IZVJEŠûE O SIGURNOSTI ZA TERMOELEKTRANU …mzoip.hr/doc/privitak_suglasnosti_2.pdf · III.2.2 Osnovni elementi sustava ... VII.1 Oprema i sustavi za ograniþavanje ... odnosno dijelova

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

d.o.o.

lan HEP grupe

IZVJEŠ E O SIGURNOSTI

ZA

TERMOELEKTRANU SISAK

Zagreb, rujan 2009.

APO-OB/0502-01

1998-04-27

Naru itelj: HEP Proizvodnja d.o.o. Sektor za termoelektrane, Termoelektrana Sisak Narudžbenica: APO: 11-09-2184/11 (HEP br. 146/2009) Naziv dokumenta: Izvješ e o sigurnosti za Termoelektranu Sisak Projekt izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša ( lan HEP grupe), Savska 41/IV,

Zagreb Radni nalog: RN 002/09-11 Vrsta dokumentacije: elaborat Dokument broj: 25-09-2741/11 Voditelj projekta: Andrea Rapi , dipl. ing. biologije ______________________ Stru ni tim: Andrea Rapi , dipl. ing. biologije dr.sc. Vladimir Lokner, dipl. ing. fizike Željko Jela i , dipl. ing. prometa, ing. elektrotehnike dr.sc. Marija Jozi , dipl. ing. kemijske tehnologije Helena Anti , dipl. ing. biologije Igor Ani , dipl. ing. geotehnike mr.sc. Antun Schaller, dipl. ing. geografije Dražen Šoštarec, dipl. ing. kemijske tehnologije Pregledao: dr.sc. Vladimir Lokner, dipl. ing. fizike ____________________ Odobrio: mr.sc. Damir Subaši , direktor ____________________

Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 5 Revizija 0

Zagreb, prosinac 10. godine

Izvješ e o sigurnosti za Termoelektranu Sisak, APO dok. br. 25-09-2741/11 Str. 2/61

Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša, lan HEP grupe Naru io: HEP - Proizvodnja d.o.o. RN 002/09-11



Sadržaj I Uvod ...........................................................................................................................5

I.1 Zakonske podloge i definicije .........................................................................................5I.2 Ovlaštenja izra iva a Izvješ a o sigurnosti ...................................................................... 7I.3 Klasifikacija Pogona prema županijskom planu intervencija...............................................7I.4 Popis kratica korištenih u Izvješ u o sigurnosti ................................................................8

II Op i podaci o Termoelektrani Sisak ................................................................................9III Organizacija i politika sprje avanja velikih nesre a......................................................... 11

III.1 Politika sprje avanja velikih nesre a u TE Sisak ............................................................. 11III.2 Sustav sigurnosti TE Sisak ........................................................................................... 11

III.2.1 Dokumentacija važna za sigurnost TE Sisak.......................................................... 12III.2.2 Osnovni elementi sustava ................................................................................... 13

IV Opis lokacije postrojenja ............................................................................................. 18IV.1 Opis lokacije i okoliša .................................................................................................. 18

IV.1.1 Šire okruženje TE Sisak .......................................................................................... 18IV.1.2 Mikrolokacija TE Sisak ............................................................................................ 19

IV.2 Odre enje postrojenja i instalacija ............................................................................... 21IV.3 Podru ja u kojima se mogu pojaviti velike nesre e i/ili domino efekt ............................... 23

V Tehnološki opis postrojenja ......................................................................................... 24V.1 Aktivnosti i proizvodi bitni za sigurnost postrojenja ........................................................ 24

V.1.1 Rizi ni objekti i postrojenja u TE Sisak ..................................................................... 25V.1.2 Vanjski uzroci velikih nesre a na lokaciji .................................................................. 26

V.2 Postupci i na in rada................................................................................................... 29V.2.1 Osnovni podaci o spremnicima i pretakalištu goriva .................................................. 29

V.3 Opasne tvari .............................................................................................................. 32V.3.1 Teško loživo ulje (mazut)........................................................................................ 34

VI Utvr ivanje i analiza rizika od nesre a .......................................................................... 36VI.1 Korištene metodologije................................................................................................ 36

VI.1.1 Metodologija Ameri ke agencije za zaštitu okoliša (EPA)............................................ 37VI.1.2 IAEA METODA ....................................................................................................... 38VI.1.3 TNO METODA........................................................................................................ 39

VI.2 Mogu i scenariji velikih nesre a ................................................................................... 40VI.2.1 Scenarij curenja i požara teškog loživog ulja na spremniku R-4 .................................. 40VI.2.2 Scenarij curenja i požara teškog loživog ulja na dnevnim spremnicima R-1 i R-2.......... 40

VI.3 Mogu e posljedice velikih nesre a ................................................................................ 41VI.4 Osiguranje postrojenja ................................................................................................ 42

VI.4.1 Preventivne mjere za sprje avanje nastanka velikih nesre a ...................................... 43VII Mjere zaštite i interventne mjere za ograni avanje posljedica nesre e ............................. 45

VII.1 Oprema i sustavi za ograni avanje posljedica velikih nesre a.......................................... 45VII.2 Organizacija uzbunjivanja i intervencije ........................................................................ 47

VII.2.1 Odgovorne osobe i organizacija obavješ ivanja i uzbunjivanja ............................... 47VII.2.2 Obavješ ivanje javnosti ...................................................................................... 47VII.2.3 Sustav intervencija............................................................................................. 48

VII.3 Opis vanjskih i unutrašnjih raspoloživih sredstava.......................................................... 50VII.4 Sažetak opisanih mjera i sredstava............................................................................... 52

VIII Prilozi ........................................................................................................................ 54VIII.1 Literatura................................................................................................................... 54VIII.2 Kopija obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju............................................... 56VIII.3 Unutarnji plan intervencija za postupanje unutar postrojenja u slu aju industrijskih nesre a

s prilozima ................................................................................................................. 60



Popis tablica

Tablica 1. Osnovni podaci o tvrtki i TE Sisak ................................................................................ 10Tablica 2. Popis dokumentacije važne za zaštitu i sigurnost TE Sisak.............................................. 13Tablica 3. Sastav stru ne službe za provo enje interventnih mjera u slu aju industrijske nesre e na lokaciji TE SISAK ....................................................................................................................... 17Tablica 4. Podaci o naseljima najbližim TE Sisak........................................................................... 20Tablica 5. Osnovni podaci o Termoelektrani Sisak......................................................................... 21Tablica 6. Rizi ni objekti i aktivnosti objekti na lokaciji Pogona ...................................................... 27Tablica 7. Osnovni tehni ki podaci o spremnicima goriva u TE Sisak (R-4, R-1- i R-2) ...................... 29Tablica 8. Popis opasnih tvari u TE Sisak s koli inama, EC i CAS oznakama, oznakama opasnosti i upozorenja i obvezama prema Uredbi ......................................................................................... 33Tablica 9. Osnovna svojstva teškog loživog ulja koje se koristi u Pogonu........................................ 35Tablica 10. Prora un zona ugroženosti za TE Sisak ....................................................................... 41Tablica 11. Oprema i sredstva za provo enje interventnih mjera i spašavanje................................. 45Tablica 12. Vanjske tvrtke, specijalizirane za dodatne mjere zaštite ............................................... 51 Popis slika

Slika 1. Struktura društva HEP-Proizvodnje d.o.o............................................................................9Slika 2. Organizacijska struktura unutar termoenergetskog postrojenja .......................................... 10Slika 3. Shema obavješ ivanja u slu aju velike nesre e ili izvanrednog doga aja u TE Sisak............. 14Slika 4. Organizacija provo enja interventnih mjera u slu aju industrijske nesre e ili izvanrednog doga aja u TE Sisak .................................................................................................................. 16Slika 5. Smještaj TE Sisak u južnoj industrijskoj zoni grada Siska ................................................... 20Slika 6. Spremnik R-4 u eli noj tankvani..................................................................................... 30Slika 7. Spremnik R-4 u eli noj tankvani..................................................................................... 30Slika 8. Dnevni spremnici goriva R-1 i R-2 ................................................................................... 31Slika 9. Dnevni spremnici goriva R-1 i R-2 ................................................................................... 31Slika 10. Pretakalište goriva........................................................................................................ 31Slika 11. Pretakalište goriva s crpnom stanicom ........................................................................... 31Slika 12. Matrica rizika – prikaz vjerojatnosti nastanka naprema posljedicama iznenadnog doga aja. 39



I Uvod

I.1 Zakonske podloge i definicije

Obveza izrade "Izvješ a o sigurnosti" proizlazi iz zahtjeva Uredbe o sprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari, NN 114/08 (Uredba) i Zakona o zaštiti okoliša, NN 110/07. Obveznici izrade Izvješ a o sigurnosti su tvrtke/operateri koje u svom postrojenju posjeduju opasne tvari iz Priloga I Uredbe u koli inama ve im ili jednakim vrijednostima navedenim u stupcu 3. tablica iz Priloga I Uredbe.

Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07 (dalje Zakon) prepoznaje sprje avanje velikih industrijskih nesre a kao jedan od ciljeva zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta održivog razvitka. Prema Zakonu Termoelektrana Sisak, kao postrojenje u kojemu su prisutne opasne tvari, obvezna je poduzeti preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprje avanje nastanka velikih nesre a te mjere za ograni avanje utjecaja velikih nesre a na ljude, materijalna dobra i okoliš. U okviru toga Termoelektrana Sisak je dužna obavijestiti nadležno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva o prisutnosti opasnih tvari, njihovim koli inama, provedenim mjerama, kao i o eventualnoj pojavi velike nesre e.

Uredba o spre avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari, NN 114/08 (dalje Uredba) definira opasne tvari i koli ine, kao i obveze postrojenja vezano uz sprje avanje velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari, ovisno o koli inama i opasnosti. TE Sisak je po stupanju Uredbe na snagu analizirala opasne tvari u pogonu i poslao "Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju" na Obrascu iz Priloga II Uredbe. Temeljem analize utvr ena je prisutnost opasnih tvari iz Priloga I Uredbe u ve im koli inama i obveza izrade Izvješ a o sigurnosti. Izvješ em o sigurnosti se u skladu s dostupnim najboljim raspoloživim tehnikama dokazuje da su definirane i ocijenjene potencijalne opasnosti od velikih nesre a, doneseni potrebni planovi, utvr ene smjernice za sprje avanje velikih nesre a i sustav sigurnosti.

Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) ure uje sustav zaštite i spašavanja gra ana, materijalnih i drugih dobara te na in upravljanja, rukovo enja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i ve im nesre ama, zatim prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja, zada e i ustroj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, na in uzbunjivanja i obavješ ivanja te provo enje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja. Izmjenama Zakona iz 2007. godine i provedbenim propisom (Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, NN 38/08) ure eno je sprje avanje velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari i to poglavito izvan objekata koji su obuhva eni u okviru Seveso II direktive (odnosno Uredbe), te na in izrade i sadržaj procjene ugroženosti, planova i operativnih planova zaštite i spašavanja koje je potrebno provoditi na svim razinama za funkcioniranje sustava.

Direktiva o kontroli opasnosti od velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (COMAH) 96/82/EC, 2003/105/EC (tzv. Seveso II direktiva) ima za cilj sprje avanje velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari i ograni avanje njihovih u inaka na ovjeka i okoliš zbog postizanja višeg stupnja u inkovite zaštite na podru ju EU. Direktiva uvodi obvezu izrade izvješ a o sigurnosti, odnosno planova intervencija i mjera za objekte u kojima su opasne tvari prisutne u koli inama propisanim odredbama Direktive. Opasne tvari i sigurnosne mjere pri rukovanju i skladištenju opasnih tvari detaljnije su definirane odredbama dopune 2003/105/EC iz 2003. godine.

Konvencija o prekograni nim u incima industrijskih nesre a (Zakon o potvr ivanju Konvencije o prekograni nim u incima industrijskih nesre a, NN–MU 7/99) se primjenjuje na sprje avanje, pripravnost i odgovaranje na industrijske nesre e koje mogu izazvati prekograni ne u inke, uklju uju i u inke takvih nesre a izazvanih prirodnim katastrofama, te na me unarodnu suradnju koja se odnosi na me usobnu pomo , istraživanje i razvoj, razmjenu informacija i razmjenu tehnologija na polju sprje avanja, pripravnosti i odgovaranja na industrijske nesre e. Za Hrvatsku je stupila na snagu u travnju 2000. godine.



Definicije iz Zakona o zaštiti okoliša:

Industrijska nesre a je doga aj koji je posljedica nekontroliranog slijeda doga anja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada.

Velika nesre a je doga aj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl., koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom doga anja tijekom djelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed doga aja odnosno nekontrolirane pojave dovode u ozbiljnu trenuta nu ili odgo enu - naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja.

Opasna tvar je propisom odre ena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u postrojenju prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili me u proizvod, uklju uju i i one tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slu aju nesre e.

Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroni nim toksi nim u incima, vrlo nadražuju a, kancerogena, mutagena, nagrizaju a, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odre enoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva.

U inci industrijske i velike nesre e su sve neposredne ili posredne, trenuta ne ili odgo ene nepovoljne posljedice izazvane tim nesre ama na zdravlje i život ljudi, materijalna dobra i okoliš.

Domino efekt je niz povezanih u inaka koji zbog me usobnog razmještaja i blizine postrojenja odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i koli ina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima pove avaju mogu nost izbijanja velike nesre e ili pogoršavaju posljedice nastale nesre e.

Rizik po okoliš je veli ina koja se mjeri vjerojatnoš u pojavljivanja doga aja i potencijalom štete za okoliš koji taj doga aj može uzrokovati.

Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zate i, a kojima se može ugroziti ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš.

Prijete a opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budu nosti može dogoditi šteta u okolišu.

Definicije iz Zakona o zaštiti i spašavanju

Hitna situacija je svaka situacija u kojoj fizi ka ili pravna osoba ima neodgodivu potrebu za žurnom pomo i hitnih službi (vatrogasaca, policije, hitne pomo i, medicinskog centra za krizna stanja i sli no),

Katastrofa je svaki prirodni ili tehni ko-tehnološki doga aj koji, na podru ju RH, opsegom, intenzitetom i neo ekivanoš u ugrozi zdravlje i živote ve eg broja ljudi ili imovinu ve e vrijednosti ili okoliš, a iji nastanak nije mogu e sprije iti ili posljedice otkloniti redovitim djelovanjem nadležnih tijela državne uprave, nadležnih jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i operativnih snaga zaštite i spašavanja s podru ja jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave na kojem je doga aj nastao. Katastrofom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i posljedice nastale ratnim razaranjem i terorizmom.

Otklanjanje posljedica su sve aktivnosti koje se poduzimaju tijekom katastrofe i otklanjanja štetnih posljedica prouzro enih katastrofom radi žurne normalizacije života na podru ju na kojem je doga aj nastao.

Prevencija su sve mjere i aktivnosti kojima se smanjuje ili sprje ava mogu nost nastanka prijetnje, odnosno smanjuju posljedice katastrofe.

Rizik ozna ava vjerojatnost da e se odre eni u inak pojaviti unutar odre enog vremenskog razdoblja ili u odre enim okolnostima.

Prijetnja je stanje koje bi moglo izazvati nesre u ili katastrofu.

Pripravnost je pravodobno poduzimanje svih aktivnosti kojima se pove ava i unapre uje u inkovitost postoje ih operativnih i ostalih zakonom utvr enih snaga i sredstava za reagiranje u katastrofi.



Reagiranje u katastrofi su sve aktivnosti koje sudionici zaštite i spašavanja provode neposredno prije nastanka i u tijeku katastrofe.

Sustav zaštite i spašavanja je oblik pripremanja i sudjelovanja sudionika zaštite i spašavanja u reagiranju na katastrofe i ve e nesre e, te ustrojavanja, pripremanja i sudjelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja u prevenciji, pripravnosti, reagiranju na katastrofe i otklanjanju mogu ih uzroka i posljedica katastrofa.

Upravljanje je odre ivanje temeljnog cilja sustava zaštite i spašavanja, plansko povezivanje dijelova sustava i njihovih zada a u jedinstvenu cjelinu radi izvršenja globalne zada e i postavljanje strategije za postizanje tog cilja i izvršenje zada e.

Unutarnji plan je plan mjera i aktivnosti koje provodi operator unutar Pogona radi sprje avanja velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari u cilju zaštite života i zdravlja ljudi i okoliša.

Vanjski plan je plan mjera i aktivnosti koje provodi nadležno tijelo radi sprje avanja velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari u cilju zaštite života i zdravlja ljudi i okoliša.

I.2 Ovlaštenja izra iva a Izvješ a o sigurnosti

HEP-Proizvodnja d.o.o. Termoelektrana Sisak ugovorio je izradu Izvješ a o sigurnosti s tvrtkom APO d.o.o. usluge zaštite okoliša ( lan HEP grupe). APO d.o.o. usluge zaštite okoliša je konzalting i inženjering tvrtka specijalizirana za poslove zaštite okoliša i gospodarenja opasnim i radioaktivnim otpadom. Tvrtka ima veliko iskustvo na izradi temeljnih dokumenata sustava zaštite okoliša za državna tijela, županije, jedinice lokalne samouprave i tvrtke, istraživanja i sanacije kontaminiranih lokacija, konzultacije u zaštiti okoliša za tvrtke, održivom razvoju i drugim podru jima vezanim uz zaštitu i sprje avanje one iš enja okoliša.

APO d.o.o. je ovlašten temeljem važe e Uredbe o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stru nih poslova zaštite okoliša (NN 7/97) za obavljanje poslova izrade stru nih podloga i elaborata zaštite okoliša te stru ne pripreme i izrade studije utjecaja na okoliš. Kopija ovlaštenja je u prilogu. Zakonom o zaštiti okoliša predvi eno je donošenje posebnog pravilnika kojim e se propisati uvjeti koje mora zadovoljiti Ovlaštenik za obavljanje pojedinih poslova zaštite okoliša (uklju ivo i Izvješ e o sigurnosti), sadržaj zahtjeva za izdavanje suglasnosti, na in i rok na koji se izdaje te druga pitanja s tim u vezi. Do sada taj propis nije donesen, tako da je na snazi postoje a Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stru nih poslova zaštite okoliša (NN 7/97) i temeljem nje izdane suglasnosti.

I.3 Klasifikacija Pogona prema županijskom planu intervencija

Na temelju uvida u Županijski plan intervencija u zaštiti okoliša, utvr eno je da je Termoelektrana Sisak izradila Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša u kojemu su kao vrste opasnih tvari navedeni prirodni plin te srednje i teško loživo ulje. U Županijskom planu intervencija, TE Sisak nije uvrštena u popis kriti nih objekata s mogu im nastajanjem potencijalno velikih nesre a. Plan intervencija u zaštiti okoliša Sisa ko-moslava ke županije (Sl. glasilo br. 17A/08, Rev 1) izra en je u skladu s APELL procesom i tada važe im Planom intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01) te ostvaruje pretpostavke za u inkovito i sveobuhvatno provo enje zaštite okoliša i provedbu interventnih mjera u slu aju ekološke nesre e, uvažavaju i regionalne i lokalne posebnosti, potencijalne rizike i opasnosti na ovom podru ju. Revidiran je 2008. godine. Županijski plan je na snazi do izrade Vanjskog plana sprje avanja velikih nesre a za Sisa ko-moslava ku županiju.

Grad Sisak nije izradio poseban Plan intervencija u zaštiti okoliša. Me utim Sisak je obzirom na kakvo u zraka izradio Program zaštite i poboljšanja kakvo e zraka Grada Siska (2008-2012. godine), u kojima se predvi aju mjere smanjenja one iš enja zraka, kao i postupci u slu aju povišene koncentracije one iš uju ih tvari u zraku. Sa industrijskim postrojenjima koja su ve i one iš iva i zraka, me u kojima je i TE Sisak, Grad je potpisao Protokol postupanja u slu aju pojave kriti ne razine one iš enosti zraka u Gradu Sisku.



I.4 Popis kratica korištenih u Izvješ u o sigurnosti

Kratica Obrazloženja EPA Ameri ka agencija za zaštitu okoliša

HEP Hrvatska elektroprivreda

IAEA Me unarodna agencija za atomsku energiju

IOS Izvješ e o sigurnosti

KPV Kemijska priprema vode

LOC loss of containment

LUS = SLU Srednje loživo ulje

LUT = TLU Teško loživo ulje

MAPP Major Accident Prevention Policy

MRS Mjerno-regulacijska stanica (prirodni plin)

OK Postrojenje za odsoljavanje kondenzata

OPIZV Operativni plan intervencija u slu aju iznenadnog zaga enja voda

OPZO Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša

PRS plinsko-redukcijska stanica

PZP Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija

RZZ Regenerativni zagrija i zraka

SMS Safety management system

STL Sigurnosno tehni ki list

TE Termoelektrana



II Op i podaci o Termoelektrani Sisak

Hrvatska elektroprivreda organizirana je u obliku koncerna kao grupacija (HEP Grupa) povezanih društava (tvrtke k erke). Vladaju e društvo (matica) HEP grupe je HEP d.d., koje objedinjuje vo enje ovisnih društava HEP grupe i zadržava vlasništvo nad imovinom, koju ugovorno prenosi na upravljanje ovisnim društvima.

Tvrtka HEP – Proizvodnja d.o.o. je temeljno društvo unutar HEP grupe, s isho enim dozvolama za obavljanje energetskih djelatnosti proizvodnje elektri ne energije za tarifne kupce i proizvodnje toplinske energije za centralne toplinske sustave Zagreba, Osijeka i Siska. Društvo je organizirano u pet sektora: Sektor za hidroelektrane, Sektor za termoelektrane, Sektor za pripremu proizvodnje, te Sektor za ekonomske posole i Sektor za pravne kadrovske i op e poslove (Slika 1). Termoelektrana Sisak (TE Sisak) posluje u sklopu Sektora za termoelektrane. Osnovni podaci o tvrtki i postrojenju TE Sisak navedeni su u sljede oj tablici (Tablica 1).

Slika 1. Struktura društva HEP-Proizvodnje d.o.o.



Tablica 1. Osnovni podaci o tvrtki i TE Sisak

Naziv tvrtke HEP – Proizvodnja d.o.o. MB - Mati ni broj poslovnog subjekta 1643983 MBS iz registra Trgova kog suda 080434256 Adresa sjedišta tvrtke Ulica grada Vukovara 37, 10.000 Zagreb Djelatnost Proizvodnja elektri ne i toplinske energije (šifra 35.11) Internet stranica www.hep.hr Naziv postrojenja Termoelektrana Sisak (TE Sisak) Adresa postrojenja ret b.b. 44.010 Sisak Gauss-Krügerove koordinate centroida postrojenja

x = 5.035.565 y = 5.610.945

Odgovorna osoba za organizaciju djelovanja kod iznenadnog doga aja

mr.sc. Milan Rajkovi , direktor

telefon, fax, e-mail 044 514-000; 044 532 183; [email protected]

U organizacijskoj strukturi pogona TE Sisak poslovi vezani uz sigurnost i zaštitu obavljaju se u nekoliko odjela. Osoba odgovorna za organizaciju postupaka u slu aju ekološke nesre e i drugih izvanrednih stanja je direktor Pogona. Koordinator zaštite okoliša djelatnik je Odjela za kemijsku tehnologiju, ali ujedno direktno odgovoran direktoru na poslovima zaštite okoliša. Zaštita na radu i zaštita od požara izdvojeni su kao poseban odjel (Slika 2).

Slika 2. Organizacijska struktura unutar termoenergetskog postrojenja



III Organizacija i politika sprje avanja velikih nesre a

III.1 Politika sprje avanja velikih nesre a u TE Sisak

Termoelektrana donošenjem politike sprje avanja velikih nesre a (Major Accident Prevention Policy, MAPP) definira sveukupne ciljeve sigurnosti postrojenja te pokazuje spremnost i angažiranost odgovornih osoba da se ti ciljevi postignu, odnosno održe.

Cilj politike sprje avanja velikih nesre a TE Sisak je siguran i nesmetan rad Pogona u skladu sa potrebama elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske i propisima, bez opasnosti za okoliš i zdravlje radnika i okolnog stanovništva, te uz o uvanje materijalnih dobara HEP-a.

Spremnost TE Sisak u provo enju politike sprje avanju velikih nesre a vidljiva je izgra enom sustavu sigurnosti, koji uklju uje:

uspostavljeni sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004 i sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000;

prepoznavanje rizi nih postrojenja i procesa u Pogonu;

zadovoljavanje svih zakonskih propisa iz podru ja zaštite okoliša, zaštite zraka i zaštite voda, gospodarenja s otpadom, gospodarenja s kemikalijama te zaštite i spašavanja;

provedbu monitoringa te redovitim prijavama emisija nadležnim državnim i lokalnim tijelima;

redovito provo enje preventivnih tehni kih i organizacijskih mjera kojima se sprje ava pojava i velikih nesre a;

definirane odgovorne osobe i sheme obavješ ivanja i postupaka u slu aju pojave velikih nesre a kojima se spre ava njihovo širenje i posljedice, te obavještavaju nadležne službe i javnost;

redovite provjere donesenih operativnih planova intervencija i edukacija radnika;

suradnja s Gradom Siskom na provedbi preventivnih protokola i interventnih vježbi.

III.2 Sustav sigurnosti TE Sisak

Sustav sigurnosti (Safety Management System, SMS) dio je sveop eg sustava upravljanja tvrtkom. Njime se potvr uje da su u TE Sisak prepoznate i identificirane sve opasnosti, te da su smanjene na prihvatljivu razinu.

Pogon TE Sisak kao termoenergetski objekt od strateškog zna aja za državu ve tijekom projektiranja i izgradnje, kao i prilikom eksploatacije mora zadovoljiti posebne zakonske propise i tehni ke uvjete iz podru ja zaštite i sigurnosti. TE Sisak provodi sve zakonom propisane analize sigurnosti i rada postrojenja, kao i procjene opasnosti za radnike na radnim mjestima. Redovitim pregledima objekata i procesa, te održavanjem osigurava se sigurnost rada svih postrojenja TE Sisak. Za Pogon su izra eni potrebni operativni planovi intervencija, evakuacije i spašavanja od važnosti za zaštitu i sigurnost Pogona, radnika i okoliša (Tablica 2).

Pogon, osim tehnoloških uvjeta, ima:

izra ene potrebne planove u slu aju izvanrednih stanja, odnosno industrijskih nesre a, požara, eksplozija, zatim evakuacije i spašavanja,

oformljene stru ne timove, službe i dežurstva, te imenovane odgovorne osobe,

propisane preventivne tehnološke i organizacijske mjere i

propisane mjere i aktivnosti koje se poduzimaju u slu aju izvanrednih stanja,

definirane odgovorne osobe i na ine obavješ ivanja unutar i izvan tvrtke u slu aju izvanrednih stanja i eventualnog širenja opasnih/štetnih tvari u okoliš,



provedene ostale potrebne mjere zaštite na radu i zaštite od požara i eksplozija,

opremu za vatrodojavu i protupožarnu zaštitu te ostalu opremu u slu aju izvanrednih stanja,

sustav osiguranja Pogona (zaštitarska služba, video nadzor, kontrolni obilasci Pogona),

uspostavljen sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000 i sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004, te zadovoljeni zahtjevi to ke 4.4.7. norme: Pripravnost i odziv na izvanredne situacije.

TE Sisak redovito provodi edukaciju djelatnika:

o potencijalnim opasnostima u Pogonu te provedenim mjerama zaštite i sigurnosti ,

iz podru ja toksikologije i opasnih tvari, protupožarne zaštite, pružanja prve pomo i.

U Pogonu se periodi no planiraju i provode vježbe kojima se provjerava efikasnost operativnih planova, timova i opreme, obavješ ivanja i provedbe mjera u slu aju incidentnih situacija.

Pogon je pod stalnim nadzorom internih stru nih službi i nadležnih inspekcija kojima se provjeravaju uspostavljeni sustavi provjere i sprje avanja pojave nesre a i drugih izvanrednih stanja, te provo enja interventnih mjera i informiranja u slu aju pojave izvanrednih stanja.

Osnovna svrha provedbenih tehnoloških, organizacijskih i svih drugih mjera je:

sprje avanje pojave industrijskih nesre a i drugih izvanrednih doga aja kako bi se omogu io nesmetani kontinuirani rad postrojenja, te

educiranost i pripravnost stru nog i drugog osoblja u Pogonu u slu aju pojave industrijske nesre e ili drugog izvanrednog stanja.

U cilju smanjenja one iš enja zraka, odnosno spre avanja povišenih koli ina one iš uju ih tvari u Sisku, Termoelektrana Sisak je potpisala s Gradom Protokol postupanja u slu aju pojave kriti ne razine one iš enosti zraka u Gradu Sisku. Protokolom se omogu uje brzo i u inkovito obavješ ivanje industrijskih postrojenja da je došlo do prekora enja propisanih razina one iš uju ih tvari u zraku ili obavješ ivanja Grada o pove anim emisijama iz postrojenja, kao i mogu e promjene u radu postrojenja kako bi se one iš uju e tvari u zraku što prije dovele na prihvatljive razine.

III.2.1 Dokumentacija važna za sigurnost TE Sisak

Pogon TE Sisak ima izra ene sljede e Planove, upute i druge dokumente od važnosti za zaštitu i sigurnost postrojenja (Tablica 2). Navedenim su dokumentima propisane sheme obavješ ivanja i reagiranja u slu aju izvanrednog doga aja, preventivne mjere, postupci u slu aju izvanrednog doga aja, informiranje, edukacija i vo enje dokumentacije.

Najvažniji podaci vezano uz mogu e velike nesre e koje uklju uju opasne tvari u Pogonu utvr eni su u Operativnim planu intervencija u zaštiti okoliša na lokaciji pogona TE Sisak. Op im dijelom plana utvr ene su: Preventivne mjere za sprje avanje izvanrednog doga aja, Na in zbrinjavanja prosutih opasnih tvari i sanacija okoliša i oprema za provedbu mjera te Program osposobljavanja za primjenu Operativnog plana. Operativnim dio definira: Ustroj i provedbu mjera u slu aju izvanrednog doga aja, Obavezno izvješ ivanje (shema) i Organizacijsku shemu za provedbu mjera, Odgovorne osobe i potrebni stru ni djelatnici u provedbi mjera (stru ne službe u Pogonu te sudjelovanje vanjskih tvrtki u provedbi intervencija), Informiranje javnosti o slu ajevima one iš enja okoliša kod kojih posljedice izlaze izvan prostora termoelektrane te Predložak za vo enje o evidnika intervencija u zaštiti okoliša. Operativni plan bio je na snazi do usvajanja Unutarnjeg plana intervencija u slu aju velikih nesre a koji preuzima njegove osnovne elemente i nalazi se u prilogu ovog dokumenta.



Tablica 2. Popis dokumentacije važne za zaštitu i sigurnost TE Sisak

br. Dokument Propis Datum izrade Važe i Napomena

1. Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša na lokaciji pogona TE Sisak

Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01)

svibanj 2001.Revidiran 24.11.2008.

*

* Dokument je važe i do usvajanja Unutarnjeg plana koji je u prilogu ovog Izvješ a

2. Plan za izvanredne situacije Dio dokumentacije sustava upravljanja okolišem TE Sisak

31.05.2007. Da

Obuhva a osnove obavješ ivanja i na ina provo enja mjera u slu aju izvanrednih situacija u Pogonu prema OPZO, OPIZV i PZP

3. Operativni plan interventnih mjera u slu aju izvanrednog zaga enja voda

Zakon o zaštiti voda (NN 107/95)

svibanj 2005.revidiran 24.11.2008.

Da

Obuhva a mogu e opasnosti one iš enja voda i podzemlja s preventivnim i interventnim mjerama.

4. Upute o evakuaciji i spašavanju

Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03 86/08). Pravilnik o zaštiti na radu HEP-a

revidirane 15.03.2008. godine

Da Poseban Plan zaštite i spašavanja (evakuacije) za TE Sisak ne postoji.

6. Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u TE Sisak

Uredba o sprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (NN 114/08)

28.4.2009. Da Ispunjen obrazac iz Priloga II prema Uredbi.

7. Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija

Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93) Pravilnik o razvrstavanju gra evina (...) u kategoriju ugroženosti od požara (NN 62/94)

kolovoz 1995. Da

Definira na in uzbunjivanja, evakuacije i spašavanja u slu aju požara - poseban Plan uzbunjivanja u TE Sisak ne postoji. Plan je potrebno ažurirati.

8. Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije

Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93) Pravilnik o razvrstavanju gra evina (...) u kategoriju ugroženosti od požara (NN 62/94)

srpanj 1995. Da

Utvr uje stvarno stanje zaštite od požara i eksplozije u Pogonu odnosu na propisane uvjete i mjere

9. Procjena opasnosti Zakon o zaštiti na radu Pravilnik o izradi procjene opasnosti

svibanj 1999. **

Procjena opasnosti na pojedinim radnim mjestima u Pogonu. ** U tijeku je izrada nove procjene opasnosti.

10.

Pogonski priru nik za tehni ke uvjete prijema i skladištenja loživog ulja u pogonu TE Sisak

Više propisa 2001. Da Tehni ki uvjeti za prijem i korištenje goriva, te uvjeti i mjere zaštite od požara

III.2.2 Osnovni elementi sustava

Osnovne sheme obavješ ivanja u slu aju velike nesre e ili drugog izvanrednog doga aja koji može ugroziti okoliš u TE Sisak te organizacija provo enja interventnih mjera u slu aju njihove pojave u Pogonu, uskla ene za sve vrste izvanrednih situacija, sastavni su dio Plana za izvanredna stanja u sklopu dokumentacije sustava gospodarenja okolišem u pogonu TE Sisak. Osnovna shema provo enja interventnih mjera razlikuje postupke u slu aju tzv. manjih nesre a (okarakteriziranih kao bezna ajne i zna ajne težine) i velikih nesre a (prema težini ozbiljnih, vrlo ozbiljnih i katastrofalnih). U slu aju ve ih



nesre a se osim stru nih službi, opreme i sredstava unutar Pogona i po potrebi vanjskih specijaliziranih tvrtki shema predvi a trenutno obavještavanje Županijskog centra i drugih stru nih službi u Županiji. Navedene sheme (Slika 3 i Slika 4) dane su u nastavku teksta.

Pogon ima definirane odgovorne osobe i stru ne službe za provo enje interventnih mjera u slu aju industrijske nesre e na lokaciji TE Sisak. Odgovorna osoba za organizaciju djelovanja kod iznenadnog doga aja u TE Sisak je Direktor, a za interventne mjere oformljene su Stru ne službe, koje vodi Rukovoditelj Proizvodnje (Tablica 3). Djelatnici uklju eni u stru ne službe, stru no su osposobljeni i sudjeluju u sanaciji postrojenja nakon izvanrednog doga aja te uklju uju odgovaraju e djelatnike pogona ili vanjske stru ne tvrtke po potrebi.

Slika 3. Shema obavješ ivanja u slu aju velike nesre e ili izvanrednog doga aja u TE Sisak

Nakon prijave velike nesre e ili drugog izvanrednog doga aja u Pogonu, na lokaciju izlaze djelatnici Nadležne policijske postaje i o evidom utvr uju stanje, te ovisno o situaciji preko Županijskog centra za obavješ ivanje pozivaju interventne i ekspertne jedinice i nadležna županijska tijela (Slika 4).

ŽUPANIJSKI CENTAR ZA

OBAVJEŠ IVANJE tel.: 112

OPERATIVNO DEŽURSTVO U NADLEŽNOJ

POLICIJSKOJ UPRAVI tel.: 92

SADRŽAJ OBAVIJESTI:

IME/¨NAZIV FIZI KE ILI PRAVNE OSOBE KOJA JE DOSTAVILA OBAVIJEST

DATUM I VRIJEME KADA JE

PRIMJE ENO ONE IŠ ENJE PODRU JE ONE IŠ ENJA ILI

DOGA AJA KOJI MOŽE PROUZRO ITI ONE IŠ ENJE

JA INU I OPSEG ONE IŠ ENJA

OPIS ONE IŠ ENJA

PODATKE O IZVORU ILI

MOGU EM IZVORU ONE IŠ ENJA

RUKOVODITELJ PROIZVODNJE

tel.: 514 280 514 063

mob.: 098 434 193

VODITELJ SMJENE

tel.: 514 149 514 064

O EVIDAC DJELATNIK

DIREKTOR POGONA

tel.: 514 239 531 138

mob.: 098 261 082

TEHNI KI DIREKTOR

tel.: 514 209 514 061

mob.: 098 434 145





Slika 4. Organizacija provo enja interventnih mjera u slu aju industrijske nesre e ili izvanrednog doga aja u TE Sisak

MJERE SPRE AVANJA ŠIRENJA ZAGA ENJA

O EVIDAC,

VODITELJ ODJELA/ SMJENE ILI NJEGOVA

ZAMJENA

MANJE NESRE E po težini : 1. BEZNA AJNA 2. ZNA AJNA

DODATNE MJERE

ZAŠTITE

Specijalizirana poduze a za dodatne

mjere zaštite MC iš enje - Sisak 510 020/021 098/261 079/080 AEKS - Ivani Grad 01/288 1440 098/410 634 Novaton - Sisak 512 148 098/166 7284

MJERE ZAŠTITE

Voditelj stru ne službe zaštite na radu i zaštite

od požara

tel.: 514 287 514 079

mob. 098 9837 822

MJERE SPRE AVANJA ŠIRENJA ZAGA ENJA

VODITELJ ODJELA,

SMJENE ILI NJEGOVA ZAMJENA

VELIKE NESRE Epo težini : 3. OZBILJNA 4. VRLO OZBILJNA 5. KATASTROFALNA

INDUSTRIJSKA NESRE A ILI IZVANREDNI DOGA AJ

INTERVENTNE MJERE

Specijalizirana poduze a za dodatne

mjere zaštite

MC iš enje - Sisak AEKS - Ivani Grad Novaton - Sisak

MJERE ZAŠTITE

Voditelj stru ne službe zaštite na radu i zaštite

od požara

tel.: 514 287 514 079

mob. 098 9837 822

NADLEŽNA POLICIJSKA POSTAJA

OBAVIJEST

OPERATIVNO DEŽURSTVO

POLICIJSKE UPRAVE

CENTAR ZA OBAVJEŠ IVANJE tel: 112

OPERATIVNO DEŽURSTVO U NADLEŽNOJ POLICIJSKOJ

UPRAVI tel: 92

NADZOR NAD PROVO ENJEM INTERVENTNIH MJERA

ŽUPANIJSKI CENTAR ZA OBAVJEŠ IVANJE

IN

TER

VEN

TNE

JED

INIC

E

NA

DLE

ŽNO

TI

JELO

U

ŽUP

AN

IJI

EKSP

ERTN

E JE

DIN

ICE



Tablica 3. Sastav stru ne službe za provo enje interventnih mjera u slu aju industrijske nesre e na lokaciji TE SISAK

Red. broj Funkcija Radno mjesto Ime i prezime Telefon

1. Rukovoditelj Rukovoditelj Službe za proizvodnju Matija Horži 514 280/063

Stevica Bakari

Željko Kova evi

Marijan Žugaj

Stjepan Bili

2. Zamjenik rukovoditelja Rukovoditelj smjene

Josip Jerki

514 149/064

Zlatko Lepesi

Dragoljub Paši

Vlado Šiprak 3. lan Dežurni strojobravar

Ivan Juriši

514 105/086

Jure Pavi i

Igor Kirin

Goran Tole

Stevo Miloši

4. lan Vatrogasac

Mario Župan

514 222/089

Vlado Vukovi

Josip Kundrata

Branko Živanovi

Vlado Juri

5. lan Dežurni elektri ar

Boris Vlahovi

514 146/087

6. lan Koordinator poslova 5 (GO) Mladen Broz 514 293/058

7. lan Rukovoditelj Odjela za kemijsku tehnologiju Ivo Malovi 514 269/069

8. lan Koordinator zaštite okoliša Ivana Roksa 514 289/071

Ivan Ovanin

Ivan Žagar

Davor Bjelanovi

Husein Omer ehai

9. lan Tehni ar 3 (Dežurni kemi ar KPV-a)

Matija Vugi

514 282/091

Davor Paramin

Ivan Muhar

Dejan Kuhar 10. lan Tehni ar 3 (Dežurni kemi ar OK-a)

Stanko Lon arevi

514 173/070

Napomena: Svi stru no osposobljeni djelatnici TE Sisak dužni su na poziv stru ne službe sudjelovati u sanaciji izvanrednog zaga enja.



IV Opis lokacije postrojenja

IV.1 Opis lokacije i okoliša

IV.1.1 Šire okruženje TE Sisak

Pogon TE Sisak smješten je u središnjem dijelu Hrvatske, u Sisa ko-moslava koj županiji. U širem smislu podru je TE Sisak, odnosno grad Sisak, okružuju dijelovi manjih geografskih cjelina: Turopolja, Pokuplja, Banovine i Srednje Posavine.

Hidrološki podaci

Rijeke Sava, Kupa i Odra ine u gradu Sisku i njegovoj neposrednoj okolici razvijeno i zna ajno hidrografsko vorište. Zbog nizinskog zemljišta ove rijeke imaju malen pad, sporo otje u i dosta meandriraju. Sava i Kupa imaju aluvijalni režim vodostaja kao posljedica godišnjeg rasporeda i koli ina padalina, što zna i da je vodostaj uglavnom visok u kasnu jesen (studeni i prosinac) i rano prolje e (ožujak i travanj), a nizak tijekom ljeta. U proteklih stotinu godina na rijeci Savi je izmjeren apsolutno najviši vodostaj od 890 cm i apsolutno najniži vodostaj od –214 cm. Istodobno su na rijeci Kupi apsolutni vodostaji iznose 956 cm, odnosno –78 cm. Srednji vodostaj Save iznosi 137 cm, a Kupe 226 cm. Ovakvo kretanje vodostaja pokazuje veliko kolebanje; ak i preko 10 m. Visoke se vode na ovim rijekama zadržavaju relativno dugo te su one plovne do Siska. Za grad Sisak i njegovu neposrednu okolicu od izuzetne su važnosti sve tri rijeke te rijeka Lonja.

U Posavini i Pokuplju u aluvijalnim nanosima nalaze se velike koli ine podzemnih voda. Vodonosnici su ve im dijelom ugroženi zbog one iš enja voda i tla. Razina podzemne vode na podru ju Grada Siska varira od 0,7 do 7 m, a uvelike ovisi ne samo o konfiguraciji terena ve i o vodostaju rijeka.

Geomehani ki podaci

Podru je na kojem je smještena TE Sisak je ravnica prekrivena površinskim slojem heterogenog sastava debljine 2,8-3,7 m. Površinski sloj ini uglavnom tanki sloj humusa ispod kojeg se rasprostire glina ili pak nasip od šljunka, pijeska, gline i šljake, odnosno samo gline. Ispod nasipa prostire se još i tanki sloj srasle gline. Ispod prvog sloja slijedi drugi geo-sloj u kojem uglavnom prevladava pijesak, šljunak, te praškasti materijal. Ispod navedenog sloja slijedi sloj sivo-plave teško gnje ive gline unutar kojeg se nalaze slojevi zgnje enog pijeska, te proslojci gline.

Kvaliteta tla

Širi prostor grada Sisak pripada rubnim dijelovima Panonske nizine, koji je s južne strane ome en obroncima Zrinske gore. Na širem su prostoru uglavnom zastupljena lesivirana tla i razli ite vrste hidromorfnih tla srednje pogodnih za poljoprivredu. Oko etvrtinu ovog prostora zauzima dijelom poplavno podru je Lonjskog polja. Uz obalu Save i drugih ve ih rijeka prevladavaju aluvijalna tla s prosje nom dubinom podzemnih voda na 2,6 do 4,6 m.

Seizmološki podaci

Lokacija TE Sisak može se razvrstati u zonu VIII stupnja MCS (Mercalli – Cancani – Sieberg) skale seizmi nosti, što je znatna opasnost od potresa, te su prilikom stati kih prora una i gra enja primjenjivane sve preventivne mjere zaštite od potresa, koje zahtijevaju tehni ki propisi o gradnji na seizmi kim podru jima.



Klimatološki podaci

Podru je Grada Sisak ima umjereno kontinentalnu klimu s toplim ljetima. Najtopliji su mjeseci srpanj i kolovoz sa srednjom mjese nom temperaturom od 22°C, ali i maksimumom od 39,8°C. Najhladnije razdoblje je u sije nju i velja i. Najve a koli ina padalina javlja se u kasnu jesen i kasno prolje e. Ukupna godišnja koli ina padalina je izme u 800 i 900 mm. Za Sisak je karakteristi an relativno veliki broj dana s maglom (prosje no oko 70 dana godišnje).

U rasporedu zra nog strujanja prevladavaju tišine i vjetrovi ja ine oko 0,6 m/s (2 Bf). Razlike u estini pojedinih smjerova vjetrova u ruži vjetrova su male, osim što je vjerojatniji sjeverno-sjeveroisto ni smjer vjetra, a najmanje su zastupljeni vjetrovi južnog smjera. Nema znatnijih razlika u rasporedu zra nih strujanja izme u pojedinih godišnjih doba.

Zašti eni dijelovi prirode

Prema Izvješ u o stanju okoliša Sisa ko-moslava ke županije, na podru ju županije zašti eno je deset prirodnih vrijednosti. Pogonu TE Sisak najbliži je Park prirode Lonjsko polje (50.650 ha), smješten uz dolinu rijeke Save izme u Siska i Nove Gradiške. Lonjsko polje sastoji se od mozaika poplavnih livada i pašnjaka, šuma i obra enih površina. Nalazi se i na Ramsarskom popisu važnih mo varnih staništa. Udaljeno je od Pogona 10-tak km. Unutar PP Lonjsko polje smješteni su i specijalni ornitološki rezervati Rakita i Krapje ol. Na podru ju grada Siska zašti en je i hrast lužnjak (Julijus), te zna ajni krajobraz Odransko polje.

IV.1.2 Mikrolokacija TE Sisak

Lokacija Pogona (s proizvodnim i pomo nim postrojenjima) se nalazi unutar južne industrijske zone grada Siska, na desnoj obali rijeke Save na podru ju zvanom ret. Pogon je udaljen od centra grada Siska oko 4 km u smjeru jug-jugoistok.

Površina zemljišta unutar ograde postrojenja TE Sisak iznosi oko 151.000 m2. Pogon je zatvorena tehnološka cjelina s proizvodim i pomo nim postrojenjima.

Izgra en je u neposrednoj blizini INA-Rafinerije nafte Sisak, iji objekti (uklju ivo i niz spremnika za naftne derivate) ome uju lokaciju sa zapadne i južne strane (kombinirano postrojenje KP-6). Lokacija Pogona se isto no proteže do rijeke Save odakle se zahvatom crpi voda za tehnološke potrebe i hla enje, a u nju se nakon obrade ispuštaju i mješovite otpadne vode iz postrojenja.

Infrastruktura

Lokacija TE Sisak dobro je prometno povezana cestovnim i željezni kim prometnicama, a nalazi se i u blizini rije ne luke Crnac. Cijela lokacija ispresijecana je asfaltiranim prometnicama, koje omogu uju normalan pristup vozila do svih zna ajnijih objekata, a napose do rizi nih objekata, kao i industrijskim željezni kim kolosijekom do glavnog pogonskog objekta, skladišta, vagon pretakališta teškog loživog ulja i skladišnog spremnika goriva R-4.

Pogon TE Sisak opremljen je sustavom telekomunikacijskih ure aja, koji omogu uje komunikaciju kako unutar Pogona tako i s vanjskim okruženjem pri normalnom radu i incidentnim situacijama.

Okruženje

Isto no, južno, sjeverno te sjeverozapadno od TE Sisak nalaze se stambena naselja od kojih je najbliže naselje Topolovac - predio Gori ica, na udaljenosti oko 0,5 km isto no od pogona. Ostale stambene zone u blizini su: naselje Željezara, zapadno na udaljenosti oko 1 km; naselje Crnac, južno na udaljenosti oko 1 km; naselje Galdovo, sjeverno na udaljenosti oko 1,5 km; te naselje Brzaj, sjevero-zapadno na udaljenosti oko 3,5 km.



Slika 5. Smještaj TE Sisak u južnoj industrijskoj zoni grada Siska

Naselje Topolovac nalazi se u jugoisto nom dijelu Grada Siska (oko 7 km od centra). Dio naselja najbliži postrojenju TE Sisak je Gori ica koja se sastoji od ku a u nisu s prosje nom gusto om naseljenosti od 20 st/ha.

Naselje Crnac smješteno je u jugoisto nom dijelu Grada Siska (oko 6 km od centra).

Gradska naselja Željezara i Brzaj nisu službeno odvojene jedinice unutar grada Siska te su tijekom popisa stanovništva, pribrojeni užem podru ju grada Siska, tj. naselju Sisak. Naselje Sisak 2001. godine ima ukupno 36.785 stanovnika u 13.454 doma instava. Površina je 33,45 km2, a prosje na gusto a naseljenosti u gradu 1.098 st/km2. Prema procjenama Policijske uprave Sisa ko - moslava ke na podru ju naselja Željezare boravi oko 8.000 ljudi, a na podru ju naselja Brzaj i Viktorovac ukupno oko 5.000 ljudi.

Tablica 4. Podaci o naseljima najbližim TE Sisak

Naselje Udaljenost od TES (km)

Broj doma instava Broj stanovnika Površina (km2)

Gusto a naseljenosti (stan/km2)

Topolovac 0,5 (Gori ica!) 353 960 10,96 88

Crnac 1 205 712 2,45 289

Galdovo 1,5 2.520 5,30 475 (Izvori: Leksikon naselja Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. godine, Popis stanovništva iz 2001. godine, GUP grada Siska, 2002. godine)

N



IV.2 Odre enje postrojenja i instalacija

TE Sisak je primarno proizvodi elektri nu energiju, te tehnološku paru za Toplinarstvo Sisak i industriju. Proizvodna postrojenja pogona TE Sisak ine dva kondenzacijska bloka, ukupne snage 420 MW (2 X 210 MW). Glavni pogonski objekti TE Sisak sastoje se od: kotlovnice, strojarnice (turbinsko postrojenje) te otplinja kog i komandnog dijela.

Svaki blok ima po dva parna kotla s mogu noš u istovremenog korištenja dvije vrste goriva (teško lož ulje i prirodni plin) te po jednu parnu turbinu i generator. Parni kotlovi su dvokorpusni s me upregrijavanjem pare, prinudnom cirkulacijom kotlovske vode, podtlakom u ložištu, tla nim i usisnim ventilatorom te rotacionim zagrija em zraka. Parne turbine su trocilindri ne, kondenzacijskog tipa i izravno spojene s generatorom. Osnovni podaci o proizvodnim postrojenjima Pogona dani su u sljede oj tablici (Tablica 5).

Tablica 5. Osnovni podaci o Termoelektrani Sisak

TE Sisak (2 X 210 MWe) Adresa ret b.b. 44.010 Sisak Blok A i blok B

Instalirana snaga 2 x 210 MWe Godina puštanja u rad Blok A - 1970. Blok B - 1976.

Ispusti Dimnjak bloka A: 140 m/ 6 m Dimnjak bloka B: 200 m/ 8 m

Kotlovi A1, A2, B1 i B2

Tip P-56-1, Tlak me upregrijane pare 26 bar

Proizvo a Podoljsk, SSSR Temp. me upregrijane pare 540 C

U in/snaga 4 X 330 t/h Stupanj djelovanja 92%

Tlak svježe pare 140 bar Gorivo teško lož ulje i plin

Temp. svježe pare 540 C Potrošnja goriva 24 t/h TLU (LUT)

Turbina 1 i 2 Tip K-200-130 Temp. svježe pare 535 C

Proizvo a LMZ Tlak pregrijane pare 24 bar

U in/snaga 210 MW Temp. pregrijane pare 535 C

Tlak svježe pare 130 bar Br. okretaja 3.000 o/min

Generator Proizvo a Elektromatjaž Faktor snage 0,85

Nazivna snaga 247 MVA (nominal) Napon statora 15,75 kV

Brzina vrtne (br. Okretaja) 3000 o/min

Pomo na kotlovnica - Pomo ni kotlovi (PK 1 i PK 2) Tip BKG-300 Nazivni kapacitet 2x20,208 MW Proizvo a TPK – Zagreb Minimalni kapacitet 6,053 MW God. proizvodnje 1988. St. korisnog djelovanja 87,50% Tip plamenika SKVG-150 Gorivo Plin i teško loživo ulje

Dimnjak pomo ne kotlovnice 35 m (visina)

Novi blok C TE Sisak

Na lokaciji TE Sisak u tijeku su pripremni radovi za po etak gradnje nove kombi-kogeneracijske elektrane (KKE Sisak, Blok C), s kombiniranim plinsko-parnim turbinskim procesom (CCGT), snage 250 MWe i 50 MWt. Osnovni dijelovi bloka: plinskoturbinski agregat (160 MWe), vertikalni kotao utilizator (230 t/h) i parnoturbinski kondenzacijsko-oduzimni agregat (80 MWe).



Novi blok C biti e visoke iskoristivosti (oko 55%) i proizvoditi elektri nu energiju, a oduzimanjem pare s plinske turbine (65 t/h) i toplinu za grijanje grada Siska. Probni rad planira se 2011. godine.

KTE Sisak e kao gorivo koristiti isklju ivo prirodni plin (oko 50.000 m3/h rada), za što je izgra en novi visokotla ni plinovod od MRS do TE Sisak. Blok C e imati zasebni ispust (dimnjak).

Za novi blok C TE Sisak ne e se graditi dodatni spremnici za opasne tvari i kemikalije niti e se pove avati ukupna koli ina uskladištenih opasnih tvari na lokaciji. Izgradnjom novog plinovoda i MRS pove at e se maksimalno mogu a koli ina prirodnog plina prisutnog na lokaciji, ali e ona biti i dalje znatno ispod grani nih vrijednosti definiranih Prilogom I u Uredbi.

Pomo na postrojenja TE Sisak ine: mazutno gospodarstvo, pomo na kotlovnica, sustav za zahvat rashladne vode (crpna stanica na Savi), kemijska priprema vode i postrojenje za odsoljavanje kondenzata, postrojenje za obradu otpadnih voda i muljeva, sustav za ispust rashladnih i otpadnih voda u Savu (izljevni bunar), elektrolizna stanica, uljno gospodarstvo te kondicioniranje i termi ka obrada otpadnih ulja I i II kategorije.

Mazutno gospodarstvo ini rezervoarski prostor i mazutna stanica za dogrijavanje i transport loživog ulja do kotlova.

Za potrebe skladištenja mazuta (TLU, LUT), TE Sisak posjeduje 3 spremnika: veliki spremnik (R4) kapaciteta 60.000 m3 i dva dnevna spremnika (R1 i R2), svaki kapaciteta 2.000 m3. Spremnici su detaljnije opisani u poglavlju (V.2 Postupci i na in rada).

TE Sisak posjeduje vagon pretakalište mazuta, smješteno u krugu tvornice pokraj rezervoara R-4. Vagon pretakalište s kapacitetom istakanja oko 1.000 tona dnevno sa svojom stanicom za pretovar omogu ava prihvat goriva od drugih dobavlja a vagon cisternama, a tako er i isporuku goriva putem vagon cisterni za druge pogone HEP-a.

Mazut se iz spremnika R-4 transportira naizmjence u dva spremnika koji zadovoljavaju dnevne potrebe elektrane. Instalacija za pretakanje loživog ulja iz (u) željezni kih vagon-cisterni postavljena je uz R-4 spremnik u krugu elektrane.

Prije spaljivanja na plamenicima, mazut se priprema u mazutnoj stanici u koju se prepumpava iz dnevnih spremnika. Parnim zagrija ima se dogrijava do minimalne temperature od 80 oC i odlazi jednim od magistralnih vodova prema kotlovima.

Dobava plina. Prirodni plin se dobavlja putem magistralnog plinovoda, a kapacitet plinsko-redukcijske stanice iznosi 60.000 m3/h (3 linije kapaciteta 30.000 m3/h – dvije radne, jedna rezervna. Od plinsko-redukcijskih stanica doprema se plinovodima do kotlova bloka A i B.

Pomo na kotlovnica potrebna je za hladni start glavnog pogona i za proizvodnju tehnološke pare. Osnovni podaci o pomo noj kotlovnici navedeni su u prethodnoj tablici (Tablica 5).

Vodoopskrba

Postupak obrade sirove vode se provodi u pogonu za kemijsku pripremu vode (KPV). Predobrada sirove vode procesom dekarbonizacije s vapnenim mlijekom se provodi u taložnom reaktoru, potom se dekarbonizirana voda filtrira. Manji dio dekarbonizirane profiltrirane vode se koristi za hla enje gumenih ležajeva cirk pumpi na Savi te hla enje kompresora, a ve i dio se obra uje ionskom izmjenom u postrojenju za demineralizaciju i kao takva se koristi kao napojna voda i kao nadopuna ciklusu voda-para.

Postrojenje za demineralizaciju sastoji se od dvije proizvodne linije, svaka kapaciteta 50 m3/h. Svaka linija ima dva jako kisela, jedan srednje bazni, jedan jako bazni i miješani ionski izmjenjiva . Nakon zasi enja linije provodi se povratno ispiranje vodom i regeneracija kationskih filtara s 5%-tnom



otopinom HCl i anionskih filtara s 5%-tnom otopinom NaOH, te ispiranje vodom od suviška regeneranata. Demineralizirana voda se sakuplja u dva spremnika po 1000 m3 i jednom od 2000 m3.

U tijeku je izgradnja novog pogona KPV.

Za potrebe protupožarne zaštite izvedena je hidrantska mreža sa sustavom stabilne instalacije za hla enje i gašenje. Protupožarne instalacije napajaju se sirovom vodom iz vodozahvata na rijeci Savi preko protupožarne stanice koja je smještena u objektu crpne stanice rashladne vode.

Voda za pi e i sanitarne potrebe dobavlja se pod tlakom 6-7 bara iz gradskog vodovoda grada Siska.

Odvodnja i obrada otpadnih voda i muljeva

Na lokaciji TE Sisak je izgra eno pet sustava kanalizacijske mreže: tehnološka, oborinska, fekalna, zauljena i rashladna kanalizacija, a rubom lokacije prolazi i tehnološka kanalizacija iz INA-Rafinerije Sisak. Obrada svih otpadnih voda i muljeva iz Pogona obavlja se unutar lokacije TE Sisak u postrojenju za obradu otpadnih voda i muljeva, nakon ega se otpadne vode ispuštaju u Savu.

Transformatori

U TE Sisak nalazi se u funkciji deset energetskih transformatora: blok transformatori, radni transformatori, rezervni (mrežni) transformatori, transformatori tritionske uzbune i autotransformatori, zatim malouljne sklopke te spremnici radnih rezervi trafo ulja. Ukupno sadrže oko 225 t transformatorskog ulja.

Raspored proizvodnih i pomo nih postrojenja TE Sisak prikazan je na shemi u Prilogu Unutarnjeg plana (Prilog VIII.3).

IV.3 Podru ja u kojima se mogu pojaviti velike nesre e i/ili domino efekt

Kako je ve spomenuto, Zakon o zaštiti okoliša definira domino efekt kao niz povezanih u inaka koji zbog me usobnog razmještaja i blizine postrojenja odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i koli ina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima pove avaju mogu nost izbijanja velike nesre e ili pogoršavaju posljedice nastale nesre e.

Postrojenja TE Sisak smještena su unutar ograde u južnoj industrijskoj zoni grada Siska i s dvije strane okružena postrojenjima i spremnicima derivata nafte (u vlastitim tankvanama) u vlasništvu INA-Rafinerije nafte Sisak, odnosno rijekom Savom s istoka (Slika 5). Sve provedene procjene rizika širenja one iš enja, odnosno utjecaja koji nastaju kao posljedica velikih nesre a i drugih izvanrednih stanja u pogonu TE Sisak nisu ukazale na mogu nost pojave domino efekta.



V Tehnološki opis postrojenja

U ovom su poglavlju opisana postrojenja, objekti, postupci i opasne tvari koje u Pogonu predstavljaju potencijalne izvore velikih nesre a, odnosno predstavljaju opasnost i rizik za okoliš, radnike, okolno stanovništvo i materijalna dobra u slu aju pojave velike nesre e ili drugih izvanrednih doga aja.

V.1 Aktivnosti i proizvodi bitni za sigurnost postrojenja

Aktivnosti i procesi koji predstavljaju mogu e izvore opasnosti postrojenju mogu se podijeliti na:

tehnološko-procesne izvore,

uplitanje neovlaštenih i needuciranih osoba,

prirodne (vanjske) izvore.

Tehnološko-procesni izvori su procesi i opasne i štetne tvari koje se skladište i koriste pri radu proizvodnih i pomo nih postrojenja u Pogonu, a koji mogu predstavljati rizike po okoliš, te u slu aju izvanrednog doga aja mogu dovesti do ve ih ili manjih one iš enja okoliša, a u najgorem mogu em slu aju i do ekološke nesre e. Uobi ajene opasnosti u termoelektrani su: zapaljive tvari, posude pod tlakom, para pod visokim tlakom, vru a voda, visokonaponska struja.

Opasne i štetne tvari detaljno su obra ene u poglavlju V.3 (Opasne tvari), a naj eš e se primjenjuju: derivati nafte (teško/srednje loživo ulje), prirodni plin, razna ulja i maziva (transformatorska ulja, turbinska ulja), sredstva za iš enje i odmaš ivanje postrojenja, kemikalije za kemijsku pripremu vode i kondicioniranje napojne i kotlovske vode te kemikalije za predobradu otpadnih voda, pripravci za održavanje postrojenja. Opasna svojstva mogu imati i vrste opasnog otpada kao i otpadne vode prije pro iš avanja koje nastaju u Pogonu.

Uzrok industrijskoj nesre i ili izvanrednom doga aju koji može ugroziti okoliš može biti:

nepažnja, nemar ili nebriga pri radu, ili nepravilno rukovanje,

nedostatak kontrole procesa,

kvar na ure aju za pretakanje na pretakalištu ili nepažnja/nemar prilikom istakanja i punjenja rezervoara,

ošte enja plašta uslijed slabe korozivne zaštite ili mehani kog ošte enja cjevovoda,

havarija na postrojenju,

požar na objektima i drugo.

Izvor opasnosti može predstavljati i uplitanje neovlaštenih i needuciranih osoba u rad postrojenja i rad s opasnim tvarima (ukoliko se ne mogu isklju iti kao izvori ili djelomi ni izvori opasnosti). Ovi se izvori naj eš e mogu uspješno sprije iti onemogu avanjem pristupa rizi nim postrojenjima i objektima, odnosno skladištima opasnih tvari neovlaštenim djelatnicima Pogona i vanjskim osobama, te redovitom obukom djelatnika zaduženih za rad na pojedinim radnim mjestima, odnosno rad s opasnim i štetnim tvarima.

U ovom se dokumentu prvenstveno obra uju unutarnji izvori opasnosti u Pogonu, s naglaskom na rizi ne objekte u kojima se nalaze, dopremaju, skladište i/ili koriste opasne i štetne tvari.



V.1.1 Rizi ni objekti i postrojenja u TE Sisak

Pogon TE Sisak je kondenzacijska termoelektrana, koja na plamenicima parnih kotlova može istovremeno spaljivati teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin. U nastavku su opisana rizi na postrojenja i objekti koji mogu biti potencijalni izvori velikih nesre a u Pogonu.

1) Rizi ni objekti koji sadrže teško loživo ulje

Procesi koji uklju uju teško loživo ulje, a pri kojima se mogu javiti nesre e su dobava i pretakanje teškog loživog ulja na pretakalištu TE Sisak, punjenje i pražnjenje spremnika R-4, odnosno dnevnih spremnika te prepumpavanje goriva u mazutnu stanicu i do kotlova (Tablica 6). Mogu e lokacije nastanka nesre e su: cjevovodi (dovod goriva iz Rafinerije te sustav cjevovoda za razvod goriva na lokaciji TE Sisak), pretakalište goriva s crpnom stanicom uz spremnik goriva R-4, vagon-cisterne i spremnici goriva R-4, R-1 i R-2.

U mogu e izvore curenja goriva svakako treba uzeti u obzir puknu e cjevovoda, odnosno otkazivanje rada pumpi i/ili ventila na sustavima za prihvat i prepumpavanje goriva (u pretakalištu i crpnoj stanici, mazutnoj stanici, te na ulazu u spremnike). Obzirom na tehni ke mjere zaštite provedene na spremnicima (nabrojane u Poglavlju V.2.1) vjerojatnost izlijevanja goriva uslijed pucanja stjenke spremnika je vrlo mala, ali ju treba uzeti u obzir u analizi. Predvidjeti treba i mogu nost pojave požara goriva zbog nepažnje prilikom rada, dodira goriva s otvorenim plamenom, vrlo visokom temperaturom, iskrenjem ili jakom oksidansima. Dodatno treba spomenuti i vrlo malu, teoretsku mogu nost pojave para mazuta u zatvorenom prostoru (npr. prilikom remonta) koje u dodiru sa zrakom pri povišenim temperaturama mogu stvarati eksplozivnu smjesu što može dovesti do eksplozije.

2) Sustav dobave prirodnog plina

Prirodni plin je vrlo lako zapaljiva tvar i može biti izvor potencijalne nesre e na lokaciji (požar, eksplozija). Od nesre e može do i zbog puknu a plinovoda, odnosno popuštanja brtvi, ventila i pumpi. Me utim koli ine plina pod tlakom unutar plinovoda i plinsko-redukcijske stanice (PRS) na lokaciji TE Sisak su relativno male (ispod vrijednosti obuhva enih Uredbom), te se pojava nesre e uzrokovane prirodnim plinom u TE Sisak ne e dalje razmatrati.

3) Kemijska priprema vode

Kemijska priprema vode, tj. spremnici opasnih i štetnih kemikalija koje se koriste u postupku mogu izazvati nesre u u Pogonu u slu aju puknu a cjevovoda i/ili spremnika kemikalija ili nepažnji prilikom punjenja i/ili manipulacije. Pri tome postoji mogu nost pojave one iš enja okoliša, kao i ozljeda radnika. Širenje ovih kemikalija u okoliš spre ava se tehnološkim mjerama zaštite (tankvane). Opasna svojstva ovih tvari nisu na popisu iz Priloga I. Uredbe, odnosno koli ine koje se nalaze na lokaciji su ispod grani nih vrijednosti iz Priloga I. Uredbe, te se pojava nesre e koja uklju uje ove opasne kemikalije ne e detaljnije razmatrati.

4) Spremnici vodika

U Pogonu se nalazi elektrolizna stanica za proizvodnju vodika, 4 spremnika vodika od 20 m3 pod tlakom od 10 bara i dodatno oko 70 m3 vodika pod tlakom od 4 bara u generatorima blokova A i B. Vodik se koristi za hla enje generatora bloka A i B. Zbog visoke zapaljivosti vodik može predstavljati opasnost u slu aju pojave nesre e. Nesre a se može javiti zbog istjecanja plina npr. kao posljedica neispravnosti sustava brtvljenja, puknu a cjevovoda, odnosno zbog neispravne manipulacije prilikom remonta i dopunjavanja.

5) Ostali rizi ni objekti

U transformatorima i sustavima za podmazivanje nalaze se ve e koli ine izolacijskih (trafo) i drugih mazivih ulja. Do nesre e može do i zbog ispuštanja ulja prilikom filtracije, dopune ili



zamjene trafo i drugih ulja u Pogonu, kao posljedica nepravilne manipulacije. Tako er ukoliko je transformator iz kojega curi ulje, pod naponom, može zbog iskrenja do i do zapaljenja ulja i požara. Transformatori su opremljeni odgovaraju im jamama, odnosno tankvanama, ime se sprje ava širenje ulja u okoliš, te sustavima za automatsko isklju enje napona i za gašenje požara. Trafo, turbo i druga maziva ulja nisu ozna ena kao opasne ili zapaljive supstance, niti su na popisu Priloga I Uredbe, ali mogu one istiti tlo i vode.

Proizvodna postrojenja TE Sisak: zbog sadržaja vodika u strojarnici, odnosno sadržaja prirodnog plina u parnim kotlovima i pomo noj kotlovnici mogu a je pojava eksplozije i požara u slu aju industrijske nesre e. Postrojenja TE Sisak su ve tijelom gradnje morala zadovoljiti propise i tehni ke uvjete gradnje kojima se sprje ava pojava ovakvih havarija. Dodatno opremljeni su sustavima monitoringa, vatrodojave i gašenja požara.

Stanica za obradu otpadnih voda i muljeva koju ine: neutralizacijski bazen za obradu alkalnih i kiselih otpadnih voda, brzi reaktor za neutralizaciju i sedimentaciju za obradu agresivnih otpadnih voda od pranja RZZ-a, te ure aj za obradu otpadnih muljeva. Zbog mogu e nesre e može do i do prodora agresivnih otpadnih voda u tlo i vode.

Stanica za obradu zauljenih otpadnih voda i preobradu otpadnog ulja prije suspaljivanja sa TPS separatorom. Zbog mogu e nesre e može do i do prodora zauljene vode ili otpadnog ulja u tlo i vode.

Rasklopna postrojenja od 110 kV i 220 kV TE Sisak. Rasklopna postrojenja su napravljena u poluvisokoj izvedbi s dvostrukim sistemom glavnih sabirnica i jednim pomo nim (obilaznim) sistemom sabirnica za sva polja.

Spremnici za skladištenje opasnog otpada. Opasni se otpad skladišti u eko-spremnicima smještenim na asfaltni ili betonsku podlogu na lokacijama uz TPS separator i uz garaže, a lebde i pepeo i muljevi koji sadrže opasne tvari u "big-bag" vre ama na betonskoj podlozi u natkrivenom skladištu.

Rizi ni objekti TE Sisak koji sadrže opasne tvari opisani u tablici koja slijedi (Tablica 6), prikazani su na situaciji koja se nalazi u prilogu (Prilog VIII.2 Situacije i karte) ovog dokumenta.

V.1.2 Vanjski uzroci velikih nesre a na lokaciji

Mogu i vanjski uzroci industrijskih nesre a na lokaciji Pogona su:

prirodne izvori, tj. elementarne nepogode: potres, poplava;

teroristi ki ili drugi napad;

pad manjeg aviona ili helikoptera;

proširenje požara nastalog unutar južne industrijske zone Sisak na lokaciju TE Sisak.

Izvj

eše

o si

gurn

osti

za T

erm

oele

ktra

nu S

isak

, AP

O d

ok. br

. 25

-09-

2741

/11

Str.

27/

61

Izra

dio:

AP

O d

.o.o

., us

luge

zaš

tite

okol

iša,

la

n H

EP g

rupe

Nar

uio

: H

EP -

Pro

izvo

dnja

d.o

.o.

RN

002

/09-

11

Tabl

ica

6. R

izi

ni o

bjek

ti i

akti

vnos

ti o

bjek

ti n

a lo

kaci

ji P

ogon

a

R

IZI

NI

OB

JEK

T (o

znak

a ob

jekt

a)

Vrs

ta o

pasn

e tv

ari

Kol

iin

a [

t ili

m3 ]

Ozn

aka

opas

nos

ti i

upo

zore

nja

O

pis

obje

kta

Teh

nol

oški

pro

ces

Pot

enci

jaln

a op

asn

ost

1.

Spre

mn

ik lo

živo

g u

lja

(R-4

) te

ško

(ili s

redn

je)

loži

vo u

lje, T

LU

(LU

T)

60.0

00 m

3 ot

rovn

e tv

ari (

T)

R 4

6-66

-52/

53

spre

mni

k s

fiksn

im

krov

om i

eli

nom

ta

nkva

nom

- sk

ladi

šten

je m

azut

a -

punj

enje

i pr

ažnj

enje

sp

rem

nika

maz

uta

za r

ad

term

oele

ktra

ne

izlij

evan

je

poža

r

2.

Dn

evn

i spr

emn

ici l

oživ

og u

lja

(R-1

i R

-2)

tešk

o (il

i sre

dnje

) lo

živo

ulje

, TLU

(L

UT)

2

x 2.

000

m3 ot

rovn

e tv

ari (

T)

R 4

6-66

-52/

53

spre

mni

ci s

fik

snim

kr

ovom

i ze

mlja

nom

ta

nkva

nom

– m

eus

obno

po

veza

ni

-skl

adiš

tenj

e m

azut

a -

punj

enje

dne

vnih

sp

rem

nika

maz

uta

i -

prep

umpa

vanj

e m

azut

a u

maz

utnu

sta

nicu

izlij

evan

je

poža

r

3.

Pre

taka

lište

gor

iva

s cr

pnom

st

anic

om

tešk

o (il

i sre

dnje

) lo

živo

ulje

, TLU

(L

UT)

10

00 t

ot

rovn

e tv

ari (

T)

R 4

6-66

-52/

53

raun

a se

mak

sim

alna

ko

liin

a TL

U k

oja

se

mož

e is

taka

ti ili

uta

kati

- pr

etak

anje

(iz

vag

on

cist

erni

) i p

repu

mpa

vanj

e m

azut

a

izlij

evan

je

poža

r

4.

Plin

ovod

od

PR

S do

kot

lova

B

loka

A i

B

priro

dni p

lin

0,6

t vr

lo la

ko z

apal

jive

tvar

i R 1

2

mak

sim

alna

kol

iin

a pl

ina

u cj

evov

odu

dulji

ne 2

00

m, N

O 6

00

- do

bava

prir

odno

g pl

ina

od

plin

sko-

redu

kcijs

ke s

tani

ce

do k

otlo

va

izlij

evan

je

poža

r

5.

Spre

mn

ici z

a ki

selin

u u

z ke

mij

sku

pri

prem

u v

ode

klor

ovod

ina

ki

selin

a (3

0-33

%)

45 m

3 na

griz

aju

a tv

ar

izlij

evan

je

reak

cija

s v

odom

6.

Spre

mn

ici z

a lu

žin

u u

z ke

mij

sku

pri

prem

u v

ode

natr

ijeva

luži

na (

45-

50%

) 40

m3

nagr

izaj

ua

tvar

vodo

ravn

i el

ini

sp

rem

nici

u b

eton

skim

ta

nkva

nam

a

- ke

mijs

ka p

ripre

ma

vode

i po

stro

jenj

e za

ods

olja

vanj

e ko

nden

zata

(re

gene

raci

ja

ions

kih

izm

jenj

iva

a)

izlij

evan

je

amon

ijana

vod

a (2

5%)

3,5

m3

opas

no p

o ok

oliš

na

griz

aju

a tv

ar

izlij

evan

je

7.

Skla

dišt

e ke

mik

alij

a:

Spre

mn

ici a

mon

ija

ne

vode

i Le

voxi

na

Levo

xin

(15

%)

4,5

m3

otro

vna

tvar

op

asno

po

okol

iš

bave

u o

gra

enom

i na

tkriv

enom

skl

adiš

tu

kem

ikal

ija s

bet

onsk

om

tank

vano

m

- ko

ndic

ioni

ranj

e na

pojn

e i

kotlo

vske

vod

e.

U s

klad

ištu

kem

ikal

ija

izlij

evan

je

8.

Skla

dišt

e u

lja

i maz

iva

turb

insk

a, t

rafo

i dr

uga

maz

iva

ulja

6

m3

- or

igin

alne

ba

ve z

a ul

je

(200

l). S

klad

ište

ima

met

alnu

tan

kvan

u -

skla

dišt

enje

svj

ežih

ulja

iz

lijev

anje

9.

Sust

avi z

a po

dmaz

ivan

je

turb

insk

a ul

ja

108

m3

- su

stav

i za

podm

aziv

anje

tu

rbin

a, g

ener

ator

a i

napo

jnih

pum

pi

- po

dmaz

ivan

je t

urbi

na,

gene

rato

ra b

loka

, nap

ojni

h pu

mpi

iz

lijev

anje

10

Tran

sfor

mat

ori

traf

o ul

ja

237

t -

10 T

S un

utar

Pog

ona

– s

traf

o ja

mom

ili

tank

vano

m i

mal

ouljn

e sk

lopk

e

- iz

olac

ija

izlij

evan

je

poža

r

Izvj

eše

o si

gurn

osti

za T

erm

oele

ktra

nu S

isak

, AP

O d

ok. br

. 25

-09-

2741

/11

Str.

28/

61

Izra

dio:

AP

O d

.o.o

., us

luge

zaš

tite

okol

iša,

la

n H

EP g

rupe

Nar

uio

: H

EP -

Pro

izvo

dnja

d.o

.o.

RN

002

/09-

11

R

IZI

NI

OB

JEK

T (o

znak

a ob

jekt

a)

Vrs

ta o

pasn

e tv

ari

Kol

iin

a [

t ili

m3 ]

Ozn

aka

opas

nos

ti i

upo

zore

nja

O

pis

obje

kta

Teh

nol

oški

pro

ces

Pot

enci

jaln

a op

asn

ost

11

Spre

mn

ici v

odik

a (4

x 2

0 m

3)

i 2

x 7

0m

3 (

u g

ener

ator

ima)

vo

dik

0,04

7 t

vrlo

lako

zap

aljiv

a tv

ar

spre

mni

ci v

odik

a po

d tla

kom

(10

i 4

bara

) -

hla

enje

gen

erat

ora

ispu

štan

je

poža

r, e

kspl

ozija

12

Spre

mn

ici C

O2 (

4 s

prem

nik

a od

2

0 m

3)

uglji

kov

diok

sid

80 m

3 ne

ma

spre

mni

ci p

od t

lako

m

- pr

opuh

ivan

je g

ener

ator

a ek

splo

zija

spr

emni

ka

pod

tlako

m

13

Spre

mn

ici z

a sk

ladi

šten

je

opas

nog

otp

ada

lebd

ei p

epeo

i m

ulje

vi k

oji s

adrž

e op

asne

tva

ri,

otpa

dna

ulja

, za

ulje

ni o

tpad

, ak

umul

ator

i, flu

o ci

jevi

, otp

ad k

oji

sadr

ži a

zbes

t itd

.

150-

200

t/go

d (o

djed

nom

do

50

t)

ovis

no o

vrs

ti ot

pada

"big

-bag

" vr

ee

u na

tkriv

enom

skl

adiš

tu, t

e ek

o-sp

rem

nici

sm

ješt

eni

na lo

kaci

jam

a uz

gar

aže

i uz

TPS

sep

arat

or

- ak

tivno

sti u

pro

izvo

dnim

i po

mo

nim

pos

troj

enjim

a TE

Si

sak

(rem

ont

i iš

enje

po

stro

jenj

a, o

brad

a ot

padn

ih v

oda

i mul

jeva

...)

izlij

evan

je/r

asip

avan

je/

is

pušt

anje

u

tlo,

vode

i/ili

zra

k

14

Cje

vovo

d za

dop

rem

u lo

živo

g u

lja

iz I

NA

-Raf

iner

ija

Sisa

k

tešk

o/ s

redn

je

loži

vo u

lje, T

LU

(LU

T), S

LU (

LUS)

m

ax. 1

00 t

ot

rovn

e tv

ari

Cjev

ovod

dim

enzi

ja N

O

250

od R

afin

erije

do

R4.

(C

jevo

vod

post

oji i

do

spre

mni

ka R

1 i R

2 al

i se

više

ne

koris

ti.)

- di

rekt

na d

obav

a m

azut

a iz

Raf

iner

ije –

viš

e se

ug

lavn

om n

e ko

risti

izlij

evan

je

poža

r



V.2 Postupci i na in rada

Iako u Termoelektrani Sisak postoji više postrojenja i objekata koji se mogu smatrati rizi nim, u ovom se poglavlju prvenstveno opisuju postupci vezani uz prihvat, skladištenje, provjeru i korištenje teškog loživog ulja koje je na popisu opasnih tvari i svojstava iz Priloga I Uredbe, a u Pogonu je prisutno u tzv. velikim koli inama (kao je obrazloženo u to ki V.3).

Teško loživo ulje se u Pogon dobavlja pomo u dva sustava. Prvi sustav ini cjevovod (No 250) kojim se gorivo doprema direktno iz pogona INA-Rafinerije nafte Sisak u spremnik R-4, a drugi je doprema goriva vagon cisternama, istakanje na pretakalištu i prepumpavanje u spremnik R-4. Loživo se ulje skladišti u spremniku R-4, odatle se prepumpava u dnevne spremnike R-1 i R-2. Gorivo se iz dnevnih spremnika cjevovodom transportira u mazutnu stanicu (pumpno-dogrija nu stanicu) za pripremu goriva za izgaranje.

V.2.1 Osnovni podaci o spremnicima i pretakalištu goriva

Spremnik R-4 (kapaciteta 60.000 m3) smješten je na krajnjem sjevernom dijelu lokacije TE Sisak, u uskom prostoru izme u pristupne ceste i zemljišta koje pripada INA-Rafineriji Sisak. R-4 je nadzemni eli ni spremnik s dvostrukim dnom u nepropusnoj eli noj tankvani (Slika 6 i Slika 7), a glavne su

karakteristike navedene u tablici (Tablica 7). Spremnik R-4 s tankvanom smješten je u zemljanoj uvali, s tri strane ome enoj ogradom Pogona i zemljanim nasipom koji sprje ava prodor eventualno iscurenog mazuta izvan granica Pogona.

Tablica 7. Osnovni tehni ki podaci o spremnicima goriva u TE Sisak (R-4, R-1- i R-2)

Spremnik Spremnik R-4 Dnevni spremnici (R-1, R-2)

Volumen (m3) 60.000 2 x 2.000

Unutrašnji promjer (m) 61,1 15,0

Visina plašta (m) 21,8 11,8

Max visina punjenja 21,4 11,0

Najniža razina punjenja NA 1,5

Tip krova kupolasti fiksni fiksni

Debljina stjenke (mm) 60 200

Udaljenost izme u spremnika (m) NA 13 (spremnici R1 i R2 su povezani cjevovodom)

Tankvana eli na (plašt) zemljana (zajedni ka)

promjer/dimenzije tankvane (m) 67,0 27 x 70

visina tankvane/nasipa tankvane (m) 17,5 1,3

površina tankvane - ukupno (m2) 3.523 2.890

volumen tankvane - ukupno (m3) 61.667 2.457*

površina tankvane -bez spremnika (m2) 587 1.536

volumen tankvane -bez spremnika (m3) 10.282 1.997*

Gorivo TLU (LUT) TLU (LUT)

Projektni tlak hidrostatski -

Radni tlak atmosferski -

Projektna temperatura (°C) 40-60 75

Radna temperatura (°C) 40-60 65-80

Hla enje plašta samo hla enje tankvane u slu aju požara samo u slu aju požara

Grijanje goriva podna i štedna grijalica spiralna podna grijalica

*Napomena: nije ura unat volumen sabirnih kanala i incidentnog bazena



Za ispravnu i sigurnu eksploataciju goriva, spremnik R-4 je opremljen sljede im ure ajima i opremom:

ulazni otvori,

kontrola nepropusnosti,

mjerenje nivoa i temperature,

vakuum sigurnosna zaklopka,

otvor za uzorkovanje,

detektor vode,

alarm visokog nivoa,

odušak sa zaustavlja em plamena,

recirkulacija i miješanje goriva,

zagrija goriva,

za pristup: spiralne stepenice izvana i penjalice s unutarnje strane,

ograda po obodu krova.

eli na tankvana spremnika R-4 je dodatno opremljena spiralnim stepenicama i galerijom pri vrhu plašta, prelaznim mostom sa tankvane na spremnik, ulaznim otvorom u plaštu te sustavom za hla enje tankvane vodom i gašenje požara (stabilna instalacija s 2 poluprstena mlaznica za vodu).

Slika 6. Spremnik R-4 u eli noj tankvani Slika 7. Spremnik R-4 u eli noj tankvani

Dnevni spremnici R-1 i R-2 (kapaciteta 2.000 m3 svaki) izra eni su od eli nog lima sa centralnim stupom, postavljeni na betonske temelje unutar zajedni ke zemljane tankvane (Slika 8 i Slika 9). Spremnici imaju dovod pare za grijanje goriva, ulazne priklju ke cjevovoda iz Rafinerije, usisni vod tla nih pumpi, povrat kondenzata, priklju ke za pumpu za miješanje mazuta, drenažne vodove, revizijska okna. Dnevni spremnici su me usobno povezani cjevovodom, ali mogu funkcionirati i odvojeno. Zemljana tankvana opremljena je sabirnim kanalima za prihvat viška vode sa separatorom i incidentnim betonskim bazenom. Koordinate R1 i R2 spremnika su (centroid): X = 5035420, Y = 5610961. Glavne karakteristike dnevnih spremnika navedene su u tablici (Tablica 7).

Od sigurnosne i kontrolne opreme dnevni spremnici imaju:

pretla ni i podtla ni sigurnosni ventil,

razvod protupožarne vode za hla enje krova i plašta,



lokalno mjerenje razine goriva,

precizno mjerenje razine (Whessoe ure aj),

daljinsko mjerenje temperature,

daljinsko mjerenje tlaka na vrhu spremnika,

signalizaciju maksimalne i minimalne razine u spremniku,

signalizaciju minimalne temperature u spremniku te

signalizaciju maksimalnog i minimalnog tlaka u spremniku.

Slika 8. Dnevni spremnici goriva R-1 i R-2 Slika 9. Dnevni spremnici goriva R-1 i R-2

Pretakalište goriva (Slika 10 i Slika 11) omogu uje istovar loživog ulja iz vagon-cisterni i prepumpavanje u spremnike, odnosno istovarnim pumpama iz spremnika R-4 u dnevne spremnike (R-1 i R-2). Na pretakalištu je instalirano 10 priklju nih mjesta za pražnjenje vagon cisterni na kojima se gorivo prije istovara zagrijava parnim podnim grijalicama u vagonima. Dnevno je mogu e iskrcati cca 20 vagon-cisterni goriva (tj. maksimalno do 1.000 m3). Na pretakalištu je mogu e i punjenje goriva u vagon-cisterne (iz rezervoara R-4 ili direktno cjevovodima iz Rafinerije) za transport u druge pogone HEP-a, npr. u slu aju interventnih situacija. Za punjenje je instalirano 10 priklju nih mjesta.

Pretakalište je propisno opremljeno sustavom vatrodojave i gašenja požara (hidrantska mreža, vatrogasni baca i voda/pjena, vatrogasni aparati s prahom ili CO2, vatrogasni pristupi).

Slika 10. Pretakalište goriva Slika 11. Pretakalište goriva s crpnom stanicom



Izme u pretakališta i spremnika R-4 smještena je crpna stanica s dvije vij aste pumpe (svaka kapaciteta 150 m3/h kod tlaka od 10 bara). Opremljene su dvostrukim filtrom za gorivo na usisnoj strani. Za epljenost filtra signalizira se diferencijalnim manometrom. U crpnoj su stanici nalaze usisni i tla ni kolektori, crpkama povezani potrebnim cjevovodima s ugra enom zapornom i nepovratnom armaturom na tla noj strani crpke. Crpka je opremljena komorom za grijanje parom i sigurnosnim prestrujnim ventilom.

Spremnici goriva, pretakalište s crpnom stanicom i ostali rizi ni objekti ozna eni su na situaciji u Prilogu Unutarnjeg plana (Prilog VIII.3).

V.3 Opasne tvari

U TE Sisak se skladište i koriste sljede e opasne i štetne tvari: loživo ulje, prirodni plin, turbinska i trafo ulja, otopina amonijevog hidroksida, otopina hidrazin hidrata (Levoxin 15), kloridna kiselina, natrijeva lužina i vodik (Tablica 8).

Prema uputama iz Uredbe, svega pet tvari, odnosno pripravaka nabrojanih u tablici (Tablica 8) nalaze se na popisu opasnih tvari iz 1. dijela Priloga I. Uredbe, odnosno imaju neko od svojstava iz 2. dijela priloga I. Uredbe. To su teško loživo ulje(mazut), prirodni plin, otopina amonijevog hidroksida, Levoxin 15 (sadrži 15% hidrazina) i vodik. Me utim u odnosu na koli ine navedene u Prilogu I. Uredbe, od svih navedenih opasnih tvari i pripravaka, samo loživo ulje može biti prisutno na lokaciji u koli inama koje prelaze vrijednosti nazna ene u Uredbi. To nije maksimalno mogu a koli ina teškog (i srednjeg) loživog ulja prelazi grani ne vrijednosti iz stupca 3, tablice u Prilogu I (> 25.000 t) zbog ega je Pogon u obvezi izrade Izvješ a o sigurnosti.

Od ostalih spomenutih opasnih tvari prirodni plin i vodik mogu se svrstati u lako, odnosno vrlo lako zapaljive kemikalije, ali su u TE Sisak prisutni u malim koli inama, koje su znatno ispod svih grani nih vrijednosti iz Priloga I. Uredbe. Otopina amonijavog hidroksida nosi oznaku opasnosti za okoliš, a Levoxin 15 opasnosti za okoliš i toksi nosti (ovisno o koncentraciji). Niti jedna od navedenih opasnih tvari odnosno pripravaka ne prelazi grani ne vrijednosti navedene Prilogom I. Uredbe.

Izvj

eše

o si

gurn

osti

za T

erm

oele

ktra

nu S

isak

, AP

O d

ok. br

. 25

-09-

2741

/11

Str.

33/

61

Izra

dio:

AP

O d

.o.o

., us

luge

zaš

tite

okol

iša,

la

n H

EP g

rupe

Nar

uio

: H

EP -

Pro

izvo

dnja

d.o

.o.

RN

002

/09-

11

Tabl

ica

8. P

opis

opa

snih

tva

ri u

TE

Sisa

k s

koli

inam

a, E

C i

CA

S oz

nak

ama,

ozn

akam

a op

asn

osti

i u

pozo

ren

ja i

obve

zam

a pr

ema

Ure

dbi

Naz

iv o

pasn

e/št

etn

e tv

ari

EC i

CA

S oz

nak

e M

aks.

kol

iin

a n

a lo

kaci

ji (

t)O

znak

e op

asn

osti

i u

pozo

ren

ja

Nap

omen

a O

bvez

a pr

ema

Ure

dbi

Priro

dni p

lin

(sm

jesa

met

ana,

eta

na, p

ropa

na

i tež

ih u

gljik

ovod

ika)

200-

812-

7/ 7

4-82

-8;

200-

814-

8/ 7

4-84

-0;

200-

827-

9/ 7

4-98

-6

met

an;

etan

; pr

opan

0,6

vrlo

lako

zap

aljiv

o, F

+

R 1

2

Plin

ovod

duž

ine

200

m, N

O 6

00 m

m, p

od t

lako

m 1

,6

bara

od

PRS

TE S

isak

do

kotlo

va b

loka

A i

B.

Max

. pot

rošn

ja o

ko 3

0.00

0 m

3 /h p

o ko

tlu.

koli

ina

man

ja o

d gr

ani

ne p

rem

a pr

ilogu

1.

Tešk

o/sr

edn

je lo

živo

ulj

e,

TLU

(LU

T), S

LU (

LUS)

2

71-

384-

7/

68

553-

00-4

6

4.0

00

otro

vno,

T,

Karc

.kat

.2

R:

45-6

6-52

/53

Spre

mni

k s

eli

nom

tan

kvan

om R

4 (6

0.00

0 m

3 ) i

dnev

ni s

prem

nici

sa

zem

ljano

m t

ankv

anom

R1

i R2

(2

x 2.

000

m3 )

obve

za iz

rade

Iz

vješ

a o

sigu

rnos

ti

Turb

insk

o ul

je*

97,4

7 *

U s

usta

vu z

a po

dmaz

ivan

je t

urbi

na i

gene

rato

ra b

loka

1

i 2 (

78 m

3 ) u

sust

avu

za p

odm

aziv

anje

nap

ojni

h pu

mpi

blo

ka 1

i 2

(30

m3 ),

u s

klad

ištu

maz

iva

(6 m

3 )

nije

na

popi

su

prilo

ga 1

.

Tran

sfor

mat

orsk

o ul

je*

razl

iite

ozn

ake

ovis

no o

sas

tavu

pr

oizv

oda

237

* U

tra

nsfo

rmat

orim

a (2

03 t

) u

skla

dišn

im s

prem

nici

ma

(21,

7 t)

, u m

alou

ljnim

skl

opka

ma

(0,3

t)

nije

na

popi

su

prilo

ga 1

.

Klor

idna

kis

elin

a, H

Cl (

30-3

3 %

) 23

1-71

4-2/

76

47-0

1-0

60,3

2 na

griz

jue

C; R

34

nadr

ažuj

ue

Xi;

R37

Za r

egen

erac

iju k

atio

nski

h i m

ješo

vitih

ions

kih

izm

jenj

iva

a u

pogo

nim

a KP

V i O

K-a

blok

a A

i B. Z

a ne

utra

lizac

iju o

tpad

nih

voda

.

nije

na

popi

su

prilo

ga 1

.

Nat

rijev

a lu

žina

, NaO

H (

45-5

0

%)

215-

185-

5/

1310

-73-

2 79

,04

nagr

izju

e (C

) R 3

5

Za r

egen

erac

iju a

nion

skih

i m

ješo

vitih

izm

jenj

iva

a u

pogo

nim

a KP

V i O

K-a

blok

a A

i B, z

a pr

anje

RZZ

-a

kotlo

va b

loka

A i

B, z

a ne

utra

lizac

iju o

tpad

nih

voda

.

nije

na

popi

su

prilo

ga 1

.

Amon

ijana

vod

a, N

H4O

H (

25 %

ot

opin

a am

onije

vog

hidr

oksi

da)

215-

647-

6 11

36-2

1-6

5 na

griz

aju

e C,

op

asno

za

okol

iš, N

R 3

4, R

50

Za k

ondi

cion

iranj

e na

pojn

e ko

tlovs

ke v

ode.

U

skla

dišt

u ke

mik

alija

koli

ina

man

ja o

d gr

ani

ne p

rem

a pr

ilogu

1.

Levo

xin

15, N

2H4x

H2O

(24

%)

(sad

rži 1

5% h

idra

zina

) 21

6-11

4-9

302-

01-2

15

(p

roiz

voda

)

otro

v T,

opa

sno

za

okol

iš, N

R45

-20/

21/2

2=34

=43

Za k

ondi

cion

iranj

e na

pojn

e ko

tlovs

ke v

ode.

U

skla

dišt

u ke

mik

alija

.

koli

ina

man

ja o

d gr

ani

ne p

rem

a pr

ilogu

1.

Vodi

k (9

9,5

%)

215-

605-

7

1333

-74-

0 0,

047

vrlo

lako

zap

aljiv

o, F

+

R12

Spre

mni

ci v

odik

a (4

x 2

0 m

3 ) po

d tla

kom

p =

10

bar

za h

laen

je g

ener

ator

a bl

oka

1 i 2

. U g

ener

ator

ima

blok

a A

i B (

70 m

3 ) vo

dika

pod

tla

kom

p =

4 b

ar

koli

ina

man

ja o

d gr

ani

ne p

rem

a pr

ilogu

1.

*Iak

o sv

ježa

maz

iva

ulja

kao

pro

izvo

di n

isu

razv

rsta

na u

opa

sne

kem

ikal

ije i

ne

nose

ozn

aku

opas

nost

i, uo

biaj

eno

sadr

že m

anje

kol

iin

e (o

bino

<2,

5%)

aditi

va k

oje

imaj

u ne

ko o

d sv

ojst

ava

opas

nih

kem

ikal

ija (

npr.

R51

/53

- To

ksi

no z

a vo

dene

org

aniz

me)

.



U slu aju da se na lokaciji nalazi više vrsta opasnih tvari, odnosno više tvari/pripravaka koje imaju neko od opasnih svojstava, a ija koli ina ne prelazi vrijednosti navedene Prilogom I. Uredbe, prilikom utvr ivanja ukupne koli ine opasne tvari prisutne na lokaciji, primjenjuje se sljede e pravilo:

q1/Q+q2/Q+q3/Q+q4/Q/+q5/Q+…. > 1,

pri emu je:

qx = koli ina opasnih tvari x (ili kategorije opasnih tvari) koje potpadaju pod dio 1. ili 2. Priloga I. Uredbe,

Q = odgovaraju a grani na koli ina iz dijela 1. ili 2. Priloga I. Uredbe

Ukoliko se primjenom ove jednostavne formule dobiva iznos jednak ili ve i od 1 (jedan) zna i da je Pogon dužan postupiti prema propisanim odredbama Uredbe, iako su pojedina ne koli ine opasnih tvari/pripravaka ispod grani nih vrijednosti Priloga I Uredbe.

Prilikom izra una ukupne koli ine opasne tvari prisutne na lokaciji treba voditi ra una o sljede im okolnostima, tj. injenici da se zajedno mogu uspore ivati samo sljede e:

a. koli ine opasnih tvari iste klasifikacije iz 1. i 2. dijela, odnosno tvari iste klasifikacije iz 2. dijela Priloga I. Uredbe ukoliko su im pojedina ne koli ine ispod grani nih vrijednosti

b. koli ine opasnih tvari iz dijela 2. Priloga I. Uredbe koje su trlo toksi ne, toksi ne ili opasne po okoliš u kombinaciji s oznakama rizika: R50 (uklju uju i R50/53 i/ili R51/53)

c. koli ine opasnih tvari iz dijela 2. Priloga I. Uredbe koje su oksidansi, eksplozivne, lako zapaljive tvari i teku ine ili vrlo lako zapaljive tvari

Primjenjuju i navedeno pravilo i navedene okolnosti u Pogonu za ostale opasne tvari prema Uredbi (osim loživog ulja) dobiva se:

a) 0,6/50 (prirodni plin)+ 0,047/5 (vodik) = 0,0214

b) 5/100 (amonija na voda) + 15/50 (Levoxin 15) = 0,35

U svim navedenim kombinacijama zbroj ukupne koli ine ostalih opasnih tvari/pripravaka odre enih svojstava na lokaciji TE Sisak je ispod 1, tako da Pogon nema dodatnih obveza prema Uredbi obzirom na te tvari.

Zbog svega navedenog e se u nastavku ovog dokumenta prilikom procjene rizika, odnosno analize pojave mogu ih nesre a i njenih posljedica u TE Sisak koncentrirati prvenstveno na dobavu skladištenje, pripremu i korištenje loživog ulja, ali ne zanemaruju i pri tome prisustvo ostalih rizi nih objekata, te opasnih i štetnih tvari i pripravaka na lokaciji.

V.3.1 Teško loživo ulje (mazut)

Pogon TE Sisak nalazi se u blizini INA-Rafinerije nafte Sisak, te gorivo naj eš e dobiva upravo iz tog postrojenja cjevovodom ili vagon-cisternama. Osnovna svojstva teškog loživog ulja navedena su u sljede oj tablici, temeljem Priloga I. Pravilnika o razvrstavanju, ozna avanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN 23/08, 64/09) i podacima iz Sigurnosno tehni kog lista (koji je u Prilogu ovome dokumentu, u sklopu Unutarnjeg plana za postupanje, Prilog ...).



Tablica 9. Osnovna svojstva teškog loživog ulja koje se koristi u Pogonu

Pripravak: Teško loživo ulje – LUT ili TLU (mazut)

Sastav: Smjesa ugljikovodika (uz mogu i dodatak aditiva za poboljšanje svojstava)

CAS broj: 68553-00-4

EC broj: 271-384-7

EEC index: 649-030-00-1

Oznaka opasnosti otrov, T Karc.kat.2

Oznaka upozorenja

R: 45 Može izazvati rak R: 66 U estalo izlaganje može prouzro iti sušenje ili pucanje kože R: 52/53 Štetno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati

u vodi

Oznaka obavijesti S: (2-)45-53-61

Identifikacija opasnosti Na ljudsko zdravlje: Može izazvati rak. U estalo izlaganje može prouzro iti sušenje ili pucanje kože.

Na okoliš: Štetno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi.

Fizikalno - kemijske opasnosti:

U zatvorenom prostoru pare mogu potisnuti zrak. Može nastati zapaljiva smjesa para-zrak na temperaturi plamišta ili višoj (> 55 °C).

Glavni simptomi u inaka

Udisanje:

Glavobolja, mu nina, vrtoglavica. Kod dužeg udisanja viših koncentracija para, može do i do nesvjestice te do hipoksije, ako koncentracija kisika u zraku padne ispod 17%.

Koža: Nadražuju i i odmaš uju i u inak, uz mogu u pojavu crvenila i/ili dermatitisa.

O i: Nadražuju i u inak uz mogu u pojavu crvenila.

Gutanje: Nadraživanje sluznica, mu nina, povra anje i opasnost od plu nog edema uslijed aspiracije u plu a.

Op enito: Nema drugih podataka o mogu em akutnom trovanju niti trenutnim i odgo enim u incima na zdravlje ljudi

Fizikalno-kemijska svojstva Fizikalna svojstva Sme e-crna teku ina, karakteristi nog mirisa na ugljikovodike

Vrelište nema podataka

Plamište > 55 °C

Zapaljivost nije zapaljivo

Topivost u vodi neznatna

Gusto a (15 °C) oko 0,96 t/m3

Viskoznost (kod 100 °C) 26,0-45,0 mm2/s

Stabilnost Stabilno pri normalnim uvjetima skladištenja. Treba izbjegavati: izvore topline, otvoreni plamen, iskrenje i jake oksidanse.

Mogu i u inci na okoliš

na vodu Pluta na površini vode stvaraju i uljnu mrlju koja se brzo širi bez utjecaja vjetra i struja te može, zbog pomanjkanja kisika, štetno utjecati na vodene organizme.

na zrak Izgaranjem se osloba aju ugljikov dioksid (CO2), ugljikov monoksid (CO), a u manjoj mjeri dušikovi oksidi (NOx) i sumporovi oksidi (SOx) koji taloženjem uzrokuju zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko one iš enje.

na tlo Kod prodiranja ve ih koli ina u tlo postoji opasnost one iš enja podzemne vode. Izvor: Sigurnosno-tehni ki list za LUT-II, proizvo a a INA, Industrija nafte d.d. Zagreb, 4.1.2008. (osim gusto e – literaturni podatak)



VI Utvr ivanje i analiza rizika od nesre a

Analiza rizika je skup znanstvenih i stru nih postupaka kojima se prosu uje vjerojatnost odre enog doga aja i veli ina njegovih posljedica. Ako se govori o riziku, podrazumijeva se da su posljedice negativne. Cilj analize rizika je ustanoviti ranjivosti sustava koji se razmatra, uo iti potencijalne slabosti te koliko je mogu e kvantificirati negativne posljedice da bi se mogao ostvariti u inkovit na in zaštite, odnosno procijeniti opravdanost uvo enja zaštitnih mjera.

Postoje dva osnovna pristupa analizi rizika: kvantitativna i kvalitativna analiza.

Kvantitativna analiza podrazumijeva iskazivanje rizika broj anim vrijednostima, npr. brojem smrtnih slu ajeva, o ekivanim nov anim troškovima na godišnjoj razini koji su posljedica negativnog ishoda, itd. Me utim, nije uvijek mogu e rizik iskazati broj ano.

Kvalitativna analiza rizika predstavlja subjektivnu ocjenu pri kojoj se resursi, rizici i protumjere promatraju relativno, s obzirom na sustav. Kako je ta procjena subjektivne naravi, ona je znatno više podložna pogreškama. Za provo enje kvalitativne analize nije nužno egzaktno poznavanje vrijednosti pojedinih parametara, ve samo njihovu važnost za pojedine procese. Rezultat kvalitativne analize pokazuje relativan odnos šteta nastalih djelovanjem neke prijetnje i troškova uvo enja protumjera.

Metode procjene rizika mogu se podijeliti i na deterministi ke i probabilisti ke te na kvalitativne i kvantitativne.

U osnovi, deterministi ki pristup se temelji na analizi posljedica, a probabilisti ki na broj anoj procjeni rizika kao vjerojatnosti negativnog ishoda.

U svrhu utvr ivanja i analize rizika od velikih nesre a, zbog izuzetne složenosti sustava i teško a s procjenom posljedica, naj eš e se primjenjuju kvalitativne i polu-kvantitativne metodologije.

Analiza rizika obi no obuhva a sljede e osnovne korake:

definiranje opasnosti;

odabir scenarija nesre e;

procjena vjerojatnosti ostvarenja scenarija nesre e;

procjena posljedica nesre e;

kategorizacija rizika (risk ranking);

pouzdanosti i dostupnost sigurnosnih sustava.

VI.1 Korištene metodologije

Kako je ve prije opisano Uredba u Prilogu I daje tablice opasnih tvari, odnosno opasnih svojstava koje te tvari imaju i grani nih koli ina temeljem kojih se definira potreba izrade Izvješ a o sigurnosti, odnosno Obavijesti o prisutnosti malih koli ina opasnih tvari u postrojenju. Od opasnih i štetnih tvari navedenih u Prilogu I u TE Sisak, samo je teško loživo ulje proizvod iz Priloga I prisutan u tzv. ve im koli inama. Iz tih razloga preliminarni izra un dosega mogu ih ekoloških nesre a i zona ugroženosti na injen je upravo samo za loživo ulje. Loživa su ulja, prema fizikalno-kemijskim svojstvima toksi ne, odnosno, opasne tvari za okoliš, koje su gorive teku ine, ali nisu samozapaljive.

Za procjenu posljedica od iznenadnog doga aja, naro ito prora una zona ugroženosti te izra un vjerojatnosti pojave iznenadnih doga aja koji uklju uju opasne tvari korištene su tri metodologije: (1) Ameri ke agencije za zaštitu okoliša (EPA), (2) Me unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) te (3) nizozemska TNO metoda.



VI.1.1 Metodologija Ameri ke agencije za zaštitu okoliša (EPA)

Ameri ka agencija za zaštitu okoliša (EPA) definira najgori mogu i slu aj kao ispuštanje najve e koli ine opasne tvari koje rezultira najve om udaljenoš u od mjesta ispuštanja do granice opasnosti za danu opasnu tvar. Osnovna pretpostavka pri analizi najgoreg mogu eg slu aja je da se cjelokupna koli ina opasne tvari u procesu ispusti (izlije) u okoliš. Pritom se ne postavlja pitanje o tome koja je vjerojatnost takvog ispuštanja. Prilikom analize najgoreg mogu eg slu aja zanemaruje se postojanje aktivnih mjera zaštite na lokaciji (zaštita koja se automatski ili ru no uklju uje prilikom iznenadnog doga aja, npr. poput neutralizatora klora). Za analizu rizika industrijskih nesre a i njihovu prevenciju EPA je izradila pravila (tzv. Dokument 40 CFR 68 - Chemical accident prevention provisions, u tekstu dalje 40CFR68).

Dokument 40CFR68 ne odre uje ni modele niti programske pakete za prora un zone ugroženosti, pa pravna/fizi ka osoba koja podliježe obvezi izrade procjene sigurnosti može koristiti bilo koji model ili programski paket koji odgovara karakteristikama opasne tvari i pretpostavljenim scenarijima. Jasno je da se zbog ujedna avanja kriterija i izrade usporedne analize za istu opasnu tvar zone ugroženosti za najgori mogu i slu aj u istim ili sli nim okolnostima (npr. razli iti tankovi s lakim loživim uljem na istoj lokaciji) moraju analizirati istim modelom te korištenjem istog programskog paketa.

Scenarij najgoreg mogu eg slu aja za zapaljive tvari koje nisu regulirane dokumentom 40CFR68

U TE Sisak nalazi se naftni derivat teško loživo ulje (TLU, LUT), opasna tvar koja nije regulirana dokumentom 40CFR68.

Scenarij najgoreg mogu eg slu aja pretpostavlja maksimalno istjecanje opasne tvari (TLU) iz procesa, tj. iz nadzemnog spremnika te zapaljenja lokve opasne tvari (tzv. "pool fire") ili eksploziju oblaka para koji se formira iznad razlivene opasne tvari.

Zona ugroženosti prilikom zapaljenja lokve je podru je od to ke ispuštanja opasne tvari (TLU) do granice opasnosti, tj. granice u kojoj toplinski tok uzrokovan izgaranjem zapaljive tvari iznosi 5.000 J/m2s. Smatra se da izlaganje nezašti enih dijelova tijela u ovoj to ki u trajanju od 40 sekundi može uzrokovati opekline drugog stupnja. Pretpostavljeno je da u vremenskom razdoblju od 40 sekundi ovjek može pobje i iz zone ugroženosti na sigurnu udaljenost.

Udaljenost do granice opasnosti izra unava se pomo u sljede eg izraza:

qTTCHATf

Tx abpvii 4

0010,0

x - udaljenost do granice opasnosti (m)

Ti - toplina izgaranja (J/kg)

f - udio topline izgaranja pretvoren u zra enje (0,4)

A - površina lokve opasne tvari (m2)

Hv - toplina isparavanja (J/kg)

Cp - toplinski kapacitet teku ine (J/kg K)

Tb - temperatura vrelišta (K)

Ta- vanjska temperatura (K)

- koeficijent prijenosa topline u atmosferi

q - granica opasnosti (zra enje koje po jedinici površine prima recipijent) =5.000 W/m2.



Prilikom izra una zona ugroženosti korišteni su meteorološki uvjeti preporu eni u dokumentu 40 CFR 68:

brzina vjetra: 1,5 m/s;

atmosferska stabilnost: klasa F po Pasquillu;

temperatura zraka: 25oC;

relativna vlažnost zraka: 50%.

VI.1.2 IAEA METODA

IAEA metoda bavi se rizicima od velikih nesre a na stacionarnim industrijskim postrojenjima u kojima se skladište ili koriste opasne tvari ili rizicima u prijevozu opasnih tvari, a posljedica kojih bi bila pojava smrtnosti izloženog okolnog stanovništva (izvanlokacijske posljedice) koje bi bilo unutar dosega posljedica iznenadnog doga aja. Rizici po zaposlene i okoliš se ne razmatraju.

IAEA metoda koristi se pri utvr ivanju prioriteta prilikom planiranja radnji na podru ju pripravnosti na iznenadne doga aja, ali se ne može koristiti za apsolutnu procjenu rizika ili upravljanje rizikom za pojedina ne objekte. Metoda se temelji na razvrstavanju opasnih djelatnosti u odre enom podru ju temeljem kategorizacije posljedica i vjerojatnosti pojave velikih nesre a. Kategorizacijom posljedica mogu e je približno izra unati broj smrtnih slu ajeva izazvanih nesre om na nepokretnom postrojenju ili pri prometu opasnih tvari, dok procjena vjerojatnosti donosi informacije o u estalosti nesre a. Tako dobiveni rezultati posljedica i vjerojatnosti iznenadnog doga aja mogu se prikazati u grafi kom obliku tj. matricom rizika (Slika 12). Rezultat metode je popis djelatnosti ije rizike valja podrobnije razmotriti, daju i im prednost nad drugima.

Procjena posljedica iznenadnog doga aja prema ovoj metodi zna i prora un broja smrtnih slu ajeva me u ljudima koji žive ili rade u podru ju koje okružuje objekt u kojem se odvija djelatnost koja uklju uje opasne tvari ili podru je uz cjevovod kojim se prenose opasne tvari.

Broj smrtno stradalih u iznenadnom doga aju odre uje se prema slijede em izrazu:

C = A * * fp * fu

C - broj smrtno stradalih;

A - pogo eno podru je;

- gusto a naseljenosti u pogo enom podru ju;

fp - korekcijski parametar vezan uz rasprostranjenost stanovništva na pogo enom podru ju;

fu - korekcijski parametar ublažavaju ih u inaka.

Vjerojatnost pojave iznenadnog doga aja odre uje se prema slijede im izrazima:

P p,t = N*p,t + nui + nz + no +nn

N = |log P p,t |

N - vjerojatnost nastanka iznenadnog doga aja;

N*p,t - prosje na vrijednost vjerojatnosti za odre eno postrojenje i odre enu tvar;

nui - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za u estalost radnji utovara/istovara;



nz - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne sustave povezane sa zapaljivim tvarima;

no - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za organizacijske i sigurnosne sustave;

nn - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom podru ju;

P - u estalost pojave iznenadnog doga aja.

Procjena rizika

Korištenjem IAEA metode izra unava se vjerojatnost nastanka iznenadnog doga aja i broj smrtnih slu ajeva. Temeljem tih podataka mogu e je utvrditi kategoriju rizika za danu lokaciju i tvar koriste i unaprijed definirane kategorije rizika prikazane na Slika 12 (Matrica rizika).

Djelatnosti s ve em vjerojatnoš u nastanka iznenadnog doga aja nalaze se u gornjem dijelu matrice, a djelatnosti s ve im posljedicama – brojem smrtnih slu ajeva na desnoj strani matrice.

Vje

roja

tnos

t

A B C D E

1*10-4 A5 B5 C5 D5 E5 5

1*10-5 A4 B4 C4 D4 E4 4

1*10-6 A3 B3 C3 D3 E3 3

1*10-7 A2 B2 C2 D2 E2 2 1*10-8 A1 B1 C1 D1 E1 1

0 1 5 10 15 20 Broj smrtnih slu ajeva

Slika 12. Matrica rizika – prikaz vjerojatnosti nastanka naprema posljedicama iznenadnog doga aja

VI.1.3 TNO METODA

TNO metoda koristi se pri utvr ivanju prioriteta pri planiranju radnji na podru ju pripravnosti na iznenadne doga aje. Ovom metodom procjenjuje se broj smrtno stradalih i ranjenih u podru ju prostornog obuhvata iznenadnog doga aja. Rizici po zaposlene i okoliš se ne razmatraju.

Broj smrtno stradalih odre uje se prema izrazu:

C = A1 * * fp

Broj ranjenih odre uje se prema izrazu:

Cw = (A2 – A1) * * fp ,

gdje su:



A1 - podru je u kojem se o ekuju smrtni slu ajevi (ha);

A2 - podru je u kojem se o ekuju ranjeni (ha);

- gusto a stanovništva unutar pogo enog podru ja (osoba/ha);

fp - korekcijski parametar vezan uz rasprostranjenost stanovništva na pogo enom podru ju.

VI.2 Mogu i scenariji velikih nesre a

U nastavku poglavlja obra eni su mogu i scenariji nastanka velikih nesre a koji uklju uju teško loživo ulje kao opasnu tvar koja je u Pogonu prisutna u ve im koli inama prema Prilogu I Uredbe. Predvi ene nesre e mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi i okoliš, koje se ukratko op enito mogu opisati kao:

životno opasne posljedice za jednu osobu (na ili izvan lokacije)

posljedice opasne za zdravlje i uznemiravanje više osoba

potencijalno štetne posljedice za okoliš u ve oj mjeri

potencijalno ozbiljna ošte enja imovine (na ili izvan lokacije)

VI.2.1 Scenarij curenja i požara teškog loživog ulja na spremniku R-4

1) Pretpostavlja se mogu nost curenja loživog ulja iz spremnika R-4, odnosno cjevovoda za punjenje i pražnjenje spremnika zbog pucanja stjenke ili sli no. Kao najgori mogu i scenarij pretpostavlja se da e zakazati sve tehni ke i organizacije mjere zaštite spremnika (uklju ivo i tankvanu) te e sav sadržaj

rezervoara iscuriti na tlo i stvoriti lokvu koja e se raširiti na dostupnoj površini oko spremnika. Prodor mazuta izvan Pogona prije i injenica da je razina zemljane površine unutar ograde Pogona na kojoj je smješten R-4 denivelirana i obrubljena zemljanim nasipom u odnosu na prostor van ograde Pogona.

2) Pretpostavlja se da e zbog izostanka svih tehni kih i organizacijskih mjera na i oko spremnika R-4 i pojave vanjskog izvora vatre ili iskrenja do i do zapaljenja lokve iscurenog mazuta oko spremnika, te da e se vatrena lopta maksimalno proširiti i ugroziti ljude koji rade u Pogonu ili se na u u njegovoj blizini. Ukoliko se ne po ne gasiti na vrijeme požar se može proširiti i na pumpnu stanicu (P-4) i pretakalište TLU (LUT).

VI.2.2 Scenarij curenja i požara teškog loživog ulja na dnevnim spremnicima R-1 i R-2

Pretpostavlja se da e su slu aju nesre e iz dnevnih spremnika, odnosno cjevovoda kojima se gorivo u njih doprema ili ispumpava iscuriti sveukupna koli ina TLU (LUT) koja se može uskladištiti u dnevnim spremnicima. Gorivo e iscuriti u zajedni ku zemljanu tankvanu i dijelom preliti se preko njenih stranica. Zbog izostanka/zatajenja tehni kih i organizacijskih mjera zaštite i pojave vanjskog izvora vatre ili iskrenja do i e do požara izlivenog mazuta. Vatrena e se lopta proširiti i ugroziti ljude koji rade ili se na u unutar Pogona kao i okolne objekte (mazutna stanica, stanica za obradu zauljenih voda).

Kao pretpostavka se uzima da niti u jednom slu aju ne e biti širenja požara van lokacije Pogona, odnosno na postrojenja susjedne tvrtke, jer su najbliža skladišna postrojenja (spremnici) smješteni na dovoljnoj udaljenosti u zasebnim zemljanim tankvanama, te opremljeni ure ajima za vatrodojavu i gašenje požara.



Obzirom na fizikalno-kemijska svojstva teškog loživog ulja, niti jedan od navedenih scenarija ne uklju uje eksploziju para goriva.

VI.3 Mogu e posljedice velikih nesre a

Kao posljedica izlijevanja goriva može do i do one iš enja tla (i eventualno podzemnih voda), a u slu aju požara koje uklju uje mazut, do pojave plamena i povišene temperature, emisije dima i one iš uju ih plinova u zrak. Obzirom da je lokacija Pogona smještena na uglavnom glinenom tlu (iznad kojega je sloj humusa), te da su podzemne vode smještene uglavnom ispod sloja tla niske propusnosti, vjerojatnost prodora one iš enja u dublje slojeve i podzemne vode je zanemariva. Obzirom na prosje no relativno slaba strujanja zraka na lokaciji i njihove pretežne smjerove, dim i dimni plinovi nastali gorenjem mazuta e se pretežno zadržavati u podru ju južne industrijske zone Siska, te ne e prouzro iti znatnije one iš enje zraka u obližnjim stambenim naseljima.

Rezultati prora una zona ugroženosti, u estalosti pojave i ozbiljnosti nesre e prikazani su u sljede oj tablici (Tablica 10).

U slu aju curenja goriva iz spremnika R-4 i zapaljenja nastale lokve, najve a udaljenost od izvora opasnosti do ruba zone ugroženosti je do 100 m s malom vjerojatnoš u pojave, ime se ovaj doga aj na matrici rizika smješta u krajnje donje lijevo podru je, A1 (IAEA metoda). najve a udaljenost pretpostavljene zone ugroženosti iznosi 208 m (pool fire metoda). Obzirom na konfiguraciju terena na kojemu je smješten spremnik R-4 najvjerojatnije da e se lokva iscurenog goriva, a time i eventualnog požara zadržati unutar zemljane uvale u kojoj je smješten spremnik u tankvani. Procijenjena udaljenost na kojoj se mogu o ekivati ranjavanje, odnosno smrtne posljedice prema svim je prora unima znatno manje od udaljenosti prvih stambenih naselja, te se u slu aju pojave industrijske nesre e na R-4 ne o ekuju van-lokacijske posljedice po okolno stanovništvo.

Rezultati prora una zone ugroženosti te u estalosti pojave i ozbiljnosti nesre e vezane uz dnevne spremnike (R1 i R2) smještaju takvu industrijsku nesre u tako er na položaj A1 matrice rizika. Površina izra unate zone ugroženosti znatno je manja od površine zemljane tankvane, a i udaljenosti na kojoj se mogu o ekivati ranjavanje, odnosno smrtne posljedice znatno su manje od udaljenosti dnevnih spremnika od najbližih stambenih naselja.

Tablica 10. Prora un zona ugroženosti za TE Sisak

Metodologija POOL FIRE IAEA TNO

Naziv spremnika

u TE Sisak

Volumen spremnika

(m3)

Zona ugroženosti

(m)

Zona ugroženosti

(m)

O ekivani smrtni

slu ajevi (broj)

U estalost

Položaj na

matrici rizika

Udaljenost na kojoj

se o ekuju smrtne

posljedice (m)

Udaljenost na kojoj

se o ekuje

ranjavanje ljudi (m)

Broj smrtno

stradalih

Broj ranjenih

R 4 60.000 208 100 0 3 x 10-9 A1 32 125 0 0

R 1 2.000

R 2 2.000 153 15 0 3 x 10-9 A1 25 90 0 0

Najbliže naselje udaljeno je od TE Sisak oko 500 metara, te se smatra da industrijska nesre a koja uklju uje opasnu tvar teško loživo ulje ne e imati van-lokacijske posljedice na okolno stanovništvo, jer se nalazi van podru ja ugroženosti.



VI.4 Osiguranje postrojenja

Op e tehni ke mjere zaštite i sigurnosti TE Sisak su sljede e:

TE Sisak se nalazi u industrijskoj zoni grada unutar ograde, koja prije i ulazak neovlaštenim osobama na lokaciju Pogona;

vanjska zaštitarska ( uvarska) služba na porti na ulazu u Pogon s cjelodnevnim dežurstvom;

elektronski sustav evidencije prolaza;

dežurni zaštitar i dežurni vatrogasac redovito obilaze cijelu lokaciju Pogona s posebnim naglaskom na obilazak pojedinih rizi nih postrojenja i objekata;

video nadzor cijele lokacije Pogona; slike video kamera prati uvar na porti, a slike dimnjaka proizvodnih blokova Pogona dežurni u komandi koji može odmah reagirati u slu aju vizualne promjene boje ili koli ine dima;

rizi ni objekti u Pogonu izvedeni su u skladu sa važe im propisima i normama kojima se sprje ava širenje one iš uju ih tvari u tlo i vode: nepropusni podovi i bazeni, tankvane, sabirne jame i/ili druge prepreke za otjecanje neobra enih otpadnih voda i teku ih opasnih tvari u tlo i kanalizaciju;

rizi ni objekti u Pogonu izvedeni su u skladu sa važe im propisima i normama kojima se sprje ava nastanak i širenje požara i tehnoloških eksplozija, te potresa i poplava.

Tehni ke mjere osiguranja spremnika goriva opisane su u poglavlju V.2. Ovdje se spominju najvažnije.

Za spremnik R-4:

eli na plašt tankvana oko spremnika sa stabilnom instalacijom za hla enje vodom i gašenje požara,

dvostruko dno (podnica) s vakuum prostorom u kojemu se može pratiti pojava mazuta,

sustav kontrole nepropusnosti,

sustav mjerenja razine goriva i temperature u spremniku,

vakuum sigurnosna zaklopka i odušak sa zaustavlja em plamena.

Za dnevne spremnike (R-1 i R-2):

zajedni ka zemljana tankvana sa sabirnim kanalima, separatorom i incidentnim bazenom,

drenažni vodovi i revizijska okna,

betonski temelji,

sustavi lokalnog i daljinskog mjerenja razine goriva, temperature i tlaka i signalizacije minimalnih i maksimalnih vrijednosti,

pretla ni i podtla ni sigurnosni ventil,

razvod protupožarne vode za hla enje krova i plašta.

Gore opisani tehni ki elementi i oprema ugra eni u skladišna postrojenja mazuta sprje avaju, odnosno minimiziraju mogu nosti nastanka situacija koje bi za posljedicu mogle imati pojavu velike nesre e (primjerice manja ošte enja stjenke ili ventila, promjene tlaka ili temperature izvan optimalnih granica i sli no). Dodatno ukoliko i do e do takve situacije, zaštitne mjere i ure aji za monitoring omogu uju pravovremeno reagiranje kako bi se sprije io nastanak velike nesre e.



VI.4.1 Preventivne mjere za sprje avanje nastanka velikih nesre a

Prevencija nastanka velikih nesre a osim tehni kih uklju uje i itav niz organizacijskih mjera kojima se provjerava funkcionalnost pojedinih postrojenja, sustava, opreme i sredstava.

Op e preventivne mjere (tehni ke i organizacijske) za spre avanje nastanka velikih nesre a, odnosno izvanrednog zaga enja u Pogonu su:

pravilno rukovanje pri prijevozu i skladištenju opasnih tvari i otpada od proizvo a a do mjesta skladištenja, te od skladišta do mjesta upotrebe,

izgradnja nepropusnih podova i bazena,

izgradnja sabirnica i prepreka za otjecanje teku ina u kanalizaciju i okolni teren,

pravilno održavanje kanalizacije i pravovremeno pražnjenje taložnica u sustavu za obradu otpadnih voda,

pravilno održavanje ure aja za predobradu otpadnih voda,

održavanje ure aja i postrojenja u ispravnom stanju i redovita provjera ispravnosti od strane stru nih institucija prema važe im propisima i normama,

pravilna organizacija rada prilikom upotrebe opasnih tvari,

pravilno zbrinjavanje opasnog otpada,

upotreba propisanih zaštitnih sredstava.

Važne preventivne mjere kojima se osigurava siguran rad TE Sisak i sprje ava nastanak nesre a su redovite dnevne i/ili tjedne provjere i kontrole.

Svakodnevne preventivne mjere obuhva aju:

vizualnu kontrolu ispravnosti svih elemenata postrojenja spremnika R-4 i dnevnih spremnika,

vizualnu kontrolu tankvana (npr. pukotine i druga ošte enja),

vizualnu kontrolu spremnika s opasnim tvarima i spremnika za opasni otpad,

vizualnu kontrolu svih prometnih i radnih površina i parkirališnog prostora na lokaciji TE Sisak,

vizualnu kontrolu funkcionalnosti sustava za površinsku odvodnju i kanalizaciju te sustava za obradu otpadnih voda TE Sisak,

vizualnu kontrolu ure aja za manipulaciju s loživim uljem i drugim opasnim tvarima.

Tjedna vizualna kontrola ispravnosti opreme za provo enje interventnih mjera i neophodnih zaštitnih sredstava.

Za sprje avanje prodora one iš enja u sustav odvodnje, važna je provedba svih mjera propisanih u Pravilniku o radu i održavanju ure aja za predobradu i pro iš avanje otpadnih voda i kanalizacijskog sustava na lokaciji TE Sisak.

Na in i oprema za provo enje redovnih preventivnih mjera svodi se na aktivnosti i ure aje za kontrolu pri rukovanju s opasnim i otpadnim tvarima tijekom normalne proizvodnje, sukladno odredbama važe ih pravilnika, provedbenih akata, planova i uputa iz podru ja gospodarenja otpadnim vodama, gospodarenja opasnim tvarima, gospodarenja otpadom, zaštiti na radu, potrebnoj stru noj spremi i edukaciji u elektroenergetskim, kotlovskim i drugim energetskim postrojenjima i postrojenjima s posudama pod tlakom, zaštiti od požara i tehnoloških eksplozija, interventnih mjera u slu aju zaga enja voda, te postupanja s loživim uljem, odnosno prirodnim plinom. Popis pravilnika i ostale dokumentacije je dan na kraju Izvješ a (Literatura).



Preventivne mjere kojima se sprje ava nastanak velikih nesre a ili drugih izvanrednih doga aja uklju uju i redovitu provjeru podataka, procedura i mjera u postoje im planovima i sustavima intervencije, zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, zaštite na radu te evakuacije, uklju ivo i organizacije vježbi. Provjere i potrebe za revizijom planiraju se periodi no u samim planovima u skladu s važe im zakonskim propisima i drugim preporukama.



VII Mjere zaštite i interventne mjere za ograni avanje posljedica nesre e

Pogon TE Sisak, osim opisanih osiguranja i preventivnih mjera ima i sustav za ograni avanje posljedica industrijske nesre e, definirane odgovorne osobe, propisane procedure obavješ ivanja i postupaka, opremu i sredstva za povo enje interventnih mjera te suradnju s vanjskim tvrtkama ovlaštenim za interventne mjere, poslove sanacije, provjere i iš enja sustava odvodnje, gospodarenja opasnim otpadom i sli no.

VII.1 Oprema i sustavi za ograni avanje posljedica velikih nesre a

Pogon je opremljen s opremom, alatima, osobnim zaštitnim sredstvima, protupožarnom opremom i drugim sredstvima koja koriste djelatnici Pogona educirani za postupanje s opasnim kemikalijama (otrovima), zaštitu na radu, gašenje požara, prvu pomo prilikom sprje avanja nastanka i ograni avanja širenja posljedica industrijskih nesre a (uklju ivo i velike nesre e) i drugih izvanrednih doga aja na lokaciji TE Sisak.

U sljede oj je tablici dan popis sve opreme i sredstava koja stoje na raspolaganju u TE Sisak u slu aju pojave industrijske nesre e koja može imati posljedice na zdravlje ljudi i okoliš.

Tablica 11. Oprema i sredstva za provo enje interventnih mjera i spašavanje

Zaštitna oprema i sredstva Koli ina Provjera ispravnosti Napomena

Stroj za iskop zemlje (kom) 1 - Vlasništvo vanjskog izvo a a

Manje vatrogasno vozilo (kom) 1 -

Manje transportno vozilo (kom) 4 -

Prijenosna crpka za vodu (kom) 3 Redoviti pregled

Prijenosna crpka za kemikalije (kom) 2 Redoviti pregled

Kontejneri (kom) 2 Redoviti pregled

Protupožarni aparati, ru ni (kom) S9: 72, CO25: 23, S50: 6 i S100: 2 Jednom godišnje ovlaštena institucija

Vatrogasni baca i voda/pjena 3 Jednom godišnje ovlaštena institucija

Metalne posude ili ba ve (kom) 5 Redoviti pregled

Kante za krš (30 l) (kom) 20 Redoviti pregled

Plasti ne posude za kemikalije (kom) 5 Redoviti pregled

Sredstvo za apsorpciju: Tarco EP (kg) min 100 Redoviti pregled za naftne derivate i ulja na suhoj površini

Sredstvo za apsorpciju: Tarco Tijopa (l) min 200 Redoviti pregled za naftne derivate i ulja na vodenoj površini

Sredstvo za apsorpciju sa pH indikatorom: UNI SAFE PLUS (kg) min 40 Redoviti pregled za sve vrste kemikalija

Sredstva za iš enje i odmaš ivanje SC 131 (l) min 400 Redoviti pregled

Sredstva za iš enje i odmaš ivanje SC 500 (l) min 400 Redoviti pregled

Sredstvo za neutralizaciju (m3) 9 -

Pijesak (m3) 5 Redoviti pregled

Lopata (kom) 20 Redoviti pregled

Pijuk (kom) 20 Redoviti pregled

Vile (kom) 10 Redoviti pregled



Zaštitna oprema i sredstva Koli ina Provjera ispravnosti Napomena

Ru na pila za drvo (kom) 2 Redoviti pregled

Sjekira (kom) 5 Redoviti pregled

Ru ni alat za bušenje - komplet 2 Redoviti pregled

Metle (kom) 5 Redoviti pregled

Ru ne metalne poluge (kom) 20 Redoviti pregled

Ru ne dizalice 5 t (kom) 3 Redoviti pregled

Škare za rezane armature i sl. (kom) 2 Redoviti pregled

Sjeka za željezno (kom) 5 Redoviti pregled

Baterijske svjetiljke: obi ne i S-izvedbe (kom) 12 Redoviti pregled

Klju evi za nasilno otvaranje vrata (kom) 2 Redoviti pregled

Prijenosni reflektor (kom) 3 Redoviti pregled

Prijevozni elektri ni agregat za rasvjetu 1 Redoviti pregled

Eksplozimetar za ispitivanje eksplozivnosti 1 Redoviti pregled

Detektor plina (kom) 1 Redoviti pregled

Prijenosna radio-stanica (kom) 15 Redoviti pregled

Zaštitna odje a otporna na kemikalije (kom) 5 Redoviti pregled

Zaštitne cipele (par) 5 Redoviti pregled

Gumene izme (par) 5 Redoviti pregled

Zaštitne rukavice - gumene (par) 20 Redoviti pregled

Zaštitne rukavice - kožne (par) 20 Redoviti pregled

Plasti ni štitnik za lice (kom) 5 Redoviti pregled

Zaštitna maska s respiratorom (kom) 5 Redoviti pregled

Bazen za neutralizaciju (kom) 2 Redoviti pregled

TE Sisak ima sustav za dojavu i gašenje požara koji se sastoji od:

sustava vatrodojave,

alarmnih sirena,

stabilnog sustava za gašenje i hla enje spremnika mazuta R-4 izvedena iz dva poluprstenova s mlaznicama,

hidrantske mreže za gašenje požara s hidrantskim ormari ima,

ru nih vatrogasnih aparata za po etno gašenje požara s prahom i CO2,

vatrogasnih topova (prijevozni vatrogasni baca i) na vodu/CO2.

Broj vatrogasnih aparata u Pogonu kao i njihovo održavanje je u skladu s propisima iz podru ja zaštite od požara. Aparati su smješteni na lako dostupnim mjestima unutar i oko objekata. U Pogonu nema vatrogasne postrojbe, ali postoji grupa za po etno gašenje požara i po 1 profesionalan vatrogasac u smjeni (ukupno 5 u Pogonu). Najbliže vatrogasne postrojbe su u INA-Rafineriji Sisak i u Gradu Sisku. Svi djelatnici su osposobljeni za po etno gašenje požara. Dojava požara, obveze i postupci te ustroj gašenja definirani su Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija.



VII.2 Organizacija uzbunjivanja i intervencije

VII.2.1 Odgovorne osobe i organizacija obavješ ivanja i uzbunjivanja

Odgovorna osoba za organizaciju djelovanja kod iznenadnog doga aja na razini Termoelektrane Sisak je mr.sc. Milan Rajkovi , dipl. ing., Direktor.

Shema obavješ ivanja u TE Sisak u slu aju pojave industrijske nesre e ili dugih incidentnih stanja u Pogonu prikazana je u Poglavlju III. 2, Sustav sigurnosti Pogona (Slika 3).

U slu aju industrijske nesre e u Pogonu, djelatnik koji je uo io njenu pojavu (O evidac) bez odga anja obavještava Voditelja smjene (tel 514-149 ili 514-064), koji tu informaciju proslje uje Rukovoditelju službe za proizvodnju (tel: 514-280, 514-063, MB: 098-434-193). Rukovoditelj proizvodnje obavještava Tehni kog direktora (tel: 514-209, 514-061, MB: 098-434-145) i/ili Direktora (tel: 514-239, 514-138, MB: 098-261-082).

U slu aju ve e nesre e, Županijski centar za obavješ ivanje (tel: 112) i Operativno dežurstvo nadležne policijske uprave (tel: 92) mogu pozvati Rukovoditelj proizvodnje, Tehni ki direktor ili Direktor, ali u hitnim slu ajevima i ostali sudionici sustava obavješ ivanja.

VII.2.2 Obavješ ivanje javnosti

Pogon TE Sisak (odnosno HEP kao Operater) je dužan dati javnosti informacije u slu aju pojave opasnosti i u slu aju velike nesre e. Ta obavijest, prema Uredbi mora sadržavati sljede e podatke:

1. naziv tvrtke operatera i adresu postrojenja,

2. podatke o osobama koje su u tvrtki zadužene za dostavu informacija javnosti u svezi postrojenja i opasnosti od velike nesre e,

3. da je Pogon kao obveznik Uredbe dostavio nadležnim državnim tijelima Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju i pribavio suglasnost na Izvješ e o sigurnosti,

4. jednostavno objašnjenje aktivnosti koje se odvijaju unutar postrojenja,

5. naziv opasnih tvari u postrojenju koje bi mogle izazvati veliku nesre u te opis njihovih osnovnih opasnih zna ajki i koli ina,

6. o prirodi opasnosti od velikih nesre a u postrojenju uklju uju i i njihove mogu e u inke na stanovništvo i okoliš,

7. o na inu upozoravanja i obavještavanja pogo enog stanovništva u slu aju velike nesre e,

8. radnje i obrasci ponašanja koje bi pogo eno stanovništvo moralo poduzeti u slu aju velike nesre e,

9. da Pogon mora organizirati odgovaraju e aktivnosti, prvenstveno suradnju s hitnim službama i interventnim postrojbama za odgovaraju u reakciju u slu aju velike nesre e i svo enja njenih u inaka na najmanju mogu u mjeru,

10. da je sastavljena uputa za Vanjski plan intervencija kako bi se svladali svi u inci nesre e izvan Pogona, te da se moraju uvažavati upute i zahtjevi interventnih postrojbi i hitnih službi,

11. gdje se mogu dobiti daljnje relevantne informacije, ovisno o uvjetima povjerljivosti.

Za slanje Obavijesti u Pogonu kao i za suradnju s tijelom zaduženim za Vanjski plan su zaduženi Rukovoditelj proizvodnje, Tehni ki direktor i Direktor.



VII.2.3 Sustav intervencija

Kako je ve opisano u Poglavlju III. 2, TE Sisak ima definiranu jedinstvenu Stru nu službu za provo enje interventnih mjera u Pogonu u slu aju pojave industrijske nesre e (ili drugog izvanrednog doga aja) kao i Organizaciju provo enja interventnih mjera.

Sastav stru ne službe ine: Rukovoditelj službe za proizvodnju (Matija Horži , rukovoditelj), zatim rukovoditelji smjene, dežurni strojobravar, vatrogasac, dežurni elektri ar, Koordinator poslova 5 (Gra evinski odjel), Koordinator poslova zaštite okoliša, Rukovoditelj Odjela za kemijsku tehnologiju, te dežurni kemi ari kemijske pripreme vode (KPV) i odsoljavanje kondenzata (OK) (Tablica 3). Osim navedenih u slu aju potrebe za provedbu interventnih mjera i sanaciju posljedica nesre e mogu se angažirati drugi stru no osposobljenu djelatnici TE Sisak.

Organizacija provo enja interventnih mjera definira redoslijed postupaka nakon pojave industrijske nesre e ili dugog izvanrednog doga aja. U shemi provo enja interventnih mjera (Slika 4) razlikuju se:

manje industrijske nesre e (klasificirane kao bezna ajne, odnosno zna ajne), koje imaju manje i lokalizirane posljedice te se pri tome koriste Stru ne službe, oprema i sredstva unutar Pogona kojima se provode mjere zaštite, odnosno sprje ava širenje one iš enja i saniraju posljedice. Po potrebi angažiraju se specijalizirana vanjska poduze a za dodatne mjere zaštite i/ili sanacije.

velike nesre e (klasificirane kao ozbiljne, vrlo ozbiljne i katastrofalne) koje imaju znatnije i ozbiljnije posljedice po okoliš, zdravlje ljudi i materijalna dobra te mogu e van-lokacijske posljedice. U tom se slu aju odmah obavještava Centar za obavješ ivanje 112 (Državne uprave za zaštitu i spašavanje) i Operativno dežurstvo u nadležnoj policijskoj postaji (92), koji putem Županijskog centra za obavješ ivanje pokre u potrebne interventne i ekspertne jedinice, odnosno druge nadležne službe i inspekcije. Paralelno Stru ne službe i educirani djelatnici u Pogonu poduzimaju mjere zaštite, sprje avanja širenja one iš enja i gašenja požara, a rukovoditelj Stru ne službe poziva specijalizirane tvrtke za dodatne mjere zaštite i/ili sanacije.

Interventne mjere koje se poduzimaju u Pogonu ovise o vrsti i težini industrijske nesre e te svojstvima i koli inama opasnih tvari koje su eventualno uklju ene. Op enito mogu se podijeliti na:

op e interventne mjere u slu aju izlijevanja naftnih derivata, prvenstveno loživog ulja,

interventne mjere u slu aju pojave požara naftnih derivata,

interventne mjere u slu aju izlijevanja opasnih kemikalija i/ili opasnog otpada,

interventne mjere u slu aju puknu a plinovoda,

interventne mjere vezane za sustave odvodnje i obrade otpadnih voda.

Pogon TE Sisak ima okvirni ugovor sa tvrtkama koje su ovlaštene za poslove sanacije, skupljanja i/ili zbrinjavanja opasnog otpada i imaju za to potrebnu opremu, sredstva i stru ne djelatnike (Tablica 12).

Interventne mjere u slu aju izlijevanja naftnih derivata su slijede e:

poduzimanje mjera za spre avanje nekontroliranog istjecanja i širenja one iš enja (po initelj ili osoba, koja se zatekne na licu mjesta) putem komandi u komandnom centru, ili drugim raspoloživim komandama i tehni kim ure ajima ili sredstvima (ventili, sklopke, adsorpciona sredstva, brtvljenje kanalizacijskih cijevi u slivnicima i kontrolnim oknima s vre ama pijeska i drugo),

obavještavanje o nastalom one iš enju, i to neposrednog rukovoditelja ili njegova zamjenika, a zatim i ostalih odgovornih osoba i službi sukladno priloženoj Shemi obavješ ivanja (Slika 3),



zabranjivanje pristupa mjestu doga aja neovlaštenim osobama,

organiziranje evakuacije ljudi, ukoliko je potrebno sukladno Uputama o evakuaciji i spašavanju te Planu za izvanredne situacije,

otklanjanje uzroka one iš enja te saniranje one iš enja sa svom raspoloživom opremom i zbrinjavanje otpada sukladno Zakonu o otpadu i drugim propisima o gospodarenju otpadom,

u slu aju manjeg razlijevanja naftnih derivata po zemljanim ili zelenim površinama, one iš eni sloj zemlje otkopati do zdravog sloja; one iš ena zemlja se obra uje sukladno propisima: kondicioniranje - solidifikacija i odlaganje na posebno odlagalište nakon provedene karakterizacije ili termi ka obrada.

u slu aju ve eg razlijevanja naftnih derivata po zemlji, one iš eni zemljani sloj sanirati plinskom oksidacijom, a prikupljeni se materijal termi ki obra uje sukladno propisima.

kod razlijevanja naftnih derivata po betonskim i asfaltnim površinama one iš enje sanirati odgovaraju im apsorbentom, koje se potom obra uje sukladno propisima.

kod one iš enja kanalizacije i ure aja za obradu zauljenih voda, koristiti odgovaraju i apsorbens i prepumpati one iš enje u odgovaraju e vodonepropusne spremnike, u kojima se sadržaj skladišti do kona ne obrade.

sav nastali otpad, zauljene muljeve, adsorpcijska sredstva i one iš eno tlo zbrinjavaju vanjske tvrtke koje imaju dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom (ovlašteni obra iva i opasnog otpada) sukladno propisima o gospodarenju otpadom.

Interventne mjere u slu aju požara naftnih derivata su slijede e:

interventne mjere u slu aju pojave požara naftnih derivata ili drugih rizi nih objekata u Pogonu provode se prema posebnom Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija;

u slu aju pojave manjih, po etnih požara provode se mjere internog uzbunjivanja, odnosno preduzbune s gašenjem po etnih požara – mjere provodi Ekipa za provo enje evakuacije na elu s Voditeljem intervencije;

u slu aju ve ih i velikih požara pokre u se uzbune prvog, odnosno drugog stupnja – pozivaju se Profesionalna vatrogasna postrojba Grada Siska (tel: 93) i Vatrogasna postaja INA-Rafinerije nafte Sisak, te se bez odlaganja poduzimaju ostale mjere prema Planu zaštite od požara i Uputi o evakuaciji i spašavanju.

Osim navedenih interventnih mjera, posebne su mjere propisane u slu aju nesre a koje uklju uju opasne tvari koje se u Pogonu nalaze u koli inama ispod grani nih vrijednosti iz Priloga I Uredbe, odnosno nisu na popisu Priloga I. Uredbe. Mjere su sljede e:

Interventne mjere u slu aju prolijevanja opasnih kemikalija:

U ovisnosti o stupnju ugroženosti i vrsti prosutih materijala (posebno za agresivne i otrovne tvari: kiseline, lužine i sl.) potrebno je, pored prethodno navedenih interventnih mjera, izvršiti i dekontaminaciju i ispiranje zaga enih površina sukladno navodima iz Sigurnosno tehni kog lista koji izdaje proizvo a /distributer kemijskog sredstva, a sastavni je dio evidencije o opasnim tvarima. Ove postupke u Pogonu provode djelatnici koji su upoznati s opasnim svojstvima kemikalija, tj. koji su završili odgovaraju i te aj toksikologije. Pri tome se koriste i propisana zaštitna osobna sredstva.

Interventne mjere u slu aju puknu a plinovoda:

u slu aju naglog pada tlaka u plinovodu potrebno je zatvoriti ventile na cjevovodu od PRS do kotlova bloka A i B i propuhati ga sa CO2,



u slu aju požara ili eksplozija prirodnog plina – provesti mjere sukladno Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija!

Interventne mjere vezane uz nesre e sa sustavom odvodnje i obrade otpadnih voda:

otkloniti postoje e za epljenje slivnika ili kvarova na kanalizacijskom sustavu i ure aju za pro iš avanje otpadnih voda,

sprije iti prodor nepro iš ene otpadne vode u tlo ili vodotok,

ukoliko je potrebno, obustaviti tehnološki proces do uklanjanja ošte enja i kvara na ure aju,

provode se mjere i ostale potrebne propisane Operativnim planom interventnih mjera u slu aju iznenadnog zaga enja voda.

Prijevoz opasnih tvari od proizvo a a/dobavlja a do skladišta Termoelektrane Sisak, odnosno opasnog otpada iz Pogna ugovara se sa ovlaštenim prijevoznicima opasnih tvari koji posjeduju odgovaraju a vozila, opremu i educirane djelatnike. Vlastitim vozilima TE Sisak prevozi samo manje koli ine opasnih tvari unutar lokacije Pogona.

U slu aju nezgode, sudara ili prevrtanja vozila, prilikom transporta opasnih tvari od proizvo a a do skladišta TE Sisak, ukoliko je zbog toga došlo do izvanrednog one iš enja na lokaciji Pogona ili van njega, voza je dužan odmah obavijestiti odgovornu osobu u TE Sisak i tvrtki-prijevozniku te najbližeg djelatnika policije.

Poduzimaju se interventne mjere sprje avanja širenja opasne tvari u okoliš, po potrebi se pozivaju vanjske ovlaštene stru ne tvrtke, a u slu aju ve ih nesre a obavještava se i Centar 112.

VII.3 Opis vanjskih i unutrašnjih raspoloživih sredstava

Popis sredstava kojima raspolaže Pogon dan je u prethodnoj tablici zajedno s popisom opreme (Tablica 11), te se ovdje ne e ponavljati. Pogon, u slu aju potrebe sanacije posljedica velikih nesre a ima ugovorne odnose sa ovlaštenim vanjskim tvrtkama (Tablica 12) koje se pozivaju ovisno o nesre i, a prema propisanoj shemi postupanja.

Minimalna oprema i sredstva koje mora osigurati vanjska tvrtka s kojim se sklapa ugovor za "hladni pogon" sastoji se od:

specijalne auto cisterne s vakuumom i visokootla nom pumpom (s ADR certifikatom) i kombi vozila (prema ADR-u),

svih vrsta pumpi koje mogu koristi u slu aju intervencija (zup aste, potopne, membranske, visokotla ne, elektromotorne tla ne kemijske, vij ane i motorne usisne pumpe za vodu),

odgovaraju ih prenosivih i fiksnih spremnika i ambalaže za privremeno skladištenje razne vrste opasnog i neopasnog otpada, uklju uju i naftne derivate i razne kemikalije,

visokotla ni parni pera i,

skimeri (kapaciteta min. 25 m3/h),

agregati za struju kao pogon za elektroopremu,

trimeri za sje u korova i raslinja, motorna pila,

ure aj za ispitivanje eksplozivnosti,

biorazgradiva sredstva za odmaš ivanje, neutralizaciju kiselina i lužina, apsorbenti za vodene površine i tlo.



Tablica 12. Vanjske tvrtke, specijalizirane za dodatne mjere zaštite

Naziv tvrtke MC iš enje d.o.o. Sisak AEKS d.o.o. Ivani Grad Obrt Novaton, Sisak

Adresa Nikole Tesle 17 Omladinska 45 Žabno 34 b

Telefon 510 020/021 01/288 1440 512 148

Mobitel: 098/261 079; 098/261 080 098/410 634 098/166 7284

Fax 510 019 01/2881 438 537 236

e-mail [email protected] [email protected] [email protected]

Ovlaštenja/ dozvole

-za skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje i obradu opasnog i neopasnog otpada -za otklanjanje posljedica nastalih u slu ajevima iznenadnog zaga enja

-za gospodarenje opasnim otpadom i skupljanje neopasnog otpada -za otklanjanje posljedica nastalih u slu ajevima iznenadnog zaga enja

-za skupljanje i prijevoz opasnog otpada

Oprema

-za iš enje industrijskih spremnika, postrojenja i kanalizacijskih sustava -za prijevoz opasnog otpada i opasnih tvari -za obradu otpada postupcima solidifikacije i fotacije - za tehni ka ispitivanja kanalizacije i spremnika - za sanaciju ekoloških akcidenata (velikih nesre a)

-za mehani ko-kemijska iš enja u industriji

(termoelektrane, tankovi, kanalizacijski sustavi), brodogradnji i energetici -intervencije u zaštiti voda i okoliša -za gospodarenje otpadom (prijevoz, skladištenje i obrada) - za antikorozivnu zaštitu

- za iš enje kanalizacijskih sustava i opreme -za skupljanje i prijevoz opasnog otpada

Financijska sredstva potrebna za nabavu potrebne opreme i sredstava te organizaciju sustava i provo enje preventivnih mjera kao i interventnih mjera ograni avanja i sanacije posljedica velikih nesre a osigurava Termoelektrana Sisak. Sredstva se planiraju i osiguravaju kroz godišnje planove prema sljede im stavkama:

za redovno održavanje ure aja za predobradu otpadnih voda i kanalizacijskog sustava, odnosno rekonstrukciju i dogradnju,

op enito za provo enje interventnih mjera,

za nabavu i održavanje potrebne opreme i sredstava,

za stru no osposobljavanje djelatnika,

angažman ovlaštenih vanjskih tvrtke za provedbu dodatnih mjera zaštite i/ili sanacije (na bazi godišnjih ugovora i/ili jednokratnih hitnih poziva).

Pogon prosje no godišnje izdvaja najmanje 30.000 kuna za minimalne koli ine raznih sredstava za apsorpciju, iš enje i odmaš ivanje, dok troškovi za nabavu godišnjih koli ina opreme variraju od godine do godine. Za ugovore s vanjskim tvrtkama koje osiguravaju tzv. "hladni pogon" za izvo enje interventnih radova s ciljem zaštite voda i okoliša kod iznenadnih one iš enja na godišnjoj razini izdvaja se oko 200.000 kuna.



VII.4 Sažetak opisanih mjera i sredstava

Sažetak sadrži mjere, opremu i sredstva opisane u Poglavlju VII (Organizacija uzbunjivanja i intervencije) nužne za izradu Unutarnjeg plana.

Pogon TE Sisak ima uspostavljene sustave intervencija u slu aju industrijskih nesre a i drugih interventnih situacije te posebno sustav za vatrodojavu i gašenje požara.

Odgovorna osoba za organizaciju djelovanja kod iznenadnog doga aja na razini Termoelektrane Sisak je mr.sc. Milan Rajkovi , dipl. ing., Direktor.

U TE Sisak su oformljeni:

Odjel za zaštitu na radu i zaštitu od požara,

Grupa za po etno gašenje požara i 5 profesionalnih vatrogasaca (1 u smjeni),

Stru ne službe za provedbu interventnih mjera s Voditeljem (Rukovoditelj proizvodnje).

Za provo enje interventnih mjera TE Sisak je opremljena:

potrebnom opremom, alatima i vozilima, osobnim zaštitnim sredstvima,

potrebnim sredstvima za apsorpciju prolivenih naftnih derivata, ulja i kemikalija, te sredstvima za iš enje, odmaš ivanje i neutralizaciju,

sustavom vatrodojave i alarmnim sirenama,

vatrogasnom opremom: stabilni sustav za gašenje i hla enje spremnika mazuta u slu aju požara, ru ni vatrogasni aparati (S i CO2), vatrogasni topovi i hidrantska mreža s hidrantskim ormari ima, vatrogasnim vozilom i prilaznim putovima.

U Pogonu se redovito provjerava ispravnost opreme za provo enje interventnih mjera (vizualni dnevni/tjedni pregledi te redovita ispitivanja od strane ovlaštenih institucija).

Pogon ima definiran:

sustav obavješ ivanja u slu aju industrijske nesre e ili drugog iznenadnog doga aja unutar TE Sisak i obavješ ivanja Centra 112 i Policije (Slika 3);

organizaciju provedbe interventnih mjera unutar Pogona i koordinaciju vanjskih stru nih tvrtki, te suradnju i koordinaciju mjera s nadležnim tijelima u Županiji, interventnim i ekspertnim jedinicama u slu aju velikih nesre a (Slika 4);

na in obavješ ivanja nadležnih županijskih tijela i javnosti.

Interventne mjere koje se poduzimaju u Pogonu ovise o vrsti i težini industrijske nesre e te svojstvima i koli inama opasnih tvari koje su eventualno uklju ene. Op enito mogu se podijeliti na:

op e interventne mjere u slu aju izlijevanja naftnih derivata, prvenstveno loživog ulja,

interventne mjere u slu aju pojave požara naftnih derivata,

interventne mjere u slu aju izlijevanja opasnih kemikalija i/ili opasnog otpada,

interventne mjere u slu aju puknu a plinovoda,

interventne mjere vezane za sustave odvodnje i obrade otpadnih voda.



Interventne mjere u slu aju izlijevanja naftnih derivata su slijede e:

spre avanje nekontroliranog istjecanja i širenja one iš enja (po initelj ili osoba, koja se zatekne na licu mjesta) putem komandi u komandnom centru, ili drugim raspoloživim komandama i tehni kim ure ajima ili sredstvima (ventili, sklopke, adsorpciona sredstva, brtvljenje kanalizacijskih cijevi u slivnicima i kontrolnim oknima s vre ama pijeska i drugo);

obavještavanje o nastalom one iš enju sukladno Shemi obavješ ivanja;

zabranjivanje pristupa mjestu doga aja neovlaštenim osobama;

organiziranje evakuacije ljudi, ukoliko je potrebno sukladno Uputama o evakuaciji i spašavanju te Planu za izvanredne situacije;

otklanjanje uzroka one iš enja te saniranje one iš enja sa svom raspoloživom opremom i zbrinjavanje otpada sukladno propisima o gospodarenju otpadom;

u slu aju manjeg razlijevanja naftnih derivata po zemljanim ili zelenim površinama, one iš eni sloj zemlje otkopati do zdravog sloja; one iš ena zemlja se obra uje sukladno propisima;

u slu aju ve eg razlijevanja naftnih derivata po zemlji, one iš eni zemljani sloj sanirati plinskom oksidacijom, a prikupljeni se materijal termi ki obra uje sukladno propisima;

kod razlijevanja naftnih derivata po betonskim i asfaltnim površinama one iš enje sanirati odgovaraju im apsorbentom, koji se potom obra uje sukladno propisima;

kod one iš enja kanalizacije i ure aja za obradu zauljenih voda, koristiti odgovaraju i apsorbens i prepumpati one iš enje u odgovaraju e vodonepropusne spremnike, u kojima se sadržaj skladišti do kona ne obrade.

sav nastali otpad, zauljene muljeve, adsorpcijska sredstva i one iš eno tlo zbrinjavaju vanjske tvrtke koje imaju dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom (ovlašteni obra iva i opasnog otpada) sukladno propisima o gospodarenju otpadom.

Interventne mjere u slu aju pojave požara naftnih derivata ili drugih rizi nih objekata u Pogonu provode se prema posebnom Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija.

U slu aju prolijevanja opasnih kemikalija osim gore navedenih mjera potrebno je postupiti sukladno navodima iz Sigurnosno tehni kih listova. Te mjere provode djelatnici educirani za postupanje s opasnim tvarima uz korištenje odgovaraju e osobne zaštitne opreme.

U slu aju puknu a/naglog pada tlaka u plinovodu odmah se zatvaraju ventili na cjevovodu i propuhuje ga se s CO2. U slu aju požara postupa se prema Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija.

U slu aju za epljenja i/ili one iš enja sustava odvodnje i obrade otpadnih voda, odnosno prodora one iš enja u vode poduzimaju se mjere sukladno Operativnom planu interventnih mjera u slu aju iznenadnog zaga enja voda.

Termoelektrana Sisak sklapa okvirni godišnji ugovor sa tvrtkama koje su ovlaštene za poslove sanacije, skupljanja i/ili zbrinjavanja opasnog otpada i imaju za to potrebnu opremu, sredstva i stru ne djelatnike (tzv. ugovor za "hladni pogon"). TE Sisak sura uje s tvrtkama: MC iš enje d.o.o. Sisak, AEKS d.o.o. Ivani Grad i Obrt Novaton Sisak (Tablica 12).



VIII Prilozi

VIII.1 Literatura

Stru na literatura

Guidance on the Preparation of a Safety Report to Meet the Requirements of Directive 96/82/EC, as Amended by Directive 2003/105/EC (SEVESO II), Institute for the Protection and Security of the Citizen, Report EUR 22113 EN, EC, 2005

IAEA-TECDOC-727 (rev 1) – Manual for the classification and prioritization of risks duo to the major accidents in process and related industries, IAEA, 1996

Manual for cataloguing and selection of (industrial) activities for which an emergency manage-ment plan out to be prepared – Enclosure to be used with the Guide to hazardous industrial activi-ties, TNO (Netherlands Organization for Applied Scientific Research), 1989

FIERAsystem Enclosed Pool Fire Development Model: Theory Report, Fire Risk Management Program, Institute for Research in Construction, National Research Council Canada, 2002

Chemical accident prevention provisions, Document 40 CFR 68

Risk analysis for process plant, pipelines and transport, J.R. Taylor, 1994.

Leksikon naselja Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. godine,

Popis stanovništva iz 2001. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb

GUP grada Siska, 2002. godine (Sl. glasnik SMŽ br. 11/02 i 5/06)

Plan intervencija u zaštiti okoliša Sisa ko-moslava ke županije, rev.1. (Sl. glasnik SMŽ br. 17A/08), Sisak 2008. godine

Program zaštite i poboljšanja kakvo e zraka Grada Siska za razdoblje od 2008. do 2012. godine, Sisak 2008. godine

Izvješ e o stanju okoliša Sisa ko-moslava ke županije, za razdoblje 2002.-2006. godine, Sisak, 2008.

Podloge TE Sisak

Obrazac Obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju TE Sisak, 28.4.2009.

Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša na lokaciji pogona TE Sisak, revizija 2008.

Operativni plan interventnih mjera u slu aju izvanrednog one iš enja voda, revizija 24.11.2008.

Plan za izvanredne situacije u TE Sisak, 31.05.2007.

Upute o evakuaciji i spašavanju za TE Sisak, revizija 2008.

Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, kolovoz 1995.

Procjena nultog stanja postupanja s otpadom u HEP Proizvodnji d.o.o.: Pogon TE Sisak, APO d.o.o., Zagreb, 2004.

Pogonski priru nik – tehni ki uvjeti prijema i skladištenja loživog ulja u pogonu TE Sisak, rev. 1, HEP d.d., Zagreb, 2001.

HEP d.d., TE Sisak – Pove anje rezervoarskog prostora teškog loživog ulja sa dopremom i otpremom: Glavni strojarski projekt – Rezervoar R-4, V= 60.000 m3, Ina-Inženjering za naftu i plin d.o.o. Zagreb, 1996.



Podloge i smjernice za izradu Programa smanjenja emisija ugljik (IV) oksida u pogonima HEP-Proizvodnje d.o.o. – Sektora za termoelektrane, rev. 2, ožujak 2008. APO d.o.o.

Pravilnik o radu i održavanju ure aja za pro iš avanje otpadnih voda i objekata odvodnje, HEP

Pravilnik o na inu skladištenja i rukovanja opasnim i otpadnim tvarima, HEP

Pravilnik o zaštiti na radu, HEP d.d.

Pravilnik o zaštiti od požara, 1995.

Uputa za eksploataciju plina na kotlovima bloka I i II TE Sisak, te opisa rada i instrukcija za korištenje plinske redukcione stanice TE Sisak, HEP, 1995.

Popis propisa

Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07

Uredba o sprje avanju velikih industrijskih nesre a koje uklju uju opasne tvari, NN 114/08

Zakon o sigurnosti i spašavanju, NN 174/04, 79/07 i 38/09

Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, NN 38/08

Pravilnik o razvrstavanju, ozna avanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija, NN 23/08 i 64/09

Zakon o zaštiti na radu, NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08

Pravilnik o izradi procjene opasnosti, NN 48/97, 114/02 i 126/03

Zakon o zaštiti od požara, NN 58/93 i 33/05

Direktiva o kontroli opasnosti od velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (COMAH) 96/82/EC, 2003/105/EC (SEVESO II Direktiva)

Zakon o potvr ivanju Konvencije o prekograni nim u incima industrijskih nesre a, NN – MU 7/99



VIII.2 Kopija obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju

HEP-PROIZVODNJA d.o.o. SEKTOR ZA TERMOELEKTRANE TE Sisak ret b.b., 44010 Sisak

OBAVIJEST O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U TE SISAK

Sukladno Uredbi o sprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (NN 114/08) zbog prisutnosti naftnih proizvoda (teško loživo ulje) u koli inama ve im od grani nih prema Prilogu 1, stupcu 3. Uredbe pogon TE Sisak ima obvezu izrade Izvješ a o sigurnosti. Za teško loživo ulje ispunjen je Obrazac obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju iz Priloga 2. Uredbe. Osim teškog loživog ulja na lokaciji TE Sisak su prisutne i druge opasne tvari u koli inama manjim od grani nih prema Prilogu 1 Uredbe, te štetne tvari koje nisu kvalificirane kao opasne, ali u slu aju nesre e mogu našteti okolišu i/ili ugroziti zdravlje ljudi. Popis opasnih i štetnih tvari, njihova maksimalna koli ina na lokaciji te obveze prema Uredbi prikazane su u tablici:

Naziv opasne/štetne tvari Obveza prema Uredbi Maks. koli ina (t)

Zemni plin koli ina manja od grani ne prema prilogu 1. 0,6

Srednje/teško loživo ulje obveza izrade Izvješ a o sigurnosti 64.000

Turbinsko ulje nije na popisu priloga 1. 97,47

Transformatorsko ulje nije na popisu priloga 1. 237 Kloridna kiselina, HCl (30 - 33 %)

nije na popisu priloga 1. 60,32

Natrijeva lužina, NaOH (45 - 50 %)

nije na popisu priloga 1. 79,04

Amonija na voda, NH4OH (25 %)

koli ina manja od grani ne prema prilogu 1. 5

Levoxin 15 (N2H4xH2O 24%)

koli ina manja od grani ne prema prilogu 1. 15

Vodik (99,5 %) koli ina manja od grani ne prema prilogu 1. 0,047



PRILOG II. - OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U POSTROJENJU

1. OP I PODACI O TVRTKI 1. 1 Naziv tvrtke: HEP – Proizvodnja d.o.o. 1.2 Mati ni broj: 1643983

1.3 Sjedište: Ulica i broj: Poštanski broj: Grad:

Ulica grada Vukovara 37 10 000 Zagreb 1.4 Šifra djelatnosti / podskupina: 1.5 Opis uže djelatnosti:

35.11 Proizvodnja elektri ne i toplinske energije

2. PODACI O LOKACIJI POSTROJENJA (Ukoliko imate više lokacija, za svaku lokaciju potrebno je pojedina no popuniti ovaj dio. Vidi Prilog 1.)

2.1 Naziv lokacije: 2.2 Adresa (Ulica i broj): Poštanski broj: Grad:

TE Sisak ret b.b. 44 010 Sisak X 5035420 2.3 Gauss-Krügerove koordinate rizi nog ure aja u

postrojenju odnosno postrojenja: y 5610961

2.4 Odgovorna osoba za organizaciju djelovanja kod iznenadnog doga aja: Telefon: Fax: e-pošta:

Milan Rajkovi (044 514 000) (044 532 183) [email protected]

2.5 Kratki opis okruženja postrojenja (položaj prometnica, stambenih i poslovnih objekata u odnosu na postrojenje):

Termoelektrana Sisak smještena je na desnoj obali rijeke Save na podru ju zvanom ret, udaljen od centra grada Siska u smjeru jug-jugoistok oko 4 km. Lokacija TE Sisak dobro je prometno povezana cestovnim i željezni kim prometnicama. Isto no, južno, sjeverno te sjevero-zapadno od TE nalaze se stambene gradske zone i to:

- naselje Topolovac - predio Gori ica, isto no na udaljenosti oko 0,5 km; - naselje Željezara, zapadno na udaljenosti oko 1 km; - naselje Crnac, južno na udaljenosti oko 1 km; - naselje Galdovo, sjeverno na udaljenosti oko 1,5 km; - naselje Brzaj, sjevero-zapadno na udaljenosti oko 3,5 km. U užem smislu prostor termoelektrane Sisak je ome en sa zapadne i južne strane industrijskom zonom INA-Rafinerija nafte Sisak (kombinirano postrojenje KP-6), odnosno isto no rijekom Savom.

Spremnik srednjeg/teškog loživog ulja zapremnine 60.000 m3

(R4), opremljen je eli nom tankvanom, a spremnici zapremnine 2 x 2.000 m3 (R1 i R2), opremljeni su sabirnom tankvanom. Najmanja udaljenost sela Toplovac (Gori ica) od spremnika je 500 metara. Selo se sastoji od ku a u nizu te je gusto a naseljenosti cca 20 osoba /ha.

3. MJERE ZA SPRJE AVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA IZNENADNOG DOGA AJA (Umnožite ovaj dio obrazac ukoliko je potrebno. Vidi Prilog 1)

3.1 Mjere za sprje avanje posljedica iznenadnog doga aja:

U Operativnom planu intervencija u zaštiti okoliša na lokaciji Pogona TE Sisak, Op im dijelom plana utvr ene su:

- Preventivne mjere za sprje avanje izvanrednog doga aja - Na in zbrinjavanja prosutih opasnih tvari i sanacija okoliša



- Oprema za provedbu mjera - Program osposobljavanja za primjenu Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša

Operativnim dijelom plana utvr ene su:

- Ustroj i provedba mjera u slu aju izvanrednog doga aja - Obavezno izvješ ivanje Shema obavješ ivanja u slu aju ekološke nesre e ili izvanrednog doga aja koji može ugroziti okoliš Organizacijska shema za provedbu mjera - Odgovorne osobe i potrebni stru ni djelatnici u provedbi mjera - Sastav stru ne službe u provedbi mjera - Sudjelovanje drugih fizi kih i pravnih osoba na osnovi ugovora u provedbi intervencija - Informiranje javnosti o slu ajevima one iš enja okoliša kod kojih posljedice izlaze izvan prostora termoelektrane - Predložak za vo enje o evidnika intervencija u zaštiti okoliša

3.2 Sredstva i oprema za sprje avanje nastanka i uklanjanje posljedica iznenadnog doga aja u postrojenju:

Sredstva i oprema za spre avanje nastanka i uklanjanje posljedica iznenadnog doga aja nazna ena su u Operativnom planu intervencija u zaštiti okoliša na lokaciji pogona TE Sisak.

U TE Sisak ugra eni su sustavi za dojavu i gašenje požara:

- sustav za dojavu požara (vatrodojava) - alarmne sirene - stabilni sustav za gašenje i hla enje spremnika (R1, R2 i R4) - hidrantska mreža za gašenje požara

Unutar postrojenja postavljeni su vatrogasni aparati za po etno gašenje požara. Aparati su raspore eni unutar gra evina/prostora na lako dostupnim i uo ljivim mjestima. Stanje aparata, njihov broj i raspored udovoljava zahtjevima propisanim iz podru ja zaštite od požara. Na spremnicima za uskladištenje goriva postavljeni su ure aji za kontrolu nivoa, odzrake i sigurnosni ventili koji se redovito ispituju sukladno zakonskim propisima.

Za uklanjane posljedica iznenadnog doga aja koriste se strojevi, aparati i ure aji pogona TE Sisak te oprema svih ugovornih vanjskih izvoditelja radova razli itih profila.

3.3 Postoji li u sastavu postrojenja vatrogasna postrojba?

Da Ne Postoji grupa za po etno gašenje požara + 1 profesionalni vatrogasac u smjeni

3.4 Vanjska tvrtka koja e biti pozvana radi ograni avanja i sanacije posljedica iznenadnog doga aja (ako opseg aktivnosti nadilazi mogu nost tvrtke odnosno postrojenja)

Naziv vanjske tvrtke: Telefon: Fax: e-pošta:

AEKS, Ivani Grad (01 288 1440) (01 288 1438) [email protected]

Novaton, Sisak (044 720 637) (044 720 637) -

MC iš enje, Sisak (044 510 020) (044 510 019) [email protected]

3.5 Kad je izra ena posljednja Obavijest odnosno Unutarnji plan za sprje avanje velikih nesre a, odnosno Izvješ e o sigurnosti?

Datum: Nije izra en. Postoji Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša na lokaciji Pogona TE Sisak

3.6 Postoji li izra en Operativni plan zaštite i spašavanja? Da Ne

3.7 Da li se provodi sustavna edukacija djelatnika s ciljem upoznavanja opasnosti i ponašanja u slu aju iznenadnog doga aja?

Da Ne



4. PODACI O OPASNIM TVARIMA KOJH JE PRISUTNOST UTVR ENA U POSTROJENJU (Umnožite ovaj dio obrazac ukoliko je potrebno. Vidi Prilog 1)

4.1 Vrste (naziv) opasnih tvari u postrojenju (prema Prilogu I. Uredbe:

Teško loživo ulje(naftni proizvodi)

Teško loživo ulje(naftni proizvodi)

Teško loživo ulje (naftni proizvodi)

4.2 Koli ina (maksimalna) pojedine opasne tvari u postrojenju (u tonama) 60 000 2 000 2 000

4.3 Na in skladištenja opasnih tvari (Odaberite od ponu enoga.)

podzemni spremnik

nadzemni spremnik

procesna oprema

cjevovod

ostalo Opis:

podzemni spremnik

nadzemni spremnik

procesna oprema

cjevovod

ostalo Opis:

podzemni spremnik

nadzemni spremnik

procesna oprema

cjevovod

ostalo Opis:

podzemni spremnik

nadzemni spremnik

procesna oprema

cjevovod

ostalo Opis:

4.4 Da li postoji stalni nadzor spremnika s opasnim tvarima? Da Ne Da Ne Da Ne Da Ne

4.5 Vrsta opasnosti (Odaberite jedno ili više od ponu enoga.)

požar

eksplozija

oblak toksi nog plina

ispuštanje /emisija opasnih tvari

požar

eksplozija



požar

eksplozija



požar

eksplozija



4.6 Postoji li opasnost od domino efekta u slu aju iznenadnog doga aja? Da Ne Da Ne Da Ne Da Ne

Skladišni prostor loživog ulja 4.7 Naziv lokacije na kojoj se nalazi opasna tvar: R4 R1 R2

4.8 Veli ina zone ugroženost u najgorem slu aju (end point) – maksimalni doseg u inka iznenadnog doga aja (u metrima)

100 m 50 m 50 m

4.9 Da li u inci »najgoreg slu aja« izlaze izvan granica postrojenja? Da � Ne � Da � Ne � Da � Ne � Da � Ne

4.10 Vjerojatnost doga aja: 3 x 10-9 nesre a godišnje

3 x 10-9 nesre a godišnje

3 x 10-9 nesre a godišnje

4.11 Procjena broja žrtava: 0 stradalih/nesre i

0 stradalih/nesre i

0 stradalih/nesre i

5. TAJNOST PODATAKA O POSTROJENJU 5.1. Popis podataka iz obrasca koji predstavlja tajnu

5.2. Popis priloženih dokumenata kojima se dokazuje tajnost podataka

Izjavljujem da su svi podaci i informacije u ovom obrascu istiniti i ispravni te snosim materijalnu i krivi nu odgovornost za neto nost i neispravnost podataka.

Potpis i pe at odgovorne osobe: Direktor TE Sisak: mr.sc. Milan Rajkovi , dipl.ing.el.

Mjesto: Sisak

Datum: 28.04.2009.



VIII.3 Unutarnji plan intervencija za postupanje unutar postrojenja u slu aju industrijskih nesre a s prilozima



Documents

IZVJEŠûE O SIGURNOSTI ZA TERMOELEKTRANU …mzoip.hr/doc/privitak_suglasnosti_2.pdf · III.2.2 Osnovni elementi sustava ... VII.1 Oprema i sustavi za ograniþavanje ... odnosno dijelova