4
ŠIBENIK u četvrtak I. veljače 1912 Broj 614 RVATSKA RIEC PLATA; ZA ŠIBENIK DONAŠANJEM U KUĆU TE ZA AUSTRO-UGARSKU 'OM NA MJESEC K I 25. ZA TROMJESEC K 375 HOLUGODIŠNJE 1 GO- *JE RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO K 15 I POŠTARINA - PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. I*OJ*5r >IJVI B »OJ IO JUTARNJI I^IST IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM Telefon t>r. 81. — Čekovni i-moctu 71.050 UREDNIČTVO I UPRAVA „HRVATSKE RIEČI" NALAZE SE U „HRVATSKOJ TI- SKARI" (Dr. KRSTELJ I DRUG.) - RUKOPISI NE VRAĆAJU SE. - NEFRAN- KIRANA SE PISMA NE PRIMAJU. OGLASI I»0 CIEJNIKU« MEMORANDUM 5S" zastupnika stranke prava iz svih hrvatskih zemalja Njegovu Veličanstvu* hrvatskom kralju FRANJI JOSIPU I. Svietla kruno, hrvatski kralju! Božjom pomoću i mudrim nastojanjem Vašega Veličanstva okupljen je danas sav atski narod sa svim svojim zemljama pod žezlo Vašega Veličanstva. Ali taj jedinstveni atski narod i nekada jedinstvena hrvatska država, umjetno stvorenim državopravnim ustano- va, razkomadani su u nenaravna posebna upravna područja. Uslied toga onemogućeno je edne strane hrvatskom narodu, da digne jedinstveni svoj glas, kao što je s druge strane nogućeno i Vašem Veličanstvu, da čuje preko odgovarajućega ustavnog predstavničkog organa linstveno izražene težnje naroda. Pa stoga u pomanjkanju ovakvog ustavnog predstavničkog ana, mi podpisani narodni zastupnici, iz svih hrvatskih zemalja, kao ustav.ii predstavnici hrvatskoga naroda pod žezlom Vašega Veličanstva, sakupljeni danas u glavnom gradu Zagrebu na viećanje o dobru i sreći svoga naroda, upravljamo Vašemu Veličanstvu smjernu predstavku homagijalno počitanje prama posvećenoj osobi Vašega Veličanstva i prama prejasnoj dinastiji. Veličanstvo! 1 Kad je iza bitke kod Muhača hrvatska država ostala bez kralja i dinastije, sve su sjedne države i velevlasti priznavale hrvatskoj kraljevini suverenu državnu samostalnost i neodvisnost, bilo od Ugarske, bilo od ma koje druge strane države, natječući se za hrvatsku krunu. Tako silno otomansko carstvo, kojemu je tada stajao na čelu najveći vladar one dinastije, Sulejman Veliki; tako moćna mletačka republika; tako i sami Magjari i njihov kralj Ivan Zapolja. Božjom i hrvatskoga naroda suverenom voljom bude tada, 1. siečnja 1527. redovitim izborom na Cetinskom saboru na prestolje hrvatske kraljevine uzvišen prejasni dom Habsburga i tako stupi naša domovina i naš narod u sklop habsburžke monarkije kao suverena samostalna .-držaVf Tom svečanom prigodom zavjerio se je izabrani kralj Ferdinand 1. prisegom, da će prejasna kraljevska dinastija sva ona prava i slobodu hrvatske države sačuvati, koju je ova i za vrieme domaćih kraljeva i uviek kasnije u podpimoj mjeri do tada uživala. Pragmatičkom sankcijom god. 1712. prenio je hrvatski narod „kraljevsko pravo i j>reimućstvo onoj ženskoj lozi prejasne krvi austrijske", koja će držati Štajersku, Korušku i Kranjsku. 1 tim činom utvrdjena je zakonita samostalnost, nezavisnost i cjelokupnost hrvatske države za sve vjekove tako, da su se svi hrvatski kraljevi iz prejasne Habsburžke kuće, sliedeći odredbe i prisege Svoje i svojih slavnih predšastnika, odazivali prošnjama hrvatskih sabora za sjedinjenje, pa je i Vaše Veličanstvo još god. 1861. naložilo, da zakoniti predstavnici naroda pristupe k radnji za sjedinjenje hrvatskih zemalja pod žezlom Vašeg Veličanstva. Ovaj nalog Vašeg Veličanstva nije sve do danas izvršen, nego je kraljestvo hrvatsko još i sada razkomadano i raznim upravama podvrgnuto tako, da od državne nezavisnosti kraljevine Hrvatske ne obstoji nego u osam županija samo blieda sjena, jer su i tom djelu Hrvatske oduzete najhitnije državne oznake samoopredjeljenja i samosvojnosti u najnuždnijim jranama državnog života. Ovaj nenaravni i protupravni odnošaj u kraljestvu hrvatskom i u njegovim dielovima istao je iz okolnosti, da su predstavnici naroda hrvatskoga god. 1791. radi obrane svoga :ava, u naglosti i iz prevelike bojazni od centralizacije i germanizacije, neke svoje državne 'Slove bili uže privezali kraljevini Ugarskoj. Ali to je bilo učinjeno samo privremeno i uz ičito uzakonjeni uvjet, da to časovito zajedničtvo sa kraljevinom Ugarskom ima potrajati: „dok i ne osvoje oni krajevi kraljevine Hrvatske, koji su pod Venecijom i Turskom i dok se tolik oj županija ne nadje na okupu, da Hrvati sami uzmognu uzdržavati jednu političku oblast." Ovaj uvjet naših predja, koji predpostavlja zakonito prekinuće zajedničtva sa kra- vinom Ugarskom, kao i onaj pridržan u spomenutom nalogu Vašeg Veličanstva za ujedinjenje aljevine Hrvatske, može se danas bez potežkoća izpuniti, jer hvala nastojanju Vašeg Veličanstva pjele su sve zemlje kraljevine Hrvatske poslie dugih napora pod sjajno žezlo previšnje nastije i u sklop slavne habsburžke monarkije. Veličanstvo!. Narod hrvatski nema danas svojih u hrvatskom državnom pravu i u ugovorima s 'ejasnim vladarima zajamčenih uvjeta napredku na nijednom polju narodnoga života, n slosti, ni u kojem dielu svoje domovine. Ovih zadnjih sto godina nije bilo ugovora trgovačkog, a da nije bio na štetu narodu vatskomu. Nema u monarkiji prometne politike, a da nije upravo uperena proti koristi hrvatskoga oda. Gospodarstveno i financijalno hrvatski je narod izrabljivan, a uz to još i ponižen, kao živi od tudje milosti. Težko da ima primjera u kojoj kulturnoj državi — da bi se kojemu vjernom i drža- votvornomu narodu toliko umjetnih, izhitrenih, nenaravnih sredstava i zapreka suprotstavljalo :ao hrvatskomu narodu. Ne ima primjera, da bi se takvoga uvjek vjernoga i samopriegornoga 'aniča države i dinastije ovako sustavno i zlonamjerno slabilo i upropašćivalo, kao što se to ija sa hrvatskim narodom od strane raznih vlada, koje kao da imadu jedini zadatak, da narod u svim njegovim dielovima upropaste kulturno, ekonomički i narodnostno unište. Kroz 43 godine nagodbenog sustava Banovina bila je izvrgnuta svakojakim kušnjama gonima, korupcijama i nasilnom odiiarodjivanju, da se krivotvori ili uguši njezina prava volja a uništi hrvatsko narodno bivstvo. Po financijalnim nagodbama kroz ove 43 godine izcrpljena je gospodarska snaga banovinske Hrvatske za investicije i dugove učinjene samo u korist Ugarske. Magjarska go- spodarsko financijalna politika u Hrvatskoj i Slavoniji izagnala je pol milijuna Hrvata sa nji- hova djedovskog ognjišta i odtjerala preko mora. Od svih golemih doprinosa Hrvatske i Slavonije dobacuje im se tek toliko, da jedva pokrivaju izdatke za autonomno činovničtvo. Osim silnih dugova do 6 miljarda kruna za razne svoje investicije, izrabila je Ugar- ska za gradnju željeznica još i bogate šume u bivšoj #vojnoj Krajini, koje je hrvatski krajišnik svojom krvlju zalievao, pa ipak ne ima gornja Krajina niti pedlja željeznice, koja bi ju spajala sa materom zemljom, sa posestrimom Bosnom i Dalmacijom. Do razsipnosti sižući izdatci Ugarske, koji se čine i na teret banovinske Hrvatske bez ikakve koristi za hrvatski narod, izazivlju vanredno visoke i mnogobrojne porezne terete. Porezna snaga osiromašenoga naroda već je odavna izcrpljena u tolikoj mjeri, da hrvatski se- ljački stališ, koji sačinjava oko 90% cielokupnog pučanstva, mora zaduživati svoj zemljištni posjed, da uzmogne udovoljiti sve to većim tražbinam njemu tudje uprave. Primorske luke duž hrvatskih obala do Trsta od Kotora, i koje čine monarkiju vele- vlasti, stoje — izuzev Trst i Rieku bez uvjeta i sredstava potrebnih za svoj razvitak; a njihovo primorsko pučanstvo, kroz vjekove prvo med svjetskim pomorcima, prepušteno je svom kobnom udesu, i u koliko ne srce za zaradom u daleki sviet, propada materijalno i fizično. Riekom, protupravno odtrgnutom od kraljevine Hrvatske, nastoji se uništiti razvoj ostalih luka hrvatskoga primorja. Isto tako Istra i Dalmacija, djelovi starodrevne hrvatske države, postale su puke po- -Hcra^e^isi^avskog-diela- monarhije. - - -— - ' - . Istra, u kojoj živi većina hrvatskoga i slovenskoga pučanstva, predana je gospod- stvu talijanske manjine, koja većini prieči svaki narodno-kulturni i gospodarski razvitak. Pod upravom i krivnjom današnjeg sustava Istra i Dalmacija jednako trpe u gospo- darskom pogledu. Trgovačka mornarica, koja je prije sto godina evala po Dalmaciji i Istri i pružala veliko i obilno vrelo blagostanja onom pučanstvu, posve je propala nevaljalom go- gospodarskom politikom. Dok se drugdje u monarhiji uredjuju rieke, probijaju kanali za olakšanje trgovine, ogro- mna zemljišta leže pod vodom ne samo u Hrvatskoj i Slavoniji, nego i u Istri i Dalmaciji. Ciela Dalmacija, unatoč zakonima i obvezama, nema prave željezničke sveze ni sa monarhijom, ni ?a svojim naravnim zaledjem, Bosnom i Hercegovinom. Bosni i Hercegovini udjeljena je vrsta ustava. Nu taj se ustav već sada u praksi pokazuje ništetnim. Velik dio državnih posala posve je izuzet iz kompetencije sabora. Nema zemaljske vlade, koja bi bila odgovorna saboru. Zaključci stvoreni prama kompetenciji sabora, ne mogu postati zakonom, ako na nje ne privole dvie vanjske vlade, na koje narodno pred- stavničtvo nema nikakova utjecaja. # Stanovnici Bosne i Hercegovine još ni danas nemaju opredieljena državljanstva niti zakonita zastupstva u delegacijama. Veličanstvo! Hrvatski narod koji je ovako razkomadan, kojemu je jošte i Medjumurje protupravno oduzeto, izrabljivan je tako, da nemože nikako izvršiti u monarhiji onaj zadatak, na koji je pozvan po naravi i po svojem položaju. Narod, raznim političkim upravama razdvojen, gospodarstveno sve to više propada, te po prirodnom zakonu ne bi mogao imati nikakvoga poticaja, da se u času pogibelji, kad bi i htio, založi, kako bi se moglo očekivati od njegova položaja, brojne snage i u prošlosti izkazana junačtva. A ako potraje ovakovo stanje, kakovo je sada u narodu hrvatskomu, stalno je, da bi on morao očajati. U podržavanju ovoga stanja stoji velika pogibelj za dinastiju i monarhiju. Hr- vatski narod pristupom u monarhiju Vašega Veličanstva donio je sve blago suverene slobodne države a izgubio sve do fizičkog života. Hrvatski narod bio je i jest svojim zemljopisnim po- ložajem i svojom snagom temelj i uvjet velevlastnosti monarhije. Za tu monarhiju hrvatski narod je doprinieo neizmjernih žrtava, pa u svojoj iskrenoj odanosti dinastiji sa strahom gleda u mogućnost, da bi sve te žrtve mogle biti jednog dana uzaludne i ćuti prevelikom bolju ovo današnje žalostno i nenaravno stanje. Mi podpisani zastupnici hrvatskoga naroda iz svih hrvatskih zemalja ne vidimo dugog izlaza, niti poznamo drugog sredstva, da hrvatski narod, sretan i u svojoj kući slobodan, izvrši svoje historičko poslanstvo na slavu prejasne dinastije i korist ciele monarhije, nego da čim prije hrvatskome narodu povrati njegov starodrevni ustav i njegova teritorijalna cjelokupnost. Političkim ujedinjenjem svih hrvatskih zemalja u jedno samostalno državno tielo u okviru monarkije izpunila bi se životna potreba naroda hrvatskoga i postavila bi se na jugu monarkije Vašega Veličanstva najjača zaštita moći, veličine i sjajnosti prestolja. Narod hrvatski, proslavljen po istom Vašem Veličanstvu radi poznate njegove vjernosti i prokušane obrane prestolja u prošlosti, našao bi i u budućnosti uviek snage u svojim mišicama i u svojem imanju da u obrani svoje državne samostalnosti bude i najjača i najpouzdanija obrana prestolja i monarkije.

I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM ...212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1912_02__614.pdf · i ne osvoje oni krajevi kraljevine Hrvatske, koji

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM ...212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1912_02__614.pdf · i ne osvoje oni krajevi kraljevine Hrvatske, koji

ŠIBENIK u četvrtak I. veljače 1912 Broj 614

RVATSKA RIEC P L A T A ; ZA ŠIBENIK D O N A Š A N J E M U KUĆU T E ZA AUSTRO-UGARSKU 'OM NA M J E S E C K I 25 . ZA T R O M J E S E C K 3 7 5 H O L U G O D IŠN J E 1 G O -

*JE RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO K 15 I POŠTARINA - PLATIVO I U T U Ž I V O U ŠIBENIKU.

I*OJ*5r>IJVI B » O J IO

JUTARNJI I^IST

IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM Telefon t>r. 81. — Čekovni i-moctu 71.050

UREDNIČTVO I UPRAVA „HRVATSKE RIEČI" NALAZE SE U „HRVATSKOJ T I ­

SKARI" (Dr. KRSTELJ I DRUG.) - RUKOPISI NE VRAĆAJU SE. - N E F R A N -

KIRANA SE PISMA NE PRIMAJU.

OGLASI I»0 CIEJNIKU«

M E M O R A N D U M 5 S " zastupnika stranke prava iz svih hrvatskih zemalja Njegovu Veličanstvu* hrvatskom kralju

FRANJI JOSIPU I. S v i e t l a k r u n o , h r v a t s k i k r a l j u !

Božjom pomoću i mudrim nastojanjem Vašega Veličanstva okupljen je danas sav atski narod sa svim svojim zemljama pod žezlo Vašega Veličanstva. Ali taj jedinstveni atski narod i nekada jedinstvena hrvatska država, umjetno stvorenim državopravnim ustano­va, razkomadani su u nenaravna posebna upravna područja. Uslied toga onemogućeno je edne strane hrvatskom narodu, da digne jedinstveni svoj glas, kao što je s druge strane

nogućeno i Vašem Veličanstvu, da čuje preko odgovarajućega ustavnog predstavničkog organa linstveno izražene težnje naroda. Pa stoga u pomanjkanju ovakvog ustavnog predstavničkog ana, mi podpisani narodni zastupnici, iz svih hrvatskih zemalja, kao ustav.ii predstavnici

hrvatskoga naroda pod žezlom Vašega Veličanstva, sakupljeni danas u glavnom gradu Zagrebu na viećanje o dobru i sreći svoga naroda, upravljamo Vašemu Veličanstvu smjernu predstavku

homagijalno počitanje prama posvećenoj osobi Vašega Veličanstva i prama prejasnoj dinastiji.

V e l i č a n s t v o !

1

Kad je iza bitke kod Muhača hrvatska država ostala bez kralja i dinastije, sve su sjedne države i velevlasti priznavale hrvatskoj kraljevini suverenu državnu samostalnost i

neodvisnost, bilo od Ugarske, bilo od ma koje druge strane države, natječući se za hrvatsku krunu. Tako silno otomansko carstvo, kojemu je tada stajao na čelu najveći vladar one dinastije, Sulejman Veliki; tako moćna mletačka republika; tako i sami Magjari i njihov kralj Ivan Zapolja.

Božjom i hrvatskoga naroda suverenom voljom bude tada, 1. siečnja 1527. redovitim izborom na Cetinskom saboru na prestolje hrvatske kraljevine uzvišen prejasni dom Habsburga i tako stupi naša domovina i naš narod u sklop habsburžke monarkije kao suverena samostalna

.-držaVf

Tom svečanom prigodom zavjerio se je izabrani kralj Ferdinand 1. prisegom, da će prejasna kraljevska dinastija sva ona prava i slobodu hrvatske države sačuvati, koju je ova i za vrieme domaćih kraljeva i uviek kasnije u podpimoj mjeri do tada uživala.

Pragmatičkom sankcijom god. 1712. prenio je hrvatski narod „kraljevsko pravo i j>reimućstvo onoj ženskoj lozi prejasne krvi austrijske", koja će držati Štajersku, Korušku i Kranjsku. 1 tim činom utvrdjena je zakonita samostalnost, nezavisnost i cjelokupnost hrvatske države za sve vjekove tako, da su se svi hrvatski kraljevi iz prejasne Habsburžke kuće, sliedeći odredbe i prisege Svoje i svojih slavnih predšastnika, odazivali prošnjama hrvatskih sabora za sjedinjenje, pa je i Vaše Veličanstvo još god. 1861. naložilo, da zakoniti predstavnici naroda pristupe k radnji za sjedinjenje hrvatskih zemalja pod žezlom Vašeg Veličanstva.

Ovaj nalog Vašeg Veličanstva nije sve do danas izvršen, nego je kraljestvo hrvatsko još i sada razkomadano i raznim upravama podvrgnuto tako, da od državne nezavisnosti kraljevine Hrvatske ne obstoji nego u osam županija samo blieda sjena, jer su i tom djelu Hrvatske oduzete najhitnije državne oznake samoopredjeljenja i samosvojnosti u najnuždnijim jranama državnog života.

Ovaj nenaravni i protupravni odnošaj u kraljestvu hrvatskom i u njegovim dielovima istao je iz okolnosti, da su predstavnici naroda hrvatskoga god. 1791. radi obrane svoga :ava, u naglosti i iz prevelike bojazni od centralizacije i germanizacije, neke svoje državne 'Slove bili uže privezali kraljevini Ugarskoj. Ali to je bilo učinjeno samo privremeno i uz ičito uzakonjeni uvjet, da to časovito zajedničtvo sa kraljevinom Ugarskom ima potrajati: „dok

i ne osvoje oni krajevi kraljevine Hrvatske, koji su pod Venecijom i Turskom i dok se tolik oj županija ne nadje na okupu, da Hrvati sami uzmognu uzdržavati jednu političku oblast."

Ovaj uvjet naših predja, koji predpostavlja zakonito prekinuće zajedničtva sa kra-vinom Ugarskom, kao i onaj pridržan u spomenutom nalogu Vašeg Veličanstva za ujedinjenje aljevine Hrvatske, može se danas bez potežkoća izpuniti, jer hvala nastojanju Vašeg Veličanstva

pjele su sve zemlje kraljevine Hrvatske poslie dugih napora pod sjajno žezlo previšnje nastije i u sklop slavne habsburžke monarkije.

V e l i č a n s t v o ! .

Narod hrvatski nema danas svojih u hrvatskom državnom pravu i u ugovorima s 'ejasnim vladarima zajamčenih uvjeta napredku na nijednom polju narodnoga života, n slosti, ni u kojem dielu svoje domovine.

Ovih zadnjih sto godina nije bilo ugovora trgovačkog, a da nije bio na štetu narodu vatskomu. Nema u monarkiji prometne politike, a da nije upravo uperena proti koristi hrvatskoga

oda. Gospodarstveno i financijalno hrvatski je narod izrabljivan, a uz to još i ponižen, kao živi od tudje milosti.

Težko da ima primjera u kojoj kulturnoj državi — da bi se kojemu vjernom i drža­votvornomu narodu toliko umjetnih, izhitrenih, nenaravnih sredstava i zapreka suprotstavljalo :ao hrvatskomu narodu. Ne ima primjera, da bi se takvoga uvjek vjernoga i samopriegornoga 'aniča države i dinastije ovako sustavno i zlonamjerno slabilo i upropašćivalo, kao što se to

ija sa hrvatskim narodom od strane raznih vlada, koje kao da imadu jedini zadatak, da narod u svim njegovim dielovima upropaste kulturno, ekonomički i narodnostno unište. Kroz 43 godine nagodbenog sustava Banovina bila je izvrgnuta svakojakim kušnjama

gonima, korupcijama i nasilnom odiiarodjivanju, da se krivotvori ili uguši njezina prava volja a uništi hrvatsko narodno bivstvo.

Po financijalnim nagodbama kroz ove 43 godine izcrpljena je gospodarska snaga banovinske Hrvatske za investicije i dugove učinjene samo u korist Ugarske. Magjarska go­spodarsko financijalna politika u Hrvatskoj i Slavoniji izagnala je pol milijuna Hrvata sa nji­hova djedovskog ognjišta i odtjerala preko mora.

Od svih golemih doprinosa Hrvatske i Slavonije dobacuje im se tek toliko, da jedva pokrivaju izdatke za autonomno činovničtvo.

Osim silnih dugova do 6 miljarda kruna za razne svoje investicije, izrabila je Ugar­ska za gradnju željeznica još i bogate šume u bivšoj #vojnoj Krajini, koje je hrvatski krajišnik svojom krvlju zalievao, pa ipak ne ima gornja Krajina niti pedlja željeznice, koja bi ju spajala sa materom zemljom, sa posestrimom Bosnom i Dalmacijom.

Do razsipnosti sižući izdatci Ugarske, koji se čine i na teret banovinske Hrvatske bez ikakve koristi za hrvatski narod, izazivlju vanredno visoke i mnogobrojne porezne terete. Porezna snaga osiromašenoga naroda već je odavna izcrpljena u tolikoj mjeri, da hrvatski se­ljački stališ, koji sačinjava oko 9 0 % cielokupnog pučanstva, mora zaduživati svoj zemljištni posjed, da uzmogne udovoljiti sve to većim tražbinam njemu tudje uprave.

Primorske luke duž hrvatskih obala do Trsta od Kotora, i koje čine monarkiju vele­vlasti, stoje — izuzev Trst i Rieku — bez uvjeta i sredstava potrebnih za svoj razvitak; a njihovo primorsko pučanstvo, kroz vjekove prvo med svjetskim pomorcima, prepušteno je svom kobnom udesu, i u koliko ne srce za zaradom u daleki sviet, propada materijalno i fizično.

Riekom, protupravno odtrgnutom od kraljevine Hrvatske, nastoji se uništiti razvoj ostalih luka hrvatskoga primorja.

Isto tako Istra i Dalmacija, djelovi starodrevne hrvatske države, postale su puke po--Hcra^e^is i^avskog-die la- monarhije. — - - -— • - ' - .

Istra, u kojoj živi većina hrvatskoga i slovenskoga pučanstva, predana je gospod­stvu talijanske manjine, koja većini prieči svaki narodno-kulturni i gospodarski razvitak.

Pod upravom i krivnjom današnjeg sustava Istra i Dalmacija jednako trpe u gospo­darskom pogledu. Trgovačka mornarica, koja je prije sto godina evala po Dalmaciji i Istri i pružala veliko i obilno vrelo blagostanja onom pučanstvu, posve je propala nevaljalom go-gospodarskom politikom.

Dok se drugdje u monarhiji uredjuju rieke, probijaju kanali za olakšanje trgovine, ogro­mna zemljišta leže pod vodom ne samo u Hrvatskoj i Slavoniji, nego i u Istri i Dalmaciji.

Ciela Dalmacija, unatoč zakonima i obvezama, nema prave željezničke sveze ni sa monarhijom, ni ?a svojim naravnim zaledjem, Bosnom i Hercegovinom.

Bosni i Hercegovini udjeljena je vrsta ustava. Nu taj se ustav već sada u praksi pokazuje ništetnim. Velik dio državnih posala posve je izuzet iz kompetencije sabora. Nema zemaljske vlade, koja bi bila odgovorna saboru. Zaključci stvoreni prama kompetenciji sabora, ne mogu postati zakonom, ako na nje ne privole dvie vanjske vlade, na koje narodno pred-stavničtvo nema nikakova utjecaja. #

Stanovnici Bosne i Hercegovine još ni danas nemaju opredieljena državljanstva niti zakonita zastupstva u delegacijama.

V e l i č a n s t v o ! Hrvatski narod koji je ovako razkomadan, kojemu je jošte i Medjumurje protupravno

oduzeto, izrabljivan je tako, da nemože nikako izvršiti u monarhiji onaj zadatak, na koji j e pozvan po naravi i po svojem položaju.

Narod, raznim političkim upravama razdvojen, gospodarstveno sve to više propada, te po prirodnom zakonu ne bi mogao imati nikakvoga poticaja, da se u času pogibelji, kad bi i htio, založi, kako bi se moglo očekivati od njegova položaja, brojne snage i u prošlosti izkazana junačtva. A ako potraje ovakovo stanje, kakovo je sada u narodu hrvatskomu, stalno je, da bi on morao očajati.

U podržavanju ovoga stanja stoji velika pogibelj za dinastiju i monarhiju. Hr­vatski narod pristupom u monarhiju Vašega Veličanstva donio je sve blago suverene slobodne države a izgubio sve do fizičkog života. Hrvatski narod bio je i jest svojim zemljopisnim po­ložajem i svojom snagom temelj i uvjet velevlastnosti monarhije. Za tu monarhiju hrvatski narod je doprinieo neizmjernih žrtava, pa u svojoj iskrenoj odanosti dinastiji sa strahom gleda u mogućnost, da bi sve te žrtve mogle biti jednog dana uzaludne i ćuti prevelikom bolju ovo današnje žalostno i nenaravno stanje.

Mi podpisani zastupnici hrvatskoga naroda iz svih hrvatskih zemalja ne vidimo dugog izlaza, niti poznamo drugog sredstva, da hrvatski narod, sretan i u svojoj kući slobodan, izvrši svoje historičko poslanstvo na slavu prejasne dinastije i korist ciele monarhije, nego da čim prije hrvatskome narodu povrati njegov starodrevni ustav i njegova teritorijalna cjelokupnost.

Političkim ujedinjenjem svih hrvatskih zemalja u jedno samostalno državno tielo u okviru monarkije izpunila bi se životna potreba naroda hrvatskoga i postavila bi se na jugu monarkije Vašega Veličanstva najjača zaštita moći, veličine i sjajnosti prestolja. Narod hrvatski, proslavljen po istom Vašem Veličanstvu radi poznate njegove vjernosti i prokušane obrane prestolja u prošlosti, našao bi i u budućnosti uviek snage u svojim mišicama i u svojem imanju da u obrani svoje državne samostalnosti bude i najjača i najpouzdanija obrana prestolja i monarkije.

Page 2: I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM ...212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1912_02__614.pdf · i ne osvoje oni krajevi kraljevine Hrvatske, koji

Ova zakonita težnja hrvaskoga naroda, koja odgovara ne samo pravu, nago i eko­nomskoj i kulturnoj potrebi njegovoj, tako je ukorenjena u srdcu i volji naroda, da nema sile, koja bi ju ugušiti mogla.

Radi toga pod pisani zastupnici hrvatskoga naroda, članovi stranke prava iz Hrvatske, Slavonije, Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Istre, uvjereni, da su sve težnje hrvatskoga naroda ne samo u skladu nego i u interesu i velevlastnosti monarhije i previšnje dinastije, usudjuju se najsmjernije zamoliti Vaše Veličanstvo, da nadovezujuć na reskript od 26 veljače 1861. upravljen hrvatskomu saboru, sazove zastupnike iz svih tih hrvatskih zemalja na vjećanje u glavni grad Zagreb. Ovaj sabor će imati zadaću, da sporazumno sa Vašim Veličanstvom,

svojim zakonitim kraljem, uredi unutarnje odnošaje kraljevstva hrvatskoga i njegove « prama cielokupnoj monarhiji onako, kako odgovara pravima i probitcima hrvatskog, sjaju i moći prejasne dinastije.

Bog pozivi, Bog zaštiti Vaše Veličanstvo !

U Zagrebu, 12. siečnja 1912.

B e č , 31 . siečnja. D a n a s s u z a s t u p n i c i v i č . S t j e p a n Z a g o r a c i D r . A n t e S e s a r d i ć p r e d a l i k a b i n e t s k o j k a n c e l a r i j i N j e g o v a V e l i č a n s t v a r a n d u m p r a v a š k i h z a s t u p n i k a i z s v i h h r v a t s k i h z e m a l j a , p r a m a z a k l j u č k u k o n f e r e n c i j e p r a v a š k i h z a s t u p n i k a , z a u j e d i n j e n j e h r v a t s k i h ;

U Zagrebu krv se lije Omladina progovara. - Proti nasilničkom režimu. - Krvave demonstrac Zagrebu. - Afera radi „Plesa Hrvata" u Beču. - Demonstracije hrvats

sveučilištaraca u Beču. Naše brzojavno izvješće primljeno jutros u 3 sata.

Bečka omladina proti Čuvaju.

Beč , 31 siečnja. Obzirom na to, da je odbor za priredjenje „Plesa Hrvata" u Beču, pod pokroviteljstvom generala ba runa Varešanina, zaključio pozvati na ples i bana Cuvaja te bivšeg bana Tomašića, to su hrvatski i srbski sveučilištarci ob -državali danas skupštinu, na kojoj su za­ključili pozvati sve narodne zastupnike, koji se primili počastnog odborničtva za ples, da polože tu čast. Skupština je bila veoma burna. Proti plesnom odboru pa­dali su poklici ogorčenja, što je razne Cuvaje htio pokriomčariti u redove naro

. dnog društva.

D e m o n s t r a c i j e p r e d u g a r s k i m mi­n i s t a r s t v o m .

Beč , 31 siečnja. U podne oko 200 sveučilištaraca sakupilo se u sveučilišnoj auli te odatle raznim ulicama pošti do Bankgasse, gdje se nalazi ugarsko mini­starstvo. Omladina je bučno demonstrirala prosvjedujući proti razpustu hrvatskog sa­bora. Nastala je zaglušna vika: „Dolje Khuen! Dolje Čuvaj!"

Po l i c i j a u akci j i Beč , 3 1 . siečnja. Dok se demona

stranti nalazili pred zgradom ugarskog ministarstva, dotrčala je već policija, koje je počela djake raztjerivati. Djačtvo j -stalo reagirati na postupak policije i Uda­rilo u bučno klicanje : „Dolje Č u v a j ! Dolje Khuen ! Dolje Magjari ! Živila Hr­vatska !" Policija je na to stala postupati svom energijom, raztjerala djake, a ulicu

s obe strane zatvorila poredavši se stra­far do stražara.

Sveučilištarci se nakon dovršene de­monstracije sakupili iza Burgtheatra te pjevajući narodnu himnu odkrivenih glava uputili se prama univerzi svraćajući na se pozornost obćinstva, koje je i samo uda­rilo u demonstrativne poklike proti Ma-gjarima.

Za demonstracija uapšeno je osam djaka, koji su svi, nakon što predali svoje legitimacije, pušteni na slobodu.

Zagreb proti tiraninu. Prosvjedna sfrupsttria omTafflrTg:

Z a g r e b , 31 . siečnja. Danas u 5 jati popodne preko 800 sveučilištaraca htjelo je držati u sveučilištnoj auli p ro ­svjednu skupštinu proti razpustu sabora. Mnogobrojno djačtvo, bez razlike stranaka, polazilo je korporativno u n j v e ć e m redu i miru prama sveučilištu. Došavši pred sveučilište nadjoše zatvorena sva vrata. Posebna deputacija djaka tražila je, da se vrata otvore, ali ovom njihovom zah­tjevu nije udovoljeno.

Pravnik Leska sa stuba sveučilištne zgrade počeo je da govori, č im je spo ­menuo ime Cuvaja, nastade zaglušna vika : „Dolje Čuvaj ! Dolje Khuen ! Dolje Khuenov eksponent ! Žtvila Hrvatska ! Dolje Magjari ! Dolje magjaroni!"

Po l i c i j a o b k o l i l a d j a č t v o .

Z a g r e b , 31 siečnja. U taj čas stvore se pred sveučilištnom zgradom opandureni

konji i njihovi pješački drugovi te sa svih strana obkole djake.

Omladina je odkrite g l a v e p jeva la narodnu himnu, a pol ic i ja je sred pje­vanja naval i la na njih go l im s a b l j a m a i udarajuć nemil ice na s v e s trane s ta la razgonit i djake ko da gon i divlje zv ie -ri. Djaci reagliraju i dolazi do tučnjave izmedju djaka i policije, kojoj napokon uspije da djake izpred sveučilišta raztjera.

Gradjanstvo s e pridružuje demonstra­c i jama.

Zagreb, 31 siečnja. Viest o navali jpolirijf „na ripFtvn ubrzo ^ / š i r i l a se ^ra-dom te je zavladala u gradjanstvu velika uzbudjenost.

Medjutim je policija dobila pojačanje te je nemilice golim sabljama stala uda­rati po djacima tjerajuć ih ulicama. Sa pro­zora kuća i trgovina padaju ogorčeni po­vici: „Abcug Čuvaj ! Abcug Khuen! Dolje kozaci!" Kuda god opandureni konji na­srću, kavane i dućani zatvaraju vrata i izloge.

T e ž k o ranjeno .

Zagreb , 31 siečnja. U ovim prvim sukobima do 7 sati večer t ežko ranjeno udarc ima sab l je 15 o s o b a , medju njima jedan č lan redakci je „Neues Tagb la t ta" i urednik „Novosti".

Uapšenja i daljnji ranjenici .

Zagreb , 31 siečnja. Demonstracije djaka trajahu do 10 sati večer. Za s u ­

k o b a s a po l i c i jom ranjeno je udarc ima sab l je 30 djaka , neki od njih v e o m a težko . U a p š e n o je 20 d jaka .

D e m o n s t r a c i j e s v e j a č e .

Zagreb , 31 siečnja. Oko 8 sati večer demonstrac i j e uze l e su s a s m a ozbi l jan karakter . Uzbudjenos t s e s v e v i še širi i m a s a d e m o n s t r a n a t a s v e v i še raste da broji v i še t i s u ć a o s o b a .

Kada se je jedna velika g rupa djaka pokazala u Ilici, a cjelokupna i okonjena i pješačka policija navalila na njih s a b ­ljama, ogromno množtvo obćinstva, koje se Ilicom šetalo, priključilo se je djacima

obasulo policiju^svakojakim poklicima i prietnjama. Policija je lemala golim s a b ­ljama na sve strane, ali bijaše preslaba da išta učini protiv ogromne mase d e ­monstranata. Na to je pol icij i u na jve ­ćoj žurbi d o š l o u p o m o ć oružn ič tvo nataknutim b o d o v i m a te je tako oru­žanoj sili uspjelo da demonstrante raztjera.

Štrebers tvo s v e u č i l i š t n o g rektora.

Zagreb , 31 siečnja. Djačtvo je preko svake mjere ogorčeno u prvome redu na sveučilištnog rektora Dra. Domca. Kada su naime prekjučer djaci došli k njemu mol­bom, da im prepusti sveučilištnu aulu za obdržanje jedne skupštine, on im je obe ­ćao, da će skupštinu moći obdržavati , ali kada su danas o podne dovršena na sve­učilištu predavanja, po nalogu rektorovu vrata sveučilišta bijahu zatvorena i na njih priljepljena obznana rektorova, koja u pr­vome redu kaže: „Obzirom na skupšt i ­

n u , k o j a bi s e d a n a s popod o b d r ž a v a t i n a s v e u č i l i š t u , uč i l i š te c i e lo p o p o d n e zatvor«

U cielom sveučilištnom i radi ovog pos tupka rektorova gorčenje. Djačtvo je uvjereno, da je tor tako pos tupao pod pritiskom T o ogorčenje je, to veće budui nom redu skupštine bijaše jedi tačka: . p i tanje rec iproc i te ta s v e u č i l i š t a .

Z a g r e b u o b s a d n o m

Z a g r e b , 31 siečnja. Prlesto vatske već se nalazi kao stanju. Oružničtvo i policija zap glavne ulice.

Večeras je sa obližnjih poi veliko pojačanje oružničtvu. U vojničtvo je u pripremi.

Čuvaj hoće da pokaže svoj ruku, ali pri tome mogla bi se f obistinit o n a : Tko sije vjetar, i

Iz uredničtva.

O v a j broj d a j e m o dan ž irom n a g r a d i v o , k o j e bi s tar j e lo . B u d e li k a k v i h važi priredit ć e m o p o s e b n o izdai

Hrvatska Tiskara (Dr. KrstelJ I drua.) Vlastnlk, Izdavatelj I odgovorni urednik

JOSIP DREZGf l .

Page 3: I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM ...212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1912_02__614.pdf · i ne osvoje oni krajevi kraljevine Hrvatske, koji

Natječajni oglas.

Hrvat i !

Sjećajte se Družbe

SS. Ćirila i Metoda.

Otvara se natječaj na 3 mjesta re­dara kod općine uz godišnju plaću od kruna 960 isplativih u 12 jednakih predpla-tnih obroka, i suviše kr. 100 na godinu za odielo.

Molitelji moraju dokazat : 1. Austrijansko državljanstvo, 2. Poznavanje hrvatskog jezika, 3 . Neporočno ponašanje . Natječajne molbe moraju se prikazat

1 veljače 1912.

DRNIŠ, 15 siječnja 1912.

Općinsko Upraviteljstvo

Načelnik R. Grubiš ić .

Prisjednik Vj. Nakić .

Ur»vna i»J»m*6U vom« pruga »• brzim I po«tan»klm parobrodima.

Odprema putnika sve strana svijeta

H a m b u r g - K e w y o r k H a m b u r g - P h i l a d e l p h i a

u.mh„r„-irn»ntirin H amburn-Mex Ico amimrQ-Argem..... Hamburg-Brazllija Hamburg-Canada

Hamburg-Mi«.»w Hamburg-Afrika Hamburg-Engleska

Zabavna pomorska putovanja. Putovtni« oko svijet« votn|e na Istok, u li

Upute sc sali" i d«i" herplitne. <

Hamburg-Amerika Lime,

Z a s t u p s t v o u T r s t u : H a m b u r g - A m e r i k a Lin ie

O a n e r a l . a g e n t u r a z a P r i m o r j e , V i a P o r p o r e l l a .

N u z z a s l u ž b a ! P O S V E BADAVA ša l j em j e d a n e l - e

gantni iz amer . d o u b l e z la ta odulji u' dvostruki lanac sa privjeskom onomai koji mi pošalje 100 adresa, na koje ja m o katalog badava poslati mogu. Adrese ima ; ; biti od obrtnika, namještenika, činovniknij

ne više od 10 adresa iz jeenog mjestj | uviji 100 aoresa ima se točno i razgovjetnj oapisati na 100 bielih ceduljica u veličin Od 8 cm. širine i visine, sa naznakom kod svake a d r e s e : Ime i prezime, zanimanje, mjesto, zadnja poš ta i zemlja. Pošiljka ima biti sa 20 filira frankirana te najdalje do 1. s tudenoga priposlata na

Leop. Schaechter , B e č XVI . |4 . L e r e h e n l e l d e r g i i r t e l 5-7.

D r u ž t v a , , t » « r > l r A D u d l e , , .

Poš to se u posljednje vrieme ponovile r a z n e imitacije naših općepoznatih i ob­ljubljenih tuljčića

R i z a b a d i e (Riz dore) molimo naše p. n. mušterije, da paze t o č n o na ime A b a d i e , koje se nastoji sa raznim drugim riečima nadopuniti . Mi o p o m i n j e m o prije k u p o v i n e na lošu imitaciju, jer ćemo protiv imitacija sa svim sudskim sredstvima

postupati .

D R U Š T V O „PAPIR A B A D I E '

Vrućina i žcđja... Oslabljen i umoran

p o s t a n svaki , koji si u vrućim d a n i m a g a s i žedju s a v inom ili p ivom.

Veselje za rad i jakost o č u v a si pak svaki , tko popije z a u g a š e n j e žedje čašu o h l a d j e n e k a v e „ENRILO". Ovaj „Enri lo" zavrjetak se pripravlja na posve jednostavni način. Uzmi u 1 litru vode 2 p u n e ž l i č ice (10 grama) „Francko-voga" kavinog nadomjestka „ENRILO", pusti to 5 časa dobro kuhati; kod 1. vrijenja, 1 put izmješaj, pusti zatim 3 časa, da se s ta lož i , odlij zavrjetak, pridometni nešto sladora, te pusti, da se sve to oh ladi .

V l itra te ukusne k a v e „ENRILO" stoji s l a d o r o m z a j e d n o s a m o

A k o s e s a ml iekom g o r k a pije, jest k a v a „ENRILO,, ( 6

ma na x / 4 litre vode) izvrstan zajutrak, a takodjer i večera

O v a k a v a „ENRILO" p r o i z v a d j a s e j e d i n o u t v o r n i c i HENRIKA F R A N C K A SINOVI U ZAGREBU, a d o b i v a s e u s v a k o j t r g o v i n i š p e -c e r a j s k e r o b e .

Perad i jaja za razpiod. Jaja, pilića, odrasle i za izložbe uz­

gojene peradi čistih sojeva p roda je : U-zorna p e r a d a r n a n a Voštarnici kod Zadra . Obširniji oglas u „Gospodarpkom Vjesniku". Slobodan pristup.

Ženske

koje hoće , da očuvaju svoju kožu , na roč i t o od ljetnih pjega, a koje h o ć e da dobi ju i da o d r ž e meku kožu , neka u p o t r e ­bljavaju kod pranja s a m o STECKENPFERDOV SAPUN

od ljiljanovog mlieka ( Z n a k S teckenfe rd )

od B E R O M A N <S C O M P . T e t s c h e n a. E.

K o m a d stoji 80 p a r a , a dobi je se u svim l jekar­nama , d roge r i j ama , p a r -

fumeri jama itd.

Izvješćujte „Hrvatsku Rieč,,

• D M A L I O G L A S N I K

• D

ZA JEDNO UVRŠTENJE OD 3 REDKA U „MALOM OGLASNIKU" PLAĆA SE 40 PARA; ZA SVAKI DALNJI REDAK 10 PARA VIŠE. ZA VIŠEKRATNO UVRŠTENJE POPUST. -

PLAĆA SE UNAPRED.

• • • TKO ŽELI KAKOVU 0BAV1EST OLEDE NAŠIH OGLASA U „MALOM OGLASNIKU", DOBIT ĆE ODGOVOR SAMO ONDA, AKO NAM PRIPOŠALJE, MARKU ILI DOPISNICU

ZA ODGOVOR.

POKUĆSTVO odlazka iz Šibenika. Y'ubU/v ,, Rieti".

MEDA R&'^VA posudam po 5 kg uz cientt ud K

rodata kod „P č e-iti". Razašilie se u o Janjina - Uprava.

- Izučena u Trstu.

a upravu našeg lista pod brojeii

HARMONIUM,

o g l a s . • Javljamo P. N. općinstvu da smo

već započeli radom u našoj modernoj krojačnici na obali kod Hotel de la Ville, pod upravljanjem i krojenjem modernog krojača, koji može poslužiti svakovrstnim rezanjem.

Cijene su štofe i izradbe odijela veoma umjerene.

Primaju se naručbe za štofe i odijela i iz vani.

Prva Dalmatinska Tvornica Prediva i Tkala u Šibeniku PAŠKO RORfl I DRUG.

Hrvatske narodne poslovice uredio V. J. Škarpa, ciena knjizi broširano K 5 .—, a uvezano K 6.—, nabavlja se kod „HRVATSKE TISKARE« u Šibeniku

i u svim knjižarama. ' I : -4

C CL 1/1 I $> U H ~ o a

bi) c u

JS> -o "«P J |

' I : -4 C CL

1/1 I $> U H ~ o a

bi) c u

JS> -o "«P J |

' I : -4 C CL

1/1 I $> U H ~ o a

bi) c u

JS> -o "«P J | VELIKA ZLATARIJA

' I : -4 C CL

1/1 I $> U H ~ o a

bi) c u

JS> -o "«P J | G J U R O P L f l N Č I Ć YIS - • S T A R I G R A D - - VELALUKA

--

Mrv

atsl

(D

r.

Krs

telj i

Izra

djuj

e n

tis

BOGATO S N A B D J E V E N A PODRUŽNICA

ss ss Š I B E N I K

--

Mrv

atsl

(D

r.

Krs

telj i

Izra

djuj

e n

tis

J e s t « l i b o l e s t n i ?

B a d a v a s a o b ć u j e m svakome , kako s a m ja o d dugogod i šn je bo les t i na p luć ima (suš ice , upa l e grla i z a d u h e ) o z d r a ­vila. Ne t raž im za to n i -k a k o v e o d š t e t e . Činim to s a m o , p o š t o s a m za moje bo les t i , k a d a su svi za me bili izgubili svaku nadu , bila odluči la , a k o nadjem s r e d s t v o m o m s p a s u , da to objavim na moj t r o š a k u sv im n o v i n a m a . G o s p o -dja F. Krizek . P r a g II. - - Br. 2007. (Češka ) . - -

G r u b i š i ć & C o m p .

u Šibeniku Odpravništvo i stovarište za umjetno gnojivo

CALCIUMCIANAMID-A ( S o c i e t à a n o n i m a per la ut i l izzazione de l l e forze idraul iche de l la Da lmaz ia ) .

Upute i razjašnjenja o uporabi na zahtjev b a d a v a i franco.

• • • • • • • • • • • • • • • •

Marko Markovina 8 p 1 1 t

T e l e f o n 9 3 .

Sklad iš te i Zas tupstvo P e ć i i š p a r h e r d a ,

- - - Etern i ta -

C i j e v i , d i m n j a k a i p l o č i c a

: k e r a m i k e :

S t a k a l a pros t ih i ornamenta ln i t

P a p e n d e k a t a n k o g i d e b e l o g a

Z a h o d a p o r c u l a n e i t. d .

i i m 11 rn i m u m iimi it+m+i u i h i i i i i i i i m i i i i i i i i h mi i i

i P o k u ć s t v o | solidno i ukusne izradbe | mote.se dobiti uz veoma I nizke ciene samo kod = dobro poznate trgovine

\ A. DELFIN, Šibenik. = I'q p e t a l ifta i d n e o d j « ? P^a

t a d i » n t e a

Vi 11111 H 11111111111111111111IG1 III 1111 H 11 » U I+II.W IIIIII w

Predplatite s na „Hrvatsku Rieč" !

a 2

A R T U K G R I M A N I I D R U G - Š I « B N I K.

Paplrnica - MtifltlkaHje - Šl*ol»lre knjige = Kožnati predmeti - l^raolce.

R B M l N a T O N PISAĆI STROJEVI - Vrpce 1 potrebštine a s « »trojev« »vijti •l»taa«a.

»peeinlitet * P A P I R Z A P I S A Ć E S T R O J E V E I O O O L I S T O V A K R U N A 7 . 2 0 - Gramofoni,

Gramofonske ploče! O D E O N (dvos t ruk ) Kruna - J U M B O L A ( d v o s t r u k ) Kruna » .«0.

• • • • — b t ni ii « • i i • im i •MiiMiiiii i i » i i i i i i i i i m i i iiiiii • •MTTMMnninmTMinfMnimff in i i a i • • • " — a a a a a — • •

Page 4: I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM ...212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1912_02__614.pdf · i ne osvoje oni krajevi kraljevine Hrvatske, koji

Pribor satova, zlatarskih i optič­

kih predmeta i kineskih srebrarija

JibeniK, GlaVtta tttica, br. 128.

exsflStt&ixiXisexxxxKXXX

Bolestni na plućima, na grlu,

i

- - na zaduhi - -

oče da sc ricši plućnih bolesti ili

grlobo je, pa i 11 težem stupnju, tko hoće

da ozc Iravi od zaduhe, ma kake ona bila

stara i činila se neizlječivom, nek a se obrati

na A . W o B f f s k y Berlin N. 37, Weissen-

b u t r c i strasse 79. Mnogobrojne za hvale daju

jamstv o _za uspjeh njegovog lie čenja. -

Knjižice badava.

I f l l l i l l l l

I 1 ui Sš H H-rc • < < n . - - ••!

N f l . • O M

%<< M

z 3 <

5K liJ 2 h f f l N C/3 >CJ tt = o

> C Q * S < < , o > Ul UJ W 2 N

< a. i

^ S j K •

i l i ! TŠ £ g " f ^ S g s s O J s í s i - ññ u _ ä <

> S O O , ä

« g s j E C O I i t! < Z u g s , , ; i 5 <• or 5 z Lt¡ < o

DC O

| 2 I s O

2 <=» I ec q.><

o f

S o o ec h- CO

<5> W

° 5 ? >N

¡ ¡ I I s s i j í O a l l s I f S I < ¡

„bjačKi bom" u Z a d r u

= K O N V I K T Prima učenike srednjih škola na stan i obskrhu (vrlo

dobra hrana, stan udoban, pranje, čišćenje, krpljenje, nadzor, poduka u svim predmetima itd.) uz mjesečni honorar K 70.

Ujedno primaju se učenici pučkih škola u pr ipravni teča j za srednje škole (gimnaziju, realku itd.) Za uslove obra­titi se ravnateljstvu.

Pravila šalju se bezplatno.

na dionice

„ D A L M A T I A " uzdržava od 1. maja 1911. s l i edeće

g lavne prupe:

Trst—-Metković A (poštanska) P o l a z a k iz Trs ta ponedjel jak u 5 sati pos l . o d n e povra tak svake subo t e u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Metković B (poštanska) Po lazak iz T r s t a u četvr tak u 5 sati pos l ić p o d n e ; pov ra t ak .svake s r iedc u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Metković C (poštanska) Po lazak iz Trs ta u subo tu u 5 sati pos l ie p o d n e ; pov ra t ak u četvr tak u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Korčula (poštanska) P o l a z a k iz Tr s t a u utorak u 5 sati pos l ie p o d n e pov ra t ak u ponedjel jak u b sati prije p o d n e .

Trst—Šibenik (poštanska) Polazak fz Trs tasva iče s r iede u 5 pos l ie podne ; povra tak u utorak u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Metković D (trgovačka)

po lazak iz Tr s t a svake nedjelje u 3 sa ta pr. pod . povra t ak svake nedjelje u 2.30 pos l ie p o d n e .

Trst—Vis (trgovačka) P o l a z a k iz T r s t a u petak u 5 sati pos l ie p o d n e povra t ak svaki četvr tak 8.30 prije p o d n e .

POZOR RODOLJUB!! Zahtjevajte posvugdje

naše igraće karte

ULJARSKE STROJEVE KAO I PODPUNE UREDJAJE U SVAKOJ IZRADBI, NAJFI­NIJA IZVJEŠĆA, VINSKE PREŠE, SVE VRSTI MOTORA, MLINOVA I GOSPO-:: :: :: DARSKIH STROJEVA .: ::

RAZAŠILJE

ENIANUEL i OSKAR KRAUS :: TRST, VIA S. NIC0L0 Br. 2. ::

BRZOJAVI: CARAUS, TRST - TELEFON Br. 2066.

Posjećivanja po našim inžinirima, proračuni . i nacrti badava.

fondorferov; aj ička"7. a ; ' ' 0 -

Dobiva se u drogariji

V. VUČICA - - Šibenik - -

P R I N I O R K A "

Prva slavenska tvornica

igraćih karata u Ljubljani.

INSAM & PRIMOTH St. Ulrich, Groeden (Tirol).

III

> 1

(i

Jiiparslje »dejc iz dricta za tr!$V« Kipovi svetaca, oltari, propovjedaonice

križni putevi. razpela. J a s l i c e itd.

Katalog uzoraka s cienama daje se badava.

Za dostavu narnčbe do štacije uključivo sa

škrinjom, nv plaća naručitelj.

; rc?i je j8f t sredstvo z a žetodačne slabosti

ie ludca, bilo p r e h l a d o m ili neumje renošću , bilo uzj .

:hladne h rane , te si t ime navukli g rčeve , nadimanje

Baldrianum dra. Engel-a osobi tu p o m o č . B a l d r i a n u m p o m a ž e o s o b i t o u zače tku boles t i , jer p r e d u s r e č e t e žke posl jedice kao bezsanicu , vr toglavicu i druge p r e z n a k e ne rvoznos t i . B a l d r i a n u m je učinjen od najbol jeg Samos-vina, d je la tnog korenja te s l a d o r a č e od trešnje i mal ine . P o r a d i s v o g s a s t avka čini Ba ldr ianum redovitu stolicu i okrepljuje uobće cieli o rgan izam.

Budući da ne sadrža je n ikakovih š te tnih s a s t avaka , m o g u ga b e z pogibel j i , koli slabi bolestnici toli djeca, b e z b r i ž n o upot rebl javat i . Uzima se u jutro i u veče mala žličica. Djeci i slabi-ćima razriedjuje se t o p l o m s l a d o r n o m v o d o m . D o b i v a se u l j eka rnama Šibenika , Skradina, Drniša, T i e sna , B iog rada na moru , B e n k o v c a te ciele Dalmaci je vel ika b o c a 4 K, manja 3 K.

L j e k a r n e u Š i b e n i k u r a z a š i l j a j u 3 i v i š e b o c a B a l d r i a n u m D r . E n g e l a u z s n i ž e n e c iene po

c i e l o j A u s t r o - U g a r s k o j .

F * & Ä ? i t e n a p a t v o r i n e ! T r a ž i s e j e d n o s t a v n o :

Baldrianum dra. Engel-a

Širite „Hrvatsku Rieč" !

HRVATSKA VERESIJSKA BANK/

:: PODRUŽNICA ŠIBENIK Centralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU

D I O N I Č K A G L A V N I C A 2 , 0 0 0 . 0 0 0 K

PRIČUVNA ZAKLADA U PR1TIČCI 250.00C

BANKOVNI O D J E L PRIMA ULOŽKE NA KNJIŽICE U KONTO KURENTU 1 ČEK PROMETU; ESKOMPTUJE MJENICE, OBAVLJA 1NKASO, POHRANJUJE I UPRAVLJA V.HEDN1NE. D E ­VIZE SE PREUZIMLJU NAJKULANTN1JE. IZPLATE NA SVIM MJESTIMA TU I INOZEMSTVA OBAVLJAJU SE - - - BRZO I UZ POVOLJNE UVJETE. - - -

MJENJAČNICA KUPUJE I PRODAJE;DRŽAVNE PAPIRE, R A Z T E R E T -NICE, ZALOŽNICE, SREĆKE, VALUTE, K U P O N E . PRODAJA SREĆAKA NA OBROČNO ODPLAĆ1VANJE. OSJEGURANJE PROTI GUBITKU ŽRIEBANJA. REVI­ZIJA SREĆAKA I VRIEDNOSTNIH PAPIRA B E Z P L A T -- - NO. UNOVČENJE KUPONA BEZ ODBITKA. - -

TVORNICA PAPIRNATIH VREĆICA ANTE ZORIĆ - ŠIBENIK - (DALMACIJA).

Tvornica je uredjena sa svim potrebnim strojevima Izradjuje vrećice u svim veličinama i u svim bojama. Ovo je prvo i jedino domaće poduzeće ove vrste. Ciene su vrlo umjerene, te domaći potrošioci ne će imati razloga, da pored domaćeg poduzeća služe,

se iz vana.

NARUČBE SE IZVRŠUJU VRLO BRZO 1 TOČNO. - -

PRIJE UPORABE

L J E P O T A i U M I L J A T O L I C E p o s t i z a v a s e k r o z u p o r a b u

A A C H B N B R - T H B R M A L O V O G S A P U N A

l e o j i j e u j e c l . n o n o j b o l j e s r e d s t v o a; n o c n v c i n j e n r o t i k o ž n o j b o l e s t i

Dobiva se samo kod braće M. V. ŠKUBANJA — &1BENIK (Dalmacija).

Cijena j e s t ' z a komadegod I-e vrsti K 2*40

„ „ u „ U-e „ _ 1-60

Cijena jest z a k o m a d e od IH-e vrsti K 1-40

IV-e n „ —.80 POSLIE UPORABE