HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ 10 000 · PDF fileza termoelektranu na fosilna goriva stalno smješta oko Ploča . ... što ima negativan utjecaj na drveće i poljoprivredu, 2)

HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ

n/r gđa. Vesna Marohnić- Kuzmanović

Ul. Republike Austrije 1410 000 Zagreb

Zagreb, 16.08.2015.

NAŠ ZNAK: D134-15-is

PREDMET: ODGOVORI NA PRIMJEDBE S JAVNE RASPRAVE NA

STRATEŠKU STUDIJU O UTJECAJU NA OKOLIŠ

STRATEGIJE PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE

HRVATSKE

Tijekom Javne rasprave pristigle su primjedbe i komentari od sljedećih tijela:

1. Udruga Lijepa Naša za Dubrovačko neretvansku županiju

2. Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode

3. Odbor krajobraznih arhitekata hrvatske komore arhitekata

4. Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata

5. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

6. Udruga studenata krajobrazne arhitekture

7. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

8. Zavod za prostorno uređenje Brodsko- posavske županije

9. Ministarstvo kulture

10. Ministarstvo poljoprivrede

11. Ministarstvo turizma

12. HEP- Hrvatska elektroprivreda

13. JANAF- Jadranski naftovod d.d.

14. Ministarstvo zdravlja

15. Zavod za prostorno uređenje Koprivničko- križevačke županije

Odgovori na primjedbe i komentare vezane za Stratešku studiju dani su u nastavku:

R.br.

Primjedba/ Komentar Odgovor

Udruga Lijepa Naša za Dubrovačko neretvansku županiju

1. (ID 33)

Poglavlje SU 4.2. Razvoj proizvodnje, distribucije i opskrbe

Prije nekoliko mjeseci direktor HEPa je rekao da će izgradnjom novoga bloka Plomina sve energetskepotrebe Hrvatske biti zadovoljene. Plomin će se graditi, dakle, trebalo bi samo zamjenjivati zastarjelutehnologiju obnovljivim izvorima energije. Sva nova postrojenja, i u njima predviđene TE na plin i ugljensamo su novi zagađivači za Hrvatsku, pa se čini da ćemo graditi za tuđe interese. Pogotovo kad se znada je i Hrvatska jedna od zemalja koja je potpisnica Strategije održive energije Jugoistočne Europe, a dasvoje građane nije pitala, odnosno, zainteresirana javnost o tome nema pojma, niti su građanikonzultirani.U strateškim dokumentima Dubrovačko neretvanske županije izrijekom se opredjeljujemo zaOBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE, i nije mi jasno zašto se sa državnog nivoa uporno kao moguća lokacijaza termoelektranu na fosilna goriva stalno smješta oko Ploča.

Primjedba se odnosi na Nacrt prijedlogaStrategije prostornog razvoja RH o kojoj jeprovedeno javno savjetovanje te je na njuodgovor dan u postupku obrade primjedbi,prijedloga i mišljenja.

Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode

2. (ID 34)

Poglavlje 4.4. Razvoj energetskog sustava

Gradnjom hidroelektrana sustav rijeka se u potpunosti i nepopravljivo mijenja u više segmenata: 1)drastično se mijenja razina podzemnih voda, što ima negativan utjecaj na drveće i poljoprivredu, 2)nestaju gotovo sva vrijedna staništa i vrste, 3) sprečava se dotok sedimenata zbog čega dolazi doukopavanja rijeke što dodatno snižava razinu podzemnih voda, a nedostatak sedimenta uzrokuje erozije,4) sprečavaju se manje i srednje poplave koje su u stvarnosti korisne za ekosustav, ali su vrlo upitne kodvelikih poplava, štoviše mogu uvelike doprinijeti stvaranju vodenih valova što se i dogodilo 2012. godinena Dravi. Mišljenje Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode koja upravlja Regionalnimparkom Mura-Drava na području Međimurske županije jest da su dvije velike hidroelektrane, HE Čakoveci HE Dubrava, na rijeci Dravi na području Međimurske županije trajno i nepovratno izmijenile slikukrajobraza i narušile postojeće ekosustave na malom području od 729 km2 kolika je površinaMeđimurske županije. Međimurska županija i svi dionici koji su promišljali razvoj županije, kreirali suviziju koja glasi: Međimurje, županija snažnog poduzetništva zasnovanog na znanju i inovacijama,očuvane prirodne i kulturne baštine te visoke kvalitete života. U tom smislu, daljnja degradacija

Primjedba se odnosi na Nacrt prijedlogaStrategije prostornog razvoja RH o kojoj jeprovedeno javno savjetovanje te je na njuodgovor dan u postupku obrade primjedbi,prijedloga i mišljenja.

e-mail: [email protected] www.dvokut-ecro.hr3

R.br.


zaštićenih prirodnih područja izgradnjom hidroelektrana na rijeci Muri nije prihvatljiva. Stoga tražimo dase bilo kakve planirane hidroelektrane na rijeci Muri brišu iz planova.

Odbor krajobraznih arhitekata hrvatske komore arhitekata

3. (ID 38)

Poglavlje (1) Proces i metodologija izrade i (2) Sadržaj i glavni ciljevi SPRRH

PRIMJEDBA 7 dokument na koji se primjedba odnosi: (1) SPRRH i (2) SPUO naziv poglavlja ilipotpoglavlja: (1) Proces i metodologija izrade i (2) Sadržaj i glavni ciljevi SPRRH

Unatoč čestim napomenama o usklađivanju SPRRH i SPUO-a, odnosno implementacije smjernica SPUO-au Nacrt SPRRH, nije uočeno horizontalno povezivanje ta dva dokumenta. U SPRRH, poglavlje Proces imetodologija izrade se navodi Usporedno je započeo i proces analize i ocjene stanja pojedinih prostornihsustava i ključnih procesa u prostoru, kao i postupak strateške procjene utjecaja na okoliš, u skladu sposebnim propisima. (str 8, SPRRH). Stoga, smatramo da bi se prije donošenja konačnog prijedlogaSPRRH i izrade Izvješća o provedenoj strateškoj procjeni trebalo izvršiti jasno i transparentnohorizontalno povezivanje dvaju dokumenata na način da se naglasi koje su smjernice iz SPUOimplementirane u SPRRH, sa ciljem postizanja održivog prostornog razvoja, tj. onog koji zadovoljavazaštitno okolišne zahtjeve.

Većina mjera zaštite okoliša i ublažavanjaštetnih posljedica na ekološku mrežupredloženih Strateškom studijom na Nacrtprijedloga Strategije uvažena je iintegrirana u Nacrt konačnog prijedlogaSPRRH. Strateška studija dopunjena jeovom konstatacijom.

Budući da se primjedba odnosi na Nacrtprijedloga Strategije prostornog razvoja RHo kojoj je provedeno javno savjetovanje teje na nju odgovor dan u postupku obradeprimjedbi, prijedloga i mišljenja.

4. (ID 37)

Poglavlje 6. Vjerojatno značajni utjecaji

PRIMJEDBA 4 dokument na koji se primjedba odnosi: (2) SPUO naziv poglavlja ili potpoglavlja: (2) 6VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ

Tablica ekspertne procjene očekivanih utjecaja na ostvarenje okolišnih ciljeva do kojih bi moglo doćiprovedbom pojedinih usmjerenja na temelju podataka iz nacrta SPRRH nije dovoljno jasno objašnjena,odnosno metodološki postupak nije transparentan. Nameće se pretpostavka kako je metodološkipostupak preuzet od ovlaštenika Planet S.A. Demetrios Economides (Grčka) koji je izrađivao Strateškustudiju utjecaja na okoliš za strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske (lipanj, 2014). Naime, krozStratešku studiju i postupak SPUO preispituju se usmjerenja SPRRH u odnosu na ostvarenje okolišnihciljeva koji su definirani na osnovu postojećeg stanja okoliša i već sad prepoznatih pritisaka na pojedinesastavnice okoliša povezanih s prostornim razvojem (str.124, SPUO). Stoga smatramo potrebnim u

Primjedba je prihvaćena. Studija jeizmijenjena na način da jasnije obrazlažesvrhu pregledne tablice. Tablica ekspertneprocjene očekivanih utjecaja predstavljapreglednu tablicu utjecaja prepoznatih zapojedine sastavnice okoliša, a koji sudetaljnije opisani u poglavljima 6.1. do6.12. Budući da za pojedine sastavniceokoliša ne postoji jedinstven pristupprocjeni mogućih utjecaja, metodološkipostupak ekspertne procjene nijejedinstven te se ne obrazlaže detaljno uuvodnom dijelu, već u poglavljima 6.1. do6.12.


R.br.


detaljnije opisati metodološki postupak procjene očekivanih utjecaja.

5. (ID 36)

Poglavlje 6. Vjerojatno značajni utjecaji

PRIMJEDBA 4 dokument na koji se primjedba odnosi: (2) SPUO naziv poglavlja ili potpoglavlja: (2) 6VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ

Tablica ekspertne procjene očekivanih utjecaja na ostvarenje okolišnih ciljeva do kojih bi moglo doćiprovedbom pojedinih usmjerenja na temelju podataka iz nacrta SPRRH nije dovoljno jasno objašnjena,odnosno metodološki postupak nije transparentan. Nameće se pretpostavka kako je metodološkipostupak preuzet od ovlaštenika Planet S.A. Demetrios Economides (Grčka) koji je izrađivao Strateškustudiju utjecaja na okoliš za strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske (lipanj, 2014). Naime, krozStratešku studiju i postupak SPUO preispituju se usmjerenja SPRRH u odnosu na ostvarenje okolišnihciljeva koji su definirani na osnovu postojećeg stanja okoliša i već sad prepoznatih pritisaka na pojedinesastavnice okoliša povezanih s prostornim razvojem (str.124, SPUO). Stoga smatramo potrebnim udetaljnije opisati metodološki postupak procjene očekivanih utjecaja.

Vidi odgovor na primjedbu br. 4.

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata

6. (ID 30)

Poglavlje 9. Obrazloženje najprihvatljivijeg varijantnog rješenja SPRRH na okoliš i opis provedeneprocjene

Obrazloženje nedostatka razrađenih varijantnih rješenja ne smatramo prihvatljivim jer se RH moglaopredijeliti za više različitih vizija razvoja koje bi prema tome imale i različite strateške ciljeve razvoja.Upravo „Predmetna Strategija temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru u skladu sukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim uvjetima koji proizlaze iz temeljnih državnih razvojnihdokumenata (…), a prema načelima prostornog uređenja“ (Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode,Klasa: UP/I-612-07/14-60/38, UR:517-07-02-2-14-2, 01.04.2014., Odluka MPUiG, Klasa: 350-01/13-01/335, UR broj:531-01/1159-14-58, 09.05.2014.) Stoga, usporedbu s varijantnim rješenjem „ne činitiništa“ ne smatramo stručnom argumentacijom za nepostojanje varijantnog rješenja, naročito zato jer jeOdlukom MPUiG o sadržaju strateške studije Strategije prostornog razvoja RH (klasa. 350-01/13-01/335,URBROJ: 531-01/1159-14-81, 04.07.2014) propisano da će SPUO sadržavati kratki prikaz razloga za

SPRRH je strateški dokument koji imausmjeravajući karakter kako bi seomogućilo planersko vrednovanje mogućihvarijanti i iznalaženje optimalnih načina zaostvarenje koncepcije Strategije uprocesima njene provedbe. Njome se nedaju vizije razvoja već strateška usmjerenjarazvoja u prostoru djelatnosti iinfrastrukture planiranih sektorskimstrateškim dokumentima. Grafički prikazi uSPRRH su shematizirani i iz njih se nepovlače detaljne lokacije prikazanihsadržaja, već će se oni konkretnijesmještati u prostor tijekom izrade DPPR-a iprostornih planova županija i nižih razina.


R.br.


odabir razmotrenih varijantnih rješenja, obrazloženje najprihvatljivijeg varijantnog rješenja Strategije naokoliš i opis provedene procjene, uključujući i poteškoće (primjerice tehničke nedostatke ili nedostatkeznanja i iskustva) pri prikupljanju potrebnih podataka.

S obzirom na usmjeravajući karakterSPRRH, Strateškom studijom također setežilo predložiti mjere kojima bi se postigaoodrživi razvoj djelatnosti u prostoru uskladu s okolišnim ograničenjima. Mišljenjasmo da je SPRRH dokument koji dajeusmjerenja razvoja djelatnosti u prostorukojima se može postići održivo korištenjeprostora u skladu s prostornim i okolišnimograničenjima te omogućiti vrednovanjevarijanti na nižim planerskim razinama iiznalaženje optimalnih načina za ostvarenjeodrživog razvoja djelatnosti u prostoru teda na ovoj razini strateškog planiranjaprostornog razvoja nije potrebno razmatratidetaljnija varijanta rješenja.

7. (ID 31)

Poglavlje Sadržaj i glavni ciljevi SPRRH



8. (ID 29)

Poglavlje 6.3 KRAJOBRAZ

Pristup analizi utjecaja se bazirao na procjenama izravnih i neizravnih utjecaja. Analizirana je tehnologijaizgradnje i korištenja zahvata u odnosu na krajobrazne i vizualne značajke, način korištenja krajobraza i

Primjedba je djelomično prihvaćena. Upoglavlju 6.3. Krajobraz dano je dodatnopojašnjenje na koji način se pristupiloanalizi mogućih utjecaja. Bitno je naglasiti


R.br.


razvojne potencijale krajobraza. Pri tome je značajnu ulogu imao fizički oblik zahvata, popratnedjelatnosti vezane za zahvat te radnje vezane za izgradnju i korištenje zahvata. (str. 132, SPUO)

Strateška studija o utjecaju na okoliš SPRRH ne može analizirati zahvate koji u fazi strategije još nisu nitimogu biti razrađeni, već isključivo prioritete i strateška usmjerenja prostornog razvoja. Analiza zahvataje zadatak Studije koja se izrađuje u Postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO). SPRRH jedokument usmjeravajućeg karaktera koji se planski operacionalizira uz pomoć sustava prostornogplaniranja na tri razine: državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj (str. 8, SPRRH). Zato SPUO nikakone može procjenjivati fizičke oblike zahvata, popratne djelatnosti vezane uz zahvat, te radnje vezane zaizgradnju i korištenje zahvata. Smatramo ovo greškom na koju je trebalo uputiti stručno povjerenstvoimenovano od strane čelnika nadležnog tijela u postupku strateške procjene (MPUiG), čiji je zadatakupravo ocjena cjelovitosti i stručne utemeljenosti strateške studije, čl. 13 st. 3 Uredbe o strateškojprocjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08). Također smatramo korisnim priložiti Odlukuministrice o imenovanju Savjetodavnog stručnog povjerenstva za stratešku procjenu.

da se pristup analizi nije bazirao nakonkretnim tehnologijama izgradnje ikorištenja svakog pojedinog zahvata naokoliš. Ipak, mišljenja smo da je ovajpristup analizi adekvatan u slučaju kada jeunaprijed pretpostavljena grupa zahvata uprostoru, a koji imaju izrazito materijalnumanifestaciju budući da je ona krajnjirezultat razvoja pojedinog cilja, kao npr.izgradnja prometnica, eksploatacijskihpolja, energetske infrastrukture i dr. Zatipove zahvata predviđene strategijom kojinemaju izrazitu materijalnu pojavnostutjecaji su procjenjivani u skladu sposljedicama koje ti zahvata mogu imati nakrajobraz ili na sastavnice vezane zakrajobraz.

9. (ID 28)

Poglavlje 6 VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ



Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

10. (ID 16) Vidi odgovor na primjedbu br. 3.


R.br.


Poglavlje 1. Sadržaj i glavni ciljevi SPRRH


11. (ID 15)

Poglavlje 9. Obrazloženje najprihvatljivijeg varijantnog rješenja SPRRH na okoliš i opis provedeneprocjene

Obrazloženje nedostatka razrađenih varijantnih rješenja ne smatramo prihvatljivim jer se RepublikaHrvatska mogla opredijeliti za više različitih vizija razvoja koje bi prema tome imale i različite strateškeciljeve razvoja. Upravo „Predmetna Strategija temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja uprostoru u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim uvjetima koji proizlaze iz temeljnihdržavnih razvojnih dokumenata (…), a prema načelima prostornog uređenja“ (Rješenje Ministarstvazaštite okoliša i prirode, Klasa: UP/I-612-07/14-60/38, UR:517-07-02-2-14-2, 01.04.2014., OdlukaMinistarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: 350-01/13-01/335, UR broj:531-01/1159-14-58,09.05.2014.) Stoga, usporedbu s varijantnim rješenjem „ne činiti ništa“ ne smatramo stručnomargumentacijom za nepostojanje varijantnog rješenja, naročito zato jer je Odlukom Ministarstvagraditeljstva i prostornog uređenja o sadržaju strateške studije Strategije prostornog razvoja RH (Klasa:350-01/13-01/335, URBROJ: 531-01/1159-14-81, 04.07.2014) propisano da će SPUO sadržavati kratkiprikaz razloga za odabir razmotrenih varijantnih rješenja, obrazloženje najprihvatljivijeg varijantnogrješenja Strategije na okoliš i opis provedene procjene, uključujući i poteškoće (primjerice tehničkenedostatke ili nedostatke znanja i iskustva) pri prikupljanju potrebnih podataka.


12. (ID 14)

Poglavlje 6.3 KRAJOBRAZ



R.br.


"Analizirana je tehnologija izgradnje i korištenja zahvata u odnosu na krajobrazne i vizualne značajke...Pri tome je značajnu ulogu imao fizički oblik zahvata, popratne djelatnosti vezane za zahvat te radnjevezane za izgradnju i korištenje zahvata". (str. 132, SPUO). Strateška studija o utjecaju na okoliš SPRRHne može analizirati zahvate koji u fazi strategije još nisu niti mogu biti razrađeni, već isključivo prioritetei strateška usmjerenja prostornog razvoja. Analiza zahvata je zadatak Studije koja se izrađuje uPostupku procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO). SPRRH je dokument usmjeravajućeg karaktera kojise planski operacionalizira uz pomoć sustava prostornog planiranja na tri razine: državnoj, područnoj(regionalnoj) i lokalnoj (str. 8, SPRRH). Zato SPUO nikako ne može procjenjivati fizičke oblike zahvata,popratne djelatnosti vezane uz zahvat, te radnje vezane za izgradnju i korištenje zahvata. Smatramo ovogreškom na koju je trebalo uputiti stručno povjerenstvo imenovano od strane čelnika nadležnog tijela upostupku strateške procjene (Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva), čiji je zadatak upravoocjena cjelovitosti i stručne utemeljenosti strateške studije, čl. 13 st. 3 Uredbe o strateškoj procjeniutjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08). Također smatramo korisnim priložiti Odluku ministrice oimenovanju Savjetodavnog stručnog povjerenstva za stratešku procjenu.

13. (ID 13)

Poglavlje 6. Vjerojatno značajni utjecaji na okoliš



Udruga studenata krajobrazne arhitekture (USKA)

14. Tablica ekspertne procjene očekivanih utjecaja na ostvarenje okolišnih ciljeva do kojih bi moglo doćiprovedbom pojedinih usmjerenja na temelju podataka iz nacrta SPRRH nije dovoljno jasno objašnjena,odnosno metodološki postupak nije transparentan. Nameće se pretpostavka kako je metodološki



R.br.


postupak preuzet od ovlaštenika Planet S.A. Demetrios Economides (Grčka) koji je izrađivao Strateškustudiju utjecaja na okoliš za strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske (lipanj, 2014). Naime, krozStratešku studiju i postupak SPUO preispituju se usmjerenja SPRRH u odnosu na ostvarenje okolišnihciljeva koji su definirani na osnovu postojećeg stanja okoliša i već sad prepoznatih pritisaka na pojedinesastavnice okoliša povezanih s prostornim razvojem (str.124, SPUO). Stoga smatramo potrebnim udetaljnije opisati metodološki postupak procjene očekivanih utjecaja.

15. Pristup analizi utjecaja se bazirao na procjenama izravnih i neizravnih utjecaja.

Analizirana je tehnologija izgradnje i korištenja zahvata u odnosu na krajobrazne i vizualne značajke,način korištenja krajobraza i razvojne potencijale krajobraza. Pri tome je značajnu ulogu imao fizički oblikzahvata, popratne djelatnosti vezane za zahvat te radnje vezane za izgradnju i korištenje zahvata. (str.132, SPUO).

Strateška studija o utjecaju na okoliš SPRRH ne može analizirati zahvate koji u fazi strategije još nisu nitimogu biti razrađeni, već isključivo prioritete i strateška usmjerenja prostornog razvoja. Analiza zahvataje zadatak Studije koja se izrađuje u Postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO).

Obrazloženje:

SPRRH je dokument usmjeravajućeg karaktera koji se planski operacionalizira uz pomoć sustavaprostornog planiranja na tri razine: državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj (str. 8, SPRRH). ZatoSPUO nikako ne može procjenjivati fizičke oblike zahvata, popratne djelatnosti vezane uz zahvat, teradnje vezane za izgradnju i korištenje zahvata. Smatramo ovo greškom na koju je trebalo uputitistručno povjerenstvo imenovano od strane čelnika nadležnog tijela u postupku strateške procjene(Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva), čiji je zadatak upravo ocjena cjelovitosti i stručneutemeljenosti strateške studije, čl. 13 st. 3 Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa naokoliš (NN 64/08). Također smatramo korisnim priložiti Odluku ministrice o imenovanju Savjetodavnogstručnog povjerenstva za stratešku procjenu.


16. Obrazloženje nedostatka razrađenih varijantnih rješenja ne smatramo prihvatljivim jer se RepublikaHrvatska mogla opredijeliti za više različitih vizija razvoja koje bi prema tome imale i različite strateškeciljeve razvoja. Upravo „Predmetna Strategija temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja uprostoru u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim uvjetima koji proizlaze iz temeljnihdržavnih razvojnih dokumenata (…), a prema načelima prostornog uređenja“ (Rješenje Ministarstvazaštite okoliša i prirode, Klasa: UP/I-612-07/14-60/38, UR:517-07-02-2-14-2, 01.04.2014., OdlukaMinistarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: 350-01/13-01/335, UR broj:531-01/1159-14-58,09.05.2014.) Stoga, usporedbu s varijantnim rješenjem „ne činiti ništa“ ne smatramo stručnom



R.br.


argumentacijom za nepostojanje varijantnog rješenja, naročito zato jer je Odlukom Ministarstvagraditeljstva i prostornog uređenja o sadržaju strateške studije Strategije prostornog razvoja RH (Klasa:350-01/13-01/335, URBROJ: 531-01/1159-14-81, 04.07.2014) propisano da će SPUO sadržavati kratkiprikaz razloga za odabir razmotrenih varijantnih rješenja, obrazloženje najprihvatljivijeg varijantnogrješenja Strategije na okoliš i opis provedene procjene, uključujući i poteškoće (primjerice tehničkenedostatke ili nedostatke znanja i iskustva) pri prikupljanju potrebnih podataka.

17. Unatoč čestim napomenama o usklađivanju SPRRH i SPUO-a, odnosno implementacije smjernica SPUO-au Nacrt SPRRH, nije uočeno horizontalno povezivanje ta dva dokumenta. U SPRRH, poglavlje Proces imetodologija izrade se navodi Usporedno je započeo i proces analize i ocjene stanja pojedinih prostornihsustava i ključnih procesa u prostoru, kao i postupak strateške procjene utjecaja na okoliš, u skladu sposebnim propisima. (str 8, SPRRH). Stoga, smatramo da bi se prije donošenja konačnog prijedlogaSPRRH i izrade Izvješća o provedenoj strateškoj procjeni trebalo izvršiti jasno i transparentnohorizontalno povezivanje dvaju dokumenata na način da se naglasi koje su smjernice iz SPUOimplementirane u SPRRH, sa ciljem postizanja održivog prostornog razvoja, tj. onog koji zadovoljavazaštitno okolišne zahtjeve.


Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeKlasa: 351-03/15-04/590; Ur. broj: 517-06-2-1-2-15-5; Zagreb, 15.7.2015

18. Kroz cijeli tekst treba koristiti izraz „onečišćenje zraka“ umjesto „zagađenja zraka“ i „kvaliteta zraka“umjesto „kakvoća zraka“.

Primjedba je uvažena. Studija je revidiranasukladno istoj.

19. U poglavlju 2 Postojeće stanje okoliša i mogući razvoj okoliša bez provedbe SPRRH (str. 38) predlažemoda se na kraju prvog odlomka doda rečenica koja se odnosi na ekološku mrežu, a u kojoj će bitinavedeno da je sastavni dio Strateške studije i poglavlje Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežute da su analiza stanja ekološke mreže, utjecaji i mjere ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu sastavnidio tog poglavlja.


20. U poglavlju 2.9 Bioraznolikost- Zaštita bioraznolikosti autohtonih vrsta (str. 89) u prvom odlomku izatablice 4. podcrtani dio rečenice treba preformulirati, jer se stječe pogrešan dojam da je rezultat radastručnjaka na istraživanjima pojedinih vrsta porast broja ugroženih vrsta, a htjelo se napomenuti da surezultati rada stručnjaka saznanja da su pojedine vrste ili skupine vrsta ugrožene.


21. U poglavlju 5 Ciljevi zaštite okoliša ... u tablici 10. (str. 122) u retku Konvencija UN o biološkojraznolikosti, u stupcu Odnos SPRRH prema ciljevima zaštite okoliša treba provjeriti podatak da li se

Podatak je provjeren. Studija je revidiranau skladu s prepoznatom greškom. Mislilo se


R.br.


zaista mislilo na razvojni prioritet 3 Promet ili je naveden pogrešan broj razvojnog prioriteta. na razvojni prioritet 2. Očuvanost identitetaprostora.

22. U poglavlju 8.1 Prijedlog mjera zaštite okoliša — Klimatske promjene i zrak treba razmotriti umetanjesljedećih mjera:

prijelaz na niskougljična vozila:

o smanjena potrošnja goriva kroz održive prometne sustave,

o poticanje ekološki prihvatljivih goriva, poticanje biogoriva 1. i 2. generacije dobivene izodrživih sirovina,

o poticanje nove tehnologije vozila,

o uvođenje stroge porezna politika za vozila na fosilna goriva, poticanje plinskih instalacijau automobilima.

ulaganje u infrastrukturu:

o povećanje propusne moći korištenjem inteligentnih transportnih sustava — ITS- a,preusmjeravanjem prometa - Park & Ride sustav,

o unapređenje javnog gradskog prijevoza i nemotoriziranog prometa, razvoj metodologijeza naplatu infrastrukture.

Prijedlog za umetanje mjera je razmotren.Iako smatramo da se mjerama predloženimza prijelaz na niskougljična vozila možeuvelike doprinijeti boljoj kvaliteti zraka,mišljenja smo da nisu primjenjive zastrategiju prostornog razvoja.

S druge strane, predmetna Strategija krozSU 3.1. Razvijanje nacionalnog prometnogsustava, u dijelu koji se odnosi na razvojintermodalnih sustava već daje usmjerenjakojima se potiče promocija povezivanja narelaciji automobilski promet- javni prijevoz ibiciklistički promet- javni prijevoz („Parkand Ride“ i „Bike and Ride“ obliciintermodalnog prijevoza) te stoga nijepotrebno predlagati dodatne mjere krozstratešku procjenu utjecaja na okoliš.

23. Prethodno navedeno, gdje je moguće, treba doraditi i u Ne-tehničkom sažetku strateške studije. Primjedba je uvažena. Ne-Tehnički sažetakstrateške studije revidirana sukladno istoj.

Zavod za prostorno uređenje Brodsko- posavske županije

24. U NASLOVU 1.1 SADRŽAJ I GLAVNI CILJEVI SPRRH u točki 6,Promijeniti i dopuniti tekst koji treba glasiti:

„ Povezivanje s europskim prostorom,kao i prostorom susjednih država koje pretendiraju postati članicaEU. Povezivanje s europskim prostorom primjenom načela teritorijalne kohezije, ostvarivanjemzajedničkih standarda zaštite okoliša, sudjelovanjem u realizaciji europskih prometnih i infrastrukturnihmreža, te sudjelovanjem u izradi zajedničkih dokumenata i provedbi istraživačkih i drugih projekatavezanih uz prostorni razvoj, Povezivanje sa susjednim državama koje pretendiraju postati članica EU, sposebnim odnosom pograničnih regija(županija) ostvarivanjem zajedničkih standarda zaštite okoliša,sudjelovanjem u realizaciji prometnih i infrastrukturnih mreža, korištenju te sudjelovanjem u izradi

Poglavlje 1.1. Sadržaj i glavni ciljevi SPRRHbazira se na ulaznim podacima iz SPRRH.Tijekom postupka Javne rasprave stigle su,od strane većeg broja dionika, primjedbe ikomentari koji su se odnosili na istapoglavlja SPRRH, uključujući i razvojneprioritete i strateška usmjerenja. Strateškastudija usklađena je u navedenom poglavljus Konačnim nacrtom prijedloga Strategije, akoji je revidiran sukladno pristiglim


R.br.


zajedničkih dokumenata i provedbi istraživačkih i drugih projekata vezanih uz prostorni razvoj,iskorištavanje mineralnih sirovina i energetskih potencijala okoliša.

primjedbama i komentarima.

25. U NASLOVU 1.1.1 RP-1 Održivost prostorne organizacije

SU 1.1. Optimiziranje sustava naselja utablici dopuniti tekst -za navedenausmjerenja potrebno je definiratiaktivnosti i projekte usmjerenja

Aktivnosti i projekti

Od posebnog je značaja jačanje ulogesrednje velikih i malih gradova, koji suizuzetno značajni na regionalnoj i lokalnojrazini, pogotovo u područjima posebnihobilježja i potencijala (brdsko-planinskopodručje, otoci, pogranično područje).Održavanje osnovnih funkcija i osiguravanjeprometne dostupnosti

pretpostavka je njihove razvojne perspektive.

Utvrđivanje razvojnih potencijala naselja u mreži ikreiranje poticajnih mjera za jačanje uloge srednjevelikih i malih gradova ( detaljnije analiziratipostojeće potencijale gospodarskog razvoja , kao ipotencijalne sukladne regionalnoj poziciji, okruženju-za svaku regiju analizirati postojeće pogodnosti,mogućnosti , ograničenja i prednosti)Propisati oveaktivnosti na nivou makroregionalnog okruženja

Nužno je povezivanje dokumenata prostornoguređenja s drugim instrumentima (regionalnirazvoj, sektorske strategije i planiranje i dr.)jer razni razvojni procesi imaju interaktivniprostorni učinak

Nužno je uskladiti zakonsku regulativu na načindefiniranja nužnih i obvezujućih usklađenosti akata


26. U NASLOVU 1.1.1 RP-1 Održivost prostorne organizacijeSU 1.2. Usklađivanje razvoja gradova i njihove funkcionalne regijeU dijelu teksta na str.7 dopuniti:

Mogući pristupi revitalizaciji ekonomske uloge srednje velikih i malih gradova uključuju:

• poslovanje temeljeno na korištenju informacijskih tehnologija koje nadilazi klasičnu podjelu

• Postojeće gospodarske aktivnosti (metalna,kemijska, i ost,.),povezivanje s novim tehnologijama ,uvezivanje u veće sustave, osnaživanje i nadopuna novim tehnologija,obnovljivi izvori energije

• Prerađivačka industrija vezana uz lokalno uzgojene poljoprivredne proizvode,



R.br.


• Prerađivačka industrija vezana na prirodnr potencijale:drvo, geotermalna energija, zelena energijaigradnja

• turizam temeljen na privlačnosti kulturne baštine koja uključuje i industrijsko naslijeđe, nakrajobraznim

• posebnostima, tradicionalnim vjerskim svetištima, zdravstveno-lječilišnoj tradiciji, regionalno

• osmišljenim turističkim rutama, tradicionalnim lokalnim festivalima i inovativnim kulturnim proizvodima,

• gastronomiji.

27. U NASLOVU 1.1.1 RP-1 Održivost prostorne organizacijeSU 1.6. Smanjivanje regionalnih razlika i razvojno specifičnih područja

u tablici dopuniti tekst - za navedena usmjerenjapotrebno je definirati aktivnosti i projekteusmjerenja


Brdsko planinska područja.

Samo su definirana usmjerenja bez aktivnosti i projekata

Pogranična područja

Uz državnu granicu prema BiH, unutar brdsko-planinskihpodručja glavno usmjerenje je definiranje funkcionalnehijerarhije naselja s kvalitetnom društvenominfrastrukturom kao okosnicom razvitka i sprečavanjadepopulacije. Također, nužno je uključivanje u razvojnesustave turističkog područja Jadrana.

Definirati i razdvojiti aktivnosti iusmjerenja za granična područjaSlavonije i posavlja u odnosu naJadran-gdje su postojeći turističkiresursi-Koje su to aktivnosti,projekti??Da li uopće postoje , ako nedefinirati potrebne studije!Postaviti okvir za razvoj i dopunu uslugevisokog obrazovanja kao i uslugezdravstva koji mogu biti nadopuna i zadruga područja izvan granice, zaatraktivna zanimanja (strojarstvo,



R.br.


zdravstvena učilišta)

Ovako definirana usmjerenja će ostati samo spisak želja. I dobar pamflet. Detaljnijeanalizirati mogućnosti i aktivnosti . Da li za ove problema ne postoje aktivnosti?

28. NASLOVU 1.1.2 RP-2 Očuvanost identiteta prostoraSU 2.3. Unaprjeđivanje vrsnoće građenja i oblikovanja prostora

u tablici dopuniti tekst - za navedenausmjerenja dopuniti aktivnosti iusmjerenja usmjerenja


postojeći tekst zadržati Unaprjeđenje sustava arhitektonsko-urbanističkihnatječaja za građevine i projekte od državnog značaja(zgrade javne namjene ,prometne građevine…)


29. U NASLOVU 1.1.3 RP-3 Prometna povezanostSU 3.1. Razvijanje nacionalnog prometnog sustava

u tablici dopuniti tekst - za navedenausmjerenja dopuniti aktivnosti iusmjerenja usmjerenja


postojeći tekst zadržati Razvijanje veza sa susjednim državama –osiguratiizgradnju željezničkog kolosjeka veza Slavonski Brod-BIH(prema donesenim potpisima i aktima)


30. SU 4.2. Razvoj proizvodnje, distribucije i opskrbeUsmjerenja Aktivnosti i projekti

u tablici dopuniti tekst - za usmjerenja dopuniti Aktivnosti i projekti



R.br.


planiranom izgradnjom TETO Slavonski Brod (VažećaStrategija i Program prostornog uređenja) ishođenalokacijska dozvola i studija utjecaja na okolišusmjerenja

Proizvodni sustavi

Do 2020. godine potrebna je izgradnja termoelektrana naplin ukupne snage od barem 1 200 MW.

Predviđena izgradnje termoelektrane TETO na plin uneposrednoj blizini Slavonskog Broda

Poželjna je izgradnja plinske termoelektrane uz planiraniobalni magistralni plinovod os Dugopolja do Ploča kao

velikog točkastog potrošača.

Zadržati sve lokacije Termoelektranasukladno važećim prostornimplanovima za koje su provedenestudije uticaja na okoliš.

Prijenosni sustavi

Zadržavaju se svi postojeći koridori 400 kV i predviđaizgradnja novog 2x 400kv Slavonski Brod-Kutjevo i SlavonskiBrod-Đakovo-Ernestinovo –Osijek , s lomom zapadno odĐakova prema rasklopnom postrojenju RP Razbojište

usklađenje s Izmjenom i dopunom Programa Prostornog uređenja Republike HrvatskeU podtočki 3-23

31. SU 4.3. Povećanje udjela obnovljvih izvora energije (OIE)Usmjerenja Aktivnosti i projektiu tablici dopuniti korigirati tekst

usmjerenja Aktivnosti iprojekti

Biomasa



R.br.


-Poticat će se razvoj drvoprerađivačke industrije, razvijat će se gospodarenje šumamai omogućiti iskorištavanje šumske biomase od lošije kvalitete drveta ili kao otpad odprerade u industriji namještaja /parketa i drugih , poticat će se pošumljavanje iuzgajanje kultura kratkih ophodnji na šumskim zemljištima, poticat će se elektrane nabiomasu sa kogeneracijom električne i toplinske energije, te uporaba biomase zaproizvodnju toplinske energije

Ministarstvo kultureKlasa: 612-08/15-10/0282; Ur. broj: 532-04-01-03/1-15-2; 02.07.2015

32. Tekst (str. 99.) koji govori o ugrozi arheološke baštine zamijeniti tekstom:

Arheološka baština: lako je velik broj kopnenih arheoloških lokaliteta poznat i zaštićeni, zbog sameprirode arheologije brojni se otkrivaju tek tijekom građevinskih radova.

Arheološka topografija Hrvatske nikada nije izrađena i objavljena u cjelini kao poseban dokument, alinjihov arheološki značaj je neupitan za hrvatsku kulturu i znanost.

Podmorje hrvatskog dijela Jadrana iznimno je bogato kulturnom baštinom, na velikom broju dosadautvrđenih arheoloških lokaliteta svake se godine dodaju novootkriveni.

Posebna pozornost posvećena je najugroženijim nalazištima koja se štite in situ. Podvodni kavezi služekao zaštita lokaliteta, a istovremeno dopuštaju posjetiteljima da ih vide. Razvoj turizma i sportskogribolova, razvoj podvodne infrastrukture te neke druge podvodne aktivnosti stalan su pritisak na fizičkiintegritet i sigurnost lokaliteta.


33. Nadalje, smatramo da je u poglavlju Razvojne mogućnosti (str. 100.) potrebno tekst uskladiti snajnovijim dokumentima s obzirom da je nedavno predstavljen Akcijski plan razvoja kulturnog turizma ukojem je Hrvatska prepoznata kao destinacija bogate kulturno povijesne baštine u koju 35% turistadolazi motivirano kulturnom baštinom.


34. U Tablici 12. Sažeti pregled mogućih utjecaja provedbe SPRRH, u stavci 2.2. Očuvanje i održivokorištenje kulturnog nasljeđa, potrebno je razmotriti mogući pozitivan utjecaj okolišnog cilja KP-2, Z-1,Z-2, S-1, S-2

Razmotreni su prijedlozi o pozitivnomutjecaju na postizanje ciljeva KP-2, Z-1, Z-2. S-1 i S-2. Studije je revidirana na načinda su pozitivni utjecaji prepoznati za ciljeveKP-1, S-1 i S-2. Međutim, mišljenja smo daaktivnosti i usmjerenja koja su predviđenau sklopu očuvanja i održivog korištenjakulturnog nasljeđa nisu relevantne za


R.br.


postizanje ciljeva: Z-1 Sprječavanje ilipostupno smanjenje onečišćenja zraka, nitiZ-2 Smanjivanje i ograničavanje emisijaonečišćujućih tvari koje nepovoljno utječuna zakiseljavanje, eutrofikaciju ifotokemijsko onečišćenje

35. U poglavlju 6.10 Kulturna baština, u drugom odjeljku, postojeće rečenice treba zamijeniti rečenicama: Upoglavlju 1.2.4. Prirodna i kulturna baština obrađuju se prvenstveno nepokretna kulturna dobra,nematerijalna kulturna dobra su tek spomenuta, dok pokretna baština nije niti spomenuta. Iako SPR RHima materijalno usmjerenje potrebno je uzeti u obzir i nematerijalnu baštinu zbog mogućih izravnih ineizravnih utjecaja Strategije na te elemente baštine.


36. Na početku 150. stranice dopuniti rečenicu: Prilikom planiranja lokacija za velike energetske iinfrastrukturne projekte izbjegavati koridore i lokacije koji su u izravnom ili bliskom vizualnom kontaktu selementima kulturne baštine te područja s visokim arheološkim potencijalom.


Ministarstvo poljoprivredeKlasa: 350-02/15-01/457; Ur. broj: 525-06/0606-15-3; 09.07.2015

37. Glava 3. Polazišta i koncepcije prostornog razvoja:

SWOT analiza Prilike dodati Mogućnost revizije i ustanovljavanja jedinstvene cjelovite baze podatakabonitetnog vrednovanja poljoprivrednog zemljišta (str. 106.).4.1. Održivost prostorne organizacije pod 4.1.8. Odmjereno i održivo korištenje prostora/zemljišta (str.110.), te stoga vezano uz Poljoprivredno zemljište nadodati pod Projekti/aktivnosti mogućnost revizije iustanovljavanja jedinstvene cjelovite baze podataka bonitetnog vrednovanja poljoprivrednog zemljišta,kao dijela registra podataka NIP-a.Kako se ove primjedbe odnose na tekst Nacrta prijedloga Strategije prostornog razvoja RepublikeHrvatske, to zahtijeva usklađivanje sa tekstom Strateške studije.

Primjedba je uvažena. Strateška studijausklađena je s Nacrtom konačnogprijedloga SPRRH, a koji je revidiransukladno pristiglim primjedbama ikomentarima.

Ministarstvo turizmaKlasa: 350-02/13-03/2; Ur. broj: 529-04-15-5; 29.06.2015

38. Obrazloženje: Strategija je moderan dokument koji na temelju odličnih stručnih podloga definiraparametre prostornog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući društveno-ekonomske promjene kao i

Komentar je zabilježen.


R.br.


prilagodbu klimatskim promjenama te korištenje obnovljivih izvora energije.

Studija je dokument koja dopunjava svojim zapažanjima samu Strategiju jasno i logično definirajućiprijedlog mjera zaštite okoliša koje je potrebno slijediti kako bi sveukupni razvoj bio na održivimosnovama.

Što se tiče sektora turizma i njegovog održivog razvoja, prepoznat je u navedenim dokumentima, anaročito u Studiji, kao sektor koji povezuje krajobraz, zaštićena područja, kulturnu baštinu, upravljanjemorskim obalnim područjem, ruralno područje, u definiranju kvalitetnih turističkih destinacija. Turizam utom smislu predstavlja povezanost različitih gospodarskih grana i djelatnosti od prostornog planiranja doudjela u ekonomskim parametrima razvoja društva u cjelini.

Smjernice održivog razvoja turizma koje se odnose i na zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima,zaštićenim područjima te otocima, Ministarstvo turizma kontinuirano provodi u smislu aktivnosti koje sudefinirane Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.g.

Budući da kao uslužni sektor obuhvaća i ovisi o razvoju drugih sektora, Ministarstvo turizma će i daljenastaviti sa svojim međusektorskim djelovanjem te ovim putem još jednom izražava otvorenost zabuduću suradnju na dokumentima koji slijede.

HEP- Hrvatska elektroprivredaNjihov br/ znak: 71/5797/15/DL

39. Smatramo da je kroz postupak strateške procjene utjecaja na okoliš za Strategiju bilo moguće ocijenitiadekvatnost planiranih energetskih zahvata. Ovlaštenik koji je izradio stratešku studiju za potrebepostupka strateške procjene utjecaja na okoliš, navodi da nema dovoljno podataka da bi se "mogućiutjecaji na ekološku mrežu mogli činjenično ocijeniti" (str. 191. Strateške studije). Također se navodi dane postoje razrađena varijantna rješenja (str. 175. Strateške studiie) i da će se kroz izradu Državnogplana prostornog razvoja (koja je najavljena kroz ovu Strategiju) definirati lokacije razvoja pojedinihaktivnosti (str. 112. Strateške studije), što smatramo nepotrebnim odgađanjem vrednovanja predloženihlokaliteta za nove energetske objekte čija se lokacija i obuhvat znaju. Pri tome je bilo potrebno ocijenitiadekvatnost lokaliteta, u smislu ne samo da ima energenata (u slučaju HE vode) već da je zahvatmoguće provesti uvažavajući sve navedene prepreke koje proizlaze primjerice iz odredbi Zakona ovodama, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o zaštiti okoliša itd. Sve rijeke u Republici Hrvatskoj supraktički vodno dobro ili javno vodno dobro kako to definira Zakon o vodama. Logično je da država krozprostorno planske dokumente različitih razina "oglašava" lokacije na kojima je nešto moguće provesti inapravi prvi „filter" lokacija a ne da se troškovi prenose na Investitore. Strategije/planovi i programipodliježu postupku strateške procjene utjecaja na okoliš, koji za cilj ima u ranoj fazi identificirati moguće

SPRRH-om se ne određuju konkretnapodručja na kojima će se realizirati smještajenergetskih i drugih infrastrukturnihobjekata. Grafički prikazi u SPRRHpredstavljaju shematograme odnosnousmjeravajuće prikaze i ne implicirajudetaljna planska rješenja. Stoga je iStrateška studija bila usmjerena naprepoznavanje mogućih rizika i predlaganjemjera kojima bi se prostorni razvoj (krozsustav prostornog planiranja) usmjeravaona okolišno prihvatljiv način. Tijekom izradeDPPR-a definirat će se lokacije razvojapojedinih aktivnosti te će tek u toj fazi bitimoguće detaljnije obraditi utjecaje i


R.br.


utjecaja na okoliš koji mogu nastati provođenjem strategije/plana ili programa te time zapravopotencijalnim investitorima daju smjernice i umanjuje mogućnost da se prepreke za realizaciju zahvatapojave u kasnoj fazi razvoja projekta kada je Investitor već potrošio puno vremena i financijskihsredstava.

konkretnije usmjeravati razvoj izvanosjetljivih i rizičnih područja.

JANAF- Jadranski naftovod d.d.Njihov znak i broj: 1-1.1-260/15; 8.7.2015

40. POPIS KRATICA·

PEOP Paneuropski naftovod

Poglavlje 1.1. Sadržaj i glavni ciljevi SPRRHbazira se na ulaznim podacima iz SPRRH.Tijekom postupka Javne rasprave stigle su,od strane većeg broja dionika, primjedbe ikomentari koji su se odnosili na istapoglavlja SPRRH, uključujući i razvojneprioritete i strateška usmjerenja. Strateškastudija usklađena je u navedenom poglavljus Konačnim nacrtom prijedloga Strategije, akoji je revidiran sukladno pristiglimprimjedbama i komentarima.

41. STR. 20

1. 1.1.4 RP-4 Razvijanje energetskog sustava RH i povezanost s europskim

SU 4.1. Unaprjeđivanje stabilnosti opskrbe energijom

Republika Hrvatska će iskoristiti svoj geografski položaj za sudjelovanje u međunarodnim projektimatranzita i uvoza, te tako osigurati nove dobavne transportne pravce nafte i prirodnog plina.


42. STR. 21

SU 4.2. Razvoj proizvodnje, distribucije i opskrbe

Prijenosni sustavi

RH sudjeluje u planiranju i izgradnji Paneuropskog naftovoda (Rumunjska Srbija RH Slovenija-Italija), te se preispituje projekt Družba Adria (Mađarska Omišalj).

Realizaciju projekta od zajedničkog interesa EU JANAF- Adria čija je svrha povećanje sigurnostiopskrbe sirovom naftom transportom iz pravca Omišlja za države članice EU;



R.br.


Povećanje sigurnosti opskrbe naftom i derivatima RH, EU i država jugoistočne Europe,

unaprjeđenje operacija i interoperabilnosti djelatnosti transporta i skladištenja, poboljšanje korištenjapostojećih kapaciteta i koridora, i to putem reverzibilnosti i dogradnje naftovodnog sustava,formiranjem Jadranskog centra za skladištenje nafte i derivata nafte, gradnjom produktovoda ustrateškom savezništvu s naftnim kompanijama, i dr.

Skladišni sustavi

Skladištenje sirove nafte i derivata nafte osigurava se na lokacijama rafinerija i terminala JANAF-a teu javno-privatnim skladišnim kapacitetima.

43. STR. 23

SU 4.4. Uključivanje u europski energetski sustav

RH aktivno sudjeluje u regionalnim inicijativama za poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom krozmeđudržavne sporazume i zajedničke investicije. Sudjeluje u planiranju i izgradnji Paneuropskognaftovoda (PEOP).

RH aktivno sudjeluje u realizaciji energetske politike EU, u tijeku je realizacije projekta naftovoda odzajedničkog interesa EU JANAF - Adria (prihvaćen od strane Europske Komisije u listopadu 2013.) čijaje svrha povećanje sigurnosti opskrbe naftom transportom iz pravca Omišlja za države članice EU.Planirani projekt Jadranskog centra za skladištenje nafte i naftnih derivata kao dio projektaJadransko naftnog spot tržišta izabran je 2011. za realizaciju Akcijskog plana EU DunavskeRegionalne Strategije.

Izgradnjom terminala Omišalj osigurala bi se stabilnost opskrbe prirodnim plinom za domaće iregionalne potrebe. Analizom troškova i koristi, prije svega sa stajališta utjecaja na okoliš, RH ćepreispitati projekt Družba Adria.


Ministarstvo zdravljaKlasa: 011-02/15-06/150, Ur. broj: 534-02-1-1/2-15-07; 15.7.2015

44. Uz poglavlje 2.12 ZDRAVLJE LJUDIPredlažemo dopuniti poglavlje sa tekstom:

"Najviše dopuštene razine buke u otvorenom prostoru propisane su Pravilnikom o najvišim dopuštenimrazinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave ("Narodne novine", broj 145/2004), a ovise o nizučimbenika kao što je namjena prostora i vrijeme dana - noći. Zakon o zaštiti od buke (,Narodne novine",

Primjedba je uvažena. Strateška studijarevidirana je sukladno istoj.


R.br.


broj 153/2013, 30/2009 i 55/2013) određuje izradu karte buke i akcijskih planova za gradove, glavneceste, željeznice i zračne luke.

Glavni nedostatak provođenja sustavnih mjera zaštite od buke i smanjenja štetnog utjecaja buke nazdravlje čovjeka jest nedostatak financijskih sredstava za izrade karata buke na razini jedinica lokalnesamouprave i na razini drugih obveznika izrade karata buke, kao i neuvrštavanje podataka iz karata bukei akcijskih planova u prostorno-planske dokumente.

U Republici Hrvatskoj medu obveznicima izrade strateških karata buke a koji su do prosinca 2014.godine izradili strateške karte buke su: Grad Rijeka, Grad Split, Grad Zagreb i Grad Osijek, AutocestaZagreb Macelj, Autocesta Rijeka Zagreb i Hrvatske autoceste te Bina Istra iako nije obveznik izrade kartebuke."

U ostalom dijelu na dostavljeni tekst predmetne procjene ovo Ministarstvo u okviru svog djelokruganema primjedbi.

Zavod za prostorno uređenje Koprivničko- križevačke županijeKlasa: 350-01/15-01/10, Ur. broj: 2137-14-15-2; 13.7.2015

45. Potpoglavlje 2.12. Stanovništvo

U ovom dijelu Studije analiziraju se recentna demografska kretanja bez ijednog analitičkog osvrta kakoona utječu na okoliš. Stoga predlažemo da se demografski trendovi (kao i ostale teme) analiziraju i saspekta utjecaja na okoliš (velika gustoća naseljenosti, prostori izloženi depopulaciji).

Stanovništvo se u Strateškoj studijisagledava kao jedna od sastavnica okolišate se razmatraju utjecaji usmjerenja iaktivnosti unutar razvojnih prioriteta nastanovništvo kao sastavnicu okoliša. Kodanalize postojećih stanja i problema, gdje jeto relevantno, sagledavaju se i na koji načindemografski trendovi (velika gustoćanaseljenosti i s tim u vezi rastući promet ugradovima ili depopulacija utječu na ostalesastavnice okoliša. Tablični prikazpostojećih problema s identificiranimuzrocima prikazani su u poglavlju 4.Postojeći okolišni problemi.

46. Potpoglavlje 6.6. Vode

U ovom dijelu Studije ne spominju se mogući utjecaji planiranih energetskih i drugih infrastrukturnihobjekata koji su navedeni u Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske.

SPRRH-om se ne određuju konkretnapodručja na kojima će se realizirati smještajenergetskih i drugih infrastrukturnih


R.br.


objekata. Grafički prikazi u SPRRHpredstavljaju shematograme odnosnousmjeravajuće prikaze i ne implicirajudetaljna planska rješenja. Stoga je iStrateška studija bila usmjerena naprepoznavanje mogućih rizika i predlaganjemjera kojima bi se prostorni razvoj (krozsustav prostornog planiranja) usmjeravaona okolišno prihvatljiv način. Tijekom izradeDPPR-a definirat će se lokacije razvojapojedinih aktivnosti te će tek u toj fazi bitimoguće detaljnije obraditi utjecaje ikonkretnije usmjeravati razvoj izvanosjetljivih i rizičnih područja.

47. Potpoglavlje 6.11. Stanovništvo

U ovom dijelu teksta potrebno se osvrnuti na buduće projekcije stanovništva i utjecaj na okoliš.

Vidi odgovor na primjedbu broj 45.

Documents

HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ 10 000 · PDF fileza termoelektranu na fosilna goriva stalno smješta oko Ploča . ... što ima negativan utjecaj na drveće i poljoprivredu, 2)