Hrvatski zavod za zapošljavanje U POTRAZI ZA ŽELJENIM

U P

OTR

AZI

ZA

ŽEL

JEN

IM Z

AN

IMA

NJE

MHrvatski zavod za zapošljavanje

Učenicima, roditeljima i učiteljima

Ova je publikacija namijenjena vama s ciljem da Vam barem maloolakša donošenje odluke o izboru budućeg zanimanja.

ODGOVORIT ĆE VAM NA PITANJA:

ŠTO - možete na području Županije izabrati za svoje buduće zanimanje

KOJI - uspjeh u osnovnoj školi ti pruža šansu za upis - se predmeti uče u pojedinoj godini školovanja

- su de�citarni, a koji izrazito su�citarni kadrovi na našem području

GDJE - postoji škola u kojoj se možete školovati za buduće zanimanje

- postoje mogućnosti smještaja u đački dom

KOLIKO - traje obrazovanje - učenika upisuje škola u pojedino zanimanje - je nezaposlenih osoba prijavljenih

Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnoj službi Dubrovnik, te ispostavama Korčula, Metković i Ploče

- se učenika osmih razreda školuje na našem području

Nakladnik:Hrvatski zavod za zapošljavanje

Područna služba Dubrovnik

Za nakladnika:Ankica Paun Jarallah, ravnateljica

Uredništvo:Katarina Krile, prof.Kristina Lemo, prof.

mr. sc. Dasen Jasprica

Tisak i uvez:Graphprint d.o.o., Čakovec

Naklada:1550 primjeraka

Dubrovnik, travanj 2009.

U potrazi zaželjenim zanimanjem

Hrvatski zavod za zapošljavanjePodruèna služba Dubrovnik

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE4

SADRŽAJ Str.

1.

2.

3.

4..

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Uvod

Što nakon osnovne škole

Uvjeti za upis u srednju školu

Upis uèenika u ðaèki dom

Škole i opisi zanimanja - Dubrovnik

a) Ekonomska i trgovaèka škola

b) Gimnazije (Opæa, Matematièka, Jezièna i Klasièna)

c) Medicinska škola

d) Pomorsko-tehnièka škola

e) Obrtnièka škola

f) Turistièko-ugostiteljska škola

g) Umjetnièka škola “Luka Sorkoèeviã”

Škole i opisi zanimanja - Korèula

a) Srednja škola - Korèula

b) Srednja škola Blato

c) Srednja škola Vela Luka

Škole i opisi zanimanja - Metkoviã

a) Gimnazija

b) Srednja škola Metkoviã

Srednja škola Opuzen

Škole i opisi zanimanja - Ploèe

Broj uèenika osmih razreda po školama

Moguãnost zapošljavanja

Suficitarna i deficitarna zanimanja

(Dubrovnik, Korèula, Ploèe, Metkoviã)

I za kraj...

5

20

21

32

34

39

42

47

55

65

74

76

83

93

94

95

100

104

108

109

109

113

48566977

798897

99101109117119120

120124

PODRUÈNA SLUŽBA DUBROVNIK 5

UÈENICIMA, RODITELJIMA I UÈITELJIMA

Ova je publikacija namijenjena vama s ciljem da Vam barem malo olakša donošenje odluke o izboru buduæeg zanimanja.

ODGOVORIT ÆE VAM NA PITANJA:

možete na podruèju Županije izabrati za svoje buduæe zanimanjepostoji škola u kojoj se možete školovati za buduæe zanimanjepostoje moguænosti smještaja u ðaèki domtraje obrazovanjeuèenika upisuje škola u pojedino zanimanje je nezaposlenih osoba prijavljenih Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Podruènoj službi Dubrovnik, te ispostavama Korèula, Metkoviæ i Ploèe se uèenika osmih razreda školuje na našem podruèjuuspjeh u osnovnoj školi ti pruža šansu za upis se predmeti uèe u pojedinoj godini školovanja su deficitarni, a koji izrazito suficitarni kadrovi na našem podruèju

ŠTO

GDJE

KOLIKO

KOJI


VAŽNOST IZBORA PRVOG ZANIMANJA

Struènjaci kažu da je izbor (prvoga) zanimanja jedna od vrlo znaèajnih odluka svakoga èovjeka u njegovom profesionalnom razvoju. Tu odluku nije lako i jednostavno donijeti. Nažalost, mnogi je mladi ljudi donese u posljednji trenutak i bez prijeke potrebne pripreme. Takve se brzoplete odluke èesti razlog da pojedinci teško svladavaju pojedine programe izobrazbe, da ne završe školovanje, da se teško zapošljavaju, da mijenjaju zanimanje itd.

Osnovni uvjet za uspješno savladavanje programa izobrazbe za zanimanje - kao i za uspješan rad u nekom zanimanju - jest postojanje sklada izmeðu èovjekovih moguænosti, želja i interesa, pa i potreba društvene zajednice za tim zanimanjem (moguænosti zapošljavanja).

Da biste - u veæoj ili manjoj mjeri - uspjeli ostvariti taj sklad, morate raspolagati sa što više informacija o zanimanjima, o tome što se u njima radi, u kakvim se uvjetima radi, kakve zahtjeve postavlja pred èovjeka rad u pojedinom zanimanju, kakva je "buduænost" nekog zanimanja, kakve su moguænosti zapošljavanja i slièno. Nadalje, trebate znati što više informacija o programima izobrazbe za zanimanja , što je zacijelo najteže. Morate ocijeniti svoje sposobnosti, interese, želje i druge moguãnosti za izobrazbu i rad u pojedinim zanimanjima.

Osobine pojedinca i izbor zanimanjaKod svakoga od nas neke su sposobnosti bolje, a neke slabije

razvijene, pa æemo neke poslove obavljati uspješnije i s manje napora, a druge manje uspješno, dok neke poslove uopæe neæemo moæi obavljati. Biste li, primjerice, jednako uspješno mogli obavljati poslove urara, zidara, programera, pjevaèa, kipara, profesora matematike? Sigurno da ne biste! O razvijenosti pojedinih vaših sposobnosti ovisi u èemu biste bili uspješniji, a u èemu manje uspješni.

Tako pojedina zanimanja zahtijevaju dobro razvijene sposobnosti pojedinih osjetnih organa (senzorne sposobnosti) - vida, sluha, a ponekad i drugih osjetila. Razlièita zanimanja zatijevaju i razlièitu razvijenost tjelesnih sposobnosti kao što su snaga i izdržljivost, opæa tjelesna razvijenost i dr.

Za neka zanimanja veoma je važna brzina i spretnost u izvoðenju razlièitih pokreta (psihomotorne sposobnosti) dok za druga zanimanja te


sposobnosti mogu biti sasvim sporedne. Èesto se i ne može govoriti o nekim opæim psihomotornim sposobnostima, jer npr. posao preciznoga mehanièara zahtijeva drugaèije psihomotorne sposobnosti nego posao vozaèa kamiona.

Što su poslovi sadržajno složeniji, što više znanja i snalažljivosti treba za njihovo obavljanje, to više zahtijevaju tzv. mentalne (misaone, umne) sposobnosti. I kod takvih sposobnosti ne može se govoriti o jednoj, jedinstvenoj sposobnosti nego o nekoliko razlièitih - od opæe intelektualne sposobnosti, odnosno od opæe snalažljivosti u rješavanju razlièitih problema, zatim sposobnosti pamæenja, usmenog ili pismenog izražavanja, shvaèanja numerièkih odnosa i korištenja brojeva, pa do specifiènih sposobnosti za bavljenje, primjerice, glazbom ili slikarstvom.

Osim sposobnosti postoje i druge karakteristike èovjeka koje su važne za obavljanje zanimanja. Primjerice, razlièiti ljudi razlièito reagiraju kad su uzbuðeni - takav uobièajeni naèin reagiranja èovjeka nazivamo temperamentom. Dakle, i o temperametu valja voditi raèuna pri izboru zanimanja. I mnoge druge osobine takoðer valja uzeti u obzir. Tako netko prvenstveno želi raditi s ljudima dok poneko teško uspostavlja kontakte s drugim osobama. Meðutim, i oni koji žele biti s drugima, èesto se razlikuju u svom odnosu prema njima. Tako neki meðu vama vole “voditi” grupu, dok neki izbjegavaju vodstvo - sigurniji su kad netko drugi vodi. U odnosu prema poslu i stvarima neki su pojedinci uredniji i temeljitiji, a drugi su neuredniji i površniji, a sve su to osobine koje su za neke poslove znaèajne, a za neke nisu osobito važne.

Što reæi o interesima i željama? Možda tek ovo: postoje uèenici koji tvrde da su zainteresirani za neko zanimanje, a istovremeno o njemu gotovo ništa ne znaju, barem ne više od ostalih uèenika. Kod takvih uèenika vrlo vjerojatno ne postoji nikakav stvarni interes za zanimanje za koje su “zainteresirani”, veæ su neke sporedne karakteristike toga zanimanja doživjeli kao vrlo privlaène i opredjeljuju se samo na osnovi svojih stavova prema nekom poslu. Što ste manje upoznati s nekim zanimanjem, to su vaši stavovi (pozitivni ili negativni) prema tom zanimanju nepouzdaniji. Èovjek, dakako, može imati vrlo pozitivan ili negativan stav prema neèemu što sasvim slabo i nedovoljno poznaje i to upravo zato što sudi samo po jednoj karakteristici, stvarajuæi crno-bijele slike - ili vrlo pozitivne ili vrlo negativne.

Prije donošenja vaše odluke o izboru škole i zanimanja pokušajte uz pomoæ roditelja, nastavnika, prijatelja i drugih naæi odgovore na ova i


druga pitanja:- Imate li kakve tjelesne ili zdravstvene nedostatke?- Imate li kakvih poteškoãa u osjetnim funkcijama (vid, sluh, okus, ravnoteža)?- Imate li spretne ruke?- Pamtite li lako i dobro školsko gradivo?- Izražavate li se lako usmeno ili pak pismeno?- Uèite li rado strane jezike?- Raèunate li i rješavate matematièke zadatke lako?- Imate li smisla za tehniku?- Jeste li toèni, precizni, marljivi i uporni u radu?- Uzbuðujete li se lako?- Uspostavljate li lako kontakte s ljudima?- Imate li strpljenja za rad i suradnju s drugim ljudima?- Privlaèe li vas aktivnosti koje se obavljaju na otvorenom prostoru ili ste više “kuæni tip”?

Što još reæi za kraj? Zanimanja se meðusobno razlikuju prema sadržajima rada (poslovima), sredstvima rada (alati, strojevi, instrumenti, ureðaji), uvjetima rada (rad u zatvorenom ili na otvorenom prostoru, u buci, prašini, pri povišenoj temperaturi okoline itd.). Poznavanje veæeg broja zanimanja i njihovih zahtjeva omoguæit æe vam da svoje osobine usporedite s tim zahtjevima i tako se primjerenije odluèite.

Meðutim, kako se to obièno kaže, “svijet rada” ne može se svesti samo na poznavanje zanimanja i njihovih karakteristika. Potrebna su saznanja o potrebama društvene zajednice (gospodarstva) za djelatnicima pojedinih struka i zanimanja. Bez takvih informacija pojedinci se izlažu riziku kraæe ili duže nezaposlenosti odnosno èekanja na zaposlenje.

Ukoliko vam informacije iz ove brošure ipak nisu dovoljne - na primjer niste sigurni u svoje interese, želite provjeru svojih sposobnosti, želite provjeru zdravstvenog stanja i drugih osobina, predlažemo vam da se obratite Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - podruènoj službi u Dubrovniku, gdje æe vam struènjaci za profesionalno usmjeravanje dati potrebne informacije i savjete.

Kroz aktivnosti profesionalnog informiranja upoznat æemo vas s moguænostima izbora zanimanja u srednjim školama, te s karakteristikama svakog pojedinog zanimanja.


Profesionalnim savjetovanjem utvrdit æemo postojanje vaših opæih i specifiènih sposobnosti, karakteristike osobnosti i zdravstveni status.

Sve aktivnosti Odjela za profesionalno usmjeravanje imaju u osnovi slijedeæa naèela:1. dobrovoljnost - struèna pomoæ pruža se onim uèenicima koji dobrovoljno doðu i zatraže pomoæ;2. besplatnost - sve aktivnosti profesionalnog usmjeravanja -(pregledi, ispitivanja, savjetovanja, informacije i dr.) su besplatne za uèenika;3. savjetodavnost - konaèni èin svih aktivnosti je savjet uèeniku - gdje, kako i zašto može najbolje realizirati svoje sposobnosti, namjere, potrebe i interese;4. neobaveznost - uèenik nije obvezan postupati prema savjetu.

Informacije o moguãnostima upisa u srednju školu pripremljene su na temelju natjeèaja za upis uèenika za školsku godinu 07/08.

Moguæe promjene koje æe se dogoditi tijekom ove školske godine trebat æete potražiti u drugim publikacijama, u medijima javnog informiranja ili neposredno u samim školama, kao i u našem Odjelu za profesionalno usmjeravanje tijekom svibnja i lipnja 2008. godine.

Želimo da Vam ova brošura pomogne da zajedno s Vašim roditeljima i uèiteljima izaberete školu i zanimanje u kojem æete naæi zadovoljstvo i ostvariti uspješan radni vijek.

Do tada, sretno i ...

“SVATKO U SEBI IMA ... KAKO TO NAZVATI? KOMADIÆ DOBRIH VIJESTI! SVATKO JE ... VRLO VELIKO, VELIKO VAŽNO BIÆE.”

NAZOVITE433-700

2009.


Najèešæe pogreške pri izboru zanimanja

1. Nepoznavanje zanimanja, odnosno poznavanje nedovoljnog broja zanimanja:

- što je veæa ogranièenost u izboru (poznavanje samo malog broja zanimanja) veæa je i moguænost pogrešnog izbora;

- što više zanimanja poznajemo, lakše æemo izabrati ono koje odgovara našim sposobnostima, sklonostima i interesima;

- možda nam najviše odgovara upravo ono zanimanje koje i ne poznajemo.

2. Jednostavno poznavanje zanimanja:- zanimanje koje želimo moramo dobro poznavati;- ne smije nas privuæi samo jedna djelatnost ili poneko privlaèno

obilježje (odjeæa, putovanja, razne pogodnosti...)- isto tako ne smiju nas zaplašiti neke loše strane zanimanja (nema

ni jednog zanimanja bez dobrih i loših strana).- takoðer može isto obilježje odreðenog zanimanja za nekoga biti

privlaèno a za drugog odbijajuæe (npr. rad sa stranakama, stalna putovanja, rad u zatvorenom prostoru).

3. Nepoznavanje ili jednostrano poznavanje puta do zanimanja (školski programi):

- u školi ne uèimo samo ono što nas u zanimanju najviše interesira, veæ predmete koji su nužna osnova struènog znanja i opæeg obrazovanja;

- kao što moramo dobro i svestrano poznavati zahtjeve zanimanja, isto tako moramo poznavati i zahtjeve školskog programa.

4. Precjenjivanje vlastitih sposobnosti:- za pravilan izbor zanimanja važno je objektivno ocijeniti vlastite

sposobnosti, moguænosti i sklonosti (upornost, navike uèenja, osobine liènosti...)

5. Potcjenjivanje vlastitih sposobnosti:- kao i precjenjivanje, tako i potcjenjivanje (prevelika skromnost,

strah) samog sebe može biti velika smetnja pri pravilnom izboru zanimanja.


6. Želje i zahtjevi roditelja koji nisu u skladu sa djeèjim sposobnostima i sklonostima:

- roditelji mogu biti izvrsni savjetnici, a isto tako mogu namjerno ili nenamjerno prisiliti dijete na pogrešan put pri izboru zanimanja:

- roditelji intelektualci ili roditelji višeg socijalnog statusa èesto “guraju” djecu (èak u sluèaju kad nemaju dovoljno intelektualnih sposobnosti) u intelektualna zanimanja (preko gimnazije ili drugih škola sa visokim zahtjevima):

- roditelji “guraju” djecu u zanimanje gdje se dobro zaraðuje;- roditelji “guraju” djecu na najkraæi put do kruha (zarade) iako bi

bila sposobna za nastavljanje školovanja;- roditelji pokušavaju preko djece kompenzirati svoje neispunjene

ambicije (“buduæi da ja nisam to postao, neka to postane moje dijete”);- ako su roditelji sami nezadovoljni svojim zanimanjem ne daju

djetetu da se samo odlui za isto zanimanje, iako bi mu ono potpuno odgovaralo;

- roditelji “guraju” dijete u isto zanimanje koje i sami vrše (zanat, zadovoljstvo svojim zanimanjem...) iako dijete nema volju za to zanimanje.

7. Izbor zanimanja prema prijateljstvu:- velika prijateljstva, privrženost može biti štetna pri izboru

zanimanja;- ne moramo biti sposobni za zanimanja koja su se i naši prijatelji

opredijelili.

8. Izbor prema najbližoj školi ili radionici:- škola ili mjesto gdje se održava praktièna nastava za zanimanje ne

mora uvijek biti blizu mjesta stanovanja;

9. Moderna zanimanja, “ugledna” zanimanja, dobro plaæena zanimanja vode na krivi put u izboru:

- zanimanja poznata kao moderna, ugledna i dobro plaæena obièno su prezasiæena;

- uèenici se za ova zanimanja u mnogim sluèajevima odluèuju mimo stvarnih sposobnosti i sklonosti (zato imamo sve više loših, asocijalnih lijeènika, loših arhitekata, nesposobnih automehanièara i sl.):

- zanimanje koje je danas u trendu ili je dobro plaæeno za nekoliko


godina ne mora biti;- najbolje i najljepše je ono zanimanje u kojem æemo imati uspjeha i

gdje æe nam rad prièinjavati zadovoljstvo;- ako postaneš struènjak u svom zanimanju, postat æeš ugledan i

dobro plaæen, bez obzira u kojem zanimanju.

10. Uvriježenost mišljenja da su za žene samo “ženska” zanimanja:

- treba se osloboditi tradicionalnog poimanja zanimanja, jer baš takvo shvaæanje kod djevojaka jest i najveæa smetnja pri izboru zanimanja;

- vrlo je malo potpuno ženskih zanimanja;- bar dvije treæine zanimanja jednako je dostupno djeèacima i

djevojèicama.

11. Ne voðenje raèuna o moguænostima zapošljavanja:- ne treba izabrati prezasiæeno zanimanje ako postoje druge

moguænosti.

12. Gimnazija- odluka za gimnaziju je odluka za nastavak školovanja;- gimnazija nije strukovna škola;- umjesto dobrog zanimanja nemojte postati loš student.

Da biste izbjegli najèešæe pogreške pri izboru zanimanja mogu vam pomoæi:

- Služba za profesionalno usmjeravanje- Školski psiholozi, pedagozi i lijeènici- Nastavnici i razrednici- Roditelji- Znanci koji rade u odreðenim zanimanjima- Knjige i priruènici o zanimanjima i struènim školama


Kutak za roditelje

Odabir zanimanja složena je odluka. Ovisi o interesima i sklonostima, o vještinama, znanjima i sposobnostima, o poznavanju moguænosti koje se pružaju, o naèinima donošenja odluka. O njoj treba razmisliti dobro, a vrlo je važno poèeti razmišljati pravodobno.

Važno je da djeci pomognemo da što lakše donesu takve odluke. Putem ove brošure namjera nam je da pomognemo vašoj djeci u razmišljanju o njihovom buduæem zanimanju.

Što æu biti po zanimanju? Što me zanima? Što mi dobro ide? U èemu sam uspješan? Što me veseli? Kakvi mi se poslovi nude? Gdje æu dobiti informacije o školama? Takva pitanja “muèe” svako dijete. Stoga trebamo pomoæi uèenicima da doðu do odgovora na tri osnovna pitanja:

- Tko sam ja? (kakve su moje sposobnosti, interesi, želje?)- Što namjeravam? (koja su mi zanimanja na raspolaganju i kakve

mi pripreme trebaju?)- Kako da to ostvarim? (kojim æu to planom postiæi?)

Pokušati æemo ih potaknuti da razmišljaju o vlastitoj buduãnosti. Ako poènu razmišljati sada, bit æe im puno lakše donijeti odluku o svojoj vlastitoj karijeri kada za to doðe vrijeme.

Voljeli bismo kada biste im i vi u tome pomogli. Obitelj ima golem utjecaj na odluke mladih ljudi o njegovom buduæem zanimanju i poslu. Najvažnija uloga obitelji jest pružanje podrške. Stoga je važno da podržite i ohrabrite svoje dijete da samostalno i odgovorno odluæi o svom buduæem zanimanju. Druga uloga obitelji svakako je pružanje iskustvenih savjeta. Budite otvoreni i iskreni prema svojoj djeci, slušajte ih i razgovarajte s njima, tako da im vaša iskustva posluže kao primjer i pouka.

Važnost izbora zanimanja i njegov utjecaj na život pojedinca

Zanimanje i posao isprepliæu se sa svim poljima života pojedinca. Može se reæi da ljudi djeluju na pet meðusobno povezanih polja, koja zahtijevaju odreðeno vrijeme, energiju, predanost i pažnju. Kljuè za postizanje uspješnog života leži u pronalaženju ravnoteže izmeðu tih pet polja.Posao nije samo izvor prihoda dovoljnog za ekonomsku sigurnost. Zanimanje i karijera pojedinca bitno odreðuju cijeli njegov život. Oni odreðuju njegov materijalni položaj, društveni ugled, mjesto stanovanja,


prijatelje. Oni odreðuju naèin na koji pojedinac vidi samoga sebe, kao i naèin na koji se drugi pojedinci ponašaju prema njemu. Zato možemo reæi da je planiranje i usmjeravanje vlastite karijere zapravo planiranje vlastita života.

Obitelj je zajednica u kojoj smo zaštiæeni, voljeni, ohrabrivani, sretni. Obiteljske odluke donosimo da bismo vodili skladan obiteljski život. Svjesno odabiremo životnog partnera i planiramo velièinu obitelji. Gradimo odnose koje priželjkujemo i biramo posebne prilike koje slavimo. Ureðujemo svoj dom onako kako volimo. Sve to zajedno èini našu obiteljsku karijeru i odreðuje naš stil života.

Društvena djelatnost je naèin na koji sudjelujemo i pridonosimo napretku naše zajednice. Neki ljudi aktivno sudjeluju u politici, drugi sudjeluju u radu raznih udruga i odbora kako bi pripomogli razvoju i napretku šire zajednice, a neki smatraju da je plaæanje poreza i glasovanje sve za što imaju vremena tijekom naporna života. Naša društvena djelatnost može se smatrati društvenom karijerom. I ona æe, naravno, oblikovati naš život.

Duhovna strana zadovoljit æe naše duhovne potrebe ispunjavanjem moralnih, estetskih i/ili religijskih vrijednosti. Veæina ljudi ima potrebu da dio svojeg života posveti poboljšanju sebe i okoline u kojoj žive. U kojoj æemo se mjeri i na koji naèin posvetiti našim moralnim, estetskim ili religijskim vrijednostima, odrazit æe se na našem stilu života.

Slobodno vrijeme je naèin na koji provodimo vrijeme kada meðu obavezama svakodnevnog života pronaðemo dragocjen trenutak za nas same. To je polje života u kojem pronalazimo najviše zadovoljstvo, pa ako ga zanemarujemo, naše fizièko i psihièko zdravlje može trpjeti ozbiljne posljedice. Bilo da se bavimo hobijem ili sportom, èitamo ili radimo nešto drugo, slobodno vrijeme treba promatrati kao važan èimbenik u održavanju ravnoteže našeg života.

Pravilan odabir zanimanja pridonijet æe ravnoteži izmeðu životnih polja. Zanimanje nam treba omoguãiti da živimo na naèin koji volimo, da smo okruženi ljudima s kojima želimo biti okruženi, da imamo dovoljno vremena za obitelj, da se u slobodno vrijeme možemo posvetiti sebi, da možemo društveno djelovati onako kako to hoæemo te da možemo ispunjavati svoje duhovne potrebe. Drugim rijeèima, dobro izabrano zanimanje treba nam omoguæiti da i na drugim poljima života budemo sretni.


Kako se razvija karijera?

Karijera je cijeli profesionalni život pojedinca. Ukljuèuje sve njegove uloge. Od škole i sitnih kuæanskih zadataka, preko povremenih poslova, do svih njegovih zanimanja i stalnih poslova te do obiteljskih i drugih aktivnosti. Da biste se mogli bolje odluèiti, treba voditi raèuna o tri faze razvoja karijere.

Svjesnost je prva faza u kojoj pojedinac upoznaje sebe - svoje interese, vrijednosti, sposobnosti. Postaje svjestan svoje posebnosti, ali i svijeta koji ga okružuje. Glavni zadatak uèitelja i roditelja jest da zajedno proširuju uèenikovo shvaæanje profesionalnog svijeta i da u uèeniku potièu proces istraživanja samog sebe.

Istraživanje je faza u kojoj pojedinac istražuje, iskušava, eksperimentira i donosi privremene zakljuèke o buduæoj karijeri. To je vrijeme da se uklone moguænosti koje se nisu pokazale dobrima ili provedivima i da se širina izbora suzi na nekoliko sigurnijih i zadovoljavajuæih varijanti. To je proces traženja koji æe se kasnije u životu isplatiti. Na koncu, istraživanje æe dovesti do odluke o izboru buduæeg zanimanja i posla.

Priprema je faza koja nastupa kada je odluka o odabiru zanimanja i posla donesena. Na tom stupnju treba utrti stvarni put do postizanja ciljeva u karijeri. Katkada pripremanje ukljuèuje uèenje, drugom prilikom pak tehnièku izobrazbu, a u ostalim sluèajevima može se raditi jednostavno o utvrðivanju svih pojedinosti da bi se postigli željeni ciljevi.

Važno je naglasiti da se u životu kroz ove faze prolazi više puta. Ljudi se s vremenom mijenjaju, stvari koje su im prije bile odbojne znaju im postati privlaène. Upravo je zato važno prihvatiti èinjenicu da je karijera životni proces i da se ona mijenja tijekom cijelog života pojedinca. Zato treba uvijek prouèavati sebe, istraživati i planirati svaki životni korak.

Zašto je važno donositi odluke?

Jedan od najvažnijih aspekata u profesionalnom razvoju jest donošenje odluka. Mnogi se ljudi boje donošenja pogrešne odluke, pa zato izbjegavaju donošenje odluka uopæe. Neki ljudi brzo donose odluke, a onda požale svoju naglost. Za druge se pak èini da vjeruju svojim nagonima, ali zapravo ne mogu objasniti naèin na koji donose odluke. Cijelo vrijeme donosimo razne odluke: kada da ustanemo, što da pojedemo za doruèak,


pored koga da sjednemo, koju radijsku stanicu slušamo. Veæina tih odluka ne zahtijeva veæe razmišljanje ili napor. No život povremeno stavlja pred nas teške i zahtjevne izbore, a oni koji vjeruju u vlastiti naèin donošenja odluka osposobljeniji su za donošenje pravih odluka i za poduzimanje odgovarajuæih akcija.

Mnogi adolescenti prvi put u životu trebaju donijeti teške i važne odluke. U razdoblju kada se sve više osamostaljuju, trebaju biti osposobljeni za donošenje pravih odluka koje æe im omoguæiti izbor ispravnog životnog puta. Roditelji i ostali èlanovi obitelji mogu im biti podrška pri odluèivanju i vlastitoj karijeri.

Dobro odluèivanje èesto je povezano s dolje navedenim èimbenicima. Da bi se donijela neka odluka, potrebno je:

- jasno odrediti koju odluku treba donijeti- prepoznati moguænosti izmeðu kojih treba odluèiti- istražiti posljedice svake moguænosti- prepoznati osobne vrijednosti koje su povezane s donošenjem

neke odluke- prepoznati prioritete- promatrati odluku u sklopu drugih životnih cijeva- tražiti podršku i mišljenja iz razlièitih izvora- donijeti odluku- znati kako ocijeniti vrijednost donesene odluke

Kako aktivno sudjelovati kada vaše dijete donosi odluku o buduæem zanimanju?

Naša djeca izvrgnuta su u svojem razvoju utjecaju mnogih ljudi, vršnjaka, televizijskih i filmskih zvijezda, uèitelja, likova iz knjiga, susjeda. No više je istraživanja pokazalo da je roditeljski utjecaj glavni èimbenik kada se pred uèenika postavljaju složeni problemi poput odabira zanimanja i planiranja ostalih aspekata njihova života. Škola i roditelji zajednièkim radom mogu uèeniku stvoriti najpovoljnije uvjete za školovanje i izobrazbu, tako da jednog dana bude osposobljen za donošenje važnih životnih odluka. Dolje smo naveli nekoliko bitnih uloga koje roditelji mogu odigrati u profesionalnom razvoju svoje djece.

Iskusni prijatelj. Prièajte o poukama koje ste nauèili tijekom svoga profesionalnog razvoja. Da možete nešto ponoviti ili promijeniti, što bi to bilo? Istaknite kako i loša iskustva mogu pozitivno utjecati na


školovanje. Podijelite sa svojim djetetom sudove i stavove koji su rezultat vašeg promatranja vrijednosti, prioriteta i potreba povezanih s donošenjem odluke o buduæem zanimanju i poslu. Djeca promatraju naš naèin prilaženja i rješavanja poslovnih zadataka, naš stupanj predanosti poslu i vrste vještina koje upotrebljavamo kako bismo radili uèinkovito. Ona promatraju i naše negativne reakcije na posao i utjecaj posla na naše stavove i ponašanje. Prièajte im što volite i što ne volite na svojem radnom mjestu i zašto je to tako.

Izvor informacija. Djeci trebaju istinite informacije o radnom mjestu. Potrebni su im izvori i imena ljudi koji im mogu dati toène podatke koji æe im pomoæi u donošenju odluke. Prikupite im svježe i toène podatke o poslovnom svijetu, uputite ih k osobama koje im te podatke mogu dati i, najvažnije, nauèite djecu da sama doðu do informacija i da nauèe tražiti i prikupljati podatke koji ih zanimaju.

Slušaè. Slušajte snove, brige, nade, nesigurnosti i uzbuðenja djece kada govore o svojoj buduænosti. Slušajte kako donose odluke. Slušajte što prièaju o poslovima o kojima razmišljaju. Poslušajte i njihove zahtjeve za pomoæ. I ne slušajte samo s pola uha!

Instruktor. Uèite djecu vještinama koje æe moæi upotrebljavati u razlièitim situacijama tijekom cijelog života - kao npr. vještine komuniciranja, vještine rješavanja problema, vještine snalaženja i ponašanja u društvu, organizacijske vještine, vještine ispravljanja pogrešaka itd. Podijelite s njima posebne metode ili tehnike koje su vam pomogle pri stjecanju i upotrebljavanju tih vještina.Stvaralac prilika. Istraživanje je moæno oružje u smanjivanju broja moguæih izbora i u donošenju odluke. Omoguèite djetetu da prouèi razlièite poslove, da promatra ljude kako rade, da doðe do knjiga i brošura o zanimanjima i školama koje ga zanimaju, da uèi iz kompjuterskih programa ili da stekne praktièno iskustvo u profesionalnom svijetu.

Stvaralac ravnoteže. Pomozite djeci da uravnoteže svoj život.Pomozite im da uvide kako ljudi djeluju na pet meðusobno povezanih polja - posao, slobodno vrijeme, obitelj, graðansko društvo i duhovna strana. Tako æe uvidjeti važnost pravilnog odabira zanimanja.

Motivator. Najbolji je motivator onaj koji se zanima za profesionalni razvoj vašega djeteta. Vaša visoka, ali istodobno i realna, oèekivanja pomoæi æe vašem djetetu da si postavi najbolje ciljeve. Isticanje važnosti iskustava steèenih u školi, kada to vaše dijete izgubi iz vida, pomoæi æe mu da se usredotoèi na uèenje. Pomozite djeci da otkriju svoje talente.


Adolescencija i adolescenti

Adolescencija može biti teško vrijeme i za roditelje i za mladež. Adolescencija je vrijeme promjena, vrijeme kada su mladi sve manje poslušna djeca ovisna o roditeljima i kada odrasli napuštaju dio svoga autoriteta da bi mladima dopustili da postanu sami odgovorni za svoje živote. To je vrijeme prilagodbi, vrijeme kada i mladi i roditelji iskušavaju nove naèine ponašanja i stvaraju novu sredinu pogodnu za nastale promjene.

Što osjeæaju i kako se ponašaju adolescenti:- traže vlastito mišljenje o sebi- iskušavaju razne naèine ponašanja- traže nezavisnost- trebaju osjeæaj sigurnosti- trebaju odobravanje i èesto ga prihvaæaju od bilo koga tko ga nudi- riskiraju i eksperimentiraju- razvijaju smisao za natjecanje- razvijaju samopoštovanje- stjeèu nove i zrelije društvene veze- razvijaju stavove prema razlièitim društvenim grupama i

institucijama- razvijaju vještine i stavove koji æe im dati osjeæaj snage- prihvaæaju svoje snage i svoja ogranièenjaRoditelji i obitelji lakše mogu prepoznati neke od razloga zašto

mladi u tom razdoblju kao da se bore sami sa sobom, ako su svjesni nekih od navedenih aspekata. S obzirom na to da je rijeè o normalnoj mladeži, adolescenti bi se zapravo i trebali malo boriti, jer izazovi koji stoje pred njima nisu nimalo laki. U svakom sluèaju, ljubav, podrška, razumna ogranièenja i zdravo rasuðivanje ljudi važnih u njihovu životu mogu mladima dati èvrste temelje ne samo da prežive nego i da uspiju u ovom vremenu velikih promjena.


PRIÈE O UPORNOSTI

•Roditelji slavnog opernog pjevaèa Enrica Carusa

željeli su da im sin postane inženjer. Njegov je uèitelj rekao

da nem nikakav glas i da nema pojma o pjevanju.

•Beethovena je uèitelj zvao - beznadnim

skladateljem.

•Walt Disney otpušten je s novinarskog posla zbog -

nemaštovitosti. Prije nego što je uspio izgraditi Disneyland,

nekoliko je puta uspio bankrotirati.

•Fred Astair je dobio ocjenu svojega prvoga

pokusnoga snimanja za MGM, u kojoj je pisalo. Ne zna

glumiti. Pomalo proæelav. Donekle zna plesati.

•Richard Hooker je sedam godina radio na svojem

romanu M.A.S.H.. Prije nego što je roman napokon objavljen

- odbio ga je 21 nakladnik.

•Einstein nije progovorio do svoje èetvrte godine.

Uèitelj ga je opisivao kao mentalno sporog i nedruštvenog.

Izbaèen je iz škole. (ne uèitelj nego Einsten!)

•Uèitelji Tomasa A. Edisona govorili su da je preglup

da bi išta nauèio.

•Žarulja je, dakle ipak izumljena. (Prije nego što mu je

to uspjelo, Edisonu je 1500 puta uspjelo u tome neuspjeti!)

Potržite svoje osobno svjetlo. Ne ljutite se ako se ne upali

od prve.


ŠTO NAKON OSNOVNE ŠKOLE?

Nakon završetka osnovne škole donijet æete jednu od ovih odluka:- ostati na imanju svojih roditelja- prijaviti se Zavodu za zapošljavanje i ukljuèiti u svijet rada- nastaviti školovanje.

1. Ostati na imanju svojih roditelja

Ako se odluèite ne nastaviti školovanje nego ostati na imanju svojih roditelja, trebate se odmah po završetku osnovne škole prijaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, te Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Preko ovih institucija riješit æete svoj status i steæi prava koja vam pripadaju.

2. Prijaviti se Zavodu za zapošljavanje i ukljuèiti se u svijet rada

Uèenici koji iz razlièitih razloga ne nastavljaju školovanje, a navršili su 15 godina života, mogu se prijaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Podruènoj službi u mjestu svog prebivališta. Ako se prijave u roku od 30 dana nakon završetka škole, kao privremeno nezaposleni radnik ostvaruju ova prava:

- pravo na posredovanje pri zapošljavanju- pravo na struèno osposobljavanje i usavršavanje, te naknadu

troškova struènog osposobljavanja i usavršavanja, pod odreðenim uvjetima,

- pravo na naknadu selidbenih i putnih troškova, pod uvjetom da pronau zaposlenje sami ili posredovanjem HZZ-a izvan mjesta prebivališta,

- pravo na profesionalno usmjeravanje.

Što trebate napraviti da bi se prijavili Zavodu?Trebate posjedovati radnu knjižicu koju æete zatražiti od organa

svoje opæine. Da bi vam opæinski organ mogao izdati radnu knjižicu trebate sa sobom ponijeti: zahtjev za izdavanje radne knjižice, praznu radnu knjižicu, izvornik zadnje svjedodžbe i osobnu iskaznicu.


3. Nastaviti školovanje

Ako odaberete nastavak školovanja to mogu biti:a) gimnazijeb) umjetnièke škole c) tehnièke ili srodne (druge) èetverogodišnje školed) industrijske školee) obrtnièke školef) vojne školeg) vjerske škole

UVJETI ZA UPIS U SREDNJU ŠKOLU

OSNOVNI PODACI KOJE TREBA ZNATI SVAKI UÈENIK KOJI SE UPISUJE U PRVI RAZRED SREDNJE ŠKOLE

1. Redovni uèenici se upisuje u I. razred srednje škole nakon završene osmogodišnje osnovne škole, i to u dobi do 17 godina, a iznimno uz odobrenje školskog odbora, do 18 godina, ako se time ne remeti dobna homogenost skupine o èemu struèno mišljenje daje pedagog/psiholog ili ravnatelj škole koja nema struènog suradnika na poslovima pedagoga/psihologa.

Pravo upisa u srednju školu pod jednakim uvjetima, a u skladu sa svojim sposobnostima i interesima i u sklopu planiranih kvota upisa imaju hrvatski državljani i Hrvati iz drugih država.

2. Iznimno i uz suglasnost ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, srednja škola može upisati i redovno obrazovati i stranog državljanina koji ispunjava najmanje jedan od slijedeæih uvjeta:

- ako za to postoji meðudržavni ugovor ili drugi kulturni, športski i slièni interes hrvatskih državnih, upravnih i samoupravnih tijela i javnih ustanova;

- ako takva osoba ima status izbjeglice u Hrvatskoj koji je utvrdilo ovlašteno upravno tijelo u Hrvatskoj;

- ako je roditelj ili propisano dodijeljeni skrbnik te osobe hrvatski državljanin;


- ako roditelj te osobe ima radnu dozvolu i dozvolu boravka u Hrvatskoj;

- ako je roditelj te osobe diplomatski ili poslovni predstavnik strane države u Hrvatskoj;

- ako ta osoba ili njezini sponzori plaæaju pune troškove obrazovanja u Hrvatskoj.

Suglasnost za obrazovanje stranog državljanina škola traži odmah nakon prijavljivanja za upis, a najkasnije do kraja jesenskog roka za upis.

3. Za upis uèenika u 1. razred redovitog obrazovanja u srednjim školama prijavljenim kandidatima vrednuju se i boduju:

- uspjeh u prethodnom školovanju prema postignutim ocjenama u VII. i VIII. razredu osnovne škole iz opæeg uspjeha i nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim vrstama programa;

- sklonosti, sposobnosti i darovitost u pojedinim vrstama obrazovanja;

- uspjeh u prethodnom školovanju na osnovi rezultata središnjeg i regionalnog natjecanja uèenika u znanjima, vještinama i umijeæima;

- uspjeh u znatno poveæanim programima obrazovanja i- uspjeh u otežanim uvjetima obrazovanja.

4. Uspjeh u prethodnom školovanju kao kriterij za upis utvrðuje se na osnovi ocjena opæeg uspjeha i ocjena iz nastavnih predmeta u VII. VIII. razredu osnovne škole koji su važni za nastavak školovanja u pojedinim vrstama srednjih škola i programa obrazovanja (u daljnjem tekstu: posebno važni predmeti), i to iz 5 predmeta za upis u gimnazije i èetverogodišnje strukovne škole, a 3 ili 4 predmeta za upis u trogodišnje škole i programe obrazovanja. Svakom kandidatu za upis utvrðuje se ukupan zbroj ocjena iz VII. i VIII. razreda osnovne škole, i to iz opæeg uspjeha i nastavnih predmeta posebno važnih za nastavak školovanja koji su u ovoj brošuri navedeni uz opis zanimanja.

Nastavnièko vijeæe škole može, uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, umjesto jednog od utvrðenih nastavnih predmeta utvrditi i objaviti (u natjeèaju za upis) neki drugi nastavni predmet kao znaèajan za upis i nastavak obrazovanja u toj školi.


5. Uèenici koji su sudjelovali na državnom ili meðunarodnom natjecanju u znanju i vještinama, kao pojedinci u bilo kojem od predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim vrstama škola, osvojili prvo, drugo ili treæe mjesto upisuju se izravno u te škole, a kao èlanovi skupine do 3 uèenika dobivaju 3 dodatna boda, od 3 do 6 uèenika dobivaju 2 dodatna boda i od 6 do 10 uèenika dobivaju 1 dodatni bod na bodove koje su stekli prema ocjenama uspjeha u VII. i VIII. razredu osnovne škole.

Uèenicima, koji su na tim natjecanjima iz navedenih predmeta kao pojedinci na državnoj ili meðunarodnoj razini osvojili prvo, drugo ili treæe mjesto, pripada 3 boda za prvo mjesto, 2 boda za drugo mjesto i 1 bod za treæe mjesto.

Natjecanjima u znanju i vještinama, koja se vrednuju za upis u srednje škole, podrazumijevaju se sva natjecanja koja su ustrojena na postupku odabira najboljih uèenika, u pravilu završnih razreda osnovne škole (odnosno u kojima je uèenik prošao razredno, školsko, opæinsko, županijsko i državno natjecanje), i to pod nadzorom struènih povjerenstava koja je potvrdilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Zavod za školstvo Republike Hrvatske.

Osim nastavnih predmeta navedenih u opisu zanimanja, za hrvatski jezik škola æe priznati i rezultate državne smotre LIDRANO, a za ostale navedene predmete rezultate državnog natjecanja iz sastavnih dijelova ili programskih dopuna tih predmeta (kao što je astronomija za zemljopis i sl.) i za upis u tehnièke škole rezultate državnog natjecanja na Smotri tehnièke kulture.

U školama u kojima je likova kultura jedan od važnih predmeta, boduju se i rezltati iz natjecanja iz likovne kulture “LIK” tako da se daje 1 bod za najbolji likovni rad na županijskoj izložbi, a 3 boda za prvo mjesto, 2 boda za drugo mjesto i 1 bod za treæe mjesto na središnjem državnom natjecanju.

Iznimno, upisno povjerenstvo i ravnatelj škole može osim navedenih nastavnih predmeta za izravan upis priznati i rezultat natjecanja iz nekog drugog nastavnog predmeta važnog za nastavak obrazovanja u toj školi.

6. Kandidati koji su prethodno i istodobno završili osnovnu školu i najmanje 4 razreda glazbene ili plesne škole koja ima propisano odobrenje rada iznimno su uspjeli i dobivaju za upis u srednju školu 2 dodatna boda.


Kandidati koji su u osnovnoj školi najmanje 4 školske godine uèili dva ili više stranih jezika ukljuèujuæi i klasiène jezike dobivaju 2 dodatna boda za upis u jeziènu gimnaziju.

Kandidati koji su u osnovnoj školi najmanje 4 školske godine uèili jedan ili oba klasièna jezika dobivaju 4 dodatna boda za upis u klasiènu gimnaziju.

Pravo za dodatne bodove iz stavka 1., 2. i 3. ove toèke uèenik dokazuje razrednim svjedodžbama navedenih škola.

7. Bez bodovanja uspjeha u osnovnoj školi izravno se upisuju u srednju školu (osim u programe za koje se provjeravaju sposobnosti):

- uèenici povratnici iz iseljeništva, odnosno djeca hrvatskih iseljenika od prije 1990. godine koja se radi doseljenja ili radi školovanja vraæaju u Hrvatsku;

- uèenici koji su se najmanje dvije od posljednje èetiri godine školovali u inozemstvu zato što su njihovi roditelji radili u hrvatskim diplomatskim i drugim državnim predstavništvima u inozemstvu.

- ostali uèenici povratnici koji su se školovali u inozemstvu najmanje èetiri do šest posljednjih razreda ili posljednja tri razreda osnovne škole ako je to bilo nužno iz socijalno-ekonomskih razloga, što ocjenjuje upisno povjerenstvo.

Za postizanje prava izravnog upisa, uèenik uz prijavnicu za upis prilže i odgovarajuæe dokaze o boravku, trajanju školovanja i razlozima boravka u inozemstvu (svjedodžbe, izjavu i slièno).

Zbog kasnijeg završetka nastave u nekim državama za te uèenike svaka škola osigurava najmanje jedno upisno mjesto po razrednom odjelu sve do završetka upisa (od jesenskog upisnog roka), odnosno i više upisnih mjesta ako su uèenici koji ispunjavaju navedene uvjete za izravan upis pisano najavili svoj dolazak iz inozemstva i upis u tu školu.

8. Upis uèenika s težim zdravstvenim teškoãama odnosi se na uèenike s osobito teškim zdravstvenim ošteæenjima koja su mogla utjecati na uspjeh u osnovnoj školi.

Uèenik s težim zdravstvenim teškoæama, odnosno s duljom bolešæu i drugim težim zdravstvenim i tjelesnim ošteæenjima koja su mogla bitno utjecati na njegov uspjeh u osnovnoj školi, može se upisati s manjim brojem bodova i to u pravilu do 10 posto (ovisno o stupnju ošteæenosti) od broja potrebnog za upis u pojedine vrste programa utvrðenog na temelju

Kandidati koji su u osnovnoj školi najmanje 4 školske godine učili dva ili više stranih jezika uključujući i klasične jezike dobivaju 2 dodatna boda za upis u jezičnu gimnaziju. Kandidati koji su u osnovnoj školi najmanje 4 školske godine učili jedan ili oba klasična jezika dobivaju 4 dodatna boda za upis u klasičnu gimnaziju. Pravo za dodatne bodove iz stavka 1., 2. i 3. ove točke učenik dokazuje razrednim svjedodžbama navedenih škola.

7. Bez bodovanja uspjeha u osnovnoj školi izravno se upisuju u srednju školu (osim u programe za koje se provjeravaju sposobnosti): - učenici povratnici iz iseljeništva, odnosno djeca hrvatskih iseljenika od prije 1990. godine koja se radi doseljenja ili radi školovanja vraćaju u Hrvatsku; - učenici koji su se najmanje dvije od posljednje četiri godine školovali u inozemstvu zato što su njihovi roditelji radili u hrvatskim diplomatskim i drugim državnim predstavništvima u inozemstvu. - ostali učenici povratnici koji su se školovali u inozemstvu najmanje četiri do šest posljednjih razreda ili posljednja tri razreda osnovne škole ako je to bilo nužno iz socijalno-ekonomskih razloga, što ocjenjuje upisno povjerenstvo. Za postizanje prava izravnog upisa, učenik uz prijavnicu za upis prilaže i odgovarajuće dokaze o boravku, trajanju školovanja i razlozima boravka u inozemstvu (svjedodžbe, izjavu i slično). Zbog kasnijeg završetka nastave u nekim državama za te učenike svaka škola osigurava najmanje jedno upisno mjesto po razrednom odjelu sve do završetka upisa (od jesenskog upisnog roka), odnosno i više upisnih mjesta ako su učenici koji ispunjavaju navedene uvjete za izravan upis pisano najavili svoj dolazak iz inozemstva i upis u tu školu. 8. Upis učenika s težim zdravstvenim teškoćama odnosi se na učenike s osobito teškim zdravstvenim oštećenjima koja su mogla utjecati na uspjeh u osnovnoj školi. Učenik s težim zdravstvenim teškoćama, odnosno s duljom bolešću i drugim težim zdravstvenim i tjelesnim oštećenjima koja su mogla bitno utjecati na njegov uspjeh u osnovnoj školi, može se upisati s manjim brojem bodova i to u pravilu do 10 posto (ovisno o stupnju oštećenosti) od broja bodova od najniže rangiranog na ljestvici poretka kandidata, a koji


ostalih elemenata i mjerila z bodovanje, o èemu odluèuje upisno povjerenstvo i ravnatelj škole na temelju dokumentacije koju uèenik prilaže uz prijavnicu za upis, što se ne odnosi na uèenike s najtežim ošteæenjima za koje nema bodovnog ogranièenja za upis u školu.

Za korištenje ovog prava uèenik, uz ostale upisne dokumente, prilaže (dostavlja u školu) i:

- mišljenje službe profesionalnog usmjeravanja o sposobnostima i motivaciji za najmanje tri odgovarajuæe vrste programa obrazovanja;

- zdravstveni list od ovlaštenog lijeènika (voðen u prethodnom razdoblju školovanja);

- medicinsku specijalistièku dokumentaciju o težim zdravstvenim smetanjama;

- potvrdu osnovne škole o duljoj odsutnosti s nastave;- lijeènièku potvrdu o duljem bolovanju ili drugoj zdravstvenoj

smetnji.Uèenici s težim zdravstvenim teškoæama koji se na ovaj naèin ne

uspiju upisati u ljetnom upisnom roku, mogu se žaliti školskom odboru u roku od 24 sata od dana završetka ljetnog upisnog roka. U sluèaju negativne odluke školskog odbora, neupisani uèenik može od ureda državne uprave - službe za društvene djelatnosti u županiji odnosno od Gradskog ureda za obrazovanje i šport Grada Dubrovnika zatražiti potrebne informacije o odgovarajuæim i slobodnim upisnim mjestima i posredovanje za upis u jesenskom upisnom roku.

9. Upis uèenika s težim socijalnim smetnjama koje su mogle utjecati na uspjeh u osnovnoj školi može se obaviti i kada takav uèenik ima manji broj bodova od broja bodova potrebnih za upis u odreðeni program obrazovanja ako taj broj nije manji od 10 posto i ako je rijeè o zaista velikim i dugotrajnim smetnjama kao što su smrt roditelja, rastava roditelja, reška bolest roditelja, nezaposlenost obaju ili jednog samohranog roditelja s kojim uèenik živi i sl., o èemu uèenik, uz prijavnicu za upis, prilaže odgovarajuæi dokument kojim dokazuje smetnje (presliku rješenja o rastavi roditelja, presliku smrtovnice roditelja, lijeènièku potvrdu o duljoj bolesti roditelja, potvrdu u nezaposlenosti roditelja, i druge odgovarajuæe dokumente i mišljenja o teškoæama i razlozima koje nije moguæe unaprijed predvidjeti).

Odluku o takvom upisu u školu donosi upisno povjerenstvo i ravnatelj škole.

su ostvarili pravo na upis u određeni obrazovni program, o čemu odlučuje upisno povjerenstvo i ravnatelj škole na temelju dokumentacije koju učenik prilaže uz prijavnicu za upis, što se ne odnosi na učenike s najtežimoštećenjima za koje nema bodovnog ograničenja za upis u školu.


Uèenici s iznimnim socijalnim smetnjama koji se na ovaj naèin ne upišu u srednju školu u ljetnom upisnom roku mogu se žaliti školskom odboru škole koja je odbila upis i to u roku od 24 sata od dana završetka ljetnog upisnog roka.

10. Uèenici s teškoæama u razvoju koji su osnovnu školu završili prema rješenju ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradskog ureda za obrazovanje i šport u Gradu Dubrovniku o primjerenom obliku školovanja (prilagoðenom programu), izravno se upisuju u prilagoðene programe srednjeg obrazovanja, a mogu se izravno upisati i u redovne programe ako prilagoðeni program po kojem su završili osnovnu školu nije iz nastavnih predmeta važnih za nastavak školovanja u toj struci ili zanimanju za koje se uèenik želi obrazovati.

Uèenici s teškoæama u razvoju koji su osnovnu školu završili sukladno rješenju navedenom u stavku 1. ove toèke (prema prilagoðenom ili posebnom nastavnom programu) imaju pravo na izravan upis u posebne odjele redovnih škola ili posebne odgojno-obrazovanje i socijalne ustanove koje izvode programe za te uèenike.

Za korištenje ovih prava, uz ostale upisne dokumente, za upis u srednju školu uèenik uz prijavnicu prilaže:- rješenje ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradskog ureda za obrazovanje i šport o primjerenom obliku školovanja u osnovnoj školi;- nalaz i mišljenje odnosno rješenje nadležnog centra za socijalnu skrb o pravima iz socijalne skrbi;- mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje o sposobnostima i motivaciji za najmanje tri primjerena programa obrazovanja;- zdravstveni list od ovlaštenog lijeènika (voðen u prethodnom razdoblju školovanja).

11. Najniži broj bodova potrebnih za upis u pojedine programe obrazovanja u ljetnom roku je:

- 46 bodova za gimnazije- 44 boda za upis u ekonomske, upravne, komercijalne i administrativne škole ili programe obrazovanja- 36 bodova za upis u tehnièke i ostale èetverogodišnje škole ili programe obrazovanjaŠkole u koje se u prvom upisnom krugu ljetnog roka upiše manje od

75 posto od planiranog broja uèenika u programe navedene u prethodnom

40 bodova


stavku, mogu uz pisanu suglasnost ureda državne uprave u županiji odnosno Gradskog ureda za obrazovanje i šport u Gradu Dubrovniku sniziti bodovni prag do 15 posto za upis u drugom upisnom krugu.

S manje od 10 posto bodova od broja utvrðenog u stavku 3. i 5. ove toèke moguæ je upis uèenika samo u školama na podruèju od posebne državne skrbi, na otocima, u prometno izoliranim mjestima, u školama na jezicima nacionalnih manjina, u klasiènim gimnazijama za uèenike koji su u osnovnoj školi imali klasiène jezike, u ostalim školama za tehnièarske programe u koje je veæ nekoliko godina slab upis, i to pod uvjetima:

- da je to dogovoreno u uredu državne uprave u županiji - službi ovlaštenoj za prosvjetu ili Gradskom uredu za obrazovanje i šport Grada Dubrovnika i da je objavljeno u natjeèaju za upis

- da uèenici imaju potrebnu motivaciju i ocjene uspjeha iz osnovne škole na osnovi kojih se može oèekivati uspješan nastavak školovanja.

12. Natjeèaj za upis uèenika škole objavljuju za svaku školsku godinu najkasnije poèetkom lipnja, i to zajedno po županijama ili skupinama županija u organizaciji upravnih odjela županija ovlaštenih za obrazovanje, i to u skladu s uvjetima i sadržajem dogovorenim u uredu državne uprave u županiji - službi ovlaštenoj za školstvo, odnosno u Gradu Dubrovniku u organizaciji Gradskog ureda za obrazovanje i šport.

Natjeèaj za upis uèenika otvoren je do popune upisnih mjesta i uèenik se na njega može prijaviti u svakom upisnom roku u školu koja ima slobodna upisna mjesta.

U jednom upisnom roku uèenik se može prijaviti za upis samo u jednu školu u jedan do tri programa obrazovanja koje je škola objavila za upis.

Na natjeèaj za upis uèenik prilaže:- prijavnicu na natjeèaj- rodni list ili potvrdu s osobnim podacima potrebnim za školsku

matiènu knjigu i svjedodžbe- domovnicu- svjedodžbe VII. i VIII. razreda osnovne škole- odgovarajuæe dokumente kojima dokazuje pravo na vrednovanje

posebnih rezultata prethodnog školovanja (s natjecanja u znanju, vještinama i umijeæima), školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja (potvrde o roditelju stradalom u Domovinskom ratu, o posebnom socijalnom položaju, o školovanju u dva programa, školovanju u inozemstvu i sl.).

U postupku prijavljivanja za upis, uz prijavnicu na natjeèaj, uèenik


može priložiti preslike dokumenata osim svjedodžbi koje se predaju u izvornicima s tim da za upis, uz upisnicu prilaže originale ili ovjerene preslike ostalih dokumenata.

Prijava za natjeèaj i upisnica osloboðene su plaæanja upravnih pristojbi.

13. S obzirom na to da za pojedine vrste škola i programa odnosno zanimanja postoje zdravstvene kontraindikacije za koje nije posebnim propisima i mjerilima medicine rada odreðeno da se medicinski utvrde kao obveza pri upisu u školu, škola ih je dužna istaknuti na oglasnoj ploèi. Korisno je da se roditelj i uèenik prije upisa u školu savjetuju s nadležnim školskim lijeènikom koji je pratio uèenika tijekom osmogodišnjeg školovanja. Ako se uèenik upisuje u program unatoè znanju o postojanju zdravstvenih kontraindikacija, odgovornost za nemoguænost završetka školovanja ili zapošljavanja preuzimaju uèenik i roditelj.

Za upis u strukovne programe, kada je to utvrðeno posebnim propisima (npr. cestovni promet, zdravstvo, željeznièki, pomorski i zraèni promet, obrt i dr.), škola je dužna objaviti u natjeèaju za upis da je uvjet za upis lijeènièka svjedodžba medicine rada, a za prijavu na natjeèaj potrebna je potvrda nadležnog školskog lijeènika (koji je pratio uèenika tijekom osmogodišnjeg školovanja) o nepostojanju kontraindikacija za odabrano zanimanje.

14. Izbor uèenika za upis u školski model obrazovanja za obrtnièka zanimanja temelji se:

- na zdravstvenoj sposobnosti kandidata za obavljanje poslova i radnih zadaæa u odabranom zanimanju

- na sposobnosti za svladavanje praktiènih znanja i vještina u programu praktiène nastave

- na uspjehu u osnovnoj školi.Zdravstvena sposobnost kandidata za obavljanje poslova i radnih

zadaæa dokazuje se lijeènièkom potvrdom ili zdravstvenom svjedodžbom specijalista medicine rada.

Sposobnosti za svladavanje praktiènih znanja i vještina u odabranom zanimanju, kada to zahtijeva program zanimanja, utvrðuju se u školskoj radionici ili kod obrtnika odnosno druge pravne osobe s kojom škola sklapa ugovor o praktiènoj nastavi.

Sposobnost se provjerava na obavljanju odreðenih praktiènih


radnji i kretanja koja uèeniku zadaje nastavnik praktiène nastave ili druga ovlaštena osoba škole.

Natjeèaj za upis uèenika otvoren je do popunjenja upisnih mjesta.Ako u jednoj školi postoji više obrnièkih programa obrazovanja,

uèenik se može ako želi, na jednoj prijavnici prijaviti za upis u jedan do tri obrtnièka programa u toj školi.

15. Na temelju Pravilnika o naèinu ostvarivanja programa naukovanja i struènog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praæenju, vrednovanju i ocjenjivanju nauènika (Narodne novine, br. 29/02.), utvrðuju se sljedeæi elementi, pravila i postupci za upis uèenika u programe obrazovanja za obrtnièka zanimanja u dvojnom i jedinstvenom modelu.

Izbor uèenika za upis temelji se na:- uspjehu u osnovnoj školi- zdravstvenoj sposobnosti kandidata za obavljanje poslova i

radnih zadaæa u odabranom zanimanju- sklopljenom ugovoru o naukovanju-"Narodne novine", br 62/ 02.Ljestvica poretka kandidata za upis u programe u dvojnom i

jedinstvenom modelu obrazovanja formira se tako da se izravno upisuju uèenici koji imaju uz opæe uvjete sklopljen i registriran ugovor o naukovanju s licenciranim obrtom ili trgovaèkim društvom. Ako je broj uèenika sa sklopljenim ugovorom veæi od broja upisnih mjesta u školi, podruèna obrtnièka komora æe zajedno sa školom provesti razredbeni postupak.

Ugovor o naukovanju sklapa se s licenciranim obrtom ili trgovaèkim društvom (s popisa licenciranih obrta i trgovaèkih društava podruène obrtnièke komore), a u skladu s èlankom 46. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 49/03. - proèišæeni tekst) te se ovjerava u nadležnom uredu podruène obrtnièke komore.

Ugovor o naukovanju sklapa se s roditeljem ili skrbnikom nauènika koji donosi na uvid:

- ovjerenu presliku svjedodžbe osmog razreda osnovne škole- lijeènièku svjedodžbu od specijalista medicine rada.Prednost pri sklapanju ugovora s licenciranim obrtom ili

licenciranim trgovaèkim društvom za praktièni dio naukovanja imaju:- djeca obrtnika koja se upisuju u program istovjetan obrtu kojim se

bave roditelji ili skrbnici na temelju odgovarajuæih dokumenata o


vlasništvu, odnosno na osnovi ovjerene preslike obrtnice roditelja ili skrbnika kojim dokazuju vrstu obrta kojim se bave ako ispunjavaju ostaleupisne uvjete koje utvrðuje škola;

- djeca branitelja iz Domovinskog rata u skladu s èlankom 42. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i èlanova njihovih obitelji i u sklau s ovom odlukom;

- uèenici u skladu s èlankom 48.b Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

16. Srednje škole mogu predložiti kvote upisa i upisati uèenike za obrazovanje po osobnim potrebama pod uvjetom da je to odobreno u odluci u upisu koju donosi ministar znanosti, obrazovanja i športa, da imaju odobrenje osnivaèa za korištenje školskog prostora za te potrebe i mišljenje osnivaèa o potrebi takvog obrazovanja te da nastavu za te uèenike organiziraju u posebnim razrednim odjelima ili skupinama uèenika.

Uèenici koji imaju uvjete za upis utvrðene ovom odlukom mogu se, u skladu s èlankom 57.a, stavak 1. Zakona o srednjem školstvu i u skladu s odlukom o upisu uenika koju za svaku školsku godinu donosi ministar prosvjete, upisati u srednju školu za redovito obrazovanje po osobnim potrebama uz uvjet da plaæaju troškove školovanja, i to u visini oko tri èetvrtine od pune cijene, odnosno godišnje:

- za obrazovanje u gimnazijama i ekonomskim, upravnim, trgovaèkim, glazbenim i plesnim školama je 5.800 kuna;

- za obrazovanje u tehnièlkim i medicinskim školama i programima 6.000 kuna;

- za obrazovanje u trogodišnjim obrtnièkim, industrijskim i drugim sliènim školama i programima 6.500 kuna i

- za obrazovanje u zubarskim, likovnim, kuharskim, slastièarskim i kozmetièarskim programima 7.200 kuna.

Cijena obrazovanja stranih državljana je 50 posto viša radi ukljuèivanja u ukupnu cijenu (uz cijenu rada) i odgovarajuæeg (prosjeènog u školskom sustavu) dijela troškova proširene reprodukcije.

Upis uèenika za obrazovanje po osobnim potrebama obavlja se prema redoslijedu kandidata na bodovnoj listi utvrðenom na isti naèin kao i za upis prema javnim potrebama s time da bodovni limiti utvrðeni za pojedine programe i rokove upisa ne mogu biti niži od 20 posto.

17. Za uèenike koji se upisuju u programe redovitog obrazovanja po javnim potrebama dopunjenje fakultativnom nastavom ili


obrazovanja po javnim potrebama dopunjenje fakultativnom nastavom ili posebnim naèinom izvedbe i posebnom (iznadstandardnom) opremom nastave prema posebnom interesu uèenika i roditelja i uèenike koji se upisuju u meðunarodne i druge dopunske programe koji se slušaju uz redoviti program obrazovanja, javna škola utvrðuje visinu participacije u cijeni takvog školovanja koju plaæa njegov uèenik ili njegov sponzor, i to u skladu sa sljedeæim mjerilima:

Za meðunarodne programe u javnim školama (IB diploma - pro-gram i IBMYP-program) javna škola može utvrditi cijenu obrazovanja po uèeniku za cijelu školsku godinu, i to za strane državljane u kunskoj protuvrijednosti 425 eura mjeseèno obraèunanoj na dan uplate, a za hrvatske državljane i Hrvate iz drugih država u kunskoj protuvrijednosti od 200 eura mjeseèno obraèunanoj na dan uplate jer se dio troškova podmiruje iz proraèuna.

Za gimnazijske programe koji se dijelom izvode na engleskom odnosno njemaèkom ili francuskom jeziku po odobrenju ministra (osim u školama na jezicima manjina), škola može utvrditi cijenu obrazovanja do 400 kuna.

Za programe iz likovne umjetnosti i dizajna te glazbene, plesne, zubotehnièke, grafièke, kozmetièke, farmaceutske i ostale medicinske programe obrazovanja, škola može dio poveæanja tehnološko-tehnièke razine obrazovanja iznad standarda koji se plaæa iz županijskog proraèuna te proraèuna Grada Dubrovnika utvrditi kao program osobnih (privatnih) potreba i za poveæanje troškova (za novi materijal i sredstva za nastavne vježbe u školi) utvrditi cijenu i visinu uèenikova udjela u cijeni materijala, i to najviše:

- do 500 kuna godišnje za obrazovanje u programu likovne umjetnosti i dizajna i programu zubotehnièara,

- do 400 kuna godišnje za obrazovanje grafièkog dizajnera (web dizajner, medijski tehnièar) - urednika,

- do 300 kuna godišnje za obrazovanje medicinskog kozmetièara, - do 200 kuna godišnje za obrazovanje farmaceutskog tehnièara,

sanitarnog tehnièara i zdravstveno-laboratorijskog tehnièara i - do 100 kuna godišnje za obrazovanje medicinske sestre -

tehnièara, fiziotarapeuta i primalje s tim da je dužna roditeljima dati pismeno izvješæe o programu poveæanja tehnološko-tehnièke razine obrazovanja i o utrošku tih sredstava, o vrstama i cijenama nabavljenih roba i radova, o èemu odluèuje školski odbor na prijedlog ravnatelja škole i uz suglasnost ureda državne uprave u županijama odnosno Gradskog ureda za

6000 eura godišnje

3000 eura godišnje

mjesečno.


suglasnost ureda državne uprave u županijama odnosno Gradskog ureda za obrazovanje i šport u Gradu Dubrovniku.

Od udjela u poveèanim troškovima školovanja škola može potpuno ili djelomice osloboditi uèenika za kojeg utvrdi da zbog socijalno materijalnog stanja u obitelji ne može platiti taj iznos.

18. Polaznici programa za obrazovanje odraslih (za stjecanje školske ili struène spreme, prekvalifikaciju, osposobljavanje i usavršavanje) upisivat æe se prema posebnim odlukama pojedinih škola, odnosno drugih pravnih osoba za obrazovanje odraslih, a troškove školovanja snose polaznici ili njihovi sponzori (trgovaèka društva, ustanove ili zavod za zapošljavanje i sl.).

UPIS UÈENIKA U ÐAÈKI DOM

U uèenièkim domovima organizirani su smještaj i prehrana, odgojno-obrazovni rad, kulturne i druge aktivnosti uèenika.

Kriterij za upis u dom su uspjeh u školi i socijalno-ekonomski sta-tus. (Pravilnik o prijemu uèenika u uèenièke domove Hrvatske donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.)

Na podruèju Dubrovnika nalaze se tri uèenièka doma:1. Ženski ðaèki dom Dr. Ante Starèeviæa 27 tel: 423-687

2. Ðaèki dom Dubrovnik Svetog križa 8tel: 418-594

Za sve informacije za upis u uèenièki dom i dodatne uvjete uèenici i roditelji se mogu obratiti izravno u tajništvo uèenièkih domova.

3. Ženski učenički dom Sv. Marije KrucifikseI. Kukuljevića 15tel: 422-954

33PODRUČNA SLUŽBA DUBROVNIK

"Moraš imati dugoročne

ciljeve kako se ne bi razočarao

zbog kratkoročnih neuspjeha"Georg H. Bender

Svi podaci u brošuri temelje se na planu upisa u prethodnoj školskojgodini.Budući da postoji mogućnost izmjene i dopune nastavnih programa,uvođenja novih programa, promjene upisnih kvota te visine bodov-nog praga za upis u odnosu na prošlu školsku godinu, najnovije in-formacije o tome potražite u natječaju za upis učenika u 1. razred srednje škole u školskoj godini 2009/2010. koji će se pojaviti u na-šim dnevnim glasilima tijekom svibnja.


EKONOMSKA I TRGOVAÈKA ŠKOLA DUBROVNIKAdresa: Iva Vojnoviæa 14, Fax: 331-620, 331-624Tel.: 331-620, 331-624

ZANIMANJE PREDMETI ZNAÈAJNI ZA UPIS

Ekonomist

Prodavaè

Komercijalist

Poslovni tajnik

hrvatski jezik, strani jezik, matematika,povijest, zemljopis

hrvatski jezik, strani jezik, matematika,zemljopis



PROGRAMZANIMANJE

Redo-vniprag

Brojprijav.uèen.ljetniupisni


Brojprijav.uèen.jesen.upisni

Brojprijav.uèen.ljetni+jesen.

Brojprijav.uèen.premauspj.u 8. r.




Brojupis.uèe-nika

Brojbodovazadnj.upis.uèen.*1

Brojupis.odlukomravna-telja*2

1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Ekonomski -Ekonomist

Ekonomski - Poslovni tajnik

Ekonomski -Komercijalist

Trgovinski - Prodavaè

44

40

40

54

30

20

29

3

-

4

6

-

-

-

5

42

23

25

43

14

2

2

-

43

27

16

6

-

1

6

31

-

-

-

3

42

23

25

43

44

40

40

22

-

2

--

*1 Broj bodova zadnjeg upisano uèenika*2 Uèenici s težim zdravstvenim teškoãama i iznimnim socijalnim smetnjama

REZULTATI UPISA ZA ŠKOLSKU GODINU 2007./2008.

EKONOMIST

Ekonomist radi na poslovima knjigovodstva, ekonomske propagande, financijskim poslovima. Pri radu koristi osnovni kancelarijski materijal i pribor, a služi se elektronièkim i mehanièkim strojevima za pisanje, raèunanje, automatsku obradu podataka. Radni uvjeti su povoljni, a pretežno se posao obavlja sjedeæi.

2

REZULTATI UPISA ZA ŠKOLSKU GODINU 2008/2009.

57

3040

57

3030 - - 1 - 40 22 27

24

40

40 24

40

20 4 - 6 - 40 22 16


Zanimanje zahtjeva opæe intelektualne sposobnosti, opæu snalažljivost, sposobnost numerièkog i verbalnog razumijevanja, pamæenja i izražavanja.

Ovo zanimanje ima široke moguænosti zapošljavanja (u banci, osiguranju, turizmu, upravi, tvornici, itd.).

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.

Hrvatski jezikStrani jezik s dopisivanjemPovijestEtika / VjeronaukGeografijaTZKMatematikaKemijaBiologijaEnergetikaTehnologija s ekologijomGospodarstvoPoduzetništvoKnjigovodstvo s bilanciranjemPoslovne komunikacijeDionièarsko gospodastvoMarketingNovèarstvoInformatikaStatistikaGospodarsko pravoIzborni predmeti

332122322---232---2--231-2

3321223--1-224---22--231842

33-1223---2224-3--2--231842

33-1223----224--2--23231842

SveukupnoStruèna praksa

Nastavni predmet Tjedni broj sati1.r. 2.r. 3.r. 4.r.

1

2

1

2

Sadržaj predmeta obuhvaæa: opæu ekonomsku geografiju, ekonomsku geografiju svijeta, Europe i Hrvatske.

Sadržaj predmeta obuhvaæa: matematiku i gospodarsku matematiku

NASTAVNI PLAN

Fakultativna nastava (francuski jezik)


PRODAVAÈ

Prodavaè radi na poslovima nabave, izbora, preuzimanja, prijevoza robe, kvalitativnog i kvantitativnog nadzora, sortiranja, uskladištenja, financijske evidencije, prodaje robe na malo i veliko, blagajnièkog obraèuna.

Rad se obavlja uglavnom u stojeæem položaju. Potrebne su prosjeène intelektualne sposobnosti, dobro zdravlje i opæa izdržljivost, normalan vid i razlikovanje boja, normalan sluh, spretnost u raèunanju, ugodna osobnost, glas i ponašanje.

Zapreke za rad: spuštena stopala, proširene vene, teži deformiteti ruku i nogu, išèašeni kukovi, neraspoznavanje boja, nagluhost i govorne mane.

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.

Hrvatski jezikStrani jezikPovijestGeografijaTZKMatematikaOsnove informatikeHigijenaPolitika i gospodarstvoTrgovinsko poslovanjePoznavanje robePromidžbene aktivnostiPsihologija prodajeEtika / Vjeronauk

322-22-1-33--11914

32-2222--33--12014

32--22--2322212114

UkupnoStruèna praksa

Nastavni predmet Tjedni broj sati1.r. 2.r.

KOMERCIJALIST

Komercijalist radi na poslovima kupoprodaje robe, trgovinskog poslovanja, transporta i špedicije, te osiguranja robe. Vodi poslove komunikacije, te poslove ekonomske promidžbe i sl.

NASTAVNI PLAN

Zapošljava se u svim poduzeæima koja se bave trgovinskim poslovanjem.

3.r.


1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.16.17.

Hrvatski jezikStrani jezik I.PovijestGeografijaTZKPolitika i gospodarstvoMatematikaInformatikaPoznavanje robeTrgovinsko poslovanjePoslovne komunikacijeTransport, špedicija, osiguranjeTehnika vanjskotrgovinskog poslovanjaPoduzetništvoPsihologija prodajeOsnove trgovaèkog pravaIzborna nastavaa) Vjeronauk ili Etikab) Strani jezik II.(talijanski ili njemaèki)

33222232322-----

12318022

33222-32332-----

12308022

33--2-32332--2-2

12308022

33--2-2-2-22332-

12304022

UkupnoStruèna praksaStrukovne vježbeFakultativna nastava (francuski jezik)

Nastavni predmet Tjedni broj sati1.r. 2.r. 3.r. 4.r.

Poslovni tajnik može raditi na svim administrativnim poslovima u gotovo svim odjelima poduzeæa osim u raèunovodstveno-financijskim kao i poslovima uprave. U manjim poduzeæima poslovni tajnik bit æe kljuèna osoba, koja æe obavljati sve administrativne i tajnièke poslove, dok æe u veæim poduzeæima posao biti specijaliziran i podijeljen na više osoba.

Poslovi i radni zadaci ovog zanimanja zahtijevaju adekvatno opæe i struèno obrazovanje, poveæanu snalažljivost, inicijativu, toènost, ažurnost i nadasne odgovornost. Takoðer, važna je sposobnost komunikacije s ostalim suradnicima i posebice komuniciranje sa strankama i poslovnim partnerima.

NASTAVNI PLAN

POSLOVNI TAJNIK


Uz teoretska znanja, administrativni i poslovni tajnik treba savladati vještinu pisanja na pisaæem stroju, stenografsko pismo te ostala uredska sredstva komunikacije. Nadalje, valja pratiti razvoj sredstava uredskog komuniciranja te se prilagoðavati njihovoj primjeni u praksi, što znaèi stalno usavršavanje u struci. Administrativni i poslovni tajnik, u svojoj radnoj okolici kao i predstavljanju poduzeæa ili ustanove mora svojim znanjem izgledom i ponašanjem pridonositi što boljem poslovnom uspjehu. Nastavak obrazovanja moguæ je na srodnim fakultetima.

HRVATSKI JEZIK

HRVATSKI POSLOVNI JEZIK

I. STRANI JEZIK

II. STRANI JEZIK (TALIJANSKI ILI NJEMAÈKI JEZIK)

POVIJEST

ZEMLJOPIS

TZK

BIOLOGIJA S EKOLOGIJOM

MATEMATIKA

UVOD U DRŽAVU I PRAVO

INFORMATIKA I INFORMATIÈKI POSLOVNI SUSTAVI

SOCIOLOGIJA

OSNOVE PODUZETNIŠTVA I MENAGMENTA

USTAVNI USTROJ RH

POSLOVNA PSIHOLOGIJA

TEHNIKA KOMUNICIRANJA

RADNO PRAVO

TRGOVAÈKO PRAVO

KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA

TAJNIÈKO POSLOVANJE

br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

VJERONAUK/ETIKA

LATINSKI JEZIK

LOGIKA

FILOZOFIJA

LJUDSKA PRAVA

STENOGRAFIJA

UVOD U KNJIGOVODSTVO

III. STRANI JEZIK (FRANCUSKI JEZIK)

STRUÈNA PRAKSA

ZAVRŠNI ISPIT

FAKULTATIVNA NASTAVA

IZBORNA NASTAVA

KOMP. DAKTILOGRAFIJA SA UREDSKIM PRAKTIKUMOM

SVEUKUPNO

1.r. 2.r. 3.r. 4.r.

4 4 4 4

2 - - -

3 3 3 3

2 2 2 2

2 2 2 -

2 2 - -

2 2 2 2

2 2 - -

2 2 2 -

- 2 - -

3 2 2 3

- - 2 -

- - 2 2

- - - 2

- 2 - -

- - 2 2

- - - 3

- - 2 -

4 4 - -

- - 2 2

- - 3 3

1 1 1 1

2 2 - -

- - 1 -

- - - 2

- 2 - -

2 2 - -

- - 2 2

33 36 34 33

2 2 2 2

- 40 40 40

40

NASTAVNI PLANNastavni predmet Tjedni broj sati


GIMNAZIJA DUBROVNIK

Adresa: Frana Supila 2Tel: 432-569, 432-379, Fax: 432-569, 432-379

Gimnazija u Dubrovniku u prošloj godini je pružala uèenicima moguænost izbora programa opæe, jeziène, prirodoslovno-matematièke i sportske gimnazije. Gimnazije su opæe obrazovne škole koje traju èetiri godine.

GIMNAZIJA PREDMETI ZNAÈAJNI ZA UPIS

Opãa

Jezièna

Prirodoslovno - matematièka

hrvatski jezik, strani jezik, matematika,povijest, biologija

hrvatski jezik, strani jezik, matematika, povijest, zemljopis,ili II. strani jezik ako ga ima /vrednuje se povoljna ocjena/

hrvatski jezik, strani jezik, matematika,fizika, kemija

PROGRAMZANIMANJE

Redo-vni

prag

Brojprijav.uèen.ljetni

upisni


upisni



+jesen.





Brojupis.uèe-nika

Brojbodovazadnj.upis.uèen.

*1

Brojupis.

odlukomravna-telja*2

1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Opãa gimnazija

Jeziènagimnazija

Prirodoslovnomat. gimnazija

57

57

57

90

35

31

-

-

-

-

-

-

93

23

14

84

22

13

57

57

57

2

-

-



Sportskagimnazija

hrvatski jezik, strani jezik, matematika, povijest i 5. predmet koji odredi škola (fizika, zemljopis, kemija, biologija)

Sportskagimnazija

84

22

13

-

-

-

-

-

-

-

-

-

50 14 - - 14 13 50 -13 - - -

117

35

31

23

94

32

31

23

117

24

94

32

31

18 5



GIMNAZIJA opãa jezièna klasièna prirod.-mat.

Predmet/Godina

Hrvatski jezik

I. strani jezik

II. strani jezik

Latinski jezik

Grèki jezik

Glazbena umjetnost

Likovna umjetnost

Psihologija

Logika

Filozofija

Sociologija

Povijest

Zemljopis

Matematika

Fizika

Kemija

Biologija

Informatika

Politika i gospodarstvo

TZK

Izborna nas./Vjeron.**

UKUPNO

I. II. III. IV. I. II. III. IV. I. II. III. IV. I. II. III. IV.

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

3 3 3 3 4 4 4 4 3 3 3 3 3 3 3 3

2 2 2 2 4 4 4 4 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 - - 2 2 - - 3 3 3 3 2 2 - -

- - - - - - - - 3 3 3 3 - - - -

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 - -

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 - -

- 1 1 - - - 2 - - - 1 - - - 1 -

- - 1 - - - 1 - - - 1 - - - 1 -

- - - 2 - - - 2 - - - 2 - - - 2

- - 2 - - - 2 - - - 2 - - - 1

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 2 2 2 1 2 2 2 1 2 2 2 2 2

4 4 3 3 3 3 3 3 4 4 3 3 4 4 5 5

2 2 2 2 2 2 - - 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 - - - - 2 - - - 2 - - 2 2 2 2

- - - 1 - - - 1 - - - 1 - - - 1

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 1 1 1 1

32 31 31 31 32 33 32 31 35 37 37 37 33 33 33 33

1

-

*

**

Uèenici jeziène gimnazije u III. i IV. razredu mogu umjesto prorodne grupe predmeta (fizike ili biologije) birati pojaèane programe stranih jezika, zastupljene s istim brojem sati.

Uèenici prorodoslovno-matematièke gimnazije mogu umjesto stranog jezika II birati pojaèani program matematike, odnosno informatike.

Vjeronauk - etika I. - II.r., filmska umjetnost III.r., kulturna baština IV.r. vrijede za opæu gimnaziju.

*

NASTAVNI PLANOVI GIMNAZIJA (sati tjedno)

* Sportska gimnazija ima isti nastavni plan kao opæa gimnazija.

3(+1)

2(+1)

3(+1)

2(+1)

3(+1)

2(+1)

3(+1)

2(+1)

41PODRUČNA SLUŽBA DUBROVNIKPODRUÈNA SLUŽBA DUBROVNIK 41


Biskupijska klasièna gimnazija “Ruðera Boškoviæa” - Dubrovnik

Adresa: Poljana R. Boškoviæa 6, p.p.10Tel: 324-062Fax: 324-062

Predmeti znaèajni za upis: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, povijest, latinski jezik,(samo za uèenike koji su uèili latinski jezik u osnovnoj školi). Za ostale uèenike umjesto latinskog jezika boduje se zemljopis.

Napomena: Upisuje se 25 vanjskih, ostalo sjemeništarci.

PROGRAMZANIMANJE

Redo-vni

prag


upisni


upisni



+jesen.





Brojupis.uèe-nika


*1

Brojupis.


1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Klasiènagimnazija 56 20 2 2122 21 53 -


- - --


BISKUPIJSKA KLASIČNA GIMNAZIJA “RUĐERA BOŠKOVIĆA” DUBROVNIK

3354 3225 8 - - - 52 132 -

42 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJEHRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE42

MEDICINSKA ŠKOLA DUBROVNIK

Adresa: Baltazara Bogišiæa 10Tel: 420-504, Fax: 420-504, 421-806E-mail: [email protected]

Ova škola u protekloj školskoj godini je pružala uèenicima moguænost obrazovanja za zanimanje: medicinska sestra - medicinski tehnièar i ekološki tehnièar.


Medicinska sestra -medicinski tehnièar

Ekološkitehnièar

hrvatski jezik, strani jezik, kemija, biologija,matematika

hrvatski jezik, strani jezik, kemija, zemljopis,biologija

PROGRAMZANIMANJE

Redo-vniprag









Brojupis.uèe-nika



1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Med. sestra -Med. tehnièar

Ekološkitehnièar

42

46

22

11

2

3

7

2

31

16

31

16

26

32

2

3


6

7


-

-

21

8

4

1


NAZIV PROGRAMA- ZANIMANJA

REDOVNI PRAG

BROJ UČENIKA

ODOBREN ODLUKOM O UPISU

PRIJAVLJENI ZA UPIS U I. RAZRED UPISANI U I. RAZRED OD UKUPNO

UPISANIH Broj slobodnih

mjesta

UKUPNO Muški Ženske UKUPNO Muški Ženske Pona-vljači

Izravno upisani

a 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Medicinska sestra/ tehničar 44 30 36 5 31 36 5 31 1 2 -

Sanitarni tehničar/ tehničarka

46 30 29 6 23 29 6 23 - 2 -

ZANIMANJE

hrvatski jezik, matematika, biologija, kemija, fizikaSanitarni tehničar


1. MEDICINSKA SESTRA - MEDICINSKI TEHNIÈAR

Obavlja poslove zdravstvene njege i medicinskih, terapeutskih zahvata. Odgovorna je za suradnju s lijeènikom pri dijagnostièkim i terapeutskim zahvatima, davanje hitne pomoæi. Radi na zaštiti i unapre-ðivanju zdravlja, zdravstvenog odgoja, vodi temeljnu dokumentaciju. Ovaj posao zahtijeva dobar vid na blizinu, razlikovanje boja, izrazitu spretnost ruku, snalažljivost, emocionalnu stabilnost, komunikativnost, požrtvovnost u pomaganju bolesnicima.

Za obavljanje poslova medicinske sestre potrebna je psihofizièki zdrava osoba, motivirana za rad s bolesnikom.

Po završetku školovanja zaposlenje je moguæe u svim tipovima bolnica, klinika, domova zdravlja, domovima umirovljenika, jaslicama, lijeèilištima, kuænoj njezi.

Zapreke za rad: teže bolesti unutarnjih organa, teži poremeæaji vida i sluha, neraspoznavanje boja, ravna stopala, proširene vene na nogama, emocionalna labilnost i poremeæaj liènosti, sklonost alergijskim reakcijama.


1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.

.

Hrvatski jezikStrani jezik I.PovijestEtika / VjeronaukZemljopisPolitika i gospodarstvoTZKMatematikaFizikaKemija i biokemijaBiologijaRaèunalstvo

4/-2/-2/-1/-2/--

-/22/-2/-2/-2-

4/-2/-2/-1/-1/--

-/22/-2/-2/-1-

4/-2/-1/-1/--/--

-/2--

2*/-1**/-1/1

4/-2/--/-1/--/-1/--/2-----

Ukupno strukovni dioSveukupnoStrukovna praksa

Nastavni predmetI. Zajednièki dio

Tjedni broj sati1.r. 2.r. 3.r. 4.r.

NASTAVNI PLAN

T/V T/V T/V T/V

II. Posebni dio (strukovni sadržaji)

13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.23.24.

.

Latinski jezikZdravstvena njegaAnatomija s fiziologijomPatologija s patofizologijomMed. mikrobio. s epidemiologijomKlinièka medicinaFarmakologijaZdravstvena psihologijaPedagogijaSocijalna medicina zdravlje i okolišMetodika zdravstvenog odgojaHitni medicinski postupci

2/-4/13/----------

1031

2/-2/4--

2 /--------

123184

-4/5-2-

3/-1/-2/-2/----

173284

-3/7---

5/----

2/-1/11/1213142

T - teorija, V - vježbe

1) Obavlja se tijekom ljetnih praznika; 1) za praktièni dio završnog rada; 1) program biokemije

**)program genetike; ***) 60 sati predavanja 10 vježbe

1 1 2

***


Ekološki tehnièar usklaðuje kvalitetu tehnoloških procesa u industriji sa za-htjevima i propisanim standardima zaštite okoliša i biosfere. Suraðuje sastruènjacima iz svakog podruèja koje može prouzroèiti opasnost za okoliš.NASTAVNI PLAN

brojRedni Predmeti - ZAJEDNIÈKI DIO I. II. III. IV.

1. Hrvatski jezik 4 4 3 3

2. Strani jezik 2 2 2 2

3. Povijest 2 2 - -

4. Etika - vjeronauk 1 1 1 1

5. Geografija 2 1 - -

6. Politika i gospodarstvo - - - 2

7. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 2

8. Matematika 4 3 3 3

9. Fizika 2 2 2 -

10. Raèunalstvo 2 2 - -

UKUPNI ZAJEDNIÈKI DIO 21 19 11 13

Posebni struèni dio

brojRedni Predmeti I. II. III. IV.

1. Biologija 2 2 2 -

2. Opæa kemija sa vježbama 2+3 - - -

3. Anorganska kemija - 2 - -

4. Organska kemija sa vježbama - 2+0 2+3 -

5. Bio - - - 2+2kemija sa vježbama

6. - - 2 - Fizikalna kemija sa vježbama

7. Instrumentalne metode analize - - - 0+2

8. Osnove ekologije 1 - - -

9. Geologija - 2 1+1 -

10. Tehnološke operacije - - 2 -

UKUPNI STRUÈNI DIO 10 13 20 20

11. Svojstva staništa - 0+3 - -

12. Kontrola i zbrinjavanje - - 0+5 0+6

13. Zaštita prirode i okoliša Republike Hrvatske - - - 2

14. Fiziologija èovjeka i ekotoksikologija - - - 2

15. Mikrobiologija - - - 0+2

16. Latinski jezik 2 2 - -

IZBORNI PROGRAMI

17. Fizikalna mjerenja u okolišu - - 2 2

UKUPNO 31 32 33 33

Struèna praksa - 80 80 40

46 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

SANITARNI TEHNIČAR/ SANITARNA TEHNIČARKARedni broj NASTAVNI PREDMETI

Tjedni broj satiI. II. III. IV.

T/V T/V T/V T/VA - OPĆI SADRŽAJI

1. Hrvatski jezik 4 4 4 42. Engleski jezik 2 2 2 23. Povijest 2 2 14. Etika/ Vjeronauk 1 1 1 15. Geografija 2 16. Politika i gospodarstvo 17. Tjelesna i zdravstvena kultura -/2 -/2 -/2 -/28. Matematika 2 2 2 29. Fizika 2 2 210. Biologija 2 211. Računalstvo 1/112. Latinski jezik 2 2

UKUPNO 20/3 18/2 12/2 10/2UKUPNO A 23 20 14 12

B - POSEBNI SADRŽAJI (STRUKOVNI SADRŽAJI)13. Osnove zdravstvene struke 1.5/0.514. Uvod u laboratorijski rad 0.5/1.515. Anatomija, fiziologija i osnove patofiziologije 1 316. Opća kemija 217. Organska kemija 318. Analitička kemija 0.5/1.5 0.5/1.519. Zdravstvena psihologija 220. Zdravstveni odgoj 121. Okolina i zdravlja 322. Pretraga vode 1/223. Higijena i tehnologija namirnica 2 2/324. Mikrobiologija 2/2 2/225. Parazitologija 1/126. Epidemiologija 2 2/127. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija 2 2/228. Socijalna medicina 229. Zdravstvena statistika 1

UKUPNO 5.5/3.5 8.5/3.5 14/4 11/7UKUPNO STRUKOVNI DIO 9 12 18 18UKUPNO A+B 32 32 32 30

30. STRUKOVNA PRAKSA 35* 70* 140* 91**T= teorija V= vježbe*= Strukovna praksa se odvija tijekom ljetnih praznika**= Sati za izradu praktičnog dijela završnog ispita

47PODRUČNA SLUŽBA DUBROVNIK HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE46

1.1 MEDICINSKA SESTRA - MEDICINSKI TEHNIÈAR

1.2 FIZIOTERAPEUTSKI TEHNIÈAR - TEHNIÈARKA

1.3 FARMACEUTSKI TEHNIÈAR - TEHNIÈARKA

1.4 SANITARNI TEHNIÈAR - TEHNIÈARKA

1.5 ZDRAVSTVENO-LABORATORIJSKI TEHNIÈAR - TEHNIÈARKA

1.6 MEDICINSKI KOZMETIÈAR - MEDICINSKA KOZMETIÈARKA

1.7. EKOLOŠKI TEHNIÈAR

Podruèje rada - ZDRAVSTVO - za programe zanimanja:(za koja se može školovati u medicinskoj školi)

48 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJEPODRUÈNA SLUŽBA DUBROVNIK 47

POMORSKO-TEHNIÈKA ŠKOLA DUBROVNIK

Adresa: Šetalište kralja Zvonimira 4Tel: 435-987, Fax: 435-987

Ova škola pruža uèenicima moguænost obrazovanja za zanimanja: pomorski nautièar, tehnièar za brodostrojarstvo, elektrotehnièar i raèu-nalni tehnièar u strojarstvu.


Pomorski nautièar

Tehnièar zabrodostrojarstvo

Elektrotehnièar

Raèunalni tehnièar u strojarstvu

hrvatski jezik, strani jezik, matematika,fizika, zemljopis

hrvatski jezik, matematika, fizika,strani jezik, tehnièka kultura



PROGRAMZANIMANJE

Redo-vni

prag


upisni


upisni



+jesen.





Brojupis.uèe-nika


*1

Brojupis.


1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Pomorskinautièar

Tehnièar zabrodostrojarstvo

Elektrotehnièar

Raèunalni tehn.u strojarstvu

36

36

50

20

6

25

21

2

3

2

-

16

8

1

1

38

17

28

22

2

1

18

3

22

6

7

16

14

10

-

2

-

-

-

-

38

17

26

21

36

31

48

40

-

3

-

1


40

REZULTATI UPISA ZA ŠKOLSKU GODINU 2007/2008.REZULTATI UPISA ZA ŠKOLSKU GODINU 2008/2009.

37

30

36

50

39

30

22

24

2

6

13

-

11

3

1

-

36

48

1

4

2

16

23

11

25

26

36

40

22

25

16

21

-

5

9

-

14

3

-

-

30

40

4

1

1

2

7

20


Pomorska škola utemeljena je 1852. g., a od 1992. g. radi kao Pomorska-tehnièka škola. U svom sastavu ima:

- Pomorsko-nautièki odjel od 1852. g.;- Brodostrojarski odjel od 1952. g.;- Elektrotehnièki odjel od 1961. g.;

1. POMORSKO-NAUTIÈKI ODJEL

Obrazovni profil pomorskog nautièara odlikuje se sposobnošæu upravljanja brodom u nautièko-tehnièkom pogledu i sposobnošæu poduzimanja svih mjera za sigurnost broda i plovila. Program školovanja, poslovni i radni zadaci utvrðeni su odredbama meðunarodnih konvencija o standardu za izobrazbu pomoraca. Obrazovanje pomorskih nautièara sadrži opæi i struèni dio: opæim se sadržajima stjeèe, razvija i formira znanje iz društvenih i prirodnih znanosti; struèni su sadržaji kompleksni i omoguæuju stjecanje teorijskog i praktiènog znanja, koje æe omoguæiti toèno i savjesno izvršavanje svih poslova na palubi i zapovjednom mostu, a to su: navigacija, izvoðenje pokreta brodom, ukrcaj i iskrcaj tereta i putnika, mornarski poslovi...

Psihofizièki zahtjevi: dobre senzorne sposobnos t i , sposobnos t du l j e koncentra-cije, brzina i okretnost, organizacijske sposobnosti, sposobnost brzog snalaženja u raznim situacijama i brzog odluèivanja.

Gospodarski razvoj Republike Hr-vatske usmjeren je na jadransku orijentaci-ju, što zahtijeva složene programe u ra-zvoju putnièke, trgovaèke i ratne mor-narice, brodogradnje, ribarstva, turizma...

Posebni uvjeti za upis: lijeènièki pregled prema Pravilniku o zdravstvenoj sposobnosti pomoraca (Dom zdravlja - Medicina rada).


HRVATSKI JEZIK

ENGLESKI JEZIK

TALIJANSKI JEZIK

POVIJEST

ETIKA / VJERONAUK

ZEMLJOPIS

POLITIKA I GOSPODARSTVO

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

MATEMATIKA

FIZIKA

R. br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

RAÈUNALSTVO

POZNAVANJE BRODA

POZNAVANJE ROBE

BRODSKI STROJEVI I UREÐAJI

POMORSKA METEROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA

SIGURNOST NA MORU

TERESTIÈKA NAVIGACIJA

POMORSKE KOMUNIKACIJE

STABILNOST BRODA

ASTRONOMSKA NAVIGACIJA

POMORSKO PRAVO

KRCANJE I SLAGANJE TERETA

MANEVRIRANJE BRODOM I PRAVILA ZA IZBJEGAVANJE SUDARA NA MORU

ELEKTRONIÈKA NAVIGACIJA

EKOLOGIJA

MEDICINA ZA POMORCE

PRAKTIÈNE VJEŽBE

Tjedni broj sati

1.r. 2.r. 3.r. 4.r.

3 3 3 3

- 2 2 2

2 2 - -

1 1 1 1

2 1 - -

- - - 2

2 2 2 2

3 3 3 3

2 2 - -

- 1 2 -

- - 2 -

18 19 14 16

- - 2 2

NASTAVNI PREDMET

A - OPÃI SADRŽAJI

B - POSEBNI SADRŽAJI (STRUKOVNI SADRŽAJI)

UKUPNI OPÃI SADRŽAJI

UKUPNI B (STRUKOVNI SADRŽAJI)

UKUPNO A + B 31 31 32 31

13 12 18 15

- - 2 2

3 2 2 3

3 3 3 3

2 2 - -

2 2 - -

2 - - -

2 - - -

- 2 2 -

2 1 - -

- - 3 -

- 2 2 -

- - - 3

- - - 4

- - - 1

- - 1 -

2

3

4

5

1. Sadržaj iz trigonometrije i sferne triginometrije obraditi do kraja prvog polugodišta treæeg razreda.2. Ukljuèeni sadržaji iz programa D122. Ukljuèeni sadržaji iz programa D82. Ukljuèeni sadržaji iz programa D122. Ukljuèeni sadržaji iz programa B22. Ukljuèeni sadržaji iz programa D3B2. Ukljuèeni sadržaji iz programa D14Napomena: U nastavnom predmetu poznavanje robe obraðuju se i sadržaji iz kemije.U nastavnom predmetu medicina za pomorce, ekologija i sigurnost na moru obraðuje se i sadržaj iz biologije.

NASTAVNI PLAN - POMORSKI NAUTIÈAR


2. BRODOSTROJARSKI ODJEL

Obrazovni profil tehnièara za brodostrojarstvo odlikuje se specija-lizacijom strojarstva za brodski pogon. Program sadrži široko opæe i struèno obrazovanje, koje æe omoguæiti snalaženje u susretu s razlièitim vrstama brodskog strojnog sustava. Rijeè je o stjecanju osposobljenosti za brze promjene tehnike i tehnologije, jer je svaki novi brod nova tehnièko-tehnološka cjelina. Specifiènost znanja gleda se u visokom stupnju samostalnosti i snalažljivosti u radu, jer pomoæ struènjaka i specijaliziranih institucija ne moru nije moguæa.

Karakteristièni poslovi u radnom procesu su: manipulacija i mane-vriranje brodom, održavanje brodskog pogona, primjena mjera zaštite na radu i ekologije.

Ovo zanimanje daje moguænost zapošljavanja i na kopnu, npr. u projektnim biroima, u hotelima na održavanju ureðaja i naprava, u luèicama, vodovodu, klimatizaciji itd.

Psihofizièki zahtjevi: uredan vid na daljinu i blizinu, dobar sluh, spretnost i snagu ruku.

Zapreke za rad: teže deformacije kralježnice, ruku i nogu, smetnje vida, ošteæenje sluha, duševna oboljenja i bolesti sa sklonošæu nesvjestice.

Potrebni uvjeti za upis: lijeènièki pregled prema Pravilniku o zdravstvenoj sposobnosti pomoraca (Dom zdravlja - Medicina rada).

NASTAVNI PLAN - TEHNIÈAR ZA BRODOSTROJARSTVO

HRVATSKI JEZIK

ENGLESKI JEZIK

POVIJEST

ETIKA / VJERONAUK

ZEMLJOPIS



MATEMATIKA

FIZIKA

KEMIJA

R. br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Tjedni broj sati

1.r. 2.r. 3.r. 4.r.

3 3 3 3

2 2 - -

1 1 1 1

2 1 - -

- - - 2

2 2 2 2

3 3 3 3

2 2 - -

20 17 12 14

NASTAVNI PREDMET

A - OPÃI SADRŽAJI

UKUPNO A

3 3 3 3

2

1

2 - - -


1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

RAÈUNALSTVO

TEHNIÈKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA

TEHNIÈKA MEHANIKA

TEHNIÈKI MATERIJALI

ELEMENTI STROJEVA

TERMODINAMIKA

HIDRAULIKA I PNEUMATIKA

ELKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA

AUTOMATIZACIJA BRODSKOG SUSTAVA

OSNOVE BRODOGRADNJE

BRODSKI MOTORI

PARNI KOTLOVI I PARNE TURBINE

POMOÃNI BRODSKI STROJEVI

POMORSKO PRAVO

POMORSTVO

UPRAVLJANJE BRODSKIM SUSTAVIMA

RADIONIÈKE VJEŽBE

MEDICINA ZA POMORCE

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

SIGURNOST NA MORU

RUKOVANJE BRODICOM ZA SPAŠAVANJE

PRAKTIKUM NA BRODU

- 3 - -

B - POSEBNI SADRŽAJI (STRUKOVNI SADRŽAJI)

UKUPNO B

UKUPNO A + B

- - 2 2

4 3 3 2

2 2 - -

2 2 - -

2 - - -

- - - 3

3 4

32 32 32 32

12 15 20 18

40 40 40 40

2 2 - -

- 3 - -

- - 2 -

- - 2 -

- - 2 3

- - - 3

- - 2 2

- - 2 -

- - 2 -

- - - 2

- - 1 -

- - 1 -

- - 1 -

- - - 1

1. Trigonometrijske funkcije obraditi na poèetku prve godine.2. Program kinematike i dinamike obradit æe se u fizici.3. Praktikum na brodu (struèna praksa) je sastavni dio nastavnog plana i programa te upotpunjuje program vježbi i radionièkih vježbi i praktikuma. Osnovna zadaãa praktikuma na brodu je postupno uvoðenje uèenika u poslove zanimanja u stvarnim uvjetima. Praktikum na brodu u predviðenom broju sati može se ostvariti na razlièite naèine. Škole, koje imaju školski brod, mogu program ostvariti tijekom školske godine vodeãi raèuna da u isto vrijeme nije organizirana redovna nastava ili tijekom praznika (zimskih ili ljetnih).4. U funkciji završnog ispita.U nastavnim predmetima rukovanje brodicom za spašavanje i praktikum na brodu implementirani su sadržaj iz programa D12*, u medicina za pomorce sadržaji iz programa B2* i D14* i protupožarna zaštitaiz programa D8* i u sigurnost na moru i radionièke vježbe sadržaji iz programa B2*.* Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovaèke mornarice Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 8/2002).


3. ELEKTROTEHNIÈKI ODJEL

Obrazovni program elektrotehnièara pruža dobro opæe obrazovanje, prije svega iz matematike, informatièkog i prirodoznanstvenog podruèja, što omoguæuje nastavak izobrazbe na visokim školama i fakultetima.

Struèni dio programa uz primjeren praktièni rad daje široku temeljnu izobrazbu iz elektrotehnike i brzo prilagodivo osposobljavanje za poslove tehnièara u pojedinim podruèjima elektrotehnike.

Izbornim i fakultativnim programom sa struènim sadržajima u 3. i 4. godini omoguæuje se i istodobno stjecanje znanja iz pojedinih užih podruèja elektrotehnike, a to su:

- proizvodnja i prijenos elektriène energije;- elektrièni strojevi i ureðaji;- radiokomunikacije;- raèunalstvo.Psihofizièki zahtjevi: dobar i precizan vid, razlikovanje boja,

normalan sluh, spretnost ruku i prstiju, sposobnost koncentracije i preciznost u radu.

Zapreke za rad: poremeæaji vida i neraspoznavanje boja, teži defor-miteti ruku, prstiju i kralježnice, psihoze, epilepsije, bolesti sa sklonošæu nesvjestici, jako znojenje ruku.

Posebni uvjeti za upis: lijeènièka potvrda o raspoznavanju boja.


NASTAVNI PREDMET1. razred

Tjedni broj sati

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

17.

18.

16.

Rednibroj 2. razred 3. razred 4. razred

HRVATSKI JEZIK

STRANI JEZIK

POVIJEST

GEOGRAFIJA



VJERONAUK / ETIKA

MATEMATIKA

FIZIKA*

KEMIJA

BIOLOGIJA

RAÈUNALSTVO

TEHNIÈKO CRTANJE I DOKUMENTIRANJE*

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

MJERENJA U ELEKTROTEHNICI

ELEKTRONIÈKI MATERIJALI

I KOMPONENTE

AUTOMATSKO VOÐENJE PROCESA*

RADIONIÈKE VJEŽBE

IZBORNI BLOK

UKUPNO

STRUÈNA PRAKSA

3

2

2

2

-

2

1

4

3

2

1

2

2

4

-

-

2

-

32

-

3

2

2

1

-

2

1

4

3

-

-

2

-

3

3

-

4

-

32

80

3

2

-

-

-

2

1

4

3

-

-

-

-

-

-

-

-

17

32

80

3

2

-

-

2

2

1

4

3

-

-

-

-

-

-

2

-

13

32

40***

- 2 - -

NASTAVNI PREDMET1. razred

Tjedni broj sati

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

Rednibroj 2. razred 3. razred 4. razred

ELEKTRONIÈKI SKLOPOVI*

DIGITALNA ELEKTRONIKA

FINOMEHANIÈKA TEHNIKA

ELEKTRONIÈKI STROJEVI I UREÐAJI*

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE*

ELEKTRONIÈKA INSTRUMENTACIJA*

MIKRORAÈUNALA*

VF SKLOPOVI I SUSTAVI*

RADIONIÈKE VJEŽBE

ELEKTROENERGETIKA

SVJETLOVODNA TEHNIKA

ANALOGNI I DIGITALNI SKLOPOVI

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

4

2

2

2

2

-

-

-

4

1

-

-

-

-

-

-

-

2

2

2

4

-

2

1

NASTAVNI PLAN - ELEKTROTEHNIÈAR

Izborni blok A


1. ZAJEDNIÈKI DIO

1. g.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

2. g. 3. g. 4. g.

Hrvatski jezik

Strani jezik

Povijest

Etika ili vjeronauk

Zemljopis


Tjelesna i zdravstvena kultura

Matematika

Fizika

Kemija

Strojarske konstrukcije

Raèunalstvo

Tehnièko crtanje

Upravljanje i regulacija

Tehnièka mehanika

Tehnièki materijali

Tehnologija obrade i sastavljanja

Elementi strojeva

Termodinamika

Hidraulika i pneumatika s praktikumom

Toplinski strojevi i ureðaji

Hidraulièni i pneumatski strojevi i ureðaji

Elektrotehnika

Raèunalom upravljani num. strojevi

Alati i naprave

Kontrola kvalitete

Voðenje proizvodnih procesa raèunalom

Praktièna nastava

Izborni dio (strukovni predmeti)

Praktièna nastava (sati)

3

2

2

1

2

-

2

4

2

2

-

2 (1+1)

2

-

2 (1+1)

2

2

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

2

-

70

3

2

2

1

1

-

2

4

2

-

-

2 (1+1)

2

-

2 (1+1)

1 (0+1)

2

3 (2+1)

-

-

-

-

-

-

-

-

-

3

-

105+80

3

2

-

1

-

-

2

4

2

-

2

-

-

2

2

-

-

-

2

2 (1+1)

-

-

3 (2+1)

1

2

-

-

2

-

70+80

3

2

-

1

-

2

2

4

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

2

2

-

1

-

1

2

7

1

224+40

NASTAVNI PREDMET

4. RAÈUNALNI TEHNIÈAR U STROJARSTVURaèunalni tehnièar u strojarstvu radi na novim tehnikama tehnologijamaautomatizacije, konstruiranja, oblikovanja i voðenja procesa proizvodnje uzpomoæ raèunala.


OBRTNIÈKA ŠKOLA DUBROVNIK

Adresa: Ive Vojnoviæa 12Tel: 331-646, Fax: 331-626

U školskoj godini 2006./2007. ova škola pružala je moguænost izbora zanimanja u obrtništvu i industriji za sljedeæe struke:


Arhitektonski tehnièar

Automehanièar- JMO

Soboslikar - JMO

Autoelektrièar

matematika, fizika, tehnièka kultura


kemija, fizika, tehnièka kultura



hrvatski jezik, kemija, likovna kultura


hrvatski jezik, matematika, kemija, biologija

hrvatski jezik, fizika, tehnièka kultura

Elektroinstalater- JMO

Frizer (c) - JMO

Stolar (c) - JMO

Cvjeãar (b)

Vodoinstalater- JMO

a - program èetverogodišnjeg trajanja obrazovanja; b - program trogodišnjeg trajanjaobrazovanja za industriju i gospodarstvo; c - program trogodišnjeg trajanja obrazovanjaza obrtništvo; JMO - jedinstveni model obrazovanja.

hrvatski jezik, matematika, fizika, tehnička kultura, engleski jezik

hrvatski jezik, matematika, fizika, tehnička kultura





Elektromehaničar

2008./2009.

hrvatski jezik, kemija, biologija, tehnička kultura

hrvatski jezik, kemija, fizika, tehnička kultura


*1 Broj bodova zadnjeg upisano uèenika*2 Uèenici s težim zdravstvenim teškoãama i iznimnim socijalnim smetnjamaa - program èetverogodišnjeg trajanja obrazovanja; b - program trogodišnjeg trajanja obrazovanja za industriju i gospodarstvo; c - program trogodišnjeg trajanja obrazovanja za obrtništvo; JMO - jedinstveni model obrazovanja.

PROGRAMZANIMANJE

Redo-vni

prag


upisni


upisni



+jesen.





Brojupis.uèe-nika


*1

Brojupis.


1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Arhitektonskitehnièar

Automehanièar- JMO

Lièilac -soboslikar - JMO

36 39

13

4

-

4

-

-

-

2

39

17

6

-

-

-

-

-

-

-

-

Elektroinstalater- JMO

Frizer (c) - JMO

Stolar - JMO

Cvjeãar (b)

Autoelektrièar - JMO

Vodoinstalater- JMO

12

33

2

4

10

4

19

33

2

8

16

8

2

-

-

4

5

-

-

-

-

-

6

4

30

17

6

19

21

0

8

14

8

8

-

-

-

1

-

-

-

-

20

-

-

3

14

-

2

1

-

2

7

5

15

6

-

3

6

3

-

10

1

1

-

-

-

7

5

36

22

20

23

25

-

21

22

22

-

-

-

-

-

-

-

-

-

REZULTATI UPISA ZA ŠKOLSKU GODINU 2007./2008.REZULTATI UPISA ZA ŠKOLSKU GODINU 2008/2009.

33

2

40

-

33

-

33

2

-

-

-

-

-

-

-

-

40

-

3

-

6

-

27

-

12

12

-

-

12

12

9

8

9

2

-

2

7

9

5

3

-

-

-

-

-

-

-

-

35

3

-

-

24

-

35

3

-

-

-

-

19

-

3

-

-

-

2

-

-

-

2

-

7

12

-

-

7

12

7

9

-

1

-

2

4

8

3

4

-

-

-

-

-

-

-

-

7- 75 5 2 5 2 - -- -

Elektromehaničar


ELEKTROMEHANIČAR 1. razredJedinstveni model obrazovanja (JMO)

B) Strukovno - teorijski dio (35 tjedana):B1) Obavezni:

Nastavni predmet Broj satitjedno godišnje

Osnove računalstva 1 35Tehničko crtanje i dokumentiranje 1 35Matematika u struci 2 70Elektrotehnika 3 105

UKUPNO: 7 245

C) Praktični dio programa


C1 - Osnove računalstva 1 35C1 - Tehničko crtanje i dokumentiranje 0,5 18C1 - Elektrotehnika 1 35C2 - Praktična nastava u školi 6 210C3 - Praktična nastava u radnom procesu / 602

UKUPNO: 8,5 900


CVJEÆAR (b)

Obavlja poslove u prometu i aranžiranju cvijeæa i prostora. Ti poslovi obuhvaæaju prihvaæanje, poznavanje i èuvanje lonèanica dendrološkog bilja i drugog materijala koji se koristi u cvjeæarstvu, poznavanje i rukovanje priborom i alatom za pripremu cvijeæa i drugih materijala te njihovu ugradnju u cvijetne aranžmane za razlièite namjene, poznavanje, ustrojstvo i voðenje cvjeæarne kao samostalne radnje i nuðenje usluga.

Èovjek koji se bavi takvim poslovima mora voljeti cvijeæe, imati osjeæaj za sklad, boje i ureðenje okoliša. Mora biti uredan i imati smisla za ustrojstvo rada.

Nakon položena završnoga ispita, uèenik se može zaposliti ili otvoriti samostalni obrt.

LIÈILAC - SOBOSLIKAR

Izvodi sve faze pripreme podloge i bojenja zidnih površina uz primjenu razlièitih tehnika dekoracije. Radi na poslovima pripreme i bojenja graðevne stolarije i namještaja.

Zapošljavaju se u graðevinskim, soboslikarsko-lièilaèkim poduzeæima, odnosno u industriji namještaja.

Mogu osnovati i voditi vlastiti obrt. Potrebna sklonost za slaganje i miješanje boja.

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

Hrvatski jezikEngleski jezikVjeronauk / EtikaTZKStruèni raèunCvjeæarstvoDendrološke vrste za aranžiranjeAranžiranjePraktièna nastava

32121312

14

Nastavni predmet Tjedni broj satiNASTAVNI PLAN

ukupno: 29


1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.

Hrvatski jezikEngleski jezikVjeronauk / EtikaTZKPraktièna nastava u školiTehnologija zanimanjaTehnološke vježbeCrtanje s osnovama obojenjaMatematika u struciRaèunalstvoPovijestPraktièna nastava izvan škole

321

1+1421122216


ukupno: 38

FRIZER (c)

Posao frizera:- pranje, sušenje, šišanje, njega, estetsko oblikovanje i regeneracija kose žena i muškaraca, - privremeno i trajno preoblikovanje kose (hladna trajna ondulacija, ravnanje prirodno kovrèave kose, trajno kovrèanje prethodno preparirane kose), - bojanje kose oksidacijskim bojama, bijeljenje kose, nijansiranje i kloniranje kose,- brijanje i izbrijavanje brade,- ureðivanje brade i brkova,- rad na filmu, TV i u kazalištu (izrada frizure, te priprema glumaca za nastup).


Za to zanimanje osoba ne smije biti osjetljiva na kemijske agense. Rad se obavlja u zatvorenom prostoru. Osoba koja se odluèi za ovo zanimanje mora biti komunikativna.

Psihofizièki zahtjevi: oštar vid, raspoznavanje boja, zdravi dišni organi i noge, velika spretnost ruku i prstiju, komunikativnost, ljubaznost, smisao za lijepo i skladno.

Zapreke za rad: ravna stopala, proširene vene, te ostale bolesti i deformiteti nogu i ruku, bolesti dišnih organa, preosjetljivost, bolesti kože ruku i prstiju, teže smetnje vida i govorne mane.

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.

Hrvatski jezikEngleski jezikPovijestEtika / VjeronaukGeografijaTjelesna i zdravstvena kulturaMatematikaFizikaBiologijaTehnièko crtanjeRaèunalstvoArhitektonske konstrukcijeNosive konstrukcijePraktikum

32212242222422

NASTAVNI PREDMET TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PLAN

ukupno sati 32

RED.BROJ


1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.

Hrvatski jezikEngleski jezikPovijestEtika / VjeronaukTjelesna i zdravstvena kulturaTehnologija frizerstvaPoznavanje materijalaMatematika u struciRaèunalstvoTehnološke vježbePsihologija komunikacijePraktièna nastava u školiPraktièna nastava

32212112211416


ukupno: 38

Arhitektonski tehnièar radi u tvrtkama koje su registrirane za izradu projektne dokumentacije, odnosno na otvorenim ili zatvorenim gradi-lištima zgrada. Arhitektonski tehnièar može se zaposliti i u tijelima državne uprave ili lokalne samouprave koja su nadležna za poslove graditeljstva,prostornog planiranja i drugih srodnih djelatnosti.


1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.

Hrvatski jezikEngleski jezikPovijestEtika / VjeronaukTjelesna i zdravstvena kulturaTehnologija frizerstvaPoznavanje materijalaMatematika u struciRaèunalstvoTehnološke vježbePsihologija komunikacijePraktièna nastava u školiPraktièna nastava

32212112211416


ukupno: 38

Arhitektonski tehnièar radi u tvrtkama koje su registrirane za izradu projektne dokumentacije, odnosno na otvorenim ili zatvorenim gradi-lištima zgrada. Arhitektonski tehnièar može se zaposliti i u tijelima državne uprave ili lokalne samouprave koja su nadležna za poslove graditeljstva,prostornog planiranja i drugih srodnih djelatnosti.


Za to zanimanje osoba ne smije biti osjetljiva na kemijske agense. Rad se obavlja u zatvorenom prostoru. Osoba koja se odluèi za ovo zanimanje mora biti komunikativna.

Psihofizièki zahtjevi: oštar vid, raspoznavanje boja, zdravi dišni organi i noge, velika spretnost ruku i prstiju, komunikativnost, ljubaznost, smisao za lijepo i skladno.

Zapreke za rad: ravna stopala, proširene vene, te ostale bolesti i deformiteti nogu i ruku, bolesti dišnih organa, preosjetljivost, bolesti kože ruku i prstiju, teže smetnje vida i govorne mane.

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.

Hrvatski jezikEngleski jezikPovijestEtika / VjeronaukGeografijaTjelesna i zdravstvena kulturaMatematikaFizikaBiologijaTehnièko crtanjeRaèunalstvoArhitektonske konstrukcijeNosive konstrukcijePraktikum

32212242222422

NASTAVNI PREDMET TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PLAN

ukupno sati 32

RED.BROJ


Elektroinstalater postavlja, ispituje, stavlja u pogon i održava niskona-ponske instalacije i postrojenja za raspodjelu elektriène energije; postav-lja, ispituje, stavlja u pogon i održava dojavne i signalne instalacije, an-tenske i komunikacijske instalacije; postavlja, ispituje, stavlja u pogon i održava uzemljenja i munjovode te postrojenja za izjednaèavanje poten-

Hrvatski jezikEngleski jezikPovijestEtika / VjeronaukTjelesna i zdravstvena kultura

Ukupno

3221

1+1

10

Naziv predmetaBroj sati

NASTAVNI PLAN

tjedno

*

ELEKTROINSTALATER

Struèno-teorijski dio i praktièna nastava:

Nastavni predmet

Osnove raèunalstvaTehnièko crtanje i dokumentiranjeMatematika u struciElektrotehnikaPraktièna nastava u školiPraktièna nastava

Ukupno:

tjednoBroj sati

1+11+0,5

23+1

716

34

**

**

Nakon završenog školovanja i dvogodišnjeg radnog iskustva u struci mo-že polagati majstorski ispit i može otvoriti samostalni obrt za tu djelatnost.

cijala, rasvjetnih ureðaja i rezervnih izvora elektriène energije.


Autoelektrièar održava vozila, ispituje, podešava i spaja mehanièke,hi-draulièke, pneumatièke, elektriène i elektronièke ureðaje i sustave, ispi-tuje ispušne plinove i ureðaje za smanjenje emisije ispušnih plinova, po-pravlja elektriène i elektronièke ureðaje i sustave na vozilima, instalira elektriène vodove, oprema vozila priborom i ostalim ureðajima.

Struèno-teorijski dio i praktièna nastava:

Nastavni predmet

Osnove raèunalstvaTehnièko crtanje i dokumentiranjeMatematika u struciElektrotehnikaPraktièna nastava u školiPraktièna nastava

Ukupno:

tjednoBroj sati

1+11+0,5

23+1

716

33

**

**

Nakon završenog školovanja i dvogodišnjeg radnog iskustva u struci možepolagati majstorski ispit i može otvoriti samostalni obrt za tu djelatnost.

AUTOELEKTRIÈAR

Stolar obraðuje drvo, izraðuje namještaj, graðevnu stolariju, oblogeza zidove i podove, drvena stubišta i ograde, drvene modele i sitneproizvode od drva i ureðuje interijere. Osposobljuje se i za poslove Mora imati spretnost ruku i prstiju, dobar vid, osjetljivost èula miri- Nakon završenog školovanja i dvogodišnjeg radnog iskustva u stru-ci može polagati majstorski ispit i može otvoriti samostalni obrt za Osobe s težim ošteæenjima kralježnice, bolesnim nogama i rukama,lošijeg vida, kao i osobe s teškoæama respiratornog sustava i nekim

drvogalanterstva,drvotokara, stolara modelara, baèvara i kolara.

sa i okusa.

kroniènim bolestima ne mogu obavljati ovaj posao.

tu djelatnost.


STOLARJedinstveni model obrazovanja (JMO)

B) Strukovno - teorijski dio (35 tjedana):B1) Obavezni:


Osnove računalstva 1 35Tehnologija zanimanja 1 35Poznavanje materijala 2 70Crtanje s konstrukcijama 2 70Matematika u struci 1 35

UKUPNO: 7 245

C) Praktični dio programa


C1 - Tehnologija zanimanja 1 35C2 - Praktična nastava u školi 4 140C3 - Praktična nastava u stolarskoj radionici / 725

UKUPNO: 5 900


NASTAVNI PLAN BROJ SATI TJEDNO

NASTAVNI PREDMET

Hrvatski jezikStrani jezikPovijestVjeronauk / EtikaPolitika i gospodarstvoTZKMatematikaPoznavanje materijalaStrojevi i ureðajiKonstrukcijeTehnologija proizvodnjePraktièna nastavaUKUPNOStrukovna praksa (sati godišnje)

1.r. 2.r. 3.r.

3221-2221111633180

32-12222122

1635

180

32-1-22-233163440

Vodoinstalater radi u obrtništvu i industrijskoj proizvodnji u vodo- stalacije u stambenim objektima, održava ih i popravlja.Nakon završenog školovanja i dvogodišnjeg radnog iskustva u stru- tu djelatnost.

instalaterskim tehnikama i tehnologijama. Postavlja vodovodne in-

ci može polagati majstorski ispit i može otvoriti samostalni obrt za

Nastavni predmet

Hrvatski jezikEngleski jezikPovijestVjeronauk / EtikaTjelesna i zdravstvena kultura

Ukupno:

tjednoBroj sati

1+11+0,5

23+1

7

33

*

Opæe obrazovni dio


AUTOMEHANIÈAR (c)Njegova je zadaæa: - održavanja vozila, - demontaža, montaža i ispitivanje dijelova, sklopova i sustava vozila, - pokretanje i ispitivanje rada sklopova i sustava, - ispitivanje oblika, položaja, tlakova, temperature, potrošnje, elektriènih

- utvrðivanje i otklanjanje kvarova i ošteæenje na motornim vozilima, - poznavanje toplinskih i hidrauliènih zakona i procesa.


Hrvatski jezikStrani jezikPovijestVjeronauk / EtikaGeografijaTZKMatematika u struciRaèunalstvoTehnièko crtanjeOsnove tehnièkih materijalaTehnologija obrade i montažePraktièna nastava u školi

Ukupno

Nastavni predmet Tjedni broj sati

NASTAVNI PLAN

322122

1,51,51

1+2616

41

TURISTIÈKO - UGOSTITELJSKA ŠKOLA DUBROVNIK

Adresa: Župska 2Tel: 432-790, Fax: 422-958

U ovoj školi uèenici imaju izbor izmeðu sljedeæih zanimanja: hote-lijersko-turistièki tehnièar, konobar, kuhar, turistièko-hotelijerski komercijalist.


Turistièko-hotelijerski

Hotelijersko-turistièkitehnièar

Konobar

Kuhar

hrvatski jezik, strani jezik, matematika,biologija, kemija


hrvatski jezik, strani jezik, matematika,biologija


komercijalist

Slastièar




PROGRAMZANIMANJE

Redo-vni

prag


upisni


upisni



+jesen.





Brojupis.uèe-nika


*1

Brojupis.


1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Hotelijersko -turistièki tehnièar

Turistièko -hotelijer. komerc.

Konobar

Kuhar

50

42

-

56

35

19

43

4

-

3

-

1

-

-

-

61

35

21

43

41

-

-

-

20

28

4

4

-

-

10

40

-

-

7

1

61

28

21

45

47

-

-

-

1

1

-

--



HOTELIJERSKO - TURISTIÈKI TEHNIÈAR

Radi na izradi, ustrojstvu, ostvarivanju, evidenciji i ekonomskoj rašèlambi turistièkih i izletnièkih aranžmana i aranžmana službenih putovanja. Radi na obradi turistièkog tržišta, proraèunima i dopisivanju s domaæim i inozemnim poslovnim partnerima; koordinira rad službi u turistièkoj agenciji i prodajnom odjelu hotela; šalterskim poslovima, poslovima vodièa, recepcijske poslove, u propagandi turistièke djelatnosti.

Za obavljanje ovih poslova potrebne su psihofizièki potpuno zdrave osobe koje poznaju strane jezike, imaju razvijenu opæu kulturu, komu-nikativne su i imaju smisla za ustrojstvo rada.

Zapreke za rad: govorne smetnje, slab vid i sluh.

Slastièar - - - - - - - - -3 3 3


Hrvatski jezikStrani jezikPovijestVjeronauk / EtikaGeografijaTZKMatematika u struciRaèunalstvoTehnièko crtanjeOsnove tehnièkih materijalaTehnologija obrade i montažePraktièna nastava u školi

Ukupno


NASTAVNI PLAN

322122

1,51,51

1+2616

41

TURISTIÈKO - UGOSTITELJSKA ŠKOLA DUBROVNIK

Adresa: Župska 2Tel: 432-790, Fax: 422-958

U ovoj školi uèenici imaju izbor izmeðu sljedeæih zanimanja: hote-lijersko-turistièki tehnièar, konobar, kuhar, turistièko-hotelijerski komercijalist.


Turistièko-hotelijerski

Hotelijersko-turistièkitehnièar

Konobar

Kuhar





komercijalist

Slastièar



77

29

71

22

64

23

10

1

3

5

-

16

-

4

47

-

4

-

45

-

26

2

34

56

19

51

29

49

1

1

4

6

1

42

-

1

40

-

-

-

-

-

18

7

- -- - - - - - -- -



21.22.23.

Prehrana i poznavanje robeDaktilografija s poslovnim dopisivanjemPraktièna nastavaSVEUKUPNO

22233

--233

--233

--234

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.

Hrvatski jezikStrani jezik I.Strani jezik II.Starni jezik III.Politika i gospodarstvoPovijestMatematikaRaèunalstvoTjelesna i zdravstvena kulturaEtika / VjeronaukPovijest umjetnosti i kult.-pov. baštinaGeografijaPoslovna psihologija s komunikacijomStatistikaKnjigovodstvo s bilanciranjemUgostiteljstvoOrganizacija poslovnnja poduzeæaTurizam i marketingBiologija s ekologijomGospodarsko pravo

4432-24-21-----3--2-

4432-24221-22---3---

4342223221-2-11-2---

4342--3-2122--2-32-2


NASTAVNI PLAN za zanimanje: HOTELIJERSKO-TURISTIÈKI TEHNIÈAR

ZAJEDNIÈKI I STRUÈNI DIO

HOTELIJERSKO - TURISTIČKI TEHNIČAR

Radi na izradi, ustrojstvu, ostvarivanju, evidenciji i ekonomskoj raščlambi turističkih i izletničkih aranžmana i aranžmana službenih putovanja. Radi na obradi turističkog tržišta, proračunima i dopisivanju s domaćim i inozemnim poslovnim partnerima; koordinira rad službi u turističkoj agenciji i prodajnom odjelu hotela; šalterskim poslovima, poslovima vodiča, recepcijske poslove, u propagandi turističke djelatnosti. Za obavljanje ovih poslova potrebne su psihofizički potpuno zdrave osobe koje poznaju strane jezike, imaju razvijenu opću kulturu, komu-nikativne su i imaju smisla za ustrojstvo rada. Zapreke za rad: govorne smetnje, slab vid i sluh.

NASTAVNI PLANza zanimanje: HOTELIJERSKO-TURISTIČKI TEHNIČARZAJEDNIČKI I STRUČNI DIO


Hrvatski jezik

Povijest



Etika / Vjeronauk

1.

2.

3.

4.

5.

1.r. 2.r. 3.r. 4.r.

3

2

-

2

1

Nastavni predmetTjedni broj sati

3

2

-

2

1

3

-

2

2

1

3

-

-

2

1

8 6 8 6UKUPNI ZAJEDNIÈKI DIO

NASTAVNI PLAN za zanimanje TURISTIÈKO-HOTELIJERSKI KOMERCIJALIST

I. ZAJEDNIÈKI DIO

II. POSEBNI STRUÈNI DIO

Strani jezik I.

Strani jezik II.

Gospodarska matematika

Raèunalstvo

Poslovna psihologija s komunikacijom

Biologija s higijenom i ekologijom

Turistièki zemljopis

Povijest hrvatske kulturne baštine

Gospodarsko pravo

Poslovno dopisivanje

Raèunovodstvo i kontrola

Statistika

Knjigovodstvo

Organ. poslovanja poduzeãa u ugostiteljstvu

Osnove turizma

Promet i putnièke agencije

Marketing u turizmu

Recepcijsko poslovanje

Poznavanje robe i prehrana

Ugostiteljsko posluživanje

Kuharstvo (sa slastièarstvom)

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

3

3

3

2

-

2

-

-

-

1

-

-

-

2

2

-

-

-

2

2

3

3

3

3

2

-

-

-

-

2

1

-

-

-

2

-

-

-

-

2

3

4

3

2

2

-

2

-

1

2

-

-

-

2

2

2

-

-

-

-

-

3

4

3

2

2

-

-

-

1

-

-

-

2

-

2

2

-

2

2

2

-

3

4

1

25 27UKUPNI ZAJEDNIÈKI DIO 25 27

PRAKTIÈNA NASTAVA

tjedno

ljetna

SVEUKUPNO 36 36 36 36

3

182

3

182

3

182

3

-

2


1 - uz podršku raèunala2 - praktièna nastava od I-III. izvodi se u ugostiteljstvu (kuharstvo sa slastièarstvom - ugostiteljsko poslovanje), a u IV. razredu izvodi se u hotelu, motelu, pansionu (recepcija, raèunovodstvo, nabavno-prodajni odjel) Praktièna nastava ostvaruje se tri sata tijekom nastavne godine i 182 sata za vrijeme ljetnih mjeseci. Ljetna praktièna nastava je uvjet za upis u sljedeãi razred. Ostvarena praktièna nastava evidentira se u dnevnik razreda koji je uèenik upisao. Ocjene ostvarene tijekom ljeta evidentiraju se kao ocjene iz praktiène nastave u imenik u rujnu.

KONOBAR

Obavlja pripremne radnje prije posluživanja, održava sredstva, sudjeluje u ureðenju restorana, postavljanju stolova, prihvaæa goste, prima narudžbe, poslužuje, naplaæuje usluge i ispraæa goste, nadzire red i èistoæu.

Radi u zatvorenom, otvorenom i poluotvorenom prostoru, èesto zagušljivom. Rad se obavlja stojeæi i u stalnom pokretu. Stoga su potrebni dobar vid, sluh, snalažljivost, spretnost ruku, dobro pamæenje, brzo i toèno raèunanje, strpljivost i ljubaznost.

Zapreke za rad: teže uroðene i steèene mane i greške, pluæne sme-tnje, bolesti koštanog aparata sa smanjenom funkcijom kralježnice, de-formacije zdjelice i udova, izraženo spuštena stopala, živèane i duševne bolesti i alergije, izražena slabovidnost, nagluhost i govorne mane.

Hrvatski jezik

Strani jezik

Povijest

Vjeronauk / Etika



Ukupno

Broj sati

1. razred

NASTAVNI PLAN - KONOBAR

Naziv predmeta

a) Opæeobrazovni dio

2. razredtjedno tjedno

3

2

2

1

1

-

9

3

2

-

1

1

2

9

3. razredtjedno

3

2

-

1

1

-

7


Matematika u struci

Strani jezik II.

Tehnologija zanimanja

Turistièka geografija

Poslovna psiholog. i komun.

Kulturno povijesna baština

Marketing u turizmu

Enologija s gastronomijom

Voðenje i organiz. restorana

Izborna nastava


Matematika u struci

Struèni predmeti

Ukupno

Broj sati

Naziv predmeta

a) Struèno teorijski dio s izbornom nastavom

tjedno tjedno tjedno

2

2

2

-

-

-

-

-

-

1

7

1

2

2

-

1

-

-

1

-

1

8

1

2

1

1

-

1

2

-

1

1

10

Osnove higijene

Kemija


Biologija i ekologija

Ukupno

Broj sati

1. razredNaziv predmeta

b1) Tehnologija zanimanja 2/2/1

3. razredtjedno tjedno tjedno

Ukupnibroj sati

1/2

1/2

1

-

2 172

Praktièna nastava u školi*

- Ugostiteljsko posluživanje s vježbama

- Bonton

- Kuharstvo

- Osnove raèunalstva s vježbaba

Praktièna nastava u ugostiteljskom

objektu**

Nastavna godina (35 tjedana)

Ljetna praktièna nastava

Ukupno

Broj sati


c) Praktièni dio (35 tjedana u školi, 40 tjedana u ugostiteljskom objektu)

2. razred 3. razred

godišnje godišnje godišnje

Ukupnibroj sati

360

220

35

35

70

540

359

190

900

270

240

-

30

-

630

430

200

900

160

160

-

-

-

640

640

800

790

1810

2600

1. razred 2. razred 3. razred

2. razred

-

-

1

1

2

-

-

1

-

2


Hrvatski jezik

Strani jezik

Povijest

Vjeronauk / Etika



Ukupno

Broj sati

1. razred

NASTAVNI PLAN - KUHAR

Naziv predmeta

a) Opãeobrazovni dio

2. razred 3. razredtjedno tjedno tjedno

3

2

2

1

1

-

9

3

2

-

1

1

2

9

3

2

-

1

1

-

7

Kombinira se teorijska i praktièna nastava. U okviru ugostiteljskog posluživanja s vježbama realiziraju se i sa-

držaji zaštite na radu (do 70 sati) i bontona (do 35 sati). Uèenici prvog razreda prije poèetka praktiène nastave

u radnom procesu (kod obrtnika ili trgovaèkog društva) trebaju obaviti najmanje 70 sati praktiène nastave u

Praktièna nastava u ugostiteljskim objektima organizira se u obrtnièkoj radionici na temelju ugovora o nauko-

vanju u ugostiteljsko-turistièkim poduzeæima na temelju ugovora u praktiènoj nastavi koji sklapa škola i podu-

zeæe. Nastava se može organizirati i u školskim radionicama škola, ako su za to osigurani potrebni uvjeti i ako

se ne mogu sklopiti ugovori o naukovanju u praktiènoj nastavi, jer za to ne postoji osigurana radna mjesta u o-

brtnièkim radionicama i poduzeæima.

Osnovni poslovi kuhara su pripremanje svih vrsta hladnih i toplih jela. Za uspješno obavljanje tih poslova tijekom obrazovanja stjeèu dobru osnovustrukovnog znanja iz podruèja biologije, higijene, prehrane i gospodarstva.Premda se obrazovanje kuhara zasniva prvenstveno na prigotovljanju jela, tijekom školovanja osposobljavaju se i za druge nužne zadaæe: izraèunu inaruèivanju sirovina, namirnica i poluproizvoda; preuzimanju naruèene robe, skladištenju i èuvanju od kvarenja; ustrojavanju rada u kuhinji; ru-kovanju mnogobrojnim i raznolikim kuhinjskim strojevima, alatima i po-suðem. Kuharsko zanimanje je naporno, radno vrijeme neujednaèeno i èesto noæu. Zahtjeva dobro fizièko zdravlje, što se osobito odnosi na zdrava pluæa, srce, noge, kralježnicu, kožu, dobar vid i odgovornost u poslu.

*

**

školskoj radionici kako bi svladali osnove struke i položili ispit iz zaštite na radu.

KUHAR


Matematika u struci

Tehnologija zanimanja*

Kulturno povijesna baština

Marketing u turizmu


Voðenje i organiz. Kuhinje

Strani jezik II.

Izborna nastava


Matematika u struci

Struèni predmeti

Ukupno

Broj sati


a) Struèno teorijski dio s izbornom nastavom

2. razred 3. razredtjedno tjednotjedno

2

2

-

-

-

-

1

1

7

1

3

-

-

1

-

1

1

8

1

2

1

2

-

1

1

1

10

Osnove higijene

Kemija


Biologija i ekologija

Ukupno

Broj sati


b1) Tehnologija zanimanja 2/2/1

2. razred 3. razredtjedno tjednotjedno

1/2

1/2

1

-

2

2

1

3

2

-

2

Praktièna nastava u školi*

- Ugostiteljsko posluživanje s vježbama

- Bonton

- Kuharstvo

- Osnove raèunalstva s vježbaba

Ukupno

Praktièna nastava u ugostiteljskom objektu**

Nastavna godina (35 tjedana)

Ljetna praktièna nastava

Ukupno

Sveukupno

Broj sati


c) Praktièni dio (35 tjedana u školi, 40 tjedana u ugostiteljskom objektu)

2. razred 3. razred

godišnje godišnje godišnje

Ukupnibroj sati

220

35

35

70

360

540

359

190

900

900

240

-

30

-

270

630

430

200

900

900

160

-

-

-

160

640

640

800

800

790

1810

2600

2600

-

-

-

-


Kombinira se teorijska i praktièna nastava. U okviru kuharstva s vježbama realiziraju se i sadržaji zaštite na radu

(do 15 sati). Uèenici prvog razreda prije poèetka praktiène nastave u radnom procesu (kod obrtnika ili

trgovaèkog društva) trebaju obaviti najmanje 70 sati praktiène nastave u školskoj radionici kako bi svladali

Praktièna nastava u ugostiteljskim objektima organizira se u obrtnièkoj radionici na temelju ugovora o

naukovanju i ugostiteljsko-turistièkim poduzeãima na temelju ugovora u praktiènoj nastavi koji sklapa škola i

poduzeãe. Nastava se može organizirati i u školskim radionicama škola, ako su za to osigurani potrebni uvjeti i

ako se ne mogu sklopiti ugovori o naukovanju u praktiènoj nastavi, jer za to ne postoji osigurana radna mjesta

u obrtnièkim radionicama i poduzeæima.

*

**

osnove struke i položili ispit iz zaštite na radu.


UMJETNIÈKA ŠKOLA “LUKA SORKOÈEVIÆ” DUBROVNIK

Adresa: Strossmayerova 3Tel: 427-571

U srednju glazbenu školu upisuju se uèenici koji su završili osnovnu glazbenu školu ili pripremni stupanj. Školovanje traje èetiri godine. Zajednièki sadržaji za glazbene programe istovjetni su programima opæe gimnazije, s tim da uèenik ako ne želi, ne sluša prirodnu grupu predmeta, ali tada školovanje može nastaviti samo na glazbenoj akademiji.

Glazbena škola u Dubrovniku omoguæava srednjoškolsko obrazo-vanje u podruèju rada:

a) glazbene umjetnosti za programe: glazbenik teoretskog smjera, glazbenik pjevaè, klavirist, violinist, violonèelist, flautist, oboist, klarinetist, trubaè, kornist, tubist, kontrabasist, gitarist, fagotist, glazbenik, udaraljkaš, trombonist.

Uèenici koji nisu pohaðali osnovnu glazbenu školu upisuju prvi pripremni razred srednje glazbene škole, nakon prijemne audicije s ispitom sluha, glazbene memorije i ritma. U pravilu takav upis moguæ je za zanimanje: oboist, klarinetist, tubist, kornist, trubaè, fagotist, trombonist, saksofonist, violonèelist, kontrabasist, udaraljkaš, pjevaè.

Uèenici koji su uspješno završili osnovno glazbeno obrazovanje ili drugi pripremni razred srednje škole, upisuju se u prvi razred èetve-rogodišnjeg srednjoškolskog glazbenog programa nakon uspješno položenog razrednog ispita prema odreðenim kriterijima (dobro pozna-vanje temeljne glazbene struke i solfeggia, te bodovanje odgovarajuæih ocjena iz prethodnog razreda glazbene škole). Za upis glazbeno-teorijskog programa uz solfeggio je potrebno i odreðeno znanje iz sviranja glasovira.

b) likovne umjetnosti: likovna umjetnost i dizajn.Uvjet za upis je dokazana sposobnost likovnog izražavanja, koja se

provjerava zadacima: a) crtanjem olovkom ili ugljenom, b) slikanje (tempera ili gvaš ili akvarel). Ova provjera ima eliminatorni karakter. Ako više kandidata proðe provjeru sposobnosti od planiranog, prednost imaju kandidati s boljim:


- uspjehom na provjeri likovnih sposobnosti (koji donosi najviše 60 bodova)

- opæim uspjehom u 7. i 8. razredu osnovne škole i uspjehom iz hrvatskog jezika, kemije, likovnog odgoja (koji ukupno donose najviše 40 bodova).

Umjetnièke škole imaju zajednièki sadržaj koji se sastoji od:

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.

Hrvatski jezikI. Strani jezik II. Strani jezikLatinski jezikGlazbena umjetnostLikovna umjetnostTZKPsihologijaLogikaFilozofijaSociologijaPovijestZemljopisMatematikaFizikaKemijaBiologijaInformatikaPolitika i gospodarstvoIzborna nastavaFakultativna nastava

4322112----2242222--2

43221121---224222--22

432-11211-2223222--22

432-112--2-323222-122


NASTAVNI PLAN

1.r. 2.r. 3.r. 4.r.


SREDNJA ŠKOLA KORÈULA, KORÈULA

Adresa: Dr. Ante Starèeviæa 52Tel: 711-129, Fax: 715-060


Opãa gimnazija

Turistièko-hkomercijalist

otelijerski

Slastièar (JMO)

Konobar (JMO)


hrvatski jezik, strani jezik, biologija, matematikaKuhar (JMO)

Tehnièar za mehatroniku

Stolar (JMO)

Elektromehanièar


hrvatski jezik, matematika, strani jezik,biologija


hrvatski jezik, matematika, fizika,tehnièka kultura, strani jezik

hrvatski jezik, fizika, tehnièka kultura

hrvatski jezik, matematika, fizika,tehnièka kultura(JMO)

(JMO)

(JMO)

Autoelektrièar

Brodski mehanièar


hrvatski jezik, matematika, fizika, tehnièka kultura




PROGRAMZANIMANJE

Redo-vni

prag


upisni


upisni



+jesen.





Brojupis.uèe-nika


*1

Brojupis.


1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Opãa gimnazija

Turist.-hotel.komercijalist

Slastièar

53 17

3

5

2

3

16

-

-

-

-

-

-

20

20

5

2

44

-

-

20

20

4

2

17

2

-

-

3

14

-

-

-

4

4

2

-

-

-

-

48

37

22

-

-

-

-

Kuhar

22

-

40

-

-

*1 Broj bodova zadnjeg upisano uèenika*2 Uèenici s težim zdravstvenim teškoãama i iznimnim socijalnim smetnjama* Uèenici povratnici “Prijelaz iz druge škole”, Uèenici s težim zdr. (...) upisani rješenjem ureda za prosvjetu - Dubrovnik.

Elektromehanièar

Stolar


4

11

3

1

6

20

5

2

1

8

1

-

1

1

1

1

6

12

8

3

-

3

-

-

1

11

-

-

5

6

4

1

-

-

1

1

24

32

20

26

-

1

-

1

Konobar 6

20

5

2

Autoelektrièar

Brodski mehnièar

- 1 2- 1 - - 3 - 233

- 1 1- - 1 301- - -

-

-

Slastièari izraðuju kolaèe, kreme, sladoled i ostale slastice. Glavnesirovine s kojima rade jesu mlijeko i mlijeèni proizvodi, šeæer, kakao, brašno, Slastièari se u radu služe razlièitim kuharskim i slastièarskim pribo-rom, alatima i strojevima: noževima, žlicama, ruènim žlicama za lupanje ma- Posebnu pozornost pridaju osobnoj higijeni, èistoæi i urednosti ra-dnog prostora i ispravnom èuvanju i skladištenju namirnica i gotovih proiz-voda. Slastièari rade u industijskoj proizvodnji sladoleda i konditorskih pro-izvoda (èokolade, bombona i keksa), u obrtnièkim radionicama (slastièarni-cama) i u kuhinjama ugostiteljskih poduzeæa.

SLASTIÈARI

jaja, sve vrste voæa i mirodije.

se, ruènim i elektriènim mikserima...


PROGRAMZANIMANJE

Redo-vni

prag


upisni


upisni



+jesen.





Brojupis.uèe-nika


*1

Brojupis.


1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Opãa gimnazija


Slastièar

53 17

3

5

2

3

16

-

-

-

-

-

-

20

20

5

2

44

-

-

20

20

4

2

17

2

-

-

3

14

-

-

-

4

4

2

-

-

-

-

48

37

22

-

-

-

-

Kuhar

22

-

40

-

-


Elektromehanièar

Stolar


4

11

3

1

6

20

5

2

1

8

1

-

1

1

1

1

6

12

8

3

-

3

-

-

1

11

-

-

5

6

4

1

-

-

1

1

24

32

20

26

-

1

-

1

Konobar 6

20

5

2

Autoelektrièar

Brodski mehnièar

- 1 2- 1 - - 3 - 233

- 1 1- - 1 301- - -

-

-


SLASTIÈARI



17

7

53

-

17

6

16

6

1

1

-

-

-

5

-

1

46

20

1

-

13

-

4

-

28

2

46

-

28

2

28

2

3

-

-

-

1

2

-

-

40

23

2

-

6

-

21

-

6- 64 1 1 6 - 20 -- -

8

5

40

-

15

5

6

5

1

-

1

-

4

4

-

-

34

24

-

1

-

-

4

1

18

1

40

-

15

1

6

-

11

1

1

-

4

1

-

-

34

32

-

-

1

-

10

-

1

354

-

--

1

243

1

353

-

-1

-

--

-

193

1

3-

22

-24

-

2-

-

--

-

2-


PROGRAMZANIMANJE

Redo-vni

prag


upisni


upisni



+jesen.





Brojupis.uèe-nika


*1

Brojupis.


1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Opãa gimnazija


Slastièar

53 17

3

5

2

3

16

-

-

-

-

-

-

20

20

5

2

44

-

-

20

20

4

2

17

2

-

-

3

14

-

-

-

4

4

2

-

-

-

-

48

37

22

-

-

-

-

Kuhar

22

-

40

-

-


Elektromehanièar

Stolar


4

11

3

1

6

20

5

2

1

8

1

-

1

1

1

1

6

12

8

3

-

3

-

-

1

11

-

-

5

6

4

1

-

-

1

1

24

32

20

26

-

1

-

1

Konobar 6

20

5

2

Autoelektrièar

Brodski mehnièar

- 1 2- 1 - - 3 - 233

- 1 1- - 1 301- - -

-

-


SLASTIÈARI



Tehničar zabrodostrojarstvo

Hoteljersko turistički tehničar

Elektrotehničar

Elektromehaničar


Školovanje za zanimanje slastièara provodi se u školama za ugostiteljstvo i turizam, a traje tri godine. Moguãe je školovanje u posebnim ili prilagoðenim programima obrazovanja za stjecanje srednje ili niže struène spreme za uèenike sa smetnjama u razvoju.

Hrvatski jezik

Strani jezik I.

Povijest

Vjeronauk / Etika



Matematika u struci

Tehnologija zanimanja

Kulturno-povijesna baština

Marketing u turizmu


Voðenje i organiziranje slastièarnice

Strani jezik II.

Izborna nastava

Praktièna nastava

Praktièna nastava uškoli

- slastièarstvo s vježbama

- bonton

- ugostiteljsko poslovanje

- osnove raèunarstva s vježbama

Praktièna nastava u

ugostiteljskom objektu

Ukupno

1. razredtjedno

Nastavni predmet2. razred

tjedno3. razred

tjedno

3

2

2

1

-

1

2

2

-

-

-

-

1

1

900 sati godišnje

360 sati godišnje

-

-

-

-

-

540 sati godišnje

15

3

2

-

1

2

1

1

3

-

-

1

-

1

1

900 sati godišnje

270 sati godišnje

-

-

-

-

-

630 sati godišnje

16

3

2

-

1

-

1

1

2

1

2

-

1

1

1

800 sati godišnje

160 sati godišnje

-

-

-

-

-

640 sati godišnje

16

Red.br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

Rad se odvija u dvije osmosatne smjene, a u nekim industrijskim pogonima i Slastièari trebaju imati dobar vid, spretne ruke i prste. Poželjna je sposobnost usklaðivanja pokreta ruku s vidnim podacima (okulomotorna koordinacija) i Vrlo je važno da imaju sposobnost razlikovanja boja i normalno razvijene o-sjete opipa, okusa i mirisa, jer im oni omoguæuju nadzor kakvoæe proizvodaSlastièari trebaju imati dobar vid, spretne ruke i prste. Poželjna je sposobnost usklaðivanja pokreta ruku s vidnim podacima (okulomotorna koordinacija) i Vrlo je važno da imaju sposobnost razlikovanja boja i normalno razvijene o-sjete opipa, okusa i mirisa, jer im oni omoguæuju nadzor kakvoæe proizvoda.

opise zanimanja i nastavne planove pogledati pod Obrtnièka škola Dubrovnik i Turistièko-ugostiteljska škola u Dubrovniku*

u tri smjene.

smisao za oblikovanje.

smisao za oblikovanje.


Tehnièar za mehatroniku radi na projektiranju automatskih stroje-va, ureðaja i alata te jednostavnijih sustava opreme kao i dogradnjipostojeæe opreme.

NASTAVNI PLAN

TEHNIÈAR ZA MEHATRONIKUREDNI BROJ

NASTAVNI PREDMETTJEDNI BROJ SATI

1.RAZRED 2.RAZRED 3.RAZRED 4.RAZRED

1. HRVATSKI JEZIK

STRANI JEZIK

POVIJEST

GEOGRAFIJA

2.

3.

4.

3 3 3 3

5.

6.

7.

8.



VJERONAUK / ETIKA

MATEMATIKA

9.

10.

11.

12.

FIZIKA

TEHNIÈKI MATERIJALI

TEHNIÈKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA

RAÈUNALSTVO I PROGRAMIRANJE

13.

14.

15.

16.

TEHNIÈKA MEHANIKA

FINOMEHANIKA

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

MJERENJA U ELEKTROTEHNICI

ELEKTRIÈNI STROJEVI I UREÐAJI17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

ELEKTRIÈNI SKLOPOVI

DIGITALNA ELEKTRONIKA

PNEUMATIKA

HIDRAULIKA

UPRAVLJANJE I REGULACIJA

SENZORIKA

KONTROLA I MJERENJA

VOÐENJE PROCESA RAÈUNALA

RADIONIÈKE VJEŽBE

2 2 2 2

2 2 - -

2

-

2

1

3

2

3

2

2

2

-

4

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

2

1

-

2

1

3

2

-

2

2

2

3

-

3

2

-

-

-

-

-

-

-

-

2

-

-

2

1

3

-

-

-

2

-

2

-

-

-

3

3

3

-

3

2

-

-

3

-

2

2

1

3

-

-

-

-

-

2

-

-

-

-

-

-

3

-

-

2

3

4


IZBORNI SADRŽAJI

UKUPNO

STRUÈNA PRAKSA (GODIŠNJE)

IZRADA ZAVRŠNOG RADA (GODIŠNJE)

-

32

-

-

-

32

80

-

-

32

80

-

3-5

30-32

-

40

izborni sadržaji: - automatizacijski sustavi cestovnih vozila - proizvodni sustavi - roboti - uredska tehnika - strukovni sadržaji na prijedlog škole i institucija iz okruženja škole

*

*

Autoelektrièar održava vozila, ispituje, podešava i spaja mehanièke, hi-draulièke, pneumatièke, elektriène i elektronièke ureðaje i sustave, ispitu-je ispušne plinove i ureðaje za smanjenje emisije ispušnih plinova, poprav-lja elektriène i elektronièke ureðaje i sustave. Na vozilima instalira elektri-ène vodove, oprema vozila priborom i dodatnim ureðajima. Nakon završe-nog školovanja i dvogodišnjeg radnog iskustva u struci može polagati maj-storski ispit i može otvoriti samostalni obrt za tu djelatnost.NASTAVNI PLAN - AUTOELEKTRIÈAR

REDNI BROJ


1.RAZRED 2.RAZRED 3.RAZRED

1. HRVATSKI JEZIK

STRANI JEZIK

POVIJEST

VJERONAUK / ETIKA

2.

3.

4.

3 3 3

5.

6.

7.

8.



OSNOVE RAÈUNALSTVA*

MATEMATIKA U STRUCI9.

10.

11.

12.

AUTOMEHANIKA

ELEKTROTEHNIKA*


ELEKTRONIKA I UPRAVLJANJE*

13.

14.

15.

16.

AUTOELEKTRIKA*

ELEKTRONIÈKI UREÐAJI U VOZILIMA*

IZBORNI PREDMETI**

PRAKTIÈNA NASTAVA***

2 2 2

2 - -

1

1

-

1

1

2

3

-

-

-

-

1

900 sat god.

1

1

2

-

-

-

1

2

1

2

-

2

900 sat god.

1

1

-

-

-

-

-

-

1,5

4

1,5

3*

800 sat god.


* predmeti s obveznim praktiènim/laboratorijskim vježbama (najmanji obvezni broj sati vježbi prikazan je u praktiènom dijelu programa);

** izborni predmeti mogu biti tjelesna i zdravstvena kultura, matematika i predmeti struke. U 3. razredu obvezan je najmanje 1 sat izborne nastave iz struèno-teorij-skog dijela uz 1 sat pripadnih praktiènih/laboratorijskih vježbi;

***u ukupnom broju sati praktiène nastave uraèunati su sati predviðeni za labora-torijske vježbe iz predmeta s obveznim laboratorijskim vježbama. Nastavu vježbi u laboratoriju, odnosno praktikumu izvodi isti nastavnik koji izvodi struèno - teorijskunastavu predmeta s laboratorijskim vježbama

Brodomehanièar i brodski mehanièar postavljaju, održavaju i puštajustrojeve u pogon. Trebaju potpuno poznavati tehnologiju izrade, održava-nja, montaže i rukovanja brodskim postrojenjem, kao i posebne posloveodržavanja, ugradnje i servisiranja brodskih strojeva i ureðaja.Uz ispunja-vanje posebnih uvjeta mogu se ukrcati na brod kao brodski mehanièari.Obrazovnim programima za zanimanje brodomehanoèar ili brodski meha-nièar pripremaju se za rad u obrtništvu i u industrijskoj proizvodnji.

NASTAVNI PLAN - BRODSKI MEHANIÈAR

REDNI BROJ



1. HRVATSKI JEZIK

STRANI JEZIK

POVIJEST

VJERONAUK / ETIKA

2.

3.

4.

3 3 3

5.

6.

7.

8.



OSNOVE RAÈUNALSTVA*

MATEMATIKA U STRUCI

9.

10.

11.

12.

MATERIJALI I TEHNOLOGIJA OBRADE

TEHNIÈKO CRTANJE*

TEHNOLOGIJA MONTAŽE I ODRŽAVANJA

13.

14.

15.

16.

ELEMENTI STROJEVA

OSNOVE BRODOGRADNJE

PRAKTIKUM: Osnove pneumatike i hidraulike

PRAKTIKUM: Brodski strojevi i ureðaji

2 2 2

2 - -

1

1

-

1,5

2

1,5

1

1

-

-

-

-

-

1

1

2

-

1

1

1

1

1

1

-

-

1

1

-

-

-

-

-

2

1

-

2

2

1 1

OSNOVE TEHNIÈKE MEHANIKE


12. IZBORNA NASTAVA

13.

15.

16.

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURASTRUKOVNI PREDMETIMATEMATIKA U STRUCI

PRAKTIÈNA NASTAVA

18. UKUPNO NASTAVE GODIŠNJE

1

-

4

17

1

3

-

17

1

2

-

16

PRAKTIÈNA NASTAVA U ŠKOLIMATERIJALI I TEHNOLOGIJA OBRADETEHNOLOGIJA MONTAŽE I ODRŽAVANJAPRAKTIÈNA NASTAVA U RADNOM PROCESU

340 sati godišnje 270 sati godišnje 160 sati godišnje

560 sati godišnje 630 sati godišnje 640 sati godišnje

NASTAVNI PLAN - ELEKTROTEHNIČAR

Red. broj NASTAVNI PREDMET

Tjedni broj sati Oznakapredmeta1. razred 2.razred 3. razred 4. razred

1. Hrvatski jezik 3 3 3 32. Strani jezik 2 2 2 23. Povijest 2 2 - -4. Geografija 2 1 - -5. Politika i gospodarstvo - - - 26. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 27. Vjeronauk / Etika 1 1 1 18. Matematika 4 4 4 49. Fizika* 3 3 3 310. Kemija 2 - - -11. Biologija 1 - - -12. Računalstvo* 2 2 - - 113. Tehničko crtanje i dokumentiranje* 2 - - - 214. Osnove elektrotehnike* 4 3 - - 315. Mjerenja u elektrotehnici* - 3 - - 416. Elektroteh. materijali i komponente - 2 - - 517. Automatsko vođenje procesa* - - - 2 618. Radioničke vježbe 2 4 - - 7, 8

Izborni blok - - 17 13UKUPNO 32 32 32 32Stručna praksa - 80 80 40***


Izborni blok B

Red. broj NASTAVNI PREDMET

Tjedni broj sati Oznakapredmeta1. razred 2.razred 3. razred 4. razred

19. Elektronički sklopovi* - - 2 - 1820. Strojarstvo - - 2 - 1921. Električni strojevi* - - 4 - 2022. Sklopni aparati - - 2 - 2123. Električne instalacije - - 2 - 2224. Elektroenergetika - - - 2 2325. Energetska elektronika* - - - 2 2426. Elektromotorni pogoni* - - - 2 2527. Radioničke vježbe - - 4 4 26

Izborni program škole** - - 1 3

*Predmeti s obveznim praktičnim, odnosno laboratorijskim vježbama**** Sadržaje izbornog programa utvrđuje škola izvedbenim programom

NASTAVNI PLAN - ELEKTROMEHANIČAR

A) Općeobrazovni dio


Ukupno sati1. razred 2. razred 3. razred

tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnjeHrvatski jezik 3 105 3 105 3 96 306Strani jezik 2 70 2 70 2 64 204Povijest 2 70 - - - - 70Vjeronauk/Etika 1 35 1 35 1 32 102Tjelesna i zdravstvena kultura 1 35 1 35 1 32 102Politika i gospodarstvo - - 2 70 - - 70Ukupno 9 315 9 315 7 224 854


B) Stručno-teorijski dio


Ukupno sati1. razred 2. razred 3. razred

tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnjeOsnove računalstva* 1 35 - - - - 35Tehničko crtanje i dokumentiranje* 1 35 - - - - 35

Matematika u struci 2 70 - - - - 70Elektrotehnika* 3 105 2 70 - - 175Električne instalacije* - - 2 70 - - 70Električni strojevi* - - 2 70 - 64 134Elektronika i upravljanje - - - - 2 64 64Električni uređaji* - - - - 3 96 96Izborni dio** 1 35 2 70 3* 96 201Ukupno 8 280 8 280 10 320 880

C) Praktični dio

Naziv predmetaBroj sati Ukupno

broj sati

1. razred 2. razred 3. razredgodišnje godišnje godišnje

C1 - Nastava u školi-Osnove računalstva 35 - - 35-Tehničko crtanje i dokumentiranje 18 - - 18-Elektrotehnika 35 35 - 70-Električne instalacije - 18 - 18-Električni strojevi - 35 16 51-Elektronika i upravljanje - - 32 32-Električni uređaji - - 16 16-Izborni dio - - 32 32-Praktična nastava (najviše sati) 272 182 64 518

C2 - Nastava u radnom procesu-Praktična nastava (najmanje sati) 540 630 640 1810

Ukupno 900 900 800 2600

D) Ukupno nastave

Naziv predmetaBroj sati Ukupni

broj sati

1. razred 2. razred 3. razredgodišnje godišnje godišnje

A) Općeobrazovni dio 315 315 224 854B) Stručno –teorijski dio 280 280 320 880C) Praktični dio 900 900 800 2600Ukupno (A+B+C) 1495 1495 1344 4334


SREDNJA ŠKOLA BLATO - KORÈULA

Adresa: I. Ulica 25/1, 20271 BlatoTel: 851-313, Fax: 851-002E-mail: [email protected]


Opãa gimnazija*

Elektroinstalater(JMO)

Prodavaè*

Vodoinstalater (JMO)



hrvatski jezik, kemija, likovna kultura


kemija, fizika, tehnièka kultura


Frizer* (JMO)

Krojaè (JMO)

Elektromehanièar (JMO)

Raèunalni tehnièaru strojarstvu

Automehanièar (JMO)

Zidar

* Opise zanimanja i nastavne planove pogledati pod Pomorsko-tehnièka škola, Ekonomska i trgovaèka škola, te Obrtnièka škola u Dubrovniku

hrvatski jezik, strani jezik, matematika,zemljopis

hrvatski jezik, matematika, fizika,tehnièka kultura

hrvatski jezik, matematika, fizika,tehnièak kultura, engleski jezik


Strojobravar (JMO) hrvatski jezik, matematika, fizika, tehnièka kultura




hrvatski jezik, kemija, likovna kultura, biologija

hrvatski jezik, matematika, likovna kultura, tehnička kultura

89PODRUČNA SLUŽBA DUBROVNIKHRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE84

NAZIVPROGRAMA:

ZANIMANJE

brojuèenikaodobren Odlukomo upisu

BROJSLOBO-

DNIHMJESTA

ZAJESENSKI

ROK

Opãa gimnazija

Raèunalni tehnièaru strojarstvu

Strojobravar (JMO)

Vodoinstalater (JMO)

**ostale opise zanimanja i nastavne planove vidjeti pod srednjim školama u Dubrovniku

Prodavaè

Frizer (JMO)

Krojaè (JMO)

Elektroinstalater (JMO)

Zidar

Automehanièar (JMO)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10


Elektromehnièar (JMO)

PRIJAVLJENIZA UPIS U 1. RAZRED

UPISANI U 1. R A Z R E D

OD UKUPNOUPISANIH

24 18 1 17 18 1 17 - - 6

24 19 19 - 19 19 - - - 5

7 2 2 - 2 2 - - - 5

7 1 1 - 1 1 - - - 6

7 3 3 - 3 3 - - - 4

8 7 1 6 7 1 6 1 - 1

7 - - - - - - - - 7

8 6 - 6 6 - 6 - - 2

7 1 1 - 1 1 - - - 6

7 5 5 - 5 5 - - - 2

7 2 2 - 2 2 - - - 5

113 64 35 29 64 35 29 1 - 49UKUPNO U ŠKOLI

UKUPNO MUŠKI ŽENSKE UKUPNO MUŠKI ŽENSKEPONAV-LJAÈI

IZRAVNOUPISANI

16

4

6

6

1

17

-

-

-

1

3

54

24

7

8

8

7

24

7

7

7

7

7

113

8

3

2

2

6

7

7

7

7

6

2

59

16

4

6

6

1

17

-

-

-

1

3

54

16

4

-

-

1

5

-

-

-

1

3

30

-

-

6

6

-

12

-

-

-

-

-

24

3

-

1

-

-

-

-

-

-

-

-

4

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

16

4

-

-

1

5

-

-

-

1

3

30

-

-

6

6

-

12

-

-

-

-

-

24



Elektromehanièar radi na poslovima u proizvodnji i održavanju elektri-ènih strojeva i ureðaja, izraðuje elektrotehnièke crteže i sheme, izraðujei sastavlja elektromehanièke sklopove strojeva i ureðaja, radi na poslovi-ma održavanja i popravaka, ispitivanja, montaže i demontaže kuæanskihaparata, te vodi poslove u obrtu. Poslovi elektromehanièara obavljaju se u zatvorenom prostoru. Zahtjevi ovog zanimanja su slijedeæi: dobar vid, sposobnost razlikovanja boja, dobar sluh, sposobnost rješavanja tehnièkihproblema i prostornog predoèavanja te preciznost u radu. Zapreke za rad: problemi vida, nemoguænost razlikovanja boja, slaba po-kretljivost tijela i ruku.

NASTAVNI PLAN - ELEKTROMEHANIÈAR

REDNI BROJ



1. HRVATSKI JEZIK

ENGLESKI JEZIK

POVIJEST

VJERONAUK / ETIKA

2.

3.

4.

3 3 3

5.

6.

7.

8.



OSNOVE RAÈUNALSTVA

MATEMATIKA U STRUCI

9.

10.

11.

12.

ELEKTRIÈNI STROJEVI

ELEKTROTEHNIKA


ELEKTRIÈNE INSTALACIJE

13.

14.

15.

ELEKTRIÈNI UREÐAJI

ELEKTRONIKA I UPRAVLJANJE

IZBORNI DIO: TZK, STRUKOVNI PREDMETI, MATEMATIKA

2 2 2

2 - -

1

-

1

1

2

1

3

-

-

-

-

1

1

2

1

-

-

-

2

2

2

-

-

2

1

-

1

-

-

-

-

2

-

3

2

3

16.

17.

18.

19.

20.

OSNOVE RAÈUNALSTVA

C1 NASTAVA U ŠKOLI

TEHNIÈKO CRTANJE I DOKUMENTIRANJE

ELEKTROTEHNIKA


ELEKTRIÈNE INSTALACIJE

1

-

-

-

-

-

1

-

-

-

-

-

-

-

-


16.

17.

18.

19.

20.

ELEKTRIÈNI UREÐAJI

ELEKTRONIKA I UPRAVLJANJE

IZBORNI DIO

PRAKTIÈNA NASTAVA


PRAKTIÈNA NASTAVA U RADNOM PROCESU

-

-

-

15

-

-

-

18

-

-

-

-

20

-

-

- -

-

900 SATIGODIŠNJEUKUPNO:

900 SATIGODIŠNJE

800 SATIGODIŠNJE

Krojaè izraðuje odjeæu od ideja do gotovih proizvoda (èesto je to unikat-na odjeæa), zatim radi na odabiru modela, konstrukcijskoj pripremi, kroje-nju, šivanju i doradi odjeæe; izraðuje i naputke za održavanje i njegu odje-æe. Rad se obavlja u zatvorenom prostoru, stojeæi u nagnutom položaju ili vid, sposobnost prepoznavanja i razlikovanja boja, preciznost i spretnostreuku i prstiju i smisao za lijepo. Osobe sa slabijim vidom, lošijom spretnošæu, težim ošteæenjima kralježni- mogu obavljati ovaj posao. ce, nogu i ruku, kroniènim bolestima te elergijama i kožnim bolestima ne

sjedeæi, uz manju buku. Psihofizièki zahtjevi ovog zanimanja su: dobar

Nakon završenog školovanja i dvogodišnjeg radnog iskustva u struci možepolagati majstorski ispit i može otvoriti samostalni obrt za tu djelatnost.


NASTAVNI PLAN - KROJAÈ

REDNI BROJ



1. HRVATSKI JEZIK

ENGLESKI JEZIK

POVIJEST

VJERONAUK / ETIKA

2.

3.

4.

3 3 3

5.

6.

7.

8.



OSNOVE RAÈUNALSTVA S VJEŽBAMA

MATEMATIKA U STRUCI

9.

10.

11.

12.

KONSTRUKCIJA ODJEÆE

TEHNOLOGIJA IZRADE ODJEÆE

TEKSTILNI MATERIJALI

ESTETIKA ODIJEVANJA

13. IZBORNA NASTAVA


2 2 2

2 - -

1

1

-

2

2

1

-

-

2

1

1

1

2

-

1

2

-

3

-

2

1

1

-

-

1

-

3

3

-

2

14.

MATEMATIKA U STRUCI

STRUKOVNI PREDMETI

PRAKTIÈNA NASTAVA

PRAKTIÈNA NASTAVA

PRAKTIÈNA NASTAVA U RADNOM PROCESU 540 SATI GODIŠNJE

630 SATI GODIŠNJE

640 SATI GODIŠNJE


NASTAVNI PLAN - STROJOBRAVARREDNI BROJ



1. HRVATSKI JEZIK

ENGLESKI JEZIK

POVIJEST

VJERONAUK / ETIKA

2.

3.

4.

3 3 3

5.

6.

7.

8.



OSNOVE RAÈUNALSTVA S VJEŽBAMA

MATEMATIKA U STRUCI

9.

10.

11.

12.

TEHNOLOGIJA OBRADE I MONTAŽE


TEHNIÈKO CRTANJE

ELEMENTI STROJEVA

14.

15.

TEHNOLOGIJA STROJOBRAVARIJE

PRAKTIKUM: OSNOVE AUTOMATIZACIJE

PRAKTIKUM: NOVE TEHNOLOGIJE

2 2 2

2 - -

1

-

1

1,5

2

1,5

-

-

-

-

1

2

1

-

1

1

2

-

2

-

1

-

1

-

1

-

-

-

-

2

17. IZBORNI DIO: TZK, STRUKOVNI PREDMETI,

OSNOVE TEHNIÈKIH MATERIJALA

C1 NASTAVA U ŠKOLI (TEHNOLOŠKE VJEŽBE):

TEHNOLOGIJA OBRADE I MONTAŽE

C2 PRAKTIÈNA NASTAVA U RADNOM PROCESU

Strojobravar je osposobljen za rad na održavanju i popravljanju strojevai ureðaja; vrši spajanje i sastavljanje elemenata strojeva, izraðuje kanale za podmazivanje, sastavlja i ugraðuje zupèanik na osovini, nadzire ispiti-vanja razlièitih odstupanja i dijagnosticira kvarove na alatnim strojevima,te obavlja manje popravke.Zanimanje strojobravara zahtjeva dobar vid na daljinu i blizinu, dobar sluh,spretnost ruku i prstiju te snažnu tjelesnu graðu. Osobe sa ošteæenjem vidai motorièkog sustava ne mogu obavljati posao.Nakon završenog školovanjai dvogodišnjeg radnog iskustva u struci može polagati majstorski ispit i mo-že otvoriti samostalni obrt za tu djelatnost.

13.

16.

18.

MATEMATIKA U STRUCI

TEHNOLOGIJA OBRADE I ODRŽAVANJA

TEHNOLOGIJA STROJOBRAVARIJE

PRAKTIÈNA NASTAVA (izvedbeni program izraðujevoditelj p.n.)

19.

- - 2

- - 2

1 - -

1 2 2

2

-

-

-

-

2

-

-

-

-

2

-

560 SATI GODIŠNJE

630 SATI GODIŠNJE

640 SATI GODIŠNJE


NASTAVNI PLAN - ZIDARREDNI BROJ



1. HRVATSKI JEZIK

ENGLESKI JEZIK

POVIJEST

VJERONAUK / ETIKA

2.

3.

4.

3 3 3

5.

6.

7.

8.



OSNOVE RAÈUNALSTVA

MATEMATIKA U STRUCI

9.

10.

11.

12.

OTPORNOST GRAÐEVINE

ELEMENTI NISKOGRADNJE

GRAÐEVNE KONSTRUKCIJE

ORGANIZACIJA GRAÐENJA

13.

14. IZBORNI DIO: TZK, TEHNOLOGIJA GRAÐENJA,MATEMATIKA U STRUCI, KULTURA STANOVANJA

2 2 2

2 - -

1

-

-

2

2,5

-

-

-

-

1,5

1

2

2

2

2

-

-

-

-

-

1

-

-

2

-

2

2

2

-

15.

18.

19.

PRAKTIÈNA NASTAVA U RADNOM PROCESU(min)

PRAKTIÈNA NASTAVA U ŠKOLSKOJ RADIONICI(max)

TEHNOLOGIJA STRUKE

PRAKTIÈNA NASTAVA U ŠKOLI

TEHNOLOGIJA ZIDARSKIH RADOVA

Zidar radi na slaganju opeka, kamena ili drugog materijala i vrši njihovospajanje žbukom. Uz zidanje, zidar postavlja i hiddroizolaciju, kanalizaci-ju, okvire za vrata i prozore. Zidar mora poznavati èitanje graðevinskih skica objekata. Kako se ovaj posao mora obavljati na otvorenom, pod ra-zlièitim vremenskim uvjetima i na visinama, zidari moraju biti snažnijetjelesne konstitucije, dobre motorike, spretnosti i pokretljivosti cijelog ti- Ovaj posao ne mogu obavljati osobe s bolestima koje su praæene nesvje-sticom, osobe s težim ošteæenjem vida i sluha, sa strahom od visine i kro-

Nakon završenog školovanja i dvogodišnjeg radnog iskustva u struci mo-že polagati majstorski ispit i može otvoriti samostalni obrt za tu djelatnost.

jela, dobrog vida i sluha i dobrog osjeæaja za ravnotežu.

niènim oboljenjima srca i kože.

POZNAVANJE NACRTA

16.

17.

UKUPNO

2

1 1 1

20

20


VODOINSTALATER

Osnovne zadaæe školovanja jesu:- rad na radnom mjestu u radionici na izradi i

pripremanju elemenata instalacije i ureðaja za ugradnju (rezanje i savijanje cijevi, narezivanje navoja na cijevima, brtvljenje spojeva u razlièitim uvjetima, popravak slavina i mjernih ureðaja),

- pripremanje radova na objektu za izvoðenje vodovodnih instalacija (obilježavanje putova za postavljanje cijevi, izvedba ureðaja izvan zgrade do glavnoga voda, ureðaja u zgradi, svih vodovodnih i odvodnih instalacija na objektu u prostorijama razlièitih namjena - kuhinja, kupaonica, zahod, itd.), postavljanje, regulacija i provjera ispravnosti rada hidrofora, ispitivanje i nadzor vodovodnih ureðaja, nadzor ureðaja tijekom rada te radovi na održavanju i èišæenju vodovodnih ureðaja.

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.16.17.

Hrvatski jezikStrani jezikPovijestEtika / VjeronaukPolitika i gospodarstvoTZKOsnove raèunalstvaMatematika u struciTehnièko crtanjeOsnove tehnièke mehanikeTehnologija obrade i montažeElementi strojeva i protokaTehnologija strojarskih instalacijaTehnologija vodoinstalacijaOsnove automatizacijePraktikum: Nove tehnologijeIzborni dio: TZK, Strukovni predmeti,Matematika u struci ili prirodoslovlje

3221-1

1,52

1,511-----

1

32-121-111-21---

2

32-1-1-1-----222

2

Tjedni broj sati1.r. 2.r. 3.r.

NASTAVNI PLAN

Nastavni predmet


C1 Nastava u školi (tehnološke vježbe):Tehnologija obrade i montažeTehnologija strojarskih instalacijaTehnologija vodoinstalacijaPraktièna nastava (izvedbeni programizraðuje voditelj p.n.)C2 Praktièna nastava u radnom procesu

18.

19.

1--

560 satigodišnje

-2-

630 satigodišnje

--2

640 satigodišnje



Ekonomist*

Elektronièar -mehanièar*

Opãa gimnazija*

hrvatski jezik, matematika, povijest, zemljopis, strani jezik



PROGRAMZANIMANJE

BOD

PRAG

Broj upisa, uèenikaprema uspjehu u 8.r.

Brojbodovazadnj.upis.uèen.izosta-viti *1

Broj upis.odlukomravnatelja(uèenik stež. zdrav.tešk.,iznimnimsoc.smetnjama*2

1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Opãagimnazija

Ekonomist

Elektronièar- mehanièar

46

44

-

16

25

2

16

25

2

6

6

-

8

11

-

7

2

-

-

-

14

24

45

42

Broj prijavljenih uèenika

Ljetni upisnirok

Ljetni upisnirok

Ljetni upisnirok

Jesen-ski upisnirok

-

-

-

-

-

-

-

-

- -


* Opise zanimanja i nastavne planove pogledati pred srednjim školama u Dubrovniku i Korèuli.

Brodski mehanièar hrvatski jezik, matematika, fizika,tehnièka kultura


Instalater grijanja i klimatizacije

SREDNJA ŠKOLA “VELA LUKA” VELA LUKA

Adresa: Ulica 5. broj 9, 20270 Vela LukaTel./Fax: 812-972

U protekloj školskoj godini ova škola pružila je moguænost izbora sljedeæih zanimanja: opæa gimnazija, elektronièar - mehanièar, ekonomist,brodski mehanièar i instalater grijanja i klimatizacije.

Brodski mehanièar


-

-

2

3

-

-

-

-

2

3

- -

- -

-

2

3

-

-

2

2

3

- -

- -


16

2

16

2

16

2

-

-

-

-

-

2

-

-

46

-

-

-

10

-

6

-

20

1

20

1

18

1

-

-

2

-

5

1

-

-

44

-

-

-

5

-

10

-

3 33 - - 2 - - -- 1

46

-

44

-

-



Ekonomist*

Elektronièar -mehanièar*

Opãa gimnazija*

hrvatski jezik, matematika, povijest, zemljopis, strani jezik



PROGRAMZANIMANJE

BOD

PRAG




1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Opãagimnazija

Ekonomist

Elektronièar- mehanièar

46

44

-

16

25

2

16

25

2

6

6

-

8

11

-

7

2

-

-

-

14

24

45

42


Ljetni upisnirok

Ljetni upisnirok

Ljetni upisnirok

Jesen-ski upisnirok

-

-

-

-

-

-

-

-

- -


* Opise zanimanja i nastavne planove pogledati pred srednjim školama u Dubrovniku i Korèuli.

Brodski mehanièar hrvatski jezik, matematika, fizika,tehnièka kultura



SREDNJA ŠKOLA “VELA LUKA” VELA LUKA

Adresa: Ulica 5. broj 9, 20270 Vela LukaTel./Fax: 812-972

U protekloj školskoj godini ova škola pružila je moguænost izbora sljedeæih zanimanja: opæa gimnazija, elektronièar - mehanièar, ekonomist,brodski mehanièar i instalater grijanja i klimatizacije.

Brodski mehanièar


-

-

2

3

-

-

-

-

2

3

- -

- -

-

2

3

-

-

2

2

3

- -

- -Graditelj drvenih brodova

Automehaničar

1 11 - - - - - -- 1-


Instalater grijanja i klimatizacije postavlja instalacije grijanja i klimati-zacije u stambenim zgradama i drugim objektima, održava ih i popravlja.Nakon završenog školovanja i dvogodišnjeg radnog iskustva u struci mo-že polagati majstorski ispit i može otvoriti samostalni obrt za tu djelatnost.

REDNI BROJ



1. HRVATSKI JEZIK

STRANI JEZIK

POVIJEST

VJERONAUK / ETIKA

2.

3.

4.

3 3 3

5.

6.

7.

8.



OSNOVE RAÈUNALSTVA

MATEMATIKA U STRUCI

9.

10.

11.

12.


OSNOVE TEHNIÈKIH MATERIJALA

TEHNIÈKO CRTANJE

ELEMENTI STROJEVA I PROTOKA

13. OSNOVE AUTOMATIZACIJE

IZBORNA NASTAVA

2 2 2

2 - -

1

1

-

1,5

2

1,5

1

-

-

-

1

1

2

-

1

-

-

2

2

-

1

1

-

-

1

-

-

-

-

2

14. PRAKTIÈNA NASTAVA

UKUPNO

TZK, STRUKOVNI PREDMETI, MATEMATIKA U STRUCI

2 21

16 16 14

Popis zanimanja za koja se može obrazovati u srednjoj školi Vela Luka:

NAZIV PROGRAMA- ZANIMANJA

BROJ UÈENIKA

TRAJANJE OBRAZOVANJA

BODOVNIPRAG

STRANI JEZICI KOJISE UÈE U ŠKOLI

1. Opæa gimnazija2. Ekonomist3. Brodski mehanièar (JMO)4. Instalater grijanja i klimatizacije (JMO)5. Elektronièar - mehanièar (JMO)6. Bravar (JMO)7. Konobar (JMO)8. Kuhar (JMO)9. Prodavaè

2424555

55555

44333 33333

4644--- -----

eng./njem./tal. jezik

eng./njem. jezik

engleski jezik

engleski jezik

engleski jezik

engleski jezik

engleski jezik

engleski jezik

engleski jezik

engleski jezik


GIMNAZIJA METKOVIÃ - METKOVIÆ

Adresa: Kralja Zvonimira 12Tel./Fax: 681-344


Jeziènagimnazija

Prirod. matematièkagimnazija


hrvatski jezik, strani jezik, matematika,fizika, povijest

PROGRAMZANIMANJE

Redo-vniprag









Brojupis.uèe-nika



1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Jeziènagimnazija

Prirod. matem.gimnazija

50

50

51

30

51

30

51

30

51

55

1

3

*1 Broj bodova zadnjeg upisano uèenika*2 Uèenici s težim zdravstvenim teškoãama i iznimnim socijalnim smetnjamaNastavne planove za giomnazije možete vidjeti pod: Gimnazija - Dubrovnik

51

30

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-


Opæagimnazija

hrvatski jezik, strani jezik, matematika, povijest

Opæagimnazija 50 30 54 1- --30 3030 - -


60

30

60

30

60

30

-

-

-

-

-

-

-

-

52

57

4

1

52

30

8

-

30 3030 - - - - 56 -30 -

50

50

50


GIMNAZIJE

NASTAVNI PLAN

Red.broj NASTAVNI PREDMET

OPĆA JEZIČNA KLASIČNA PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKA

razred razred razred razred1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4.

A. ZAJEDNIČKI DIO1. Hrvatski jezik 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 42. I. strani jezik 3 3 3 3 4 4 4 4 3 3 3 3 3 3 3 33. II. strani jezik 2 2 2 2 4 3 3 3 - - - - 2** 2** 2** 2**4. Latinski jezik 2 2 - - 2 2 - - 3 3 3 3 2 2 - -5. Grčki jezik - - - - - - - - 3 3 3 3 - - - -6. Glazbena umjetnost 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 - -7. Likovna umjetnost 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 - -8. Psihologija - 1 1 - - - 2 - - - 1 - - - 1 -9. Logika - - 1 - - - 1 - - - 1 - - - 1 -10. Filozofija - - - 2 - - - 2 - - - 2 - - - 211. Sociologija - - 2 - - - 2 - - - 2 - - - 1 -12. Povijest 2 2 2 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 213. Geografija 2 2 2 2 2 2 1 2 2 2 1 2 2 2 2 214. Matematika 4 4 3 3 3 3 3 3 4 4 3 3 4 4 5 515. Fizika 2 2 2 2 2 2 2* 2* 2 2 2 2 3 3 3 316. Kemija 2 2 2 2 2 2 2* 2* 2 2 2 2 2 2 2 217. Biologija 2 2 2 2 2 2 2* 2* 2 2 2 2 2 2 2 218. Informatika 2 - - - - 2 - - - 2 - - 2 2 2 219. Politika i gospodarstvo - - - 1 - - - 1 - - - 1 - - - 120. Tjelesna i zdravstvena

kultura 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

B. IZBORNI DIO21. Izborni predmeti - 2 2 2 - - - - - - - - - - - -22. Strani jezik - - - - - - 2* 2* - - - - - - - -23. Matematika ili

informatika - - - - - - - - - - - - 2* 2* 2* 2*

UKUPNO 31 32 32 32 31 32 32 32 31 33 33 33 32 32 32 32

* U jezičnoj gimnaziji u trećem i četvrtom razredu umjesto jednog predmeta iz prirodne skupine predmeta (fizike, kemije i biologije) mogu se birati prošireni programi stranih jezika

** U prirodoslovno- matematičkoj gimnaziji umjesto drugog stranog jezika mogu se birati prošireni programi matematike i informatike


SREDNJA ŠKOLA METKOVIÆ

Adresa: Kralja Zvonimira 12Tel: 681-088, Fax: 681-712E-mail: [email protected]


Ekonomist*

Prodavaè*

Graðevinski tehnièar

Automehanièar*




Elektrotehnièar*

Vozaè motornog vozila

Elektromehanièar*

Konobar*

Kuhar*

* Opise zanimanja i nastavne planove pogledati pred srednjim školama Dubrovnik(Ekonomska i trgovaèka, Obrtnièka škola, Turistièko-ugostiteljska škola i Pomorsko- -tehnièka škola)

hrvatski jezik, strani jezik, matematika,fizika, tehnièka kultura

hrvatski jezik, matematika, strani jezik, biologija

hrvatski jezik, strani jezik, matematika, zemljopis

hrvatski jezik, strani jezik,matematika, fizika, tehnièka kultura




PROGRAMZANIMANJE

Redo-vniprag









Brojupis.uèe-nika



1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Prodavaè

Ekonomist

Vozaè motornogvozila

Konobar

- 24

50

17

18

-

5

1

-

-

-

4

-

40

-

-

40

-

40

-


Graðevinskitehnièar

Automehnièar

Elektrotehnièar

30

6

25

10

-

4

2

-

-

-

-

5

12

-

-

10

-

14

-

5

42

3

2

20

-

11

2

19

1

19

16

-

7

-

13

-

-

-

-

-

3

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

40

22

24

40

22

40

23

Kuhar - - -23

24

55

22

18

30

10

27

15

23

24

55

22

18

30

10

27

15

23

28

-24

-

- 4 19 -


Elektromehnièar


37

25

18

29

25

87

28

15

18

28

25

52

28

25

11

29

23

86

8

-

4

-

2

1

1

-

3

-

-

-

22

15

10

25

-

2

-

-

6

2

-

-

-

-

-

-

-

40

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

14

2

6

-

2

1

11

48

94

43

43

51

15

30

94

43

43

-

-

-

-

-

-

-

8

-

-

-

-

40

-

40

-

-

-

8

-

6

43

7

24

-

-

-

-

46

40

40

-

40

Geodetski tehničar

Računalni tehničar u strojarstvu

Upravni referent

Geodetski tehničar


PROGRAMZANIMANJE

Redo-vniprag









Brojupis.uèe-nika



1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Prodavaè

Ekonomist


Konobar

- 24

50

17

18

-

5

1

-

-

-

4

-

40

-

-

40

-

40

-



Automehnièar

Elektrotehnièar

30

6

25

10

-

4

2

-

-

-

-

5

12

-

-

10

-

14

-

5

42

3

2

20

-

11

2

19

1

19

16

-

7

-

13

-

-

-

-

-

3

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

40

22

24

40

22

40

23

Kuhar - - -23

24

55

22

18

30

10

27

15

23

24

55

22

18

30

10

27

15

23

28

-24

-

- 4 19 -


Elektromehnièar


PROGRAMZANIMANJE

Redo-vniprag









Brojupis.uèe-nika



1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Prodavaè

Ekonomist


Konobar

- 24

50

17

18

-

5

1

-

-

-

4

-

40

-

-

40

-

40

-



Automehnièar

Elektrotehnièar

30

6

25

10

-

4

2

-

-

-

-

5

12

-

-

10

-

14

-

5

42

3

2

20

-

11

2

19

1

19

16

-

7

-

13

-

-

-

-

-

3

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

40

22

24

40

22

40

23

Kuhar - - -23

24

55

22

18

30

10

27

15

23

24

55

22

18

30

10

27

15

23

28

-24

-

- 4 19 -


Elektromehnièar


PROGRAMZANIMANJE

Redo-vniprag









Brojupis.uèe-nika



1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Prodavaè

Ekonomist


Konobar

- 24

50

17

18

-

5

1

-

-

-

4

-

40

-

-

40

-

40

-



Automehnièar

Elektrotehnièar

30

6

25

10

-

4

2

-

-

-

-

5

12

-

-

10

-

14

-

5

42

3

2

20

-

11

2

19

1

19

16

-

7

-

13

-

-

-

-

-

3

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

40

22

24

40

22

40

23

Kuhar - - -23

24

55

22

18

30

10

27

15

23

24

55

22

18

30

10

27

15

23

28

-24

-

- 4 19 -


Elektromehnièar

Bravar

Krojač

Vodoinstalater 19 1813 4 2 13 5 - -- --

6 -6 - - - - - -- --

1 -1 - - - - - -- --


GEODETSKI TEHNIČAR

Redni broj Naziv predmeta

Broj sati

1. razred 2. razred 3. razred 4. razredZajednički opće - obrazovni dio

1. Hrvatski jezik 3 3 3 32. Strani jezik 2 2 2 23. Povijest 2 2 - -4. Etika/ Vjeronauk 1 1 1 15. Geografija 2 1 - -6. Politika i gospodarstvo - - - 17. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 28. Matematika 4 4 4 49. Fizika 2 2 2 -

10. Biologija 2 - - -UKUPNO opće - obrazovni dio 20 17 14 13Strukovni dio11. Računalstvo u geodeziji 2 2 - -12. Nacrtna geometrija 2 2 - -13. Geodetsko pisanje s crtanjem 3 - - -14. Geodetsko crtanje - 2 - -15. Geodezija 3 2 2 216. Izrada planova - - 3 317. Geodetsko računanje - 2 2 318. Primijenjena geodezija - - 2 319. Fotogrametrija - 2 2 -20. Katastar i agrame operacije - - 2 221. Zemljišni informacijski sustav - - 2 222. Trasiranje - - - 223. Geodetske vježbe 2 3 3 2

UKUPNO strukovni dio 12 15 18 19UKUPNO SATI 32 32 32 32STRUČNA PRAKSA (godišnji zbroj sati) - - 182 -

Završavanjem ovog programa učenici se mogu zaposliti u: - katastarskim uredima - projektnim i graditeljskim poduzećima - brodogradilištuU općoj krizi nezaposlenosti, geodezija danas omogućuje ne samo veliku mogućnost zapošljavanje nego i otvaranje privatne djelatnosti.Također, kvalitetno srednjoškolsko obrazovanje omogućuje učenicima i nastavak školovanja na stru-kovno srodnim ili drugim visokim i višim učilištima.


RAČUNALNI TEHNIČAR U STROJARSTVU

NASTAVNI PLAN


Ukupni broj sati1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje

Hrvatski jezik 3 105 3 105 3 105 3 96 411Strani jezik 2 70 2 70 2 70 2 64 274Povijest 2 70 2 70 - - - - 140Vjeronauk/ Etika 1 35 1 35 1 35 1 32 137Zemljopis 2 70 1 35 - - - - 105Politika i gospodarstvo - - - - - - 2 64 64Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 2 70 2 70 2 64 274Matematika 4 140 4 140 4 140 4 128 548Fizika 2 70 2 70 2 70 - - 210Kemija 2 70 - - - - - - 70Računalstvo 2 70 2 70 - - - - 140Tehničko crtanje 2 70 2 70 - - - - 140Tehnička mehanika 2 70 2 70 2 70 - - 210Tehnički materijali 2 70 1 35 - - - - 105Tehnol. obr. i sastavlj. 2 70 2 70 - - - - 140Elementi strojeva - - 3 105 - - - - 105Strojarske konstrukcije - - - - 2 70 2 64 134Termodinamika - - - - 2 70 - - 70Topl. strojevi i uređaji - - - - - - 2 64 64Hidraul. i pneumatika - - - - 2 70 - - 70Hidraul. i pn. str. i uređaji - - - - - - 2 64 64Rač. upr. num. strojevi - - - - 1 35 1 32 67Alati i naprave - - - - 2 70 - - 70Kontrola kvalitete - - - - - - 1 32 32Elektrotehnika - - - - 3 105 - - 105Upravljanje i regulacija - - - - 2 70 - - 70Vođenje proizvodnih procesa računalom - - - - - - 2 64 64

Praktična nastava 2 70 3 105 2 140 7 224 539Izborni dio (strukov. pred.) - - - - - - 1 32 32Praktična nastava 70 105+50 70+80 224+40 469Ukupno nastave godišnje 1120 1200 1200 1064 4584


UPRAVNI REFERENT

NASTAVNI PLANRedni broj Naziv predmeta

Broj sati1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

1. Hrvatski jezik 4 4 4 42. Hrvatski poslovni jezik 1 1 - -3. I. strani jezik 3 3 3 34. II. strani jezik 2 2 2 25. Povijest 2 2 2 -6. Zemljopis 2 2 - -7. TZK 2 2 2 28. Čovjek, zdravlje i okoliš 2 1 - -9. Matematika 2 2 2 -10. Sociologija - - 2 -11. Vjeronauk/ Etika 1 1 1 112. Uvod u državu i pravo 3 - - -13. Informatika 2 2 2 314. Poduzetništvo s menadžmentom - - - 215. Ustavni ustroj RH - - - 216. Poslovna psihologija - 2 - -17. Uredsko poslovanje i dopisivanje - 2 2 -18. Radno pravo - - - 319. Upravni postupak - - 2 420. Kompjutorska daktilografija 4 2 2 -21. Uvod u imovinsko pravo - - - 222. Uvod u obiteljsko pravo - - 2 -23. Gospodarstvo - 2 - -24. Knjigovodstvo - - 2 -25. Statistika - - - 2

UKUPNO 30 30 30 30IZBORNI PREDMETI1. Latinski jezik 2 2 - -2. Logika - - 1 -3. Filozofija - - - 24. Ljudska prava - 2 2 -5. Javne financije - - - 2

SVEUKUPNO 32 34 33 34STRUČNA PRAKSA - 40 40 40


VOZAÈ MOTORNOG VOZILA

Vozaè motornog vozila obavlja poslove pripreme vozila za prijevoz; preuzimanje prijevozne dokumentacije i predmeta prijevoza; upravljanja vozilom tijekom prijevoza; voðenja potrebne dokumentacije; otklanjanje manjih kvarova na vozilu; preuzimanja tereta u prijevoz, nadzora nad utovarom i istovarom tereta; zaštite tereta tijekom prijevoza.Nakon završetka obrazovanja i odreðenog radnog iskustva polaznik se kroz oblike struènog usavršavanja može osposobiti za vozaèa:

- autodizalièara- taksi vozaèa, te vozaèa autobusa.Vozaè motornog vozila radi izvan zatvorenog prostora (utovar-

istovar tereta i komuniciranje sa strankama) i u motornom vozilu tijekom upravljanja njime. Rad se obavlja i danju i noæu i u svim vremenskim uvjetima tijekom cijele godine. Vozaè motornog vozila je tijekom rada izložen buci, vibracijama i potresima vozila, promjenama temperature, atmosferilijama, smanjenoj vidljivosti, prljavštini i prašini, te sjedeæem položaju tijekom vožnje i psihièkim naporima.Vozaè motornog vozila mora imati vrlo dobre senzorne, mentalne i psihomotorne sposobnosti, što se utvrðuje posebnim lijeènièkim pregledom.Zapreke za rad: psihoze, epilepsija, poremeæaji koncentracije, oduzetost udova, bolesti srca, povišeni tlak, kronièni bronhitis, šeæerna bolest, izražena slabovidnost, poremeæaj kolornog vida.

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.

Hrvatski jezikStrani jezik PovijestPolitika i gospodarstvoTZKOsnove prijevoza i prenosaMatematikaFizikaKemijaBiologija


322-223222

32--2-32--

32-22-2---

1.r. 2.r. 3.r.

NASTAVNI PLAN


11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.23.24.

GeografijaStrojarstvoCestovna vozilaPrva pomoã u cestovnom prometuZaštita na raduPrijevoz teretaPrijevoz putnikaPrometna kulturaPrometna tehnikaPropisi u cestovnom prometuUpravljanje motornim vozilomPraktièna nastavaStruèna praksaEtika / Vjeronauk

232-1------2-1

2-21---2-2-7801

--2--32-2-

1,57-1

* Nastavni plan za zanimanje ekonomist i prodavaè vidjeti pod: Ekonomska i trgovaèka škola - Dubrovnik.* Nastavni plan za zanimanje konobar vidjeti pod: Turistièko-ugostiteljska škola Dubrovnik.

GRAÐEVINSKI TEHNIÈAR

Graðevinski tehnièari sudjeluju u svim poslovima graðenja; od plani-ranja i pripreme, preko projektiranja do izvedbe graðevine.U naèelu razli-kujemo poslove graðevinskog tehnièara visokogradnje i graðevinskog te-hnièara niskogradnje. Kako to kažu sami nazivi zanimanja, prvi se bavevisokogradnjama: od obiteljskih kuæa, vikendica, garaža, do višekatnihstambenih ili poslovnih objekata ili èak èitavih naselja. Drugi se bave ni- Raznolikost poslova uvjetuje i razlièite radne uvjete graðevinskih te-hnièara. Radni uvjeti znatno variraju - od povoljnih u nekom projektnomuredu do relativno nepovoljnih na gradilištu. Na gradilištu mnogi inžinje-ri i tehnièar dijele radnu sudbinu drugih zaposlenika u graditeljstvu.Èestoje njihov rad terenski, odvojeni su od doma i obitelji, rade u smjenama tesu izloženi nepovoljnim vremenskim utjecajima (hladnoæa,vruæina, vlaga i drugo). Za zanimanje graðevinskog tehnièara potrebna je èvrsta tjelesna gra-ða i dobra kondicija. Za ovo zanimanje, osim toga, potrebni su: dobar vidi sluh, neošteæen lokomotorni sustav (ruke, noge), dobro tjelesno i dušev-no zdravlje. Strah od visine, sklonost vrtoglavicama i nesvjesticama, bo-lestan dišni sustav - onemoguæuju uspješno bavljenje ovim zanimanjem.

skogradnjama: to su ceste, pruge, mostovi, zraène luke, vodovi itd.


Graðevinski tehnièari školuju se u graditeljskim tehnièkim školama.Školovanje traje èetiri godine, a predmeti važni za upis jesu: matematika,fizika, tehnièka kultura, hrvatski i strani jezik. Graðevinski tehnièari na-kon završene srednje škole mogu studirati na graðevinskom fakultetu i na Graðevinski tehnièar radi u projektnim uredima kao suradnik ovlašte-nih projektanata te može raditi u graðevinskim poduzeæima na izradi kal-kulacija ili graðenja objekta visoko ili niskogradnje. Može se zaposliti i u tijelima uprave nadležnim za urbanizam, stambene i komunalne poslove.

srodnim fakultetima.

NASTAVNI PLAN GRAÐEVINSKI TEHNIÈAR

REDNI BROJ

NASTAVNI PREDMET1.RAZRED 2.RAZRED 3.RAZRED 4.RAZRED

1. HRVATSKI JEZIK

STRANI JEZIK

POVIJEST

VJERONAUK / ETIKA

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.



GEOGRAFIJA

MATEMATIKA

9.

10.

11.

12.

FIZIKA

TEHNIÈKO CRTANJE

RAÈUNALSTVO

14.

15.

NACRTNA GEOMETRIJA

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE

NOSIVE KONSTRUKCIJE

17.

ORGANIZACIJA GRAÐENJA

PRAKTIKUM

UKUPNO sati tjedno i godišnje

13.

16.

18.1.

GRAÐEVNI MATERIJALI

VODOGRADNJE

20.

IZBORNI NASTAVNI PREDMET

PROMETNICE

GRAÐEVINE

18.2.

19.1.

19.2.

STRUÈNA PRAKSA

BIOLOGIJA

tjedno tjedno tjedno tjedno

33 3 3

2 2 2 2

2 2 - -

1 1 1 1

2 2 2 2

44 4 4

2 2 2 2

- - - 1

2 2 1 1

2

2

2

- - -

- - -

-

-

2 2

22-

-

44 23

2

10

2

11

2

2

17

2

3

1

4

18

-

-

-

-

- - -

2 4 4

43

32 32 32 32


SREDNJA POLJOPRIVREDNA ŠKOLA I TEHNIÈKA ŠKOLAOPUZEN

Adresa: Trg Opuzenske bojne 5, Opuzentel: 672-689, Fax: 672-690

web: www.ssopuzen.hr


PROGRAMZANIMANJE

BOD

PRAG




1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Komercijalist

Poljoprivredni tehn. fitofarmaceut

44

36

20

31

22

35

-

-

18

8

-

-

20

20

44

36

*1 Broj bodova zadnjeg upisano uèenika - ovdje izostavite one koji su upisani prema doppunskim mjerilima zaupis uèenika u srednje škole*2 Uèenici s težim zdravstvenim teškoãama i iznimnim socijalnim smetnjama - upisani Odlukom ravnatelja ilirješenjem Ureda za prosvjetu*3 Opis zanimanja komercijalist pogledati pod srednjim školama u Dubrovniku (Ekonomska i trgovaèka škola


Ljetni upisnirok

Ljetni upisnirok

Ljetni upisnirok

Jesen-ski upisnirok

2

4

-

-

2

4

2

12

e-mail: [email protected]






PROGRAMZANIMANJE

BOD

PRAG




1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Komercijalist


44

36

20

31

22

35

-

-

18

8

-

-

20

20

44

36



Ljetni upisnirok

Ljetni upisnirok

Ljetni upisnirok

Jesen-ski upisnirok

2

4

-

-

2

4

2

12







PROGRAMZANIMANJE

BOD

PRAG




1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Komercijalist


44

36

20

31

22

35

-

-

18

8

-

-

20

20

44

36



Ljetni upisnirok

Ljetni upisnirok

Ljetni upisnirok

Jesen-ski upisnirok

2

4

-

-

2

4

2

12



SREDNJA POLJOPRIVREDNA I TEHNIČKA ŠKOLA OPUZEN

27

-

16

24

-

16

24

-

13

2

-

1

1

-

2

5

-

13

-

-

-

38

-

35

2

-

-

-

-

-

19

-

3

17 1716 - 1 13 - 35 -- 4

40

-

36

36

Poljoprivredni tehn. opći

Voćar- vinogradar -vinar



NASTAVNI PREDMET 1. razred UKUPNOTJEDNO

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Rednibroj


HRVATSKI JEZIK

ENGLESKI JEZIK

TZK


MATEMATIKA

INFORMATIKA

NJEMAÈKI JEZIK

POVIJEST

ZEMLJOPIS

VJERONAUK / ETIKA

3

3

2

2

3

2

2

2

2

1

3

3

2

-

3

2

2

2

2

1

3

3

2

-

3

2

2

-

-

1

3

3

2

-

3

-

2

-

-

1

12

12

8

2

12

6

8

4

4

4

NASTAVNI PLAN ZA KOMERCIJALISTE

OPÃI SADRŽAJ

STRUKOVNI PREDMETI

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

POZNAVANJE ROBE

OSNOVE TRGOVAÈKOG PRAVA

POSLOVNE KOMUNIKACIJE

TRGOVINSKO POSLOVANJE

TRANSPORT, ŠPEDICIJA I OSIGURANJE

TEHNIKA VANJSKOTRG. POSLOVANJA

PODUZETNIŠTVO

MARKETING

RAÈUNOVODSTVO

PSIHOLOGIJA PRODAJE

STRUKOVNE VJEŽBE

STRUÈNA PRAKSA

3

-

2

2

-

-

-

-

2

-

2

80

3

-

2

3

-

-

-

-

2

-

2

80

3

2

2

3

-

-

2

-

-

-

2

245

2

-

2

-

2

3

3

3

-

2

2

210

11

2

8

8

2

3

5

3

4

2

8

615

ZANIMANJE PREDMETI ZNAČAJNI ZA UPIS

Komercijalist hrvatski jezik, engleski, matematika, povijest i zemljopis

Poljoprivredni tehn. fitofarmaceut hrvatski jezik, matematika, kemija, biologija i engleski

Poljoprivredni tehn. opći hrvatski jezik, matematika, kemija, biologija i engleski

Voćar- vinogradar -vinar hrvatski jezik, matematika, kemija i biologija


NASTAVNI PLAN ZA POLJOPRIVREDNE TEHNIÈARE

NASTAVNI PREDMET

1. razred

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

Rednibroj


HRVATSKI JEZIK

STRANI JEZIK

POVIJEST

GEOGRAFIJA

TZK


ETIKA I VJERONAUK

MATEMATIKA

FIZIKA

KEMIJA

BIOLOGIJA

RAÈUNARSTVO

ZAŠTITA BILJA

BILINOGOJSTVO S TLOZNANSTVOM

POZNAVANJE POLJ. KULTURA

STROJEVI I ALATI

USTROJSTVO RADA U POLJ. APOTECI

SKLADIŠTE POLJ. PORIZVODA

ZAŠTITA ÈOV. OKOLIŠA

REPROMATERIJAL U POLJOPRIVREDI

POLJOPRIVREDNA BOTANIKA

PRAKTIÈNA NASTAVA

UKUPNI ZAJEDNIÈKI DIO

S V E U K U P N O

STRUÈNA PRAKSA**

(godišnji zbroj sati)

3

2

2

2

2

-

1

2

2

2

-

-

2

2

-

-

-

-

2

-

2

4

12

30

80

3

2

2

1

2

-

1

2

2

2

2

2

2

-

1

-

-

-

1

2

-

4

10

31

80

3

2

-

-

2

-

1

2

-

-

-

2

2

-

1

1

1

2

-

2

-

10

19

31

80

3

2

-

-

2

2

1

2

-

-

-

-

3

-

-

2

2

-

-

2

-

12

21

33

40

TJEDNI BROJ SATI


NASTAVNI PLANPOLJOPRIVREDNI TEHNIČAR - OPĆI

I. Zajednički dioRed.Broj NASTAVNI PREDMET


1. Hrvatski jezik 3 3 3 32. Strani jezik 2 2 2 23. Povijest 2 2 - -4. Geografija 2 1 - -5. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 26. Politika i gospodarstvo - - - 27. Etika / Vjeronauk 1 1 1 18. Matematika 2 2 2 29. Fizika 2 2 - -10. Kemija 2 2 - -11. Biologija - 2 - -12. Računarstvo - 2 2 -

UKUPNO ZAJEDNIČKI DIO 18 21 12 12

II. Posebni stručni dioRed.Broj NASTAVNI PREDMET


13. Poljoprivredna botanika 2 - - -14. Temelji bilinogojstva 2 - - -15. Tloznanstvo i uređenje tala 2 - - -16. Ratarstvo - 2 2 217. Stočarstvo 2 2 2 218. Voćarstvo - - 2 219. Vinogradarstvo - - 2 -20. Povrćarstvo - - 2 -21. Vinarstvo - - - 222. Poljoprivredna mehanizacija - 2 2 223. Zaštita bilja - - 2 224. Tržište - - - 225. Promet i vožnja - - 1 -26. Obvezni izborni predmet 2 1 1 227. Praktična nastava 4 4 4 4

UKUPNO STRUČNI DIO 14 11 20 20SVEUKUPNO 32 32 32 32

STRUČNA PRAKSA (godišnji zbroj sati) 80 80 80 40


NASTAVNI PLANPOLJOPRIVREDNI TEHNIČAR -FITOFARMACEUT

I. Zajednički dioRed.broj NASTAVNI PREDMET


1. Hrvatski jezik 3 3 3 32. Strani jezik 2 2 2 23. Povijest 2 2 - -4. Geografija 2 1 - -5. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 26. Politika i gospodarstvo - - - 27. Etika / Vjeronauk 1 1 1 18. Matematika 2 2 2 29. Fizika 2 2 - -10. Kemija 2 2 - -11. Biologija - 2 - -12. Računarstvo - 2 2 -

UKUPNO ZAJEDNIČKI DIO 18 21 12 12

II. Posebni stručni dioRed.broj NASTAVNI PREDMET


13. Zaštita bilja 2 2 2 314. Bilinogojstvo s tloznanstvom 2 - - -15. Poznavanje poljoprivrednih kultura - 1 1 -16. Strojevi i alati - - 1 217. Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj apoteci - - 1 218. Skladište poljoprivrednih proizvoda - - 2 -19. Zaštita čovjekovog okoliša 2 1 - -20. Repromaterijal u poljoprivredi - 2 2 221. Poljoprivredna botanika 2 - -22. Praktična nastava 4 4 10 12

UKUPNO ZAJEDNIČKI DIO 12 10 19 21SVEUKUPNO 30 31 31 33

STRUČNA PRAKSA godišnji zbroj sati 80 80 80 40


POLJOPRIVREDNI TEHNIÈAR BILJNE PROIZVODNJE

Bavi se uzgojem biljaka prije svega u podruèju ratarske proizvodnje na oranicama (žitarice, povræe, industrijsko bilje) te voæarstvu vinogradarstvu što obuhvaæa: poznavanje i pripremu tla, gnoidbu, sjetvu i sadnju, njegu i zaštitu biljaka, proizvodnju sjemena i sadnica, berbu plodova i prijevoz do skladišta.

U poljoprivrednoj proizvodnji sve se više koriste poljoprivredni strojevi (traktor i prikljuèni strojevi) i proizvodnji kemijske industrije (umjetna gnojiva, sredstva za zaštitu bilja i drugo).

Èovjek koji se bavi tim poslovima mora voljeti rad na uzgajanju biljaka i mora biti psihofizièki sposoban za primjenu poljoprivrednih strojeva i pomoænih materijala u proizvodnji.

Nakon položenog završnog ispita, uèenik se može zaposliti u poljoprivrednom ili komunalnom poduzeæu ili na privatnom posjedu koji se bavi vrtlarskom proizvodnjom.

U poslu se može napredovati do specijalista za uže proizvodno podruèje ili ustrojitelja i rukovoditelja proizvodnje (poslovoða i slièno).

Uèenik može nastaviti obrazovanje na poljoprivrednom fakultetu, u skladu s klasifikacijskim postupkom.


Poljoprivredni gospodarstvenik nakon školovanja spreman je za voðenjeobiteljskog gospodarstva u svim dijelovima i podruèjima poljoprivredne proizvodnje.

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.16.17.18.

Hrvatski jezikStrani jezikPovijestTZKPolitika i gospodarstvoEtika / VjeronaukMatematikaRaèunarstvoRatarstvoVoæarstvoVinogradarstvo i vinarstvoPovræarstvoMehanizacijaZaštita biljaStoèarstvoTržišteObvezni izborni programPraktièna nastavaUKUPNI ZAJEDNIÈKI DIOSVEUKUPNO

3222-11-2--12-2-2122132

32-2211-12-111212122334

32-2-111--2-11121162434

Nastavni predmet Tjedni broj sati1.r. 2.r. 3.r.


1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.

Hrvatski jezikStrani jezikPovijestTZKPolitika i gospodarstvoEtika / VjeronaukMatematikaRaèunarstvoVoæarstvoVinogradarstvoVinarstvo

Zaštita bilja u voæarstvu, vinogradarstvuPromet i vožnjaPraktièna nastavaUKUPNI ZAJEDNIÈKI DIOSVEUKUPNOSTRUÈNA PRAKSA (godišnji broj sati)

3222-11-22-2--

14203180

32-2211-22-2-114213280

32-2-1112-2-2-

14203035

Nastavni predmetTJEDNI BROJ SATI

1.r. 2.r. 3.r.

Voæar-vinogradar-vinar obavlja sve poslove u voæarskoj proizvodnji,vino-gradarstvu i preradi grožða, kao i poslove u podrumarstvu. Rukuje sa ala-tima i strojevima za pripremu tla, gnojidbu, sadnju, njegu i zaštitu voænja-ka i vinograda. Rukuje strojevima ureðajima za proizvodnju mladih vina, održava posude i podrumski inventar. Nadzire preradbu gotovih proizvo-da. Osoba koja æe se baviti ovim zanimanjem mora voljeti prirodu i pridr-žavati se ekoloških normativa.

Mehanizacija u voæarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu

NASTAVNI PLAN


SREDNJA ŠKOLA FRA. A. K. MIOŠIÃA - PLOÈE

Adresa: Tina Ujeviãa 5Tel: 679-631, 679-139, Fax: 679-139


Opãa gimnazija*

Elektrotehnièar-mehanièar

Ekonomist*


Konobar*

Kuhar*

* Opise zanimanja i nastavne planove pogledati pred srednjim školama Dubrovnik.





Hoteljersko-turistièkitehnièar





PROGRAMZANIMANJE

Redo-vniprag









Brojupis.uèe-nika



1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Opãa gimnazija

Ekonomist

Konobar

48 53

24

1

7

-

1

1

2

-

1

-

1

44

-

-

-

42


Hotelijersko - turistièki tehnièar

Elektronièar-mehanièar

3

32

1

-

3

-

5

-

-

-

6

9

12

-

-

-

19

-

9

2

10

6

6

-

-

-

-

1

-

2

8

-

-

-

10

44

-

-

-

43

Kuhar

- - -6

53

26

2

10

7

32

6

51

26

-

10

7

31

6

50

--

42

- 1 5 -

Instalater grijanjai klimatizacije


PROGRAMZANIMANJE

Redo-vniprag









Brojupis.uèe-nika



1. upiskrug

2. upiskrug

3. upiskrug

Uku-pno

5 4 3 2Uku-pno

Opãa gimnazija

Ekonomist

Konobar

48 53

24

1

7

-

1

1

2

-

1

-

1

44

-

-

-

42


Hotelijersko - turistièki tehnièar

Elektronièar-mehanièar

3

32

1

-

3

-

5

-

-

-

6

9

12

-

-

-

19

-

9

2

10

6

6

-

-

-

-

1

-

2

8

-

-

-

10

44

-

-

-

43

Kuhar

- - -6

53

26

2

10

7

32

6

51

26

-

10

7

31

6

50

--

42

- 1 5 -

Instalater grijanjai klimatizacije

50

19

20

9

50

18

20

8

49

17

13

6

1

1

5

-

-

1

2

3

-

1

17

6

-

-

1

1

48

34

20

20

2

5

-

-

43

1

-

-

5

10

2

-

36

8

30

7

36

8

-

-

-

-

1

5

-

1

40

22

2

-

8

-

19

1

48

44

-

-

44

-

Elektrotehničar

Operater lučkom mehanizacijom

NASTAVNI PLAN OPERATER LUČKOM MEHANIZACIJOM

Red.broj Nastavni predmet

Tjedni broj sati1.r.

1. Hrvatski jezik 32. Etika /Vjeronauk 13. Engleski jezik 24. Povijest 25. Tjelesna i zdrav. kultura 26. Osnove prijevoza i prijenosa 27. Matematika 38. Fizika 29. Osnove elektrotehnike 210. Statika 211. Osnove hidraulike 212. Tehnologija materijala 213. Zaštita na radu 114. Tehničko crtanje i elementi strojeva 3

UKUPNO TJEDNO SATI 29


Red.broj

Grad - Opãina OŠ VIII.razred

Red.broj

Grad - Opãina OŠ VIII.razred

Opãina Konavle

“Gruda” Gruda

“Cavtat” Cavtat

Opãina Župa Dubrovaèka

“Župa Dubrovaèka”

Grad Dubrovnik

M. Getaldiãa

“Lapad”

“Ivan Gunduliã”

Marina Držiãa

“Mokošica”

A. Masle Orašac

PŠ Lopud

Opãina Mljet

“Mljet” Babino Polje

Opãina Primorje

“Slano” Slano

“Primorje” Smokovljani

PŠ Šipanska luka

Opãina Ston

“Ston” Ston

PŠ Ponikve

Opãina Janjina

“Janjina” Janjina

PŠ Ponikve

Opãina Trpanj

“Trpanj” Trpanj

Opãina Orebiã

“Orebiã” Orebiã

“Kuna” Kuna

Grad Korèula

P. Kanaveliãa

“A.C. Pinjac” Žrnovo

Opãina Smokvica

“Smokvica” Smokvica

Opãina Blato

“Blato” Blato

Grad Vela Luka

“Vela Luka” Vela Luka

Opãina Lastovo

“Braãa Glumac” Lastovo

Grad Ploèe

“V. Nazor” Ploèe

“I. D. Mišiã” Komin

Fra A. Gnjeèa Staševica

Opãina Kula Norinska

“Kula Norinska”

Grad Metkoviã

S. Radiãa Metkoviã

Don M. Pavlinoviãa Metkoviæ

Opãina Pojezerje

“Otriãi - Dubrave”

Grad Opuzen

“Opuzen” Opuzen

SVEUKUPNO

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

45

58

90

59

138

96

74

118

21

1

12

13

3

5

23

5

4

3

6

17

13

70

13

11

42

43

8

98

14

12

22

164

134

18

51

1490

BROJ UÈENIKA OSMIH RAZREDA U OSNOVNIM ŠKOLAMADUBROVAÈKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE U 2006./2007.

4843

97

611331047795211

9

1337

135

55

9

245

867

20

41

39

12

921711

18

171129

8

61

2008./2009.


MOGUÆNOSTI ZAPOŠLJAVANJA

Iako se èini dalekim, veæ sada trebate razmišljati o moguænosti zapošljavanja jer je to jedan od najvažnijih objektivnih èimbenika izbora zanimanja.

Moguænosti zapošljavanja su opæenito promjenljive, pa æe do završetka vašeg školovanja u srednjim školama vjerojatno doæi do odreðenih izmjena u odnosima suficitarnih i deficitarnih zanimanja. Suficitarnim se nazivaju ona zanimanja koja se veæ duže vrijeme ne traže na tržištu rada, za koja se uèenici i dalje školuju. Deficitarna su ona za kojima postoji potreba. Bez uvažavanja informacija o potrebama za djelatnicima, poveæava se i rizik duže nezaposlenosti.

Struènjaci koji prate tehnološke promjene u radu, predviðaju da æe daljnji razvoj tehnièkih i tehnoloških dostignuæa uvjetovati potrebu za poznavanjem i korištenjem raèunarske tehnike, razlièitih programskih jezika i svjetskih (stranih) jezika.

Struènjaci koji se bave analizom ekonomskih, socijalnih i drugih kretanja koja utjeèu na zapošljavanje predviðaju veæu potražnju za djelatnicima u graditeljstvu, brodogradnji, turizmu, poljoprivredi i podruèju usluga. Takoðer se oèekuje veæa potražnja za djelatnicima koji su spremni èešæe mijenjati poslove i mjesto boravka, te se ukljuèivati u razlièite oblike osposobljavanja i dodatnog obrazovanja.

U prilog tome je i èinjenica da se u Hrvatskoj na tržištu rada uèestalo traže djelatnici graditeljskih zanimanja npr. zidari, tesari, armiraèi, betonirci, keramièari i drugi i da je tim potrebama teško udovoljiti. Takoðer tijekom turistièke sezone primjetna je potražnja za pomoænim ugostiteljskim djelatnicima kao što su npr. sobarice, pomoæni kuhinjski radnici, èistaèice.

SUFICITARNA I DEFICITARNA ZANIMANJAPregled deficitarnih i suficitarnih kadrova KV, VKV, SSS, VŠS,

VSS prema evidenciji Podruène službe Dubrovnik i njenih ispostava:a) DUBROVNIK

DEFICITARNA ZANIMANJA:- graðevinski limar - barmen- limar - konobar- stolar - kuhar- njegovateljica - prof. sociologije


- zidar - dipl. konzervator-restaurator- tesar - prof. hrvatskog jezika- armiraè - prof. tehnièkog obrazovanja- krovopokrivaè - prof. likovne kulture- parketar - dipl. arheolog

- slastièar - dipl. farmaceut- prof. njemaèkog jezika- prof. kemije- prof. fizike- dipl. inž. graditeljstva- dipl. informatièar- prof. matematike- dipl. defektolog- dipl. socijalni radnik- dipl. psiholog

PREGLED ZANIMANJA KOJA SU ZASTUPLJENA SA 20 I VIŠE NEZAPOSLENIH OSOBA NA PODRUÈJU GRADA DUBROVNIKA

Naziv zanimanja- elektromehanièar i elektrièar- krojaè ženskih odjela- frizer za žene- vozaè- prodavaè- kuhar- konobar- elektrotehnièar- nautièki tehnièar - ekonomski tehnièar - administrativni tehnièar - dipl. ekonomist / ekonomist turizma i ugostiteljstva - èasnici stroja- èasnici palube- brodostrojar- k. komercijalist

- turistički animator

- elektromehaničar i električar- krojač ženskih odjela- frizer za žene- vozač- elektrotehničar- nautički tehničar- ekonomski tehničar- administrativni tehničar- dipl. ekonomist / ekonomist turizma i ugostiteljstva- časnici stroja- časnici palube- brodostrojar- k. komercijalist


NAPOMENA: Skrećemo pozornost da su ovo zanimanja koja su najbrojnije zastupljena u evidenciji privremeno nezaposlenih osoba s tim što bi trebalo uzeti u obzir i broj onih koji su već upisani i čije je školovanje u tijeku za zanimanja koja su ovdje navedena kao najbrojnija.

b) KORČULA

DEFICITARNA ZANIMANJA - doktor medicine - profesor engleskog jezika - diplomirani inženjer elektrotehnike - diplomirani inženjer strojarstva - diplomirani inženjer brodogradnje - diplomirani inženjer informatike - farmaceutski tehničar - medicinska sestra - koktel majstor - profesor matematike i fizike

SUFICITARNA ZANIMANJA - ekonomski tehničar - hotelsko-turistički tehničar - prodavač - komercijalist - elektromehaničar - stolar - krojač - maturant gimnazije

c) METKOVIĆ

DEFICITARNA ZANIMANJA - farmaceutski tehničar - tesar - bravar - radnik visokogradnje - vozač autobusa - vodoinstalater - barmen

- kuhar- konobar- pekar- zavarivač

- viši fizioterapeut- doktor fizijatar- prof. glazbene kulture- prof. geografije i povijesti- geodetski tehničar- doktor medicine


- električar - pekar - recepcionar - pekar bureka (majstor) - građevinski poslovođa - elektro zavarivač - stolar - računalni tehničar

SUFICITARNA ZANIMANJA - ekonomski marketinga - administrativni službenik - prodavač - elektromehaničar - šivač - šumski radnik - čistačica - sobarica - skladišni radnik

d) PLOČE SUFICITARNA ZANIMANJA - prodavač - konfekcionar - šivač tekstila

DEFICITARNA ZANIMANJA - zidar - tesar - armirač - građevinski tehničar - liječnik - diplomirani inženjer građevine, arhitekture - diplomirani inženjer strojarstva - diplomirani inženjer elektrotehnike - profesor fizike - profesor matematike - pekar - zavarivač


- automehnièar- elektrièar- pekar- recepcionar- pekar bureka (majstor)- graðevinski poslovoða- elektro zavarivaè

- stolar

SUFICITARNA ZANIMANJA- ekonomski marketinga- administrativni službenik- prodavaè- elektromehanièar- šivaè- šumski radnik- èistaèica- sobarica- skladišni radnik

d) PLOÈESUFICITARNA ZANIMANJA- prodavaè- konfekcionar- šivaè tekstila

DEFICITARNA ZANIMANJA- zidar- tesar- armiraè- graðevinski tehnièar- lijeènik- diplomirani inženjer graðevine, arhitekture- diplomirani inženjer strojarstva - diplomirani inženjer elektrotehnike- profesor fizike- profesor matematike - pekar- zavarivaè

- dipl. ing. graditeljstva- dipl. ing. elektrotehnike- dipl. ing. strojarstva- dipl. ing. cestovnog prometa- prof matematike- prof. fizike- dipl. ing. računarstva

- dipl. pravnik- dipl. ekonomist- upravni pravnik- komercijalist- frizer- daktilograf


I ZA KRAJ ...

U potrazi za željenim zanimanjem postavi sebi sljedeæa pitanja: l. Za koje se zanimanje zapravo želim školovati?

Što bih želio upisati?2. Imam li za to odgovarajuæe sposobnosti i zdravstveno stanje?3. Imam li interesa za još neko zanimanje? 4. Koje sve moguænosti imam nakon završetka srednje škole, posebno u svezi sa zapošljavanjem, odnosno nastavkom školovanja? 5. Kakve su mi šanse za upis u školu koja odgovara mojim željama i moguænostima i kako ih poboljšati? 6. Koliki je moj broj bodova za upis i zadovoljavam li bodovni prag za upis u odreðenu školu? 7. Što mi sve treba da osiguram nastavak školovanja i kako to najbolje riješiti (troškovi, smještaj i sl)? 8. Što sve radiš da bi odgovorio na gore postavljena pitanja?

UZ SLIJEDEÆE TVRDNJE ZAOKRUŽI DA ili NE

a) razgovaram s roditeljima o svojim sklonostima, sposobnostima i željama, s jedne strane, te moguænostima za školovanje s druge strane

DA NE

b) popisujem ocjene iz predmeta znaèajne za upis u odreðeno zanimanje i izraèunavam broj bodova za upis DA NE

c) razgovaram sa struènjacima razlièitih zanimanja, pratim literaturu i skupljam informacije o zanimanjima koja me privlaèe DA NE

d) razgovaram s razrednikom, uèiteljima u školi, psihologom i pedagogom o svojim sposobnostima, sklonostima i moguænostima nastavka školovanja

DA NE

e) razgovaram s vršnjacima i uèenicima koji se nalaze u sliènoj situaciji kao ja, te sa uèenicima koji trenutno pohaðaju srednju školu koju bi želio upisati DA NE

125PODRUČNA SLUŽBA DUBROVNIKHRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE114

PRIJE UPISA U SREDNJU ŠKOLU MORAM JOŠ PODUZETI SLJEDEÆE AKCIJE:

AKCIJE: ROK DO:


A SADA:

“GDJE SAM JA ?”

NAVEDI ZANIMANJE ZA KOJE BI SE ŽELIO ŠKOLOVATI:

IZRAÈUNAJ BROJ BODOVA:

I. PREDMETI ZNAÈAJNI ZA UPIS

II. OPÃI USPJEH:

PREDMETIOCJENE

7. razred 8. razred

UKUPNO:

I. OCJENEUKUPNO:

UKUPAN BROJ BODOVA I. + II.:

8. razred

7. razred

UKUPNO


“Svi nam uvijek govore: Trebaš biti ovakav. Ne, trebaš biti onakav. Kada ti i ne govore izravno, èuješ njihove glasove u svojoj glavi.Ne znam jesam li isti ili razlièit od veæine klinaca, ali sve štoèujem jesu naredbe, sugestije i ideje. To je kao da mi cijeli svijet želi nešto uvaliti. Zbog toga se osjeæam kao jastuèiæ za pribadaèe.

“Mi smo ravnopravni. Ja nisam iznad tebe. Hajde da se zainteresira-mo jedni za druge! Želim da znaš kakva sam osoba, ne samo èinje-nicu da sam ti uèitelj, roditelj ili savjetnik. Najbolja pomoæ koju ti mogu pružiti jest da budem poštena kad govorim o sebi, o svom ži-votu i vjerovanjima. Ti æeš tada morati sam donijeti svoje odluke.”

Tinejdžer


BILJEŠKE

U P

OTR

AZI

ZA

ŽEL

JEN

IM Z

AN

IMA

NJE

M

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Učenicima, roditeljima i učiteljima

Ova je publikacija namijenjena vama s ciljem da Vam barem maloolakša donošenje odluke o izboru budućeg zanimanja.

ODGOVORIT ĆE VAM NA PITANJA:

ŠTO - možete na području Županije izabrati za svoje buduće zanimanje

KOJI - uspjeh u osnovnoj školi ti pruža šansu za upis - se predmeti uče u pojedinoj godini školovanja

- su de�citarni, a koji izrazito su�citarni kadrovi na našem području

GDJE - postoji škola u kojoj se možete školovati za buduće zanimanje

- postoje mogućnosti smještaja u đački dom

KOLIKO - traje obrazovanje - učenika upisuje škola u pojedino zanimanje - je nezaposlenih osoba prijavljenih

Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnoj službi Dubrovnik, te ispostavama Korčula, Metković i Ploče

- se učenika osmih razreda školuje na našem području

Documents

Hrvatski zavod za zapošljavanje U POTRAZI ZA ŽELJENIM