Hrvatsko gospodarstvo u 2015. - Mirakul...2 BIZdirkt prosia 2014. 3 Sadržaj 15 tema broja: Akademija Hrvatsko gospodarstvo u 2015. Ni u idućoj godini pozicija Hrvatske neće biti

1www.mirakul.hr

tema brojaHrvatsko gospodarstvo u 2015.

posebni prilozi

intervjuMario Bišćan

Upravljanje ljudskim potencijalimaKapitalIzvozPoslovna klasa automobila

prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 36, godina VI, prosinac 2014.

issn

: 184

7-16

5X

32 BIZdirekt � prosinac 2014. www.mirakul.hr

Sadržaj

15 tema broja: Hrvatsko gospodarstvo u 2015.

Ni u idućoj godini pozicija Hrvatske neće biti bitno bolja s obzirom na to da će Hrvatska ostvariti najmanji rast BDP-a u Europskoj uniji. BDP bi trebao rasti sljedeće godine za 0,2 posto, što je smanjena procjena u odnosu na prethodnu prognozu o rastu za 0,7 posto. U 2016. godini očekuje se rast BDP-a za 1,1 posto.

29 Upravljanje ljudskim potencijalima

58 Poslovna klasa automobila

38 Kapital

46 Izvoz

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Mario Bišćan, direktor tvrtke Starco Beli Manastir d.o.o.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Argentina

Energetika Okretanje energetskim alternativama u sjeni geopolitičkih (ne)prilika

Multimedija Multimedijalni uređaji - oslonac u poslovanju i partner u zabavi

Turizam i wellnessOve zime otkrijte nove odmorišne destinacije

Gastronomija Ocjene na turističkim portalima sve važnije za ugostitelje

Konferencije U Osijeku održana osma Međunarodna konferencija o poduzetništvu

Poslovni kalendar

55

62

66

72

74

5

6

12

26

50

• Mobilnimarketingilinovifenomen:SOLOMO• Kriznokomuniciranjeicommunitymanagement• IzgradnjairazvojbrandanaInternetu• Google+osnove• PrimjeriuspješneprakseGoogle+• MalimTweeteromdovelikihproblema(Iran,Haiti)• Kriznoonlinekomuniciranje• KorištenjedruštvenihmrežauPRsvrhe• PoslovnokorištenjeFacebooka• LinkedIn:štojeLinkedInikojajekoristodLinkedInaza

pojedinudjelatnostMODUL 5: SEO - Optimizacija web stranica za tražilice• ŠtojeSEO?• Pozicijanapretraživačima• Relevantanweb• UtjecajwebserveranaSEO• Identifikacijaključnihriječi• Pozicijawebauodnosunakonkurenciju• Reputacijalinkaipopularnost• Neindeksiranedinamičkestranice• AlatizaSEOimetode• Socialnetworkingilinkbuilding• UvoduGoogleoglašavanje(AdWords)HTML5iweb

semantikatevezasaSEOprincipima

MODUL 6: Google AdWords – osnovni modul• ŠtojeGoogleAdWords–odaklepočeti?• KomejenamijenjenInternetmarketing• Otvaranjeračunaipokretanjekampanje• Nakojeparametreposebnoobratitipažnjuizašto?• Odabirstrategijeoglašavanja• Određivanjeoptimalnihtroškova• Kakosmanjititroškovekampanje–optimizirati• Kojisuneophodni,abesplatniGoogleAdWordsalati?• ZaštosvekoristitiGoogleAdWordssustav• Kako,komeigdjesejavitikadaneštozapne?

MODUL 7: Google AdWords – napredni modul• Povratnipodatcikampanjeioptimiziranje:Instalacija

AdWordsEditora• A/Btestingoglas• Identifikacijariječikojenepostižuoptimium–P&S

metoda• KreiranjeLCTRgrupe• Keywordinsertionoglasi• Korištenjesvihfunkcijafiltera• Advancedbidingfunkcijaimogućnostismanjenja

cijeneklika• Kontroladupliciranihriječi• Kreiranjenajvažnijihizvještajainjihovotumačenje• Kreiranjekonverzijskihkodovaimjerenjekonverzije

Program se sastoji od 10 modulaukupnog trajanja 100 školskih sati.

Internet marketing Akademija

Trajanje programa: 27. veljače – 16. listopada 2015.

Mjesto održavanja predavanja i radionica: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldZagreb

Kotizacija:Redovita cijena programa iznosi 9.800,00 kn+PDV.

Promotivna cijena za uplate do 30. siječnja iznosi 8.900,00 kn+PDV.

Za prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust 10% na ukupnu cijenu programa.

Prijave i kontakt:tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr

Medijski pokrovitelji:

MODUL 1: Integrirana marketinška komunikacija na Internetu• Pozicioniranjeistrateškoplaniranjekomunikacije

uodnosunaproizvod/uslugu,ciljanuskupinuikonkurenciju

• IMK–Integriranamarketinškakomunikacija• Elementi,procesiisnagaIMK-a• 360stupnjevakomunikacijeukontekstuIMK-ainovih

medija• IzravniobliciIMK-akorištenjemnovihmedija–

Interneta• DruštvenemrežeivezasIMK• Analitikaimjerenjakomunikacijeteprocjenauspjeha

MODUL 2: Internet marketing• OsnoveInternetposlovanja• SEO–SearchEngineOptimization• SEM–SearchEngineMarketing• SMM–SocialMediaMarketing• Kontekstualnoidisplayoglašavanje• Oglašavanjenamobilnimplatformama• Personaliziranooglašavanje• Oglašavanjeputeme-newslettera• GoogleAnalytics–osnoveMODUL 3: Upravljanje web projektima i prodaja putem Interneta• Pregledwebprojekata(ecommerce,portal,website)• Planiranjerazličitihwebprojekata• Izradaprojektnedokumentacije• Fazeizradewebprojekta• Planiranjestrukturewebprojekta• DizajniUXSustavizaupravljanjewebprojektomWEBTRGOVINA–PRODAJAPUTEMINTERNETA:• Preduvjetizapokretanjeirazvojwebtrgovine• Financijskiizakonskiokviripokretanjawebtrgovine• DizajnwebtrgovineiUX(UsereXperience)• Osnovnielementiwebtrgovine• Internetmarketingzawebtrgovinu• AnalizauspješnostiwebtrgovineMODUL 4: SMM – Marketing na društvenim mrežama• Korištenjedruštvenihmrežaumarketinškesvrhe:

Facebook,LinkedIn,Twitter,YouTube,Blog• Usporedbaklasičnogionlinenačinakomunikacijena

društvenimmrežama• Iskoristiterastućitrenddruštvenihmrežazauspješno

poslovanje• Kakozapočetisvojuaktivnostnadruštvenimmrežema• KakokoristitiYouTubezaviralnimarketing• Kakosekorištenjedruštvenihmrežaodražavana

poslovanje–odmikropoduzetnikadomultinacionalnihkorporacija

MODUL 8: Mobilni marketing• Prednostiinedostatcimobilnogoglašavanja–trendovi

istatistike• Prilagodbamarketinškihkampanja‘malimekranima’• Vrstezakupanamobilnimuređajima• Kakoseuspješnooglašavatinamobilnimplatformama• Budgetiranjemobilnogoglašavanjaiaplikacije• Kreiranjecontentazamobilnimarketing• PisanjetekstovazaoglašavanjenaFacebookui

Googleu• KreiranjecontentazatableteiPadmagazinkao

promocijabranda• Štoodabratiaplikacijuilimobilnisite?• Izradamobilnihaplikacijausvrhupromocijebranda• Alatizamjerljivostipraćenjerezultatamobilnih

aplikacija• BudgetiranjemobilneaplikacijeMODUL 9: Google Analytics – analiza uspješnosti web sjedišta• Razvojanalitičkihalata• Terminologijaanalitičkihalata• Štonamprikupljenipodatcigovore• OtvaranjeGoogleAnalyticsračunaipostavljanje

trackingcode-ainoveopcijepostavljanjaAnalyticsračuna

• PregledizvještajauGoogleAnalyticsračunu–štonamsveGoogleAnalyticsmožereći?

• Filtriranjerezultataunutarprofila–osnovnoFunkcija• GoalsEcommerceizvještaji• UpotrebaURLbuilderazaoznačavanjeiprepoznavanje

ostalihkampanja• Intelligence,CustomreportsiAdvancedsegments

MODUL 10: Online odnosi s javnošću i krizno komuniciranje• Specifičnostiizakonitostionlinekomunikacije• Zaštojeradikalnatransparentnostnajboljimodel

onlineponašanja• Važnostiprimjenjivostdruštvenihmrežauodnosimas

javnošću• Kojesu“vaše”onlinedestinacije,akoje“vaše”

društvenemrežeikojasunjihovapravila• Značajkedruštvenihmreža,blogovi,influenceri• KakoseponašatinaFacebookuakakonaTwitteru• Dvosmjernakomunikacijaipravilakojasemoraju

slijediti• Gdjepovućigranicuikakoseodnositiprema

agresivnimkorisnicima• Dobroilošekriznokomuniciranje• Krizadanasikrizekojesusedogađaleuprošlosti• Kakobitispremannakrizuiprijenegolisedogodi• Primjerizprakse:štokadvasistovremenomrzimilijun

korisnika• KakoreagiratiuslučajukrizeikakosuzbitinegativanPR


Uvodnik

Činjenica da Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih manage-ra je dobro poznata, i ponavlja se već godinama. Ali unatoč tome rješenje još nije ni na vidiku. Vjerojat-no je većini jasno što dobar manager predstavlja, i koje bi vrline trebao imati. No koliko drastična može biti razlika između lošeg i dobrog managera, i ko-liko su loši manageri, a tu ubrajam sve vodeće ljude, dakle i političare, opasnost za društvo i svoju okolinu, često nismo ni svjesni. Zato mi je posebno drago što smo u ovom broju imali priliku popričati s Marijem Bišćanom, direktorom tvrtke Starco. Njegova priča je školski primjer koliko dobar management može utje-cati na dramatično suprotnu povijest i razvoj tvrtke. I takvih primjera ima tisuće u našoj državi, kao i u cije-lom svijetu. Na svakog Roglića, Todorića, Usmijanija, Bišćana dolazi stotine njih koji su imali istu ili sličnu priliku za razviti svoj biznis, ali nisu znali, mogli ili htjeli. Život je nemilosrdan, ali i pravedan i raciona-lan. Živi i hrani se zdravo, i biti ćeš zdrav. Radi puno i kvalitetno, i biti ćeš uspješan. Iznimke samo potvrđuju pravilo.

Inače, u Americi postoji već desetljećima „natjecanje“ managera tko više radi, tko manje spava, tko je rjeđe koristio godišnji odmor. Poznati kao radoholičarska nacija, često sklona ekstremima, oni su i natjecanje u managerskom vremenu doveli do vrhunca. Ako spavaš više od 5 sati, slab si. Ako si na godišnjem više od tjedan dana godišnje, lijen si. Ako radiš manje od 12 sati, nisi dovoljno učinkovit. Iako nam mogu biti uzor, smatram da su Amerikanci u ovome pretjerali, jer u kalkulaciju nisu uzeli stres, loš utjecaj na zdravlje te

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičkog urednika Darija Lalić, Antun Debak

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

nedovoljnu učinkovitost i kreativnost zbog nedostatka sna. Izvrsno je to u svom kratkom govoru apostrofi-rala Ariana Huffington, pa potražite na web stranica-ma TED-a. Suprotno tome, u Hrvatskoj sam znao čuti managere kako se hvale da dnevno rade 3-4 sata jer su „iznimno učinkoviti“. Kod nas često ne smijete priznati da radite 12 sati na dan, čak i ako ste poduzet-nik, jer ispadate nesposobni posao bolje organizirati i delegirati. Očigledno kod nas i dalje postoji naslijeđe iz prošlih, ležernijih, vremena, a, nažalost, ima i puno primjera „managera“ koji su negdje postavljeni po političkoj liniji, pa onda takvi šire osjećaj kako se može biti na visokoj poziciji i raditi malo. Iako često i takvi rade puno više, samo ne broje silne sate koje su dali stranci, kroz sastanke, putovanja, druženja i lobi-ranja… Nadam se da će uskoro i kod nas doći vrijeme kad će biti pohvalno raditi više. Da se radišni poslovni ljudi više ne moraju sramiti.

I za kraj, nemojte biti kao dama na naslovnici, uložite u sebe i svoje ljude, u novu tehnologiju, vrijeme je da napravimo korak naprijed i nađemo svoj put, između radišnosti i uživanja u plodovima rada, sa svojim najbližima. Želim vam sretne i ugodne blagdane i sve najbolje u Novoj 2015.!

Zaključak je jasan – jedino su kvalitetni manageri recept izlaska iz krize


BIZ vijesti BIZ vijesti

Registrujte se danas tako što ćete poslati e-mail na [email protected] ili nazvati +3892 5 111 350

ORGANISED BY EXCLUSIVE MEDIA PARTNER OFFICIAL TV PARTNER MEDIA PARTNERS

I N T E R N E T T E H N O L O G I J A D I Z A J N

MARKETING

• 5-6 MARCH 2015 •

KINGDOM

• BELGRADE, SERBIA •

Osnovan Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera

Dana 19. studenoga 2014. godine osnovan je Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera. Klaster je udruga čiji su ciljevi promocija Kvarnera kao destinacije zdravlja i povezivanje vodećih stručnjaka iz područja zdravstva, turizma i srodnih potpornih djelatnosti kako bi se una-prijedila ukupna ponude zdravstvenog turizma regije i zajednički nastupalo na međunarodnom tržištu.Prvi predsjednik Klastera zdravstvenog turizma dr. Vladimir Mozetič istaknuo je da je ideja da ova udru-ga bude maksimalno samoodrživa, prije svega kroz proizvode i pakete koje će ponuditi turističkom tržištu.Primorsko-goranska županija osnovala je u kolo-vozu ove godine Povjerenstvo za osnivanje Klastera zdravstvenog turizma, koje je uputilo poziv zdravstve-nim, sveučilišnim i turističkim subjektima od početka uključenima u aktivnosti na osnivanju Klastera i aktivnosti na projektu Turističke zajednice Kvarnera „Kvarner Health&Wellbeing“ te je njih 22 prihvatilo biti osnivačima Klastera zdravstvenog turizma Kvar-nera. Očekuje se da će se u budućnosti Klasteru, kao članovi ili partneri, pridružiti i ostale fizičke i pravne osobe koje svojim djelovanjem mogu doprinijeti pro-mociji i razvoju Kvarnera kao destinacije zdravlja.

Ovogodišnji sajam REXPO najuspješniji dosad

Više od 1.100 prijavljenih sudionika, 40 izlagača, 15 panel-rasprava s više od 70 panelista, 30-ak domaćih i stranih investitora te brojni održani sastanci i ostva-reni kontakti rezultat su ovogodišnjeg međunarodnog sajma investicijskih projekata REXPO Adriatic 2014., najuspješnijeg dosad, održanog 11. i 12. studenog u Za-

grebu. U okviru REXPO Foruma na panel-raspravama održani su zanimljivi razgovori predstavnika vlasti, poduzetnika te domaćih i stranih stručnjaka. Razgo-varalo se o novostima u području korištenja sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije, realizaciji i razvijanju investicija u regiji, iskustvima i očekivanjima stranih investitora u našoj i zemljama regije, pozitivnim primjerima ulaganja u Hrvatskoj te financijskim aspektima investicija. Panelisti su govo-rili i o energetskoj učinkovitosti, s naglascima na mo-del ESCo i standarde LEED i BREEAM, o Programu „Sava“, investicijama u marine Jadrana te prednosti-ma javno-privatnih partnerstava. Drugi dan sajma započeo je 8. Međunarodnim franšiznim forumom, na kojem su posjetitelji imali prilike poslušati izla-ganja franšiznih stručnjaka iz cijele regije i direktora poznatih hrvatskih i stranih franšiznih brandova. Do-dijeljena je i nagrada REXPO Adriatic 2014 New Hotel Award za najbolji novootvoreni hotel u regiji u 2014. godini, koju je osvojio Regent Porto Montenegro.

Nagrađeni najbolji mali i srednji poduzetnici iz 5 regija Hrvatske

Tko su najbolji mali i srednji poduzetnici iz pet regija Hrvatske doznalo se 1. prosinca na završnoj manifestaciji Poslovnog uzleta 2014. u organizaciji Poslovnog dnevnika. Na svečanoj dodjeli nagrada koja je održana u Koncert-noj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu nagrađeni su najbolji mali i srednji poduzetnici iz pet regija Hrvatske: Inchoo d.o.o. (istočna Hrvatska), Sučević Company d.o.o. (istočna Hrvatska), tvrtka Kairos d.o.o. (istočna Hrvatska), To Islands Travel d.o.o. (južna Hrvatska), Calvados Club putnička agencija d.o.o. (južna Hrvatska), Nautika d.o.o. (južna Hrvatska), Laura d.o.o. (sjeverna i središnja Hr-vatska), Predionica Klanjec (sjeverna i središnja Hrvatska), Atinel d.o.o. (sjeverna i središnja Hrvatska), Mon Perin d.o.o. (Istra, Primorje i Gorska Hrvatska), Adria-Mia d.o.o. (Istra, Primorje i Gorska Hrvatska), Ruting d.o.o. (Istra, Primorje i Gorska Hrvatska), Trans Auto d.o.o. (Grad Za-greb), MarkChem d.o.o. (Grad Zagreb), Ban-Tours d.o.o. (Grad Zagreb). Izvor: Poslovni dnevnik

BUDI UZOR ®/ INOVA® 2014 održana u Osijeku od 6. do 8. studenog u dvorani Gradski vrt

Na ovogodišnjoj izložbi je prijavljeno 646 izložaka u svim kategorijama. Izložba je postavljena na više od

2000 m2 na dvije etaže dvorane Gradski vrt. Sudionici iz 17 država su pored izlaganja i ocjenjivanja inova-cija imali priliku sudjelovati u izuzetno sadržajnom programu koji je imao i puno atraktivnih zabavnih sadržaja. Svi sudionici su prošli veoma opsežan pro-ces pripreme za natjecateljski dio izložbe i za njih je održavanje izložbe finale višemjesečnih pripre-ma. Grand Prix nagrada Nikola Tesla Hrvatskog sa-veza inovatora dodijeljena je doc.art. Jasmini Pacek s Umjetničke akademije Sveučilišta Josipa Jurja Stros-smayera u Osijeku za „Neutralni kazališni kostim“. Grand Prix Budi uzor koji dodjeljuju TERA TEHNO-POLIS i Hrvatska udruga inovatora poduzetnika osvojio je Vladimir Bošnjak za „Streeter“. Grand Prix za najbolji poslovni plan dodijeljen je Sandi Gale koja je napisala poslovni plan na temu „Studija izvodljivo-sti za uvođenje poljoprivrednog programa u otvoreno učilište općeg tipa“. Ovogodišnja poduzetnička akademija bila je najsadržajnija do sada. Prema sudionicima edukacije, akademija je imala je jako zanimljive teme i izuzetno kvalitetne i pripremljene predavače.Europska poduzetnička mreža – EEN je na ovogodišnjoj izložbi prezentirala mogućnosti koje su raspoložive hrvatskim poduzetnicima u njihovom nastupu na tržištu EU. Sajam poslovnih mogućnosti je izložio standardizirane profile ponude i potražnje, sektorska grupa AGROFOOD je prezentirala gastro-nomsku ponudu hrvatskih proizvođača orijentiranih

na tržište EU, a IPR Helpdesk Ambassador program je organizirao predavanje u okviru poduzetničke akade-mije i individualne konzultacije u sve dane izložbe.

1. ICT summit „ICT – ključ razvoja hrvatskog gospodarstva“

U Osijeku je 27. studenoga održan projekt nacio-nalnog ICT summita pod nazivom „ICT – ključ za razvoj hrvatskog gospodarstva”. Projekt je pokrenu-lo Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Hrvatskim klasterom konkurentnosti ICT industrije, Udrugom informatičke i komunikacijske djelatnosti HUP-a, Udruženjem za informacijske tehnologije HGK, Udru-gom hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx, Agencijom za investicije i konkurentnost AIK te Gra-dom Osijekom.


BIZ vijesti

Projekt summita „ICT – ključ razvoja hrvatskog go-spodarstva“ je početak implementacije „Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020.“, kojom je upravo ICT sektor prepoznat kao horizontalna indu-strija koja ima snagu svojim tehnološkim rješenjima jačati konkurentnost svih drugih sektora. Nužan pre-duvjet za to je uska suradnja unutar gospodarske za-jednice. Potaknuti izravno povezivanje prerađivačke industrije s ICT sektorom i pomoći u oblikovanju no-vog prostora suradnje bio je cilj organizatora summita.

Bauwelt - Novi centar za gradnju i dom u Slavonskom Brodu

Prva hrvatska trgovina BauWelt otvorena je 7. stude-noga u Slavonskom Brodu u sklopu trgovačkog centra Supernova u Osječkoj ulici 284. Na velikom otvoren-ju centra brojnim posjetiteljima su se obratili direktor BauWelta Tomislav Leko, gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara te direktor trgovačkog centra Supernova Paul Merdzo. Gradonačelnik Mirko Du-spara pozdravio je dolazak BauWelta u Slavonski Brod te istaknuo kako je vrijedna svaka poduzetnička ini-cijativa koja sa sobom nosi nova zapošljavanja i nove projekte. BauWelt je novo ime na hrvatskom tržištu centara s konceptom „uradi sam“. Centar u Sla-vonskom Brodu prvi je u nizu centara koje BauWelt planira otvoriti u drugim hrvatskim gradovima, prije svega u Varaždinu i Sisku što će biti zaokruženo no-vim valom zapošljavanja.

Vipnet otvorio vrhunski opremljen podatkovni centar za kolokaciju opreme poslovnih korisnika

Za jednostavnije poslovanje uz kontinuiranu potpo-ru stručnjaka, Vipnet je za poslovne korisnike razvio novu ICT uslugu kolokacije opreme koja nudi maksi-malnu sigurnost i zaštitu. Novi Vipnetov podatkovni centar na Žitnjaku u kojem će korisnici moći pohraniti svoju ICT/IT opremu, prostire se na 170 m2, a u nje-govo je uređenje uloženo gotovo milijun eura.Usluga je to prvenstveno namijenjena poslovnim ko-risnicima koji kolokacijom svoje opreme u Vipnetovu podatkovnom centru, mogu biti potpuno koncentri-rani na svoje poslovanje dok Vipnet brine o njihovoj ICT infrastrukturi. Time korisnici izbjegavaju znatna

ulaganja u izgradnju, opremanje i održavanje vlasti-tih server soba i podatkovnih centara. Vipnet pruža različite mogućnosti mrežnog povezivanja kolocirane opreme korisnika s ostalim lokacijama u Hrvatskoj te u 8 zemalja u kojima posluje Telekom Austria Grupa.

Ključ uspjeha najvećih tvrtaka leži u ravnoteži niskih cijena vlastite nabave i inovativnih dobavljača

Organizacija nabave u vodećim kompanijama bilježi dvostruko veće smanjenje mjerljivog troška naspram ostalih kompanija, te istovremeno potiče konkurentnu prednost kroz inovaciju dobavljača i upravljanje rizikom. I dok većina kompanija samo održava pomak napravljen između 2008. i 2011. godine, organizacije nabave vodećih kompanija nastavljaju svoj rastući trend. Njihova for-mula uspjeha koristi nabavu kao katalizator za održivi poslovni uspjeh kroz izvrsnost u upravljanju kategori-jama, dobavljačima i timovima. Rezultati su to nedavno objavljene studije pod nazivom „Poslovni uspjeh vođen nabavom: Studija ocjene izvrsnosti u nabavi za 2014. godinu“ konzultantske kuće A.T. Kearney. Što se tiče budućnosti, organizacije u nabavi imaju izbor: održavanje neutralnog statusa ili dostizanje više razine oslobađanjem punog potencijala svoje baze dobavljača. U narednih nekoliko godina, održavanje trenutnog smjera u tipičnim kompanijama će skoro sigurno dovesti do smanjenja utjecaja nabave na uspjeh kompanije te na umanjeni ugled funkcije. Drugi put predlaže podizanje nabave na još viši strateški nivo sa snažnim brandom i naprednim mogućnostima, osposobljenim kadrovima prepoznatim kao vrijednostima za cijelu kompaniju. Studija na kraju ističe kako će kompanije biti naklonjenije oslobađanju sredstava za inovaciju, rast i povećanje vrijednosti dioničara kako izvrsnost nabave bude pomagala stvaranju koristi i uvećanju poslovnog utjecaja.

Advanced Techology Days 10 – dva dana posvećena IT ljubiteljima

Advanced Technology Days, jubilarna deseta po redu konferencija, okupila je više od 200 sudionika te 39 predavača tijekom 12. i 13. studenog 2014. godine, kinu Cinestar u Arena Centru u Zagrebu.Konferenciju je otvorio organizator Advanced Techo-logy Daysa, Tomislav Tipurić, Microsoft Technology Specialist, kratkim predstavljanjem povijesti kroz razvoj logotipova i presjek fotografija s prošlogodišnjih konferencija. Organizator se osvrnuo na promje-ne konferencije: -U početku konferencija ATD bila je poput pravog tehničkog događaja namijenje-nog isključivo programskim inženjerima. Danas je ona izrasla u najveću zagrebačku konferenciju koja obuhvaća sve članove IT zajednice.Samo otvaranje uveličali su i čelni ljudi Microsoft Hr-vatske – Ivan Vidaković, Microsoft Croatia General Manager, i Draško Ivanišević, Microsoft Developer Experience and Evangelism Lead.


Inovacije

Od znanstvenih otkrića do inovativnih tehnologija i lijekovaU Hrvatskoj je iznimno niska razina prijenosa znanstvenih otkrića u inovacije s primjenom u biotehnološkoj industriji. Grupa prof.dr.sc. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u partnerstvu s Hannover Medical School i osam suradnih ustanova provodi projekt s ciljem razvoja terapeutskih i dijagnostičkih alata za zaštitu od patogena od ogromne važnosti za javno zdravstvo.

Hrvatska zaostaje za EU i drugim razvijenim zemlja-ma u pogledu translacije biomedicinskih istraživačkih rezultata iz akademskog u poslovni sektor. Ova sla-bost rezultira niskom motivacijom mladih istraživača za nastavak karijera u Hrvatskoj, nedovoljnom iskorištenošću resursa dostupnih u istraživačkim usta-novama i niskom konkurentnošću na međunarodnoj razini.

Cilj EntrepMEDRI projekta je osnažiti inovacijske kapacitete Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rije-ci (MEDRI) kroz mobilizaciju njegovih potencija-

la za primijenjena istraživanja u skladu s potrebama biotehnološke industrije. U suradnji s partnerskim ustanovama, iz akademskog i poslovnog sektora Hr-vatske i EU, MEDRI provodi dva strateška projekta koji će služiti kao odskočna daska za aktivnosti prije-nosa znanja i komercijalizacije.

Cilj prvog strateškog projekta je razvoj prototipa plat-forme vektorskog cjepiva koje je temeljeno na her-pesvirusnom vektoru. Važnost ovog projekta proizlazi iz ogromne potrebe za novim i učinkovitim pristupima u kreiranju cjepiva za razne patogene i tumore.

Cilj drugog strateškog projekta je stjecanje znanja i vještina potrebnih za komercijalizaciju postojeće je-dinstvene kolekcije protutijela te povezanih usluga. Primijenjena istraživanja provode se usporedno s ra-dionicama i posjetima suradnim ustanovama. Istovre-meno, projektom se nastoji povećati suradnja MEDRI-ja s inovativnim biotehnološkim poduzećima te ojačati vidljivost ustanove.

Koordinator projekta je prof.dr.sc. Stipan Jonjić iz Centra za proteomiku MEDRI. Projekt zapošljava 9 znanstvenika i administrativnog osoblja, koji čine ukupno 23 zaposlenih na međunarodnim projektima.Web stranice projekta: http://siif2.com/siif/medri/ i http://www.capri.com.hr/projects/102-becoming-en-trepreneurial-IPA.html.

EntrepMEDRI postigao očekivane rezultateProvedba EntrepMEDRI projekta do sada je rezultirala s 11 novih suradnji i projekata u području prijenosa znanja između akademije i industrije te 7 novih projektnih prija-va na natječaje nacionalnih i EU fondova i programa. Organizirano je osam događaja s predavanjima međunarodnih stručnjaka te preko 240 sudionika. Popularizacija zna-nosti je ostvarena kroz vrlo uspješan događaj „Znanost kada padne mrak“, koji je privukao preko 100 posjetitelja.

Bolja informiranost ciljnih skupina postignuta je izradom brošure o mogućnostima za suradnju s Centrom za proteomiku. U tijeku je i izrada web platforme za promo-ciju biomedicinskih usluga i proizvoda Sveučilišta u Rijeci temeljenih na rezultatima istraživanja - MEDINNO. Pilot verzija platforme dostupna je na https://portal.uniri.hr/medinno_database/. Očekivani učinak ove platforme je povećani broj iskaza inte-resa za suradnju od strane potencijalnih akademskih i industrijskih partnera.

Projekt se financira sredstvima Operativnog programa za regionalnu

konkurentnost (Fond za ulaganje u znanost

i inovacije) u iznosu 439.951 EUR u razdoblju

od dvije godine, a završava u travnju 2015.

godine.

Centar za proteomiku Rijeka Radionice o komercijalizaciji istraživanja

MODUL 1Prodajne vještine – od osnovnih načela do zaključivanja prodajePrezentacijske i komunikacijske vještine prodaje prodavača i proizvoda u praksiProfil suvremenog uspješnog prodavačaTemeljna načela uspješne prodajePsihologija prodajeEmocije u prodajnom razgovoruProdajna motivacijaEtape prodajnog procesa

- Elementi pripreme za prodajni razgovor: - Ostavljanje dobrog prvog dojma i otvaranje prodajnog razgovora- Analiza potreba klijenata i situacije korištenjem prodajnog

lijevka- Opis proizvoda korištenjem argumentacije (značajka - prednost -

korist)- Tehnike „prodajne prezentacije rješenja“ kupčevih problema- Najčešći prigovori u prodaji i kako ih riješiti- Primjeri efikasnih metoda zaključivanja prodaje MODUL 2Napredne prodajne vještineKako koristiti 12 prodajnih okidača u prodajnom procesuZašto koristiti cross-selling i up-selling?Praktičan primjer prodajnog procesa – role play Najčešće greške u prodaji Case study koji rješavaju polaznici:

- Prodajne metode i alati- Kreiranje jedinstvenog prodajnog prijedloga- Otvaranje prodajnog razgovora- Prodajni lijevak – korištenje pitanja po etapama prodajnog razgovora (otvorena, zatvorena, neutralna)

- Opis proizvoda korištenjem argumentacije (značajka - prednost - korist)

- Prodajne prezentacije rješenja kupčevih problema- Rješavanje prigovora na cijenu- Zaključivanje prodaje i postprodajne aktivnosti MODUL 3Poslovna komunikacija i bontonUpravljanje osobnim imageom i imageom odjela, tima, tvrtke Poslovna retorikaNeverbalna komunikacijaVještine telefoniranjaPisano komuniciranje/ DopisivanjeElementarni poslovni bonton u EU

MODUL 4Osobni razvoj i izvrsnost u pružanju uslugaZnačaj upravljanja ljudima i upravljanja sobomTko sam ja – otkrivanje vlastitih interesa i potencijalaCiljevi: Učenje pravilnog definiranja svakodnevnih i poslovnih ciljevaRazvijanje orijentacije na rezultat i uspjeh Svladavanje načina efikasnog suočavanja s preprekama u ostvarivanju ciljeva Upravljanje konfliktnim situacijamaStress management - Regulacija stresaTime management i organizacijske vještineEmocionalna inteligencija u prodajiMotivacija MODUL 5Vještine prodajne prezentacijeAnaliza trenutne profesionalne razine nastupa svakog pojedinog prodajnog predstavnika – video analizaPrijenos znanja i tehnika u učinkovitoj prodajnoj prezentaciji:

- Planiranje i strukturiranje prodajne prezentacije- Odabir i način korištenja medija za prezentaciju- Odlike dobrog prodajnog prezentera- Analiza publike- Otvaranje prezentacije- Privlačenje pažnje- Prodajna retorika u prodajnoj prezentaciji- Naglasak na jedinstvene prodajne argumente- Govor tijela u prodajnoj prezentaciji- Aktiviranje publike postavljanjem pitanja- Učinkovit završetak prodajne prezentacijeSnimanje djelatnika nakon usvajanja novih znanja i tehnika te analiza napretka i područja daljnjeg usavršavanja

MODUL 6Pregovaranje u prodajiPregovaračke strategijeWin – win pregovaranjeVođenje pregovoraFokus na rezultatima ili na građenju odnosaTrikovi u pregovorimaOdređivanje pregovaračke pozicijeRazumjeti potrebe suprotne stranePrigovori i izgovori u pregovorimaTehnike razgovora u prigovorimaPsihologija u pregovaranjuEmocije u pregovorimaJačanje samopouzdanja u argumentacijiTaktike argumentiranja i „popuštanja“Tehnike zaključivanja pregovora

MODUL 7NLP u prodajiKako stvaramo svoje slike svijeta, kako to utječe na stanja u koja ulazimo i kako sve to utječe na prodaju

- Stvaranje UR – kad smo prodali i kako to prepoznati- Utjecaj stanja na prodaju – stanje prodavača i stanje kupca

Pretpostavke NLP-a – uvjerenja korisna za uspjeh u prodajiČetiri stupa NLP-a i kako utječu na prodajuCilj, osjetilna izoštrenost, rapor, fleksibilnostCiljevi – što svakako moramo odrediti prije prodajnog razgovoraOsjetilna izoštrenost – praktična primjenaUočavanje neverbalne komunikacije sugovornikaŠto je važno primijetitiRapor – uspješan komunikacijski odnosKako ga ostvariti i zadržati – „male tajne“Kako s „teškim“ ljudima

MODUL 8Strateško upravljanje prodajomIstraživanje i analiza tržištaProdajno planiranje i prodajne strategijeSustavi upravljanja prodajomRazvijanje odnosa s klijentimaUpravljanje odnosima s klijentima (CRM)Briga o ključnim klijentima (KAM)Radionica: primjena naprednih prodajnih, prezentacijskih i pregovaračkih tehnika

MODUL 9 – IZBORNIKontroling prodaje i ključnih kupacaCijena koštanja – temelj planiranja kvalitetne prodajne aktivnosti za svaku prodaju6 kontrolerskih prijedloga za prodaju – osnovni kontrolerski postupciABC analize prodaje – analize prodaje i zalihaKontrolerski aspekt prodaje – analiza prodaje po proizvodima, grupama proizvodima, rentabilnosti/koeficijent obrtaja, praćenje naplate (case study)Monitoring kupaca (case study)Upravljanje kupcima na temelju odnosa – RUC vs potraživanjaStrukturiranje centara odgovornostiRačunovodstveni vs kontrolerski oblik prikazivanja P&L – što svaki manager u prodaji mora znati o svojim prodajnim rezultatima

Kotizacija:Redovita cijena programa iznosi 8.400,00 kn +PDV.

Promotivna cijena za uplate do 28. veljače iznosi 7.900,00 kn +PDV.


Trajanje programa: 13. ožujka – 27. studenog 2015.

Mjesto održavanja predavanja i radionica: Hypo EXPO XXISlavonska avenija 6Zagreb

Prijave i kontakt:tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr


Prodajna Akademija


Intervju mjeseca Intervju mjeseca

Glavni i jedini razlog uspješnijeg poslovanja je uvođenje lean pristupaNa tržištu EU, koje čini najveći udio našeg poslovanja, nije jednostavno ostvariti dobar rezultat jer je pritisak konkurencije izuzetan. Pokušavamo izboriti svoju poziciju koristeći svoje prednosti te nedostatke konkurencije koju čine, s jedne strane, proizvođači iz Kine, a s druge strane renomirani proizvođači EU i zapadnog tržišta.

Razgovarao: Krešimir Šimac

Kako od zapuštene tvornice koja posluje s gubitkom za pet godina napraviti jednog od najvećeg izvoznika kontinen-talne Hrvatske? Mario Bišćan, direktor tvrtke Starco d.o.o. Beli Manastir zna odgovor na ovo pitanje. S njim smo, između ostaloga, razgovarali i o smjernicama i planovima, primjenjivoj lean strategiji, kvaliteti domaće radne snage te ostalim aktualnostima vezanim uz poslovanje tvrtke Starco.

Vrlo smo fleksibilni prema zahtjevima

kupaca, budući da je to jedna od strateških smjernica poslovanja.

Kako je tekao Vaš profesionalni put do dolaska na čelo tvrtke Starco d.o.o.?Po završetku fakulteta strojarstva i brodogradnje u Za-grebu radio sam u nekoliko tvrtaka, pretežito vezanih uz prehrambenu industriju. Karijeru sam započeo u Se-gestici d.o.o. Sisak kao suradnik u službi održavanja. Po-tom sam od 1997. do 2004. godine radio u tvornici dječje hrane Vivera d.o.o. u Glini kako koordinator proizvodnje i održavanja. Od 2004. do 2007. radio sam kao rukovoditelj proizvodnje u tvrtki Kanaan d.o.o. u Donjem Miholjcu. Od 2007. do 2009. godine obavljao sam dužnost Supply chain managera u Karolini d.d. u Osijeku, a od 2009. do danas radim u Starcu.

Tvrtka Starco Beli Manastir posluje u okviru danske gru-pacije. Koliko dugo ste na funkciji direktora? U kakvom je ‘stanju’ bila tvrtka kada ste ju preuzeli?Na funkciji direktora sam od ožujka 2009. godine. Tvor-nica je u to vrijeme bila u iznimno teškoj situaciji, pr-venstveno zbog krize i gubitka tržišta od 40%, ali i načina upravljanja tvrtkom. Naime, tvrtka je kontinuirano poslo-vala s gubitkom od svoga nastanka 2002. godine. Anali-zom stanja i definiranjem poslovne strategije započeo je postupni oporavak tvrtke te u 2010. tvrtka počinje poslo-vati profitabilno. Glavne smjernice poslovanja koje smo uveli do danas se nisu mijenjale: usmjerenost kupcu, po-dizanje razine kvalitete proizvoda, podizanje razine znanja zaposlenika, razvoj novih proizvoda i uvođenje novih tehnologija, poznavanje stanja i mogućnosti konkurencije.

Prošle ste godine ostvarili 65 milijuna kuna prihoda, od toga 62 milijuna od izvoza. Koliko je ovaj rezultat bio za-htjevan, s obzirom na specifičnost proizvodnje tvrtke?Na tržištu EU, koje čini najveći udio našeg poslovanja, nije jednostavno ostvariti dobar rezultat jer je pritisak konku-rencije izuzetan. Pokušavamo izboriti što bolju poziciju koristeći svoje prednosti te nedostatke konkurencije koju čine, s jedne strane, proizvođači iz Kine, a s druge strane renomirani proizvođači EU. U vrijeme recesije ili stagna-cije u kojem se nalazimo, prilagođavamo se potrebama ku-paca, a one su izražene, i to više nego ikad, u što kraćim rokovima isporuke, narudžbama malih serija proizvoda, konkurentne cijene i odgovarajuće kvalitete. Ja sam prvi dan dolaska u tvornicu imao 76 otpuštanja. Otpustili smo

ljude, jednostavno nismo to mogli platiti. Kupili smo po-lovne strojeve, zaustavili smo sav outsourcing. Prosječno su ljudi ovdje radili četiri sata - to je bilo efektivno radno vrijeme. Vremenom smo došli na nekih 6-7 sati, i onda dolazi finalni dio - edukacijom ljudi došli smo do toga da smo za 13% podigli Overall equipment effective-ness (OEE). Ljudi na gablec ne idu kolektivno, tvorni-ca se ne zaustavlja. Sada radimo u tri smjene. Gubitak raspoloživosti utječe na OEE (gubitak strojeva, kvarljivost alata) - tu smo preventivno održavanje podigli na najvišu razinu, kako bismo smanjili posljedice kvarova. Tvornica je površinski vrlo mala, no dokle god procesi teku nesme-tano, veličina nije bitna.

Što ste unaprijedili vezano uz prodajne aktivnosti?Kao dio Starco grupe, mi smo samo mali dio cijele priče na tržištu Europe. Htjeli smo povećati prodaju, a da bi to mogli, morali smo ljudima koji prodaju robu osigura-ti konkurentnu poziciju u tom dijelu. Snizili smo cijene proizvoda tijekom ovih pet godina, a ono što smo učinili jest da smo dali našoj prodaji podršku u vidu fleksibil-nosti. Naša oprema je stara 35 godina, kako ćemo se pozicionirati između Kine, koja je jeftina, i zapada, koji ima vrhunsku tehnologiju? SWOT analizom zaključili smo koje su naše snage - to je izmjena alata (prelazak s proizvoda na proizvod) u roku 20 minuta. U usporedbi sa zapadom, to traje i do 16 sati, a rade ju inženjeri, koji su vrlo skupi. U odnosu na Kinu, u velikoj smo predno-sti vezano uz rok isporuke. Najmanja količina koja se kod nas može naručiti je dva komada, u bilo kojoj di-menziji, boji, profilu… To nitko ne može, to ne postoji, uključujući i rok isporuke od najviše četiri tjedna. U idućoj godini smanjit ćemo ga na dva tjedna. Cijenu proizvoda određujemo prema cijeni troškova. Cijene naših sirovina približno su iste kao i kod konkurencije, a cijena radne snage u odnosu na zapad višestruko je manja - jedino gdje možeš promašiti u cijeloj priči je efikasnost.

Kako to da se u Hrvatskoj onda stalno ističe da je radna snaga jako skupa, kod pokretanja investicija?Radna snaga nije skupa - management je skup. U samoj kalkulaciji je nemoguće da je naš radnik skuplji od radni-ka sa zapada. Kalkulacije ne rade radnici, već ekonomisti i management - moguće je da pogriješe u izračunima.

Proizvodite 600 vrsta proizvoda mjesečno. Koliko ulažete u razvoj novih proizvoda?Mi smo u kontinuiranom procesu razvoja novih proizvoda. Budući da je kotač izumljen prije više od 5.500 godina, do danas postoje nebrojene veličine, va-rijante i aplikacije. Starco ima bazu od oko 6.000 raznih vrsta kotača razvijenih od 2002. godine. Prosječno razvijamo 20 novih proizvoda tjedno. Neki sadrže samo manje modifikacije već postojećih proizvoda, a neki zahtijevaju potpuno nove setove alata za naše strojeve. Pri tome sve alate razvijamo i proizvodimo sami.

S obzirom na to, koliko je bitna inovativnost u poslovanju? Na koji način i koliko management i djelatnici imaju utje-caja na implementaciju određenog načina poslovanja, npr. lean procesa upravljanja?Glavni i jedini princip poslovanja i jest lean pristup jer se pokazao kao jedini uspješan u današnje vrijeme. Naravno da su zaposlenici svih razina uključeni u ovakav pristup jer on i počiva na ljudima i kulturi provođenja istog, te zahtjeva razumijevanje svih zaposlenika. Pri tome primjenjujemo metode i alate koji omogućuju provođenje ovakvog pristupa, poput Value stream mappinga, SWOT analize, 5WHY metode, Fishbone analize, Pareto ana-lize, FEA, FMEA, 8D, PDCA itd. Zaposlenici svih razina su organizirani u timove koji funkcioniraju, mjere se i unapređuju prema KPI (key performance indicators).Lean je moj život, i tu nema puno priče. Također i na pro-matranje na eliminaciju onoga što ne donosi vrijednost. Sve se svodi na promatranje procesa i umanjenje otpada koji nastaju u procesu proizvodnje. Ljudi koji vode tvor-nicu, dakle, management, educiran je u tom smjeru i prihvaća ovakav način rada. Voditelji smjena i team lideri također to primjenjuju i znaju zašto to rade. Cijenim ideje naših ljudi. Imaju mogućnost razraditi ih, o svakoj ideji se raspravlja, one se i realiziraju te stimuliraju. Čovjek se na poslu treba naučiti ponašati kao u svojoj kući - voditi brigu, svjestan je da ga stroj hrani, na poslu provodi više vremena nego kod kuće. Nerazbacivanje vremenom, lju-dima, resursima - to je lean.

U kojoj ste mjeri u mogućnosti prilagoditi se raznovrsnim zahtjevima kupaca?Vrlo smo fleksibilni prema zahtjevima kupaca, budući da je to jedna od strateških smjernica poslovanja. Rokovi isporuke koje Starco postiže teško su dostižni bilo kome u svijetu upravo zbog fleksibilnosti koju smo razvili.

Koliko vi kao direktor proizvodnje morate razumjeti sam rad strojeva?Ne previše. Mi smo ovdje jedan tim, i ja sam samo jedan

Mario Bišćan, direktor tvrtke Starco Beli Manastir d.o.o.Dnevni sastanak proizvodnje - analiza KPI (key performance indicators)

Najmanja količina koja se kod nas može naručiti je dva komada, u bilo kojoj dimenziji, boji, profilu. To nitko ne može, to ne postoji, uključujući i rok isporuke od najviše četiri tjedna. U idućoj godini smanjit ćemo ga na dva tjedna.


Tema broja

Hrvatsko gospodarstvo u 2015.Ni u idućoj godini pozicija Hrvatske neće biti bitno bolja s obzirom na to da će Hrvatska ostvariti najmanji rast BDP-a u Europskoj uniji. BDP bi trebao rasti sljedeće godine za 0,2 posto, što je smanjena procjena u odnosu na prethodnu prognozu o rastu za 0,7 posto. U 2016. godini očekuje se rast BDP-a za 1,1 posto.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

u nizu članova tog tima, u kojem svatko ima različite odgovornosti. Bavim se onim što je bitno na razini na kojoj sam ja odgovoran. Svi imaju slobodu i odgovornost odlučivanja u okviru svoje odgovornosti. Ne bavim se de-taljima, već tim da strategija i ciljevi te ono što je planira-no tijekom godine bude ostvareno. Koliko bi Vam trebalo da se u potpunosti prilagodite novoj industriji, novom poslovnom i proizvodnom procesu?Često mijenjam pozicije u poslovanju i radoznala sam osoba, volim učiti i primjenjivati nove tehnologije, volim izazove. Tako je i ovdje. Za mene je proizvod nevažan, u smislu da sve tvornice imaju jednaki promet: efikasnost, kvaliteta, prilagođavanje procesima, razni otpadi koji nastaju u proizvodnom procesu… Ako govorimo o stra-tegijama, o onome što se traži, dovoljno bi mi bilo četiri tjedna da se prilagodim bilo kojem proizvodnom procesu, bilo koje tvornice. Četiri tjedna za postavljanje strategije, i nakon toga, prvi se rezultati moraju vidjeti već nakon dva mjeseca. To podrazumijeva mjerljive ciljeve koji se uspoređuju sa strategijom.

Koliko Vam država pomaže? Što bi mogla učiniti da Vam bude lakše poslovati?Nemamo posebnih kontakata s državom, u smislu podrške bilo koje vrste. No smatram da su porezna opterećenja defi-nitivno velika, kao i administrativne zaprjeke… Ljude treba ciljano educirati, institucije trebaju poduzetnicima pružiti kvalitetno savjetovanje, dijeljenje sredstava ne znači nužno uspješnije poslovanje. Mi smo u kontinuiranoj edukaciji, 20 ljudi sada imam u tvornici koje pokušavam dovesti na višu razinu stručnosti. Ne možete naći bravare, električare, osta-le tehničke struke. Često se razočaramo razinom njihovog znanja, dakle sustav obrazovanja ne odgovara potrebama tržišta i tu bi se morale dogoditi neke promjene.

Tri četvrtine domaćih tvrtaka izvoznika u sektoru malog i srednjeg poduzetništva dolaze iz kontinentalnog dije-la Hrvatske, a prošle su godine ostvarile prihod od 262 milijarde kuna te bilježe rast investicija i izvoza. Prema Vašem mišljenju, gdje Hrvatska treba tražiti svoju konku-rentnost?Promatrajući stanje u Hrvatskoj, gdje uvozimo gotovo sve, i nalazimo se u outsourcingu cijelog društva, mislim da postoji golem potencijal unutar same države i da prvo trebamo postati konkurentni u svom dvorištu. I to ne bi trebao biti neki problem. Trošak bilo koje proizvodnje, u bilo kojoj državi, sastoji se od istih parametara. Osnovna razlika je u trošku radne snage, transportnom trošku i vremenu isporuke. Što god radili, zdrava kalkulacija i du-binsko poznavanje potreba tržišta te prilagodba istom su smjernice uspjeha. I naravno, uporaba potencijala ljudi koji je često zanemaren.

Na Poslovnom uzletu održanoj 12. studenoga tvrtka Star-co Beli Manastir dobila je nagradu kao najbolji izvoznik iz kontinentalne Hrvatske. Ondje ste istaknuli kako u nared-ne tri godine očekujete 135 milijuna kuna prihoda i 250 zaposlenih?Trenutno gradimo dodatnu proizvodnu liniju zbog no-vih ugovora koje smo uspjeli ugovoriti s novim kupcima. Također, u tijeku je proces preseljenja dvije proizvodne linije iz naše tvornice u Švicarskoj. Sve ove aktivnosti će dovesti do postupnog povećanja prihoda i broja zaposleni-ka. Poslovna 2014. za Starco će biti uspješna, s prihodima od 72 milijuna kn. Planirani prihodi u 2015. će se kretati oko 85 milijuna kn.

Zapošljavate 160 djelatnika. Naglašavate kako uspjeh tvrtke dugujete isključivo domaćem znanju. Koliko ulažete u struč-no usavršavanje svojih djelatnika?Jedna od najvećih vrijednosti su naši zaposlenici. Stoga ve-liki značaj pridajemo njihovom usavršavanju na svim razi-nama. Putem vanjskih i internih edukacija, osposobljavanja i usavršavanja godišnje u prosjeku imamo oko 250 takvih aktivnosti.

Kakav je pristup Vaših radnika poslu?Naši su ljudi izvrsni. Spremni su na učenje i predan rad. U odnosu na zapad, mi možemo daleko više. Nemamo toliko naslijeđe materijalizma. Ljudi još uvijek vjeruju u ono što se radi. Dok je na zapadu praktički jedina motivacija no-vac, a previše je otuđenosti i materijalizma.

Što biste savjetovali poduzetnicima-početnicima? Kada se mogu očekivati bolje gospodarske prilike u Hrvatskoj?Rekao bih da će bolje gospodarske prilike nastupiti kada ih sami stvorimo. One se ne događaju same od sebe, već ih stvaraju sposobni, pametni i hrabri ljudi, a to su nadasve naše mlade generacije. Treba gledati svijet oko sebe, a svi gledaju ‘van’. Ova zemlja uvozi 99% svega, i nemoguće je, ako su kalkulacije dobre, da nekakav transport iz Njemačke jeftiniji i efikasniji nego proizvodnja ovdje. Jedan od timova proizvodnje u prostoru praćenja KPI po završetku smjene

Promatrajući stanje u Hrvatskoj, gdje uvozimo gotovo

sve, i nalazimo se u outsourcingu cijelog

društva, mislim da postoji golem potencijal unutar same države i da

prvo trebamo postati konkurentni u svom

dvorištu.


Tema broja Tema broja

Očekuje se da će Hrvatska, nakon šest godina recesije, sljedeće godine imati marginalno pozitivan rast, a opo-ravak investicija trebao bi potaknuti rast 2016. godine.Prema prognozama Europske komisije iz studenoga, Hrvatska je ocijenjena najlošije od svih država članica. Nabolje procjene ima Irska, koja ove godine očekuje rast od 4,6 posto. Hrvatski javni dug ove bi godine mo-gao dosegnuti 81,7 posto BDP-a, sljedeće 84,9 posto, a 2016. godine 89 posto BDP-a. Javni dug je povećan sa 75,7 posto, koliko je iznosio na kraju prošle godine, jer su prema novim računovodstvenim pravilima u to uključena dva velika javna poduzeća te zbog povećanja proračunskog deficita.

Ipak je smanjen predviđeni rast za EU28, i to s 1,6 po-sto na 1,3 posto, odnosno na 1,5 posto u 2015. godi-ni, pri čemu su smanjene i procjene za većinu članica. Takve tendencije kretanja gospodarstva posljedica su izostanka značajnijih strukturnih reformi u proteklom razdoblju, proračunskih ograničenja nametnutih kri-terijima iz Maastrichta, nedovoljnog oporavka doma-će potražnje, ali i ukupnih globalnih kretanja, gdje je gospodarstvo SAD-a jedino među velikim svjetskim gospodarstvima koje bilježi veći rast od očekivanog. Komisija kao objašnjenja za loše prognoze navodi veli-ke akumulirane vanjske i unutarnje neravnoteže, slabo poslovno okruženja i tržište rada.

Najava rasta BDP-a u 2015. godini Prema očekivanjima, Europska komisija smanjila je stopu BDP-a za Hrvatsku u ovoj godini s -0,6 posto na -0,7 posto. To smanjenje upućuje na nastavak pada optimizma, uobičajeno prisutnoga kod procjene rasta za naredna razdoblja, te na blagu prilagodbu procje-na realnom stanju ekonomije. Stoga objava tek blage izmjene procjene od 0,1 postotnog boda nije iznenađe-nje kada se govori o Hrvatskoj. No zabrinjava trend na koji ona upućuje, s obzirom na to da se umjesto opo-ravka nastavlja izraženiji pad u odnosu na očekivanja. Zbog toga je uslijedila i korekcija stopa za 2015. go-dinu, u kojoj je procjena rasta od 0,7 posto iz travnja ove godine znatno smanjena na objavljenih 0,2 posto. Prema novim procjenama, Hrvatska je ostala među ri-jetkim članicama EU-a gdje će u ovoj godini doći do pada gospodarske aktivnosti, koji se očekuje još samo u Italiji, Finskoj i na Cipru. Ni u idućoj godini pozicija Hrvatske neće biti bitno bolja s obzirom na to da će Hrvatska ostvariti najmanji rast BDP-a u Europskoj uniji. BDP bi trebao rasti tek sljedeće godine za 0,2 posto, što je također smanjena procjena u odnosu na prethodnu prognozu o rastu za 0,7 posto. U 2016. go-dini očekuje se rast BDP-a za 1,1 posto.

Rast izvoza Domaći robni izvoz dosegnuo je 57,6 milijardi kuna u prvih devet mjeseci ove godine, što je 9,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, uvoz je

porastao 4,5 posto, na 98,2 milijarde kuna, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku. Brojke pokazu-ju da Hrvatska većinom trguje sa zemljama na Starom kontinentu: oko 63 posto ukupnog izvoza te 75 uvo-za ostvari se s članicama Europske unije. Izvoz roba u članice iznosio je 36,5 milijardi kuna ili 11,5 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz iz EU povećan 7 posto, na 73,3 milijarde kuna. Unatoč snažnom rastu, brojke upućuju na usporavanje stope rasta izvoza jer je u prvih osam mjeseci izvoz porastao 10,5 posto na godišnjoj razini, dok je od siječnja do rujna stopa rasta, prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u lanj-skom srpnju, pala ispod 10 posto.

Mala i srednja poduzeća novi su hrvatski izvoznici, pokazuje analiza Jurice Zrnca iz Hrvatske narodne banke, koja je u listopadu predstavljena na okruglom stolu ‘Otkrivamo nove hrvatske izvoznike’. Analiza pokazuje da su od početka krize mala i srednja podu-zeća povećala, a velika smanjila izvoz. Mala i srednja poduzeća povećala su od 2008. do kraja 2012. godine izvoz za osam milijardi kuna, dok su ga velika u istom razdoblju smanjila za više od četiri milijarde kuna.To, po njegovu mišljenju, može upućivati na to da ve-lika poduzeća manjak domaće potražnje nisu uspjela nadomjestiti većim izvozom, dok su mala i srednja snažno povećala prodaju na inozemnim tržištima. Ta-kav je rezultat za njega prilično neočekivan, budući da su velika poduzeća prije recesije činila oko 60 posto ukupnog izvoza te između 70 i 80 posto izvoza prera-đivačke industrije.

Na okruglom stolu predstavljeno je i istraživanje Eko-nomskog instituta Zagreb i Svjetske banke o uspored-bi produktivnosti hrvatskih poduzeća između 2008. i 2012. godine. Jedan od glavnih zaključaka je, prema riječima Brune Škrinjarića s Ekonomskog instituta, taj da je produktivnost u tom četverogodišnjem razdoblju pala za 2,88 posto. Pogleda li se detaljnije, pogotovo što se tiče usporedbe izvoznika i neizvoznika, pokazuje se da su najgore prošla poduzeća orijentirana isključivo na domaće tržište, dok su poduzeća koja su i izvoznici i uvoznici doživjela puno manji pad produktivnosti, a neka su je i povećala.

Poboljšanje financijskih uvjeta pridonosi povećanju gospodarske aktivnostiČinjenica je da je Hrvatska nakon šest godina recesije u krugu zemalja u Europi koje je kriza najviše pogodi-la, a i iduća će godina biti vrlo zahtjevna u tom pogle-du, uključujući i poslovanje bankarskog sektora.

-Očekujem nastavak nepovoljnih gospodarskih kreta-nja, a samim time i otežane uvjete poslovanja i pri-vređivanja. U kontekstu razduživanja glavnih eko-nomskih agenata, prilike za rast ostaju skučene, a teret višegodišnje recesije nastavlja diktirati visok intenzitet

Investicijski plan vrijedan 300 milijardi eura za pokretanje gospodarstva EuropeGospodarsko stanje i stanje u području zapošljavanja ne poboljšava se dovoljno brzo. Europska komisija obvezuje se da će primijeniti sva raspoloživa sredstva i resurse kako bi se u Europi otvorilo više radnih mjesta i pospješio rast.

-Predložit ćemo investicijski plan vrijedan 300 milijardi eura za pokretanje i održa-vanje gospodarskog oporavka. Poticanje ulaganja ključ je gospodarskog oporavka - rekao je Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske komisije za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost.

Hrvatska je ostala među rijetkim

članicama EU-a gdje će u ovoj godini doći

do pada gospodarske aktivnosti, koji se

očekuje još samo u Italiji, Finskoj i na

Cipru.

U kontekstu razduživanja glavnih ekonomskih agenata, prilike za rast ostaju skučene, a teret višegodišnje recesije nastavlja diktirati visok intenzitet rezervacija i niske profitabilnosti sektora.

rezervacija i niske profitabilnosti sektora. Dobra je vi-jest što banke ostaju vrlo zdrave i sposobne podržati zdravu potražnju na tržištu, a tu bi me veselilo da u 2015. vidimo i više projekata koji će se oslanjati i na fi-nanciranje kroz EU fondove - smatra Petar Radaković, predsjednik Uprave, Erste&Steiermärkische Bank d.d.Michael Müller, predsjednik Uprave, Raiffeisenbank Austria d.d., također kaže da u 2015. godini još ne očekuju oporavak gospodarstva. No, višegodišnje ne-gativne tendencije trebale bi se zaustaviti. Potražnja za kreditima i ostalim financijskim uslugama ostat će na sniženoj razini, a nakon uspješnoga pregleda kvalite-te aktive i kapitaliziranosti najvećih banaka na tržištu očekuju povećanu ponudu kredita. Za uspješno privla-čenje klijenata presudna ce biti diferencijacija među bankama prema kvaliteti usluga.

Izdvajanje država članica EU za financiranje ključnih infrastrukturnih projekataDržave članice Europske unije dogovorile su se da će izdvojiti 647 milijuna eura za financiranje ključnih in-frastrukturnih projekata na razini zajednice.Većina novca ići će plinskim projektima u baltičkoj regiji te u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, a među njima je i financiranje dijela dokumentacije za LNG terminal u Hrvatskoj. Svi projekti financirat će

se preko programa EU pod nazivom Instrument za povezivanje Europe (CEF). Prema mišljenju europ-skih stratega, projekti koji će se financirati trebali bi poboljšati energetsku sigurnost kontinenta i smanjiti izoliranosti članica u odnosu na zajedničku energetsku mrežu EU. Osim toga, financiranje infrastrukturnih projekata pridonijet će kompletiranju europskog ener-getskog tržišta i integraciji obnovljivih izvora u elek-tričnu mrežu EU. Posebno će se paziti da se financiraju inovativne tehnologije u proizvodnji i prijenosu elek-trične energije pa će se novcem iz CEF-a financirati i studija izvodljivosti 700 kilometara dugog podvodnog visokonaponskog kabela između Norveške i Velike


Britanije. Kada se sve podvede pod brojke, ukupno će biti financirano 16 projekata u plinskom te 18 proje-kata u sektoru električne energije. Osim toga, financi-rat će se i različite studije za 28 projekata, dok će šest projekata dobiti novac za početak gradnje. Da bi neka zemlja dobila novac iz CEF-a potrebno je da projekt bude koristan izvan nacionalnih granica i da njegovu realizaciju ne mogu priuštiti korisnici u zemlji članici.Taj uvjet je zadovoljen i u slučaju LNG terminala na Krku, budući da je suvišan za isključivo domaće trži-šte u Hrvatskoj, privatni investitori nemaju namjeru uložiti novac u skupi projekt. Zato će dio dokumenta-cije financirati EU, koja je krčki terminal stavila u po-pis ključnih projekata za sigurnost opskrbe plinom. Iz CEF-a je moguće povući maksimalnih 50 posto uku-pnih troškova za projekte koji zadovoljavaju uvjete, ali u posebnim okolnostima se iz CEF-a može pokriti i 75 posto novca ukupne investicije, ukoliko projekt snaži solidarnost među državama članicama ili se temelji na

vrlo inovativnim rješenjima.

Nagrade najuspješnijima u 2014.U sklopu tradicionalnog Susreta CROMA predstav-ljeni su dobitnici nagrade Manager godine 2014. u 9 kategorija. To su: Mate Štetić, PIK Vrbovec-mesna industrija d.d., Vrbovec (velika poduzeća); Mihalj No-vinščak, Promming d.o.o., Čakovec i Jerry Pajić, Metis d.d., Kukuljanovo (srednja poduzeća); Dragutin Babić, Euromodul d.o.o., Viškovo i Franjo Sobočan, Sobočan-interijeri d.o.o., Mursko Središće (mala poduzeća); Denis Nemčević, Spider grupa d.o.o., Pitomača i Mati-ja Hršak, M.I. Hršak d.o.o., Krapina (mladi manager); dr.sc. Dragan Kovačević, Janaf d.d., Zagreb (javna po-duzeća); dr.sc. Saša Muminović, AquafilCRO d.o.o., Oroslavlje (inozemna poduzeća); Ivan Topčić, Tim Kabel d.o.o., Zagreb (poduzetnik godine); Sanja Cin-kopan Korotaj, Turistička zajednica Grada Pule i Bran-ko Kovačić, Aquapark d.o.o., Poreč (projekt manager); mr.sc. Želimir Filić, Cromaris d.d., Rovinj i Dragutin Žic, Marina Punat grupa d.o.o., Punat (nagrada za ži-votno djelo).

Udruga Hrvatski izvoznici 2014. godine obilježava de-set godina svog djelovanja. Povodom obljetnice Pred-sjedništvo HIZ-a donijelo je odluku o utemeljenju na-grade Platinasti ključ, kojom se posebno želi istaknuti izvoznike koji su u kontinuitetu dokazali svoju izvr-snost.Hrvatski izvoznici s ponosom ističu jedanaest nagra-đenih izvoznika: Končar D&ST d.d., Končar-Energet-ski transformatori d.o.o., Ericsson Nikola Tesla d.d., HS produkt d.o.o., Boxmark leather d.o.o., DOK-ING d.o.o., Vetropack straža d.d., TDR d.o.o., Ivančica d.d. Tvornica obuće Ivanec, HSTEC d.d. te LPT d.o.o.

U sklopu međunarodnog projekta ‘CSR for all’ dodije-ljene su nagrade u kategorijama malih, srednjih i veli-kih tvrtaka za područja brige o zaposlenicima, okolišu i zajednici.Dobitnici nagrada Hrvatske udruge poslodavaca za DOP:I. Briga za okoliš: - u kategoriji malih tvrtaka: Next bike za projekt sustav javnih bicikala - u kategoriji srednjih tvrtaka: MGK Pack s projektom ‘Smanjenja otpadnog lima u industriji’ - u kategoriji velikih tvrtaka: Cemex ‘Lintar-nasad maslina na rekultiviranom rudniku’II. Briga za zaposlenike: - u kategoriji malih tvrtaka: Specijalna bolnica Sveta Katarina, s projektom ‘Usklađivanje rada i privatnog života zaposlenika’ - u kategoriji srednjih tvrtaka: Biovega; za projekt ‘Procjena organizacijske kulture i revizija temeljnih vrijednosti zaposlenika’ - u kategoriji velikih tvrtaka: Ericsson Nikola Tesla za

Kraj godine donosi prijedloge, izmjene i dopune postojećih zakona, čija će se (ne)opravdanost tek vremenom utvrditi. U nastavku ih izdvajamo nekoliko.

Novi način obračuna plaća od 1. siječnja 2015. Porez na dohodak iz plaća koje se budu isplaćivale u siječnju 2015., bez obzira na to u kojem prethodnom razdoblju su ostvarene, oporezivat će se prema novim odredba-ma Zakona o porezu na dohodak. Novost se sastoji u povećanju mjesečnog osob-nog odbitka s 2.200,00 na 2.600,00 te proširenjem drugog poreznog razreda od 2.200,00 do 13.200,00 kn.

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit Mijenja se sustav oporezivanja dobitka pravnih i fizičkih osoba, detaljnije se uređuje moguće smanjenje porezne osnovice za prihode od dividendi i udjela u dobitku. Ne-profitne organizacije i slične ustanove postaju porezni obveznici čim počinju obavlja-ti gospodarsku djelatnost te se same prijavljuju u sustav poreza. Od 2015. godine reinvestiranje ostvarenog dobitka povezuje se sa stvarnim ulaganjem u dugotrajnu imovinu tijekom poreznog razdoblja.

Predložene su izmjene i dopune Zakona o doprinosima Obrtnici i slobodna zanimanja plaćat će doprinose na osnovice prema odredbama Zakona o doprinosima za koje više neće dobivati rješenja od Porezne uprave. Radi poticanja zapošljavanja osoba do 30 godina starosti, poslodavci će biti oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću 5 godina od dana njihova zaposlenja. Odredbe o zastari potraživanja za neplaćene doprinose usklađuju se s Općim Poreznim Zakonom. U skladu s primjenom Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s in-validitetom od 1. siječnja 2015. uređuje se način plaćanja doprinosa za zapošljavanje i naknade u slučaju kada poslodavac ne zaposli osobu s invaliditetom prema kvoti određenoj za pojedinu granu djelatnosti.

Prijedlog novog Obrasca PDV-aZakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost donesen je u Saboru na 15. sjednici 25. studenoga 2014. godine. Izmjenom i dopunom tog Zakona, očekuje se i izmjena Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koji određuje poreznu prijavu i sadržaj porezne prijave, Obrazac PDV-a. Porezna uprava objavila je prijedlog novog obrasca, koji možete vidjeti na web stranici www.porezna-uprava.hr.

Porezne izmjene i novosti

Tema broja

projekt ‘Zaposlenici-ključ poslovnog uspjeha’III. Briga za zajednicu: - u kategoriji malih tvrtaka: Plavi radio za projekt ‘Kvartoteka’ - u kategoriji srednjih tvrtaka: MGK Pack; za projekt ‘Vodom protiv vode’ - u kategoriji velikih tvrtaka dobitnici su Siemens i Allianz: Siemens za projekt ‘Oprema laboratorija Fakulteta elektrotehnike i računarstva’ i Allianz s projektom ‘Treneri velikog srca-sporta za djecu s poteškoćama u razvoju’.

Pregled i očekivanja po ključnim sektorima hrvatskog gospodarstvaVlada će i u 2015. godini imati težak zadatak u ispu-njenju dvaju konfliktnih ciljeva – konsolidacija javnih financija i smanjenje proračunskog deficita s jedne strane te pozitivna stopa rasta BDP-a s druge strane, mišljenja je Darko Liović, predsjednik Uprave, HA-MAG-BICRO. Liović dodaje kako priliku za Hrvatsku čine strukturni fondovi EU kroz koje treba poticati proizvodne investicije i investicije u turizmu, koje u konačnici trebaju dovesti do jačanja izvoznog poten-cijala zemlje. Jačanje izvozne baze jedina je dugoročno prihvatljiva strategija razvoja Hrvatske.

-U Hrvatskoj ne očekujemo rast, ali niti pad. Nada-mo se ostati na razini 2014. godine, ali ako dobijemo kojeg novog principala, mogli bismo imati blagi rast od 1 do 3 posto. U 2015. godini ćemo nastojati omo-gućiti brojnim poduzećima iz prerađivačke branše da kroz Orbico kanal izvoze svoje proizvode u Poljsku, Češku, Slovačku i Mađarsku. Zbog toga smo u Orbicu već osnovali sektor, koji koordinira preko 40 domaćih proizvođača i usmjerava ih prema našim poduzećima u gore spomenutim zemljama – kaže Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora, Orbico d.o.o.

Stanje hrvatskoga gospodarstva ključno je za razvoj zračnog prometa, a snažan utjecaj ima i stanje ekono-mija u najvažnijim emitivnim tržištima za putovanja u Hrvatsku, osobito kad je u pitanju turizam. -Pozi-tivni trendovi u hrvatskom turizmu daju nam razlo-ga za umjereni optimizam jer trećina svih putnika u zračnom prijevozu, koji na godišnjoj razini dolaze u Hrvatsku, leti u našim zrakoplovima. Europsko zrako-plovno tržište sporo se oporavlja i izravno utječe na profitabilnost avioprijevoznika i njihov opstanak na tr-žištu. Većina europskih mrežnih prijevoznika našla se u nezavidnoj financijskoj poziciji poslije gospodarske krize i nastavila je proces restrukturiranja te potragu za strateškim partnerom. Rezultati koje ostvarujemo potvrđuju komparativne prednosti kompanije na te-melju kojih se u 2015. godini možemo još uspješnije pozicionirati na regionalnom i europskom zrakoplov-nom tržištu – rekao je Krešimir Kučko, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa.

Da bi nekazemlja dobila novac iz CEF-a potrebno je da

projektbude koristan izvan

nacionalnih granica i da njegovu

realizaciju ne mogu priuštiti korisnici u

zemlji članici.


Države članice Europske unije

dogovorile su se da će izdvojiti 647

milijuna eura za financiranje ključnih

infrastrukturnih projekata na razini

zajednice.


Dimitrije Trbović, predsjednik Uprave, AutoZubak d.o.o., smatra kako u idućoj godinu ne očekuju ništa značajno u odnosu na ovu, jer je ukupna investicijska klima u Republici Hrvatskoj i dalje loša, tako da nije moguće očekivati niti gospodarski rast.

-U gospodarskom smislu, očekujemo da će situacija biti slična ovogodišnjoj. Što se poštanske djelatnosti tiče, ona je kod nas, ali i na globalnoj razini, već go-dinama u padu. Radi se o businessu koji je izuzetno pod utjecajem razvoja nove tehnologije i digitalizacije, a riječ je o trendu koji je identičan u svim zemljama - izdvaja Alen Premužak, predsjednik Uprave, Hrvatska pošta d.d.

Pred gospodarstvom je još jedna izazovna godina, što će utjecati i na IT tržište. -Srećom, naša djelatnost izrazito je energična i žilava, a sam Combis budući uspjeh vidi kroz ulaganje u nove ideje i rješenja. Ono što je sigurno jest da moramo investirati jednako u ovim teškim vremenima, kao i u vremenima kada je bilo puno lakše poslovati. Postoji i dobra strana ove situacije – povećava se konkurentnost, što donosi be-nefite i za IT kompanije i za krajnje korisnike IT pro-izvoda - naglašava Ivan Gabrić, predsjednik Uprave, Combis d.o.o.

-Iako niti iduće godine ne očekujemo značajniji gospo-darski rast koji bi doprinio rastu osigurateljnog tržišta, vjerujemo kako se i u takvim okolnostima otvaraju mogućnosti za nove poslovne prilike. Razvojem kva-litete prodajnih mreža i novih inovativnih proizvoda usklađenih s potrebama klijenata i tržišta, može se ostvariti rast i u okolnostima koje nisu najpovoljnije – rekao je Sanel Volarić, predsjednik Uprave, Croatia osiguranje d.d.

S obzirom na to kako su izgledi za gospodarski rast u 2015. slabi, a recesija se nastavlja, ne možemo oče-kivati oporavak potražnje za naftnim derivatima, što će zasigurno biti jedan od glavnih izazova za našu industriju, mišljenja je Zoltán Áldott, predsjednik Uprave, INA d.d. Uz to, potrebno je izdvojiti i pro-bleme koji će nastaviti opterećivati rafinerijsko po-slovanje diljem Europe, kao što su prekapacitiranost, niske marže i ulazak konkurencije iz SAD-a, Rusije i s Bliskog istoka. Svi navedeni faktori utjecati će na prilagodbu INA-inog poslovanja, uz realizaciju onih investicija koje mogu osigurati povrat uloženog i do-bit, zaključuje Áldott.

-Kao jedna od okosnica razvoja hrvatskog gospodar-stva prepoznata je farmaceutska industrija za koju vjerujemo da će i tijekom 2015. doprinositi napretku, otvaranju novih radnih mjesta i razvoju novih proi-zvoda te doprinijeti blagom rastu BDP-a, koji najavlju-ju makroekonomisti – kaže Tihomir Orešković, pred-sjednik Uprave i generalni direktor, PLIVA Hrvatska d.o.o. Dok je ostatak Europske unije, izuzev Portugala i Grčke, u procesu krhkog i sporog izlaska iz krize, Hr-vatska je već šestu godinu u recesiji, pri čemu je pad gospodarske aktivnosti popraćen i padom na globalnoj ljestvici konkurentnosti, visokom stopom nezaposle-nosti te najnižom razinom investicija u zadnjih seda-mnaest godina.

-Industrija tržišnog komuniciranja je kolateralna žrtva ovih općih gospodarskih kretanja i također bi-lježi negativne trendove – pad oglašivačkih budžeta i gašenje pojedinih medija i agencija. Hrvatska je jedi-na zemlja u svijetu koja od 2008. godine konstantno bilježi pad investicija u medijsko oglašavanje. Unatoč negativnim prognozama i za sljedeću godinu, uvje-reni smo da će biti i pozitivnih pomaka u pojedinim segmentima, posebice u digitalnom oglašavanju. Ta-kođer očekujemo da će mudre kompanije snižavati troškove proizvodnje i administracije, a povećavati svoja ulaganja u marketing, kako bi izlazak iz krize dočekale s boljim tržišnim pozicijama te će samim time dati i pozitivan poticaj industriji tržišnih ko-munikacija. Marketing i inovacije zapravo su jedine poslovne aktivnosti koje stvaraju novu vrijednost i generiraju prihode, pa one i u razdoblju krize tre-baju biti u fokusu - smatra Mario Fraculj, direktor,

McCann Erickson Hrvatska.

-Ova godina je bila je teška za pivarsku industriju jer smo uz teško stanje u gospodarstvu imali i nepovolj-ne vremenske prilike. U odnosnu na isti period prošle godine, treći kvartal 2014. godine jedan je od najsla-bijih kvartala, u kojem je prodaja piva pala za 10%. U 2015. godini očekujemo stabilizaciju BDP-a, koja bi pozitivan utjecaj imala i na stabilizaciju pivarskog tr-žišta. Ove godine baza je niska zbog loših vremenskih prilika koje smo tijekom godine imali, stoga bi pivsko tržište u 2015. godine mogao ostvariti lagani rast - na-vodi Sergey Yeskov, predsjednik Uprave, Zagrebačka pivovara d.d.

Prognoze hrvatske VladeDržavni zavod za statistiku objavio je krajem stude-noga prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proi-zvod (BDP) u trećem kvartalu pao 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je 12. tromjesečje zare-dom kako gospodarstvo slabi.

To je manji pad nego u drugom tromjesečju, kada je BDP oslabio 0,8 posto, i manji nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,7 posto na godišnjoj razini. Svi su očekivali

Datalab d.d. jedan je od vodećih proizvođača po-slovnih rješenja u Regiji, čiju kvalitetu potvrđuje 37.000 zadovoljnih korisnika ERP-a Pantheon, te dvije Medalje za izvrsnost osvojene na najvećem svjetskom informatičkom sajmu CeBIT. Vedran Grbčić, izvršni direktor Datalab Tehnologije Hr-vatska, otkrio je tajnu konstantnog rasta tvrtke, čak i u vremenima rizičnim za investicije, te o daljnje planove:

-Prije svega, želio bih napomenuti da je PAN-THEONTM sveobuhvatni ERP sustav koji se želi uspoređivati sa svjetskim uspješnicama. Za višegodišnji rast po stopi od 30% godišnje u okruženju zasićenom sličnim proizvodima zaslužna je kvaliteta sustava i dobra podrška, stalno dodavanje novih funkcionalnosti, kao i razgranata mreža partnera dostupna u cijeloj Hr-vatskoj. Za očekivati je da će se konsolidacija, po uzoru na susjedne zemlje, nastaviti u još većoj mjeri, a za to su Datalab i PANTHEONTM spremni jer su sličnu tranziciju već prošli. Pridružuju nam se i bivši konkurenti koji se sada bave PANTHEONTM-om, a vlastite produkte - kvalitetne vertikale - sada mogu prodavati i PANTHEONTM korisnicima u 12-ak država regije. Brojni su primjeri integracije specifičnih softverskih vertikala, proizvoda hrvatskih partnera, s našom PANTHEONTM ERP infrastruktu-rom. Uključivanje domaćeg znanja i iskustva ključne su komponente naše vizije, stoga i ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane da nam se jave i tako pridruže uspješnoj Pantheon zajednici – zaključuje Grbčić.

Kontinuirani rast tvrtke Datalab d.d.

Vedran Grbčić, izvršni direktor Datalab Tehnologije Hrvatska

pad – u rasponu od 0,4 do 1 posto. Tako se recesija na-stavlja već šestu godinu jer domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvar-talu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

Premijer Zoran Milanović komentirao je najnoviju procjenu o padu bruto domaćeg proizvoda, kazavši da iduće godine očekuje gospodarski rast, a optimizam mu daje rast robnog izvoza na tržište Europske unije.

-Sljedeće godine očekujemo rast, a očekuje ga i Europ-ska komisija. Izvoz raste, a doprinos tome daje i ovdaš-nja industrija, odnosno turizam - kazao je Milanović te ustvrdio da nedostaju investicije, a da će ih sljedeće godine biti više.

-A na kraju svega je osobna potrošnja. Ljude ne može-te natjerati da troše dok su nesigurni da će biti bolje. Meni optimizam daje podatak da je izvoz roba u pora-stu. To je natjecanje na europskom tržištu gdje nema državnih potpora. Koliko si dobar, toliko se prodaš i to ohrabruje - rekao je Milanović.I potpredsjednik Vlade Branko Grčić je komentirao pad BDP-a te je istaknuo kako je pad BDP-a u trećem ovogodišnjem tromjesečju blaži nego u prethodnim kvartalima te da je očekivan.

Vlada će i u 2015. godini imati težak zadatak u ispunjenju dvaju konfliktnih ciljeva – konsolidacija javnih financija i smanjenje proračunskog deficita s jedne strane te pozitivna stopa rasta BDP-a s druge strane.


Planovi vodećih hrvatskih tvrtaka za 2015. godinu


Alen Premužakpredsjednik Uprave,

Hrvatska pošta d.d.

U sljedećoj godini nastavljamo s provedbom Strategije razvoja Hrvatske pošte 2013.–2018. Kao i do sada, redovito ćemo pratiti implementaciju svih aktivnosti te ćemo ih usklađivati s ekster-nim trendovima iz industrije, konkurencijom i gospodarskim okruženjem u RH. Na troškov-noj strani fokus će biti na daljnoj optimizaciji procesa, a na priho-dovnoj implementacija nekoliko inicijativa kojom ćemo zakoračiti jače u nova područja. Očekujemo da će rezultati biti pozitivni.

Branko Roglićpredsjednik Nadzornog odbora,

Orbico d.o.o.

U tekućoj godini imali smo zna-čajnu akviziciju u Poljskoj, koja će rezultirati ukupnim prihodom u 2014. godini, većim od 1 mili-jardu eura. Nakon restrukturira-nja Navo Orbica, u idućoj godini ćemo dodati nove principale, te očekujemo povećanje prihoda od 15%. U ostalim državama očeku-

jemo blagi rast, kako prometa po-stojećih principala, tako i pristupa novih, među kojima je najznačaj-niji Kelloggs. Pored toga, radimo i na plasmanu hrvatskih proizvo-đača (javilo se 40-ak firmi) u Polj-sku, Češku, Slovačku i Mađarsku. Vjerujem da će grupa Orbico u 2015. godini imati ukupni prihod cca 1 milijardu i 100 miliona eura.

Zoltán Áldottpredsjednik Uprave, INA d.d.

Nakon financijske konsolidacije koju smo u INA-i uspješno pro-vodili posljednjih nekoliko godina, glavni cilj managementa u godini koja je pred nama bit će provo-đenje optimalne strategije rasta. U tom smislu, naš fokus ostaje na istraživanju i proizvodnji kao ključnom pokretaču Kompanije, daljnjem razvoju maloprodajne mreže te restrukturiranju rafine-rijskog poslovanja s ciljem sprječa-vanja daljnjih gubitaka.

Dimitrije Trbovićpredsjednik Uprave, AutoZubak d.o.o.

U skladu s našom strategijom „Plan 8“, što je 8 godina razvoja

kompanije AutoZubak u nared-nom razdoblju, nastavljamo dalje s projektom Neostar servis, usu-dit ću se reći, da ga kolokvijalno nazovemo, drugim servisom za sve marke vozila. Nastavljamo i s projektom Neostar rabljena vozila, od kojih kroz ovaj projekt puno očekujemo. Uz navedeni projekt Neostar, velik korak za nas je i završetak investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj. Već krajem godine otvaramo šest novih ili obnovljenih salona, dok u 2015. nastavljamo dalje s investicijskim ciklusom.

Krešimir Kučkopredsjednik Uprave,

Croatia Airlines d.d.

Provedba ključnih mjera progra-ma restrukturiranja s fokusom na povećanje produktivnosti rada, konkurentnost i opera-tivno-financijsku učinkovitost osnovni su ciljevi i u sljedećoj godini, u kojoj završava petogo-dišnji program restrukturiranja. Cilj nam je nastaviti pozitivne trendove u poslovanju, kako bi stvorili preduvjete za profitabil-no i održivo poslovanje u bu-dućnosti. Naime, poslovnu 2013. godinu završili smo s neto dobiti od 721.000 kuna, a pozitivan predznak očekujemo i na kraju ove godine, u kojoj smo ostvarili 42,8 milijuna kuna dobiti u prvih devet mjeseci, što je dvostruko više u odnosu na isto razdoblje lani. Završetak gradnje novoga, trećeg hangara u MZL Zagreb

omogućit će nam i dodatno šire-nje usluga tehničkog održavanja inozemnih zrakoplova u našem tehničkom središtu.

Ivan Gabrićpredsjednik Uprave, Combis d.o.o.

Foto: Marko Prpić/PIXSELL

Naš cilj za 2015. jest nastaviti graditi vodeću poziciju među sistem integratorima. Tako da se kontinuirano razvijamo i iznova pronalazimo formulu za uspješno poslovanje u posto-jećim okolnostima. Vezano uz projekte – orijentirani smo i na domaće i regionalno tržište, po-sebice u Srbiji i BiH, gdje imamo urede, pa poslujemo u gotovo svim zemljama regije. Kada pak govorimo o internacionalnom tr-žištu, predstavljanje našeg Cloud portfelja već je polučilo odličan rezultat, s kojim smo iznimno ponosni.

Mario Fraculjdirektor, McCann Erickson Hrvatska

U zadnjih godinu dana McCann Zagreb započeo je i uhodao surad-nju s nekoliko novih velikih klije-

nata i značajan dio projekata koje planiramo u 2015. godini vezan je uz njihove marketinške strategije i planove oglašavanja. Očekujemo da ćemo, zahvaljujući našim krea-tivnim potencijalima i iskustvu, po-lučiti uspjehe i na više natječaja na kojima u ovom trenutku sudjeluje-mo. U idućoj godini, u kojoj slavi-mo 25 godina uspješnog poslovanja, očekujemo još bolje rezultate, ali više zbog internog preustroja i op-timizacije poslovnih procesa, nego zbog povoljnijeg makroekonom-skog okružja.

Tihomir Oreškovićpredsjednik Uprave i generalni direktor,

PLIVA Hrvatska d.o.o.

Za PLIVU će 2014. proteći obi-lježena jednim od najvećih in-vesticijskih ciklusa u povijesti, koji je započet 2012., vrijedan više od 200 milijuna dolara, koji će omogućiti otvaranje više od 200 novih radnih mjesta. Na proizvodnoj lokaciji u Zagre-bu završena je izgradnja novih kapaciteta za proizvodnju go-tovih oblika lijekova, a uskoro se očekuje i završetak radova na novom postrojenju za aktiv-ne farmaceutske supstancije na proizvodnoj lokaciji u Savskom Marofu. Osim 200 novih rad-nih mjesta u PLIVI, povećat će se i indirektno zapošljavanje u segmentu servisa i logistike. U 2015. očekuje se izgradnja nove zgrade Osiguranja Kvalitete u Savskom Marofu, a nastavit će se i ciklus ulaganja u istraživanje i razvoj. Također, osim nedavno otvorenog Centra financijskih aktivnosti u Zagrebu, očekuje se i pokretanje Centra za uprav-

ljanje ljudskim potencijalima, iz kojeg će se upravljati procesima u desetak europskih zemalja.

Michael Müllerpredsjednik Uprave, Raiffeisenbank

Austria d.d.

U sljedećoj godini planiramo kontrolirani rast poslovnih ak-tivnosti u svim klijentskim sku-pinama. U segmentu poslovanja s poduzećima pojačavamo po-nudu kreditnih linija u suradnji s multinacionalnim razvojnim financijskim institucijama, dok u poslovanju sa stanovništvom naglasak stavljamo na razvoj dugoročnih odnosa s klijentima. Ponudu namjenskih kredita sta-novništvu koordiniramo s našom stambenom štedionicom. Uz ra-zvoj digitalnih kanala prodaje, očekujemo ostvarivanje pozitiv-nih rezultata poslovanja.

Sanel Volarićpredsjednik Uprave,

Croatia osiguranje d.d.

Nakon godine koje je protekla u velikom procesu restrukturira-nja tvrtke i čišćenja bilance, idu-će godine provest ćemo završne strateške zahvate u segmentu unaprjeđenja produktivnosti i učinkovitosti poslovnih procesa.

Fokus će biti na razvoju prodaj-ne mreže, novih proizvoda i una-pređenja usluga s klijentima. Naš cilj je uskladiti poslovanje Croa-tia osiguranja s najsuvremenijim standardima svjetske osiguratelj-ne industrije, učvrstiti vodeću tržišnu poziciju i postaviti stabil-ne temelje za dugoročnu konku-rentnost i širenje poslovanja.

Darko Liovićpredsjednik Uprave, HAMAG-BICRO

U HAMAG-BICRO-u 2015. go-dinu obilježit će dvije ključne aktivnosti – početak operativne provedbe strukturnih fondova EU te aktivnija ulogu Agencije u poti-canju privatnih ulaganja u kapital malih i srednjih poduzeća, posebno inovativnih start-up tvrtaka. Uz ove novosti, nastavljamo i s pro-vedbom već uhodanih programa za poticanje SME sektora – jamstva, bespovratne potpore iz nacional-nog proračuna, kao i mikrokrediti-ranje poduzetnika početnika.

Petar Radakovićpredsjednik Uprave,

Erste&Steiermärkische Bank d.d.

I u 2015. bit ćemo usredo-točeni na ostvarivanje rasta iznad prosjeka rasta tržišta, uz povećanje interne efikasnosti

i racionalno upravljanje troš-kovima. Praćenje financijskih potreba građana, intenzivno fokusiranje na segment malog i srednjeg poduzetništva te pra-ćenje kvalitetnih projekata koji potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti, i dalje će biti temeljne strateške smjernice poslovanja Erste banke. Per-spektivu za novo kreditiranje vidimo u obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinko-vitosti, poljoprivredi i infra-strukturnim projektima u vezi s EU fondovima, turizmu i pro-izvodnji namijenjenoj izvozu.

Sergey Yeskovpredsjednik Uprave,

Zagrebačka pivovara d.d.

U Zagrebačkoj pivovari smo u 2014. godini uspješno odradili sve aktivnosti koje smo pla-nirali te smo ostvarili komer-cijalni rezultat i rast udjela na tržištu u 3. kvartalu, koji sada iznosi oko 45%. U ovoj godi-ni puno smo radili na izvozu, prvenstveno na tržištu BiH, ali i na tržištima drugih zemalja, gdje smo ostvarili vrlo velik uspjeh i dvoznamenkasti rast. Kroz izvoz pokušavamo amor-tizirati utjecaj pada tržišta u Hrvatskoj. U 2015. godini Za-grebačka pivovara, kao vodeći inovator na hrvatskom tržištu, ponovno planira oduševiti svo-je potrošače svojim inovacija-ma. Nastavljamo s ulaganjima u ljude, brandove, tehnologiju i beskompromisnu kvalitetu. Sljedeće godine nas očekuje i završetak velikih projekta u logistici i proizvodnji.


Tema broja

Građani su svjesni važnosti dopunskog zdravstvenog osiguranjaRast broja osiguranika, korisnika dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, tijekom 2014. godine porastao je za 29%. S Matijom Fučekom, direktorom prodaje CROATIA zdravstvenog osiguranja, razgovarali smo na temu rezultata i planova za 2015. godinu.

CZO svojim korisnicima nudi dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje. Jeste li zadovoljni brojem kori-snika osiguranja u odnosu na prošlu godinu? Od osnutka CROATIA zdravstvenog osiguranja d.d. bilježimo konstantan rast premije, a slijedom toga i rast broja naših osiguranika. Dopunsko zdravstveno osigu-ranje ima brži rast i zauzima veći udio našeg portfelja, a pokriva troškove svih participacija u obveznom zdravstve-nom osiguranju u punom iznosu bez ograničenja. Dio našeg portfelja koji se odnosi na dodatno zdravstveno osiguranje je također u stalnom rastu, a upravo je dodat-no zdravstveno osiguranje proizvod od kojega očekujemo daljnji rast i razvoj te planiramo unaprjeđivati naše proizvode kako bi bili što više u skladu s potrebama naših osiguranika. Rast broja osiguranika, korisnika dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, tijekom 2014. godi-ne porastao je za 29%, što smatramo pozitivnim pokaza-teljem za naše daljnje poslovanje i pokazateljem povje-renja koje su nam ukazali naši osiguranici.

Dopunsko zdravstveno osiguranje sve je traženije. Ko-liki je porast korisnika ovog osiguranja godišnje?Broj osiguranika koji su korisnici dopunskog zdravstve-nog osiguranja CROATIA zdravstvenog osiguranja je iz godine u godinu u stalnom porastu, i već sad prelazi 130.000. Ono što nam je omogućilo ovakav streloviti rast dopunskog osiguranja jest činjenica da su građani sve više svjesni važnosti dopunskog zdravstvenog osiguranja. Uz premiju od 67 kn mjesečno, rizik troškova sudjelo-vanja koji mogu iznositi i više od 10.000 kn godišnje, u potpunosti preuzima osiguravatelj. Također, ono što nas je izdvojilo od konkurencije je činjenica da se u dopunskom zdravstvenom osiguranju od sredine prošle godine iskaznica CROATIA zdravstvenog osiguranja može kori-stiti kao sredstvo bezgotovinskog plaćanja sudjelovanja u svim zdravstvenim ustanovama.

Kako tumačite Vaše prodajne rezultate na tržištu osi-guranja?Kraj prošle poslovne godine i ova godina potpuna je prekretnica u našem poslovanju jer s prodajnim re-zultatima ostvarujemo rekordni rast premije i broja osiguranika našeg Društva. Zaključno s 31.10.2014. godine ukupno smo ugovorili više od 151 milijun kuna premije, ostvarili smo rast od čak 36% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te smatramo da je ovakav rast zaista izniman uspjeh, i kao takav, rijedak

smo primjer na tržištu osiguranja. Na tržištu komercijalnih osiguratelja dopunskog osi-guranja s podatcima za deset mjeseci ove godine zau-zimamo tržišni udio od čak 93%, dok na tržištu do-datnog i dopunskog osiguranja imamo tržišni udio od 68%, te smo nepobitni lider na tržištu zdravstvenog osiguranja.

Iza tog rezultata stoji tim ljudi i stručnjaka koji su na direktan i indirektan način povezani s našom pro-dajom. Ključan razlog uspjeha je da smo prodaju u određenom smislu usmjerili na vanjski kanal prodaje, banko kanal koji je do tog trenutka u jednom dijelu bio zaboravljen od strane osiguratelja. Naše Društvo na vrijeme je prepoznalo potencijal banko kanala te smo stvorili dugogodišnje partnere kojima ovom prilikom zahvaljujem što su prepoznali naš brand i potencijal poslovnog modela koji smo im predstavili. Naši partneri su: Zagrebačka banka, Hrvatska pošta, Erste bank, Privredna banka Zagreb, Splitska banka, Hrvatska poštanska banka, Hypo Alpe Adria bank, Croatia banka, Slatinska banka, Wuestenrot i Dosis internet prodaja.

Što obuhvaćaju planovi CROaTIa zdravstvenog osigu-ranja za 2015. godinu?Ovakvi pozitivni prodajni rezultati zasigurno ukazuju na smjer u kojem će se razvijati tržište zdravstvenog osigu-ranja u Hrvatskoj i u 2015. godini. Međutim, CROATIA zdravstveno osiguranje neće svoje aktivnosti usmjeriti isključivo na prodaju i promociju dopunskog osiguranja, već ćemo se također usmjeriti i na kreiranje potpuno novih proizvoda na tržištu osiguranja. U ponudi će biti nekoliko različitih programa, od liječenja u zemljama Europske unije do liječenja u cijelom svijetu u najboljim svjetskim klinikama kod najboljih svjetskih liječnika do ukupnog iznosa od 3 milijuna eura po osiguraniku. Novi proizvodi bit će jedinstveni na hrvatskom tržištu, a razvijeni su u suradnji s najjačim svjetskim brandovima na području zdravstvenog osiguranja. Upravo u segmentu dodatnog zdravstvenog osiguranja planiramo uvesti novi-tete za koje smo uvjereni da će biti dobro prihvaćeni od strane naših postojećih i budućih osiguranika. Uz sve po-slovne poduhvate koje planiramo ostvariti najvažniji cilj u 2015. godini je našim osiguranicima omogućiti najbolju uslugu i opravdati svoju poziciju na tržištu kvalitetom svojih usluga i zadovoljstvom naših osiguranika.

Matija Fuček, direktor prodaje CROaTIa zdravstvenog osiguranja

Prijavite se na besplatne edukacije!

Poslovni Uzlet i u Vašem gradu!

Pod visokim pokroviteljstvom

INFO: Više informacija o programu i predavačima saznajte na www.poslovni.hr/vgPrijavite se na www.poslovni.hr/vg-prijava ili na e-mail: [email protected], tel. +385 1 63 26 021, +385 1 63 26 000

PREZENTACIJE

Velika Gorica 27.01.2015.Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, Zagrebačka 37

Pučko otvoreno učilište, Svilajska 6

INFO: Više informacija o programu i predavačima saznajte na www.poslovni.hr/koprivnicaPrijavite se na www.poslovni.hr/kc-prijava ili na e-mail: poslovni-uzlet@poslovni, tel. +385 1 63 26 021, +385 1 63 26 000

Koprivnica 30.01.2015.

Predstavljanje uspješnih priča lokalnih poduzetnika

Predstavljanje uspješnih priča lokalnih poduzetnika

Partner - domaćin

Partner - domaćin

Grad Velika Gorica

Grad Koprivnica

Partner - sudomaćin

Partner - sudomaćin

Zagrebačka županija

Koprivničko križevačka županija

EDUKACIJEPBZ Ključevi uspješnog vođenja tvrtkeHUP Kako poduzetnici mogu pristupiti EU fondovimaFIP UDRUGA Franšiza - prilika za rast i razvoj poduzeća HRVATSKI TELEKOM Jeftinije, sigurnije, dostupnije - Cloud usluge za vaše poslovanjeSTYRIA Osvojite tržište besplatnim oglašavanjem na Googleu i Facebooku MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Investicijski zamah sredstvima za ruralni razvoj EU (predstavljanje Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.)REDPOINT Oglašavanje u besparici - što napraviti s minimalnim budžetom u HrvatskojEUDUCAMIX Uspješno korištenje telefona kao alata komunikacije u prodaji

EDUKACIJEHGK Budite uspješan OPG uz EU novac; primjeri iz prakse PODRAVKA Potencijali suradnje poljoprivrednih gospodarstava i Podravke HRVATSKI TELEKOM Jeftinije, sigurnije, dostupnije - Cloud usluge za vaše poslovanje STYRIA Osvojite tržište besplatnim oglašavanjem na Googleu i Facebooku FZOEU Kako do sredstava Fonda za projekte energetske učinkovitostiPBZ 10 načina kako očuvati likvidnost poduzećaHUP Kako pokrenuti vlastiti posaoCEPOR Obiteljski biznis: prodati ili dati nasljednicima

PREZENTACIJE

skažupanija

GradPula

GradLudbreg

GradSisak

GradZadar

Ličkosenjskažupanija

GradGrubišnopolje

GradGospić

Primorskogoranskažupanija

Grad Vinkovci

Krapinskozagorskažupanija

Grad Rijeka

GradCres

Grad Supetar

Splitskodalmatinskažupanija

Varaždinskažupanija

GradOsijek

Istarskažupanija

GradJastrebarsko

GradČakovec

GradNovigrad

CMYK Pantone 330 C

Koprivničkokriževačkažupanija

Grad Požega


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

argentinska RepublikaGlavni grad:

Buenos airesPovršina:

2.780.400 km2Stanovništvo:

43.024.374Službeni jezik:

španjolskiValuta:

argentinski peso (1 USD = 5,447)

Robna razmjena s Argentinom (2013.)

Izvoz Hrvatske u Argentinu Uvoz Hrvatske iz Argentine

Aluminij 38,70% Koža 80,71%

Organsko-anorganski

spojevi13,55% Riba 9,37%

Strojevi za obradu kovina 9,74% Cijevi, šuplji profili i pribor 2,66%

Strojevi za pojedine ind.

grane8,07% Svježe i suho voće 1,58%

Strojevi za obradu tekstila

i kože6,92% Stočna hrana 1,31%

UKUPNI IZVOZ 1699,1 tisuća EUR UKUPNI UVOZ 4 294,1

tisuća USD

Izvor: Državni Zavod za Statistiku Republike Hrvatske

Argentina - zemlja s dugogodišnjom tradicijom industrijskog razvojaUnatoč velikim potencijalima i prednostima Argentina se suočila s ekonomskom krizom, što je rezultiralo zastojem gospodarskih kretanja te aktiviranjem državne intervencije.

Važni linkoviGospodarska komora:

www.cac.com.arDržavni statistički zavod:

www.indec.com.ar Ministarstvo gospodarstva i financija:

www.mecon.gov.ar Vodič za ulaganja:

www.inversiones.gov.ar/en

VELEPOSLaNSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U ARGENTINSKOJ REPUBLICI

Veleposlanik: Željko Belaj, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Adresa: Gorostiaga 2104, 1426 Buenos Aires, Argentina Tel: 0054 11 4777 6409Fax: 0054 11 4777 9159E-mail: [email protected]

VELEPOSLaNSTVO aRGENTINSKE REPUBLIKE U MAĐARSKOJ POKRIVA REPUBLIKU HRVaTSKU

Ministar: Claudio Alberto Giacomino, oponumoćeni ministar i otpravnik poslovaAdresa: Verhalom u. 12-16, “A”II, 21, 1023 Budimpešta Tel: 00 36 1 326 0492Fax: 00 36 1 326 0494E-mail: [email protected]

Slapovi Iguassu

Argentina je zemlja koja se može pohvaliti brojnim prednostima: bogati prirodni resursi, pismeno sta-novništvo, poljoprivredni sektor je izvozno orijenti-ran te je industrija raznolika. No, iako je bila jedna od najbogatijih zemalja svijeta, i ona se suočila s eko-nomskom krizom, fiskalnim deficitom, visokom infla-cijom te većim vanjskim dugom. Zbog usporavanja financijske i gospodarske krize Vlada je bila primora-na proširiti državne intervencije u gospodarstvu, po-većala je mjere za ograničavanje uvoza tijekom cijele godine, kontrolira valutu kako bi poduprla inozemne rezerve i zaustavila odljev kapitala, smanjila je fiskal-ne subvencije u energetskom i transportnom sektoru, te obnovila odnose s međunarodnom financijskom zajednicom. Od početka 2014. godine gospodarstvo stagnira, a pogled u budućnost ukazuje da Argentina

treba fiskalno poboljšanje jer će dosadašnje stanje do-vesti do pada investicija.

Struktura gospodarstvaArgentinski primarni sektor zauzima 5% BDP-a te se najviše odnosi na lov, šumarstvo, ribolov i rudarstvo. Vodeći su proizvođači i izvoznici sirovih materijala. Najvažnije industrije su metalurgija, pe-trokemija, automobilska, elektrotehnička, prehram-bena i biodizel. Argentina je bogata olovom, cinkom, kositrom, bakrom i željezom, te posjeduje i velike vodne rezerve. Industrijska proizvodnja se smanju-je, što upućuje na kratkoročni zastoj gospodarskih kretanja. Sektor usluga zauzima najveći dio BDP-a (72%) te se odnosi na kreativne industrije, IT kla-stere i turizam, s obzirom na to da su drugi u La-

tinskoj Americi te petnaesti u svijetu po turističkim atrakcijama i ponudi.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatska i Argentina najviše surađuju u području kulture, znanosti i obrazovanja. Kulturna suradnja je putem izravne komunikacije između kulturnih insti-tucija, pojedinaca ili posredstvom veleposlanstava. U Argentini živi oko dvjesto tisuća Hrvata, a hrvatska je zajednica iznimno aktivna. Argentina je izrazila in-teres da svoju robu izvozi preko hrvatskih luka zbog relativne blizine i povezanosti s centralnom i istočnom Europom. Suradnja bi se trebala proširiti na područje znanosti i tehnologije, energetike, poljoprivrede, pre-hrambene industrije i zaštite ljudskih prava.

Postupak uvoza roba i usluga u argentinu Uvozne carine i porezi prilikom uvoza postoje i kod privatnih i pravnih osoba. Metoda vrednovanja je CIF (troškovi, osiguranje, teret). Carinske stope varira-ju od 0% do 35%, pri čemu je prosječna stopa carine 22,27%. Neki proizvodi ne podliježu carinjenju, poput knjiga. PDV se naplaćuje po standardnoj stopi od 21%. Proizvodi poput duhana, bezalkoholnih i alkoholnih pića pripadaju domaćem poreznom režimu. Prilikom uvoza ili izvoza potrebna je registracija na argentin-skoj carini. Postupci o uvozu robe u Argentini puno su se puta mijenjali posljednjih nekoliko godina, stoga je uvijek dobro ponovno provjeriti što činiti pri uvozu roba u Argentinu. Ograničen uvoz je za vatreno oruž-je i streljivo, životinje te mobilne telefone. Zabranjen

Buenos aires


Kreativnost, strpljivost, fleksibilnost - HR nasljeđe za generacije koje dolazeU okviru negostoljubivog tržišta rada, kada mjere za poticanje zapošljavanja ne daju rezultate, a gospodarstvo se nalazi u zatvorenom krugu, svakom pojedincu preostaje tek oboružati se upornošću i strpljivošću, raditi na sebi i educirati se. Ne postoji stabilnost i sigurnost kakva je postojala u vrijeme naših roditelja i dok se dio populacije, koji je proživio bolja vremena, s tim teško miri, mlađe generacije ne poznaju ništa bolje i upravo se radom na sebi nastoje prilagoditi situaciji.

U Hrvatskoj trenutno ima 312.843 nezaposlene osobe u evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a go-tovo 8.000 poslodavaca nalazi se na tzv. listi srama jer ne isplaćuju plaće svojim radnicima. Situacija na tržištu rada se ne mijenja na bolje već duži niz godina. Pokazatelji su to da iako Hrvatska, u teoriji, ima među svojim mjerama aktivne politike zapo-šljavanja i dobrih ideja, one evidentno ne poprav-ljaju situaciju.

Prema riječima Saše Jurkovića, direktora portala posao.hr, svaka mjera koja će dovesti do pronala-ska posla barem jednoj nezaposlenoj osobi je dobra mjera. No, nije dovoljno donijeti mjere koje potiču zapošljavanje – potrebno je djelovati na više „fron-ti“ istovremeno, naglasio je.

Potrebno je „staviti se u kožu“ poslodavaca te raz-mišljati o hipotetskoj situaciji u kojoj bi oni za-pošljavali radnu snagu i bez aktivnih mjera koje osigurava država... Poslodavcima treba osigurati idealne uvjete – smanjiti namete, poreze, davanja državi te ubrzati državni aparat jer je birokracija sama po sebi otegotna okolnost za nova zapošlja-vanja.

Hrvatsku i Luksemburg je jako teško uspoređivati, no činjenica je da učiti treba od najboljih. S obzi-rom da je trenutna nezaposlenost u Luksemburgu oko 7%, a u Hrvatskoj oko 20%, imamo razloga ugledati se na njih. Uspoređujući mjere koje se od-nose na istu dobnu skupinu, vidi se da jedna mjera iz Luksemburga pokriva 8 hrvatskih mjera. Moglo bi se iz ove usporedbe zaključiti i da si bogatija dr-žava može priuštiti da poslodavcima koji zaposle osobe od 45 godina i više, do njihove mirovine po-kriva doprinose, međutim treba uračunati i trošak koji ista ta osoba ima kao nezaposleni pripadnik društva.

Prema podacima HZZ-a, krajem listopada ove godi-ne bilo je najviše nezaposlenih osoba SSS u dobi od 20 do 24 godina (30.195 osoba), zatim od 25 do 29

Upravljanje ljudskim potencijalima

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

NAJBOLJA POSLOVNAŠKOLA UISTOČNOJ EUROPI

godina (21.552 osobe), od 30 do 34 godine (20.697 osoba), od 55 do 59 godina (18.833 osobe) te od 50 do 54 godine (20.358 osoba), a kada se radi o viso-koj stručnoj spremi (fakultetu, akademiji, magiste-riju, doktoratu ), najviše je nezaposlenih u dobi od 25 do 29 godina (8.312 osoba), od 30 do 34 godina (4.096 osoba), od 20 do 24 godina (2.454 osoba), od 35 do 39 godina (2.216 osoba) te od 40 do 44 godina (1.448 osoba). Od toga, u evidenciji nezapo-slenih trenutno je prijavljeno 145.937 osoba stari-jih od 40 godina, 77.515 žena te 68.422 muškarca.

Svaka mjera poticanja zapošljavanja koja će dovesti do pronalaska posla barem jednoj nezaposlenoj osobi je dobra mjera.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Argentine

BDP: 484,6 mlrd USD

BDP per capita: 18.600 USD

Stopa rasta BDP-a: 3,5%

BDP prema sektorima: usluge (72%), industrija (23%), poljoprivreda (5%)

Izvoz (2013.): 85,08 mlrd USD

Izvozni proizvodi: žitarice, uljarice, masti, meso, vuna, koža, stočna hrana

Zemlje izvoza: Brazil (27%), Kina (7,4%), Čile (6%), SAD (5,2%)

Uvoz (2013.): 71,3 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, kemikalije, metali, goriva i ulja, auto dijelovi

Zemlje uvoza: Brazil (27,2%), SAD (15,6%), Kina (11,9%), Njemačka (4,5%)

Nezaposlenost: 7,5

Inflacija: 20%

Izravna strana ulaganja: 115,9 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .ar

Pozivni broj: +54

Tipični ribarski brodovi Luka Mar-del- Plata

Od početka 2014. godine gospodarstvo

stagnira, a pogled u budućnost ukazuje da argentina treba

fiskalno poboljšanje jer će dosadašnje stanje dovesti do

pada investicija.

uvoz je na proizvode poput droga, eksploziva, smrto-nosnog oružja, mesa, mlijeka, biljki, krivotvorenog novca i pornografskog materijala.

UlaganjaZakonom o stranim ulaganjima reguliraju se sve mo-gućnosti koje se daju na raspolaganje potencijalnim stranim ulagačima. Utvrđuju im se ista prava kao i domaćim ulagačima, te podliježu istim obvezama kao i njihovi lokalni partneri. Restrikcije na području vanj-

sko-trgovinske politike znatno su utjecale na opću ekonomiju te rezultirale povećanjem inflacije i sma-njenjem stranih ulaganja. Nesigurnost zbog postoje-ćih ograničenja i nemogućnost povrata ulaganja bez garancije stabilnosti sve češće odbijaju strane ulagače. Argentina je zanimljiva jer je profitabilna, produktiv-no raznolika, dinamična i inovativna zemlja. Atraktiv-no je ulagačko odredište na globalnoj razini sa širokim pristupom regionalnom tržištu, visoko kvalificiranim radnicima, obilnim prirodnim resursima, dugogodiš-njom tradicijom tehnološkog i industrijskog razvoja te modernom infrastrukturom.

Poslovni običajiS argentinskim poslovnim ljudima sastanak je najbolje dogovoriti jedan do tri tjedna prije. Dođite na vrijeme na sastanak jer vas nitko neće čekati. Čavrljanje je po-željno prije pristupanja ozbiljnom razgovoru, no to je najbolje prepustiti domaćinu. Izbjegavajte govoriti ili pitati o politici i osobnim stvarima. Titule su izrazi-to bitne te pazite da sugovornika oslovljavate njima. Poželjno je, iako ne obavezno, imati jednu stranu po-sjetnice na španjolskom jeziku. Ne postoje pravila kada se daju i primaju posjetnice. Argentinci cijene lijepo odijevanje. Kada ste u dilemi, obucite formalno i kon-zervativno odijelo ili za žene suknje ili haljine s lijepim modnim dodatkom i kožnim cipelama. Izbjegavajte do-nositi poklon na prvom sastanku te pazite da ne bude previše skup kako se ne bi percipirao kao mito. Također izbjegavajte poklone poput noževa, otvarača pisama ili škara jer asociraju na prekid (poslovnih) odnosa.


Degordian - pametnim HR-om do uspješne tvrtke

Degordian je full-service digitalna agencija sa sjedištem u Zagrebu i uredima u Au-striji, Srbiji i BiH, osnovana 2009. godine. Specijalizirani su za razvoj digitalnih i kre-ativnih strategija, mobilnih aplikacija, za mjerenja i optimizaciju prometa, a kao Goo-gle Partner, stručni su u području AdWordsa, Analyticsa i YouTube Adsa. Zahvaljujući kvaliteti usluga web produkcije i content marketinga, dobili su brojne prestižne svjetske nagrade - Awwwards i CSS Design. Ono što je zanimljivo kod Degordiana jest to da zapošljavaju u prosjeku više od petero ljudi mjesečno: trenutno imaju 54 zaposlenih i 48 praktikanata, a osvojili su i niz nagrada iz područja HR-a. Kako smo doznali od Jelene Rebić, program plaćenih praksi omogućava studentima da steknu vještine i znanja kojih nedostaje na tržištu, a Degordian 20% praktikanata zaposli nakon studija. Zahvaljujući tom projektu, 2012. osvojili su Zlatni Index.

U 2013. godini rezultati anonimne ankete o zadovoljstvu zaposlenih portala MojPo-sao potvrdili su da se njihov trud isplatio jer su proglašeni Poslodavcem godine u kategoriji malih kompanija. Ove godine odabrani su kao nacionalni predstavnik u kategoriji Poslodavac godine na prestižnom natjecanju European Business Awards, koje promovira izvrsnost, najbolje prakse i inovacije u Europskoj poslovnoj zajednici. Vodeći se razmišljanjem da kvalitetnu kompaniju čine kvalitetni i motivirani ljudi, De-gordianov odjel za ljudske potencijale kontinuirano motivira ljude da budu najbolji u svom poslu razvijajući kulturu zahvalnosti i feedbacka. Svi imaju mogućnost fleksibilnog radnog vremena, edukacija, uključeni su u procese donošenja odluka te mogu razvijati projekte. Primjeri takvih projekata su studentsko natjecanje Sponge ili projekt Startup In 24h. Kako kažu, strategija usmjerena na zadovoljstvo ljudi zaslužna je za njihov rast!

Best copy/paste sa zapada Usporedili smo nekoliko mjera za zapošljavanje koje ima Hrvatska i sličnih mjera koje ima Luksemburg.

Hrvatska ¡ TVOJA INICIJATIVA - TVOJE RADNO MJESTO - potpora za samozapošljavanjeSubvencionira se 50% godišnjeg troška bruto plaće, odnosno 75% za osobe s invaliditetom, vrijedi za sve nezaposlene osobe i nezaposlene osobe s invalidi-tetom, bez obzira na radni staž i zanimanje.

¡ POLa - POLa - potpora za zapošljavanjeSubvencija 50% godišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslodavca, 30% za velikog poslodavca.

¡ ZAJEDNO SMO JAčI - potpora za zapošljavanje upravitelja zadrugeSubvencija 50% godišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslodavca, 30% za velikog poslodavca, odnosno 75% za osobe s invaliditetom.

¡ POMOć SEBI I DRUGIMA - zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova100% godišnjeg troška bruto minimalne plaće i troškovi prijevoza do maksimal-no 400 kuna po osobi.

¡ UčIM UZ POSAO - potpora za usavršavanje novo-zaposlenih osobaMaksimalno 35% opravdanih troškova za posebno usavršavanje za male i srednje poslodavce, odnosno 25% za velike poslodavce, maksimalno 70% za opće usavršavanje za male i srednje poslodavce, odnosno 60% za velike poslo-davce u najdužem trajanju do 6 mjeseci.

¡ ZNANJE SE ISPLATI - usavršavanje i obrazovanje nezaposlenih osoba100% troškova obrazovanja.

¡ DIJELJENO RADNO MJESTO - sufinancirano zapošljavanje dviju osoba na istom radnom mjestuSubvencija 75% godišnjeg troška bruto plaće.

¡ RADOM ZA ZAJEDNICU I SEBE - sufinanciranje zapošljavanja u javnim radovimaIznos subvencije 85% ili 100% godišnjeg bruto iznosa minimalne plaće određen prema dužini prijave u evidenciju nezaposlenih.

¡ KOMUNALNI JAVNI RADOVI - sufinancirano zapošljavanje u komunalnim javnim radovima100% bruto plaće (3.241,73 kuna mjesečno) i troškovi prijevoza do maksimalno 400 kuna, uz uvjet dvostrukog zadržavanja u radnom odnosu.

Luksemburg ¡ Financijska pomoć za nezaposlene osobe za pokretanje ili preuzimanje po-slovne djelatnostiDodjeljuje se nezaposlenim osobama u visini naknade za 6 mjeseci trajanja nezaposlenosti, bespovratna je, osim u slučajevima prevare ili da se pokrenuti posao ugasi unutar prve godine dana.

¡ Financijska pomoć za zapošljavanje starijih osoba ili dugo nezaposlenih osobaAko poslodavac zaposli osobu od 30 godina koja je duže od 12 mjeseci neza-poslena, osobu od 40 godina koja je nezaposlena duže od 3 mjeseca ili osobu od 45 godina koja je nezaposlena duže od 1 mjesec, ima pravo na refundiranje doprinosa na plaću, i to 2 godine za osobe od 30 godina, 3 godine za osobe od 40 godina i do mirovine za osobe od 45 godina. Posao mora biti za stalno, ili najmanje u trajanju od 18 mjeseci da bi poslodavac moga ostvariti to pravo.

Izvori: Mjere aktivne politike zapošljavanja, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava; www.guichet.public.lu

Upravljanje ljudskim potencijalimaUpravljanje ljudskim potencijalima

Najveći broj takvih ljudi je prijavljen 1 – 2 godine. Usporedimo li ove podatke i trenutne mjere za-pošljavanja te broj nezaposlenih koji ne pada već godinama, očigledno je da se nešto mora mijenjati. Kao što je veliki problem nezaposlenost mladih lju-di koja se rješava nedovoljno razrađenim mjerama poput zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (na godinu dana), ogroman je problem što je go-tovo polovica nezaposlenih starija od 40 godina, a mjere za zapošljavanje te dobne skupine nisu poti-cajne za poslodavce. Treba uzeti u obzir da se radi o vrijednim članovima društva koji mogu doprinosi-ti još bar 25 godina, imaju iskustvo i uglavnom su prošli fazu zasnivanja obitelji te se mogu aktivno posvetiti poslu.

Kao još jedan zanimljiv primjer EU članice, Saša Jurković je izdvojio Njemačku. Kako kaže, Nje-mačka je dokazala kako djelovanje na više strana – država, privatni zaposlenici, obrazovni sustav te razvoj gospodarstva mogu pokrenuti tržište rada. Primjerice, s dolaskom krize, kako se ljude ne bi ot-puštalo te kako se ne bi generirala veća količina ne-zaposlenih ljudi na tržištu rada koja donosi znača-jan trošak, racionaliziralo se radno vrijeme tako da se ono smanjilo, no zadržana je većina zaposlenika.

S druge strane, Njemačka ima i nisku stopu ne-zaposlenosti mladih – jer se mladi već tijekom srednjoškolskog obrazovanja pripremaju za bu-dući posao – odrađuju prakse ili staž u privatnim tvrtkama (koji traju nekoliko godina), a većinu tih obučenih srednjoškolaca tvrtke i zaposle nakon za-vršetka školovanja. Treći bitan faktor koji ne smi-jemo zaboraviti jest i rast BDP-a te sustavni rast njemačkog gospodarstva, koji zasigurno imaju ve-lik utjecaj.

Prednosti angažiranja agencije za zapošljavanje Zaposleni kadar je krucijalni dio svake firme pa bi u pojedinim situacijama bilo bi bolje prepusti-ti ga stručnjacima. Razgovarali smo Ninom Anđal iz Agencije za zapošljavanje Antal International Adriatic. Pronalazak zaposlenika putem agencije za zapošljavanje u brojnim slučajevima ima značajnih prednosti za poslodavca u odnosu na vlastitu potra-gu, objasnila je.

Ako poslodavac sam traži kandidate putem oglasa, ograničava se na aktivne tražitelje posla, a i od njih se neki neće javiti na oglas zbog povjerljivosti, oso-bito ako se radi o menadžerskim pozicijama. Na-protiv, dobit će veliki broj prijava od kojih većina nije relevantna, a ipak će trebati sve procesuirati i utrošiti na to interne resurse. Angažiranje kvalitet-ne agencije osigurava pristup najboljim kandidati-ma na tržištu, od kojih mnogi nisu u aktivnoj po-

trazi za poslom. Agencija će za poslodavca obaviti povjerljivu potragu u slučaju kad on iz bilo kojeg razloga ne želi da se zna da traži kandidate za odre-đeno radno mjesto.

Mnoge kompanije nemaju osobu za ljudske resurse ili je odjel za ljudske resurse usredotočen na svoje druge aktivnosti i projekte. Zapošljavanje će im biti efikasnije povjeriti agenciji koja je za to specijali-zirana, uključujući potragu i pronalaženje potenci-jalnih kandidata, kao i metode selekcije i procjene kandidata. Kao rezultat, poslodavac dobiva nekoliko kvalitetnih kandidata između kojih može u svom internom postupku selekcije odabrati onog koji naj-bolje odgovara zahtjevima radnog mjesta, zaključila je Nina Anđal.

Slično razmišlja i Martina Jurković, Managing Par-tner iz Talentora Hrvatska. Kada se radi o mened-žerskom kadru koji je odgovoran za velike projekte ili budžete, kao i za deficitarne specijalističke pozi-cije, potragu je bolje prepustiti posrednicima, kaza-la je. Prednost headhunting agencija je u tome što će kontaktirati i evaluirati širok krug relevantnih kandidata s tržišta rada i na taj način pridobiti neke kandidate koje inače ne bi aplicirali za poziciju.


ZŠEM – primjer izvrsne povezanosti obrazovanja i gospodarstva Zagrebačka škola ekonomije i managementa već više od desetljeća obrazuje eko-nomske stručnjake, poslovne lidere i inovativne poduzetnike. Cilj joj je internacio-nalizacija, stoga kontinuirano ulaže napore u održavanje i stvaranje sve šire mreže međunarodnih visokoškolskih ustanova s kojima sklapa ugovore o međusobnoj suradnji. Također, kroz snažnu povezanost s poslovnom zajednicom u Hrvatskoj i svijetu radi na sustavnom povezivanju obrazovanja i gospodarstva. Kroz svoj speci-jalizirani ured, Career Centar, usmjerava napore u razvoju karijera svojih studenata i alumnija kroz razne vidove motivacije i pomoći.

ZŠEM ne propušta prigodu te mogućnost umrežavanja i povezivanja svojih studena-ta i alumnija s poslovnom i akademskom zajednicom u zemlji i inozemstvu. Jedno slično, vrijedno i važno okupljanje iskoristile su Adela Arnautović i dr.sc. Maša Mag-zan, alumna i profesorica sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Njih su dvije predstavile zajednički projekt studenata ZŠEM-a i belgijske visoke škole HEL-Mo, kroz konkretan primjer iz važnog segmenta povezivanja gospodarstva i obra-zovanja. Projekt je nastao u sklopu kolegija International management, a primjer je inovativnog pristupa kurikulumu.

O važnosti samog projekta za povezivanje obrazovanja i gospodarstva kratku izjavu dale su glavne protagonistice cijelog događaja.

-Korist ovog projekta za hrvatske studente bio je praktičan uvid u važnost razumije-vanja specifičnosti kulture i tržišta za plasiranje proizvoda na stranim tržištima. Bilo je zanimljivo slušati njihova iskustva u finalnim prezentacijama koje su održane na ZŠEM-u, a uključivale su najraznovrsnije proizvode, od nakita, keksa i žvakaćih guma, različitih građevinskih materijala, osvježivača zraka za kućanstva i automobile, namještaj, različite inovativne proizvode za točenje i čuvanje pića, a tu su, naravno, i belgijska piva i čokolada - kaže profesorica Maša Magzan s Katedre za marketing i komunikacije ZŠEM-a, a njena desna ruka u ovome projektu pojašnjava sve iz stu-dentske perspektive:

-Suradnja se odvijala u sklopu International management kolegija, tijekom kojeg smo u grupama pomagali belgijskim studentima da istraže potencijal za uvoz belgijskih proizvoda. Iz tog jedinstvenog iskustva dobili smo uvid u hrvatsko tržište iz per-spektive inozemnog partnera, te se iz prve ruke susreli s nekim izazovima i mogućim preprekama prilikom uvoza proizvoda, i dobili uvid u investicijske prilike koje postoje na našem tržištu. Ponosni na iznimne ideje i vrijedne realizacije korisnih projekata, na ZŠEM-u s veseljem očekuju nove i nastavljaju marljivo raditi na njima.

Upravljanje ljudskim potencijalimaUpravljanje ljudskim potencijalima

Kratki pregled agencija za zapošljavanjeNa hrvatskom HR tržištu ima nekoliko različitih profila agencija za zapošljavanje, agencije za povre-meno zapošljavanje, agencije za posredovanje i sl. O tome po čemu se razlikuju, razgovarali smo sa Sašom Jurkovićem. Agencije za privremeno zapo-šljavanje su one agencije koje pronalaze zaposleni-ke za privremeni rad te ih ustupaju poslodavcima koji ih traže. Agencije za posredovanje pri zapošlja-vanju traže zaposlenike za treću stranu, odnosno poslodavca.

Među agencijama za privremeno zapošljavanje mo-žemo izdvojiti agenciju DEKRA. Koncept agencij-skog rada (privremenog zapošljavanja), kako nam je objasnila Ana Vuger, funkcionira na način da agen-cija ustupa svojeg radnika na rad klijentu, pri čemu s klijentom potpisuje Ugovor o ustupanju radnika, a s radnikom Ugovor o radu. Potpisivanjem Ugovo-ra o radu radnicima teče radni staž, prijavljeni su na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, imaju pravo na razmjeran broj dana godišnjeg odmora te pravo na dnevni odmor, bolovanje, blagdane. Agencijski rad na taj način pridonosi i smanjenju nezaposleno-sti, a može biti i efektivan način pronalaženja prvog posla ili stalnog zaposlenja. Najviše im se obraćaju poslodavci iz telekomuni-kacija i trgovine, ali i iz primarne djelatnosti, pri-mjerice iz poljoprivrede i to posebno kada se radi o optimizaciji sezonskih vrhunaca poslovanja. Prene-seno na ugostiteljstvo i turizam, gdje također ustu-paju radnike, poslodavci im se često javljaju u vrije-me turističke sezone, u zaključku kaže Ana Vuger.

Zaposlenik s aspekta headhuntera Potencijalnog zaposlenika posve drugačije proma-tra budući poslodavac od headhuntera. Od Martine Jurković iz Talentora doznajemo kako je prije sa-mog procesa potrage najvažnije odrediti točno koji opseg posla, radne zadatke i koje odgovornosti će imati kandidat te prema tome što preciznije odre-diti potrebne vještine, znanja, ponašanja i stavove.

Ovisno o samoj poziciji i potrebnim kompetencijama, headhunter će najprije tražiti relevantno radno isku-stvo i ostale kompetencije koje predstavljaju najvaž-nije uvjete za poziciju. Da bi evaluacija bila što objek-tivnija, često se angažira više opažača pa se također za ključne pozicije u firmi preporučuje napraviti Assessment centar (centar za procjenu kompetencija) koji ponekad može trajati i do dva dana i uključivati različite individualne i grupne zadatke kroz koje se onda opažaju unaprijed definirane vještine.

Utjecaj društvenih mreža na zapošljavanjeZahvaljujući društvenim mrežama, dio naših živo-

ta je izložen očima javnosti, pa i budućim poslo-davcima. Da bi saznao nešto više o kandidatu koji ga zanima, poslodavac će provjeriti sve dostupne podatke, uključujući i društvene mreže. Među naj-raširenijima je svakako Facebook, a od važnijih, možemo još spomenuti i LinkedIn, koji može biti i koristan alat kod traženja posla.

Na Facebooku ljudi objavljuju razne privatne po-datke, fotografije i sl., što može privući, ali i odbi-ti poslodavca. Primjerice, može uočiti stavove koji mu/joj se ne sviđaju, zaključiti da je potencijalni kandidat spavalica, da kasni, da je neozbiljan… Bu-dući da između najboljih kandidata u konačnom odabiru često presude nijanse, važno je voditi raču-na o tome kakvi se sadržaji objavljuju na društve-nim mrežama. Kako najbolje iskoristiti generacijski jaz među za-poslenicima Prema istraživanjima tvrtke Ernst & Young, objav-ljenom na www.economist.com, gledajući presjek zaposlenih generalno, ugrubo možemo zaposlene podijeliti u nekoliko kategorija – generaciju Y – tehnički izrazito vješte, ali ponekad okrutne i lijene (rođeni nakon 1980.), generaciju X – timske igra-

RIT Croatia - Suvremeno poslovanje od tvrtki koje žele uspješno i održivo poslova-ti zahtijeva inovativnost. U sklopu svojih aktivnosti poticanja cjeloživotnog obrazo-vanja, Rochester Institute of Technology na kampusu u Zagrebu izvodi Master of Science studij Service Leadership and Innovation. Program je multidisciplinaran i namijenjen stručnjacima različitih profila koji žele steći napredna znanja i vještine u području poslovne ekonomije i menadžmenta, uključujući vođenje, upravljanje ljudskim resursima te uvođenje inovacija i upravljanje inovativnošću.

COTRUGLI Business School - Međunarodno akreditiran Executive MBA pro-gram okuplja polaznike iz renomiranih tvrtki iz cijele regije. Prema polazni-cima najveći EMBA benefiti su: napredovanje u karijeri - 90% polaznika na-predovalo je u karijeri po završetku programa; poslovno znanje - jedan od rezultata stečenih poslovnih, analitičkih, poduzetničkih i liderskih vještina je taj da 10% polaznika pokreće biznis; kredibilitet - akreditirana MBA diploma ulije-va međunarodno povjerenje; networking - vrijedni kontakti s liderima iz čitave regije; samopouzdanje - 32% polaznika pripisuju karijerni napredak povećanom samopouzdanju nakon MBA programa; veća plaća - 36% veća plaća u odnosu na VSS, 70% veća plaća u odnosu na prvostupnike.

O tome će se razgovarati 16. prosinca. 2014. na otvorenoj tribini Pogled s vrha: kolika je zapravo vrijednost MBA programa? na kojoj će sudjelovati direktori s MBA diplomom.

Novosti u segmentu visokog poslovnog obrazovanja


Međunarodni projekt 'Znanjem i prijateljstvom za bolje sutra (KFT)' realizirat će se na komponenti IPA II- Međunarodni program Mađarska-Hrvatska između hrvatske Osnovne škole Eugena Kumičića iz Slatine i mađarske osnovne škole koja je u sa-stavu Instituta Klebersberg Intézményfenntartó Központ iz Szigetvara. O rezultati-ma projekta razgovarali smo s Melitom Schmitz, voditeljicom projekta iz OŠ Eugena Kumičića. Ukupna vrijednost projekta je 230.272,10 €, od kojih 85% sufinancira Eu-ropska unija, a 15% Virovitičko-podravska županija. Mađarskog partnera će u projektu sufinancirati Republika Mađarska.

U dvanaestomjesečnom trajanju projektnoga ciklusa (16.12.2013.-15.12.2014.) razvijat će dva kurikula: jedan za eko-program kojim će se pokazati modeli rada s djecom koji podrazumijevaju zaštitu okoliša te težnje korištenja obnovljivih izvora energije, i dru-gi kurikul, koji će biti posvećen integraciji djece s poteškoćama u razvoju u redovne razredne odjele. Kroz zajedničke radionice učitelji će biti upoznati s programima rada mađarskog partnera u radu s djecom s posebnim potrebama koji su u nastavnom procesu uključeni u redovne odjele. Dugogodišnje iskustvo vodećeg partnera u Eko školi i GLOBE programu motiviralo je mađarske partnere kako bi razvili program zaštite okoliša u svojoj školi.

Očekivani rezultati projekta su razvijen i integriran eko-kurikul u partnerskim školama, razvijen i integriran kurikul za integraciju djece s poteškoćama u razvoju u redovne razredne odjele. OŠ Eugena Kumičića kroz projekt će izgraditi i opremiti namještajem te didaktičkim igračkama učionicu od 100 m2 za djecu s poteškoćama u razvoju, izgradit će vanjsko igralište za djecu s poteškoćama u razvoju, nabavit će literaturu s područja pedagogije, defektologije i psihologije.

Projektni partner iz Mađarske nabavit će pametnu ploču i vanjske prenosive tribine za sportsko igralište, kao i opremu. Oba partnera nabavit će laboratorijsku opremu za eko radionice te će realizirati zajedničke edukacije između projektnih partnera.

Kroz projekt će se posebno naglasiti važnost cjeloživotnoga učenja, kao i važnosti zaštite i brige za okoliš.

Projekt 'Znanjem i prijateljstvom za bolje sutra (KFT)' razvija dva nova kurikula sa starim projektnim partnerom


če koji se napornim radom probijaju do vodećih mjesta u kompanijama (rođeni od sredine 60-ih do ranih 80-ih) i tzv. baby boomere, radišne i produk-tivne zaposlenike (rođeni od 1946. do 1960.). Ge-neracijske razlike mogu predstavljati problem, ali i biti velika prednost, ako se dobro iskoriste. Kako to čine u Valamaru, ispričala nam je Gordana Fa-bris, direktorica ljudskih potencijala. Važnim sma-traju razvijanje timskog duha i uvažavanje razlika među zaposlenicima, i to ne samo u generacijskom pogledu, već i u kompleksnom smislu poštivanja različitih individualnosti, a samim time i mnoštva talenata koje treba usmjeriti zajedničkom poslov-nom cilju.

Kako stvoriti ugodnu atmosferu na radnom mjestuNa radnom mjestu provedemo minimalno osam sati svakodnevno. Ako to vrijeme nije ispunjeno kvalitetno i ugodno, kod zaposlenika se javlja ne-zadovoljstvo i otpor, a u konačnici je rezultat loše obavljen posao, negativna slika o tvrtki, pa i manji profit.

To su samo neki od razloga zašto se dobra atmosfera na radnom mjestu ne smije uzeti zdravo za gotovo. A ugodnu radnu atmosferu može se stvoriti, u prvom redu, na način se zaposlenike na pravi način usmje-ri, da osjećaju da se njihov rad cijeni, da dobiju po-vratnu informaciju i zahvalu za svoj posao, da se pazi na međuljudske odnose... Materijalne koristi poput plaće, edukacija, službenog automobila ili mobilnog telefona jesu dobrodošle, ali će ih malo tko istaknuti kao presudne za stvaranje dobre energije na radnom mjestu.

Soft skills Poslovni svijet danas diše u skladu s brzim promje-nama i tehnološkim inovacijama. U takvim okolno-stima odnosi i maniri u ophođenju ostaju pomalo zanemareni. Upravo zato pojavljuje se potreba za učenjem tzv. mekih vještina, kako bismo u poslu bili uspješniji. Kako nam je ispričala Breda Ivanović, Human Capital Managerica tvrtke Pricewaterhou-seCoopers, moglo bi se reći da u današnje vrijeme nema posla gdje soft vještine ne bi bile potrebne – reklo bi se IT jezikom, nema hardvera bez softvera.

Prihvaćanje i razumijevanje ljudske prirode po-vezuje se s osobnim rastom, a osobni rast je put prema unapređenju soft vještina. Uz pomoć dobro osmišljenih edukacija, poslodavci koji su svjesni što sve utječe na motiviranost i dodatnu angažiranost zaposlenika, rezultat koje je uspješnije poslovanje, ulažu u treninge koji pomažu rješavanju konflikta, unapređenju komunikacije, nošenju sa stresom i nizu drugih sličnih izazova u svakodnevnom radu, u zaključku kaže Breda Ivanović.

HR Akademija sastoji se od 7 modula koji, teorijski i praktično, razvijaju ljudski potencijal:

HR Akademijaorganizira specijalistički modularan program

MODUL 1Strateško upravljanje ljudskim resursima 27. veljače 2015.

MODUL 2Analiza radnog mjesta, selekcija i integracija zaposlenika 6. ožujka 2015.

MODUL 3Model praćenja radne uspješnosti – Performance Appraisal 27. ožujka 2015.

MODUL 4Upravljanje karijerom, edukacija i razvoj zaposlenika17. travnja 2015.

MODUL 5Upravljanje talentima - Talent Management8. svibnja 2015.

MODUL 6Organizacijski sustav motiviranja i nagrađivanja – Reward Management 29. svibnja 2015.

MODUL 7Transformacija kompanije – reorganizacija i programi restrukturiranja 12. lipnja 2015.

Trajanje programa: 27. veljače – 12. lipnja 2015.

Mjesto održavanja predavanja i radionica:FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold

Kotizacija: Redovita cijena programa iznosi 8.400,00 kn+PDVPromotivna cijena za uplate do 30. siječnja iznosi 7.900,00 kn+PDV.


Napomena: Svi moduli mogu se upisati pojedinačno, kao zasebni seminari.

Voditeljica programa:dr.sc. Jasminka Samardžija

Prijave i kontakt:Mirakul d.o.o.tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Naučite koristiti najbolje hrvatske i svjetske HR prakse te sistematično pristupati managementu ljudskih potencijala u procesnom i praktičnom kontekstu.


HR Akademija


Projektom PACINNO stvara se kontinuirani regionalni inovacijski sustavSvrha projekta „PACINNO - Međunarodna platforma za akademsku suradnju u poticanju inovacija“ je razvitak zajedničke platforme za rast i širenje inovacija zemalja Jadranske regije. Koordinator projekta je Sveučilište u Trstu, uz usku suradnju slovenskog partnera COBIK - Centra za izvrsnost u biosenzorima, instrumentaciji i procesnoj kontroli te šest sveučilišta i znanstvenih instituta iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Srbije i Hrvatske.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci hrvatski je predstav-nik u strateškom projektu razvoja međunarodne platforme za poticanje inovacija kroz suradnju znanstvenih instituci-ja, a financira se sredstvima europskog fonda IPA Jadranske prekogranične suradnje 2007.-2013. Projekt PACINNO fi-nancira se u iznosu od 4.985.836 eura za sve partnere tije-kom 29 mjeseci, od 2013. do 2016. godine.

PACINNO projekt već traje godinu dana, a pokazuje i prve konkretne rezultate, pa je tako čak osam stručnjaka iz područja ekonomije i biotehnologije dobilo zaposlenje, no najveću vrijednost tek će donijeti spajanjem investitora s poduzetnicima, potičući time rast gospodarskih aktivnosti, ali i ostvarenje veće razine transfera znanja u inovativni po-slovni sektor.

Trenutačno je u tijeku istraživanje inovativnosti na uzorku od 2380 mikro, malih i srednjih poduzeća Jadranske re-gije u Hrvatskoj, te je provedena dubinska analiza faktora koji utječu na inovativnost i kreativnost zaposlenika i ti-mova u dva inovativna hrvatska poduzeća. Objavljen je i javni poziv znanstvenicima za edukaciju u menadžerskim i poduzetničkim vještinama, kao i javni poziv prema domaćim start-up poduzećima s ciljem predstavljanja investitorima. Odabranih pet start-up projekata pohađaju program eduka-cije razvijen u suradnji sa slovenskim partnerima i mento-rima COBIK te HEKOVNIK (slovenska start-up škola) i nacionalnim trenerom (Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci).

Osim navedenog, osnovan je i Ured za transfer tehnologije pri Medicinskom fakultetu u Rijeci, te je sklopljen licencni

ugovor za postojeće proizvode Centra za proteomiku. Zahvaljujući podršci suradničkih institucija projekta te uzimajući u obzir najnaprednija iskustva i prakse na nivou Jadranske regije, projekt će rezultirati novim preporukama za inovacijske politike, koje će biti dostupne javnim i privat-nim interesnim skupinama.

Čak i nakon završetka PACINNO projekta, svim sudio-nicima ostaje mogućnost aktivne uključenosti i suradnje ključnih interesnih skupina - istraživačkih centara, teritori-jalnih tijela, znanstveno-tehnologijskih parkova, poslovnih inkubatora, financijskih investitora, poslovnih jedinica te multinacionalnih kompanija baziranih u regiji.

PACINNO ima za cilj stvaranje kontinuiranog regionalnog inovacijskog sustava kroz virtualnu platformu za suradnju koja bi povezivala privatne i javne institucije u smislu uje-dinjenja svog rada i resursa ka poticanju inovacijskih rezul-tata u cijeloj regiji. Platforma je dostupna na: http://vp.pacinno.eu/.

Projekt PACINNO financira se sredstvima programa IPA Jadranske prekogranične suradnje 2007.-2013. u iznosu od 4.985.836 eura.


• istraživanje inovativnih poduzeća i inovacijskih politika na području Jadranske

regije te izdvajanje i razmjena najboljih praksi,• edukacija ljudskih potencijala kroz MBSDr program usavršavanja za znanstvenike

u poduzetničkim i menadžerskim vještinama, • transfer tehnologije iz akademskog u poslovni sektor kroz edukaciju start-up

poduzeća, uspostavu i jačanje ureda za transfer tehnologije te organiziranje inve-sticijskih konferencija.

Ciljevi projekta PACINNO ostvarit će se kroz tri područja djelovanja:

Prednosti i slabosti HR prakse u HrvatskojRezultati nedavno provedenog istraživanja u kojem je sudjelovalo 164 hrvatska HR stručnjaka i managera donose zanimljive zaključke.

Sa željom podizanja HR struke na višu razinu, Barbara Ru-žić (Artis Rei) i Gordana Matković (Educamix) provele su istraživanje čija svrha je bila utvrditi trenutno stanje HR struke u Hrvatskoj te prednosti i slabosti HR-a. U istraživa-nju je sudjelovalo ukupno 164 HR stručnjaka i managera, iz različitih industrija i različitih veličina tvrtaka.Nekoliko je osnovnih zaključaka provedenog istraživanja:

HR funkcija nije percipirana strateškom funkcijom i nje-zin doprinos rezultatima tvrtke ne doživljava se izrazito značajnim.• iako je najbolje ocjenjeno područje strateški aspekt

HR-a (3,7), HR stručnjaci i manageri različito doživlja-vaju HR funkciju kao stratešku funkciju (HR stručnjaci daju ocjenu 4,1, a manageri 3,5)

• svega 20% uključenih smatra da HR funkcija daje zna-čajan doprinos rezultatima tvrtke, dobar doprinos pro-cjenjuje 36%, osrednji doprinos - 31%, dok 13% sma-tra da daje slab ili nikakav doprinos.

Postoji prostor poboljšanja HR metrike i pružanja podata-ka o ljudskim resursima pri donošenju poslovnih odluka.S ljudskim resursima, najvećom imovinom, a ujedno i najvećim diferencijatorom uspjeha i neuspjeha, HR struč-njaci ne smiju ignorirati pokazatelje doprinosa HR proce-sa, kao i korištenje objektivnih metoda pri procjeni trenut-nog stanja ljudskih resursa.• najslabije područje je praćenje uspješnosti HR procesa

(raspon ocjena kreće se 2,0 – 3,2)• nisu osigurani potrebni objektivni i mjerljivi podatci

o ljudskim resursima za donošenje poslovnih odluka (raspon ocjena kreće se 2,6 – 3,0).

Prioritetne HR procese potrebno je uskladiti s ključnim organizacijskim potrebama.• ključne organizacijske potrebe su: produktivnost (51%), pri-

državanje zakonske regulative (41%), angažiranost (37%) te željena organizacijska kultura i razvoj rukovodstva (28%).

Postoji prostor poboljšanja usklađenosti HR procesa i alata koji se trenutno provode s organizacijskim potrebama. Tre-nutni HR procesi i alati ne mogu u potpunosti zadovoljiti organizacijske potrebe. No bez programa angažiranosti, razvoja managementa, sustavnog upravljanja promje-nama i usklađenosti sustava nagrađivanja, ostvarenje poboljšanja produktivnosti je usporeno.• najčešća 3 HR procesa su: planiranje ljudskih resur-

sa (80%), praćenje radnog učinka (73%) te selekcija i vanjsko zapošljavanje (59%).

Prostor poboljšanja može se naći u poticanju procesa i alata razvoja.• razvojni procesi su najslabije procijenjeno HR područje

(prosječna ocjena: 2,9)• interes za implementaciju i poboljšanje najmanji je za

planiranje karijere (45%), mape nasljeđivanja (41%) te objektivne metode procjene poput assessment metode (38%) te 360 procjene (38%).

• najveći interes za implementaciju i poboljšanje iskazu-je se za temeljne procese: upravljanje radnim učinkom (75%), trening ključnih znanja (69%), nagrađivanje temeljem učinka (67%) te modele kompetencija (63%).

Prostor unapređenja može se naći i u poboljšanju komuni-kacije HR procesa i internoj komunikaciji općenito.• djelatnici ne razumiju i nisu im poznati kriteriji napre-

dovanja i ostvarenja nagrade te ne razumiju kako se utvrđuju financijske nagrade; raspon ocjena pojedinih tvrdnji kreće se 2,7 – 2,9

• prepoznata je važnost interne komunikacije i komuni-kacijskih vještina managera, dok je učinkovitost interne komunikacije slabije procijenjena.


Piše: Barbara Ružić, prof. psih.

Prioritetnost organizacijskih potreba, usporedba prije 5 godina i sada.

prije 5 godina

sada

produktivnost zakonskaregulativa

organizacijskakultura

razvojrukovodstva

internakomunikacija

uključenostmenadžmentau HR procese

uključenostu HR strateško

poslovanje

integracija i točnost HRpodataka

mjerenjeuspješnosti HR

porcesa

promoviranjeznačaja HR

fluktuacijaangažiranost

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

25%

54%

34%

23% 20%19%

10%

25%

33%

5%

10%13%

51%

41%37%

28% 28%24%

18%14%

7% 7% 7%

12%

Detaljni uvid u rezultate i cjelokupni

izvještaj možete preuzeti na:

www.artis-rei.hr.

Projektni partneri iz osam zemalja na okupu Konferencija o inovacijskim politikama zemalja Jadranske regije u Albaniji


Snažno hrvatsko bankarsko tržišteIako se cijela bankarska logika temelji na nagrađivanju onih koji štede i plaćanju onih koji novac posuđuju, čini se kako bismo u budućnosti mogli biti svjedocima jedne posve obrnute bankarske perspektive - penalizirati onoga tko štedi, a dodatno poticati onoga tko želi podignuti kredit, jer tako investira, troši, zapošljava, pokreće gospodarstvo...

Za razliku od banaka koje raspolažu obiljem fi-nancijskih sredstava te su čak i upale u svojevrsnu „zamku likvidnosti“, domaće tvrtke uglavnom imaju jedan posve drugi problem - kako riješiti pitanje insolventnosti svog poduzeća. Drugim riječima, postoji mali broj kompanija koje sve ban-ke žele kreditirati, ali tim tvrtkama novac ne treba. Ovom problematikom svakako se bave i tvrtke za financijski konzalting:

-Agencija se do nedavno pored naplate potraživanja kroz ugovorne višestruke financijske kompenza-cije bavila intenzivno i faktoringom. No kako su posljedice gospodarske recesije pokazale svu svoju negativnost, bili smo prisiljeni napustiti faktoring, tj. otkup nedospjelog potraživanja. Budući da smo pružali faktoring s regresom (najčešći oblik fakto-ringa), dovodili smo se pred svojim klijentima u tešku i nezahvalnu financijsku situaciju prisile po-vrata plasiranih sredstava. Faktoring je nezahvalan financijski alat u ekonomski kriznim vremenima. Naime, u prvom momentu pomogneš klijentu da prije roka valute naplati vrijednost izdanog računa kupcu za prodanu robu, no kako taj isti kupac posta-ne nesolventan i u nemogućnosti je plaćanja kuplje-ne robe jer ne može svoju prodanu robu naplatiti, nakon ugovorenog roka regresno se moramo napla-

Kapital

Pripremila: Anita Zelić

titi iz žiro- računa klijenta, upravo onog kome smo pred, npr. 60 dana, isplatili vrijednost računa. Tako prvo omogućiš klijentu da ranije naplati svoju pro-danu robu, a onda povratno prisilno vratiš sredstva od klijenta, jer ne postoji mogućnost naplate od njegovog kupca. Takav odnos stvara nezdrave odno-se između klijenta i financijskog agenta. Ovakvim načinom rada nismo bili zadovoljni niti mi, a niti naši klijenti, te smo zasada napustili faktoring - istaknula je nedavno Tatjana Nikola-Tomac, vlasnica agencije Nikom.

Uspavani CrobexNedavno objavljene jesenske prognoze gdje Europ-ska komisija predviđa daljnji pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda loše su utjecale i na raspoloženje na tržištu. Pod pritiskom najnovijih sniženih pro-gnoza Europske komisije za hrvatsko gospodarstvo, prema mišljenju stručnjaka, na Zagrebačkoj burzi se očekuje nastavak niske likvidnosti i stagnacija Cro-bexa.

ZSE bilježi loš promet, a stagnacija se očekuje i dalje jer, čini se, nema vijesti koje bi razbudile investitore. Interes je splasnuo, a tržište je u depresiji, istaknuo je nedavno jedan od brokera u investicijskom društvu Credos.

Prema prinosu u posljednjih 12

mjeseci, osamnaest fondova bilježi rast

veći od deset posto, dok je 36 fondova poraslo preko pet

posto.

Venture capital fond - poželjan instrument ulaganja u kapital malih i srednjih poduzeća-Cilj nam je da, uz instrumente za financiranje pu-tem kredita, stvorimo instrumente ulaganja u ka-pital malih i srednjih poduzeća koji bi bili poticani od strane države. U tom smislu predstavit ćemo tri nova instrumenta: co-matching sredstava, jamstva za imovinu i fond rizičnog kapitala - rekao je Dar-ko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a na nedavno održanoj Deloitteovoj konferenciji posvećenoj brzorastućim tvrtkama.

Kao najvažniji instrument spominje se upravo ovaj posljednji - venture capital fond. To bi trebao biti fond rizičnog kapitala isključivo za tehnološke i inovativne startup projekte. U planu je da to bude miješani fond od 40 milijuna eura - 20 milijuna bi se prikupilo od privatnih investitora, a 20 milijuna bi bilo učešće država putem kredita Svjetske banke.

-U pregovorima smo sa Svjetskom bankom i ja očekujem da ćemo ga realizirati negdje u šestom, sedmom mjesecu iduće godine - istaknuo je Liović. Osim ovog instrumenta, bit će prisutan i spomenu-ti co-matching sredstava - tj. investitor će ulagati u kapital malih društava, a u istom iznosu u kojem oni budu ulagali, do određenog maksimalnog iznosa, država će dati dio svojih sredstava. Druga novost su equity jamstva (jamstva za imovinu), namijenjena investitorima koji imaju dovoljno svojih sredstava za ulaganje, ali imaju averziju prema riziku. U takvim situacijama HAMAG-BICRO neće inicijalno sudje-lovati u ulaganju, ali će preuzimati 50 posto rizika na sebe.

Visoka razina povjerenja u private equity fondoveS obzirom na očekivanja iz travnja ove godine, kada je većina privatnih investitora u regiji vjerovala u poboljšanje gospodarskih uvjeta, u najnovijem Deloitteovom ispitivanju 74 posto ispitanika izja-vilo je da u idućim mjesecima ne očekuje značajne promjene. Ipak, isto istraživanje pokazuje rast očekivanja i povjerenja u private equity fondove u Srednjoj Europi.

Naime, vodeći fondovi (Mid Europa Partners) održavaju tempo te su u regiji prikupili najveća sredstva u posljednjih pet godina, a u proteklom razdoblju i fondovi u regiji su u nekoliko navrata uspjeli učvrstiti svoju tržišnu poziciju.

Posljednjih šest mjeseci karakterizirano je dodatnim ulaganjima u postojeći portfelj privatnih investitora te je zamjetan značajan broj poslovnih subjekata u vlasništvu privatnih investitora, a koji su namijenje-ni za prodaju u kratkom roku, istaknuli su iz hr-vatskog ureda u Deloitteu. Gotovo 80 posto ispitani-


Potražnja kompanija u eurozoni za

kreditima ojačala je u trećem tromjesečju,

a u zadnja tri ovogodišnja mjeseca njezin bi rast trebao

biti vrlo snažan.

SIGURNOST JE NAJVEĆA KAMATA.

PBZ NAJUSPJEŠNIJA BANKA U

HRVATSKOJ NA ECB TESTU

Kapital

Ako je suditi prema rezultatima stres testa Europske središnje banke, a koje je objavljeno krajem listopada, danas je bankarsko tržište neusporedivo snažnije i spremnije sačuvati novac svojih klijenata pod teretom eventualnih kriznih udara nego prije nekoliko godina. Dobri rezultati za grupacije u kojima posluju naše vodeće banke potvrdili su da se nastavlja razdoblje najdulje bankovne stabilnosti u modernoj hrvatskoj povijesti.

U stres test su uključene 123 banke iz 21 države članice EU i Norveške. Riječ je o bankama čija je sistemska važnost tolika, da njihova aktiva sačinjava oko 70 posto bankarskog sustava EU mjerenog veličinom aktive i više od 80 posto aktive svih banaka koje će od sljedećeg mjeseca potpasti pod izravni nadzor ECB-a u okvi-ru jedinstvenog mehanizma nadzora banaka. Svrha je utvrditi njihovu otpornost u ekstremnim uvjetima. U stres testu se pretpostavljaju negativni ekonomski scenariji - iznenadni i snažni padovi BDP-a i vrijednosti imovina, uključujući i valute, te snažna povećanja nezaposlenosti. Potom se pomoću simulacija računaju gubitci u bankama u trogodišnjem razdoblju i provjerava imaju li banke dovoljno sredstava (vlastitog kapitala) da izdrže udar dugotrajne krize.

Iako hrvatske banke nisu samostalno uključene u stres test, one su posredno utjecale na rezultate, jer je stres test proveden na najvišoj razini konsolidacije. To znači da su rizici kojima je, primjerice, izložena neka banka-kćer u Hrvatskoj, uključeni u izračun ukupnog rezultata neke banke-majke. Tako je Privredna banka Zagreb kao članica Intesa Sanpaolo Grupe ostvarila najuspješniji rezultat među bankama u Hrvatskoj. „PBZ nema dodatnih zahtjeva za rezervacijama, što je veliko priznanje i potvrda naše dugogodišnje predanosti i kvalitete u radu s klijentima i kontinuirano vrlo do-brog upravljanja kreditnim portfeljem i povezanim rizicima. Ovaj izvrstan rezultat i stres testom potvrđena snažna kapitalna pozicija Grupe garantiraju stabilnost poslo-vanja i omogućuju nam da i dalje nastavimo biti pouzdan i siguran partner našim klijentima i ključan nositelj financijske stabilnosti u ovom dijelu Europe”, navode u PBZ-u.

Hrvatske banke stabilne - završena analiza stres testa

ka ne očekuje značajne promjene u razini likvidnosti, što je, prema stručnjacima, dobar znak poboljšanja uvjeta u proteklih nekoliko godina te da zajmoda-vatelji pružaju oslonac za sklapanje novih poslova.

Najuspješniji fondovi prisutni na domaćem tržištuČini se kako se već nekoliko tjedan uzastopno ističu fondovi koji su s većim djelom portfelja prisutni na domaćem tržištu kapitala. Istovremeno, najveće pa-dove bilježe donedavni dobitnici, koji investiraju u Rusiju - BRIC fondovi.

Tako u posljednje vrijeme dobitnike predvode fon-dovi poput CROBEX10 i Capital Two. I dok je CROBEX10 indeksni fond koji replicira indeks Zagrebačke burze, Capital Two regionalno je usmje-ren dionički fond koji bira ulaganje u najbolje, ta-kozvane bluechip dionice. Capital Two 80 posto portfelja drži investirano u Hrvatskoj, a 18 posto investirano je u Srbiji. Među sektorima najzastu-pljeniji su turizam (31%) i industrija s 14 postotnim

udjelom. Pa iako se inače promjene u svijetu fondo-va događaju na tjednoj bazi, promatramo li i prinose od početka godine, na vrhu ljestvice se i dalje nalaze fondovi Capital Two, KD Victoria i FIMA Equity. Dionički fondovi s najvećim prinosima u proma-tranom razdoblju su spomenuti KD Victoria i Ca-pital Two, oba s rastom preko 35%. Najuspješnije mješovite fondove predvodi Allianz Portfolio, a slijedi ICF Balanced, gdje se oba „vrte“ s oko 18 po-sto rasta. Kod obvezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci bilježi fond HPB Obveznički, a slijedi PBZ Bond s rastom od oko 7,5 posto. Eurs-ke novčane fondove predvodi Agram Euro Cash, a kunske novčane fondove predvodi Locusta Cash.Prema prinosu u posljednjih 12 mjeseci, osamnaest fondova bilježi rast veći od deset posto, dok je 36 fondova poraslo preko pet posto.

Domaće tvrtke s najvećim prinosom na kapitalNa kraju rujna 2014. pojavile su se izvjesne analize o tome koliki je prinos na kapital ostvarila pojedina kompanija na Zagrebačkoj burzi.U tom kontekstu, Varaždinska tekstilna industrija Varteks ostvarila je na kraju rujna 2014. prinos na kapital (ROE) od 40 posto. Na drugom mjestu je Ericsson Nikola Tesla, koji je ostvario ROE od 31 po-sto, budući da je isplatom relativno visoke dividende od ukupno 426 milijuna kuna više nego prepolovio ukupan iznos kapitala. Atlantic grupa bilježi ROE od 12 posto, Hrvatski telekom 11 posto, dok Dalekovod i Ledo oboje bilježe po 10 posto.

Ostale kompanije imaju ispod dvoznamenkastog pozitivnog ROE - Adris i Končar-elektroindustrija s po 6 posto, Zagrebačka banka (5%), Podravka (3%), Kraš, Tehnika i Atlantska plovidba s po 2 posto te AD Plastik, Arenaturist i Luka Rijeka s po jedan po-sto.Negativan povrat na kapital imaju te se na samom dnu nalaze Đuro Đaković holding, Petrokemija, Uljanik plovidba, Belje, Ina, Viadukt te Vupik.

Banke u eurozoni očekuju snažan rast kreditiranja kra-jem godineU okolnostima kada je značajno smanjena kre-ditna aktivnost banaka te dok su bankovni sustavi razvijenih zemlja prenatopljeni likvidnošću, mno-gim stručnjacima čine se logični potezi ECB-a koja je, kako bi potaknula kreditiranje i rast, uvela nega-tivnu kamatu na prekonoćne depozite poslovnih ba-naka. Tim bankama se onda viškove likvidnosti više ne isplati držati na računima kod središnje banke, pa bi jedna od posljedica mogla biti i veća aktivnost u pronalasku dovoljno prilika za ulaganje.

I dok hrvatski stručnjaci naglašavaju da je „sce-narij negativnih kamatnjaka na štednju relativno


Kapital

Sustav stambenih štedionica koristi oko

700.000 hrvatskih građana, a samo u

2013. godini one su isplatile 830 milijuna

kuna ili 20 posto ukupno odobrenih stambenih kredita.

malo moguć u Hrvatskoj, jer uvjeti likvidnosti nisu povećani u mjeri kao u euro-području“, svi pozdravljaju predviđanja Europske središnje banke da će kompanije u zadnjem ovogodišnjem kvartalu generirati snažnu potražnju za kreditima.Naime, kako pokazuje nedavno objavljeno istraživanje Europske središnje banke (ECB) o bankovnom kreditiranju, a koje je obuhvatilo 137 banaka u eurozoni - potražnja kompanija u eurozo-ni za kreditima ojačala je u trećem tromjesečju, a u zadnja tri ovogodišnja mjeseca njezin bi rast trebao biti vrlo snažan.

Banke su u trećem tromjesečju ublažile uvjete kre-ditiranja za kompanije i kućanstva te očekuju da će ih u četvrtom tromjesečju dodatno ublažiti kada su u pitanju kompanije, konstatirao je ECB u redovnom tromjesečnom istraživanju. Među najvećim zemlja-ma eurozone, prema istom istraživanju, uvjeti kredi-tiranja nešto su ublaženi u Francuskoj i Njemačkoj, a postroženi su u Nizozemskoj.

Stambene štedionice prema europskom modelu - najuspješnija vrsta javno-privatnog partnerstvaNedavni prijedlog Zakona o dopuni Zakona o stam-benoj štednji i državnom poticanju digao je, čini se, puno prašine. Iz Odbora za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka ističu kako je nacrt Zako-na donesen bez ikakvih konzultacija sa stambenim štedionicama. Naime, nedavna studija Instituta javnih financija jasno je pokazala da država na jednu

kunu uloženu u stambene štedionice natrag dobi-va dvije, pa stoga smatraju kako sustav stambene štednje funkcionira efikasno.

Stambene štedionice po sličnom modelu funkcio-niraju već devedeset godina u zapadnoj Europi i prihvaćene su kao najuspješnija vrsta javno-pri-vatnog partnerstva, istaknuli su iz Odbora. Prema njihovim riječima, institut stambene štednje ne može funkcionirati bez državnih poticajnih sredsta-va, te bi bez DPS-a on dugoročno bio oslabljen jer državni novac omogućava štedionicama da daju stambene kredite uz fiksnu kamatnu stopu koja je temeljna značajka cijelog sustava. No slažu se i predlažu da se njihov iznos prilagodi uvjetima na tržištu.

-Bez DPS-a nema atraktivne ponude stambenih štedionica i fiksne kamate. Stoga predlažemo model u kojem iznos DPS-a više ne bi bio fiksan, nego bi pokrivao razliku između tržišnih kamata i fiksnih kamata u štedionicama - predložio je u ime Odbo-ra Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wustenrot stambene štedionice.

Tako bi država morala isplaćivati nešto manje novca štedišama u vremenima kada su kamate u bankama niske, dok bi davala nešto višu kamatu u obratnom scenariju. DPS bi se drugim riječima u potpunosti prilagodio tržištu. Primjerice, s obzirom na niske ka-mate u bankama u 2014., država bi isplatila samo 30


KapitalKapital

U fazi prikupljanja temeljnog kapitala

za etičku banku minimalni je ulog

2.500 kuna.

do 40 milijuna kuna DPS-a. Inače, sustav stambenih štedionica koristi oko 700.000 hrvatskih građana - samo u 2013. godini stambene štedionice isplatile su 830 milijuna kuna ili 20 posto ukupno odobrenih kredita, a isti trend se nastavio u ovoj godini.

Dolazak prve etičke banke u HrvatskuZadnjih mjeseci puno se govori o inicijativi mladog fizičara Gorana Jerasa za osnivanjem prve etičke banke u Hrvatskoj, koja bi bila članica europskog udruženja etičkih banaka (EFBEA). Naime, ne-razmjer između realne ekonomije, u kojoj sudjeluju poduzetnici i građani, i onoga što nude banke, izro-dilo je potrebu pojave društveno odgovornog modela po kojem posluju etičke banke.

Pa iako pojam etičkih banaka u Europi postoji od 2001. hrvatskim građanima ova inicijativa približena je tek odnedavno. Trenutno je cilj od istomišljenika prikupi-ti dovoljno kapitala za osnivanje, a u fazi prikupljanja temeljnog kapitala minimalni je ulog 2.500 kuna. Nema maksimalnog limita ulaganja, a veći iznos neće omogućiti i veći utjecaj na upravljanje, no hoće do-stupnost većih resursa. Inicijator projekta etičke banke u Hrvatskoj, Goran Jeras, ističe kako žele što nižim ka-matama učiniti društveno odgovorne projekte konku-rentnima. Pri tome se ne smatraju konkurencijom komercijalnim bankama jer je fokus drugo tržište, tj. oni koji nemaju pristup financiranju. Banka planirana ovim projektom bit će etična, ekološka, informatički napredna banka koja ulaže u „zelene“ projekte i racio-nalno raspolaže resursima. Inače, podatci govore kako takve banke ostvaruju i bolje povrate, bolje poznaju svoje klijente i stope loših kredita su im niže.

EU fondovi - nove prilike u 2015.-Želimo manje trošiti novac poreznih obvezni-ka, a više novac iz europskih fondova jer ćemo

tako najbolje opravdati i iskoristiti članstvo u Europskoj uniji - izjavio je prije par dana pre-mijer, predstavljajući prijedlog novog proračuna. Proračunom se planira osigurati 7,1 milijardi kuna iz europskih fondova kojima će se financirati razvojni projekti, s tim da se najveći dio planiranih ulaganja iz sredstava EU fondova odnosi se na poljoprivre-du, malo i srednje poduzetništvo, te promet i infra-strukturu.

Zračna luka Dubrovnik, vodoopskrbni sustavi Osije-ka, Vukovara, Čakovca i Poreča, most otok Čiovo-kopno i drugi kolosijek pruge Dugo Selo-Križevci samo su neki od projekata koji bi se trebali sufinan-cirati novcem iz europskih fondova.

I dok su, po svemu sudeći, veliki planovi vezani uz EU fondove, te bi upravo oni trebali biti važan izvor gospodarskog rasta u 2015. godini, sve izravnije i otvorenije su kritike stručne javnosti kako nismo ni približno iskoristili prilike koje nam pružaju fon-dovi. Naime, sredstva koja daje Europska unija za-pravo je novac poreznih obveznika EU, pa se stoga ta sredstva dodjeljuju po zadanim pravilima - to što imate projekt ne znači da će ga EU i financirati, a osobito neće u iznosu od 100%.

Upravo zato, kako bi ubrzala povlačenje novca iz fondova EU, Vlada pokreće novi fond koji će sufi-nancirati takve projekte, a koji će već u sljedećoj go-dini raspolagati sa 150 do 170 milijuna kuna.

On bi, prema mišljenju nadležnog ministra Grčića, trebao biti jedan od okidača novog investicijskog ciklu-sa u sljedećoj godini. Novi Fond za sufinanciranje EU projekata punit će se prihodima od poreza na dohodak. Naime, 1,5 posto ukupno ubranih sredstava od tog po-reza trebalo bi se slijevati u njega.

Domaće tržište kapitala oslikava stanje u nacionalnom gospodarstvuHrvatska se već šest godina nalazi u recesiji i nije realno očekivati da stanje na burzi bude puno drugačije od stanja u kojem se nalazi nacionalna ekonomija. Iz tog razloga ono što vidimo na burzi zadnjih 5-6 godina je zapravo stagnacija cijena jer se index Crobex u tom razdoblju kreće u dosta uskom rasponu između 1800-2200 bodova. O stanju na tržištu kapitala razgovarali smo s Darkom Brborovićem, predsjednikom Uprave OTP Investa.

Prema Vašem mišljenju, kakvo je stanje na domaćem tržištu kapitala?S jedne strane, cijene dionica su već dosta pale nakon 2008. godine i teško je za očekivati da bi pad mogao biti još veći. S druge strane, sve dok hrvatska ekonomija ne pokaže ja-sne naznake oporavka BDP-a nije za očekivati niti prevelik rast cijena dionica, jer je tržište kapitala uvijek refleksi-ja događanja u realnoj ekonomiji. Ipak, ono što se može uočiti na tržištu kapitala je određena „rotacija“ u preferen-ciji ulagača. Dok je u razdoblju snažnog rasta cijena dioni-ca do 2008. godine bio najveći broj kompanija iz sektora građevinarstva, sada je ta slika sasvim drugačija. U ovom trenutku ulagači više preferiraju sektor turizma i dionice iz tog sektora, a isto tako dionice iz sektora hrane i indu-strije imaju relativno dobre rezultate. Kompanije iz sektora građevinarstva u ovom trenutku nisu u fokusu ulagača.

Kakvi su trendovi u fondovskoj industriji na hrvatskom tržištu?Fondovska industrija je za vrijeme velikog pada cijena dio-nica tijekom 2008. godine izgubila velik dio imovine pod upravljanjem jer su fondovi u tom trenutku dosta bili izloženi hrvatskom tržištu kapitala. U vremenu nakon toga, fondovska industrija je bila izložena (i još uvijek je) snažnom procesu konsolidacije. Pojedina društva za upravljanje pripojena su drugim društvima, a mnogi fondovi su spojeni s većim fon-dovima. Nakon toga je započeo lagani oporavak imovine pod upravljanjem u fondovima koji traje i danas, ali je imovina kojom upravljaju još uvijek znatno manja nego što je bila na vrhuncu tijekom 2007. i 2008. godine. Na tom tragu su i stra-tegije ulaganja koje su implementirane na način da je još veći fokus na diversifikaciji ulaganja, kako bi se izbjegla situacija s velikim padom cijena tijekom 2008. godine.

Je li oporezivanje kamate na štednju prilika za rast fon-dovske industrije?Kada u Hrvatskoj uspoređujemo iznos novca ostvaren ula-ganjem u depozite u bankarskom sustavu s onim uloženim u investicijske fondove, vrlo lako možemo uočiti veliki nesrazmjer i sklonost domaćih ulagača klasičnim oblicima štednje. U zemljama koje su oporezivanje kamate na štednju prethodno provele prije Hrvatske, zamijećen je trend rasta ulaganja fondove, pa možemo pretpostaviti i određene po-make u odabiru načina štednje potaknute oporezivanjem kamate na klasičnu štednju. Rast fondovske industrije

predstavlja proces kojim se Hrvatska polako približava već prisutnim trendovima na stranim tržištima.

OTP Invest je u srpnju ove godine osnovao OTP Favorit fond. Jeste li zadovoljni poslovanjem OTP Investa tijekom 2014. godine?OTP Invest svojim ulagačima nudi mnoštvo investicijskih mogućnosti kroz investicijske fondove s različitim sklono-stima rizika, domaća i strana tržišta kapitala, kao i rokove ulaganja. OTP novčani i euronovčani fond prvenstveno su namijenjeni za ulagače sklone konzervativnoj stra-tegiji ulaganja, a OTP indeksni, OTP Meridian 20 i OTP uravnoteženi fond za ulagače s dugoročnijim investicijskim ciljevima. Sagledavajući preferencije ulagača u odabiru štednje i ulaganja, polovicom ove godine pokrenuli smo novi investicijski fond OTP Favorit. Fond je, sukladno svojim obilježjima i naravi, otvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom sa zaštićenom glavnicom, čiji je cilj ostvariti što veći kapitalni prinos na glavnicu kroz ulaganje u dioničke indekse odabranih zemalja (Brazila, Njemačke, Italije, Španjolske i Hrvatske), uz istovremeno osiguranje mogućnosti povrata glavnice kroz ulaganja u dužničke vrijednosne papire. Fond je osnovan na rok od 3,5 godina te denominiran u EUR-u. Nakon uspješno provedenog razdo-blja upisa, Fond je osnovan s prikupljenih 30 milijuna kuna.

Kakve su Vaše prognoze i očekivanja u gospodarstvu i svjetskoj ekonomiji u 2015. godini, vezano uz tržište kapitala?Globalna ekonomija nalazi se u fazi laganog rasta, ali je sli-ka jako različita kada se pogleda stanje u pojedinim regija-ma. Američka ekonomija nalazi se u fazi ubrzavanja rasta i njihova središnja banka (FED) razmišlja o trenutku i iznosu povećanja kamatnih stopa u 2015. godini. Sve dok je infla-cija niska (a ona to sada jest), nema prevelikog straha da bi se taj rast mogao usporiti u SAD-u. Situacija u Eurozoni je potpuno različita od američke. Rast gospodarstva je jako slab i očito je da će Europska središnja banka (ECB) sa svoje strane morati poduzeti dodatne mjere kako bi se povećala kreditna aktivnost. Situacija u Kini je okarakterizirana laga-nim usporavanjem BDP-a, što se u kineskom slučaju svo-di na pad stope rasta s 10% na sadašnjih 7,4% p.a. Kines-ke vlasti pokušavaju povećati stopu rasta između ostalog i smanjenjem kamatnih stopa, što je mjera koja je nedavno usvojena.

Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa


IzvozIzvoz

Vidljivi oporavak izvoza - prvi signal oporavka domaćega gospodarstva?Jedino izvozna orijentacija može maloj zemlji visoke razine nezaposlenosti i visokog vanjskoga duga jamčiti konkurentnost i dugoročno održiv gospodarski rast, sugla-sni su stručnjaci, pa ne čudi da upravo jačanje izvozne baze i prodaje na inozemnim tržištima vide kao jedinu mogućnost za ukupan rast gospodarske aktivnosti.

Pripremila: Anita Zelić

Okosnicu izvoza u Hrvatskoj čini oko

300 velikih poduzeća koja generiraju većinu

izvoza, a u razdoblju prije recesije najvećih

pet izvoznika u prosjeku je činilo

30 posto ukupnog izvoza.

Predstoji nam još jedna značajnija fiskalna konsolida-cija, pa će domaća potražnja i dalje biti pod pritiskom. Stoga jedinu mogućnost za rast gospodarstva vidim na stranim tržištima, istaknuo je nedavno Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Očito tako misle i mnoge tvrtke, budući da je u prvih osam mje-seci ove godine hrvatski robni izvoz porastao 10,5 po-sto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Vidljiv oporavak izvoza - nositelji promjene modela ra-sta su mala poduzećaI dok vidljivi oporavak izvoza upućuje na početak opo-ravka domaćega gospodarstva, ono što osobito privlači pažnju stručne javnosti jest činjenica tko su nositelji toga rasta.Naime, rast izvoza rezultat je ekspanzije izvoza malih i srednje velikih poduzeća, koja su od početka krize povećala izvoz za osam milijardi kuna, dok su velika poduzeća smanjila izvoz za četiri milijarde kuna.

Uzme li se u obzir struktura hrvatskog izvoza koja pokazuje izniman stupanj koncentriranosti jer većinu izvoza ostvaruju redovni izvoznici dok novi izvozni-ci predstavljaju relativno malen udjel – tri posto – u ukupnom broju poduzeća, tim je interes analitičara još očitiji.Naime, okosnicu izvoza u Hrvatskoj čini oko 300 ve-likih poduzeća koja generiraju većinu izvoza. Tako

je u razdoblju prije recesije najvećih pet izvoznika u prosjeku generiralo 30 posto ukupnog izvoza, a najvećih 50 gotovo dvije trećine ukupno ostvarenog izvoza prerađivačke industrije.-Upravo je taj najmanji segment domaćeg biznisa od početka krize povećao izvoz, dok su velike tvrtke, koje u njemu sudjeluju s čak 60 posto, smanjile prodaju na inozemnim tržištima - rekao je Jurica Zrnc iz Hrvats-ke narodne banke na nedavno održanom okruglom stolu „Otkrivamo nove hrvatske izvoznike“. Upravo stoga, održivost izvoza bit će moguća samo ako se proširi okosnica od oko 300 velikih tvrtaka stvaranjem novih izvoznika i restrukturiranjem postojećih, sma-tra Zrnc.

ICT poduzeća – izvoznici koji lakše plasiraju na ino-zemna tržištaČini se kako su se upravo male tvrtke, koje je kriza najviše pogodila jer nisu imale snažnu domaću pozi-ciju, prve okrenule inozemnim tržištima. Među nji-ma su svakako i ICT poduzeća koja svoje proizvode mogu relativno lakše plasirati na inozemna tržišta. A upravo ovo vrijeme gospodarskih turbulencija, pre-ma mišljenju stručnjaka, moglo bi biti pravi trenutak za prepoznavanje strateške važnosti informacijskih tehnologija u razvoju domaćega gospodarstva te okidač potrebnih brzih promjena.

Hrvatska ICT industrija 11. je po veličini domaća in-dustrijska grana po doprinosu BDP-u i time postaje jedna od ključnih grana nove gospodarske strategije koja će biti posebno poticana. Unatrag pet godina ovaj sektor je zabilježio 78-postotni rast izvoza. ICT je kao sektor i među 12 najvećih izvoznika, s ukupnim izvo-zom koji se procjenjuje na oko dvije milijarde kuna.

Novi hrvatski izvoznici No iako medijsku pažnju najčešće pobuđuju ICT poduzeća koja svoje proizvode lakše plasiraju na ino-zemna, pogotovo udaljenija tržišta u odnosu na neke druge sektore, na domaćem tržištu također postoji niz primjera uspješnih izvoznika proizvođača. Tajna njihova uspjeha je u ulaganjima u visoku tehnologiju, istraživanje i razvoj.

Bilo kako bilo, spomenuti rast izvoza o kojem se u posljednje vrijeme s ushitom govori, ako je sudi-ti prema podatcima FINA-e, treba zahvaliti novim izvoznicima - malim i srednjim tvrtkama. Naime, dok su dosadašnje okosnice izvoza, velika poduzeća, karakterizirane snažnim smanjenjem prodaje, u tijeku je, čini se, stvaranje nove izvozne baze hrvatskoga go-spodarstva. Izrada drvenih svjetiljki za Hilton, aplikacija za naručivanje luksuznih taksi limuzina u SAD-u, izvoz golemih plastičnih biopročistača u Italiju, ugo-vori sa svjetskim korporacijama za isporuku pivskih točionika, najveća proizvodnja keramičkih električnih komponenti u svijetu, šivanje odijela za najpoznatije brandove kao što je Pierre Cardin, proizvodnja mate-rijala za poluvodičku industriju…

Sve te projekte realizirala su domaća izvozno orijen-tirana manja poduzeća, pa upravo taj sektor pokazuje potencijal iz kojeg bi se mogli pojaviti novi tržišni lideri i novi nositelji izvoza. Tvrtke Starco Beli Ma-nastir, Centrometal Macinec i Emerson Zagreb, koji su dobitnici su nagrada za najbolje malog i srednjeg izvoznika u kontinentalnoj Hrvatskoj ili Oprema uređaji iz Ludbrega, kompanija s 200 zaposlenih za proizvodnju uređaja za hlađenje i točenje piva, vina, sokova i vode, 93 posto od 104 milijuna kuna priho-da ostvaruje od izvoza, neki su od predstavnika tog sektora. Prema FINA-inim podatcima, broj malih poduzeća izvoznika povećao se za oko 1.600 u 2013. godini u odnosu na 2008.

Važnost sajmova u funkciji rasta izvozaU trenutku kad je domaće tržište ograničeno veličinom i pogođeno snažnom gospodarskom krizom, izvoz i izlazak na strana tržišta preduvjeti su gospo-darskog rasta. Međunarodne sajamske priredbe pre-poznate su kao jedan od najboljih načina za izlazak na međunarodno tržište, uspostavljenje novih kontakata, dobivanja poslova i stjecanja znanja, posebno za mala i srednja poduzeća.

-Sajmovi su posebno značajni za mala i srednja poduzeća. s obzirom na to da više od 70% izlagača i posjetitelja na sajamskim priredbama dolazi iz SME sektora, a sajamske tvrtke trude se organizirati semi-nare za bolju pripremu nastupa, konferencije i radio-nice za edukaciju i nova znanja te poslovne susrete/matchmaking programe za stjecanje novih kontakata i partnera - ističe Berislav Čižmek, CEO konzultantsko-lobističke tvrtke CBBS.Ulaskom u EU otvaraju nam se nova financijska sredstva za jačanje izvoza i izlaska na strana tržišta putem EU fondova – program COSME od 2,3 mili-jarde EUR 2014. – 2020., koji je dobrim dijelom na-mijenjen promociji i internacionalizaciji SME sekto-ra, kao i kroz module poslovnih misija: EU Mission

for Growth, u organizaciji Europske komisije/Upra-ve Poduzetništvo i industrija (Poslovni susreti: EU - Kina, grad Chengdu, listopad 2014, Cape Verde, stude-ni 2014.), navodi dalje Čizmek.

Konzultantsko-lobistička tvrtka CBBS d.o.o. iz Za-greba provela je u 2012. godini istraživanje: Sajamska industrija i internacionalizacija malih i srednjih poduzeća, u kojoj su sudjelovali stručnjaci za područje sajmovanja, predstavnici medija i malog i srednjeg poduzetništva iz 20 zemalja, koje je pokazalo da su sa-jamske priredbe, konferencije i druga slična okupljanja od velikog značenja za europske poduzetnike.

Glavne komponente koje čine izvoz - uzroci rasta izvoza poduzećaVelik broj istraživanja upućuje na to da su izvozni-ci prema mnogim karakteristikama superiorniji od poduzeća koja ne izvoze. Izvoznici imaju više kapitala, zapošljavaju više radnika, karakterizirani su s većom produktivnosti, imaju veću prodaju te isplaćuju veće plaće od neizvoznika. Stručnjaci tvrde kako postoji izrazita međuovisnost između izvoza i proizvodnosti poduzeća te smatraju kako poduzeća počinju izvoziti jer su produktivnija pa zbog svoje uspješnosti mogu platiti fiksne troškove koje podrazumijevaju aktivnosti na međunarodnom tržištu. Osim toga, uslijed snažnije konkurencije izvoznici imaju snažan poticaj da budu učinkovitiji, povećavaju prodaju i koriste prednosti ekonomije obujma. Nadalje, suradnja s poduzećima u međunarodnom okruženju omogućuje prelijevanje tehnologije, znanja, praksi i kontakata koji omogućuju efikasnije poslovanje. A važan je i učinak supstitucije

Tvrtka Werkos d.o.o. iz Osije-ka s naručiteljem DARS d.d. ugovorila je izvedbu zido-va za zaštitu od buke na AC Dramlje-Celje i Celje-Arja Vas u iznosu od 22.027.912,89 EUR, u trajanju izvedbe rado-va od 480 radnih dana. Izvodi se 20 km zidova za zaštitu od buke, maksimalne visine 7 m, a u sklopu projekta izvodi se i zamjena asfalta i nova signali-zacija s portalnim konstrukci-jama. Radovi se odvijaju u vrlo kratkim rokovima, pod teškim prometom, što posao čini vrlo zahtjevnim. Do kraja projekta bit će izvedeno oko 20.000 m bušenih pilota, postavljeno 5.000 kom betonskih stupova i ugrađeno 70.000 m² panela za zaštitu od buke. Bitno je napomenuti da je velik broj ugrađenih proizvoda proizveden upravo od strane Werkosa i partnera u RH, gdje svi proizvodi imaju CE certifikat, tako da je posredno ovaj projekt uposlio i određeni dio hrvatske proizvodnje.

Jedan od trenutno najvećih izvoznih poslova u hrvatskom graditeljstvu

ICT sektor pripada među 12 najvećih izvoznika, a zabilježio je 78-postotni rast izvoza unatrag posljednjih 5 godina.

Top 10 hrvatskih izvoznih proizvoda Prema posljednjim prošlomjesečnim podatcima iz HGK, nastavljeni su dosadašnji trendo-vi, pa se najveći rast vrijednosti izvoza bilježio kod odjeće, električne energije, proizvoda drvne industrije, strojeva i uređaja te prehrambenih proizvoda. Osobitog razloga za op-timizam, čini se, imaju kompanije iz poljoprivredno-prehrambenog sektora. Riba, kuku-ruz, umaci, pripravci za hranu, šećer, sladni ekstrakt, hrana za životinje, soja, čokolada i pekarski proizvodi, ako je suditi prema podatcima iz HGK, ulaze u top 10 hrvatskih izvoznih proizvoda iz ovog sektora.

Izvoz tuna u Japan ostaje i dalje perjanica s najboljim učinkom, a zabilježeni su odlični pomaci kod izvoza mesa i klaoničkih proizvoda, voća i povrća, uz dominaciju jabuka i agru-ma, kukuruza te soje. U svakom slučaju, ohrabruje i činjenica da je zabilježen rast izvoza na svim najvažnijim tržištima. Tako je na zajedničkom tržištu ostalih 27 članica Europske unije trgovanje povećano, kao i na tržištu zemalja regije uključenih u okvire CEFTA-e.


domaćeg tržišta onim inozemnim - pa loša domaća potražnja utječe na izvoz poduzeća.

Veliki hrvatski distributer - nova izvozna vrata domaćim tvrtkamaJedna vrlo interesantna prilika, koja se odnedavno ponudila za hrvatsku prerađivačku industriju, došla je ljetos od strane velikog hrvatskog distributera koji posluje na 17 tržišta EU, a svoju poslovnu mrežu pla-nira koristiti i za izvozni kanal. Riječ je o Orbicu u vlasništvu Branka Roglića, koji je pozivao sve zainte-resirane za izvoz da mu se jave. Istaknuo je kako svi koji imaju proizvod široke potrošnje mogu pokušati preko Orbica plasirati svoje proizvode. Naime, u sva-koj zemlji gdje grupacija posluje uspostavlja sektor koji će se baviti robom široke potrošnje, drugim riječima, i s plasmanom hrvatskih proizvoda. Neovi-sno je li netko već izvoznik ili to tek želi postati, u Orbicu smatraju kako je ovo jedinstvena poluga za jačanje prisutnosti hrvatskih izvoznika, ali i za prvi izvozni korak domaćih tvrtaka koje još nisu radile na stranim tržištima.

Ideja je čisto tržišna, ističu iz Orbica. Odredit će se marža, spomenuta tvrtka će potrošiti koliko mora da bi se roba plasirala, a ostatak je profit Orbica. No, marža kao trošak proizvođača, tvrdi Roglić, bit će puno manja od troška koje bi inače tvrtka ima-la da pojedinačno u svakoj od zemalja osnuje svoje predstavništvo ili poduzeće. Tvrdi kako će to biti kanal putem kojeg hrvatska prerađivačka industrija može ostvarivati izvoz na najjeftiniji način.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske Hrvatskoj su oduvijek, prije svega, bila bitna tržišta okruženja s kojima ima i pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, barem kada je o poljoprivredno-prehrambe-nim proizvodima riječ, kao i određene bliske europ-ske zemlje. Tako su se na listi top izvoznih tržišta za hrvatske kompanije nanizale susjedna nam Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Crna Gora, ali i Italija i Njemačka. Specifičnost najvećih hrvatskih izvoznih partnera poput Italije, Slovenije te Bosne i Hercegovi-ne jest da imaju poteškoća s izlaskom iz recesije, što dodatno usporava izvoz hrvatskih poduzeća.

Prema tome, predlažu stručnjaci, iako promje-na izvoznih destinacija iziskuje dodatne troškove, važno je za poduzeća da se orijentiraju na druga rastuća tržišta kako bi nadomjestila manjak potražnje kod tržišta na koja uobičajeno izvoze. Pa iako su najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske Itali-ja i Njemačka, te BiH, hrvatski izvoznici proteklih su godina 'otkrili' i rusko tržište, na koje je prošle godi-ne izvezeno skoro sto posto više robe nego u istom razdoblju godine prije toga. Od ostalih tržišta vrijedi spomenuti Japan, kamo plasiramo ukupan uzgoj tuna.

Gubitak povlaštenog carinskog režima - izvoz u EU i zemlje CEFTA-e raste Pred hrvatske izvoznike u 2013. godini stavljen je iza-zov prilagođavanja uvjetima koji proizlaze iz članstva u EU-u: s jedne strane Hrvatskoj se otvara tržište od pola milijardi potrošača i ona preuzima povlaštene tr-govinske ugovore EU-a s trećim zemljama, a s druge ju pogađa ukidanje povlastica koje su proizlazile iz provedbe Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj tr-govini (CEFTA) na tržištu na koje je do tada Hrvatska izvozila oko 20 posto svog izvoza.

Ipak, čini se kako u ovom trenutku nema previše razloga za brigu, budući da je na tom tržištu zabilježen relativno dinamičan rast vrijednosti robnog izvoza, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore za prva tri kvartala ove godine. U zemlje CEFTA-e hr-vatski izvoz porastao je 13,5 posto na godišnjoj razini, na 10,3 milijarde kuna, dok je uvoz pao za 6,7 posto, na 4,6 milijardi kuna. Podatci DZS-a pokazuju da Hr-vatska i dalje glavninu robne razmjene ostvaruje s članicama EU-a, na koje se odnosi oko 64 posto ukup-nog izvoza u prvih osam mjeseci te 74 posto uvoza.

Problemi hrvatskih izvoznika Razlozi za slabost hrvatskog izvoza su višestruki. Ako je suditi prema pisanjima stručnjaka, prije svega se

U hotelu Westin u Zagrebu je 24. studenoga pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske održana trinaesta Međunarodna konferencija o poticanju izvoza, u organizaciji Hr-vatske banke za obnovu i razvitak. Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade Zoran Milanović, a svojim uvodnim govorima sudionicima su se obratili Vladimir Kristijan, predsjednik Uprave HBOR-a i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, Branko Grčić.

Kako povećati izvoz, smanjiti izvozne rizike, kako do sredstava dostupnih iz EU fondova te kakav je utjecaj najnovijih političkih previranja i sankcija na EU i hrvatski izvoz bile su glavne teme ovogodišnje Konferencije na kojoj se okupilo preko 350 sudionika. U svom uvodnom obraćanju, predsjednik Uprave HBOR-a Vladimir Kristijan istaknuo je kako hr-vatski izvoznici po svim pokazateljima čine iznadprosječni dio hrvatske ekonomije. Su-dionike je podsjetio i na dosadašnja ostvarenja, navodeći podatak da je HBOR hrvatske izvoznike do sada podržao s gotovo 39 milijardi kuna kredita i osigurao izvozne poslove u vrijednosti od 19 milijardi kuna.

-Sa zadovoljstvom mogu reći da je analizom portfelja ustanovljena značajna pozitivna veza između HBOR-ovih kredita i ostvarenog izvoza naših klijenata, i upravo nas ti pozitivni pokazatelji potiču da i nadalje osmišljavamo i uvodimo nove mjere kako bismo zajednički ostvarili još bolje izvozne rezultate - istaknuo je Kristijan.

-Svaka čast onima koji su, a nisu malobrojni, uspjeli u krizi preživjeti i ojačati. HBOR-u dajem svaku podršku, kao i izvozu - rekao je predsjednik Vlade Zoran Milanović, otvarajući Konferenciju. Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, rekao je u svom izlaganju kako se Akcijski plan podrške izvozu uspješno provodi te da je tretman izvoznika u javnosti povoljniji nego prije, a gospodarska diplomacija sve uspješnije servisi-ra izvoznike. Potpredsjednik Vlade, Branko Grčić, u svom govoru je istaknuo kako je izvoz nepobitan i neupitan efekt članstva Hrvatske u Europskoj uniji te pozvao poduzetnike na što učinkovitije korištenje dostupnih sredstava EU fondova.

Na Konferenciji je održan panel „Kako povećati izvoz?“, na kojemu su uz Vladimira Kri-stijana, predsjednika Uprave HBOR-a, sudjelovali Saša Keleman iz SID-a, Gordan Kolak, predsjednik Uprave DOK-ING-a, Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU, Boris Savnik, direktor tvrtke Hidroinženjering Slovenija, Stjepan Šafran, predsjednik Uprave Metal-product-a, Andreas Windhoff predstavnik KfW IPEX-a i Arkadiu-sz Zabłoński, predstavnik poljske razvojne banke. Svi sudionici panela usuglasili su se kako je potpora izvozne banke neophodna u ostvarenju boljih izvoznih rezultata, a ulaganja u istraživanje i razvoj pretpostavka su povećanja konkurentnosti izvoznih proizvoda.

Održana 13. HBOR-ova Međunarodna konferencija o poticanju izvoza

IzvozIzvoz

odnose na deindustrijalizaciju gospodarstva, nekonku-rentnost koja proizlazi iz visokih cijena domaćih in-puta, niskog ulaganja u istraživački i razvojni rad, usitnjenosti poduzetničke strukture, slabe povezanost izravnih ulaganja s izvoznim programima, nedovoljnih mogućnosti financiranja, neorganiziranog nastupa na inozemnim tržištima. No, problem izvoza, osim sporog oporavka i neiskorištenog potencijala stranih investici-ja, leži u 'nesreći' Hrvatske da su najvažniji trgovinski partneri i sami u problemima. Teškoće pri poslovanju u uvjetima recesije posebno iskazuju mala i srednja poduzeća koja, osim problema s nedostatkom kapi-tala, često imaju nisku pregovaračku moć u tržišnim odnosima te mnogo teže nadilaze regulatorne prepreke nego što je to slučaj s velikim poduzećima.

Istovremeno, velika poduzeća za razliku od malih i srednje velikih poduzeća koja su mnogo dinamičnija u odgovoru na krizu, zasad nisu uspjela nadomje-stiti manjak domaće potražnje plasmanom svojih proizvoda na inozemna tržišta. Također, hrvatski proizvodi imaju uglavnom nisku dodanu vrijednost i ne mogu se uspoređivati s proizvodima tehnološki razvijenih zemalja u koje je uloženo puno više znanja i tehnologije. Prema analizi Europske komisije, Hr-vatska unutar EU-a pripada u „umjerene inovatore s ispodprosječnim učinkom“.

Broj malih poduzeća izvoznika povećao se za oko 1.600 u 2013. godini u odnosu na 2008.


Energetika

Opskrba plinom jedna je od aktualnijih tema i u energetskom

sektoru Hrvatske.

Geopolitičke turbulencije iznjedrile su na površinu slabosti Europskog energetskog tržišta. Stoga se Europska unija u novom proračunskom razdoblju odlučila ozbiljnije uhvatiti u koštac sa stvaranjem integrirane energetske mreže na ra-zini unije. Projekt Transeuropske energetske mreže (TEN-E) došao je u fokus, kao i pitanje centralizacije otkupa energije od trećih strana. Ustrojen je i Instrument za povezivanje Eu-rope (CEF), koji je za razdoblje od 2014. do 2020. predvidio 5,85 milijardi eura. U prvoj fazi bit će izdvojeno 647 miliju-na eura za financiranje ključnih infrastrukturnih projekata u baltičkoj regiji, te srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Cilj tih projekata je poboljšanje energetske sigurnosti za-jednice, smanjenje izoliranosti država članica u odnosu na zajedničku energetsku mrežu EU, zaokruživanje europskog energetskog tržišta i integracija obnovljivih izvora energije u električnu mrežu EU. Među 16 projekata u plinskom i 18 projekata u sektoru električne energije naći će se i projekt izgradnje LNG terminala na Krku, koji je jedan od ključnih za sigurnost opskrbe plinom u EU.

Liberalizacija energetskog tržišta u Hrvatskoj: otva-ranje je sporo, ali neizbježnoOpskrba plinom jedna je od aktualnijih tema i u energetskom sektoru Hrvatske. Otvaranje tog tržišta donijelo je značajne promjene - stigla je konkurencija, što za sada najviše pogoduje industriji, koja je u mogućnosti nabavljati plin po povoljni-jim cijenama. Osim tržišta plina, stidljivo se otvaraju i tržišta ostalih energenata. Da bi efekti tog otvaranja bili vidljiviji, ono se mora odvijati brže od sadašnjeg tempa kojega je u svom izvješću o integraciji tržišta energije u EU Europska komisija nazvala „jako ograničenim“, te sugerirala daljnje otvaranje,

kako bi se poboljšala investicijska klima i stvorili poticaji za nove tržišne aktere. Koraci u tom procesu, prema preporukama iz Bruxellesa, bili bi ukidanje regulacije veleprodajnih i ma-loprodajnih cijena i dovršetak procesa odvajanja proizvodnje od sustava prijenosa. Da se radi o vrlo sporom prijelazu na tržišnu ekonomiju i da će biti potrebno slomiti mnoga koplja, jasno je iz činjenice da je energetski sektor posljednji sektor gospodarstva u Hrvatskoj koji još nije počeo funkcionirati na tržišnim načelima. Ono što je telekomunikacijsko tržište prošlo prije desetak godina, dogodit će se i na energetskom, a u konačnici će profitirati korisnici, i to kroz niže cijene i brojne nove usluge koje će im biti na raspolaganju.

Treći akcijski plan za energetsku učinkovitost: do 2020. Hrvatska će trošiti 20 posto manje električne energijeUz otvaranje energetskog tržišta u Hrvatskoj je aktualan trend racionalizacije potrošnje energije. Sukladno europ-skim direktivama, Vlada je ove godine usvojila Treći akcijski plan za energetsku učinkovitost. Njegovom se provedbom očekuju ostvariti zacrtani ciljevi ušteda energije u ne-posrednoj potrošnji, i time pridonijeti ispunjenju cilja Europ-ske unije od 20% smanjenja potrošnje primarne energije do 2020. godine. Plan sadrži i izvješće o napretku u ostvariva-nju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti, odnosno izvješću o provedbi Drugog nacionalnog akcijskog plana, prijedlog sektorskih mjera energetske učinkovitosti, čijom će se provedbom ostvariti cilj smanjenja neposredne potrošnje energije kao i mjera na strani proizvodnje/tran-sformacije, prijenosa i distribucije energije kojima se pla-niraju ostvariti uštede primarne energije te revidiranu projekciju potrošnje energije. Najveće uštede očekuju se provedbom programa obnove zgrada javnog, komercijalnog i stambenog sektora Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Dosadašnje uštede - slučajneAnaliza provedbe svake pojedine mjere koja je bila defi-nirana u Prvom i Drugom nacionalnom akcijskom planu pokazuje da se većina pozitivnih rezultata ostvarilo zbog nepredviđenih aktivnosti, odnosno slučajnih/jednokratnih pozitivnih rezultata, a ne zbog sustavnog provođenja mjera, što ukazuje na potrebu za značajnim poboljšanjem komuni-kacije i sustavne provedbe mjera. U tu svrhu, Treći nacio-nalni akcijski plan predvidio je sustav za praćenje, mjerenje i

Okretanje energetskim alternativama u sjeni geopolitičkih (ne)prilikaUz otvaranje energetskog tržišta u Hrvatskoj aktualan je trend racionalizacije potrošnje energije. Sukladno europskim direktivama, Vlada je ove godine usvojila Treći akcijski plan za energetsku učinkovitost. Njegovom se provedbom očekuju ostvariti zacrtani ciljevi ušteda energije u ne-posrednoj potrošnji, i time pridonijeti ispunjenju cilja Europske unije od 20% smanjenja potrošnje primarne energije do 2020. godine.

Pripremio: Ante Vekić

HUP: obnovljivi izvori energije otvaraju 2.000 novih radnih mjesta do kraja 2015.

Osim ušteda, energetika nudi priliku i za nova radna mjesta. Prvenstveno u sekto-ru obnovljivih izvora energije. Koordinacija za obnovljive izvore energije Hrvatske udruge poslodavaca objelodanila je prijedlog pokretanja investicija ulaganjem u taj rastući sektor koji će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta, a koji su razrađeni na poticanje i integracija OIE u gospodarsko-energetski sustav kroz realizaciju ugovore-nih projekata vrijednih 4.8 milijardi kuna i novih projekata mikrosolara u iznosu od milijardu kuna, što bi, procjenjuju, do kraja 2015. godine doprinijelo otvaranju 2.000 novih radnih mjesta.


Benkovac priključen na EVN-ovu plinsku mrežu

EVN nastavlja ulagati u plinofikaciju hrvatske obale. Benkovac je drugi veći grad u Dalmaciji s pristupom plinu. Dolazak ovog pouzdanog i pristupačnog izvora energije u Benkovac obilježen je priključenjem APN-ovog stambenog bloka na EVN-ovu distri-bucijsku i opskrbnu plinsku mrežu krajem listopada. Stanovnici Zadarske županije uživaju prednosti plina još od 2012. Dok su se do sada potrošači plina nalazili samo u Gradu Zadru, grijanje, hlađenje i kuhanje na plinu sada je dostupno i u Benkovcu.-Iako ovo može izgledati kao mali korak u okviru cijelog plinskog biznisa u Hrvatskoj, svakako je važan korak naprijed, pogotovo s obzirom na tešku situaciju. Bez obzi-ra na recesiju i smanjenje potrošnje plina u Hrvatskoj, EVN se jako trudi napraviti razliku. Ovdje smo se okupili kako bismo obilježili otvorenje još jednog dijela plino-voda i obilježili priključivanje prvih korisnika u Benkovcu - stanovnika novoizgrađene zgrade APN-a - izjavio je direktor EVN-a Werner Casagrande.Zamjenom izvora energije poput teškog loživog ulja, ukapljenog naftnog plina i pro-pan-butan plina, kućanstva i poduzeća u Benkovcu ostvarit će značajne energetske i financijske uštede. EVN je također poduzeo važan korak u izgradnji plinske mreže Splitsko-dalmatinske županijske jer je početkom studenoga započeo s radovima na izgradnji visokotlačnog plinovoda između Dugopolja i Splita.EVN je do sada priključio više od 800 korisnika u Zadarskoj županiji. Osim kućanstava, škola, vrtića, sportskih objekata, na plinsku mrežu su priključeni i brojni turistički te poslovni objekti. EVN-ov cilj je omogućiti opskrbu plinom što većem broju korisnika u nadolazećim godinama. Dosad je uloženo oko 100 milijuna kuna u razvoj i izgradnju plinskog distribucijskog sustava u Dalmaciji.

verifikaciju ušteda koji će doprinijeti cjelovitom i egzaktnom praćenju postignutih ušteda, ali i potaknuti sve dionike na provođenje mjera.

Niskoenergetske i pasivne kuće kao temelj energetske efikasnostiOsim države, o energetskoj učinkovitosti trebalo bi početi razmišljati na svim razinama društva. Stoga nije na odmet informirati kako smanjiti potrošnju energije drugačijim pri-stupom u izgradnji kuća, poslovnih objekata i zgrada. S tim ciljem donosimo pregled pet osnovnih kategorija energetski efikasnih kuća i njihovih primarnih karakteristika:

1. NISKOENERGETSKE KUćE - koriste visok stupanj izola-cije, energetski učinkovite prozore, niske razine propuštanja zraka i toplinsku obnovu u ventilaciji za manje energije po-trebne za grijanje i hlađenje. Također se mogu koristiti i tehnologije za recikliranje topline iz vode koja je korištena kod tuširanja ili u stroju za pranje posuđa. Zbog velikih varijacija u nacionalnim standardima razlikuju se od države do države. U Njemačkoj niskoenergetska kuća (Niedrigenergiehaus) ima ograničenje u potrošnji energije za grijanje prostorija od 50 kWh/m2 godišnje. U Švicarskoj je termin niskoenergetska kuća definiran MINERGIE standardom - za grijanje prosto-rija ne smije se koristiti više od 42 kWh/m2 godišnje. Tre-nutno se kod prosječne niskoenergetske kuće u tim državama dostiže otprilike polovica tih iznosa, odnosno između 30 kWh/m2 godišnje i 20 kWh/m2 godišnje za grijanje prostori-ja. U Hrvatskoj se niskoenergetskom kućom smatra ona koja za grijanje prostorija troši do 40 kWh/m2 godišnje (zbog po-voljnije klime nego u Njemačkoj i Švicarskoj).

2. PASIVNE KUćE - prema definiciji riječ je o je zgradi kod koje toplinski komfor može biti postignut samo naknadnim grijanjem ili hlađenjem svježe mase zraka, a da kvaliteta zra-ka unutar kuće bude visoka - bez potrebe za recirkulacijom zraka. Neke države imaju svoje standarde koji znatno strože definiraju pasivne kuće. U Njemačkoj se izraz „Pasivna kuća“ odnosi na strogi i dobrovoljni „Passivhaus“ standard kojim se definira energetska efikasnost. U Švicarskoj je u upotrebi sličan standard - MINERGIE-P. Procjenjuje se da je broj pa-sivnih kuća u svijetu između 15.000 i 20.000, a velika većina ih je izgrađena na njemačkom govornom području i Skandi-naviji. Standard „Passivhaus“ zahtijeva sljedeće: potrošnju ne veću od 15 kWh/m2 za grijanje i hlađenje prostorija, ukupna potrošnja energije (energija za grijanje i hlađenje prostorija, topla voda i struja) ne smije biti veća od 42 kWh/m2 godišnje, ukupna potrošnja primarne energija (izvorna energija za električnu energiju i slično) ne smije biti veća od 120 kWh/m2 godišnje. Troškovi izgradnje pasivne kuće u prošlosti bili su puno veći. Danas je, zbog konkurencije na tržištu proizvo-da namijenjenih izgradnji pasivnih kuća, potrebno investirati otprilike jednako kao i za gradnju obične kuće.

3. KUćE NULTE ENERGIJE - ova bi kuća mogla biti nezavi-sna od energetske mreže, ali u praksi to znači da se u nekim razdobljima energija dobiva iz energetske mreže, a u osta-lim razdobljima se vraća u energetsku mrežu (zbog toga jer su obnovljivi izvori energije uglavnom sezonski). Da bi se to postiglo, energija se mora generirati unutar kompleksa, koristeći obnovljive izvore energije koji ne zagađuju okoliš. Kuće nulte energije zanimljive su i zbog zaštite okoliša jer se zbog obnovljivih izvora energije ispušta vrlo malo stakleničkih plinova.

4. AUTONOMNE KUćE - kuća koja je zamišljena da nor-malno funkcionira neovisno od infrastrukturne podrške izva-na. Prema tome, nema priključka na mrežu za distribuciju električne energije, vodovod, kanalizaciju, odvodnju, komuni-kacijsku mrežu, a u nekim slučajevima nema ni priključka na

Kinetička elektrana nudi jeftiniju zelenu električnu energiju.

Energetika

Grijanje i hlađenje objekata generiraju

najznačajnije troškove kućanstva.

javne prometnice. Autonomna kuća je mnogo više od ener-getski učinkovite kuće - energija je u ovom slučaju samo je-dan od resursa koje je potrebno dobiti iz prirode.

5. KUćE S VIŠKOM ENERGIJE - kuća koja u prosjeku tokom cijele godine proizvede više energije koristeći obnovljive izvore energije, nego što ju uzme iz vanjskih sustava. Ovo se postiže upotrebom malih generatora električne energije, niskoenergetskih tehnika gradnje, poput pasivnog solarnog dizajna kuće te pažljivog odabira lokacije za kuću. Mno-ge kuće s viškom energije su gotovo nerazlučive u odnosu na tradicionalne kuće jer jednostavno koriste najefikasnija energetska rješenja (aparati, grijanje…) kroz cijelu kuću. U nekim razvijenim državama tvrtke za distribuciju električne energije moraju kupovati višak energije iz takvih kuća i tim pristupom kuća, umjesto da je trošak, može vlasniku gene-rirati prihode.

Inovativna rješenja za proizvodnju energijeI bez sustavnog pristupa stvaranju prostora za rast zapošljavanja u sektoru energetike, inovacije se ipak događaju, a jedna takva je predstavljena u Vukovaru, gdje je tvrtka Rosh innovative Balkans predstavila demo kinetičku elektranu, navodnu revoluciju u proizvodnji električne energije. O čemu je riječ pojasnio je Dejan Stojsavljević na predstavljanju elektrane: -Nije riječ ni o vjetroelektrani, ni o solarnoj ili bilo kakvoj drugoj elektrani. Ovo je kategorija za sebe koja nudi jeftiniju

zelenu električnu energiju. Nema ni najmanjeg ispuštanja CO ili sagorijevanja fosilnih goriva. Može se postaviti u centru grada bez ikakvih problema. Usto, tvrtkama koje se odluče za gradnju ovakvoga postrojenja osigurava brz povrat uloženog novca i ekstra profit”. Takva elektrana od 5 MW za rad zahtje-va bazen dubine 25 metara ili objekt dovoljne visine te prostor od oko 500 kvadrata. Po principu ključ u ruke košta oko 16,5 milijuna eura i moguće ju je izgraditi za šest mjeseci. Ako nije potpuno automatizirana, ima kapacitet zapošljavanja sedam ljudi. Potencijalna proizvodnja joj je 43,2 milijuna kilovat sati godišnje. Operativna je 365 dana u godini i omogućuje povrat novca za četiri i pol godine. U Njemačkoj je postavljena jedna takva operativna elektrana gdje je moguće doći u obilazak i obaviti i sva potrebna mjerenja te se upoznati s principima rada, istaknuli su djelatnici tvrtke Rosh innovative Balkans. Osim inovacije predstavljene u Vukovaru, u Škotskoj su počeli radovi na izgradnji najveće plimne elektrane na svije-tu. Naime u tjesnacu Pentland Firth koji se smjestio između kopna i otoka Orkney morske mijene dostižu brzinu i do 30km/h. Iskorištavanjem te energije kroz plimnu elektranu tvrtka MeyGen računa pokriti čak trećinu škotskih potreba za energijom. Ova lokacija idealna je za plimnu elektranu jer se radi o području sa velikim mijenama između plime i oseke koje je istovremeno zaštićeno od otvorenog mora, navode iz tvrtke. Plan izgradnje postrojenja uključuje postavljanje 61 turbine na dnu mora, a konačan izgled elektrane podsjećat će na veliku potopljenu vjetroelektranu. Ukupna snaga elektrane trebala bi iznositi 398 MW.

Točnije, EVN zemnom plinu.Kad održavanje ugodne topline u vašem poslovnom prostoru više ne predstavlja problem niti financijsko opterećenje, zaista nema razloga da zimu ne ubrojite u poslovni plan. A mi vam garantiramo neometanu opskrbu plinom 0-24, svaki dan vaše uspješne poslovne godine.

Saznajte sve o tome kako uvesti zemni plin.www.evn.hr, [email protected] na besplatnom info telefonu 0800 820 820

Za ugodniji život.

Kome zahvaliti što posao nije stao s prvom burom?


Energetika

Privredna banka Zagreb pridružila se inicijativi za energetsku učinkovitostEBRD-ov kredit PBZ-u u iznosu od EUR 15 milijuna za kreditiranje privatnih tvrtaka i jedinica lokalne i regionalne samouprave namijenjen je financiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u privatnom sektoru te jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj.

Ukupna vrijednost kreditne linije

WeBSEFF II je 75 milijuna eura, a

kombinira dugoročno financiranje i tehničke

stručnjake.

Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ), druga najveća financijska institucija u Hrvatskoj, pridružuje se Regionalnom programu energetske učinkovitosti Zapadnog Balkana (Western Balkans Sustainable Energy Efficiency Facility II - WeBSEFF II), inicija-tivi EBRD-a iz listopada 2013., kojoj je cilj pružanje podrške efikasnijem korištenju i štednji energije u regiji.

O okviru ovog programa, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je Privrednoj banci Zagreb kredit u iznosu 15 milijuna eura namijenjen financi-ranju projekata energetske učinkovitosti i obnovlji-vih izvora energije u privatnom sektoru te jedini-cama lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Kreditna linija je podržana bespovratnim sredstvima (poticajima) za klijente i tehničkom pomoći koje osigurava Europska unija kroz Regio-nalni program za energetsku učinkovitost za Zapadni Balkan i EBRD-ov posebni dioničarski fond.

Vedrana Jelušić Kašić, EBRD-ova direktorica za Hr-vatsku je rekla: -Današnje potpisivanje je prekretnica za WeBSEFF II program jer mu se pridružila i dru-ga najveća hrvatska banka. To će osigurati dodatna dugoročna financijska sredstva održivim energetskim projektima, kojih još uvijek nema dovoljno te po-taknuti strukturiranje novih projekata i ostvarivanju značajnih energetskih ušteda.

Ivan Gerovac, član Uprave PBZ-a, rekao je: -PBZ snažno podupire programe i projekte strukturirane za energetsku učinkovitost i promicanje održivog razvoja. Mi stalno poboljšavamo naš asortiman proizvoda s novim programima razvijenim za fi-nanciranje projekata energetske učinkovitosti i ob-novljivih izvora energije. Zadovoljni smo što je PBZ postala EBRD-ov partner u ovoj liniji kojom će se staviti na raspolaganje dodatna sredstva za financi-ranje projekata energetske učinkovitosti i održivosti u Hrvatskoj.

Ukupna vrijednost kreditne linije WeBSEFF II je 75 milijuna eura, a kombinira dugoročno financiranje i tehničke stručnjake. Strukturirana je radi odobra-vanja kredita bankama u Albaniji, Bosni i Herce-

govini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoni-ji i Srbiji, a za financiranje ulaganja u energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora od stra-ne privatnih poduzetnika i jedinica lokalne i regio-nalne samouprave.Ona je dio Regionalnog programa energetske učinkovitosti Zapadnoga Balkana, koji je zajednička inicijativa Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework - WBIF) i EBRD-a. U sklopu tog krovnog aranžmana, Europska unija podupire WeBSEFF II s 11,5 milijuna eura be-spovratnih sredstava za programe tehničke suradnje i poticaje korisnicima kredita za ulaganja, a oni će do-datno profitirati i od besplatnog stručnog mišljenja, na primjer, u obliku energetskog pregleda.

EBRD je aktivan u Hrvatskoj kao investitor od njene neovisnosti i dosad je podržao više od 160 projekata u ukupnom iznosu od 2,9 milijardi eura. EBRD-ove aktivnosti uključuju različite sektore ekonomije i posebno su izražene u infrastrukturi, gospodarstvu, financijskim institucijama i energetici.

Multimedijalni uređaji - oslonac u poslovanju i partner u zabaviSukladno munjevitom razvoju tehnologije koja je obuhvatila gotovo sve sfere naših života, provjerili smo kakvo je stanje u dijelu u kojem zasigurno svi uživamo - odmoru i zabavi.

Tehnologija se danas mijenja brže nego ikada pri-je. Gotovo svakih nekoliko mjeseci možemo čitati o novim trendovima i nečemu što ‘moramo’ imati. Jedan od vrlo dinamičnih sektora u kojemu se ove promjene često događaju jest multimedija i zabav-ljačka industrija koja gotovo na tjednoj bazi kroji trendove i novosti koje će nas prije ili kasnije za-desiti. Napravili smo osvrt na trendove i istaknute uređaje koje smo imali prilike koristiti.

Multimedija u službi poslovanjaDanašnji multimedijalni uređaji u velikoj mjeri mogu biti i oslonac vašem poslovanju. Jedan od uređaja kojem to najbolje polazi za rukom je tablet. Gotovo jednim klikom tablet možemo prebaciti iz zabave, opuštanja i multimedije u poslovni ‘mode’. Tablet će poslužiti za brojne poslovne radnje, od e-maila, Interneta pa do Internet bankarstva. Isto tako, odličan je i kao uređaj za zabavu. Iz genera-cije u generaciju ovi uređaji postaju sve moćniji i sposobniji za radnje koje su donedavno bile rezer-virane samo za računala. Jedan od najnaprednijih tableta na tržištu je Sony Xperia Tablet Z2 - ure-đaj koji je od svog prvog pojavljivanja jedan od najpoželjnijih tableta na Androidu. Ovo, dakako, nije slučajno, jer pri stvaranju Tablet Z2 ništa nije prepušteno slučaju. Kada bismo jednim epitetom trebali opisati Xperia Tablet Z2, svi bismo se složili s - moćno. Od uzimanje u ruke pa do intenzivnog rada i sveukupnog dojma, tablet nam niti u jednim trenutku nije pokazao nekakvu svoju slabost. Rad na njemu jednostavno je uživanje, pa smo tako u vrlo brzom vremenu klasično računalo za velik dio zadataka zamijenili za Tablet Z2. U usporedbi s drugim tabletima, rad na Tabletu Z2 čini se kao svojevrsna sigurna luka u kojoj znamo da će stvari raditi baš onako kako treba.

Osim izvanrednog i fluidnog rada za koji ovaj ta-blet zahvaljuje četverojezgrenom procesoru, brzoj grafici i 3 GB radne memorije te Android opera-cijskom sustavu u verziji KitKat, epitet moćno Tablet Z2 zaslužuje i svojom izvedbom. Zaslon u dijagonali mjeri 10,1 inča uz punu HD rezoluciju jamči zavidnu oštrinu i nenadmašne detalje. Tu je i Mobile Bravia Engine 2 tehnologija, poznata s televizora i drugih Sonyjevih uređaja, koja boje i

kvalitetu prikaza čine superiornom. Rad na tabletu i prikaz na zaslonu pri dnevnom sunčevom svjetlu također je odličan. Valja spomenuti elegantnu crnu boju te nevjerojatan profil od kakvih 7 milimeta-ra, doista impresivno. Dakako, i drugi proizvođači u području vrhunskih tableta trude se ponuditi što naprednije uređaje, pa tako valja istaknuti Apple iPad ili Samsung Galaxy Tab, koji se također svr-stavaju u sam vrh ponude.

Paketi usluga - kombinirajte Internet, TV i telefonijuGotovo svaki od telekom operatera danas nudi pakete usluga kojima uspješno možete kombinirati poslovni i zabavni svijet, odnosno rad i multimediju. Ističu se naša dva najveća telekom operatora - Hrvatski Tele-kom i Vipnet. Oba nude pakete kojima možete kom-

Multimedija

Pripremio: Marin Režić

Gotovo jednim klikom tablet možemo prebaciti iz zabave, opuštanja i multimedije u po-slovni 'mode'.

Sony Xperia Tablet Z2

Logitech bežični zvučnici


Multimedija

Epson InkTank pisač

Svjedoci smo kako unazad nekoliko godina pisači i multifunkcijski uređaji postaju sve povoljniji. Tako danas nije rijetkost za svega nekoliko stotina kuna pronaći pisače i multifunkcijske uređaje koji obećavaju brz i kvalitetan ispis i mnoštvo mogućnosti. No, ipak, ono što obećavaju je i enormno visoka cijena ispisa, koja postaje sve viša. Epson, kao svojevrsni lider u proizvodnji pisača, okrenuo je ploču i u potpunosti preokrenuo svijet pisača i multifunkcijskih uređaja svojim Ink Tank modelima i tehno-logijom koja donosi drastično povoljan ispis. Iza naziva Ink Tank krije se zapravo sustav kontinuiranog dotoka boje za ispis. Boja se nalazi u posebnom spremniku koji je elegantno zakvačen pomoću nosača na tijelo pisača. Osim ovakvog posebnog spremnika boje, Ink Tank pisači se od klasičnih razlikuju i po tome što nemaju tintne uloške, odnosno patrone, koje su ujedno i velik trn svakom kupcu. Razlog zašto su patrone toliko omražene zasigurno je njihova cijena i količina ispisa koju mogu osi-gurati, a koja se s godinama sve više smanjuje, dok cijena raste.

Sam spremnik s bojom na Ink Tank modelima lako se otkvači s pisača te još lakše i jednostavnije nadopunjuje bojom. Imali smo prilike isprobati model L355 uz koji dolazi čak šest bočica s po 70 mililitara boje, koje su dostatne za ispis čak 6.500 stranica u boji, odnosno 12.000 stranica u crno-bijelom ispisu. Od spomenutih šest bočica tri su crne, te po jedna plava, žuta i crvena. Epson je već dugo vremena jedini proizvođač koji nudi ovakav pristup, a uređaji pokrivaju većinu potreba kućnih ko-risnika i manjih do srednje velikih ureda. Ukoliko pripadate velikoj grupi korisnika, tada je ipak bolje razmisliti o nekom od laserskih rješenja i samostojećih uređaja koji i dalje nude nenadmašnu brzinu ispisa.

Nova generacija pisača - preuzmite potpunu kontrolu nad troškovima

binirati telefonske pozive, pristup Internetu - fiksni i mobilni pristup, ali i usluge televizije koju možete koristiti u dnevnom boravku, no i u pokretu na pri-jenosnim računalu ili tabletu. Ponuda varira od samo fiksnog pristupa pa do cjelovitih paketa poput Max Obitelji Hrvatskog Telekoma, koji nudi cjelokupni pa-ket usluga za cijenu od 376 kuna mjesečno. Vipentova ponuda bit će privlačna onima koji su često u pokretu jer u tarifi Internet bez granica L nudi mogućnost sur-fanja po 4G brzinama uz paket prometa od 25 GB, koji potom ostaje neograničen uz snižavanje brzine. Osim toga, bez naknade dobiva se i mogućnost praćenja te-levizijskih programa te neograničeno surfanje u noć-nim satima. Posebnost je i MultiSIM opcija gdje može-mo dobiti dodatne dvije SIM kartice u jednom paketu. Cijena ovog paketa kreće od 209 kuna mjesečno.

Računalo kao centar zabaveRačunalo je drugi svestrani uređaj, pored tableta, koji izvrsno kombinira poslovne i zabavne mogućnosti. Jedno od najopremljenijih na našem tržištu imali smo i mogućnosti isprobati. Riječ je o Toshiba Qosmio X70, koji dolazi sa 17,3-inčnim zaslonom u punoj HD rezo-luciji. Ovo je svakako nešto što će biti važno pri kori-štenju računala u multimedijalne mogućnosti. Qosmio X70 opremljen je iznimno brzim SSD-om u kapacite-tu od respektabilnih 250 GB. Kako bi ovaj disk bio na raspolaganju samo za sistem i prateće programe, u prijenosniku se još nalazi i čvrsti disk kapaciteta 1000 GB, koji će zasigurno zadovoljiti i najzahtjevnije. Rad je na računalu i u svakom drugom području izniman. Gledamo li ostatak hardverske konfiguracije, gotovo je sve na ovome računalu vrijedno divljenja, pa krenimo redom. U Toshibi misle da je za rad potrebno ni manje ni više nego 32 GB radne memorije! Monstruoznih 32 GB DDR3 memorije ne viđa se baš često. Procesor je rezerviran za najbolje na tržištu, a to je Intelov pro-cesor Core i7 četvrte generacije. Svi oni koji će ovaj stroj koristiti za igru, ali možda i kakvu multimedij-sku obradu, na raspolaganju imaju jedan od najsnaž-nijih grafičkih čipova na tržištu - Nvidia GeForce GTX 770M. Za kraj, na boku Qosimo X70 prijenosnika pro-nalazimo i Blu-Ray, CD/DVD snimač, a ispod zaslona mjesto su pronašli i ugrađeni zvučnici koje potpisuje Harman/Kardon. Jasno da ovako vrhunsko opremljeno računalo ima svoju cijenu, a ona iznosi nemalih 13.000 kuna. Međutim, za one koji ne prihvaćaju kompromis - ovo je jedno od najboljih rješenja. Naravno, i drugi proizvođači svoje modele za utrku imaju. Valja ista-knuti izvrsne Apple MacBook prijenosnike koje krasi i vrhunska kvaliteta izrade, ili pak Dell seriju Inspiron 7000.

Projektor za hi-tech dnevni boravakMultimediju najčešće vežemo uz dnevni boravak, što i ne čudi jer je ovdje upravo najveća ponuda uređaja i rješenja. Za one željne istinskog multimedijskog do-

Multimedija

Današnji multimedijalni uređaji u velikoj mjeri mogu biti i oslonac vašem poslovanju.

življaja u svome domu, ulaganje u projektor i kvalitet-ni zvučni sustav svakako su neizbježni. Od projektora koji će se ovdje odlično snaći imali smo prilike testi-rati Epson EP-1776W. Osim za multimediju, ovaj će projektor dobro doći i na poslovnim sastancima jer se ističe po nekoliko mogućnosti. Jedna od njih je i funk-cija automatsko postavljanje slike. Naime, bez obzira kako projektor postavili, slika će zahvaljujući Epsono-vim tehnologijama biti uvijek savršena i ispravna. S ovim projektorom trapezoidnih i izobličenih projek-cija više nema, a sva kalibracija, odnosno postavljanje projekcije, odvija se pritiskom na smo jednu tipku. Također, tu je i projekcija iz dva različita izvora, i to simultano. U ovome slučaju slika projekcije se dijeli za svaki od izvora zasebno, što je vrlo efektno. Projektor nudi i projiciranje direktno s tablet uređaja ili pamet-nog telefona, odnosno prijenosnika - i to bez žica. Uz jednako snažan izlazni snop bijelog i svjetla u boji do 3000 lumena, projicirati video zapise, slike i sve drugo možemo i danju bez isključivanja svjetala. Naravno, na tržištu je dostupno i mnogo drugih projektora, no ovaj se nametnuo kao izvrstan izbor za multimediju i po-slovne mogućnosti.

Zvuk bez žica - upravljajte audio sustavima preko mo-bilnih uređajaGlazba je nekako uvijek uz nas. Nalazili se u uredu,

automobilu ili se bavili sportom, ona je uvijek dobro-došla kao kulisa. Mnogi od nas svoju glazbu nose uz mobilni telefon, pa ju često želimo podijeliti i s dru-gima. Ovdje će se u hi-tech dnevni boravak najbolje uklopiti Bluetooth zvučnici, poput Logitech Z600, koji se ističu u ponudi kao iznimno lijepi, bežični i kvalitet-ni. Moguće ih je povezati s gotovo svim uređajima, od svirača, pametnih telefona i tableta, do računala. Osim bežičnog povezivanja, tu je i uobičajeno žično povezi-vanja, a svakako neobičan i poseban je njihov izgled.

Televizori nove generacije i multimedijalna budućnostGodinama se koncept televizora nije mijenjao. Ima-li smo daljinski upravljač, zaslon televizora i an-tenu kojom smo primali TV kanale. Međutim, uz sveopći razvoj i dostupnost tehnologije, današnji televizori daleko se razlikuju od svojih starih pre-daka. UHD rezolucija, vlastiti operacijski sustav, interakcija, pristup Internetu i video pozivi samo su neke od mogućnost današnjih televizora. Valja dodati i 3D mogućnost prikaza te zakrivljenih za-slona koji nekako definiraju budućnost TV uređaja.

Što nam donosi sutra? Pretpostavljamo glasovne mogućnosti upravljanja i upravljanje gestama, koje je već predstavio Samsung, potom daljnji razvoj u mogućnostima koje će biti sve bile računalima.


Predstavljanja atraktivnih modela za kraj godineU deset mjeseci, zaključno s listopadom, na tržištima 27 zemalja EU (bez Malte) prodano je 10.645.907 novih automobila, što je 6,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U Hrvatskoj su, prema ACEA-i, u deset mjeseci registrirana 30.074 nova automobila, 24,4% više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Oporavak prodaje automobila u Europi nastavljen je u listopadu, poduprt snažnim rastom na većini velikih tržišta, pokazuje izvješće europskog udru-ženja proizvođača automobila (ACEA).

Ukupno je u listopadu u 27 zemalja EU (bez Mal-te, za koju podatci nisu bili dostupni) registrirano 1.072.837 novih automobila, što je 6,5 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Najviša je to stopa rasta od ožujka i četrnaesti uzastopni mjesec rasta. Snažan skok prodaje zabilježila su gotovo sva ve-lika europska tržišta, osim francuskog. Posebno se isticala Španjolska, gdje je broj registriranih novih automobila skočio čak 26,1 posto. Slijede Velika Britanija (14,2%) i Italija (9,2%).

Blagi rast prodaje zabilježila je u listopadu prema podatcima ACEA-e i Hrvatska, za pet posto, uz re-gistrirana 2304 nova automobila. U deset mjeseci, zaključno s listopadom, na tržištima 27 zemalja EU (bez Malte) prodano je 10.645.907 novih automo-bila, što je 6,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U Hrvatskoj su, prema ACEA-i, u deset mjeseci registrirana 30.074 nova automobila, 24,4% više nego u istom prošlogodišnjem razdo-blju.

Akcije i posebni uvjeti financiranja kupnje automobilaCitroën putem Citroen financiranja nudi posebne leasing uvjete za pravne i fizičke osobe. Radi se o financiranju s fiksnom kamatom u kunama pu-tem operativnog i financijskog leasinga. To znači da je kupcu garantirana nepromjenjivost mjeseč-ne rate, tj. da su i prva i zadnja rata leasing iste. Ovi posebni leasing uvjeti vrijede do 15. prosinca 2014. godine.

-Marka DS u ponudi poslovnih limuzina ima mo-del DS 5. Dodatna pogodnost pri kupnji DS 5 kod operativnog leasinga s fiksnom kamatom u kuna-ma, su i posebni uvećani ostatci vrijednosti (bitno veći nego kod standardne ponude kod leasing fi-nanciranja za ostala vozila) - naglašava Tomislav Hršak, operativni direktor marke Citroën.

Poslovna klasa automobila


-Trenutno imamo posebne uvjete financiranja za novi 508, kojeg smo na tržište lansirali sredinom li-stopada. Prilikom nabavke vozila vrijedi fiksna mje-sečna rata već od 1.700 kn uz Peugeot financiranje. Od ostalih pogodnosti tu su atraktivne mjesečne rate leasinga za Peugeot laka komercijalna vozila i to za 208 Business već od 800 kn, Bipper već od 600 kn, Partner već od 900 kn, Expert već od 1.100 kn, dok je najveći Boxer dostupan uz mjesečnu ratu leasinga već od 1.300 kn, uz Peugeot Financiranje. Te ponude vrijedile su do 30. studenoga - kaže To-mislav Miletić, Operativni direktor Peugeota.

Finalisti izbora za hrvatski automobil godine Nakon što je 21. listopada Zbor automobilskih no-vinara Hrvatskog novinarskog društva objavio širu listu kandidata za ovogodišnji izbor automobila go-dine, glasovanjem članova Zbora odabrani su fina-listi ovog izbora.

HR auto, jedini izbor novinarskih stručnjaka u Hr-vatskoj, ove se godine održava 21. put, a na široj se listi našao 31 automobil. Riječ je o novim modeli-ma automobila koji su se na našem tržištu pojavili tijekom 2014., ili će se pojaviti u prvom kvartalu 2015. godine.

Finalisti izbora za HR auto 2015. su (abecednim re-doslijedom):1. Citroën C4 Cactus2. Hyundai i103. Mercedes-Benz C klasa4. Nissan Qashqai5. Opel Corsa6. Renault Twingo

U izboru za HR auto 2015. Zbora automobilskih novinara HND-a krajem studenog održan je testni dan tijekom kojeg će, na poligonu Oryx centra za sigurnu vožnju, članovi Žirija u izboru za HR auto 2015. podvrgnuti šest automobila-finalista ispitu vožnje u najtežim uvjetima kako bi se s njima još detaljnije upoznali. Dodijelit će se i 13 posebnih priznanja u sljedećim kategorijama: Dizajn, Ekolo-

HR auto, jedini izbor novinarskih

stručnjaka u Hrvatskoj, ove se

godine održava 21. put, a na široj se listi našao 31 automobil.


gija, Gradski automobil, Lako gospodarsko vozilo, Najatraktivniji coupe, Najatraktivniji kabriolet / CC /roadster, Najpovoljnija kupnja, Najprodavaniji model, Obiteljski automobil, Poslovna limuzina, Si-gurnost, Tehničke inovacije i Terenac / 4X4 / SUV.

Standardi u poslovnoj klasi - što svaki model mora imatiPotrebe i očekivanja kupaca vrlo su različiti, kao i njihov subjektivni doživljaj automobila, smatra To-mislav Miletić.

-Generalno možemo reći da se od te klase automo-bila traži besprijekorna kvaliteta, izdržljivost, udob-nost, sigurnost i niski troškovi održavanja. Istakao bih da je naš novi 508 napravljen na način da udo-volji tim standardima, nudeći visoki nivo kvalitete, nove sustave sigurnosti i udobnosti, nove efikasne benzinske i dizelske Euro 6 motore i novu opremu poput dodirnog ekrana 7’’, kamere za vožnju una-trag i sustava praćenja mrtvog kuta - zaključuje Miletić.

Poslovnoj klasi marke Citroën pripada Citroën C5, koji je dostupan u limuzinskoj i karavanskoj izvedbi (Tourer i C5 CrossTourer). Iz Citroëna naglašavaju da C5 nudi razne najsuvremenije teh-nologije u službi ugodnog boravka, udobnosti i sigurnosti svih putnika, poput ovjesa Hydractive III+, (Citroënova svjetskog ekskluziva) i dr. Neizo-stavni standardi u poslovnoj klasi su automatska klima, sustav telefoniranja bez ruku BlueTooth, USB priključak, aluminijski naplatci, metalik boja, parking senzori, po želji kupca sjedala presvučena kožom i sl.

Troše li vozila više goriva nego što tvrde proizvođači?Svi podatci potvrđuju da kontinuirano raste jaz između podataka o potrošnji koji daju proizvođa-či i stvarne potrošnje, nedavno je za njemački Der Spiegel izjavio voditelj europske podružnice ICCT-a Peter Mock. ICCT je analizirao podatke više od 500.000 vozila koja se kreću europskim cestama, koristeći vodeće internetske portale.

Angažirani vozači koriste vlastite datoteke koji-ma uspoređuju stvarnu potrošnju goriva s onom drugih vlasnika istih vozila i službenim podatcima proizvođača. Analiza podataka popularne njemač-ke mrežne stranice spritmonitor.de pokazuje da je taj raskorak porastao sa sedam posto u 2001. na 30 posto 2013. godine. Slični rezultati prikupljeni su s drugih specijaliziranih mrežnih stranica u Britaniji, Francuskoj i Nizozemskoj.

Stručnjaci ICCT-a kažu kako je automobilska in-dustrija ostvarila značajan napredak na polju sma-

njivanja potrošnje goriva i emisije CO2, no izrazili su zabrinutost zbog ovog raskoraka. Proizvođači automobila podatke o potrošnji goriva dobivaju u laboratorijskim uvjetima odobrenom metodologi-jom, koja je predmetom kritika zbog neuvažavanja stvarnih uvjeta vožnje na europskim cestama.

Poslovna i luksuzna klasa automobila - premijereCitroën je sredinom ove godine lansirao na hrvat-sko tržište izvedbu modela Citroën C5 predviđenu „za sve ceste”: C5 CrossTourer. Bogato opremljeni Citroën C5 CrossTourer u ponudi je s dvije razine

Potrebe i očekivanja kupaca vrlo su različiti, kao i njihov subjektivni doživljaj automobila.

Citroën C5

Peugeot 508

Volvo V60 Cross Country

Mercedes Benz E klasa


Volvo je početkom studenoga predstavio dugoočekivanu Cross

Country izvedbu uspješnog V60

modela.


opremljenosti: Seduction i Exclusive, s dva dizelska motora HDi 160 BVM6 (ručni mjenjač) i BVA6 (automatski mjenjač) te HDi 200 BVA6 i s cijenom koja kreće od 221.032 kn.

-Dinamičnog karaktera, Citroën C5 CrossTourer nudi pravu udobnost i poziva na putovanje nudeći dizajn za „sve ceste”, optimalnu udobnost koja se prilagođava svim podlogama, ponajprije zahvalju-jući ovjesu Hydractive III+, te korisnu tehnologiju, posebice inteligentni sustav protiv proklizavanja koji se prilagođuje svim uvjetima u vožnji - kaže Tomislav Hršak.

-Kao što sam već naveo, sredinom listopada na hr-vatsko tržište lansirali smo novi Peugeot 508, po početnoj cijeni od 181.520 kn s PDV-om za limu-zinu s dizelskim 1.6 l e-HDi motorom od 115 ks i šesterobrzinskim ručnim mjenjačem.

Novost u ponudi je i dostupnost tog modela u hi-bridnoj izvedbi. Njegov Hybrid4 hibridni pogon tvore 2,0 l dizelski HDi motor sa 163 KS i elektro-motor s 37 KS, te on omogućava četiri načina rada (ZEV, 4WD, Sport i Auto). Postignuta je iznimna učinkovitost s emisijom CO2 od 85 g/km i kombi-niranom potrošnjom goriva od 3,3 l/100 km, čime Peugeot 508 HYbrid4 ima najnižu emisiju CO2 i potrošnju u svojem segmentu - izdvaja Miletić. Nadalje, luksuzni model 508 RXH, koji je do sad na hrvatskom tržištu bio dostupan isključivo kao hibrid, od studenog je u ponudi i s novim dizelskim 2.0 BlueHDi motorom od 180 ks. Motor je opre-

Na ovogodišnjem prestižnom Sajmu automobila u Los Angelesu, održanom u studenom, prezentirano je skoro 60 novih modela proizvođača iz cijelog svijeta. Proizvođači Acura, Audi, BMW, Chrysler, General Motors, Hyundai, Lexus, Mazda, Mercedes-Benz, Scion, Toyota, Volvo i Volkswa-gen na Sajmu su premijerno prezenti-rali 30 modela automobila.

Najviše pažnje privukao je Toyotin au-tomobil FV2 koji nema volan, a smjer određuje u skladu s pokretima tijela vozača. Zanimljiv je i i-Road. koji se još uvijek testira u gradskoj vožnji u Parizu.

mljen tehnologijom Stop & Start i stiže u paru s iznimno učinkovitim, robusnim Peugeot mjenja-čem Efficient Automatic Transmission 6 (EAT6) nove generacije, te je u skladu s normom Euro 6.

Volvo je početkom studenoga predstavio dugoo-čekivanu Cross Country izvedbu uspješnog V60 modela. Model je to koji proširuje dobro poznatu Cross Country obitelj modela te donosi markantni-ji izgled i mogućnost vožnje po različitim terenima. S obzirom na to da je model važan za nastup Volva na tržištu Sjeverne Amerike, premijeru je imao na Sajmu automobila u Los Angelesu.Cross Country brand ima dugačku i istaknutu po-vijest. Volvo je prvi premium proizvođač automobi-la koji je 1997. godine svom karavanskom modelu V70 ponudio all-road mogućnosti te suptilan off-road stil, čime je stvorio potpuno novi doživljaj vo-žnje, a koji je automobilska javnost odlično prihva-tila. Novi V60 Cross Country još jednom naglašava skandinavsko nasljeđe prirode i avanture, te kupci-ma nudi mogućnost sportske, ali i udobne vožnje, uz dodatak slobode za otkrivanjem novih predjela.

V60 Cross Country najprije stiže u Sjedinjene Američke Države i Kanadu, gdje će biti dostupan s dobro poznatim petcilindarskim benzincem s 250 KS, uparenim s automatskim mjenjačem i pogonom na sve kotače. U ostatku svijeta, početkom 2015. go-dine, V60 Cross Country će biti dostupan uz novu obitelj Drive-E četverocilindarskih benzinaca i dize-laša, koji će pokretati prednje kotače, dok će petci-lindarski D4 dizelaš pokretati sva četiri kotača.

Los angeles auto Show - premijerno prezentirano 30 modela

Toyotin automobil FV2

Automatski mjenjač s 8 brzina, koji je uključen u paket opreme All in 5, omogućuje ubrzanja sportske limuzine uz zadržavanje udobnosti i uglađenosti poslovne limuzine.

BMW 520d posebna ponuda all in 5 Ova poslovna limuzina, koja već dvije godine zaredom predstavlja najuspješniji poslovni automobil na svijetu, savršen je izbor za poslovna putovanja, ali i idealan odabir za obiteljski odmor.

Još inovativnija, individualnija i atraktivnija, BMW serije 5 limuzina je kombinacija sporta i elegancije, dinamičnosti i učinkovitosti, agilnosti i udobnosti. Ova poslovna limuzina, koja već dvije godine zaredom predstavlja najuspješniji poslovni automobil na svije-tu, savršen je izbor za poslovna putovanja, ali i idealan odabir za obiteljski odmor.

BMW 520d limuzina dolazi s novim, unaprijeđenim dvolitrenim dizelskim motor snage 190 KS, koji, osim prosječne potrošnje od samo 4,1 l/100 km, ima i CO2 emisiju od 109 g/km te zadovoljava EU6 nor-mu ispušnih plinova. Automatski mjenjač s 8 brzina, koji je uključen u paket opreme All in 5, omogućuje ubrzanja sportske limuzine uz zadržavanje udobnosti i uglađenosti poslovne limuzine.

S naglaskom na učinkovitost, BMW Efficient Dyna-mics objedinjuje mnoštvo inteligentnih sustava koji pomažu bolje iskoristiti snagu te smanjiti potrošnju i emisiju CO2. Jedan od tih sustava je i Driving Expe-rience Control prekidač, pomoću kojeg možete odabra-ti jednu od postavki vožnje koje utječu na dinamiku i potrošnju automobila. Tako je, primjerice, u ECO PRO načinu rada moguće ostvariti uštedu goriva, a u po-stavci Sport najbolje iskoristiti performanse automo-bila.

Akcija All in 5U ovoj posebnoj ponudi BMW 520d limuzina sada je dostupna po posebnoj cijeni od 49.990 eura. U ovu cijenu uključen je bogati paket opreme All in 5, PDV, poseban porez te BSI servisni paket. Cijena istog

modela u izvedbi BMW 520d All in 5 M sada iznosi 53.990 eura. BMW 520d All in 5 oprema uključuje, između ostalog, kožu „Dakota“, tempomat s funkci-jom kočenja, automatski mjenjač s ručicama iza upravljača za promjenu stupnja prijenosa, xenon svjetla, BMW naplatke od lake legure „V-Spoke“ 236 i runflat gume.

BMW 520d All in 5 M oprema uključuje i sportska sjedala za vozača i suvozača, M sportsko podvozje, M sportski kožni upravljač, M „Aerodynamics“ paket te BMW M naplatke od lake legure „Double Spoke“ 613. Servisni paket BMW Service Inclusive (BSI), koji je također uključen u cijenu, traje 5 godina ili 100.000 km (ovisi što prije nastupi), a sadrži zamjenu ulja s filterom za ulje, servis filtera zraka, goriva i mikrofil-tera, servis svjećica, servis tekućine za kočnice te ser-visnu provjeru vozila sukladno propisanom redovitom održavanju.

Profinjena premium unutrašnjost dodatno je ople-menjena funkcionalnim dodatcima. Vrijedi izdvojiti opremu poput iDrive kontrolera, kontrolnog zaslona, grijanih kožnih prednjih sjedala s lumbalnim jastu-kom, dvozonski automatski klima uređaj te unutarnji i vanjski retrovizor s automatskim zasjenjenjem. Ti dodatci čine vožnju ugodnijom i sigurnijom, a zahvaljujući pravilnom rasporedu svih komandi i in-tuitivnosti sučelja, vrlo brzo ćete se priviknuti na vaše novo vozačko okruženje.

Više informacija o ovoj i ostalim BMW ponudama na www.tomic.hr.



Turizam i wellness

Ove zime otkrijte nove odmorišne destinacijePutovanja tijekom zimskih mjeseci iznimno su popularna. Zima, kao i svako dru-go godišnje doba, ima svojih čari za ljubitelje zimskih sportova, za one koji vole posjećivati velike gradove, kao i za ljubitelje wellnessa.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Razloga zašto posjetiti veće gradove tijekom zim-skih mjeseci je mnogo. Osim što ćete grad doživjeti u duhu Adventa ili Nove godine, osjetit ćete njegovu užurbanost, povijest i kulturu te običaje. Tijekom zim-skih mjeseci dobra preporuka koja stiže iz Kompasa je Dubai s vrlo povoljnim direktnim letom iz Zagreba. Jednako tako, idealna destinacija za zimske obilaske su Lisabon i Portugal. Fantastična kultura, povijest i nadasve gastronomija te ugodna klima, i tijekom zime jamče ljepotu putovanja. I London, Pariz i Berlin vrlo su zahvalna odredišta zbog obilja sadržaja i ne manje važno – povoljne kupovine u prvim tjednima Nove godine!

Novogodišnja putovanjaNovogodišnja putovanja posljednjih godina sve su popularnija. Cijene novogodišnjih putovanja, prema riječima Voditeljice korporativnih komunikacija Atla-sa Nikoline Frklić, kreću od 840 kn, koliko je cijena trodnevnog novogodišnjeg aranžmana u Sarajevu, pa do 15.990 kn, što je cijena novogodišnjeg putovanja na Tajland (Bangkok, Phuket), uz obaveznu doplatu za zrakoplovne pristojbe. Odličan interes bilježi novo-godišnji aranžman na Malti posebnim zrakoplovom iz Zagreba, dočeci u europskim metropolama – Madrid i Portugalska tura posebnim zrakoplovima iz Zagreba. I u Hrvatskoj je moguće doživjeti novogodišnje desti-nacije, tako putnike i ove godine u očekuju sadržajni

paketi uz popularne glazbenike, tombole, iznenađe-nja, kasni check-out i sl. Iz Atlasa preporučuju doček Nove godine u Lovranu u hotelu Park, 4*, u središtu Lovrana, koji nudi 2 ili 3 polupansiona, novogodišnju večeru, zabavu uz pjesmu i ples, tombolu s nagradama, a kasna odjava iz hotela unosi dodatan dašak bezbriž-nosti. Tu je i bogat novogodišnji doček u Grand hotelu 4 opatijska cvijeta, 4*, u Opatiji, hotelu Olympia, 4*, u Vodicama.

Kao iznimno popularna novogodišnja putovanja iz turističke agencije Best Travel Melita Šamanić navodi Sarajevo, Budvu, Budimpeštu, Berlin i Pariz, a cijene im se kreću od 1.000 kn na više, s tim da su vrlo po-pularna autobusna putovanja. Ne ograničavajući se samo na Europu, Ivan Pukšar, direktor Kompas.hr-a, kaže da od destinacija za sada uvjerljivo vodi Dubai – za 5 dana oko 7.000 kuna, zatim Kuba i Tajland – oko 15.000 kuna. Od europskih putovanja prije svih pred-njače London i Pariz – s cijenama oko 5.000 kuna za 5 dana avionom, te Beč, Budimpešta, Prag – autobu-som po cijenama od 1.000 do 1.500 kuna. Cijene su vrlo promjenjive – moguća su brojna odstupanja – po Last minute ponudama, akcijama i atrakcijama. Kom-pas tjedno ima posebnu ponudu pod nazivom Kompas (atr)akcija, gdje svaki dan nude posebno dobru cijenu. Za neko od odredišta po njihovom izboru uz popuste i do 30%! Posebno atraktivnim izdvajaju putovanje

Francuska je čest odabir mlađih

klijenata željnih dobre zabave u Chamrousseu,

Val d’Allosu, Val Thorensu, a riječ je i o popularnim destinacijama za

proljetno skijanje.

Poluotok Primorsko u Bugarskoj

Turizam i wellness

koje povezuje Madrid i Andaluziju – s posebnim čarter letom iz Zagreba.

Turizam u procvatu - Bugarska i RumunjskaRumunjska i Bugarska sve su traženije destinacije. Uz atrakciju Ledenog hotela u Rumunjskoj, mnogi će na putu za glavni grad Bukurešt, često zvan i Pariz Istoka, rado posjetiti Drakulin grad Sighišoara, njegovu rod-nu kuću i dvorac (manje poznatog naziva Bran) u ru-munjskoj Transilvaniji, gdje će na Drakula touru čuti sve o Drakuli i tom prekrasnom dvorcu strave. Od ve-ćih gradova tu je i Temišvar, biser urbane arhitekture i multietničkog života. Zbog tople klime te dugačkih pješčanih plaža izgrađena su brojna ljetovališta - grad Constanta centar je rumunjske rivijere, a najpopular-nije rumunjsko ljetovalište je Mamaia. Tu su i brojna druga poput Eforie Nord, Eforie Sud, Costinesti, te ljetovališta nazvana po božanstvima: Olimp, Neptun, Saturn, Jupiter, Aurora, Venus i Mangalia. Rumunjska broji brojna skijališta i ski centre, a najpoznatiji su Poi-ana Brasov i Sinaia. Turizam u Bugarskoj je u procvatu, osim očuvane pri-rode, planina s bistrim potocima i zelenim pašnjacima te fenomena poput prirodnih kamenih mostova (Skal-nite mostova), Bugarska je poznata po nepreglednim dolinama ruža. Ruže predstavljaju nacionalni cvijet, a berba ruža, osim što je važan element nacionalne eko-nomije, tradicije i kulture, pretvoren je i u turistički proizvod. Od turističkih destinacija izdvaja se bugarska obala - Albena, Sunčev brijeg, Zlatni pjasci (Golden sand), Primorsko - uz Crno more te planine i ski centri (Bansko, Borovec, Pamporovo…). Uz ove destinacije razvijeni su lječilišni, klimatski i spa centri, kao i prije-stolnica Sofija, drugi po starosti grad u Europi.

Atraktivna novogodišnja krstarenjaDoček Nove godine na luksuznom brodu malo tko ne bi poželio. Iz Kompasa navode da su cijene novogodiš-njih krstarenja vrlo rastezljive (mijenjaju se vrlo če-sto) i najbolje je pratiti posebne akcije koje kompanije objavljuju te iskoristiti najbolju cijenu. Za Novu go-dinu su uglavnom takva putovanja već rasprodana, a ovisno o vrsti kabine na brodu, cijene se kreću od 5 do 25 tisuća kuna. Dio putnika odlazi na tople Karibe, dio putnika plovi uz obale Mediterana, a dio ih odlazi Put Kanarskih otoka, navodi Pukšar.

adrenalinska zimska odredištaTijekom zime raznoliki zabavni parkovi nude zani-mljive aktivnosti na planinskim vrhovima. Od adrena-linskih odredišta izdvajamo Austriju, u kojoj možete surfati po snijegu (popularni snowkiting ili zmajarenje po snijegu), uživati na platformi s pogledom, letjeti na skijama, otići na snowboarding,, skijati na pustom te-renu (ostavljati tragove u snijegu), penjati se na ledene tornjeve otporne na vremenske uvjete ili se voziti na modernim saonicama po specijalno uređenim pistama.

Ipak, većina više voli uživati u klasičnim zimskim ra-dostima. Ove je godine veliki hit, zbog cijena smještaja i ski karata, Italija. Iznimno je zanimljiva i Francu-ska jer se cijene ski paketa (prijevoz + 6-dnevna ski karta + smještaj u apartmanu) kreću od 2.300 kn na više. Rogla, Folgaria, Marilleva, Andalo, Katschberg, Bad Kleinkircheim i dalje su popularni, navodi Melita Šamanić iz Best Travela. Iz ove agencije posebno pre-poručuju Skijaški paket Ski & Fun u Austriji – Mill-statter See te Rogla Ski paket.

Direktor Kompasa kaže da Austrija i Italija prednja-če - prije svih Kronplatz u Italiji, odnosno Schladming Flachau, Bad Kleinkirchheim, Sillian i Gerlitzen u Au-striji, te naravno, uvijek najpopularniji Nassfeld. Popu-larna ski odredišta u Švicarskoj samo su u tragovima. U Italiji skijaši vole skijališta Alta Badia, Passo Tonale, Madona di Campiglio, dok u Sloveniji uglavnom ide Rogla, Krvavec, Pohorje i Kranjska Gora.

Iz Atlasa kažu da su najtraženiji njihovi klubovi s hr-vatskom školom skijanja, animacijom i predstavnici-ma, ponajprije u Austriji i Italiji. Zermatt i St. Moritz među najpopularnijim su skijalištima u Švicarskoj, za koju aranžmane nude na upit. U Sloveniji vrijedi izdvojiti Roglu, Kranjsku Goru, Mariborsko Pohorje, u Austriji Sillian, Matrei, Kals, Bad Kleinkirchheim, Gerlitzen, Saalbach. Najviše klijenata u Italiji bira Val-malenco, Alta Badiu, Piancavallo, Kronplatz, Madonu di Campiglio. Francuska je čest odabir mlađih klijenata željnih dobre zabave u Chamrousseu, Val d’Allosu, Val Thorensu, a riječ je i o popularnim destinacijama za proljetno skijanje.

Atlasova škola skijanjaProfesionalni i iskusni učitelji skijanja, škola na hr-vatskom jeziku, mogućnost individualne poduke, mo-gućnost učenja carvinga uz inovativni pristup, male i homogene grupe sastavljene prema dobi i znanju, in-dividualni pristup, samo su dio naših komparativnih prednosti – riječi su Nikoline Frklić. Atlasova škola skijanja dobila je i posebno priznanje za kvalitetu li-cenciranjem od strane HZUTS-a (Hrvatskog zbora učitelja i trenera sportova na snijegu). Za polaznike škole skijanja to predstavlja potvrdu da se njihova ško-la skijanja održava prema najnovijim standardima i metodologiji podučavanja.Austrija: Sillian, Matrei, Kals, Bad Kleinkirchheim, Katschberg, Gerlitzen, SaalbachItalija: Chiesa in Valmalenco, Alta Badia, Piancavallo, Falcade, Kronplatz

Ledeni hoteli Hoteli izgrađeni od leda izazivaju velik interes tu-rista željnih novih iskustava. Nalaze se u sjevernim zemljama - Švedskoj, Kanadi, a jedan i u istočnoj Europi, točnije Rumunjskoj. Interijeri ovih hotela

Vodeća wellness odredišta u Hrvatskoj su Terme Tuhelj i toplice Sveti Martin.

Dvorac Bran u Rumunjskoj


Turizam i wellness

Cijene u Hrvatskoj nerijetko su pristu-

pačnije od cijena etabliranijih wellness

odredišta.

Putovanja autobusom Putovanja avionom Hrvatska

Sarajevo Dubai Lovran

Prag London Opatija

Bratislava Parz

Budimpešta Šri Lanka

Sofija

Bukurešt

posebno su atraktivni, predvorja su ispunjena skul-pturama od leda, a hrana i piće odabrani su u skladu s ledenim okolnostima. Hotel u nama najbližoj Ru-munjskoj napravljen je na Karpatima. Sobe u ovom hotelu u potpunosti su napravljene od leda (kreveti i stolovi od lednih blokova, kao i sav namještaj), a za noćenje će vam trebati udoban madrac prekriven plahtama, dekama i mekanim životinjskim krznom. Temperatura u sobi kreće se između 2+ i 2- stupnja te svaki gost dobiva vreću za spavanje i, vjerujemo, jedinstveno iskustvo noćenja.

Tematska putovanjaPutovanja s djecom mogu itekako biti zanimljiva. Osim posjeta Gardalandu, Legolandu ili sličnom te-matskom parku, tijekom zimskih praznika s djecom školskoga uzrasta iz Kompasa preporučuju skijaške de-stinacije u kojima imaju organiziranu ski-škole za sve uzraste, u Sloveniji, Italiji i Austriji – a djeca obožava-ju skijaške škole i druženja. Ako se pak radi o odmoru na Jadranu, zadarski hotel Funmation nudi puno zaba-ve za najmlađe, a roditelji mogu za to vrijeme uživati u wellness ponudi hotela.Nezaboravan doživljaj zime doživjet će djeca u posjetu izletima u zemlju Djeda Božićnjaka, a iz Kompasa sva-ke godine imaju putnike za te destinacije – početkom prosinca, ove godine s posebnim čarterom iz Ljubljane.

Zimski praznici na egzotičnim odredištimaČini li vam se zima nedovoljno atraktivna za putova-nja, odaberite neku od toplijih destinacija. Iz Atlasa na-vode da, iako se sezona dalekih putovanja raspršila na cijelu godinu, najviše putnika imaju upravo zimi, kada je aktualan put u toplije krajeve. Ove sezone trend su putovanja tijekom zimskih praznika, koji su popular-niji od samog dočeka na egzotičnim destinacijama. Kao hit za Novu godinu su se pokazali Šri Lanka i Dubai, a uvijek su popularni i Kuba i Jordan.

Wellness vikendi - posebne ponudeŽelite li tijekom vikenda napuniti baterije, opustiti se i odmaknuti od svakodnevice, preporučujemo posjet nekom wellness centru. Povoljne cijene wellnessa če-sto se mogu pronaći na akcijama i grupnim popustima, čime wellness vikendi postaju dostupni prosječnom potrošaču. U Hrvatskoj su trenutno, prema riječima direktora Ivana Pukšara, vodeća wellness odredišta

Terme Tuhelj i toplice Sveti Martin, koji gotovo da i nemaju konkurenciju, dok u regiji pretežu slovenski wellness centri - Čatež, Rogaška, Radenci, Laško, Bled. Što je atraktivnost vodenih površina veća, to je odredi-šte omiljenije. Kada je riječ o obali, zanimljivu ponudu imaju Opatija i Zadar.Terme Tuhelj, poznate kao wellness destinacija kon-tinentalne Hrvatske, nude širok spektar wellness i spa usluga namijenjenih dnevnim gostima, ali i hotelskim. -U zimskim mjesecima pripremili smo različite pro-grame u Svijetu sauna, od vrtloženja zrakom, preko aroma programa pa sve do programa koji uključuju njegu tijela. Posebno se ističe program mentom, koji pokazuje sve blagodati koje menta ima na čovjekov organizam i ljepotu kože. Gosti se isto tako mogu oku-šati u Ritualu kuće – pomno osmišljenim 3-minutnim vježbama za podizanje vitalne energije, individualnim i grupnim meditacijama, terapijama zvukom ili masa-žama tibetanskim zdjelama ili pak vježbama s fiziote-rapeutom na Vodenom planetu. Ne smijemo zaboraviti ni obiteljsko saunanje ponedjeljkom i subotom, kada je Svijet sauna otvoren samo za obitelji, kako bi se djecu već od malih nogu naučilo pozitivnim navikama - na-vodi Petra Novak, voditeljica marketinga Termi Tuhelj.

Regionalna wellness odredištaHrvatska je sve traženija wellness destinacija kod Atla-sovih klijenata, što je djelomično i posljedica činjenice znatnog poboljšanja strukture u Hrvatskoj. Proteklih godina uložena su financijska sredstva i veliki napori kako bi se Hrvatska dodatno pozicionirala kao wellness odredište. Nakon Hrvatske, slijede Slovenija – pozna-to wellness odredište kod naših klijenata, i Mađarska, navodi Nikolina Frklić. O cijenama je teško generali-zirati, no cijene u Hrvatskoj nerijetko su pristupačnije od onih u etabliranijih wellness odredišta.

-Odličnom suradnjom s partnerima, klijentima nasto-jimo ponuditi vrhunsku uslugu jer u ovom segmentu sama usluga mora biti beskompromisna. Velika razno-vrsnost ponude i mogućnost prilagodbe paketa svakoj ciljanoj skupini još je jedna prednost ovog produkta. „Poigravanjem“ s pojedinim elementima ponude, mo-guće je cjenovno se prilagoditi svakom gostu i na taj način ovaj produkt ponuditi širokom broju ljudi koji će se u svakom trenutku osjećati kao VIP gosti - za-ključuju iz Atlasa.

Iz Best Travela zaključuju da su najpopularniji krat-ki vikend paketi na bazi 2 noćenja, a najbolja regi-onalna odredišta su Harkany, Bled, Terme Maribor - cijene regionalnih wellness odredišta ipak su više u odnosu na domaće destinacije. Kao preporuku re-gionalnog wellness odredišta iz Best Travela prepo-ručuju Terme Maribor - Hotel Habakuk 4*/5* Ski & Wellness paket.

Divljina na dlanu: zbog blizine zaštićenog parka prirode Kopački rit, ovakvi prizori biciklistima nisu neuobičajeni

Novi kilometri biciklističkih staza za još ugodnije istraživanje turističke ponudeKroz projekt prekogranične suradnje na razvoju biciklističke infrastrukture na području Dunav-Drava – BICBC, izgrađeno je 12.5 kilometara novih biciklističkih staza.

Cikloturizam na najbolji način spaja aktivni odmor s mo-gućnošću upoznavanja kulturne i gastroenološke ponude turističkog područja. Upravo se zato sve više turista odlu-čuje na odmor zaputiti na dva kotača. Sve veći broj njih spušta se iz Europe prema Crnom moru, EuroVelo 6 rutom, koja svojim dijelom prolazi kroz Osječko-baranjsku župa-niju. A sve je više i domaćih stanovnika koji svoje vikende provode krstareći ruralnim dijelovima istoka Hrvatske.

12,5 kilometara novih biciklističkih stazaOd ove godine svi oni moći će uživati u čak 12,5 kilo-metara novih biciklističkih staza, te popratnim sadržajima koji su uz njih izgrađeni u sklopu projekta BICBC. Riječ je o projektu kojega financira Europska unija kroz IPA program prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska, a kojega zajednički provode gradovi Mohač, Belišće, Beli Manastir i Osijek, Osječko-baranjska županija i Hrvatske vode. Uz 8,2 km staza u Hrvatskoj i 4,3 km u Mađarskoj, kroz projekt je instalirana rasvjeta za stazu izgrađenu u Belišću, gdje je postavljena i osmatračnica ptica, obnov-ljena je kontrolna zgrada na Šećeranskom jezeru u Belom Manastiru koja će postati turistički informativni centar, a uz nju su postavljeni temelji budućeg skate parka, organi-zirana su događanja za bicikliste svih uzrasta i sustavno se radi na promociji cikloturističkih kapaciteta regije.

Vinske ceste i bogata kulturna ponudaUlaganje u jačanje cikloturističkih kapaciteta nadovezu-je se na ostale projekte razvoja ruralnog turizma koji se provode na području Osječko-baranjske županije. Cilj tih projekata je izgraditi turističku infrastrukturu, ojačati i umrežiti raznoliku kulturnu ponudu područja s boga-tom kulinarskom i vinskom tradicijom te stvoriti uvjete za veći interes i duži boravak sadašnjih i budućih turi-sta u ravničarskoj Slavoniji i Baranji – kraju idealnom za

istraživanje biciklom. Aktivnosti koje se sada poduzimaju u ruralnom turizmu na području Županije usmjerene su u stvaranje branda po kojem će cjelokupna turistička po-nuda Županije biti prepoznata i koji treba objediniti sve turističke sadržaje na ovom prostoru. Realizirani Projekt Wine Tour iz Programa IPA IIIC - Regionalna konkuren-tnost stvorio je novu turističku infrastrukturu i povezao sve važne dionike u ruralnom turizmu. Cjelokupna tu-ristička ponuda Osječko-baranjske županije treba biti objedinjena pod nazivom Wine Tour, kao prepoznatljivim brandom za turizam doživljaja koji objedinjuje u sebi pro-stor s turističkom infrastrukturom u kojem su uz bicikli-stičke staze važne i vinske ceste, događanja i vrhunska eno i gastro ponuda.

Ovaj promotivni članak izrađen je uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj ovog promotivnog članka isključiva je odgovornost Osječko-baranjske županije i ne mora nužno odražavati gledišta Europske unije i/ili provedbenog tijela.

Ulaganje u jačanje cikloturističkih kapaciteta nadovezuje se na ostale projekte razvoja ruralnog turizma koji se provode na području Osječko-baranjske županije.

Turizam i wellness


Gastronomija

Ocjene na turističkim portalima sve važnije za ugostiteljeInternacionalni restorani nude drugačije okuse te nas približavaju kulturama i običajima drugih nacija, stoga je očekivano da glavni grad, po mogućnosti i svi veći gradovi, imaju u ponudi pristojan izbor ovakvih mjesta.


Hrvatska je nadaleko poznata kao zemlja vrhunskih gastronomskih delicija. Raznolikost i kvalitetna hr-vatske kuhinje pogoduje ugostiteljstvu i turizmu, no u velikoj konkurenciji nije lako ispuniti visoka očekiva-nja konzumenata.

Najbolje ocijenjeni hrvatski restoraniVelike promjene dogodile su se na ovogodišnjem izbo-ru Dobri restorani 2014. Rezultati su to najvećeg naci-onalnog izbora restorana po cijeloj Hrvatskoj, u kojem sudjeluju najveći poznavatelji restoranske scene, među kojima su vodeći ugostitelji, kuhari, poslovni ljudi, vi-nari i drugi uglednici. Slijedi popis prvih deset: 1. Batelina, Medulin, 2. Pla-vi podrum, Volosko, 3. Pelegrini, Šibenik, 4. Bistro Apetit, Zagreb, 5. Mala hiža, Mačkovec, 6. Mano, Zagreb, 7. Foša, Zadar, 8. Dubravkin put, Zagreb, 9. Johnson, Mošćenička Draga i 10. Vinodol, Zagreb.

Kakva je ponuda internacionalnih restoranaJapanski, kineski, tajlandski, indijski, turski, samo su neki od restorana koji nude drugačije okuse i približavaju nas kulturama i običajima drugih nacija. Portal buro247.hr donosi izdvojene internacionalne kuhinje u Zagrebu.

Japanska kuhinjaTakenoko - prvi japanski restoran u Zagrebu ujedno je i jedan od najpopularnijih zagrebačkih restorana. Već godinama je Takenoko sinonim za vrhunski gastro doživljaj kojem se rado vraćaju svi obožavatelji japan-ske kuhinje. Pored prostora u centru Kaptol, Takenoko možete pronaći i na adresi Radnička cesta 37b.Binimoto Sushi Poslovni kompleksi na Radničkoj cesti dobili su novo pojačanje. Cool japanski resto-ran Binimoto Sushi već se nametnuo kao ‘it’ mjesto za ručak. Moderno uređenje, pristupačne cijene i ra-znolik menu.

Azijska kuhinja/fuzija Umami Grill - u Tkalči (Skalinska 3) krije se pra-vo malo blago azijske kuhinje. Umami Grill ubrzo je osvojio srca i nepca svih obožavatelja azijske kuhinje. Prostor je malen, ali šarmantan, na jelovniku ima oko desetak jela, od curryja, fenomenalnog pad thaija pa sve do fine kiselo-ljute juhe.Asia Gold - moderno uređen restoran smješten u Green Gold Toweru dio je lanca Asia restorana. Glav-ni chef Li Bing i njegov tim pripremaju tradicionalna jela na moderan, zdrav način od kvalitetnih sastojaka.

Krajem prošle godine otvoreni je prvi turski

restoran u Splitu, Istah Kebap Meze

Bar.

Gastronomija

Jelovnik je fuzija Kine, Japana, Hong Konga, Tajlanda, Koreje i Malezije.

Kineska kuhinja Asia - Asia je najstariji kineski restoran u Zagrebu koji datira još od davne 1990. godine. Poznati su po boga-tom izboru jela kontinentalne Kine od mesa i povrća, kao i specijalitetima od ribe i plodova mora. Asia se na-lazi na adresi Nova Ves 88.

Turska kuhinja Lokma Istanbul - ako ste raspoloženi za brzi obrok i volite pikantnu hranu, svakako posjetite Lokma Ista-nbul, restorančić koji se smjestio na adresi Tkalčićeva 59. Jelovnik se sastoji od tradicionalnih turskih jela po-put durumlera - originalnog kebaba ili jako ukusnih sigara boregi - četverokutnih prstića od tijesta pažljivo umotanih te punjenih sirom i peršinom ili mješavi-nom luka, sočnih rajčica, peršina i krumpira.

Indijska kuhinja Maharadja, Royal India - nedaleko od Lokme smjestio se indijski restoran Maharadja s ponudom tradicional-ne indijske kuhinje. Uz Maharadju, ljubitelji indijske kuhinje, ljutih jela i curryja mogu uživati i u restoranu Royal India, koji se otvorio na adresi Kaptol 27.

Libanonska kuhinja Delizie Libanesi - na adresi Radnička cesta 48 u druš-tvu ostalih egzotičnih kuhinja, smjestio se i libanon-

Top 20 regionalnih restorana po izboru Dobrih restorana:

Grad Zagreb Dalmacija Središnja Hrvatska Istra i KvarnerSlavonija i Podunavlje

1. Bistro Apetit, Zagreb Pelegrini, Šibenik Mala hiža, Mačkovec Batelina, Medulin Kormoran, Bilje

2. Mano, Zagreb Foša, ZadarAcademia hotel Kaj,

Marija BistricaPlavi podrum, Volosko Dunav, Ilok

3. Dubravkin put, Zagreb360 by Jeffrey Vella, Du-

brovnik

Zlatne gorice, Gornji

Kneginec

Johnson,

Mošćenička Draga

Klub restoran Waldinger,

Osijek

4. Vinodol, Zagreb Kadena, Split Zeleni papar, Samobor San Rocco, Brtonigla Josić, Zmajevac

5. Takenoko, Zagreb Boškinac, Novalja Vinski vrh, Hraščina Wine Vault, Rovinj Principovac, Ilok

6. Carpaccio, Zagreb Pojoda, Vis Kod špilje, Otruševec Marina, Novigrad Baranjska kuća, Karanac

7. Tač, Zagreb Nautika, Dubrovnik Vuglec Breg, Lepajci Bevanda, Opatija Kod Ruže, Osijek

8. Peta četvrtina, Zagreb Cantinetta, SkradinVilla Magdalena,

Krapinske Toplice

Draga di Lovrana,

Lovran

Zimska luka, Hotel Osijek,

Osijek,

9. Mali bar, Zagreb Nikola, Stobreč Zlatni klas, Otrovanec Monte, Rovinj Bijelo-plavi, Osijek

10.Mano 2 Green Gold,

ZagrebZrno soli, Split DP, Donji Zvečaj Kukuriku, Kastav

Zdjelarević,

Brodski Stupnik

Specijalizirane trgovine gastro delicijamaU specijaliziranim Zigante trgovinama nudi se široka paleta proizvoda od tartufa i onih bez tartufa, kao što su konzervirani bijeli i crni tartuf, cijeli ili mljeveni, crni tartuf u listi-ćima te bočice tartufa s drugim sastojcima, zatim razni proizvodi s gljivama, maslina-ma, neizostavna vrhunska ekstradjevičanska maslinova ulja, ulja s okusom tartufa, sir i kobasice s tartufima, med, maslac i drugi razni namazi, izvrsna vina te razne delicije.

-Paleta naših linija od ukupno 50-ak proizvoda u asortimanu proizvoda na bazi tartufa te proizvoda bez tartufa potvrđuje konstantan rad na kvaliteti uz najbolje sirovine. Također se, na istoj proizvodnoj liniji, stvaraju proizvodi iz Zigante delice asortimana, a to su kreme od vrganja, maslina, ružmarina, umaci od svježe rajčice s gljivama i aromatičnim mediteranskim biljem, maslinovo ulje s okusom ružmarina, bosiljka, ljute paprike i limuna, te slatki dio asortimana koji se sastoji od džemova proizvede-nih samo od voća bez dodatka aroma, boja i okusa te bagremovog meda s dodatkom suhog voća i orašastih plodova – kaže Ester Kraljević, te dodaje kako u trgovinama imaju i svježi bijeli tartuf (Tuber Magnatum Pico) te crni tartuf (Tuber AestivumVitt), svaki u svojoj sezoni, a dolaze iz šumovitih dijelova istarske regije. Svaka od ukupno šest specijaliziranih trgovina Zigante tartufi u Hrvatskoj i Sloveniji - u Bujama, Bu-zetu, Livadama, Motovunu, Grožnjanu i Kopru - može se pohvaliti jedinstvenom i izrazito bogatom ponudom specijaliteta regionalne istarske, ali i šire hrvatske ga-stronomije. Zigante tartufi jedno je od vodećih hrvatskih imena u proizvodnji i pre-zentaciji gastronomskih proizvoda, kako na domaćem, tako i na svjetskom tržištu.

-Odabir proizvoda u Zigante tartufi trgovinama temelji se na načelima izvornosti, kvalitete i jedinstvenosti, a zadovoljstvo stalnih kupaca iz cijeloga svijeta naša je najbolja reklama već više od jednoga desetljeća. U svim trgovinama omogućena je degustacija naših proizvoda, gdje se na licu mjesta kupac može uvjeriti u kvalitetu i jedinstvenost okusa proizvoda s tartufom – zaključuje Ester Kraljević, Zigante Tarfufi d.o.o.


Gastronomija

Riječne ribe odličan su izbor na jelovniku

jer je riječ je o niskokaloričnim

namirnicama bogatim proteinima i omega-3 masnim kiselinama.

ski restoran Delizie Libanesi. Na jelovniku se nalazi impresivna lista libanonskih jela te možete birati od laganijih mediteranskih okusa pa sve do jačih mesnih delicija spremljenih po libanonskoj tradiciji.

Krajem prošle godine otvoreni prvi turski restoran u Splitu, Istah Kebap Meze Bar, postao je prvi turistički ili ugostiteljski objekt u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji je ispunio stroga pravila za dobivanje halal certifikata, svjedodžbe kojom se potvrđuje da su hrana i piće u njemu pripremljeni u skladu s muslimanskim propisima. Time je Istah ušao u mali krug od samo 11 hrvatskih hotela i restorana koji imaju halal potvrdu. No, ovaj certifikat pre-dan splitskom restoranu po nečemu je jedinstven u Hrvat-skoj - prvi je put neki hotel ili restoran dobio takozvanu kategoriju B, stečenu nakon nekoliko mjeseci provjera. B kategorija je viša razina halal certifikata, koja se dodjeljuje restoranu u cjelini, ne samo za hranu pripremljenu u nje-mu, nego i za sve sastojke, te piće. Točnije, to znači da u restoranu nema alkohola.

Najuspješniji hrvatski vinariNajbolja vina autohtonih sorti Istre su Malvazija (2012.), Obitelj Tercolo - Najbolja mlada Malvazija istarska, San-ta Lucia (2011.), Kozlović obrt - Najbolja zrela Malvazija istarska, Teran (2012.), Obitelj Tercolo - Najbolji mla-di Teran i Teran Kabola (2009.), Kabola - Najbolji zreli Teran. Rezultati su to s ovogodišnje 21. Vinistre, a naj-uspješnija vinarija je Kozlović. Šest poslanih uzoraka na ocjenjivanje osvojilo je čak pet zlata i jedno srebro, a od toga su dva vina i šampioni svojih kategorija.

Na ovogodišnje ocjenjivanje vina u organizaciji De-cantera, najznačajnijeg svjetskog vinskog časopisa i vinskog portala sa sjedištem u Londonu, ove godine je prijavljeno preko 15.000 uzoraka vina iz svih kra-jeva svijeta. Vina su ocjenjivali najeminentniji vinski stručnjaci među kojima je i Steven Spurrier, vrstan

poznavatelj graševine, koji je i ranije isticao kako je hrvatsko Podunavlje benchmark za graševine u svi-jetu, što je Beljska graševina Goldberg berbe 2006. potvrdila osvajanjem zlatne medalje i regionalnog trofeja na ovogodišnjem Decanteru.

TripAdvisor – vodeći svjetski web portal za ocjenu kva-liteta uslugeCertifikat izvrsnosti TripAdvisora dodjeljuje se na temelju recenzija gostiju o razini gostoprimstva i kvalitete usluge na različitim destinacijama u cije-lom svijetu. Pri odabiru, TripAdvisor koristi vlastiti algoritam selektiranja dobitnika te uzima u obzir mi-šljenje i ocjenu posjetitelja, pri čemu se ispunjavaju kriteriji najviše ocjene, najmanje četiri od maksi-malnih pet, te popularnost velikog broja posjetitelja korisnika na čijem se portalu trenutno nalazi više od 60 milijuna mišljenja i ocjena korisnika iz cijelog svi-jeta. Ovo priznanje temeljem tih kriterija dodjeljuje se objektima kojima gosti kontinuirano daju visoku ocjenu. Priznanje je tim značajnije što gosti ocjene i preporuke daju neovisno, a ocjena se temelji na veli-kom broju različitih ocjena.

Izvrstan primjer jest restorana Za kantuni u Malom Lo-šinju, koji je ispunio sve kriterije ovog prestižnog cer-tifikata. Posjetitelji TripAdvisora uz opise svojih isku-stava, uglavnom navode svoja imena, često i fotografiju, i naši bi se ugostitelji trebali zapitati ulažu li dovoljno truda kako bi gosti njihovih restorana bili zadovoljni kompletnom uslugom, što im u konačnici može donijeti značajnu popularnost, ali i negativan (online) image.

Ekološka i organski uzgojena hranaEkološki uzgoj, za razliku od konvencionalnog, pri-hvatljiv je za okoliš, ne onečišćuje tlo i vode te pri-donosi očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Mnogi od danas korištenih pesticida dugoročno mogu negativno utjecati na ljudsko zdravlje, od uzrokovanja oslabljenog imuniteta, astme, hormonalnih poremeća-ja, neplodnosti, pa sve do raka.

Današnje namirnice iz konvencionalnog uzgoja sadrže znatno manje hranjivih tvari, poput vitamina, nego što su sadržavale namirnice naših baka i djedova. Stoga je, kako bismo u organizam unijeli dostatne količine nutrijenata, potrebno konzumirati velike količine voća i povrća. No problem je u tome što povećanom konzumacijom ovih namirnica povećavamo i unos pesticida te ostalih štetnih tvari. Zagovornici ekološke hrane tvrde kako ona, osim što ne sadrži štetne tvari, sadrži i znatno više hranjivih sasto-jaka, kao npr. 28% više vitamina C, 29 % više magnezi-ja, 10 % više kalcija, 13 % više fosfora, više bjelančevina, antioksidanasa itd. Stoga je odabirom ovakvih namirnica lakše zadovoljiti dnevne potrebe za nutrijentima, što je je-dan od razloga za ekonomskom opravdanošću odabira ove vrste hrane, unatoč njenoj još uvijek vrlo visokoj cijeni.

Hell Energy drink - nova energija na hrvatskom tržištu Jedan od najbrže rastućih svjetskih FMCG brandova, dostupan u preko 30 zemalja svijeta, od studenog je prisutan i u Hrvatskoj.

Hell Energy drink kao tržišni lider u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, donosi u Hrvatsku najbolji omjer cijene i kvalitete. Dostupan je preko mreže distributera, a sve detalje pronađite na www.hellenergy.com.

Usporedba nutritivne vrijednosti nekih vrsta riječne ribe u 100g namirnice:

Nutrijent Šaran Som Pastrva Jegulja Smuđ Štuka

Energija 127 kcal 95 kcal 148 kcal 184 kcal 91 kcal 93 kcal

Proteini 17,8 g 16,4 g 20,8 g 18,4 g 19,4 g 19,1 g

Masti 5,6g 2,8 g 6,6 g 11,7 g 0,9 g 1,2 g

Omega -3 704 mg 535 mg 1068 mg 653 mg 293 mg 363 mg

Vitamin B12 1,5 µg 2,2 µg 7,8 µg 3 µg 1,9 µg 2 µg

Fosfor 415 mg 209 mg 245 mg 216 mg 200 mg 210 mg

Gastronomija

Dugoročno gledano, ekološka proizvodnja hrane osigura-va zdraviji, sigurniji i održiviji okoliš za sve stanovnike ovog planeta.

Riječna riba - zdravlje na tanjuruRiječne ribe odličan su izbor na jelovniku jer je riječ je o niskokaloričnim namirnicama bogatim proteinima i omega-3 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline smanjuju razinu kolesterola i poboljšavaju elastičnost stijenki krvnih žila. Odličan su zaštitnik krvožilnog sustava, pomažu regulaciji krvnog tlaka i smanjuju rizik od začepljenja krvnih žila. Imaju i vrlo izražena antiupalna svojstva. Trudnicama se preporučuje redo-viti unos omega-3 masnih kiselina jer pozitivno utječu na razvoj fetusa. Uz omega-3 masne kiseline, riječne ribe imaju visok udio vitamina B skupine, posebno vitamina B12, kojem se pripisuju pozitivni učinci na rad živčanog sustava, a sudjeluje i u stvaranju crvenih krvnih stanica.

MakrobiotikaMakrobiotika je način života koji se uklapa u najširu perspektivu. Kako donosi Alternativa za Vas, portal o najefikasnijim prirodnim metodama liječenja, čišćenju organizma, zdravoj prehrani, ayurvedi, aromaterapiji i najnovijim vijestima alternativne medicine, ta je kon-cepcija dobila značenje ‘živjeti u skladu s prirodom,

hraniti se jednostavno i uravnoteženo i dočekati sta-rost, vodeći aktivan život’.

Na Bliskom i Dalekom istoku duh makrobiotike usmjeravao je i oblikovao cijele civilizacije. Makrobi-otika je danas jedinstvena sinteza istočnih i zapadnih utjecaja. Prakticiranje makrobiotike je razumijevanje tog poretka i njegova praktična primjena na životni stil. To uključuje izbor, pripremanje i način uzima-nja hrane, kao i orijentaciju svijesti. Makrobiotika ne nudi određenu dijetu namijenjenu svakome, već dijetetski princip koji uzima u obzir različite klimat-ske i zemljopisne uvjete, različitu životnu dob, spol i razinu aktivnosti.


C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

oglas3 210x280+3mm.ai 1 11/28/14 4:23 PM

Odgovorno oglašavanje - pravo i etika u tržišnom komuniciranju

Recenzije

Ova knjiga na više od 500 stranica teksta, nastala iz bogate prakse, može biti koristan priručnik širokom krugu profesionalaca te svima onima koji se žele baviti ovom fantastičnom profesijom na društveno odgovoran (zakonit i moralan) način.

Želja autora je da ova knjiga bude korisno

pomagalo onima koji žele ovladati ovom

problematikom, koristan i praktičan

priručnik za sve profesionalce koji se

bave oglašavanjem i tržišnim

komuniciranjem te marketingom u

cjelini.

Tržišne su komunikacije, u izgradnji novih pa-radigmi i novoj ekspanziji, značajno restruktu-rirale ulaganja, pa digitalno, posebno mobilno oglašavanje, ubrzano raste te se pojavljuju novi mediji, sredstva i tehnologije. Sukladno trendovi-ma, marketinški stručnjaci mijenjaju i način komu-nikacije s potrošačima.

Riječ je o komunikacijskom spletu koji će najučinkovitije dosegnuti ciljani segment potrošača, stvoriti visoku potražnju i vrijednost proizvoda ili branda, poželjan image i dugoročno osigurati prodaju uz najmanja ulaganja. Iz navede-nog proizlazi i novi splet dilema etičke, ekološke, zakonodavne i društvene naravi na koje se ubrzano traže primjereni odgovori i rješenja.

Upravo je to svrha i zadaća knjige 'Odgovorno oglašavanje' - osvijetliti put u traženju gospodarski i društveno prihvatljivih rješenja u tržišnom ko-municiranju digitalnog doba.

Autori knjige, Kamilo Antolović i Predrag Hara-mija, teme u knjizi nastojali su sagledati u njiho-voj višeperspektivnosti, kako s aspekta tržišnog komuniciranja, tako i kroz prizmu prihvatljivosti potrošačima i zajednici, a sve u cilju učinkovitijeg razumijevanja suvremenih procesa u području tržišnog komuniciranja. Dakako, naglasak je na promatranju zakonitosti i etičnosti ove značajne gospodarske grane iznimnog utjecaja na pojedinca i zajednicu.

Zbog svega toga aktualna marketinška funkcija traži kompetentne, svestrane znalce za profesio-nalne tržišne komunikacije, kako u poduzećima i njihovim odjelima, tako i u specijaliziranim agen-cijama, institucijama, društvenim organizacijama, javnoj upravi i drugdje. Potrošači i korisnici zahtijevaju, što im omogućavaju nove, prije svega interaktivne digi-talne komunikacije, svoju aktivnu uključenost ne samo u komunikaciju, već i ukupnost poslovanja organizacije, čime društveno prihvatljivo ponašanje organizacije, uključujući i odgovorno oglašavanje, postaje imperativ.

Cilj ove knjige počiva na ambiciji da čitatelji bolje shvate multidisciplinarnost managementa tržišnih komunikacija u novoj ekonomiji digitalnog doba i složenost dijaloga između potrošača i proizvoda, između onoga što kupac misli da kupuje i onoga što želi biti. Taj se odnos mijenja i često obmanjuje kao nikada prije, pa je zakonitost i etičnost tog odnosa neizostavna sastavnica suvremenog tržišnog ko-municiranja. Želja autora je da ova knjiga bude korisno pomagalo onima koji žele ovladati ovom problematikom, koristan i praktičan priručnik za sve profesionalce koji se bave oglašavanjem i tržišnim komuniciranjem te marketingom u cje-lini, ali i studentima koji žele pobliže upozna-ti odgovorno oglašavanje i njegovu društvenu višedimenzionalnost.

Svrha knjige je osvijetliti put u traženju gospodarski i

društveno prihvatljivih rješenja u tržišnom komunici-

ranju digitalnog doba.


Konferencije

U Osijeku održana osma Međunarodna konferencija o poduzetništvuLokalni poduzetnički eko sustav čine akceleratori, startupi, investitori, mentori, no isto tako i Vlada, fakulteti, poduzeća i mediji, a svi oni moraju djelovati sinergijski kako bi se jedno društvo razvijalo i napredovalo.

Drugi se dan u Poduzetničkom

inkubatoru BIOS raspravljalo o tome

jesi li svi ovi programi i institucije zapravo

konkurencija ili mogu djelovati sinergijski na razvoj poduzetništva.

U Osijeku je 28. i 29. studenog 2014. održana VIII. Međunarodna konferencija o poduzetništvu sa te-mom 'Novi potporni programi - Akceleratori, Hubovi, Bootkampovi…', koja je okupila oko 150 sudionika. Na programu su se našli mnogi zanimljivi predavači, od San Francisca, Berlina, pa sve do Beograda.

Nakon pozdravnih govora dogradonačelnika Osijeka Vladimira Hama te dožupana Dragana Vulina, kao i or-ganizatora Jean-Pierrea Maričića (Poduzetnički inkubator BIOS) i Darije Krstić (Centar za poduzetništvo Osijek), prvi je nastupio Tobias Stone, osnivač berlinskog EyeFo-cus Acceleratora. Prema njegovim riječima, jedan lokalni poduzetnički eko sustav čine akceleratori, startupi, inve-stitori, mentori, no isto tako i Vlada, fakulteti, poduzeća i mediji, a svi oni moraju djelovati sinergijski kako bi se jedno društvo razvijalo i napredovalo. Nakon njega, Bela Ikotić, tajnik udruge Osijek Software City, upoznao je prisutne s načinom na koji udruga potpomaže izgradnji

jednog takvog sustava na području Osijeka i Osječko-baranjske županije. Uz mnoge samostalne te partner- ske projekte, naglasak je bio i na volonterskom radu svih članova.

Uslijedila je panel rasprava 'Doing tech between Silicon Valley and Europe', na kojoj su sudjelovali Tobias Stone, Leslie Hitchcock (TechCrunch) i Matija Kopić (Farmeron). Riječ koja se najčešće mogla čuti tijekom rasprave bila je - strast. Zaključak je da ljudi u Silicijskoj dolini imaju ve-liku strast prema onome što rade te jednako tako i veliko povjerenje jedni prema drugima kada pričaju o svojim idejama i planovima.

Nakon panela i ručka u Hotelu Osijek konferencija se nastavila u dva dijela. Prvi je dio bio rezerviran za po-duzetnike koji su se mogli informirati o mogućnostima natječaja, fondova i različitih programa te o načinu njiho-va iskorištenja. Drugi dio okupio je potporne institucije, odnosno sve one koji žele na svom području pripremiti i provesti takve programe. Korisnih je informacija bilo mnoštvo, od predstavljanja programa koji se provode po lean startup principu - prvo testiranje ideje i kvalitetni ljudi, a tek onda osnivanje tvrtke, do natječaja vezanih uz Europsku komisiju - Horizon 2020, gdje mogu sudjelova-ti mala i srednja poduzeća s već određenim iskustvom u poslovanju. Na prvom danu konferencije svoje je iskustvo podijelilo još nekoliko predavača (Srđan Kovačević, Goran Jeras, Dijana Bezjak, Vedran Đidara, Vladimir Trkulja).

Nakon izvrsne večere u Restoranu vinariji Josić za sve su-dionike, drugi se dan u Poduzetničkom inkubatoru BIOS raspravljalo o tome jesi li svi ovi programi i institucije za-pravo konkurencija ili mogu djelovati sinergijski na razvoj poduzetništva.


Poslovni kalendar

Sajmovi

18. - 22.02.2015.Zagrebački sajam nautikeMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

27.02. - 01.03.2015.Viroexpo - 20. Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivredeMjesto: ViroviticaInformacije: www.viroexpo.hr

Konferencije10.12.2014.6. Nacionalna konferencija o DOP-uMjesto: Hotel Esplanade, ZagrebInformacije: www.dop.hr

20.- 21.01.2015.CONVENTA 2015. Mjesto: Ljubljana, Gospodarsko razstaviščeOrganizator: Slovenski kongresni ured i Go-MiceInformacije: www.conventa.si

Seminari

08.12.2014.Uspješnim istraživanjem tržišta do konkurentske prednostiMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM-Poslovna akademija i GfKPredavači: Tatjana Rajković, MBA, Gordana Vujević Hećimović, mr.sc., Sunčica Žnidar, dipl.nov. i Robert Perčević, prof.dr.sc.

Informacije: + 385 1 4500 309, e-mail: [email protected] 11.-12.12.2014. Strategija nastupa na društvenim mrežamaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Ana Penović, Milica Cetinić, Irena Rašeta, Iva ObrovacInformacije: : + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

12.12.2014. Upravljanje karijerom, edukacija i razvoj zaposlenikaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Saša Dumić, Sandra Prelčec, dipl.iur.Informacije: : + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

13.12.2014. Konverzacijski vikend tečaj engleskog po Callan metodiMjesto: Škola engleskog jezika Inicijativa, Radićeva 15, ZagrebOrganizator: Larkin d.o.o.Predavač: Sean HonanInformacije: : + 385 1 4818 542, e-mail: [email protected]

21.-22.01.2015. European Business Competence License – EBC*L stupanj A Mjesto: ZagrebOrganizator: Aranea Predavač: Ana Vede, dipl.oecInformacije: + 385 52 386346, e-mail: [email protected]

20.02.2015. Program za izvršne menadžere: praktične kompetencijeMjesto: Ožegovićeva 8, ZagrebOrganizator: Altius savjetovanje d.o.o.Predavači: Altiusovi konzultanti i predavačiInformacije: + 385 1 4852 762, e-mail: [email protected] 8. svibnja 2015. / Zagreb / Hotel Westin Konferencĳ a

četiri strateška panel razgovora lidera

ORGANIZATORI:

www.liderizalidere.eu

76 BIZdirekt � prosinac 2014.

EKSKLUZIVNA PONUDA U SVIM POSLOVNICAMA TOMIĆ & CO.

BMW serije 5, poslovna limuzina koja već dvije godine zaredom predstavlja najuspješniji poslovni automobil na svijetu, dostupna je po ekskluzivnim cijenama u bogato opremljenim izvedbama BMW 520d All in 5 i BMW 520d All in 5 M s već uključenim PDV-om, posebnim porezom te BSI servisnim paketom. Za više informacija posjetite www.bmw.hr

BMW 520d ALL IN 5 ZA 49.990 EUR.*

Tomić & Co. d.o.o. Generalni zastupnik za BMW za Republiku HrvatskuZagreb, Folnegovićeva 12, tel: 01/6301-999, fax: 01/6301-948Split, Dubrovačka 1, tel: 021/544-729, fax: 021/544-731Rijeka, Osječka 50, tel: 051/506-981, fax: 051/506-980Osijek, Ulica hrastova 2, tel. 031/445-090, fax. 031/445-099Pula, Marulićeva 1, tel: 052/215-288, fax: 052/215-444

*Cijena vozila je izračunata prema tečaju 1 EUR = 7,65 HRK i iznosi 382.423,46 kn.BMW 520d All in 5: potrošnja goriva, grad: 4,9 l/100 km, izvan grada: 3,7 l/100 km, prosjek: 4,1 l/100 km. Emisija CO2: 109 g/km.

BMW 520d ALL IN 5.

Zadovoljstvo u vožnji

BMW serije 5 Limuzina

www.bmw.hr

Documents

Hrvatsko gospodarstvo u 2015. - Mirakul...2 BIZdirkt prosia 2014. 3 Sadržaj 15 tema broja: Akademija Hrvatsko gospodarstvo u 2015. Ni u idućoj godini pozicija Hrvatske neće biti