 24. Uvala Sićenica Rogoznica 10 25. Uvala na otoku Zminjaku 10 26. Uvala Kosirina 10 27. Uvala Vučigrađa 10 28. Uvala Hramina 20 29. Primošten luka (jugoist. od povijesne jezgre) 30

30. Uvale Vozarica i Srednja Draga južno od Skradina (grad Šibenik) 20

31. Jugoistočna strana otoka Logorun 15 32. Uvala Bizikovica (o. Žut) 10


31

U istom članku dodaje se novi stavak (31) i glasi: „(31) U novoplaniranim sidrištima preporuča se primjena sustava ekološkog sidrenja (ukoliko stanje morskog dna na lokaciji sidrišta dopušta ovakav tip sidrenja). Prije odabira tehničkog rješenja ekološkog sidrenja provesti pregled lokacije kako bi se ovisno o stanju morskog dna i prisutnim zajednicama odabralo rješenje pogodno za zaštitu staništa i vrsta.“.

U istom članku stavci (31) do (36) postaju članci (32) do (37).

Članak 25.

U članku 118. dodaje se stavak (4) i glasi: „c. hidroavioni (4) Planom je omogućen smještaj poletno-sletne staze i pristana za hidroavione. Uvjeti smještaja sukladno posebnom propisu određuju se u PPUO/G.“

Članak 26.

U članku 123. u stavku (2) dodaje se alineja 7. i glasi: „-predvide sve zakonom propisane mjere zaštite voda i mora od onečišćenja koje može izazvati planom predviđeno korištenje prostora i izgradnja objekata kao i mjere koje je potrebno poduzeti za odstranjivanje posljedica dosadašnjeg onečišćenja.“ U istom članku dodaju se stavci 3. i 4 i glase: „(3) Kod utvrđivanja uvjeta korištenja prostora i građenja objekata unutar zona sanitarne zaštite izvorišta obavezno je poštivanje svih ograničenja i zabrana za zone sanitarne zaštite izvorišta utvrđenih važećim Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i NN 47/13). (4) Za sve postojeće i planirane zahvate (djelatnosti) unutar zona sanitarne zaštite izvorišta za piće koji su ograničeni ili zabranjeni temeljem važećeg Pravilnika o uvjetima utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta moraju se primijeniti odredbe istog odnosno svih budućih zakonskih i podzakonskih akata te Odluka vezanih za vodozaštitne zone. Potencijalne lokacije takvih zahvala prikazane u ovom Planu nisu konačne i dozvoljene ukoliko ne udovoljavaju gore navedenom uvjetu.“ Postojeći stavci (3) do 14. postaju stavci (5) do (16).

Članak 27. U članku 139. dodaje se stavak (7) i glasi: „Utvrđuju se i slijedeći uvjeti zaštite prirode:

33. Uvala Dragišina (o. Žut) 10 34. Uvala Pristanišće (o. Žut) 10 35. Uvala Vela luka (Modrave) 30 36. Uvala Magarna (Zlarin) 15 37. Istočno od uvale Golubovac (otok Žut) 10 38. Uvala Mrtovac (otok Kaprije) 20 39. Uvala Zaražanj (otok Zmajan) 20 40. Uvala Mikavica (otok Žirje) 25


32

- u cilju očuvanja bioraznolikosti treba očuvati postojeće suhe i kamenjarske travnjake, obalno područje (prirodne plaže i stijene) te more i podmorje, šumske površine, kao ekološki vrijedna područja,

- očuvati područja vrijedna za očuvanje ugroženih i rijetkih tipova staništa i vrsta te prirodnu obalu bez izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale,

- treba očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno plavljenje rukavaca i dr.) te treba štititi područja prirodnih vodotoka,

- građevinska područja ugostiteljsko-turističke i sportsko rekreacijske namjene planirati na način da njihova realizacija nema za posljedicu smanjenje ili gubitak područja ekološke mreže odnosno nepovoljan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

- u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti planirati građevinska područja i izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito treba od izgradnje štititi panoramski vrijedne točke te obalu,

- namjene prostora planirati na način da se izbjegne značajan negativan utjecaj pojedine namjene prostora na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te na načina da njihova izgradnja nema za posljedicu gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta,

- prilikom revidiranja lokacija za luke nautičkog turizma i sidrišta u obzir treba uzeti rasprostranjenost i putove migracije vrste dobri dupin te rasprostranjenost stanišnog tipa naselja posidonije,

- pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora,

- za svaki plan, program ili zahvat odnosno dijelove plana programa ili zahvata koji sam ili sa drugim planovima, programima ili zahvatima može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže treba provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

- u cilju očuvanja bioraznolikosti treba prilikom planiranja i realizacije golf igrališta očuvati postojeće suhe i kamenjarske travnjake te šumske površine, kao ekološki vrijedna područja,

- golf igrališta planirati na način da njihova realizacija nema za posljedicu smanjenje ili gubitak područja ekološke mreže odnosno nepovoljan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te na način da njihova izgradnja nema za posljedicu ili gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta,

- kod planiranja zahvata koji bi mogli uzrokovati promjene staništa i hidroloških uvjeta na području Malih Solina, a koje se mogu negativno odraziti na opstanak rijetkih i ugroženih staništa slanjača, potrebno je prethodno provesti detaljno istraživanje biološke raznolikosti lokacije kako bi se detaljno definiralo da li je, i koja područja potrebno očuvati.“.

Članak 28.

U članku 150. dodaju se stavci (6) do (9) i glase: (6) Kako bi se izbjegao rizik od oštećenja eventualnih arheoloških ostataka na lokaciji sportsko-rekreacijske zone na području Općine Tribunj i golf igrališta uz naselje Čista


33

Mala, prije izvođenja radova provesti arheološko rekognosciranje terena kojim bi se definirale sve eventualno problematične točke i primijenile specifične zaštitne mjere za ublažavanje do nivoa zanemarivog utjecaja. (7) Kako bi se izbjegao rizik od oštećenja eventualnih arheoloških ostataka na lokaciji planiranog golf igrališta Prokljan, u ranim fazama razvoja projekta, a prije postupka PUO, obaviti detaljne konzervatorske analize graditeljske baštine i istraživanja arheološke baštine, te definirati sve eventualno problematične točke i predložiti specifične zaštitne mjere za ublažavanje do nivoa zanemarivog utjecaja. Daljnji razvoj projekta planirati u skladu s rezultatima analiza i predloženim mjerama. (8) Kao osnovu za razvoj projekta golf igrališta i daljnji razvoj naselja na Zablaćkom poluotoku, izraditi konzervatorsku studiju s ciljem očuvanja povijesne baštine na Zablaćkom poluotoku. (9) Ukoliko se tijekom radova naiđe na neotkrivene arheološke ostatke (kopnene ili podmorske), obavezno je obustaviti radove te o tome obavijestiti prijave nadležni konzervatorski odjel. Dosadašnji članci (6) i (7) postaju stavci (10) i (11). Iza stavka (11), dosadašnji stavak (7), dodaje se stavak (12) i glasi: „(12) Na prostoru Zablaća nalaze se postojeće (Velike Soline) i nekadašnje solane (Biskupovo jezero, Petra de Ponte i Soline Site) koje u prostoru čine kulturno-povijesnu cjelinu koja je u prošlosti bila i osnovna namjena zablaćkog poluotoka što bi trebalo respektirati prilikom planiranih zahvata u prostoru. Područje Velike Soline, radi visokog stupnja očuvanosti što uključuje bazen povijesne solane sa ostacima bazenskih pregrada te širi okoliš solane predlaže se za upis na listu zaštićenih kulturnih dobara. U obuhvat zaštite uključilo bi se i područje tzv. Koludričke Soline koje se sa zapadne strane nastavlja na prostor Velike Soline. Iako je sam bazen solane danas zatrpan predviđa se njegova sanacija i prezentacija u cjelini s Velikom Solinom. Područje Male soline sa jugoistočne strane u izravnom je dodiru s građevinskim područjem naselja Zablaće. Radi promjena u prostoru nastalih izgradnjom stambenih građevina u neposrednom okruženju solanskog bazena te potrebe širenja naselja Zablaće, područje Male Soline ne predviđa se uključiti u obuhvat zaštite u smislu kulturnog dobra. U okviru prostorno planskih rješenja prihvatljive su ograničene prostorne regulacije i odgovarajuća izgradnja uz poštivanje povijesnih prostornih obilježja. U tom smislu predlaže se cjelovito urbanističko arhitektonsko rješenje prostora Male Soline. Prostorno planskim mjerama potrebno je sačuvati osnovna obilježja solanskog bazena te osigurati krajobraznu povezanost sa neizgrađenim krajolikom povijesnih solana i Kanala sv. Ante.

Članak 29.

U članku 154. dodaju se stavci (10) do (15) i glase: „(10) Lokacije za privremeni smještaj viška iskopa kod izvođenja građevinskih radova koji predstavlja mineralnu sirovinu planiraju se uz utvrđene lokacije za gospodarenje građevinskim otpadom s izuzetkom lokacije Razdolje (Općina Kijevo). Detaljni uvjeti smještaja i lokacije odredit će se u PPUO/G i/ili UPU udaljene najmanje 300m od građevinskih područja i 100m od pomorskog i vodnog dobra.


34

(11) Za lokacije koje se nalaze unutar ekološke mreže (Stara straža - Grad Knin, Mratovo – Općina Promina 1, Čveljići - Općina Promina, Medine - Drniš, Jarebinjak – Općina Rogoznica), detaljan smještaj lokacija za smještaj viška iskopa odrediti u PPUO/G izvan područja sa stanišnim tipovima važnim za očuvanje ciljnih vrsta ptica, te izvan područja gdje se nalaze lokve, vlažna staništa i šume. (12) Lokacije za smještaj viška materijala kod izvođenja građevinskih radova odrediti:

- izvan mozaika poljoprivrednih površina (lokacije za GGO Veprštak – Općina Pirovac, Kreševo – Grad Vodice i Medine – Drniš 1);

- na zaklonjenim predjelima terena koji nisu vizualno izloženi iz okolnih naselja (SZ od lokacija za GGO Moseć – Grad Drniš 2 i Kljake – Općina Ružić);

- na zaklonjenim predjelima terena van poljoprivrednih površina (lokacija za GGO Jarebinjak – Općina Rogoznica.

(13) Detaljan smještaj lokacija za smještaj viška iskopa kod izvođenja građevinskih radova uz lokacije Stara Straža (Grad Knin), Medine (Grad Drniš), Moseć (Grad Drniš), Kljake (Općina Ružić) i Jarebinjak (Općina Rogoznica) u PPUO/G planirati tako da ne interferiraju s obližnjim evidentiranim kulturnim dobrima koja se nalaze na udaljenosti manjoj od 500 m. (14) Osim lokacija iz stavaka (6) i (10) u PPUO/G moguće je planirati i druge lokacije uz uvjet da su:

- udaljene najmanje 300m od građevinskih područja i 100m od pomorskog i vodnog dobra;

- izvan I. i II. zone sanitarne zaštite vodocrpilišta; - izvan područja zaštićenih prirodnih vrijednosti i planom predloženih za zaštitu

prirodnih vrijednosti, - izvan poljoprivrednog zemljišta u Planu označenog kao osobito vrijedno

obradivo tlo i vrijedno obradivo tlo, - izvan arheoloških zona i lokaliteta, zona povijesne baštine, memorijalne

baštine i kulturnih dobara izvan područja naselja, - izvan područja peloida u zaljevu Makirina – Ivinj i Morinje. - detaljni uvjeti smještaja i lokacije odredit će se u PPUO/G.

(15) Lokacije za smještaj viška materijala kod izvođenja građevinskih radova moraju biti opremljene tako da u izvanrednim situacijama (duža sušna razdoblja nakon kojih se pojavljuju veće brzine vjetra) se mogu prskati vodom kako bi se smanjile eventualne emisije praškastih tvari u zrak.“-

Članak 30. U članku 156. dodaju se stavci (2) do (7) i glase: „(2) Na području Županije zabranjeno je konačno odlaganje opasnog otpada. (3) Za obradu i oporabu opasnog otpada određuju se lokacije unutar gospodarskih zona Podi i Kistanje (u naselju Kistanje uz D59). Navedene lokacije moraju zadovoljiti slijedeće uvjete:

- na području gospodarske zone Kistanje potrebno je provesti detaljnija geološka i hidrogeološka istraživanja, uključujući trasiranje podzemnih tokova u različitim


35

hidrogeološkim uvjetima i sukladno rezultatima istih osigurati izvedbu zahvata kojom će se isključiti mogućnost negativnih utjecaja na Nacionalni park Krka,

- građevine za obradu i oporabu opasnog otpada na području gospodarske zone Podi planirati izvan područja ekološke mreže HR2001371 Područje oko Dobre vode i pojasa širine 1000 m,

- obavljanje djelatnosti moguće je isključivo u zatvorenom prostoru, - pridržavati se uvjeta izgradnje prema važećem propisu koji regulira zbrinjavanje

opasnog otpada te definirati vodopravne uvjete kojima će se spriječiti nepovoljan utjecaj na vode,

- građevine moraju biti opremljene opremom i sredstvima za čišćenje rasutog otpada kako bi se omogućila brza reakcija u slučaju akcidentne situacije,

- kod izgradnje građevina pridržavati se uvjeta izgradnje prema Uredbi o zbrinjavanju opasnog otpada (NN 32/98) te definirati vodopravne uvjete kojima će se spriječiti nepovoljan utjecaj na vode,

- nije dozvoljena termička obrada otpada osim bioenerganama, - kod izgradnje građevina primijeniti tehničke mjere zaštite od onečišćenja zraka,

odnosno projektirati pogone tako da se izbjegnu izvanredne emisije onečišćujućih tvari u zrak – zatvorene prostorije s ventilacijskim sustavima s odgovarajućim filtrima (biofilteri, i sl.),

- objekte i radne površine koji predstavljaju izvor buke projektirati uz primjenu tehničkih mjera zaštite od buke kojima će se osigurati da se na granici zona u kojima borave ljudi ne prekorače dozvoljene razine buke.

(4) Kako bi se izbjegao rizik od oštećenja eventualnih arheoloških ostataka, prije izvođenja radova provesti arheološko rekognosciranje terena na području lokacije za obradu i oporabu opasnog otpada unutar gospodarske zone Podi, kojim bi se definirale sve eventualno problematične točke i primijenile specifične zaštitne mjere za ublažavanje do nivoa zanemarivog utjecaja. (5) Osim lokacija iz prethodnog stavka u PPUO/G je moguće planirati smještaj i u drugim zonama gospodarske namjene ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz stavka (2) ovog članka. (6) Lokacije za obradu i oporabu opasnog otpada moraju ispunjavati slijedeće minimalne uvjete:

- smještaj izvan zona sanitarne zaštite izvorišta i izvan područja zaštićenih prirodnih vrijednosti i planom predloženih za zaštitu prirodnih vrijednosti te njihovih kontaktnih područja (iz članka 139.),

- smještaj izvan prostora ograničenja unutar ZOP-a, - smještaj unutar izdvojenih zona gospodarske namjene (iz članaka 35.,stavak 1,

alineja 1. i članka 36., stavak 1.). Detaljni uvjeti smještaja određuju se u PPUO/G.“.

Članak 31. U članku 162. dodaju se stavci (10) do (12) i glase:


36

(10) Osigurati zatvoreni sustav odvodnje oborinskih i drenažnih voda na području golf igrališta uz prethodno pročišćavanje prije ispuštanja u recipijent. (11) Kod izgradnje objekata koji mogu dovesti do ugrožavanja okoliša onečišćujućim tvarima navedenima u Uredbi o standardu kakvoće voda navedenim u važećem propisu, zaštitu je potrebno provesti izdizanjem iznad kote poplavljivanja (nivo 100 godišnje velike vode), zaštitom nasipima ili drugim učinkovitim zahvatom obrane od poplava. (12) Tijekom korištenja golf igrališta osigurati monitoring kakvoće voda, osobito s obzirom na prisutnost pesticida, herbicida i drugih sredstava kojima će se tretirati igrališta.

Članak 32.

U članku 164. u stavku 1. dodaju se alineje 7. i 8. i glase: „- pri planiranju i projektiranju građevina na područjima na kojima postoji rizik od erozije primijeniti odgovarajuća tehnička rješenja kako bi se spriječilo eventualno oštećenje tla erozijom, a osobito pri planiranju i projektiranju objekata za obradu i oporabu opasnog otpada na području zona Podi i Miličevac te pri planiranju i projektiranju površina za odlaganje viška iskopa od izvođenja građevinskih radova, na području lokacija Veprštak Općina Pirovac, Jarebinjak Općina Rogoznica, Kreševo Grad Vodice, Medine Grad Drniš, Kljake Općina Ružić,

- prilikom gnojenja travnatih površina golf igrališta koristiti sporo topiva gnojiva s dugotrajnim djelovanjem.“.

Članak 33.

U članku 166. dodaje se stavak (5) koji glasi: „(5) Objekte i radne površine koji predstavljaju izvor buke projektirati uz primjenu tehničkih mjera zaštite od buke kojima će se osigurati da se na granici zona u kojima borave ljudi ne prekorače dozvoljene razine buke.“.

Članak 34. U članku 173. u stavku 1. dodaje se podtočka 2. i glasi: „• Generalnog urbanističkog plana grada Šibenika“. Postojeća podtočka 2. postaje podtočka 3.

Članak 35. U članku 174. dodaje se stavak (2) i glasi: „(2) Za planirane zahvate iz članka 117., stavak (29,) pri primjeni izuzetka iz alineje 3., potrebna je prije ishođenja lokacijske dozvole prethodna suglasnost JU Zavod za prostorno uređenje da je Idejni projekt usklađen s ovim Planom.“.

Članak 36.

U Prilogu II. u stavku 1. u točki 3.5.4.5. Popis pojedinačnih spomenika kulture (registriranih i evidentiranih), dopunjuje se tablica za grad Šibenik:


37

Naziv lokaliteta Mjesto Povijesni sklop /građevina

Status

Velika Solina (solane) Zablaće g E

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

(1) Izvornik Prostornog plana Šibensko-kninske županije, sadržaj kojega je utvrđen u članku 2. ove odluke, izrađen je u tri (3) primjerka od kojih se jedan primjerak čuva u pismohrani Šibensko-kninske županije, a ostala dva (2) u Županijskom zavodu za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije. Izvornik ovjerava predsjednik Skupštine Šibensko-kninske županije.

(2) Svaku presliku Prostornog plana Šibensko-kninske županije ovjerava, u odnosu na

istovjetnost s Izvornikom, ravnatelj Županijskog zavoda za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije.

Članak 38.

Odluka o donošenju Izmjena i dopuna (VI) Prostornog plana Šibensko-kninske županije stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije.


38

Documents

ŠIBENSKO - KNINSKA ŽUPANIJAsibensko-kninska-zupanija.hr/upload/natjecaji/425/PP_JR1.pdf · 2016-08-08 · gospodarenje građevinskim otpadom koji ne sadrži azbest, odnosno prikupljanje,