HRVATSKI INFORMATIVNI CENTAR

HRvATSK'IN~OR"""TlVNICENT"" _ ..~

------'--',vije sti11.•tu<l«>09!l lOlO."'..ovnallrobnICII kod 1I .... l:Iu Jedna od nlOj""ć1h

UU9lJANA - M1t5Ovno g",brica .mjeitena blizu "'"' Most« kod Dobove, uopćini !lrdke, mogla bi po b",ju frtava b~i je<ho od najvećih .tra~i... izvremeno poraća do sada otknvenih u Sk>veniji, ocijenk> je M.....o Štrovs,koji godinarTIlI u miri .......tvu "'da i obitelji vodi .Iufbu za isp~iv,..,je iobiljehvanje grobiita iz v",me<lll ",ta i poraća, a preno,i u "ijedJIjLbljan.ko ~Dek>". ~Prema U5merim .vje<lo<'erjirTlll, u nokadairjemteri<ovskom row izmedJ Most«a i Dobove na",zi '" 00:0 6000 ubijerih<,rei<llo je Štrovs za ljubljansko ~Ddo<, komentirajućizavr!etak viietjedri hsondl",nja ma"""ne grobnke kod Mosteca za koju", i prije znok>, ali <'ije jepostojanje "'da doO:u""". ~Si9Jrno je da je u dufini Uli meta", rovapokopat><> v; '" ti'uća frtava poratnih egzekL.<:ija, ali bi za pr«izriju ocjer>Jbilo potrebr>o odobr~i poku.nu ek.l>Jmaciju, • i .kop""arjem .v; h ko.bju na.valdh deset ili dvadeset m,",...a", rekao je Š<rov,. Dodao je da.u radnkipočetnim isp~iv,..,jima i sondirarjem lTobnke otl<rili v;'" stobno kostu",.MMOVno g",brica kod Mosteca za koju", po u,mor>oj prodaji z","o i prije,ali je "'da njeno postoj,..,je .Iufb<"" potvr"""", po ocjeni š<rov", pota jenajveća po b",ju frtava koje", u njoj no",ze. Vje.rik

2. rujna 2010.Rašćane se prisjetile ubijenih 1942. godineSpomenik žrtvama četničkog pokoljaOd četničke ruke u Rašćanima je prije 68 godinanastradalo 35 stanovnika toga zabiokovskog mjestaNakon 68 godina, u Rašćanimaje podignutspomenik u sjećanje na 35 mještana koje su krajemkolovoza 1942. četnici zaklali i zapalili. Svetu misuzadušnicu služio je don Ivan Thrić zajedno s donVjekom Pavlinovićem i don Ljubom Ercegom u crkvisv. Stjepana, koja je bila pretijesna za sve Rašćance

čija su rodbina, prijatelji i susjedi stradali u tomstrašnom zločinu u Zabiokovlju.

Od četničke ruke, u Rašćanima su u kolovozu 1942.nastradali: don Ivan Čondić, Stipan BeIaić pok.Andrije, Andrija Belaić pok. Petra, Toma Erceg pok.Mile, Marinko Erceg Andrijin, Milan Erceg pok.Mije, Marijan Erceg pok. Jakova, Jure Erceg pok.Ivana, Gabro Erceg pok. Ante, Jure Erceg Marijanov,Ivan Erceg Nikolin, Ivan Erceg pok. Jure, MarijanErceg pok. Ivana, Jure Erceg pok. Križana, MirkoErceg pok. Jure, Mirko Erceg, Ante Erceg pok.Mate, Mate Erceg pok. Jure, Mihovil Erceg pok.Filipa, Mate Erceg pok. Filipa, Jure Erceg pok. Joze,Nediljko Erceg Mirkov, Joze Erce Antin, JureDrnžijanić pok. Mate, Ivan Knezović pok. Ilije, Ivan

Lendić pok~ Ivana, Jure Lendić pok. Marka, -MarijanLendić pok. Jure, Ante Lendić pok. Jure, MarkoLendić pok. Mije, Ivan Lendić pok. Mije, StankoLendić pok. Mate, Tomislav Lendić pok. Ilije, AndrijaLendić pok. Joze, Križan Lendić pok. Joze, PetarLendić pok. Joze i Ljubo Ban iz Podgore.

U nadahnutoj propovijedi, don Ivan Turić je istaknuokako su ovi nevini ljudi stradali samo zato što suvjerovali u istinu, Boga i Hrvatsku.- Vojnici NDH su počinili manje zločina negopartizani i četnici, ali o tome se ne piše i ne govori .kazao je don Turić.

Talijani nisu dali DusinuKod spomen-obilježja i na grobnici gdje su sve žrtvepokopane, svijeće su zapalili i vUence položili čelni

ljudi Vrgorca, dogradonačelnik Zeljko Pervan,predsjednik Gradskog vijeća Nikša Roso te savjetnikIvica Panžić, a ovoj tužnoj obljetnici nazočio je inačelnik općine zagvozd Miroslav Gaće.

Zahvaljujući suradnji gradova Vrgorca i Makarske,čiji je gradonačelnikMarko Ožić-Bebek iz Rašćana,

te mještana Matka Bašića i Dobroslava Pejkovića,

spomenik je podignut nakon više od pola stoljeća.

Još početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća

spomenik su počeli graditi Mate Bebek, SrećkoBelaić i Vlade Erceg, ali su morali odustati zbogpritiska tadašnjega komunističkogrežima.- Četnici su pretresali cijelo selo, a kad su u našojkući vidjeli sliku Stjepana Radića, odveli su mi brataIvana i dvojicu susjeda, zavezali su ih žicom te ihposlije zaklali· kroz suze se prisjeća NevenkaBebek, koja je tada imala 11 godina. Tih tragičnih

dana sjetio se i rašćanski svećenik don VjekoPavlinović .. Ovaj masakr su počinili nevesinjski četnici, koji suprije trebali zapaliti Dusinu, ali im Talijani nisudopustili. Kao dijete sam spavao u šumi i gledaokako se od Vrgorca prema Rašćanimadižu plamen idim, a nitko nije znao što se događa. Talijani supustili četnike da za njih odrade posao, a ovi susvaku kuću palili, samo nisu crkvu sv. Stjepana.

Dobro se sjećam kako su Talijani župnika ZupeBiokovske donjom Brajenovićana motoru dovezli ieredali četnicima, a ovi su ga ubili. Kadje don IvanCondić, župnik Rašćana, vidio što se događa, išao jemoliti Talijane da zaustave četnike, no oni su gapredali zločincima koji su ga također ubili. U bivšojdržavi nitko nije smio reći da su to četnici učinili·

naglašava don Pavlinović.

Rašćane su sredinom prošloga stoljeća imale više od2000 stanovnika, a danas tek nešto više od 100.Mate Primorac, Slobodna Dalmacija

26. listopada 2010.Potvrđeno postojanje poratne grobnice Hrvatau slovenskoj DoboviMarko Štrovs· voditelj službe za vojna grobišta pri

Ministarstvu rada u Sloveniji potvrdio je postojanje usubotu otvorene grobnice poratnih žrtava DrugogsVjetskog rata. Riječ je o 120 metara dugačkom

protutenkovskom rovu u Mostecu kod Dobove.Prema procjenama slovenskih stručnjaka u njemu senalaze kosti od nekoliko stotina do mogućih inekoliko tisuća žrtava, većinom Hrvatia koji supokušali pobjeći pred nadolazećim partizanskimsnagama.

Ujutro se kroz polje nije smjelo na MisuTako su se priče koje tamošnje lokalno stanovništvoprepričava već 65 godina, pokazale istinitima. Svojupriču kao živući sVjedok još 2002. god. za Novi listispričao tada 79. godišnji Anton Zupančič koji ječuvao izvornu fotografiju s prisilnog rada nazatrpavanju ubijenih žrtava, i to nekoliko mjesecinakon izvršenih umorstava. Zupančič kaže: "Ovafotogrnfijaje snimljena na mjestu gdje je prije bioprotutenkovski rov u kojem je zakopano mnogi ljudikoji su tamo bili ustrijeljeni. Zbog vrućine je jakosmrdjelo, pa su žene morale na prisilni rad,dosipavati i poravnavati teren. Ovo područje jestalno bilo pod vojnom stražom i zabranom kretanja.Strijeljanja su se čula po noći. U isto vrtjeme kada sustrijeljali ljude uz tenkovski rov od Mosteca doDobove u župnom dvoru u Dobovi domaćini suzamijetili veće količine zlatnih predmeta.

Tih godina mnogo se mladih ljudi odalo piću ilipočinilo samoubojstva. To smo povezivali s time dasu oni bili na mjestu gdje se danima ubijalo", kažeZupančič i dodaje: "Zbog velikog broja mrtvih tijelaopet se počela dizati zemlja i žene su morale 1946.godine ponovo zatrpavati to podruge. Seljacimajedugo poslije toga bilo zabranjeno obrađivati zemljuna tom mjestu", pripovijeda Anton Zupančič,

dodajući da se tada govorilo kako su to bile tisuće

Hrvata, vojnika, žena i djece.

Materijalnih dokaza ne manjkaPrecizni podaci o veličini samoga grobišta bit će

poznati kroz nekoliko dana, no materijalnih dokazaveć sada ne manjka. Tijela su nabacana jedno nadrugo, a pronađeni su i ostaci kose, žice kojima suim partizani vezali ruke, kao i zubne proteze štoneosporno dokazuje da nije riječ samo o vojnicimanego i o civilnim bjeguncima starije dobi.Hrvatski mediji ponovno su pokazali gotovo nikakvuzainteresiranost za ovu vijest, a hrvatska se vlast oovoj temi do sad nije očitovala. Rekli bismo· gotovoočekivano.

M. M. B. (hakave.org)

4. ožujka 2010.GENOCID HRVATSKOG NARODA POZAPOVIJEDI MARŠAlA TITA-1Hrvatski centar za istaživanje zločina komunizma

Desna ruka maršala Tita, general "Jugoslovenske_"_H' ,_~ _, , L '- L_'- _

<111111J" 1 ""1 L.1UYI<1MIUY PIULlUI<1IUUllUY L<liI.U L.V<111UY

"Odjeljenja za zaštitu naroda", srpski boljševikAleksandar Ranković, izjavio je beogradskomdnevniku "Politika" od 1. veljače 1951. slijedeće:

"Kroz naše zatvore prošloje od 1945. do 1951. trizarez sedam milijuna osoba (3.777.776) a likvidiralismo 568 tisuća narodnih neprijatelja." /prevedeno sasrpskog na hrvatskijezik, op.a.1

Rankovićeva izjava poklapa se sa povijesnimistraživanjem slovenskog pisca Franca Pennea kojije tvrdio da je na Križnom putu bilo oko 600 tisuća

zarobljenika različitih nacionalnosti, najviše Hrvata.Penne navodi daje partizanski režim maršala TItana podrugu Slovenije ubio 1945. najmanje 196tisuća hrvatskih ratnih zarobljenika, dakle, oko 200tisuća hrvatskih žrtava komunizma samo u Sloveniji.Slovenski povjesničar dr. Milja Ferenc, član

slovenskog državnog povjerenstva za utvrđivanje

masovnih grobnica, izvršio je 2007. sondažeprotutenkovskog rova u šumi Tezno kod Maribora, iustvrdio da po znanstvenoj procjeni ova masovnagrobnica krije najmanje "15 do 20 tisuća hrvatskihratnih zarobljenika, među njima i likvidiranihhrvatskih ranjenika".Godine 2006. je u Maclju kod Krapine u Hrvatskojdostojno pokopano preko tisuću hrvatskih žrtavakomunizma koje su ubijene 1945. od stranetotalitarnog režima maršala Tita, a ekshumirane1991. godine (nakon toga je vlast predsjednikaTuđmana naredila zaustavljanje daljnjihekshumacija, a CRO·UDBA preuzelaje "brigu" oistraživanju zločina komunizma). Ekshumiraniposmrtni ostatci ubijenih hrvatskih ratnihzarobljenika u maceljskoj šumi predstavljalju dokazo genocidu koji je jugoslavenski komunistički režimpočinio nad hrvatskim narodom (sve žrtve imajuulaznu ranu od puščanog zrna u potiljku glave, idruge rane od hladnog i vatrenog oružja). Daljnjidokaz o jugoslavenskom genocidu nad Hrvatimapredstavljaju peko tisuću hrvatskih žrtavakomunizma koje su ekshumirane 1999. izprotutenkovskog rova u Teznom prilikom gradnjeautoputa Niirnberg. Maribor· Zagreb. Pored togajeslovensko državno povjerenstvo do danasevidentiralo preko 500 masovnih grobnica napodručju Republike Slovenije, a hrvatske žrtve čine,

po navodima toga povjerenstva, apsolutno najveći

broj žrtava jugoslavenskog komunizma. Pored togaje Saborsko povjerenstvo za ratne i poratne žrtveustanovilo do 2000. godine lokacije masovnihgrobnica u Hrvatskoj. i približni broj žrtavakomunizma, a kao glavni zapovjednik genocida ipočinitelj zločina je, u izvješću toga povjerenstvaHrvatskom državnom saboru, imenovan je šefpolitbiroa CK KPJ i glavni zapovjednik upartizanskom "Vrhovnom štabu", maršal"Jugoslavenske annije" Josip Broz Tito.Do sada na tisuće ekshumiranih žrtavajugoslavenskog komunizma, i stotine evidentiranemasovne qrobnice po jamama, šumama i qorama na

području Slovenije -i Hrvatske predstavljalju dokazdaje maršal Tito notorni ratni zločinac i masovniubojica uz bok najvećim zločincima u 20. stoljeću i udosadašnjoj povijesti čovječanstva, Lenjinu, Staljinu,Hitleru, Pol Potu i Mao Ce Tungu.Sastav zločinačke organizacije koja je 1945.zapovijedila, nadzirala i počinila zločin genocid nadhrvatskim narodom:"Drug" Josip Broz ''Tito'' Uugoslaven, i boljševik,bravar i maršal, ZLOČINAC, glavni zapovjednik u"Vrhovnom štabu" Jugoslavenske annije, predsjednikjugoslavenske vlade i generalni sekretar politbiroaCK KPJ, te agent Kominterne i doušnik sovjetsketajne policije NKVD), zatim, partizanski generalKoča Popović (Srbijanac, i komunist, profesionalnioficir, zapovjednik Prve proleterske brigade, i I.annije JA), partizanski general Peko Dapčević

(Srbin, i komunist), general JA Ivan GošnjakUugoslaven hrvatskog podrijetla, i boljševik,zapovjednik partizanske vojske u Hrvatskoj),partizanski general i politkomesar Vladimir Bakarić

"Mrtvac" Uugoslaven hrvatskog podrijetla, iboljševik, predsjednik lokalne komunističkevlade uZagrebu), partizanski general Aleksandar Ranković(Srbijanac, boljševik, krojač, član politbiroa CK KPJ i"Vrhovnog štaba", i šef OZNE za Jugoslaviju),Milovan Đilas (Crnogorac i boljševik, član politbiroaCK KPJ i "Vrhovnog štaba"), Boris Kidrič (Slovenac, iboljševik), Andrija Hebrang "Mirotočivi" (Hrvat, ikomunist, trgovac, ratni sekretar CK KPJ izapovjenik partizanske vojske u Hrvatskoj do 1945.),general Ivan Krajačić "Stevo" Uugoslaven hrvatskogpodrijetla, boljševik, bravar; šef OZNE za Hrvatsku),Ivan Maček (Slovenac, i boljševik, šef OZNE zaSloveniju), Franc Leskošek (Slovenac, i boljševik, šefpartizanske vojske u Sloveniji), zatim, partizanVladimir Nazor (Hrvat, jugoslavenski i hrvatskiknjiževnik i zločinac, predsjednik predsjedništvakomunističke skupštine "ZAVNOH"), zatim, GabrijelDivjanović Uugoslaven hrvatskog podrijetla,boljševik, poslijeratni direktor zagrebačkezvjezdarnice, a 1945. načelnik vojnosudskog odjelaII. annije partizanske Jugoslavenske armije), zatim,partizanski general Kosta Nad Uugoslaven hrvatskogpodrijetla, boljševik i titoist, oficir OZNE), zatim,politkomesar I. annije partizanske Jugoslavenskeannije, Mijalko Todorović (Srbin, velikosrpskikoljač), zatim, general Arso Jovanović (Srbijanac,profesionalni oficir, Jugoslavenske annije od veljače

1945. godine, i pomoćnik generala Ivana Gošnjaka),Josip Boljkovac Uugoslaven hrvatskog podrijetla, iboljševik, oficir OZNE u Karlovcu), zatim, JosipManolić Uugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik iratni zločinac, oficir OZNE u Bjelovaru), zatim,partizanski oficir i ratni zločinac Većeslav "Veco"Holjevac, komandant I. korpusa partizanske vojske uHrvatskoj, i član "Komande grada Zagreba" (zaduženza kršenje ljudskih prava hrvatskih izbjeglica uZagrebu, i za likvidaciju hrvatskih ratnih ranjenika i"ročnika" u Zagrebu, 1945. godine), zatim,Aleksandar Koharević, ministar zdravstva

komunističke lokalne vlade u Zagrebu (zadužen zalikvidaciju ranjenika iz zagrebačkih bolnica, zajednos Krn.jačićem koji je odgovoran i za maceljske žrtvezajedno sa Stjepanom Hršakom i ostalompartizanskom bandom), zatim, Drago DesputOugoslaven hrvatskog podrijetla, komunist), član

sudskog odsjeka "Glavnog štaba NOV" Hrvatske,Stanko Obradović (Srbin iz Hrvatske), partijskisekretar KPH u partizanskoj "rv. udarnoj brigadi",Dimitrije Georgijević, opunomoćenik "Odjeljenja zazaštitu naroda" za Jugoslaviju, Jakov Blažević

Ougoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik izločinac), partizanski Javni tužilac Hrvatske, zatim,Vukašinović (predsjednik partizanskog tzv. "NOO" zaSlavoniju), partizanski major OZNE, "drug" Brnčić,

zamjenik komesara, potpukovnik Robić Ivan,pomoćnik majora Ćuk Milojko, major VujanovićDamjan, major Vidović Lazo i kapetan Janeković

Slavko, članovi izvršnog aparata za tako zvane"specijalne zadatke" tzv. "III. odsjeka Odjeljenja zazaštitu naroda" za Hrvatsku, Zvonko Komarica, izopunomoćeništva partizanske divizije "KNOJ" uHrvatskoj, zatim, "drug" Vicko Krstulović, ministarunutarnjih poslova komunističke HrvatskeOugoslaven hrvatskog podrijetla, boljševik izločinac), i drugi de facto ubojice iz zločinačke

organizacije komunističkepartije, zatim, "drug"Lutvo Ahmetović, de facto ratni zločinac sa Jazovke,i zamjenik načelnika UDBE u Zagrebu, Simo Dubajić

(Srbin iz Hrvatske, boljševik, i četnik, tevelikosrpski koljač iz 45' na KočevskomRogu),glavni komandant koljačke partizanske jedinice naKočevskomRogu, major; "načelnik štaba IV. annije),i ideološki vođa pobunjenih Srba iz 1990. godine),zatim, oficir Jugoslavenske armije, "M.P."Ougoslavenka hrvatskog podrijetla, zločinka iboljševik), partizanski politkomesar u "XI.dalmatinskoj brigadi 26. divizijeNarodnooslobodilačkevojske Jugoslavije" koja je izsvojejedinice odabirala ljude za "povjerljiv zadatak"ubijanja ratnih zarobljenika na KočevskomRogu,zatim Nikola Marić Bokež "Crnogorac", "komesarčete", Kosta Ugrica, politkomesar "I. bataljona"partizanske "XI. dalmatinske brigade", član Savezakomunističkeomladine Jugoslavije (SKOJ) i KPJ,sudionik ratnog zločina i masovnih ubojstava naKočevskomRogu 1945. godine, Albert Stambuk,"zamjenik politkomesara 1. čete 5. bataljona XI.dalmatinske brigade" Jugoslavenske annije, DinkoPeriša Ljubo, pukovnik "JNA", Ivan Gugić,

(partizanski) vojnik, Titov borac u "XI. dalmatinskojbrigadi", sVjedok.pokajnik, zatim, Nikola Maršić,

"zamjenik komandanta 2. bataljona XI. dalmatinskebrigade" koji je zapovijedao izabranicima iz "XI.dalmatinske brigade", u sastavu od 60 do 70partizana koji su ubijali na KočevskomRoguhrvatske ratne zarobljenike, i zarobljene hrvatskecivile, Ljubo Barbarić "Hvaranin", "politkomesar 3.bataljona XI. dalmatinske brigade", član SKOJ od1941. i KPJ od 1943. godine, Ivo Franković,

:'kom~ndir.,3. čete 3..b?-~llona~. d~m.ati~s~e,

ongaae ,Clan l<..1'j oo l~qJ. gomne, IjOZO l<..aC1C,partizanski desetar u "XI. dalmatinskoj brigadi",također sudjelovao u genocidu na KočevskomRogu, iu silovanju zarobljenih hrvatskih žena i supruga kodKočevja ubijenih časnika hrvatske vojske oružanihsnaga NDH, Ante Cepić, "omladinski rukovodilac 4.bataljona u XI. dalmatinskoj brigadi Jugoslovenskeannije" maršala TIta, Maks Baće i Jovo Kapidžić,

Rankovićevi pomoćnici, izdali su, uz Ivana MatijuMačeka, Simi Dubajiću zapovijed od Rankovića iBroza "TIta" za pokolj hrvatskih ratnih zarobljenikana KočevskomRogu kod Ljubljane, 1945. godine,partizanski pukovnik Dušan Dule Korać (Srbin saKorduna), politički komesar 26. divizije JA, član

komisije viših oficira koja je došla u kontrolu dojama-masovnih grobova na KočevskomRogu, zatim,počinitelji genocida u Maclju kod Krapine 1945.godine, Sljepan Hršak Ougoslaven hrvatskogpodrijetla, boljševik, titoist i zločinac, krojač pozanimanju, oficir (partizanski poručnik) i komandanttajne službe partizanske vojske u Krapini, i krvoločniisljednik OZNE, i komandant zarobljeničkih

koncentracijskih logora u Krapini i okolici, te glavnizapovjednik i egzekutor na Maclju, zatim, ubojica sMaclja, Ivan Valjavec (Hrvat), doušnik UDBE među

hrvatskim radnicima ("gastarbajterima") u ZapadnojNjemačkoj nakon rata, Rudolf Krivak (Hrvat), JosipKoret (Hrvat), Dragutin Koret (H'Yat), StjepanVinceljak (Hrvat), Simek Leljak "Sinter" (Hrvat),Florijan Šerek (Hrvat), funkcionar UDBE nakon rata,Ivan Stnnečki "Stanko" (Hrvat), ubijao nedužneljude i u zagorskom Jesenju za vrijeme rata, SlavkoKovačec "Štefunjak" (Hrvat), Dragutin Draganić

"Radobojec" (Hrvat), Josip Kovačec (Hrvat), AlojzBrodar (Hrvat), Zvon Smrečki (Hrvat), MiškoGrobotek (Hrvat), August Herceg (Hrvat), i još 45drugih partizana-ubojica na maceljskoj gori, teLeopold "Leo" Horvat (Hrvat), zapovjednik civilneOZNE u Krapini (zajedno s Hršakom izabiraodobrovoljce-ubojice za pokolj u Đurmancu i na vrhumaceljske gore Ilovec, a poslije rata radio uzagrebačkoj UDBDI, umirovljen sa činom kapetanaUDBE), zatim, Branko Low (Hrvat), oficir OZNE uKrapini, Ivica Fizir (Hrvat), istražitelj civilne OZNEu Krapini, i gradonačelnik Krapine nakon"demokratskih" promjena 1990. godine, ValentKatalenić "Valek" (Hrvat), istražitelj civilne OZNE uKrapini, Petar Bezjak "Perica" (Hrvat), zloglasnikomesar koncentracijskog logora u Mirkovcu krajSv. Križa Začretja kod Krapine, 1945. godine, aposlije rata bio je "isljednik" zloglasne UDBE uZagrebu, Milan Kunštek, prvi zapovjednik i "veliki izloglasni krvoločni komandant" koncentracijskihlogora kod Krapine, Branko V(i)dović (Hrvat),"komandant" komunističkogkoncentracijskog logorau Oroslavlju kod Krapine, 1945. godine, JosipFrankol (Hrvat), krvoločni isljednik vojne OZNE uKrapini, Ivan Đurkin (Hrvat), krvoločni isljednikvojne OZNE u Krapini, zatim Mladen Šafranko"Marijan", partizanski podoficir i stražar vojneOZNE u Krapini, sVjedok-pokajnik o genocidu ur>"_~_~,, ~,,_,,~,,~,,' H~~"" "~,, V~_,_~ 1 ,,' ~

'-""">U""", ,_,,,n.V'''''' '_'U""I" n.vu '''-'Up'''<o, ~"... ..,.godine, zatim, Dragutin Rafaj, partizanski oficir; ipartizan Zivko Vujčić, ubijali su, metkom u potiljak,hrvatske teške ranjenike iz zagrebačkih bolnica naJazovki kod Sošica na žumberačkom gorju, i mnogidrugi partizanski ijugokomunističkiratni zločinci izločinci protiv čovječnosti...

GENOCID HRVATSKOG NARODA PO ZAPOVIJEDIMARŠALA TITA ·2

Mnogi od navedenih, koji su 1990. živjeli napodručju Republike Hrvatske, nisu od 1990. do2008. godine nikada izvedeni pred istražnog suca,nisu niti jednu sekundu proveli u pravnoj državiRepublici Hrvatskoj u pritvoru zbog kaznenog djelaratnog zločina koje po hrvatskom i međunarodnompravu ne zastarijeva, nisu od državnog odvjetništvaoptuženi, iako su neki od njih kazneno prijavljenizbog osnovane sumnje da su počinili ratne zločine,

nisu procesuirani, i živjeli su, uživajući u"zasluženoj" mirovini, pod zaštitom prvogpredsjednika Republike Hrvatske, Franje Thđmana,

kao i pod zaštitom predsjednika Republike Mesića, ipremijera Račana i premijera Sanadera, čiji je otacbio ustaški vojnik koji je 1945. skoro nastradao naKočevskomRogu da gajedan partizan nije izvukao izkolone smrti i spasio.

Imali su plan!S obzirom da sUjugoslavenski partizani 1945. nakončetverogodišnjegnemilosrdnog rata na području

Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, i Srbije iCrne Gore dočekali na pobjedničkoj strani na kojojnisu vlastitim snagama pobijedili svoje (prirodne)neprijatelje, hrvatske ustaše, nego su pobjedudočekali na valu pobjede Savezničke anti·hitlerovskekoalicije u Europi, kojoj su pripadali i partizani ali ukojoj su činili takvu vrstu čimbenikakoji ne bi o ratuna području Hrvatske odlučio ni daje trajao 100godina, potrebnoje naglasiti da su partizaniizvojevali pirovu pobjedu koju je TItovim borcimaomogućilaCrvena annija Sovjetskog Savezaprodorom iz Mađarske u Srbiju 1944. godine,odnosno protjerivanjem Wehnnachta iz Beograda.Nakon toga Tito dolazi s Visa u Beograd i sjedamjeseca listopada 1944. u fotelju šefa obnovljenejugoslavenske države čije je zapadne graniceodređivalaNezavisna Država Hrvatska sa svojomistočnom granicom u Zemunu, na Dunavu i na Drini.Kakoje hrvatska država još za vrijeme rata bilaprepreka obnovi prijeratne jugoslavenske "tamnicenaroda", Crvena annija izvršila je u travnju mjesecu1945. proboj Srijemskog fronta, i omogućilapartizanskoj Jugoslavenskoj anniji da prodre u NDHi izvrši likvidaciju hrvatske države na čijim

ruševinama je zaživjela Jugoslavija (da bi 1991. naruševinama Jugoslavije bila obnovljena hrvatskadržava, Republika Hrvatska koja se 1991. obranilaod napada "Jugslovenske narodne armije" i četničkihparavojnihjedinica iz Srbije). Hrvatske vojne snageub~~? su se nakon pro'?oja Srijemsko.g fronta

povlaCile prema zapadu, koncentrlrajuCI se UZagrebu, zajedno s mnoštvom izbjeglica sa cijelogpodručja NDH. Riječ je o milijunskoj masi hrvatskihizbjeglica koja je do sVibnja 1945. stigla u Zagreb,posljednje uporište hrvatskih snaga, i posljednjauporišna točka hrvatskog naroda nasuprotjugoslavenskim snagama, među kojima se našlo petpartizanskih vojnih jedinica, zvani korpus, sapodručja Hrvatske, u kojima je bila relativna većina

Hrvata, uz hrvatske Srbe. Hrvatski partizanisudjelovali su zajedno sa srpskim partizanima zavrijeme rata u rušenju Nezavisne Države Hrvatske, iu oružanoj borbi za obnovu jugoslavenske države skomunističkim sistemom društvenih odnosa, znači,

ukidanje privatnog vlasništva, ijednostranačkipolitički sustav, te strani internacionalni marksizami jugounitaristički nacional·komunizam umjestohrvatskog nacionalizma, jugoslavenski patriotizamumjesto hrvatskog patriotizma jer jedna vrstapatriotizma i nacionalizma isključivala je drugi.Za obnašanje vlasti partizani su se jako dobropripremilijer su vježbali vladanje na privremenojtako zvanoj "oslobođenoj teritoriji" gdje su zavrijeme rata uspostavljali revolucionarnu vlast podvodstvom tzv. "Narodn(K)slobodilačkih odbora"(NOa) kojima je otvoreno ili iz pozadine upravljalaKomunistička partija Hrvatske na podruguHrvatske, i Komunistička partija Jugoslavije napodručju Bosne i Herecgovine, i Srbije. CK KPH bioje dio jugoslavenske komunističkepartije, a CK KPJbioje dio Komunističke internacionale, koju jeStaljin doduše iz taktičkih razloga raspustio 1943.godine kako bi udobrovoljio Zapadne antifašističe

saveznike, da ne bi ispalo da se komunisti u borbiprotiv njemačke invazije na SSSR i njemačkihnacista bore ujedno za provođenjeboljševičke

sVjetske revolucije, ali u stvarnostije upravo to i biocilj boljševika pod Staljinovim vodstvom da osvojecijelu Europu i uvedu teror boljševičkog totalitarnogrežima. Josip Broz ''Tito'' je još prije rata postao tajniagent Kominterne i doušnik totalitarne, zločinačke

sovjetske tajne policije NKVD, kao i partizanskigeneral Ivan Krajačić "Stevo" zadužen za čistke uHrvatskoj 1945. godine, a general AleksandarRanković bio je zadužen za čistke na raziniJugoslavije, i svojevrsni kontrolor nad masovnimubojstvima zarobljenih hrvatskih vojnika, izarobljenih hrvatskih civila.Mjesecima prije nego su partizani uštetali u otvorenigrad Zagreb, i time stavili točku na "i" postojanjaNezavisne Države Hrvatske i institucija vlastianti.jugoslavenske i anti·komunističke hrvatskedržave, komunisti su imali plan o ubijanjuanti·komunističkihHrvata. Precizno je tajna službakomunističke partije i partizanske annije bilježila"nepoćudne hrvatske elemente" po gradovima NDHkoji tada još nisu bili "oslobođeni", ili drugimriječima, pravljeni su spiskovi za odstrel svihnekomunističkihpripadnika hrvatskog naroda kojisu po partizanskom kriteriju predstavljali preprekuza proletersku revoluciju i diktaturu komunističke--~,,- ~,- ---,--,,,--- ---,,- -----~,---, ---"------

1'<1,,':.1". 1~<1 pUUl "o.;J1111<1 yUJ" :;U 1'<11 UL<1111 Ul UL<111U111

silom uspostavili vlast, organizirani su po zapovijedi"druga" Tita koncentracijski logori za ratnezarobljenike i zarobljene hrvatske civile koji suodbili suradnju s protunarodnim tako zvanim"Narodno-oslobodilačkimpokretom" (NOP). O tomesVjedoči na pr. dokument jugoslavenskih komunistau Hrvatskoj koji predstavlja Izvješće o radu IV.sekcije tajne službe "Odjeljenja za zaštitu naroda" zazagrebačku oblast u razdoblju od 8. prosinca 1944.do 30. siječnja 1945. godine, upućeno IV. odsjeku"Odjeljenja za zaštitu naroda" ;tajna policijal zaHrvatsku, posebice o vođenju evidencija i brojuupisanih u njih (vidi izvor: Hrvatski državni arhiv uZagrebu, HDA, 1491,4.0.6).U tom dokumentu se,primjerice, navodi da "...Spisak za provjeravanje licagrada Zagreba povečao se za daljnjih 164 lica takoda isti sada sadrži 906 lica. (. ..) za lica osudjena naprisilni rad kao i za streljana lica osnovane su noveevidencije po abecednom redu ..." Navedenopartizansko izvješće završava geslom: "Smrt fašizmuSloboda narodu!" Međutim, "oslobođenjem" gradaZagreba odnosno partizanskom, jugoslavenskom ivelikosrpskom okupacijom grada Zagreba, 8. svibnja1945. godine premašeni su svi gabariti bilo kojihpartizanskih eVidencija o broju osoba koje trebalikvidirati. Ubijanje Zagrepčana, i hrvatskihizbjeglica u Zagrebu, poprimilo je, uz masovnoubijanje hrvatskih ratnih zarobljenika u Sloveniji i naKrižnom putu po Hrvatskoj, i po drugimjugoslavenskim republikama, apokaliptične

razmjere. Titovi partizani su imali plan, i priredili susvojevrsnu "noć dugih noževa", ali ne za jednuodređenukonkurentsku političkugrupu nego zaobračun s hrvatskim narodom. Došlo je "do istragevaše", kako su Srbijoš 1902. u Zagrebu poručili

Hrvatima u poznatom šovinističkom pamfletu,objavljen u glasilu Srpske samostalne stranke,"Srbobran".

GENOCID HRVATSKOG NARODA PO ZAPOVIJEDIMARŠALA TITA -3

U masovnim ubojstvima nad Hrvatima su Srbimasekundirali i neki Hrvati koji su odbacili hrvatstvo uzamjenu za jugoslavenstvo. U Zagrebu se na dan"oslobođenja"8. sVibnja 1945. našlo, uz oko 180tisuća njegovih (izvornih) stanovnika i oko 200tisuća hrvatskih ratnih izbjeglica, dokje drugaskupina hrvatskog naroda u gotovo polumilijunskombroju napustila Zagreb do 8. sVibnja 45' u pravcuZapada, prema slovensko-austrijskoj granici. I jednai druga skupina mase hrvatskog narodaje usljedećih nekoliko tjedana praktički masakrirana idecimirana, gotovo uništena."... Posebno će se voditi kartoteka za grad Zagreb aposebno za Oblast. Svaka od njih još će biti složenapo grupama zločinaca prema već dobivenimdirektivama. (. ..) Tokom mjeseca ožujka upisano je ukartoteku Oblasti 4.800 daljnjih zločinaca, večinom

iz Okružnih eVidencija a djelomično i novih tako, daista koncem mjeseca broji 8.141 podatak. (. ..) U

evidenciju streljanih upisanoje daIjnjih 156 lica takoda ista sada broji 661 lice. EVidencija sudjenih naprisilni rad povečala se od broja 525 na 801, dakleza daljnjih 276 lica. (. ..) EVidencija proglašenihnarodnim neprijateljima osnovana je i upisano je 30lica. (. .. ) Smrt fašizmu· Sloboda narodu!" kaže se uizvješću o radu IV. sekcije "Odjeljenja za zaštitunaroda" za zagrebačkuoblast za ožujak 1945.upućeno IV. odsjeku "Odjeljenja za zaštitu naroda" zaHrvatsku o vođenju evidencija i broju osoba upisanihu njih. (Broj dokumenta lizvješća} 561/1945. od 12.travnja 1945. Izvor: HDA, Zagreb, 1491,4.0.6.1.)Iz Zapisnika sa sastanka "Mjesnog komiteta KPH"Zagreb od 12. svibnja 1945. godine, održan uZagrebu, na kojemu je sudjelovao Mika Špiljak (šefCK SKJ i Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavijeosamdesetih godina 20. stoljeća), zatim, MarjanGretić "Baja", Ruža TUrković, Maljan Cvetković,

Veco Holjevac (poslijeratni gradonačelnik zagreba),Branko Flajpan, Jure Puklek, :livka :lakman, i "drug"iz Centralnog komiteta KPH, Savo Zlatić, iščitava seda su "drugarice" i "drugovi" donijeli odluku oetničkom čišćenju svih onih stanovnika grada koji suu Zagreb doselili tijekom rata, koji da trebaju bitivraćeni u njihove krajeve. Konstatira se da sujugoslavenski logori puni "pohapšenih" domobrana i"drugih krivaca". Na Kanalu /poslijeratni autobusnikolodvor u Zagrebu} ima oko 1000 a na AerodromuItadašnje uzletište ratnog zrakoplovstva NezavisneDržave Hrvatskeloko 7000 Nijemaca, a u gradskojčetvrti Vrapče 2000 hrvatskih vojnika ("ustaša").Daljnja odluka komunistaje da se zapečate svistanovi "narodnih neprijatelja", a "za svaku odlukutreba da se konzultira gradska OZN-a", te "trebauspostaviti sudove Komande Grada". Novi vladariodmah su po navodnom "oslobođenju" krenuli uobračun s "ostacima fašizma" iako nije riječ ofašistima koje komunisti ubijaju nego o hrvatskimcivilima i ratnim zarobljenicima, kao što nije riječ onarodnim neprijateljima nego o pripadnicimahrvatskog naroda.Broj žrtava komunizma premašio je sva mogućapoimanja o navodnoj "osveti", te predstavljasustavno ubijanje poražene zaraćene strane kako biHrvati bili kao narod istrebljeni. Uz ideološki uzrokgenocida nad Hrvatima (komunističkarevolucija)postoji i rasni uzrok, uvjetovan velikosrpskomfrakcijom unutar jugoslavenske komunističke

partije. :lrtvomjugokomunističkogterora palo je1945. godine preko pola milijuna hrvatskih civila iratnih zarobljenika. Kakva je hajka vladala prilikomistrebljenja Hrvata uočljivoje iz "depeše Vrhovnogštaba Jugoslavenske armije br. 124", od 15. svibnja1945. godine, upućena "Odjeljenju za zaštitu naroda"za Hrvatsku, u kojoj šef OZNE za Jugoslaviju,Aleksandar Ranković, izražava nezadovoljstvonavodno malim brojem likvidiranih ljudi u Zagrebu,svibnja 1945. godine:"Vaš rad u Zagrebuje nezadovoljavajući.Za 10 danau oslobođenom Zagrebu streljanoje samo 200bandita. Iznenađujenas ova neodlučnost za čišćenje

Zagreba od zlikovaca. Radite suprotno od našihnaređenjajer smo rekli da radite brzo i energično ida sve svršite u pIVi.m danima. Zaboravljate da uZagrebu ima skoro milion stanovnika i da se tuslegao sav ustaški aparat koji je bježao izunutrašnjosti pred našom vojskom (. .. ) Ranković"(Izvor: HDA, Zagreb, 1491, 2.49/3, objavljeno uknjizi "Partizanska i komunistička represija i zločini

u Hrvatskoj 1944. - 1945. Dokumenti", SlavonskiBrod, 2005.)Navedena svjedočanstvao zločinima jugoslavenskihkomunista, kao i opis zločina koje je zapovijediomaršal Tito i koje su izvršile zločinačke partizanskejedinice i partizanski počinitelji neka hrvatskomnarodu i cijelom svijetu bude opomena o zlu koje suljudi učinili ljudima, na osnovi zločinačke ideologijemarksizma i totalitarnog komunizma i socijalizma,te na osnovi zločinačke velikosrpske ideologije.Neka i dole opisani organizirani zločin budeopomena (naivnim) Hrvatima u bilo kojemu dobu ubudućnosti kad god budu u (ne)prilici slijediti nekupolitičku zločinačku ideologiju koja obećava med imlijeko i koja dijeli hrvatski narod, te koja Hrvatskuvodi u propast. ("Propast tvoja nalazi se u tebi·Izraele!" Stari zavjet)Kad Hrvat digne ruku na Hrvata, ili kada stradajunemoćni ljudi, raskida se savez s Bogom koji ječovjeka stvorio na svoje lice i naličje, i koji odbacujesvakoga koji druge ljude ubija s predomišljajem i kojičovjeku i ljudskom rodu nanosi zlo. Sav život nasvijetu, na planetu Zemlji, predstavlja Božjukreaciju, i Bog na ljude utječe preko poruka proroka,i preko svoga sina Isusa-Bogočovjeka, i Evanđelja,ali ljudi na Zemlji imaju slobodu izbora, i kakoizaberu tako im ije u životu. Mogu ljudi izabrati daslijede Božje puteve i da se pridržavaju Deset Božjihzapovijedi, a mogu biti pohlepni i zločesti, i mrziti.Bogje ljubav koju je darovao čovjeku. Ljudi pate kadgod čine zlo, tako da ne pate samo žrtve nego izločinci, jer sve se u životu vraća.

Dole opisani istiniti događaji služe tome da separtizanski zločini ne zaborave, i zato da serazotkriju laži koje su partizanski ratni veterani injihovi simpatizeri širili u Hrvatskoj i nakon padakomunizma i sloma Jugoslavije kada su 1990. godinenekadašnji jugoslavenski komunisti hrvatskenacionalnosti preuzeli od režima komunističke

partije vlast u Hrvatskoj, nakon čega su pokušali,manje više uspješno, sakriti sve titoističke zločine, akada su kosti hrvatskih mučenika praktički same"progovorile" iz masovnih grobnica u kojemu su ihostavili demokratski predstavnici RepublikeHrvatske, na vlastitu sramotu, nekadašnji komunisti,na vlasti u Republici Hrvatskoj, i njihovi simpatizeris ljevice koji su se grijali uz vlast ili obnašalidužnosti u vlastima obnovljene hrvatske države,realtivizirali su zločine komunizma, i izrugivali sežrtvama komunizma, ujedno optužujući nastojanjaonih demokrata i anti-komunista koji su nastojaliiznijeti na sVjetlo dana zločine koje su TItovipartizani počinili. Partizanski ratni veterani hrvatske

, " o", o

nacIOnamosu u pravilu se lllSU ogramu oa ramogzločinca maršala Tita, i nisu žalili što je počinjen

genocid nad hrvatskim narodom. Pietet premažrtvama pripada svim žrtvama koje su stradale UDrugom sVjetskom ratu, kako Srbima, tako iRomima, tako i Zidovima, ali tako i Hrvatima! IvanBešlić Gane (hercegovina.info)

lS. ~iječrja lOlO.!upnlk o pronađenim kosti"", na Hvaru: Partl..nl .... Ih un.zatukli krampom I bK1I1 u jamuS"'""",nkima Oo"', mj""ta no .cedišnjem dijelu otol<a lWa"" poz""to je <lo.u parti.zani jed"" r>oĆi u Ii"opodu 1943. ~odi"" no području ll:medJnjihoV<>ll mje..a i obli Irji h Sdaca pogubi li ~uprufnil<e An<u i Vicu DufevK(Goboto,",). Gn",,,,, Lboj"vo počinil i .u ... 1<0 'to ~u bračni par ""jprije.zatLJ<li krampom u ~",w, a potom ih bacili u jamu "" predjelu Koponjka,...mo zato 'to ~u zut_li drugačija ....jaliita ° ""I<>m d09"d""jima ili ni.uhtjdi po..upoti po njihovom dlktaru. ZlItim ~u, radi zacaiil<av""ja, pofrtvama bacili "'me<1je, te _olil<o fivotinja - mLJe, mu9" i ~I"''''', I<oje.u t"'''''''r ",mm li - "'.zao je dol.1<> f~nil<, <Ion ~no Zd""""ć,

komon~ ",jući ""j"""je napi.., ° tome .,,1<0 .u .pdeol<>zi .plitskOll~ Špiljara< ""d"""" ba. u toj jami prONliili dvije lubonje i broj"" I<o.. i.

libijeni u Oolu nemaju blife r<><lbi"", <101< mje't""i iz ",zumljivih ",zk>!la ""fele ja""" ll"vor~i ° tom ruI""m d09"daju, ali ipol< <Ioz""jemo da .u ""I<>ljudi"" Koponjki, mjuru I<oje je od """"Ija u<lolje"" .vellO 3-4 !<m,"jecajem okol""'ti čuli vapaj Vke u tre<1LKima dol< je .mrti ~"'d,.a u o<'i,o""je .zamoli", '. ""mojte "". Lb~i, ni~mo vam ml ni .....kn"li, ni~mo

nil<akvo zI<> '-"inili', ali ubojice.., ""te nje:'i ni.uo_i","" _o.u ihjedno.."""" p<)9Jbili.T",~edija obitelji IJ<Jfe"ć je, medJtim, joii veća, jer je i rji hov ~in F",,,,,"".,,1<0 u "tom vromer>J ubije<1 dok je "'dl<> u polju, a "" mjutu.tr>ldavanja prONliili ~u ~a T,. ijani i potom pokopaj i "" mje.nom !Tobiju.Druga dvojka braće, Drago.",v iTomll, je<hom.u pnlikom I<rvnkimll.vez""i ficom u,pjeli pobje:'i, <lo bi I<",nije eml!Tirali i no..""ili fivje~ uA'llen<inu.~ije ..,<lom oodi"" bl<> ...m u toj JL.I!""amenčl<oj ,emlji i po,jetl<> ih u

B"""", Air""u, ~<lje imaju velil<o im""je. N..-a""", oni.., v~o dobro .je:'ajutih ol<>vnih v",me<Ul, "'kli ~u da z""ju tl<o im je ubio roditelje i braca, afeljeli bi <lo.., to više ni."d nikome"" <lollodi. T"'''''''r.mo raz~ovar,.i°va""nju po,mrtni h o"aca'" i do"ojr>oj uh",ni, "" 'to ,val<i čovjel< imapr""o boz obli'" "" njell"vo miilje<1je i Odeoloiil<o OI'redjeljenje. ZlIto ...m utom .m"lu ..upio u I<ont"'t "" ...mo ....po",ol<>zima iz ZlI!Tebo i Spi ita,I<oji.u no """"m području bili ""koliko pL-U, ""~o i. Min"ta"tvomunL.Umjih _lova, po ..oga vjerujem <lo ćemo mi to u ""j.l<onje vrijemo io_~i - <lod"" je <Ion ~no.

Za da.u _i ljudi u nepo,,,,dnoj blizini jame dJ_e IS-tak me"'rapo vili ave<1i I<rif, jer .matraju da .., mo", znati I<ako "" tom mjurupočivaju zermi o"aci rji hovih .crnje.... "". l .. i"" je, medu~m, da .Iufbo""procedLJ'"a od ""''''' l ..",f_ cen<ra 2_nij'kOll .uda u Spi~u i Općin.l<ogdrl",,_ o<lvjetniitva vez""",, .za prONl",z", pojedinih .tra~ .... te:'e""primJe",,,,, .po"'.

Doljani, koji ""vodno poz""ju i egzel<utore ll: .voga!>da (OI'. a.~" .u umedJv",me<1u premlr>Jli), ipal< fele vjeo-ovati da će to u ovom ~Iu<'aju Kimal<> brfe, ""~o u p",dmotu Boro"'" I<od G",p<'eve 'pilje odje.u ujemojod ...moiinjih jamll lOO7. ,po",ol<>zi t"'''''''r pronoiili Iju<l5l<e I<o"i.Mirko Crn<'evK/EPEMA, Slobodn Dalmacija

18. ,,,bnja <'009.!rtve komuni."",ĐAKOVO - Na pro..oru i.za fupne crl<ve S" h .ve~ h u ~ubotu je otl<rive<1.pomonil< frtvama komL.l1izma Đal<ova i Đ"'o""ti"". Spomeni I< "GI""a kojato",," l<ipa"l<o je rjek<1je "'a""m.I<Olla I<ipa", AntLnll BlIbića iz Vlnl<ovaca,a po..avlje<1 je no mj""to odje je u t",vrju 1945. Lbije"" izmodu 75 i 80o"'bo. područja Đ"'ova i Đal<ov'~"'" O inkijativi .za po..""ljanje.pomonil<a frtvama I<omunizma u Đ".ow ~ovono je Ivo Tubano"ć,

pred.je,hl< d"'ovačl<og i o,ječko-ba",nj,I<Oll ogr""ka Hrvac.l<og društvapol~"'l<ih zatvo",nil<a, a "" potrebu .u....V""ll i objel<~'""'ll i'trafiv""ja.vih frtllva ul<azao je dr. V",dI ml r Geilleo-, voditdj znon'tve""ll projekta"ljud.l<i ~Lbki Hrvatsl<e u Drugom .vjetsl<om raru i po",ću" Hrva"i<olli",titu'" za povije ... [M. lj.I,Vj""nil<

IS. kol<>vOla lOO9.Obrovac: HGSS tragao za kozllel""', nabo muovnu grobnicuT",~ajući.zadva kOliKa koja .u upaja u jamu dva kil<>metra od oblifrje~

".eO<. P<ećke _ro; Ob",vc •. ori_nki "d""l<e ...nice Hrv... l<e

Tijekom akcije potra9< i in<1>lČenja kozlKa f;GSS-"",ei .u u triduec meca",dubokoj jami ","ili.u "" hrpu Ijud.ldh ko.~ju i dljd"",e L.I1iformi za koje "",proma prvim "".Iuf_im informaeijarTlll, p"'tpo5t""lja, da pripadajuu~ijerirTlll za mjeme ili ""kon DrullOll .vje"kOll "'ta.

- Dojava da.u u jamu nil području ZlItONI Obr"",ačkOll p"1a dva kOliKaf;GSS-u St""ki ZlIdar pro.lijedio je 2_rij.1d ee<1t,..- Hl upotak, 14.Kd"",oza u 19.10 !>ati, a d"" kMnije oko 9 !>ati u akciju in<1a<'enja fivotinjaupL.<ila.u "" čecin ~o~ka 'p"iavatdja i .poleok>llinja SpeledoškOllod.jeka [j~Lrnija PO Paklenke.

KOli Ki .u "" nilluil i dva kiiomecra od oblifnje~ z,"""oko Pe:'iea, u jami kod~unilra, kako ju nilziva tamošnje .tanovniitvo. Prilikom bo",vko u jami, ""njenom mu, nil .ipanJ (odlomijeoo .~no kamenje), "" niI~i~u od oko 455tupnjeva uoče"" je vile Ij_kih k<>5tiju, a rije:' je o vile owbo - pr.op<'ili.u iz zad,....ke >tarice GSS-a koja je o .vom p"'","Mku obavij""tila PUzad,....ku i i"""_ .uca koji tmutač""obavljaju očevid nil lici mj""ta.

Prije {okan<_ P"'"'" .ko, "" ~lavnoj ee.~ 'p"iavatdje je doček,.a

vla.nka kozlića M.M. koja je, ""čer rarije zat",fila pomo<', te ih je odvelado jame. U 11.45 "" <ho jame .u "" .p"'til i .paiav",elji i .poleok>lli nja koji.u nakon ~otovo pola !>ata ",pjeli uiov~i fivo~nje, koje .u potom za""zaliza ufe, te ih je jed"" član HGSS-a izvukoo nil .vjecio d""". 2ivo~nje .uprošle bez Olljeda. Slobod"" Dalmacija

3. kolovoza 2009.Jože DeŽInan, povjesničar; o žrtvama nakon DrugogasVjetskog rata na područjuJugoslavijeHipokrizija morala svih titoista na ovimprostorimaOve je godine u Ljubljani objavljena monumentalnamonografija od 432 str. u izdanju "Družine":"Izvješće Komisije Vlade Republike Slovenije zarješavanje pitanja tajnih grobišta 2005·2008", koju jeuredio Jože Dežman. po interdisciplinarnomepristupu i brojnosti autora, tematskoj raznolikosti ifaktografskom sadržaju, opremi i kvalitetifotografija, ona svakako treba biti primjer i uzor,posebice Hrvatskoj, točnije svim dosadašnjimhrvatskim vlastima, kako se jedna država trebaprimjereno odnositi prema žrtvama svih totalitarnihrežima, pa i onima koje su stradale bez suda ipresude nakon Drugoga sVjetskog rata na podrugunekadašnje Jugoslavije. Bez ideološke uskogrudnostii politikantstva, ona progovara o dosad otkrivenimmasovnim stratištima na području RepublikeSlovenije koji sVjedoče o isplaniranim i sustavnopočinjenim ubojstvima, metodologiji zločina,

identifikaciji žrtava, ali i o nalogodavcima ipočiniteljima zločina i dr. O tome smo razgovarali, sposebnim naglaskom na hrvatske žrtve koje sunajbrojnije, kao i o suradnji hrvatskih mjerodavnihustanova, pa i o izjavama najviših hrvatskih državnihčelnika o tim žrtvama, s urednikom monografijeDežmanom, danas jednim od najistaknutijihslovenskih znanstvenika i istraživača na tomepodručju, povjesničarom, filozofom i muzejskimsavjetnikom, voditeljem Komisije Vlade RepublikeSlovenije za istraživanje pitanja tajnih grobišta idirektorom Muzeja novije slovenske povijesti uLjubljani. Usprkos tomu daje u dijelu slovenskejavnosti često osporavan i napadan zbog bavljenjaspomenutom problematikom, objavio je brojneDOviiesne radove. vodio nekoliko znanstvenih

projekata u Sloveniji, održao brojna predavanja isudjelovao u znanstvenim skupovima u zemlji iinozemstvu, a od 1995. uspješno između svihpolitičkih "Scila i Haribda" vodi navedenu Vladinukomisiju. Vrijedi spomenuti da je dio znanstvenogatruda posvetio i slovenskom nacionalnom svetištu"Marija pomagaj" u Brezju, o čemu su mu neka djelaprevedena na njemački, engleski italijanskijezik.

Raste broj masovnih grobnica

G. Dežman, recite odmah na početku našimčitateljima kako je i zašto uopće došlo do zamisli oobjavljivanju monografije, budući da u RepubliciHrvatskoj takav pothvat još uVijek, nažalost, pripadapodručju znanstvene fantastike?

"Problem titofilaje što su, ako treba, svaki danspremni ići npr. u Srebrenicu i tamo plakati, zgražatise nad počinjenim zločinima i tražiti pravdu, alikada isti standard treba primijeniti u njihovoj zemlji,da ni jedan zločin nije počinjen bez krivca, onda seon ne prihvaća."

DEZMAN: Objavljivanjem monografije dogodilo senešto važno, ali ništa spektakularno, jer smo nekestandarde u odnosu prema žrtvama, koji se već duljevrijeme primjenjuju u svijetu, jednostavno prenijeli uSloveniju, a to znači: da se otkriju grobišta,evidentiraju, planski interdisciplinarno istraže,iskopaju posmrtni ostaci žrtava, ako je to moguće igdje je to moguće identificiraju i da se žrtve dostojnopokopaju. Usporedno sa stručnom obradom išlaje ikriminalistička obrada, tako daje rezultat svih tihradnja objavljena monografija. Dakle, onaje sjednestrane pokušaj da se na jednom mjestu predstavi svata kompleksna problematika, a s druge je strane idokument vremena u kojemuje ona nastala. Naime,već se osjeća potreba za novom knjigom takve vrstejer se mnogo toga promijenilo, ne samo u slovenskojjavnosti i glavama mislećih ljudi nego i u otkrivanjunovih povijesnih činjenica. Tako se od 581 masovnegrobnice, koje se spominju u monografiji, došlo već

do brojke od 600, a taj se broj, malo pjesnički

rečeno, iz dana u dan stalno povećava zahvaljujući

novim infonnacijama koje dobivamo i novimsVjedocima koji su spremni reći sve što su tajili usebi više od pola stoljeća.

Što manje emotivne eksploatacije

jedno, možda delikatno pitanje: Imajući u vidužestoko protivljenje dijela slovenske javnosti premaVašim istraživanjima, je li monografija plod stvarnepolitičke volje sadašnjih slovenskih vlasti ili je onarezultat, možda, političkog pragmatizma?

DEZMAN: U mandatu vlade janeza janše radili smo,kako se to kaže, u miru Božjem. Najvišeje tomepridonio i slovenski ministar pravosuđaLovro Šturmkoji je npr. u slučaju stratišta ujami Konfin I. kodKočevskog roga išao s nama u zajedničku akciju.

\:jilo je intenzivne suradnje, ali se politika, moramreći, nije upletala u naš rad. Izbori su donijeli,razumije se, novu situaciju. Naš sadašnji predsjednikDanilo Tiirk ima prilično poteškoća s povijesti i on će

se, najvjerojatnije, i ubuduće kretati u okvirimasvoga crno--bijelog političkog habitusa. Međutim,kod premijera Borisa Pahora smatram da ima višeželje za raščišćavanjem"stvari", što je sigurno odrazi stvarne političke volje sadašnjih slovenskih vlasti.Mnogi su mislili, posebice ortodoksni ljevičari, da će

promjenom vlasti doći do blokiranja naših projekata,ali su takvi doživjeli svojevrsni šok jer je lijevaPahorova vlada osigurala materijalna sredstva zadaljnja istraživanja. Onda su pokušali članove

komisije smijeniti i neutralizirati, do čega zasadanije došlo. Poslije dva, tri mjeseca žustrih raspravami smo, eto, još uvijek tu. Na političkoj razini jasnoje da će u nekakvoj budućoj "stisci i gužvi", dioslovenskih političara uVijek u rezervi imati ideološkecrno.bijele podjele. Međutim, njihov je problem što utakvim raspravama još uVijek idu previše "na nož" apremalo s argumentima. Za politiku bi dobro bilo štomanje emotivne eksploatacije a sve više činjenično-­

povijesne argumentacije.

Strašna grižnja savjesti počinitelja

Recite nam otvoreno: Tko su u Sloveniji predvodniciotpora prema istraživanju masovnih poslijeratnihsmaknuća?

DEZMAN: Što se otpora tiče, naravno daje najžešće

protivljenje, kao i u Hrvatskoj, od stranepartizanskih veterana i dijela politike i struke koji sejoš uVijek nisu oslobodili ideološkog gledanja napovijest. Npr. Janez Stanovnik, predsjednik Savezaboraca Slovenije, vodi specijalni promidžbeni ratprotiv mene i komisije, stalno ističući već otrcanutezu da je riječ o osveti pojedinaca koji su ubijali izmržnje, a ne o sustavnom i planiranom ubijanju.Međutim, dolaze nam nekadašnji pripadnici KNOJ·a,Korpusa narodne obrane Jugoslavije, koji govore daim je bilo naređeno da ubijaju, čuvaju stražu, odvodezarobljenike na stratišta i sl. Kod njih se osjeća

strašna grižnja savjesti što su sudjelovali u svemutome. Kada je svojedobno šef slovenskekriminalističkepolicije Pavel Jamnik zatražio odUdruženja boraca da prekine "zavjeru šutnje" oposlijeratnim smaknućima, razvila se žestokakampanja protiv njega. No, nakon nedavnog otkrića

rova Svete Barbare u Hudoj Jami, ljudi me zovu imnogi prvi put bez straha pitaju: Hoćete li mojesVjedočenje reći kriminalističkoj policiji? Danas suljudi spremni otvoreno govoriti a sve partijsko-­Stanovnikove teorije "padaju u vodu"!

Spomenite barem jedan primjer napada i na Vasosobno kako bi pojedinim znanstvenicima inovinarima u Hrvatskoj, koji se bave istomproblematikom, barem malo laknulo znajući dajevrlo slična situacija i u njihovu okruženju.

VI:'.L.MAN: pa, eto, Kaaa sam aOlazlO za ravnatelJamuzeja, pisale su se peticije protiv mene. Što sepomirbe tiče dio je akademskog svijeta digao glas,koji je smatrao da je dovoljan nekakav simbolički

obred pomirbe i da se jednim memorijalnimobjektom može "pokriti" cijela stvar. A to ne ide! No,mislim, daje velik dio slovenskoga društva uspionadići tako površno razmišljanje. Problemje"titotila" što su, ako treba, svaki dan spremni ići npr.u Srebrenicu i tamo plakati, zgražati se nadpočinjenim zločinima i tražiti pravdu, ali kada ististandard treba primijeniti u njihovo zemlji, tj. da nijedan zločin nije počinjen bez krivca, onda se on neprihvaća. Toje očita hipokrizija morn1a, pri čemu suna djelu dvostruka mjerila.

Zaplakali su ili počeli jecati

Pitanje koje se, možda, ne tiče izravno Vas kaopovjesničara ali se nekako nameće samo od sebe:Kako je moguće da titoisti, kako ste ih to nazvali, inakon pronalaska Hude Jame i nezamislivih strahotakoje su se tamo očito događale, i dalje ostaju slijepi izadrti u vlastitoj slici poslijeratnih zbivanja?

DEZMAN: Huda Jamaje najstravičnijizločin svihvremena na području Slovenije. Kada smo ušli uBarbarin rov, prizor je bio toliko jeziv, ljudskomerazumu neshvatljiv a ljudskim čulima nepodnošljiv,da su neki od nazočnih, neću ih imenovati,jednostavno zaplakali i počeli jecati, a jedna ježenska osoba skoro pala u nesvijest. Možete lizamisliti žrtve koje tjeraju 400 metara u rudnikprekrivenu ljudskim kostima? Možete li zamislitiprizor da tisuće muškaraca i žena, skinutih do gola,čekaju šutljivo u redu da budu ubijeni ili da ih sebaca najvećim dijelom žive u rov 48 metara dubine,nakon čega se zatrpava s nekoliko stotina kubičnih

metara? Po mjestu i položaju kostura lako jezaključiti da su neki od tih zatrpanih nesretnika, dokje još bilo zraka, pokušali rukama prokopati tonezemlje i spasiti se. Inače, u Sloveniji je dosadaiskopano više od 2.500 žrtava, a uskoro se kreće unova iskapanja. Ta konkretna istraga ujavnojraspravi ruši sve teze titotila o tobožnjim ekscesima,odnosno osveti kao motivu zločina.

NO,još uVijek niste pokušali objasniti pomalo već

odbojnu i bahatu samouvjerenost titotila u njihovutumačenju povijesti?

DEZMAN: Nije to preteško pitanje. Njima sejednostavno srušio svijet, gube identitet, sve ono ušto su vjerovali, čemu su se nadali, čemu su cijeliživot posvetili, a to je psihološki nepodnošljivo iteško prihvatljivo. Stoga im jedino preostajesamouvjeravanje, koliko god ono bilo iracionalno ibez argumenata, daje riječ o podmetanju,iskrivljivanju i krivotvorenju povijesnih činjenica

tobožnjih "revizionista", kako to vole reći. Nanjihovu žalost, njihova je revolucija išla po veomapreciznoj i stručno.ideološkoj konstelaciji te seo,. " ",. ,

jOOlllO moze govonu o realizacIJI lenjlllsKG­staljinističkog projekta koji je u Sloveniji i cijelojondašnjoj Jugoslaviji dobio najstravičniji oblik."Dostignuća" titoizma kao projekta u jednompovijesnom razdoblju, u smislu stravičnog

potencijala za ubijanje, nešto je najgore što sedogodilo u poslijeratnoj Europi. Očito je da otporiispranih mozgova ne mogu zaustaviti proces koji jezapočeo. Nije moguće zaustaviti, slikovito rečeno,

svrstavanje Staljina pored Hitlera, jer će se njih dvau povijesnome valoriziranju ipak morati sresti i naći

na zajedničkomemjestu zvanom odgovornost zamasovna ubojstva, holokaust, genocid i zločine

protiv čovječnosti. Na žalost našim titoistima,jednoga će dana povijesni pravorijek tamo smjestiti iJosipa Broza, u društvu s ne samo spomenutomdvojicom sVjetskih zločinaca nego i s Frankom,Mussolinijem, Ce Tungom, Pol Potom i ostalimnositeljima totalitarističke ideologije i prakse.

Zelite li biti dostojno pokopani?

Što kažete na toliko puta ponavljanu tezu mnogihpolitičara i drugihjavnih djelatnika da se trebaokrenuti budućnosti, a ne vrnćati u prošlost?

DEZMAN: Granica savjesti što je dopušteno i što sesmije činiti, a što nije dopušteno i nikada se ne smiječiniti u preuzimanju vlasti pitanje je budućnosti i toje odgovor svima onima koji stalno ističu da seokanimo prošlosti i krenemo u budućnost. Jednomsam prigodom skupini sugovornika, koji su miprigovarali zašto se time bavim, postavio samo jednopitanje: Zelite li ili ne želite biti dostojno pokopani?Razumjeli su što sam htio reći i rasprava je brzo bilazavršena jer je riječ o poimanju smrti, odnosu premamrtvima, osnovnim ljudskim pravima i svetostigrobova svakog pojedinca. Ispravan stav premanjima je ujedno i prevencija za budućnost, odgojbudućih naraštaja da se takvi zločini i odnosi premaljudskimjedinkama, i živima i mrtvima, nikada višene dogode.

Zbog zaokupljenosti unutarnjim, tj. domaćimodnosima, vrlo se rijetko govori o međunarodnim

odjecima na istraživanja komunističkihzločina naovim prostorima.

DEZMAN: Da, previše je problema, prijepora,kontroverza i osporavanja na "domaćem terenu", pase dobiva dojam kako je sVjetska javnost pomalonezainteresirana, međutim, to nije točno. Navest ćusamo dva primjera. otkriće Hude Jame imalo jevelik međunarodniodjek, da sada ne idem u detalje.Usudio bih se čak reći da se nakon njega osjetilapotreba sasvim nove dimenzije razmišljanja, jerkoliko god taj dijalog u nekim bivšim komunističkim

zemljama bio neugodan, mučan, pun međusobnog

prebacivanja i podmetanja, svimaje postalo jasno daon traži neko "ulaganje" i nov pristup tojproblematici. Slovenija, kao predsjedavajuća SavjetaEurope, organizirala je u Bruxellesu konferenciju o

, 0, ", '. 0, ,

LlUClIlIIIH1 lUlCUU.dHl1ll HJL11IH1. "'dUd se 11lLellLlV1rCUd

međunarodna rasprava preko Roberta Batellija,zastupnika talijanske manjine u slovenskomparlamentu, koji je bio medijator za izjavu OESS·a ototalitarizmima, došlo je do demonstracija ispredslovenskog veleposlanstva u Rusiji.

Ideološka valorizacija predsjednika Mesića

Još jedno "bodljikavo" pitanje: Što mislite o izjavihrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića da će

odati počast poslijeratnim žrtvama tek kada onebudu identificirane i popisane.

DEZMAN: Mislim da to nije najgora izjavapredsjednika Mesića jer ih je imao i puno gorih, kojesu se temeljile na rigidnom ideološkom razlučivanju

"naših" i "vaših" žrtava. Najprije takav zahtjev kojion postavlja praktičkije nemoguće ostvariti. Takvasu valorizacija i brutalan pristup toj osjetljivojproblematici nepotrebni i danas su oni u Sloveniji uozbiljnim političkim i znanstvenim krugovimanapušteni i smatraju se, najblaže rečeno,

nekorektnima.

U hrvatskoj se javnosti o tome nije puno čulo, no zakraj nam recite nešto o slovensko--hrvatskimodnosima na tome podrugu.

DEZMAN: Hrvatsko--slovenski odnosi stalno seispreplećuzbog brojnih povijesnih, zemljopisnih,kulturnih i drugih zajedničkih dodirnih točaka, među

kojima su i žrtve nakon Drugoga sVjetskog rata, odkojihje najveći broj hrvatskih. Budući da sHrvatskom imamo već desetak godina potpisanugovor o vojnim grobištima, a to obuhvaća

istraživanja poslijeratnih žrtava, može se očekivati

da će na nekoj operativnoj razini Hrvatska učiniti daon i stvarno zaživi, jer tu smo svi zajedno odgovornida postavimo neke nove standarde.

Javni poziv za identifikaciju poslijeratnih hrvatskihžrtava

Budući da ste u odnosu prema žrtvamaposlijeratnoga komunističkog totalitarizma, kadajeriječ o konkretnim rezultatima, daleko ispredHrvatske, možete li Glasu Koncila ustupiti nekepodatke kako bi se pomoglo barem nekim članovima

obitelji da rasvijetle nestanak svojih najbližih iomogući im se da ih napokon dostojno pokopaju?

DEZAMN: Vrlo rado i ideja je odlična. Evo,predlažem da u rasvjetljavanju toga silno velikogmnoštva zločina učinimo nešto malo a, vjerujem, zaneke jako dragocjeno i korisno, te objavimo popishrvatskih zatočenika koji su odvedeni iz SredišnjegOznina zatvora u Ljubljani 24. lipnja 1945. ismaknuti. Oni su evidentirani u masovnom grobištuKonfin I, a od ukupno 88 žrtava, pored 60 slovenskihi 2 srpske, hrvatskih je 26. Pozivamo rodbinu,znance i sve zainteresirane da se jave na telefonInstituta za sudsku medicinu u Ljubhani,

00386·1·543·7200, radi konačne-identifikacijeDNKanalizom i preuzimanja posmrtnih ostataka.Dostupni podaci o žrtvama evidentiranima kaoHrvatima, za koje bi bilo dobro da se prikažutablično radi preglednosti, jesu sljedeći:

"1. AčkerSalko, r. 1924. u Rabini 49, prebivališteHercegovina2. Antičević Mijo, r. 1887. u Imotskome, prebivališteZagreb, ustaški poručnik3. Asičević Mehmet, r. 1923. ujanji4. Badarić Aver; r. 1923. u Brdarićima 55. Boljkovac Rok, r. 1926. u Ribniku 86, prebivališteGospić

6. Čačić jovo, r. 1929. u Širokoj Kuli, prebivališteLika, ustaša7. Čotić Ante, r. 1894. u Ljubuškom, prebivališteZadar, svećenik8. Deković Tone, r. 1906. u Biogradu nim,prebivalište Zagreb, mornar9. Dnnić Luka, r. 1899. u Tomislavgradu,prebivalište Zagreb, šumar10. Džemidžić Ismet, r. 1926 u Ribarima,prebivalište u Sarajevu, u napomenama zabilježeno:"partizan, sumnjiv"11. Harak Emil, r. 1924. u Hrtkovcima, prebivališteNovi Marof, đak12. juryović Nikola, r. 1922. uRamljanima 41,ustaša13. Kolanj Petar; r. 1910. u Udbini, prebivališteGospić, ustaša14. Livančićjosip, r. 1925. u Dubravici 1015. Luški Ivan, r. 1924. u Idrišću 120, prebivališteZagreb16. Ljubičić Mate, r. 1896. u Dubasu, prebivališteZagreb17. Mavrek Ludvik, r. 1924. u Zarovnici 125,prebivalište Ivanec, domobran18. Medvidović Luka, r. 1910. u Imotskome,prebivalište Zagreb19. Petrović joso, r. 1927. uRamljanima 14, ustaša20. Sinanović Sinan, r. 1920. u Halimbašićima

21. Šebal Peter, r. 1914. na adresi Dabor(Dabar?)162, ustaša22. Tomarina Božo r. 1914. u Debeljaku 334, ustaša;23. Turkalj Mate, r. 1915. u Trojvrim 112,prebivalište Ogulin, ustaša24. Vrsaljko Luka, r. 1927. u Mazinu 4225. Vukosavić Nikola, r. 1922. u Ravnom,prebivalište Hercegovina, ustaša 26. Zorić Ivan, r.1921. u Brinju, prebivalište Lika, ustaša."

H. ~vibnja 2009.", ... Ijak: bo nam je mog ""'lIceva Izjave o uA:nkom derneku".0.1<0 "" 'og d""" poja"" jedan ili dvojKa, ",'ahi m z",,!<ovljem, kojeg miosuđJjemo,onda"" cijd i sk~ u Bleibu,,"u "" mole P"'llla,~i "us''''kimderne!<om", jer je 'o za nM u prvom redJ ,ve:'a"" m<sa, eLllansbja "" !<ojudolaze moogi koji su im,.i frtve u BleibLrllu", "'kao je varafdin,ki bi,k~mo,.,.. Josip MrzljakVARAIDI" - "R.oći za jedan tako vaf"" događaj da je "u.,"'ki dernek" jevrlo ""umj.,."", jer je 'o dogadaj !<oji llodlnoma ok~lja ljude ""euhor+s'iju, a ako"" 'og d""" poja"" jedan ili dvojKa s ",'alkimz",,!<ovljem, kojeg mi osL.đujemo, onda "" cijeli skup u BleibLrllU ne mofe

progl~"" ""'t~'k:Jm demHom". Jer Je to z~ MS u prvom ređJ <Y«~""

misa. eLlulri,~j~ koj~ se t"",o 'lavi već desetljećim~ i no koju dolazemoogi koji.u im,.i frtve u Bleibc.-~u - .oobino ili prij"'elji. moogi.u n""t~li

već no početku Krilr>og puto i z~to ""m je ho čuti takvu izjavu". to je.izmodu o""og. u če<vrt~k "" oooiinjem ,u,,,,tu , ""vi norim~ uP~"or,. nom Ce<1tru V~raždin,ke bi.kupije rekao v~raždin,ki bi.k~ mon•.Josip Mrzljak. Gooiinji .usre< ''''''''i''''rimo b"k~ M"'j~k priredo je upr>gooi 43.•vjet<kog <lo"" "e<l<t~v~ druit""ne komunik",ije koji l(otol Kk~crkv~ ove ~ooine 'lavi u ne<ljelju. l4. .vibnj~. Jednosatnom .",retu ,""vi nonm~ bil i 'u nozo<'ri i povje",nik za putor" u medjim~ v..-~fd "'keb"kupije Josip H1Idr<lVK. koji je ujemo f~nik f_ u TmoveuB....oIovečkom kr~j V~",fdi"". te J",miri<~ Bakoi _ij~n. c.-ernk~

i n<emet<kih "",nk~ V~",fdin,ke b"k~ije koje postoje već <ed~m ~OdI no.O"" je p",d'tovila redizajnir""" inter""t<ke ""'nke. Na ,usre<u je bilo~ovor~ o ,u",dnji l(otoličke crkve i medij~ u đJhu ""vi h temok>llij~. poputin<emeto. ~ pre<l<t~vljen.1l je poruk~ pIIp< Benedikt~ KVI. koju je up,""", zaovogodl?inji Svje<,ki d..., "ed"av~ <hJitve"" komuril<.ocije. ~ no temu"Nove tehnok>llije. novi <><ho.i. Pr<lmk~~ kulturu poitiv~nj~. dij~i<>90 ipnj~telj"v~". [K. Gumb>l,j

18.•vibnj~ <'009.Propovijed ..-b1...ko-dunnj.kog bl.kup. I up.... ltelj. treblnj.ko­m_njskog dr. R.tk. Perle. n. komemondjl IIlelburiklh Irt .... IHrv.tskog. kr1lnog. publBri ''''lje 'pomen.1l. U <!oba Rim,kog~ C~r<tv~ po"oj~o je zakon Senat~. ~

oono,,,, se no ddikte pr<ltiv imp<r"'o", i lmp<nj~. T~ko. dok 'u ""ki c~",vizbog ,vojih lMIL.Ill~ po.mrt"" proglaiiv~ri boh"'tvim~.drugi.u zbog ,voje"r~rije o.udv~ni "" izbociv~nje iz prirooe i druitv~. T~j se kazne<1i z~konnaziv"" d"",nat", memori ... - o.ud!I "" zabor~v! A ... nk<:ij~ se pr<lvooil~ u,'ulberim i.pr~v~m~ i no ,pomericim~. podl11U~mo dotK""j osobi u ČMt.

Tako je ~boIlt", nomini. - brisanje imeno - poo<><lil~ c~",ve: _ono(54.-68.), Domkij~"" (81.-96.), Maksencij~ (306.-3 ll.) i ""ke druge zbo\lnjihov~ vddz<lojnKkog z"'tvor<tv~. T~ko nek~d bilo.Sudbi"" hrv~t<kog~ "".oo~. U pov<><lu 13 "oljeć~ krić~"'tv~ međJ

Hrv"'im~ (641.-1941.) 'p",m"" se crl<ve<1i i norooni jubiiej. koji je u izvedbi,vojoj b'" omote<1 r"'nim motežom. Trebao je obuhv~t~i ne ...mo ul~z~k

hrv~t<koll~ "".oo~ u zvjezd~ri krull kultc.-nih noroo~ E1Jrope. i njegovmile<1ij.ki r~zvoj. _o i .vih onih 13 "~j,.iit~ kroz 13 "oljeć~ povijes_~

Krif_ put~. ~lav"" fivotne donke ,vak09ll vjet"nik~ i puk~:

- to je" oo LJMk~. po kritenju. u Kr"tovu ot~j.tver>J ,u<lbinu. putem,U<le<1j~ pred ,i""drijim~ i tribunolimo 0VOll~ ,vijet~ - preko vile"oljet""""c",nolne ",zjed nje""'ti POO razri m drfavnim vrt>ovniitvi mo - d~ se tim"".ooom ito j~<'e zago.p<><l"-; k~ko mu ne bi pola "" plImot vlMtit~drfav"" ...most~l""'t; i 1<.00 <lo je nod njim "~I"" vi.jela ~ko ne o.ud!I ""zabor~v. ~ """ borem podru:'"" ,v<><le<1je no o'totke o.totak~!

pa ond~ Wnim podovi mo "" Petrovu Gvozdu ( 1()97.). no Krbav'kompolju (1493.). masovrim i<dje<1jem iz Ilo."" (1699.). ~Ii i ",.rim""c"'nolnim o,vjdćenjem i ne<z9Jbivom voljom za oolučnim hodom p",m~

zemlji obeć~nj~.Napokon krvavim "~j~lil~mo bKev~nj~. z~tv~r...,j~.z"",je"" za z"",ince.

kru1jenj~ tmovi nom••ve do či no "'rTlOll~ r",pi nj~nj~. A te 'u krilne po"~je

u mL.<:i i 'mrti uvijek "".ile i zak>ll node. poput 0f>09II izvorT>09ll l(ristov~

krifoog P'""~. node d~ "i ",,?i "'kr< jed""", mor~ ,v~n,""i!"

Vrl1unoc l(ofv~rije. Hrv""ki je noroo u Druoom .vjet<kom ",tu u če~ri

~OdI "" do!ivio. k~o cjeli no il i u <!obru ,vom dijelu. tri "izru:'enj~".Najprije je izručen pOO"'vehnj" f",izmo i ",v~"iku" nocizm~. 1941.za~mje. u onim nepregiedrim mnoitvim~ koj~ 'u se povlačila i uzd,.~ u

zapodnu demok"'t<ku z~i~tu. veći do o""" "" te",nu S"'venije. ~ m~nji

d'" p",,",,o "" au"rij.ko podru:'je ...veznkim~. koji 'u iz ,vojih motiv~

ig>ori "'Ii 2e""v,ku konveociju. iz 19<'9.• o zar<Jt>ljenkim~. kad 'u bil i up~~nju vojnki i ~",d...,i Hrv""ke drfave. koj~ je t~ko<let" pri.tupilapotpi.nk~m~2e<>eV<ke konvencije. 1943-

l konoč"" k~d 'u m_i hrv~t<ki i <hJ9 lT~<lani pom,,'i'i <lo 'u <!o,pjdi ulLJ<u ,po.... nokon ,vrietka r"'~. IS. ,vibnj~ 1945. Britonci 'u,bieiburik09ll i o"" ih au"rij.ki h podu<'j~ izručil i pod p..-tiza",ku zvijezduubij~nj~ i robij...,j~ no desetke t"uč~ vojri 1<.0 i civi la. <!ok je ~I~vri r>J uS",veniji zar<Jt>il~ jUlloslave",k~voj.k~. l ,vaki put koo tih izru<'e<1j~ rTlOll'"se ponovi~ poznato noče",: -Veći gijeh im~ o""j koji me pred~o tebi" (lv19.11). jer se u p",k,i ,vi ti """'i "OO,pod~ri" n"u oovrie ",zlikov,.i unepoltov~nju dostoj...,,,v~ Ijud,ke osobe i cijek>ll~ "".oo~.

Pobjedom """'ih vla"oorf~c~ 1945. ~OdI ""••k~ljenih u ~td.~čku p..-tijuvodi Iju. otpočela je OO>got<k~ oo"",,,,, "!lid burik.o t",~edij~" hrv~t<kog~

"".oo~. dotod",nji vrrunac Krif_~ puto. pr<lfivlj~v"" potom u kolOnJImo,mrti. boc~njem u rijeke. jazoVke i j~mo bezi monke. u lTobij~ za ""'nce. uzlogla,ne logo",. Sudovi bez ,vjedok~. presude boz p",v<l<. pokopi bozč"'ti. ~r<lbovi bez notpi .... t~ko d~ se uvrijede<1im~ i ponifenim~ bez tr~911

,v~ki 'pome<1 z~tre. T~ je tragedj~ potresno u ,vome uf"'r>J porazu po "'""".oo. jet" je mo", koj~ obitelj o",.~ neL.<:Viljen.1l. A t~j ho"'kau". v>đen oozi ikov~čkih izvri~elj~ 1<.00 trijumf oomazde i rjeienj~ "1Yv"',kog~ pitonj~".

neizr«ivo je bolan i po tomo ito se do d~no,. vile oo 6O~odIno oo t09llzator~. "" Z"" ni priblihn broj "'trih i por"'nih frt~v~.A ; 0,"0 h; oo ~oo,o "o"~•• ;'; .ol',o h,o; .~,.., ,"o ;0 o.< ,0.« "'0"<

~oono t",jala damno"o m<morlae - p",kle"'vo 'pom<"'" Naime. ""kon te""c",nol"" kat,,"rote u kojoj je "" ....0 o;jet hrvatske mladdi. uvedeoo jeko~en~ozatirMje pamće<1ja.od""''''' ....1"" ",udivMje u ,koli. u vojsci. umedijima. A za provedbu t<>\la zatora mofe bib od~ovo",n "",,"opartizan.ko-komunistKki vrl1: oooovoran u pripremi i izvrie'1ju. od~ovo",nu ""hfrjavMju zk><ljela i u kafnjavanju 'pom<"". la Rim.k<>\la Ca"tvabila je o.Lođeno "" zaborav jedno 0!>Oba. a ovdje .u zatiran< bezbroj""osob<. za",bljerici ••k~i"". pa čak i Iju<l5ke ko .. i i ~rol>ovn Hoće! lidokaze?Bri"""je. pop"" frtava . ...,Iiko je ... rMura memoriae - ~nje .jećarja­

bila tem<lji .... vOdi"" i po tom< ,to je prigodom .Iuf_ih POP"" ratnihfrt""a. godi"" 1950. u ~u...ma do~črim koml.ijamll objalinjeoo kako "."oni koji .u u toku N..-oa-.oo.lobodIlačkeborbe iZ9Jbili fivot "" "rMiok_tora ili dOrTl1lćih izdajka bi'" no koji nočin (kao bo..:i. pomagači•• i mpa~zeri) n< .matraju "" frtyama "'ta". (UpL.<e objav1jeoe u tada ,njimdnevnkima. "dl Vjnri k. 14. l. 1950.) A koji .u to ".impatizeri". _edit ćekomuni"Kka koml.ija!

Štoviše. pod"'j di.krimlnot""ki zakon potpada iparadoksal"" činje<1ka daje 1964. provede<1 popi. frt""a ",ta. ~otovo i.kljL>:'i""m.vrf>om kako bi ""oo SR Njemačke nopla~1a oditeta za te frtve. lako je. dakle•• obzirom ""materijalnu kori .. """"j drfavi odgovar"" ,to veći b",j ratnih frtava. tj .•vefrtve "" kojoj ~oo "rMi bile i pale. drfava "" _ekla mediJ rat"" frtveuv"t~i "borce. porTl1l~ače i .impa~ze<e" "" .up"'tnoj ""'ni. (l. lur<'evK.Bleibcr-~. luOO.lave<1.ki poratni zl<>:'iri nod Hrva~rTI1I. llI~",b. 2005.••".11.)Mo.!da "" taj broj frtava nije rTlOll"" t<>:'"" "'tanov~i ni zbog već uni<te<1ihili .kr+ve<1ih tolikih <lokcrnenota. br""rja imeno. prikTivarja ~",bova. a nizbo\l zl<>:'i nočke ""vj""ti • kojom je novi vla ..oorfac t",ba<> ..ati prodmedIJ""""h .ud pravde. 1\1<0 ovo o čemu ~ovorimo nije bio ~eno<:Od. tj.pokušaj ;,;t~ebljerjadijela norod"" zajed1ke: uni<te<1jem. ubijarjem.oitećenjom••p~ečavanjom il i pri"d1im .u""njom - ,to je to or>da ~eno<:Od?

Na Ijud.kom .Lođu pravde u ovih 60 i više ~odi"" rije"" pojav", rijodanzl<>:'i noc za ovaj 9"ooci<l, kojim .u pokriveno ~"'biita oo !lIeibu'lla <loDubrovnika. od Stoca do Vukov,..-a. ,jo, dalje.Modemi impe"'tor "" .""jom kom-partijom. koji je reprnivrim mje",mazb'" "",oo. u crnjetnu a-favnu tvo",vinu, ~uieći <>soMo dva ""uguiivaIjLođ.ka o.jećaja i ""otudlva p",va: norod"" i vje"ko. nakan u nacional""'"po9odu.ve "jUll",I""erizirati". a u rdillij.kom "atdzirati". ~u.bo.., uzatirMje imenll i rdill",zn<lll .pomenll jodooga lJ-..oljetr>oQll katolKk<>\l""rOOa. Umiilje<1. poput o"" ih trijuml" ri h za""""njaka ov09!l .vije.... danjelIOvo ca"tvo n< će "djeti .vrietka. a n<m<>:'an pre<lvOdje~ ito muvrijem< iza brda valja. dogoo", .., da mu "'. ID-ak godi"" ""kon ."""i.umjet"" drf"""" tvore" no ",.a ra.tva",ti "" .voje """'Vn< ""..ojke.

Tako. nokon 4S~oono .u....vno bri"""ja m<mmje - ra.pukoše ~",bovi

u.k"nu<'a: proklija zomlja isti""m i "kom. vapajem u ""bo za pravdom.mol~vom i I>o<lo<'alićom. Napo"" ovom .vibarj.kom bleiburikomkom<moracijom u počut izru:'enima. po9r>JlirTl1l. poklanima. l nikakvočudo ito i drfavotvorac i njegova t""revi"" <lofivljavaju oo .ve9!'pr""doljLbiva '''jeta damnot'" m<morlae koju je on primjerjivao no df\Jlle.Ne do.!iv1j""a "'udu ""mo oo onih koji mu podiJu momorij" n< plo<'e.dokazujL.<'i "" njelIOvim Odeo""kim .crnrilje<1kirTl1l. ""misija Hrva"ko!ladrl""oog ""bora za utvrdivanje ratnih i po"'tri h frt""a. ",,,,,va,,,, 1991. i""..""Ije"" oo 6O-ak članova. feljela .., vod~i na<'e",m: "U ratne frtve ..,ub",jaju vojrici ubije<1i u borbi. pogubije<1i vojrici. poginuli. oono."" ubijeripripadnki pa",vojnih lormacija policija. li""""i. oru!nki. POllinLJi ~",dMi.vojri .Iufb<nki i ." "'tali po9r>Jli !Tadani". i.~čL.<'i da ".vaka frtva ima.voje im< i prezim<". (Vjnrik. IS. K. 1999.) ""misija je pre ....Ia. radomlOOO. u novim polibčkim promjenoma i lorm,.no ukir>Jta lOO3. P",manjezinim podatcima. <lo mj"""ca ruj"" 1999. "" poa-u<'ju RepubiikeHrvat.ke popi """" je preko 1.000 ~robiita. Njezi ri m dokidanjomonem09JĆeno je. no toj razini. d,.jrje prikupljanje poda"'ka o ratnim ipo"'tri m frtvama.Skupi~no Ecr-op'§k09!l p,..-lame<1ta. 60 godi"" po.. lactcrn. lS. .ijećnja

lOO6. priznoje da .., m<dLn>lrOOno zajodnka rije drl,.a ""čda pr""e<ho.~

u <><ho.u "" zk><ljela nacizmll i komunizma: "Pad totalitari.~čkih

komunistKkih ",fima u S",drjoj i l ..<>:,,,,,j E1Jropi nije b'" u .vim.1 L>:'aje" rTI1I popračen m<dLn>lrOOnom ist"'~om zlo<'i"" koje .u ti rdimipočinili. Dapače. poči ritelji ~ h zl<>:'i no nisu izvoderi pred .ud m<dLn>lrOOn<zajed1ke. k"" ito je b'" .Iu<'aj "" "",vKnim zlo<'inima koje je počirio

Nac"'","socij,.izam" (br. S). Sve je potom prepulteoo noc"'","rim.udovima. tj. zaboraw!

Na to.., mogu nov""ti riječi velik09!l l\LJll"'ti"". crloveo<>Qll nau<'itelja iz4.{S. "oljeća: "Odmak"" I i .., pravda. Ito .u kTalje,.,;tva ako"" veli kerazbojnKke dru!i n<!" (SY. l\LJll"'tin. O llofjoj Drf""i. 4.4.) Otloako .uzem,.j.ki 'L.<:' - l(ajle. _001 ,Pilati - pokazali .voje .udačke m<tode ipr""ude ""d l.usom l<r;';tom. Si""", llofjim. l.~nom i P",v<lom. no.krič""" ri i ... "" iZn<naduje. St<>\la .., "" za"",i mo ","vnim povje",njom uIjLođ.ke tribLn>lle. ri <lomače ni modunorod"". pogotovo n< u poli~čke

relikte to... li ... r;';tKkih Odeok>llija! Mi vjerujomo u !loga pravde koji će "".vom< vjeć""m ""pri."anom .udu "noplab~ .vakomu po djdimanjeoovim"(Mt 16.l7).Ali jnt nom no o""me .vijetu "a", <lo p",ve z"""'tveoo-povijn"" i.~ n< o'~"ft; ft."",. Irt,,;; I"'ft~, ',",.~ mol~ """,I~;, "";,,,;~ ln,'i<""cim,

je p<l'>'ijes"" i,~no ""jveći me<!unorodni tribuM! lK je to m,.o?! l,~no

""m je potreb"" da vidi mo ,_u ""vi"",ti jedri h i dJbin'ke razmje",krivK""'ti drugih. Da '" vOli kdiki je zk><'in koji treba priz",,~ ili koji trebaop","~i! Su,tov"" 'u nom '" laži no ,ve ""či"" """"'t,.e, a "",iteljibezoč"" ""i"i"" z",jeli no prije<totje vI"'ti, odak;" 'u d<",nje:'imadono'ili zako"" i presude"" po i,~ri i po pravdi, _o ""rijetl<oob",zk>lenjem "oca laži" i "čovjekouoojke od početka" (lv 8,44).

O'im toga, zk><'ir>cima '" ~eo<><:Ol i zator 'pomena rije ni i,pI"'k>. Jer kad""ke ljude inorode !loll ,vojom prati zai~tom, or>da '" dogada ovo: ito ihdrugi "pom vi'" lanju ili čekKem ruku, oni'" ''''' to botje mr>ole, radaju ira,ru! Kad !log p",mKe livot, onda mu niita "" mole rikakav ~eo<><:Ol, ri~en<><:Olni faraon, ni njeoov ra';,tKki zakon (u'P. !zI I,H), ni dam_k>memoriae!Ofivotvo",nje. A ono ito u ovoj ,,,,,,,,j <loli ri i "" ovoj B;"ibLrikoj potjari ,'imbolu 1Yv""kih 'tra~ito, molemo u<'in~i je" ovaj izraz reli~k>moga

pijeteta i md ~""noga 'pomena no r"'"" i por"'"" lrt"" p",poru<'uju<'injiho"" duie Bola",komu mik>"dJ i iz",lavaju<'i ,voju vjeru u Duho,Go,podi"" i 2!votvo,u."" molemo "', dak;", dan... "" ,je~~ Ezek;"k>"" p",ročke 'like o""uie<1im k05tima (37,1-14) iz p""'lla čitonja, op.... "" "" prije 60 _oprije 2.600 ~OdI no. P",rok bijak, drugim P"'llnonkima <lo'Pk> u Babilon.!log ~a je p",nk> u dul>J "u"e<! ddi"" pu"" k05tiju", "" ""ki tadainjiBleibcr-~. U vid<nju mu pokazao ""p",~le<he t.-pe Ijud,kih ko"iju,razboca"" bez veze i "'da. Kao da je neka voj"" pukovrija po,kapaja od~Iadi ili pobije"" ""kon predaje. Dok pro",k zaprepaite"" u vOle<1ju motri teIjud,ke ",bl..."" k05tu"" čuje Bolji ~~:

"Si"" čovječji, m09J ti ove ko"i olivjeti?""Jah"" G05po<l<, to ",mo ti z""i,"

odoovKa ponizni ,IUlla Bolji. l !log mu na",di da '" obrab bm ,uhimko,~ma, da ih iz rwtvila budi i riječju povezuje. l mi,liidaće k05ti o""'i",mo ko,b? Dok im on p",rokuje, ""je<!""", me<!u njima otpoče pomicanje i"aitonje. K05ti '" kolom pre,vuk"'" i miiićima u<'v"ti"'. Svak> ko"cr- u,voj oblik. Di\lo", '" trupla krupna. Vr"'i", '" č~avi tje;",ri '",tavi,,.i""ma joi 0f>09II bit_a. ""ma krv; i livotr>o!l daho. lli p.ooi",jnofunkcioniranje hoće '" <hJ9 inte"",nt, kao u "varanju. l eto drug09!l zovaBolje~a:

"P",rokuj dJhu, 'i"" čovječji, prorokuj i reci: od ,va če~ri vjet'" dodi,duk, i dahri u ova t~1a da olive!"

l "ad< Ezek;"1 Bolje p",rka~ rije:'i i poče DLIuI Boljega zazivati dazapLl1"" , i"oka i zapada, '" ,jevera i jUlla. l ud< DLI1 i ob"'e ono tjd=­i, ge, čuda ""vid<",,: "U p"'kL.uk, moz~ovi prom;,liie, Ika '"zarunerik, ljudi proOO<lok - voj,ka ""oma vdika. Još ,vjdija ""~o prijetragK"" ooja. Nije to vi'" 'lika, ""~o "VK"",t: To je ",v dom lzr""k>v,'i"" čovječji!

Tu, u toj dolini o,u"",ih k05tiju, ~<lje m,.oprije vladak ",bla,no 'mrt, "'daproklju<'a bujni livot; prije k05tur ,uh, 5ada livi DLI1.l me<!unorodnu i <lomaću ddinu ,uhih ko"iju ,""",o je Duh Bolji ""dKoliv~i, ob,""i i "" ""9" podKi. Onaj koji je čovjeka i norod iz majči"" ut",bei"",o, kako ~a "" bi mogao po mi k>,~ , novim ""em preporoditi i , novimduhom ",kri,~i u Dan onoj?A b, lijepa ""ia eU"'P"'ka zaje<!nko, "" vOljda viie nikada zk><'i""bleibur!kih debi",,! Ni izdajnKkih či"" iz 1945. počinje<1ih od opijeri hpobjedri ka! "" dolivjda vi'" nikada zk><ljela "",izma i faiizma probvčovje:'oo,~! Ni zk><ljela an<ifaiizma i komurizma p"'tiv Iju<l5k09!ldo"oja"'tva, Ijud,kih prava i "".oorih ,I_!

Kdijevl<o LJjudbe ""k krUan,ke i europ<ke:u tvome", ikd,tvu crn"" moci razvija;";u tvome", ,_tvu i'brite i prave<he presude izrkale;u tvome zakor>o<lov,tvu bl i"ao razum i poštenje;u tvome liječriitvu za-avlje ""lazili oo;",ni i ""moćni;u tvome krilu ljudi i "".ooi ocLNali ,voju uk>llu i ,no~u: rikada im nitko ""m09!l0 L.I1iit~i njihova Olen<~eto!

EU"'P"'k> <lome ""i, "" di",o ",mo, pomoću dvaju plućnih krila, i"oka izapada, ""~o i' pomoću dviju pk><'a oola"'k09!l Dekalo9o: u tebi '"zap<l'>'ijedi Bolje op<lufiva;", od prve <lo P05lje<!nje!

Booo '" prU""vak> i itovak> "" 'lavu Bolju i no čovjekovo <lob",!Nedjelja", ,Iavila i vrje<hovala, i u z...lulan <><mor pretvKala!ROOItelji '" u odgovorr>J očin,tvu i majči ",tvu č...tili.štitk> '" livot od nlIra'""'9!' začetka do noravnoga ,vrietl<a.U cr-ernu braku r",le zdrave i odgovor"" obitelji.Druitvo '" mno!ik> i "" z""k> za pobočaje i 05tala crno"tva; da;"ko od

prijevare i pljaćke! "" bik> mje<ta antOlekak>ik> m i antihcrnari m zakonima,kojima", djeca imladef kVKe! Naravni'" zakon poitovao!la-ava '" 'k>boda u tebi razvij,.a' Na ;,tini pravda r",la' Na pravdi ""mmir mir....'" A u miru dobra <ljela cv,.a'

Hodoč...nKe! ""ka", po tvojoj danainjoj md ~vi i ovoj uzvi""",j l<r+<tovojlrtvi "obradJju ko"i ",""ene" ('" 51,10), k05ti ""iih pr<>gUIrih, izmučerih

i izručenih! A b ,ov09!l paja po"",i "" ,""",o ""izbr;,ivo pomće<1je ,vojihreli~k>znih i ""'iOfUllnih vI"'tito,~, ""~o i ""likoduinu ljubov ipraitanje,poput l<r+<ta ~oi\lot,koga, prema ori ma koji "" z""ju ito či "". Nai je dano'

vapaj lZ on.ogoga m"noga ..,nona, ...'" Imo Ie", ",osPO'" ne, ".mll LJ) se.vima noma", je< nam .vima "e!>II ",oje neizmje<oo milosrđe. Amon. I~A

J. I",vnja lOO9.Raz~o""r. kTal«>nkim ",,<I>iskupom k1Irdlnol<>m Stanis!awem Dzi...iszem,đUllOll<>diinjimowbnim tojnikem P"I'" !vano p",,", ll.Slom komunl.tl~k1h.uot.... je Ik>l::Il d.rOd izb<>ra pope Iv""" Pav", ll. u lisIopodu 1978. p'" .ve do njego"" .mrti l."""nja lOOS. d"""'nji kTal«>nki nodbi.kup i metropoiiI k,..-dinaj Stanis!awDzi ... ;sz imao je vdiku pogod""", aji i čunu ob"",u bi~ popin O5<lbriIajri k. Tijekem ~<Jto"" četrđeseI oođi"" Iajričke .Iulbe, ""jpr+je đva""..I u~",k"",u a zatim đ<a<l<seI seđam u Rimu, pra~o je izbliza i bio .vjedokIolikih povij..nih <>dluka, kretanja i đ09"đaja u I«>jima je Ivan P""ao ll .• uđjd"",ao mijenjajući Ike Crhe i Ike .vijeto.

l m",dom Stanis!awu li""I se uvdike premijen", k1Iđa ~a je H. lipnja 1963.~OđI ne u kTakov.l«>j kate'hli za .ve<'enika zared'" tada?inji kTakov.ki""<I>,,kup ~,..-ol Wojty"" a jo, vile k1Iđa ~a 8. I "t<>pa<la 1966. PO"''''' zatajrik1l. No"" obveze, "".tovak teol<>?ike izobrazbe, pre<lavanja nokatehet.kim ins~rutima, urednKki posl"",i u .Iul_im nađbisk~ijskim

~Iuil ima, suđjd"",anje u "'đu Nađbi skupij,koga litu'llij,kOll vije<'a,PrezbiIe"kOll vije<'a te Na<l>"kupij,ke sino<!<, a nođ",ve povje<enje koje je"ek1lo kođ nođbi.kup'"Wojtyle, ul<ljL>:'ivali su ~a u ,ve vi'" ob""za iooll"vor""'t i.

TajnKku .Iulbu ""'tav1ja i nokoo izoo'" Iva"" Pav1a ll. za P'>9""a",~atolKke Crhe. 2iv<Jt u .",điitu ~atolKke Crhe, u Vječnome GradJ, uveemaliv<Jtnom razđobijueurop.ke i svjetske poviju~ te LU dl nomKr>og ikarizmllnkOll !vano p",,", ll. omoguć'" je Dzi ... iszu moo,,,,o ""vih.poznoja. Doliv'" je i t"'~KOO i.ku""" atentota "" popu Iv""" Pavla ll. ""T'llu .v. Petra u Rimu n. ,vibnja 1%1. Opi""" je to u knjizi "D<JtaknU<l ...mtajr>J", koju je G"" ,,",nei", objavio lOO;;>. ~<>dine. Nakon razri h .1 "'bil I«>jeje uz tojnKku .I"'bu vri", u Va~k1Inu, za bi,k_ jezareden 19. <>lujka1998. l<ral«>nki m ""<I>,,kupom i metropoliIom i mo""",ao ~a je P"'poBenedikt )(Vl. "e<'e~a lipnja lOOS. oođine, a H. kol<>""za ,,,,,ča,,,, jeu..aKen u k",k"",.koj kateđ",li. Ileneđikt KVI. ime<><>vao 9" je ukonzi"oriju~. olujka <'006. kardi""l<>m.

CrI<va se rije nikađ i<l<n~fKira", s v1M<'u nego s nor<>dom. Sada tralimo i,~

put - ne I<len<ilicirati se • nijemom ..rankem! Jum<> za pozitivnu .uradnjuu brizi za <>p<'e dobro, ali oo nekih vrijeđ",,"i ne molemo <>d"_~. Svilele đ""". dI.kutirati o moralnim pitonjima i crhe<><>m "aw o nji mlI. ljudiče"o ne .hva<'aju ,ve posljedice koje đo"".i uv<>denje nekih """'ih zal«>"",a pođ pri~,l«>m j""""'ti i ,vak<>dnevr>og b<>mbKđiranja mođija.

~ako sm<> mi ve<' u EU-u borimo se đa za'titimo te vrijeđ",,"i. Npr. nakonp"'<la kemurizmll p"'k~čki rije po"ojao aOOrt"". Sada 9" lele LNU~ ilegalizi"'ti pođ ,vaku cijer>J. Kalu <la Pajakinje ri.u .I<>bo<he ako ne moguči ri~ pobačaj. 2ele u"".. i i oom<>seksualne "bral«>ve" . vod< se "'.p",ve opotp'HT"'llr>Jtoj i",antjele.n<>j opk>a1ji. U ,vemu teme Crha ~o""ri juri m~Iuom i noul«>m. Mi lelim<> b~i u Europi, ali ldimo ući tal«> đa Europuoboga~m<> nMi m vrijemo,~ mlI. Ne ld imo ...mo prihva<'a~ ''''' O"" 'to nijeprihvatljivo.

Za Stepinčevo "",e oođine kardi",,1 Dzi ...i" je OO"'V'" u Zagrebu no .us",tukardi",,1.ii i p",đ.jednik<l b"kupskih koote",,,,ija zemalja Srednje i l"o<'neEurope "" I«>jem se r",pr""ljal<> o temi "Pos",nje Cr",e u S",đnjoj il"<><'ooj Europi đvaduet ~<>di"" nokoo .I<>ma komun"tKkog .u,tova( 1%9- <'0(9)". Tom .m<> prioođem k,..-đinaja Dzi ... isza, k1Io "tin,kollpoznovatelja i ,vjedok1l toga ",zđoblja, zam<>lili za ovaj raz~o""r.

Šeperov "livio, oj liv"' ... "

Mi Hrvati mislim<> i O"ije<'amo <la "'" je .IUlla Il<>!ji lyan Pavao ll. jal«>vol",. Kako se r""'ila ta nokl<>"""?

~,..-đinaj Dzi ...isz: !van Pavao ll. je pokazivao LNijek ""liko zarimllnje iveliku ljubav premll hrvatskom ""r<>đu. Misli m đa se on ",,<' tijel«>m .rudijau l<ral«>vu .usreo, temamll iz hrvanke knji!evoosti. Ta ""I<l"""" premaHrvatima posebr><l se razvi", ~jel<om Drug09" vatika",kOll ... b<>ra no kojemje upom"" hrvatske bi,kupe, pose!>ke zag-eba<'koga nođbi'kup'" kardi""",Franju šepe.-a. Osim nje9" če"o se .pominj"" nađb"k_ ~rij""" Ob",ka,""j\ljerojatrije zato 'to je Ob",k če"o i n<erveri "'o no "",,,,ilu. sa šepe<omje r"",,,, vd iko prijateljstvo. Sje<'am se đa je Šeper đo",z", u Poljski kaegiju Rimu u po,jet ",,<I>iskupu Wojtyli, a k",nije i kao kardi""lu. To su bili jako.,đačni su.,eti. Šeper je .vaki put zapjevao "lN"" oj liv"' ... ". Tako .mo imi ""L>:'ili to pjevati. Papo je cijerio Šeperovu m_o", teao?iko znonje iIj_v prema Crhi i P"'pi. Zu;gL.l"oođa.u biskupi, k1Iko u Hrva"l«>j tako iu Paj,koj, prolivje"'i ona te?ika komun"tKka vremeno, o,je<'ali ,to mači

Ij_v prema Crhi i kal«> je ona val"" .pono i po""znka. To "k""tvo jeujedi njavajo ta đ<a epi,kopota i nor<>de.

Drugi razk>ll p"'pine ljubavi prema Hrva~mlI bila je .v. Heđ<;ga, polj,kakrajjka iz đi""'tije Anluvi noca. Kardi",,1 šepe< je ,a nju ll"vor", đa jeR"",n', ;n;~ "",,' i' tih ,,,;"", , hil' ;~ ",,;m',"" ,;; ",""~,""

Ar>!uvin,I.:<>ll' i Elinbete ""tro';"n"'. P~ je j~ko eije<1'" 'to je š"pe<poznovao Hedv;ginu povije" koja i h je zblihv,.a zboll njernKke povijub.

Papil je <lob'" poznavao i .uvrem<nu hrva..ku povije". Njegov prv; pohodZagrebu i Hrva"koj 1994. godine b'" je iznimno h"'bM čin?

K,..-dinaj o.i ..i,,: Papilje b'" wje",n <la hrvatski narOO ima pravo no .vojun."",,"no" i ahvotvorno". 2el", je potvrd~i .uvere<1itet i n<o",no"hrva"ko!la narOOa. i Sveta Staka je prva prizno", Hrva..ku. 2elio je i doćiu Hrvat5ku kako bi ojačao hrvat5ki norod. To je bio razk>li i to mu je bi'"itekako no .ecu.

I dr\Jlli POOOd je imao vrlo <>Zbilj"" razlog - Stepinac. Ja ...m kao dijete. akurije kao m"'d"'. u ""Ij,koj toli ko 'Iuho o Stepi ncu. l(a.nije kad ""'" b'"tajrik. to je im< če"o bi'" tema ",z~ovo",. p""'bno nakon ito je počeo

procu _ti~kaeije. Papil je Stepinca ~Ie<lao u zajemKkom ,vjenu ...Wyuyn,kim. Mind"e<1tj'jem. lle"'nom.. Mučeriei! Ni,u "" dali ,Iom~i podkomunizmom. n ri ito. Spa.ili 'u narOOe. eili 'u po",zii"" toćke <><ho ....• I<>b<><h<>ll miilje<1ja. ljubavi p",ma Crk" ...

eudućno" pripil<la Ijud.kim pravima

I.k",tvo koje je Ivan Pavao ll. doliv'" u "komL.l1i"Kkoj" Paj.koj utjeca",je na daljnji razvoj od""'" Svete Stoike i komun"tKkih zemalja. l(ako je toiZ900a", iz v"'ika",ke p<csp<kbve?

K,..-dinaj o.i ..i,,: Ne mole "" ~ovori~ <la.u ,ve zemljelivjele pod "timaprilikama. da .u livjele "to "k",tvo t<>ll komunizma. ei", je vrlo razIK~o.

Situoeija u ""Ij,koj bi", je potpuno dr\Jlla<'ija od .ituoeije utodašnjojČe_lovačkoj ili Mad,..-skoj. Crkva u ""Ij,koj no",zila "" u boljoj ,~u",ijijer je eijd i ""'od b'" k"'oIKki. Z"'v,..-ali .u ~otovo .ve bi,kup<. tak"""rWy"yn,koga.,.i je norod o.too vjer"". Ta je .no~a narOOa 'piI.ila cijelunaciju. Ta 'imbi<>za izmeđJ bi,k_ i "",<><111 bila je 'piI""no,na. Mogu "'ći

ono 'to ""'" liv'" u Rimu - Ivan Pavao ll. je p",mijerio "a.tpa~ik". tajodno' Vatik""," prema ,emljama pod komL.l1i"Kkim refi ml ma. l(ada jedo"",, u Rim. lapad je mI,l", da bud>Ć""'t pripiIda marl<.izmu. kl",nojbori>. Papil je "'kao: Ne! eu.đJć""'t "" pripada kl",noj borili n<~o pripada.lobodI lj_ke "",be. Ijud.kim pra"ma. ljubavi. ""Ii<larno"i... I po"'ko.u"" "vari poče'" mijenjati.

Crkva mora bib pro"or ."'bode

Kako "e dolivjeli ,,,,ret Iv""," Pav", ll. i ru,k<>ll kl'a Gorbačova?

K,..-dinaj o.i ..i,,: !lio ...m i mpre.ioniran tim .u,,,,tom. Su"et je bio vrlo.eda<'an. Sjećam "" <la je pilpi1 rekao no ruskom: "Molio ...m n vu.~o.podi""Proo,jernKe!" Gorbačov je kazao da je "udirao dokume<1teIv""," Pav", ll. i da je činjenka <la "" n< mole ""'ta,,~ """ko kako je tobilo prije i datre!>a mlje<1ja~ .tvari. Mi,lim <la je toj prvi po.jet potaknuo idruge po,jete. !li'" je to vrlo vafno n Eu",pu i ,,,jet. I,azvao je posijookekoje ni Gorbačov nije očekivao. jer je on vje",vao u komL.l1inm • ljudskimIkem.Ni komL.l1izam u Polj,koj nije pao odjednom. n<~o je to b'" p=u ",zlič~ih

"mje"a .1_". Je li Crkva u Polj,koj i <laIje "prostor .I_"?

K,..-dinaj o.i ..i,,: Da"", je to bitno drugačije. 11<0 poznaje paj,ku povije"u vrijeme komL.l1izma. zno da.u "" <lolladali razlKi~ pok"'ti. m,.erevolucije. Prva 1'.lS6. - ",driei. za~m 1'.168. - ,vijet kultu",. Nije"" ",pje",puno. ali ba",m ma", do tre<1utka <lok "" ni,u ujooinili radnki. ,vijet kultu",i mladi. "_nb ... To zajedriitvo je dorijdo .lobo<kJ. NIl CrI<vu "" ~Ie<la",

kao na pro"or ."'bode. mje"o ~<lje "" norod o,jeiao ."'bodrim. Mi,lim da.u taiki .veu<'iltšt,..-ei do",zili u erkw. na mM. na duhovno vježbe. Činili 'uto i kao opozkiju rdimu.

Dano. je puno drugačije. ~omlje<1ila "" i ~ijalna .Iika i .itu",ija.Pokuhvamo .Iijedlb toj p=u i pri",god~i način< _to",lnooo rada. Ali jedano. pLnO tde n<~o prije. Zemlja je otvo"'na. mole"" pL.<ovati. t",l~i

PO"""". ali"" mole reii <la "" >ire nove ><leje kojima nije prvotni ciljnjernKko <lob",.

Ima napilda na CrI<vu, ali otvoren< borbe ""ma. U mooijima o,",ulujupojooi"" č",noveCrkve da .u .u",div,. i • refi mom u komunizmu i ~ m< ""...mo izaziva nepotrebne .crnnje i ,mutnja. To je .tora metoda da "" lrtveiznovaoptuluju, i to ponovno od orih koji.u ih već tulili. Imai n<elektu,.",a koji "" i<l<n~fKiraju • Crkvom. premda .u daleko od Crkve.Ali .matram da .mo na dobrom putu t",lenja dijai<>gll. Crkva"" nije nikadi<l<nbfKira", , vlaiću nego' norodom. Sada tralimo i.b put - ""i<l<n~lkira~ "". nijednom .trari<om' Je.mo n pozi~vnu 5L.-arnju u brizi nopće dobro.,.i od ""kih vrije<ho,~ n< molemo od.tupa<i. S" lde dano.di,ku~"'ti o mor,.rim pitanjima i crkvenom "avu o njima. ljudi če"o "".hva<'aju .ve posijooke koje dono'i uvode<1je n<kih novih zakono. a podpr~i,kom javno,~ i .vak<><t>e'""'ll bombardiranja mooija.

Pad komunizma bila je najveća revolucija

Je I i komurizam u E1Jropi pilo nhvaljujući tim ><lejama Iv""," Pav", ll?

K..-diM Dzi ..iu: Slom komL.l1"ti<'kih ,u,"'va u zemljama 1"<><'"" i S",dnjeEu",p" poniljprije je !lofji da~ Crkva u tom daru p",pozr,,1je kair",. mil"'''''vrijem< koje je !loll dao <'uvii v"l"'j potla<'e<1ih. A Iv""",, ","vl.1l ll. molemozva~ ocem .Iobode Eu",p" pod komunizmom. Rije:'i koje je reklIo""" prve""djelje nakon ito je izabr"" za popu: "Ne bojte..,! OI:Yor~e. itovM iiromot""r~e vr"'a l<ri"", Njeoovoj .pa.itdj,koj moci otvorite g-arice drf""a.~o.pod....ke i poli~<'ke .u....ve. ii "'ka p<><hKja kultLn. civili,acije irazvoja" - ključ"".u rije<'i . .ler komL.l1izam. mlIrksizam i ,vi to... li"'rizmivl.1ld,.i .u nil temelju .trahll. P"l'" je ~o""ri<l <lo .vi imaju pr""o nil .Iobodu...vj""ti. M lj_ka prava. M vje"ka prava: "Ne bojte "e jer "tiM je •vamll. I.~ nil će pobijedl~!" l(a<lo je prvi pL.< poOOdIo Polj,ku, <'UO .., onajkrik Duhu S""tomu <lo dode i p",mijeri ru zemlju. Mi,lim da je tu počel.1l

promjenil. NlIr<>d je di...o, ""ćom 'lobodom.

1"0 .., dogadalo u .vi m o"" im zemljama. jednoj za <h>gom. Sjećam ..,ka<lo .., popa u Pra~u .u"eo • p",d.jednikom Vacl.1lvom HlI""lom. Havel jerekllo: "Ne znam ito je <'udo. ali <'udo je ovdje . .ler je Ivan ","vao ll. do"",,u Pra~!" "'"d !lenin,kOli zida je dru~otan. Prije tOlia je .ve to počelo.

Razmiiljam i o "varimao kojimll .., "" ~ovori - Fa~rMko <'udo! Mole..,razoov..-a~ o tom< zaito to ni,u učinili prijašnji pape.,.i Ivan ","vao ll. jeto .hva~o ozbilj"". Čuo ...m kako .u bi .kupi iz tih zemljama oovoril i nakonpo'''''te da .., ""ito polako počelo mlje<1ja~. SlIv je taj preok"'t <'udo.MocM zemlja kao ito je bio Sovjenld SlI""z.' nLJ<leamim n.1IOru!anjem. aito.., dOOOOilo! "'"d komL.l1izma bi 1.11 je Mj""ća ",vd ,""ija M .vijetu bozijednoga "pajje<lOll meth. a ....vjet,kim po,ljedlcamll.

Kakvo je poIj,ko "ku,tvo <'1.1I"'tva u Ec.-op<koj Uriji?

K..-diM Dzi ..iu: ","pa je bio za zajernKku E1Jropu nil bazi vrijedno"i.Rd<ao je da.u kričan,ke v",dnote korije<1i Eu",p". i ako.., ti korije<1ipo,ijeku. Ec.-opo uml",. l!Ulda.., borimo za mor,."" v"'dnote. Nije do''''da .., Unija iz~raduje M d<onom.1d m i poli~<'1d m vrije<ho,~ mil jer Eu",patreba zajedricu izg-a""nu M brojri m drugim v"'dnotama.

Kako .mo mi već u EU-u. borimo.., da zaititimo te vrijedno"i. Npr. nakonpa<lo komurizmlI prak~<'1d rije po"ojao abortu.. Sada 9!' fele LNe,~ ilegalizirati pod ,vaku cijer>J. l(afu <lo Pdjakinje ri.u .I<>!><><he ako "" mogu<'iri~ pobačaj. lele u",,"i i I>omo..,ksual"" "brakove". _ .., ra.prave opotporTlO\lr>Jtoj izvantjele.ooj oploa1ji. U ,vemu tome Crha ~o""ri juri m~1.1I""m i nilukom. Mi felimo b~i u E1Jropi. ali fdimo uči tako da Eu",puoboga~mo naii m vrije<ho,~ mlI. Ne fd imo ...mo prihvaća~ ''''' ono ito nijeprihvatljivo.

live li poIj,1d g-adani baje ili loiijedanil' u E1Jr<>p"ikoj Uniji?

K..-diM Dzi ..iu: Ne mofe.., u.porodiva~. Nel<a<lo je bil.1l """"'ica ,ve9!'.Danil. je probiem kako prodoti p",izvoo.. Pdjopr+v",da je u ""Ii ld mproblemima. Zemlja je u ekooorMkom .m"l u uzn.apredoval.1l. nezapo<leoo"je .m""jenil. ali bojimo.., krize <'ije po,ljedlce Mkon ameri<'ke krize već

o.jećamo. Indu.trija u Polj,koj i mlI b",j"" vanj,ke in",,"~ore. banke .umeđJn..-ome...

Po"oje mllo,~ koje ""bo potvrđJje

Kako ",jećate papinu pr"utno" <lo"",. <'etiri ~ooi"" nilkon njego"" .mrti?

K..-diM Dzi ..iu: ljudi ~a "" zabor""ljaju. To ..,vidi u bazilici 'v. Petra.Trafe.., njeoove knj>ge••nimaju.., til movi. o,nov""i.u m_i cen<ri zaproučavanjenjeoovih ,"'vova. leli.., pr<>dLb~i bai~ni1 koju je "'tavio.Tijekom .vog dvad"""t i""OOOOiinjeg pontifika... P"'llovorio je o .vi mproblemima. rocijalnim. ekume<1,kim. L.I1u... rcrl<Ye<1im. druit""nim... on jepriblifio Crkvu .vijeru i .vijet CrI<vi. Mi.lim da je tijekom nje~ova

pon<i~kota papi "'ka .Iufba dobila takod~ M većem zna<'enju u cijelom,vijetu, a "" ...mo u Crkvi. U ,vijetu.., vile ri i ... "" d09!lda bez 9"'"Crk"". To je pioo DnJlloga vatik"",kog kor><:ila. Iv"" P""ao ll. je upravo .inKor><:ila. On .., MpiO t09!l dLlul i ""'io ~a <lo kraja.

MoIemo I i u,koro očeldvati beatifikaciju .lu9< !lofje9!' IvaM Pavla ll.

K..-diM Dzi ..iu: """oji pozicija••ve je pripravljeno i ...da kardiMli ited""i moraju "p~a~ <'uda. RlIzlKi~ klInd1<loti za d"'r trebaju znilkove •""ba - <'ud.,.". Ivan ","vao ll. imll ih u izobilju. ljudi dol.1lze Mg-obi mole.fele mu.., pribiif~i. M_i pilu. "'tavljaju .voje poruke iza~ovaraju mu..,. P"'toje mil"'ti koje ""bo p<Jtvrduje.

Što Vam je 0""0 Mj<lojmljivije od dUl/Ollooiinje .c.-arnje i fivo....K..-olom Woj.... lom?

K..-diM Dzi ..iu: Njegova mditva po kojoj je. fiveći. !lollom. ""'io .vijetBogu. Da! lznimM'M9!' md~"" i kon<empl.1lcije. SYe ito je <'inIo bi 1.11 jemolitva. lNijek je bio u",nje<1 u llo9o. To .u po..,bice o,jeć"i ml.1ldl •kojima je tako <lob'" znao komuricir"'i. Mi,lim da je u tome bio u<pj<l1njeoova pon<ifikllta koji.., z"'im p"'tocio u njegov 'p"cifKni M<'in

p<I"orala i .",reta "" .lIim ljudima.

""djdjko PintarK. Gl... Ko",i"'. broj 14 (1815). 5.4.lOO9.

16. lipnja lOO9.Pronadeno devet tijela u llrobnld na llIokc>YuSI'I.lT - U mMOvnoj grobrici "" B",kovu u Jankovom Docu ju<'e<.uprONl""ni _mrtni o"aci ""vecoro lrtllva koje.u ubile partizan,ke .nall"u Drugom ,vjec,kom ratu. izjav;o je u ponedjeljak ""večerza Hinu ;,;t",lni.udac iz Splita 5<anko Grbovac koji je bio a_liran pri proM""ku ovihpo.mrtri h o"'''al<1l. Grt>1Ivae je obj...rio kako je ovih devet lrtava dio odukL.P"" 80 lrtava koje .u u veljači 1945. "rijeljali priP"lrnki "'mogP"Irtizan,kog korpu... koji je b'" .mješte<1 u ~1<1I"koj. ZlI ""<la nema""",anja gdje .u pokop,llt>e pre"'tale lrtve iz ove .kupine. dodao jeGrbovac. PrONl"""" tije", .mještena .u na .pli"ku Patol<>giju "'di DNKaMize i utvrdivanja njihovog "le<1titeca. od livih članova obitelji i r<>dbi""ove ,kupi"" ubije<1ih uzeci 'u uzorci krv; i k"'" kal<o "" podaci dobije<1i iztih uzoral<1l u,poredili. podacima iz po,mrtnih "'tataka prONl""nih ~jda

radi L.<vr<livanja "le"'ite'" lrtllva. rel<1lo je Grbovac. Mediji 'u objavii i kal<o.u lrtve najve<ojatnije priP"lrnki domobran'kih po"rojt>ll i z,..-obije<1i eiv;li.Vje<nik

10. o!ujka lOO9."'a.ovnallrobnlea rno.fda I u rudnldma kod Hr..tnl""S"'ven.1O f\Kl,..-ski rov Barbora "" području Hude Ja"'" godi""ma je biodobro ,I<r+van d'" mozaika o .tradanji ma u zavririei Drugoga ,vje..l<ogarata i odmah nakon njoga. a bila je to jedna od "",putnih". za neke. ipo,ljernja po"aja knlnog puta. izjavila je Marti na G"'heI<-Ravar>:'ić •• uradnka na projel<tu "lj_ki gubitci Hrvatske u Drugo"", .vjec,kom ratu ipo",ću" Hrvankog in'~tuta za povije".Kal<o navodi. po do"L.Pnim ,jećanjima precpo"avljalo "" da u rovu Bart>1lni ma ""jviie ,,,,ve<1,kih domobr,..,.. koji 'u dovole<1i iz I<>gora Te!uI~e kodCelja te pripadnika Oru/anih .naga NDH i njemaeke voj,ke."Neka .vjedocan'tva L.Pu<'uju da bi .1 K"" grobl<ta mogla po"ojati i ururnkima kod Hr""tnika". izjav;la je.2kom vezane ko"i ••m"ka"" lubanje ili pro,trijelne ",ne - ""talji .u. I<1Iko""pominje. koji"" mogu ""ći i u grobl<tima u Teznu, lll"rnjoj HudInji.Konlinu l. i aug;ma.Primijenjene metode. trajanje i ma",,",,," zloci na j...no govo'" da to rijem<>9o biti tek dje", pojedinaca. koji.u "" 'od""'tr1Jli' od naeeine upL.<e. paje "oga v;dljivo da je o "I il<v;<laeiji" odi ",e"" u ""jviiem jugo,",ven,komkomun;,;tKkom vrl1u. izjav;", je. Doda", je I<1Iko to "ne z""ei za""m_anje.a još manje i 'idj",uje odgovorno" pripadnika jedinka na te<er1J".Marti"" Grallek- R1Ivan<'K .matra kako o tome zadnju rijee treboju <latiodll"v,..-ajL.<'e u'tanove. je< prtanje pr<><:e<uiranja zl<><'i"" pre",zi okvirepovje.nKa"ke '<ruke.Kao 'to je poz""to. u 'v; OOju 1'.145. mnoštvo razri h voj,1O i civila (do ""<lane po"oje nel<i kori<recni brojeari podatci) poš'" je prema zapadu, ",,<laju<'i"" za'~b z"l"'rnih ""veznil<a. Na p",govonma u bidburikom dvo..:uBn ... nci <><I>ijaju pre<laju Orulanih "'''Ila NDH i preno'" je "" jedinkeJugo,",ven,ke armije. ",,"on eega poeinje dugot",jan put po".,-atl<a. Na tomputu pn<hJlivali.u im "" i z,..-obijenki koji .u. u,pjev/;; "" probi~ u""veznKku zonu. naknadno (do kraja ,vibnja) "'patrirani brojnimleljeznKkim tra",portima."I'<>""bno te"a d"'nka pov"'tl<1l bila je kroz Sloveniju. o eemu .vjedocigotovo 600 do uda L.<vr<leri h grobiita. PI ... nje je 'to je ,ve zap"'vopo<hzcrnijevala 'oprezno" i p"'d"'tro!"",r koja je bi", na",lenajedinkama JA pri .prov"""nju zarobljenKke ko",,,,,". reida je.Drf i kal<o "" v je roja"'" ri I<1Id ""će doznati t <><' "" broj ke uk L.Pn ih .tra<lanja i'to "" ,ve <logada", u .vibnju 1'.145.• te kal<o je nedop"'tivo <la "" ...einjenka "'bi ""mo • jernim ciljem. a to je <la "" "'",tivizira probiem.P_jeća na .jećanje u kojem "oji: "Ni 'u ""m .udili. Niti.u na, ;';prtivali.nrti.u provdi bi'" kal<vu i'tra9J. l""''''' ""m n"u pop;""li. eal< nm n"u niprebrojili. U .mrt.u nm po,",li jedno"av"" i ""luIj"". t><z ikakvihceremorija. bez .mrtopi.... bez lurt><. bez uzbudenja."Marti"" Grallek- R1Ivan<'K "" Fi ",zokkom lakcHetu Sveu<'ili .... u ZlIg-ebumagi 'trira", je o temi" !lIeibu'll i krifni pL.< u I'i "or;og-aliji. pubi k"tki t

memoa"koj lite"'tL.l"i".

10. o!ujka lOO9.K_<><: "'<><lOju _ pronaCI krIvel u zloC!lne I egukudJ_ bez audenj_SIli zl<><'ini moraju brti i'traleni jer "ti"" "" mora znati. zbog povije"i. ali izbog ,vih nm. reida je u ponedjeljak potpred,jernka Vlade Ja<hri<a Ko""i,pred rurnika Bart>1l'" k",j mje<ta Huda Jama u Sloveniji. gdje.u ne<lavno",,""ni _mrtni o"aci lrtava koje .u komL.l1i"i brual"" ubili nakonzavfietl<1l Drugog .vjec,kog rata HUM JAMA - Ovo mje"o govon o jez ivom.nezam"livom zl<><'inu. Smatramo <la .vi zl<><'ini mo",ju bib ;,;t",leri i da ""puna "ti"" mora z""~ zbog povije.b. zbog .v; h ""'. al i i zbog buO.>Ć""'ti

te <la "" moraju znati i""''''' i nal<>godavaea i izvriitdja. a ,vi koji.u kriviza ovakve zl<><'ine i eg:zekL.<:ije bez .udenja moraju odll"v,..-ab. izjav;", je upo""djdjal< novi""n ma potp",d,jednka Vlade Jadranka K"",r ;,;p",drurnika Bart>1l'" k",j mje<ta Huda Jama u biizini t.a"og u SIove<1iji. gdje.u

""dovno rulđeri po.mrtni o....ci frt""a 'oje.u 'omun"ti bnJt,.no ubili""'on z""riet'a DrugOll .vjets'Oll ra....Po",d l<.!lpeke podi!lr>Jte 1997. u .pome<1 frtvarTlll nedaleko ulua urudni ••K"",r je zajemo. mi ri ."om unL-<amjih p"'lova Tomi .l.1Ivom I<1IramKl<ompo.,fila cvijeće i z"l"'lila ,vijeće. a zatim"" upL.tila do LJaza ~dje .u je.Iove",ki 'rimi"," i"i upoznaj i • d""'da<njim rezulta~rTIlI ""afivanja ipol<.!lzali totogratije ubijerih .nimlje"" u rudniku. la'o frtve još n"ui<l<n~tkira"".p"'tpo"""lja "" do medu rjirTlll ima i Hrvata. a zbog d,.jrihi."afiv""ja "'taci frt!lva bit će prebočeri u Tezr>o.K"",r je poru<ila da je Hrv""'a por>Jdila pomoć u procuu kle<1titikacije.bua.Ki da ima veliko "'",tvo u kle"'i~ I<.!Iciji frtava iz Domovin.'Oll rata."" jedan od preOJvjeta za i<l<n~tik",ijubilo bi prONll.1lfe<1je preane... ido'umena... frt!lva. 'oji za !>ada ri.u prONl<l<ni."Mo9-Ke do tu irTlll _oliko ~.L.<'a p"'mrtnih o....tal<a. ~izori.u ."dri.jezivi i mi.lim da je ui"inu vrijem< da "" pokre<1u nil ... povje.-e"'tva".'u,.a je I<o",r. p<xhje~vii do .u Hrvats'a i ~overija I""i potpi... le.porazum o u",d~ju vojnih g-obija po 'ojim "" .va'a "r""" obvezal.1lurediti ~robo"" poginulih 1945. nil .vom području.

"Ovo muč"" i jezivo otl<rXe još je jedon potkaj do "",ta"mo. tim po• .,ma raz~ovar'" ćemo o tome da POČ"" rad~ i p<)""bno povje",n"vo do "" "dito je .ve pot",bno uraditi da "" u",de .va voj"" ~roblja". d<>dola je 1<0"",i..... r>Jvii da.u hrvats'o i • .,Ve<1.'o dd"""" odvjetriitvo još od pot ... u"al""'" 'ontal<tu zboll m<>9-'Će .c.-amje.Na pit""je je I i moguće ""kon" '" od 60 ~ooi"" L.tvrditi i.~ r>J o _inLJ ima.K"",r je izrazila ""OJ da će "" '" .u".dnju dviju vlada <lOCi do "ti"" ilib1I",m njenih 9""nih domeniIta."Mi,1 im do imamo vdje i prije .ve~a znilnja. Vd ik je pr~"'" ""'" javno"ida "" doznil "tina je.- m_e obitdji u Hrvats'oj još ni.u doznale i"inu o.vojim niljmilijima ."adalima nil l(rif""m putu i ...da i rTIlIju nildu da biodoovor "" pitanje 'oji "aje tolike godi"" m09!l0 bi~ nil ovom mje"u.Pr""o .va'e oMdjkla doznil "tinu o .vojom ""jmilijem i al<o je m<>9-'Će

prONl<l< p"'mrtr>e "'tatl<e ....0 bi "" ori do"oj"" po'opali je tomelj""Ijud••o pr""o". 'azal.1l je 1<0"",."~e."dno. S1Imo boluri Lm mole .mi.li~ ova"'v niI<'in eljZe'L.<:ije. Ovoje "rai"" .""'ište I<.!I'" h je 600 u Sk>ve<1iji. 840 u Hrv"'.'oj. 90 u BiH. a,"o Z"" koli ko još urelliji". izj""., je mi ri .... r I<1IramKl<o ""kon raz~ovara

.....,ve<1.kim "traf~eljima.

l"aI<nuo je do hrvats'a policija kon~r>Jirano p",vooi i."a9" radiprONll.1lfe<1ja počinitelja."i da ""f,.o" ""afuje """,,,o M ~"'biita uHrv"'.'oj."Morat ćomo intenzivir"'i ""'" ramje i 'i!lumo ćomo z"'rafib .c.-amju~radanil". poru<., je I<1IramKl<o. M,..-ijan Upovac. Vjuri'

9. ofuj'a lOO9.Joi dvije jame krlJu tl.uo. frt.v.UUBlJANA - Vi",1d pre<l5tavnki r...v""'e VI.1I<l< u ponedjelja' će uS.,,,,,niji. "" mjutu """""tl<r+vene rTIlI"',"", g-obnke iz razdoblja niI'ondrugOll.vjets'Oll ra.... <>doti počut u im< Hrvan'e. a • .,,,,,n.1d m<diji.pe'uliraju do bi b",j frt!lva u jami rTlOll"" b~i z"",,,,, veći od do!>adPOZniltog. doO: .vjedoci događanja i niI'on s<l ~OdI "" five u "",I,u.lj ""puiteoom rumiku !lart>arin rov u ""lu Huda JarTlll'oo t.aii<olla. u'ojomu "" po nilvooima iz _ih doO:um<"",a i izjavama .vjedoO:a nillazehrvan'e ali i • .,,,,,n"e frtve por"'nih "<''',"i". u ponedjelja. će u imeHrv""'e po.,f~i cvijeće i z"l"'liti ,vijeće potpre<l5jedrica vl.1lde Jadr""'aK"",r i min"t,..- ur>Jt,..-njih po • .,va Tom"l"" I<1Iramarl<o.PovjunKar dr. Mitje Ferenca. koji vodi <t-h""" povje.-e"'tvo zaevkle<1tir""je i ",ndiranje tzv. "prikri""nih g-obnka" iz ",em<"" poraća.

re"'o je da .u do !>ada ot'ri""ni p"'mrtni o"",i lQ() do 400 frt!lva. ali ih """" "tom mj""tu mofe oce'iv"'i još. jer i."afiv""je i e"hurTlllcija ni.uzavrieni. a rije:' je o Lbijenim pripamkirTlll • .,ve<1.kih domobr""" ihrvanld h, vje",jatr>o "'taild h po."ojbi.

lj prvoj otl<opor>oj ~aleriji ""'-Oll rumika kombi nilta Trt>ovlje- Hra"ri' u'ojomu "" .ve do 1991. još e ••pI""tir",, U9je<1. mog" bi b~i .'ri"""" jo,""jrTIlInje ti.uću po.mrtnih "'ta....a "" .IKan niI<'in li I<vklirari h zarobljenikaiz k>gora Te!la~e blizu Celja. tvrd Ferenc.Galerija u 'ojoj.u proniIdene prve mumije i "eleti ","azi"" ""ime izm<dudvije rud,.....e jame. od 'ojih je jed"" dubo'a JO. a druga 40 metara. zboll.lije9"nja materijal.1l prvih je duet metara u rjirTlll ...do praz"". a do d"".U pLl1e po.mrtnih "'ta....a frt""a. izja"o je Fe"'rK za S.,,,,,n.'utele"ziju.lako je policij"a uprava Celje 1994. i 1997. godi"" pregledom nekih...čuvanih ,..-hiva u'Pjda rekon"ruir"'i put "ko.,,,,, .mm" iz logora Teharje"" razli<'~a mje.... lil<vklacija i pokopo. nije"" doi., dolje od t09!l.Kri mi nilli" Pavle Jamnik koji već ",,'d iko ~OdI nil vooi polkij••u opor",iju"Sprava" ""zar>J "" utvrdiv""je oo~ovomo.~ za porat"" izvar-..uch'ee~zekLKije i u ""zi, otl<rićem u Hudoj Jami ponilvlja do je za polkiju M""ut",d~i "t.o je za rTIlI"',"", Lboj.tva oo~ovoran i tko ih je izvoo"".lj prvoj otl<opor>oj ~aleriji ""'-Oll rumika kombi nilta Trt>ovlje- Hra"ri' u'ojomu "" .ve do 1991. još e ••pI""tir",, U9je<1. mog" bi b~i .'ri"""" jo,""jrTIlInje ti.uću po.mrtnih "'ta....a "" .IKan niI<'in li I<vklirari h zarobljenikaiz k>gora Te!la~e

To ito policija <lo ""do nije ",pjela prikupib <lokaze pr<>tiv or~""izatora i""po"ednih izvriitelja nije zn.k slabo\l rada polkije ""ll" "konspirab'""'ll""či""" izvodenja zk><'i"", te ".ustavr>og bri"""ja trallOva i L.I1iitavanjadokume<1t>Kije", tvrdi Jarmik.O tome .vjedoci i dobro poznot .Iučaj """,pjehil u pok"'t""ju optL.l!nkeprotiv Mitje Ri bičKa, koje911 "" .crnnjKilo za """ ....nak" ""koli ko ..oti""zatvore<1ika " ljubljanskih zatvora OZNA-e ""posred"" ""kon zavrkl:kara.... Okrulri ruli.lelj u ljLbljani nije kao ",Iev""t"" doku za zapovjernuodoovor""'t uzeo zatvo~ku <lokcrnen<aciju u kojoj "" k"" onoj, koji je daousme<1i ""!<>ll da "" od""du, ""vodi "major Mitja", a to je b'" RibKičev čin

koji je u to vrijeme b'" zamjenik zapovjedrika ''''ve<1.ke OZNA-e i kMnije~ministra unL-Umjih poslova lyano ~čka M"'ije.lako je otkriće ~ro""'ll zlocino u Hudoj Jami. obzirom na .... rost mogučih

po<'ini.ldja, koji su još "" livotu, molda posljernja pril ika da ih "" "prive<lopravdi", za to je majo iZ9eda, novode ''''""nslO "",diji. Dobrim dije",m izbo\l ""'mos/ere .tr"""" koja nekim sredi""rTIlI ~dje.u "" poratno ubojstvad09!ldaja jo! u"jd< djd uje."Vjerujte mi, i do""" "" bojim da bi mi "" ""tl<o rTlOll"" os""ti.li za ovo ito~ovorim. ljudi su ovdje oprezni, a to vali i za mene", rd<1a je za IjLbljanslOtjernik "2LrM" pod uvjetom anonimno.. i leno" Tdla~a kod Celja. omltvrdi da "" kao dijete i!Tala u kuči koja je poslulila kao improv"i rani zatvorprije odla.ka .Iovenskih domo brano i hrvatslO hust"", "" .tr",iita u okd kit<>ll ~rada, pil i u rudnik BII""'rin rov, a koja je kurije bila dom tamoinjemjes"" zajednke, s dvoranom za vjen<'""ja.

"lj toj kL.<'i sam p",livjela IS ~odi"" '''''ll djetinjstva. l(ad .mo u njudose ili, imaja ""m <lovet ~odi"" i dobro"" .jećam da je "" tavanu b'"""OOJk pun znočaka u obliku ''''va lj. eile.u od alumirija i vrlo """njive.Dano. p"'tpostavljam do .u ih .1Or>Jli s kapa zarobljenih fyv"'skih vojnikaust""', a u p<><hJmu je bi",."" pLnO O-Jllih vojnKkih zim.lOh ii njela zele""boje. lako je bi'" ljeto bili .u u zimskim L.I1i/orrTlllma jer"" vjer<>jatr>o risui rTIlIli vre"",,,,, presvuči", rekla je .uoovornka "2urnola" pod uvjetomaoonim""'ti."O to"", "" kasnije rikad rismo usudivali ~ovori.li, nikad o tome nisam~ovorila ni s vla.btom rTIlImom. Sjećam"" i poruka koje.u zar<>bljeri prijeodvode<1ja ispisali po z>dovima u p<><hJmu i sve .kupa je bi'" ~r<>z",,",

ustvrdila je. Da""" .matra do.u lrtve iz Hude Ja"'" po .voj priikiod""dene " te kuče, a da .u le"" koje .u bi le z"'vore"" u k>goru Tdla~e

od""dene no dnJlla mje .....Fere<><: tvrdi da "" prije obaJkcije i struč"" eksportize"" mole potvrditijesu li u BIIrborinu row ubije<1i .Iovenski domobrani" Tdla~a ili pripildricihrvatslOh po.trojbi, a vjer<>jatr>o je da "" tamo Maze i jedri i dnJlli.

la .Iovenske <lomobr""" odvede"" " Tdla~a prije de_ak ~OdI no počeo ""uredivab .pome<1-parl< "" .pome<1ikom "" kojem su poruke iz Evan<ldja:"~a""drikće počivati lako je umro prera",,", te "u .vojoj kuči d'" ću improstor i ime".Medubm, zbo\l medIJ""bnih r"'nih i poratnih obračL.l101l ''''""nslOh part"a"" idomobra"", te ",neksija t<>ll vre"",,,,, "" sLNromenost, s",,,,,nslO pilrta"",ntjO! nije <lon'" odluku da "" prihvati napis" l mi smo crnrii za domo" r>J" zakoji veteranska LJ<h>9" domo brano i pojedi"" .trari<e zal1tijevaju do ""po ....vi "" mjesbrTlll masovrih .maknuča iz vre"",,,,, prv;h mje"""i nokonzavršetka r"'a.

Da je riječ o temi koja i danos medu Sk>ve<><:ima "uiva jake politKke iemociOO>lI"" tenzije ,vjedoči i "java nekadoinjeg p",mijera i slovensk<>lleUr<>za.ruprikll Alojza PetenelI. On je u ""djdju. jo, nekoliko članova

.voje "r""ke Nova S",,,,,nija ('IS!) posjet'" BIIrborin r<>v i p",d klIpeu ""tom mje.ru pdo!io cvijeće izapillio ,vijeće, aji i izraz", hljenje ito to jošnije učin'" pre<l5jedri k drfave Dani'" TLrk u i"'" .vih !Tado"".lako je i p",mijer!lorut Pahor ovih d""" "'k"" da "" p",ma ""dlJlnimlrtvama iz Hude Ja"'" t",ba odnosi.li s poitov""jem i pijetetom i da će

drfava u tom po9edu L>:'i rib S"", <><hos prerTIlI ubije<1im pri pildricima"porafenih voj.ki" u ~overiji već ~odInoma izaziva jake emoc"'M""reakcije jerdesrica inzi.bra "" "simboličnom pok"P"'nju" ""pokoparihlrtava, aji i panamen<amoj <loklaraciji kojom bi "" osudile porat"" lrtvekao lrt"" komurizrTIlI, ito ",,10 m str""kama no Ijevki nije pri hvanjivo jertvrde do postoji OpilS""'t ~eneralizir""jazbo\l koje će .Iovenski part"anipo ....ti u miru poralen.1l .trano i krivi za''''' r"'"" i por"'""zloci"".lj tom dijelu pd i.like i jav""'ti primjet"" je i ""zadovolj"vo m<>9->Ćnoićudae"'-aborin r<>v pO"""" jednom v~tom po<!zem""!l "an<ikomunistKkogmuzeja" kamo bi ddazile različite politKki mob"ra"" .kupi"". Jut<lt11ji li ..

6. olujka lQ09.

Slo""nlja: !rtv1o ....._nog a"",knuc. ubijene au plinomMjesto pronolaska mumifKirari h tijela u ""kadainjem rudri ku BIIrborin r<>vkod laikog obi!1a ''''""nska drfavno tL.l!iteljica. Prv; nolazi slovenskihpato!<>lla ukazuju no to kako su lrtve ""jvjerojatrije .Iovenski i fyv",.kidomobrani te u""'"Dva dano nakon ito je u nekadoinjom rudniku e,..-_in rov kod laik<>llprOO>l<lo"" više ..oti"" mumifKi ranih bjda lrtava i njihovih kostura, ""mje..o pr<>MMka izaila je drfav"" tulitdjka BII""'ra !lrez>g",-. Tulitdjka

Je ,_~" @"d>Od '"J.V"d <d<U Je "d,eC~'., ~,y","'" .. ,"y,,,,,, , '"''''d''''''kako će bi~ "jako t";;ko otkn~ počinitelje, ako su oni još LNijek li\li".Po",d tul~eljke, rudnik je obiŠ>lo i ~ ...o št",n, voda ""ktora za voj""~roblja pn sk>""n'kom mi ri,"'r<tvu "'da. Štro,", je po<vrnk> kako"" urud1Kkim jamllma ""Iui i.lmeđJ lOO i J()() mumilkirarih tijela"" kojima """" v;<Io p"'<tnjd"" r""", pil "" "<>\la pretpo"av1ja kako su l"ve Ulluieneplinom. Takodeo-, št",n je ku"" kako su vl.1l"i zMe za tu ma""",nu~robnku od p<>Četk1l p",šle ~odi"" te da "" o toj "tabu temi Š>lpL.<ak>"odmllh .... kon zavrietl<a DrullOll ,vjenko!l "'ta.Nakon Ito su vl.1l,~ <lozMe za mMOV.-oJ ~",brieu, krajem lipnja prošle~OdI"" p<>Čel.1l su i,k"l"'nja, te su radnki ""išli .... r<NO"" zuL.<e zemljom.Nakon Ito je zemija ra,kopana, "'driei 'u .... išli "" niz beton'kih zi<lova ""kojima su zabrav1jen.1l vra.... l(ad su rarnki otvorili v"'ta, pojašnjavaŠtro,"" ""<Io",,su mcrnitieir""" ~jda po'L.<a 9inom i vapr>om.Patok>zi koji su ... koderobišli mjesto prONlI.1l,k1I n.1IVoo. kako 'u potpuno~01.1l ~jda mumifKira .... , budući da je <'~av prostor hemle~<'ki z"'voren.p", .... l.1Izi ,1<Nenskih pa<0k>90 ukllzuju na to kako su l""" su,"'vnoubija"" plinom, a ""jvje",jatnije "" "'di o sk>""n,ki m domob"'nima ipripadnkima !lije;" ~,..-de kojom je za vrije"", DnJ~og ,vjet,kog r"'azapovijed"" ~ene",1 leon R~nik, a koji 'u tu d<Ne<loni i.l oblilnje~ logo",.p"", ekspe"i.le ukllzuju kako bi modu ~jdima m<>9i biti i zarobljenih",anki <lomobr""i i ustale.Tu prKu potvrdk> je i jodan "anji """"vnik obiilnjeg ",,1.11 kojem 'ukomunistKke vl.1l"i "",edi;" da p",vOli z,..-obije<1ike klImk>nom <lo rudnika.Nakon Ito je "od"'dk> po"",,o", mjelt""inu, koji leli osta~ """ri mlin, diciriOZNA-e su """'dili da o ,,,,,mu luti.Rav""'eljka Ijubljansk<>\l Studijskog een<ra za Ijud,klI p",va Andreja Vali<'ku,.a je kako su mumifKira .... tijel.1l ""pobitni doku da "" u po,lijer"'nomvrome.-oJ dogodio ratni zlo<'i n. No s obli ",m .... p"'tok v",men.1l, pojuri 1.11 jeV,. K, M će VM telko utvrd~i porijekk> l"ava i njihov; h k<Vnika. omlpretp<>5tav1ja kako su ....jvjeo-oj"'nije 'v; <lokcrnen<i o uboj"v;mlI u nJdrikuunište<1i i li dobro 'kriveri u ""kom b<og-a<l5kom arf'iw. Vanja M.jetK,Vje.nik

s. olujka <'009.Tko.u hn-e u llrobnld pok"'J laikog?Udruga braritelja, inv,.Oda i udov;ea Domovinsko!l ",ta Po<hv1<e (UBlUDR)u pnopćenju od Drlavnog odvjetništva RH zal1tijeva da odmllh pok",,,,,i'tra9J vezanu uz p<>5mrtr>e ostatl<e l"ava li kvOdaeije poslije zav<ietkll l.svjetsk<>\l ra... , koji su otkriveri u row ""hdalnjeg rudnika Ulllje .... ublizini Celja u Sk>""niji. Kažu, modu Lbijenima je i velik b",j H"'ata.Udruga u prk>pćenju i,~<'e da je !okir""" i z~",le .... ""jnov;jim pod"'kom oposmrtri m o""'eima l"ava li kvOdaeije, koji su p",nJlderi u rud1iku""da;"ko od lAikO!/. Čudi"",da je u povodIJ 0""ll ....jnovije~ otknća, ukojom su l"ve i <TnOll"b",jni """ini H"''''i, izostak> i pnopćenje h",atsk<>\lpol~Kk<>\l v<><l5tva, a pogl.1lv~o prod,jernika Republike st jeva"" MesKa,koji"" z,.aže da svi zlo<'iri budu kalnjeni.Ovo je td< je<hll od 600 do ...da otkr+veri h ~robnih mjesta s po,mrtri mo""'eima l"ava poraća u ~<Neriji i ""pro"o je ""vjeo-oj"'no da još n~ko

nije <><!govar"" ni za jodnu ""v;.-oJ lrtvu, pil <'ak nije p"'vode .... ni istraga,dok je s dnJlle "r""" Drlavno odvjetniit"" RH izri mr><> agilno uprocesuir""ju ....vodnih z"",i"" iz 1Yv"',kog Domov;nsk09!l r"'a, "oji up""pćenJu.

S. olujka <'009.U llrobnld knoJ ~ikog, Hcntl?PrONl<lo"" je još jod"" ma""",,,,, ~robnka u Sk>""niji, u rudniku B,..-ba.-a kodLolkog. P"'tpo"avlja "" da je nje:' o lrtvamll pokolja .... l(rilnom putu. U~robnki bi m<>9o Mi <'ak ~sL.<'u h"'atskih vojnika.Kn mi .... Ii'~ mlI i povjesnKan mlI t",bojo je ""dam mje""ei da ukk>""beton,ke, leljez"" i ~Ii"""" zap",ke. I onda su doli\ljdi !Ok - .... dLbini odlO "",t,..-a i lirini od l,S meta", U90dali 'u nekoliko "oti"" mumifKirarihtijel.1l.Na njima ""mlI p","~elnih r""", pil "" pretpo,...vlja da su l"ve li""zat""rene u rurnik i da je pulten plin. Na ""9!'ma su p",nJlde"" lke ici po;". P",ma po,ljernjim inlomlaeijamll, nJldeno je 400 ~jda, a mogk> bi ih

biti i ~sL.<'u. "" z .... "" ri tl<o ,ul""" - Sk>""""i ili H",ati?Pretp<>5tav1ja "" da je "",lan zlo<'i n počinila P<Jt ~Kka polkija. Dokume<1ti ozlo<'i.-oJ uri lteni su ili skri\leri u ""kom od be<>\l",dskj h arf'iva. Otl<r+ven.1l~robnka pod ....dzorom je Vladi"" komisije za ~elavanje p~anja pn kri\leri h~robnka, a istra9!' "" .... "avlja.Grobnka kod lAik<>\l zu;gumo je jed .... od ""j""ćih "" p<><hJ<'ju Sk>""nije ukojoj su lrtve ... ,vjetsk<>\l ra.... Naj""ća otkn"""" je ~",brieaTezno, kodM..-ibo"" u kojoj je ubijeno 18ti'uća ljudi - ve:'inom H",a... , koji ,uvrilĆeni

iz Au,trije _on prodaje kod BleibLr~a. HRT

19. travnja <'009.HHO o ..... lIeevom ll0YO<u u J_en_cuZAGREB - Me.ić je zloupo<rijebio jedno t";;ko mjesto kao Ito je J"""novaeda bi poli~zir"" Ito je ispod d;gn~eta Pr-e<l5jedri k1I RepLbli ke. U Ja""nov>Ktre!>.ll Ki u po<PLnOj ~lini, p<Jto!i~ v;jen.1le i pomoliti '"", rd<ao je",-<.;_""'" ,,~....."" ... ,., ...."" """""' ,,," R~," ."~~",,.;,,,;,, ,,'","'"

"" 'onf~enciji za novinKe ""djdjri oovor p",d.jedni'a stjepana Me'Ka no'o"",moraciji lrtvama logo", Ja""novac. e""ac je i ..... r>.><> ....0 Me.ić već

više od tn ~odi"" "'lativizira z"",i"" 'omun"tK.og refi rTIlI te po'u!ava"vor~i alibi za Titovu dik...tLl1J. Dodao je <lo "" HHO protivi i"",nu T'llamariala Ha. Vje.nik

9. t",vrja lOO9.H HO optu!lo Bolj_ea Ea IIl<vldadju 210 ljudi nakon DrugognjetskOlI ..blHrva..ki hd .inllO odbor o,",ul", je bivle90 mini"'" ur>Jt,..-njih po''''va RHJ",ipilllolj'ovca za .u,lje"'vanje u t"'kim r"'nim z"",inima "" "'rlovač.om

p<><hJčju po zavrieHu Drug09ll .vje....og r"'a, 'ojom prilil<om je lik"dI"'''''najrTIlInje l10 ljudi.Temeljeći IloljkoV<'evu krivrju "" ""vodri m do'ume<1tima UDIlA-e ""'du'ojima je, po njiho" m tvrdnjama, i Mog za .rTIlI.r>.JĆe • nje~ovim

potpi",m, zamjeri k pred.je,h'a HHO-a Iv"" Zvori mi r Čičak porvao jedr!av"" or90"" da nop",ve Ito treboju, je< napol<on imaju u ru'ama <čv"t

do"'z za ""Ito o čemu "" već dugo prKa ~ .Već u .Ijedećem trer>Jtlru, medu~m, Čičak je izrazio .umrju u po''''t""jei.trall" p"'tiv Ilotj'ovca, jednako ...0 i p"'tiv Jo.ipa ManoiKa koje~a b<, ponjeoovu miilje<1ju, ....oder treba'" "pit"'i jer je od 1948. do 1963. b'" lef.vih zatvo", u Hrvatskoj.

llojim "" da u Hrv"'.'oj ""rTIlI pd~K'e volje <lo "" ot'riju ove taj"". VI",t"" "'di P""I0 ...0 Ito ~a nije radila ni pnje potnoe" ~odIno nakon Ito .upo<'inje<1i zločiri u Domovin.l<om ",tu. O.jećam "" jednako"'o zaTudmanova refi rTIlI 'ada ... koder nije bi'" vdje da "" zloči ri proce.uiraju.No .nJlZi je i.~ "",n... lni .k"'p, '" i • dnJllim predmal<om', Ollorčeno jeu"",d", <hJ9 čovje. HHO-a Iyan Zvonimir ČKa'. D.K.

Ildjl<ovac: ~i",m'riv ri za čiju .mrt

~i!>am kriv ni za čiju .mrt jer n""m imao juri<dlkeiju da o to"", odIL>:'ujem.Čičak je čovje. o čijem mor," u ""ĆU prKa~ za """ "", a .ve ovo je ",ve'"zboll mojeg .vjedo<'e<1ja u O.ije'u i zag-ebu p"'tiv še.... i Glav,""" kaozboll i ncervjua Dragi Pil !>d u. To je lal - odoovono je prvi min"t,..- pd kije.I<>!><><he Hrvats'e Jo.ip Ilotj'ovac, te pol""~ ""t~ali" no o,",ult><pred.je,h'a HHO Iv""" Zvonimira ČK'a da je odoovoran za .mrt vile odlOD ljudi u vrijeme llru9<>ll .vje"i<oll ",ta i poraća.

!ldj'ovca i ...nminira i do'crnencom 'oji ~a povezuje"" .m'<uD_rehni"" Ivke Pet""a. U do'ume<1tu da~ ",nom "" 1. p",.inca 1945­~OdI"" Ilolj'ovac t""o <ll'tuluje Dullord""i"" tvku Petraka za .uradnritvo• o'_torom, te tvrdi " ....0 je nječ o u"aškom pobočniku i bondtu 'oji jeb'" u ""'bnom 'on...ktu, u.... ikim _Iavnikom Ancom Pavelićem".

Pobrojao je rje~ove "z"",i""", te izvjdće, I<oje je potpi",o ...0 ld'punomoč"vaOZN-e za 0i<rull Kanovac, zavriio nječima:

Mi predlalemo da "" Petraka no .vaki ""čin likvOdira polto "ti je pol""t'ao ..ari bondt, proučite dob'" njegove mdt>< i optulbe 'oje je .lao zapartiza"" i rjihove .uradnike 'ojih ri.mo .vih rib novdi u obrazlo!enju.Nedugo no'on d<ll'i'" Petrak je .trijeljan, rje~ova obitelj P"'llno"", a .vaimovi"" ""c '"noli z ir""".

Pet",. je b'" ~lavni izvor pod"'a'" za Dullu Re.u i u Petrakovoj 'L.<'i je""đon ,h_jeri rTIlItetijal zuOdan u zOdu. za to.u znoli agenci J",ipZ9JrK, Slerilćak iz J"'treba,,'oo. te Dull,..-d""in Cal>Jn. Pet",. je b'"zatvore<1 u okrul""j policiji, otud je pobjegao, po.lije je L/waćen, a"".Iu!avao OO je ?ovje' u ol<rulnoj pdkiji I~nj"'ije Vu'K, 'oji je i vod'"i.tra9J. O.ud'" ~a je ol<rulri .ud 'ao z"",inca. Ta<lo ""m b'" opći"'ki

polkajac. ~ikada u o'rulr>oj polkiji rad'" n""m. Opčin.... pd kija nijem<>9a dorijeti tal<ovu odlu'u - 'ale J"'i p Ildjovac.Up~an da 'ome<1tira da li je p",dla900 likvOdacije, !ldj'ovac je rekao da "jeb'" dulan "'ći o ""znonjima 'oje je imao".M""", PuliĆ/EPEHA

ManoiK: ČKa' je jalan

J"'i P ManolK u potpLnO.b je odboc'" .ve optulbe zamje<1ika pre<l5jedri'"HHO-a Iva"" Zvonimira Čič ....- Taj čovje. izrio je nevje",jatne lali. No I<TiI ima izmi lljo~ no """'i""rI<eDunje Uje"ć, I<oja "'" p",zivala t><z ijed""ll do'aza, ""d Čičak, • ~ovomkeHHO-a, p",ziva ""''''' da !>am .u<!je"'vao u likvOdacijama i b'" voda",,"""h 'oncentracij.kih k>gora u Hrva"l<oj - tvrdi ManoiK.Objašnjava 'ako je b'" lef izvr!enja ""nkeija od 1948. do 1966. ~odI"", alida rije .udjdovao ni u 'akvim likvOdacijama ri~ je u Hrva"'oj po"ojaobilo ka"'v k>gor, a Gdi oto. je b'" pod juri<dlkeijom !leog-a<lo.

Mi.lim <lo je ČKa' jalan je< ~a ni.mo ....vili no vi"'l<o mje.to u iZVl"ir>ojvla"i 1990. godi"", pa "" ""d .veti. Ši"", Đodan mu je tad re"'o <lo ""mole biti ni podvomik u Vladi, a "'mdi mini",..-. ~ije u.p'" pr<><'i ni uPo<l5u""dJ "" izbonma, jer je za njega 9MOV,"0 ""mo lB tjudi - uVjeravaManoiK.A. e. l(RllE

Pred,jernikovi kompanjoni

Ćičak "" dijeli ri .tov da je nje:' o ....-cima kojima"" bi t"'b<>o .ud~i.

- Je li Simo DUbojK "ar. juu li ..ati M;""r. ArtukovK ili ŠlIkK?To 'u '''''bil i ..ati ljudi - kazao je ĆKak. "tKući kako zakon mo", b~i je<hak za .ve.bez obzira no pd~Kki p",dznok i je li riječ o "P",d.jednikovimko~rjonima".- Ako m"le drugačije. ""ka Sabor"" prijedioll Pred.jernika pr<>9",iab<Jhciju za ."" partiza"" - rekao je. po<l5jetivii da.u ljudi u poraću ubij""ibez .uderja. "" tem<lju pd ~Kke procje"".

'Takmičonje u likvidaciji bond<'

Ćičak je novin..-ima podijelio i dokumont Mini"a"tva unL.<r"'njih poslovaFNRJ. "Predmet Jo.ip !loljkovac - K..-Iovac"•• popi",m HOfrt""a.U rukom pi """"m dokumontu ""vode"" imeno ljudi. mj""to " koje~ do""ete opa.ke: u..aia pdkajac. u..aia koljać. čuvoni koljač. koljač

~e.topovac.dviji u,to .... "'tdiO agen<. o'llari ,"'or pokolja. hndar~e.topovac.vje"'o. u"",ki ipijun. pijaćkaL.

l)g",vnom je riječ o IjoorTlll' kanovaćkOll p<><tu<'ja i Uke. a od Dalm"'i""catu je i m< "u"aia " Drri'" J05i pa G""riiovKa i Stipe Kraj""vića.domob"'''''M"'e GnJbi{Ka" Splito. u,to'" !vano KlepKa iz Drri .... Jakova Pe<m""""Krino" ...Z""imljiva je i ""java za kotarOllLJin da će "" u ",.,dobiju od 18.6. do18.8.19'l7. o'llarizir"'i "mje""čno takmKenje zajed"" ... n..-<><hommil kijom u po9edu likvKlir""ja bond< "" te"'nLl". Slobod"" Dalmacija

lS. ruj"" lOO7.Slo""nlj.: Non mu_n. grobnica I. 1845.Kom"ija za "trmivanje "prikrivonih ~robišta" koju je tormi "'"' .iovon,kav"'da. a vode je povjunKan Jofe DdrTllln i Mitja Fe"'rK. otkn", je ""VUma""",nu ~robnku " 19'15. godi"".Prilikom l:OOdir""ja teron.1l u {umi kod mj""ta lOdr.<'evo blizu I'nJja komi,ijaje otkrila Ijud.ke k05ti. Pretpostavija "" da.u u rjirTlll frtve koje.u"rijelja"" 19'15. godi"". a pnje bile.u zatoče"" o oblifnjem iogoru. UKKlnčevu. koje"" rarije zvaio š<e<ntol (Doli no zvijezda). ""kon ",ta bio jejed"" od logo", u kojima.u """" v"'.~ korKontn",le pnpadrike njemačke

marji"" p",d rjihovo il:djonje. Ipak. ""mdno" frtava otkopanih uKKlnčevu za ...da nije pol""to.Kako novodi "Deio". zboll .umrje da je .U<ljeiovao u zio<'inu protiv civil_"anovriitva ""ć je bi", pok",nL.<a i"",~a protiv d""". 83-~odIinje~

M.... i"" Štor9<lja . On je 19'15. godi"" ""vodno bio z"l'Ovjedri k lokal""Ol/olA-e no tom području. "" tvrdi da o zlo<'ir>J u lOdrKevu niita nije znao teda rije bio zapovjednik OnIA-e.lok,. no 't"""vniitvo pak tvrdi da je na .pomonutome mje.ru pokopa"""o~ rjak iogoraia. Drfavri ruf~elj Mi",n Bi ..... rekao je da "" ""davno javio""vi .vjedok t"'~Knih po,lije<atnih dogadaja. te da će biti "pitan, ito biomogućiio na5tavak "t",~e protiv Š<o'llelja. HRT

lO. koiovoza lOO7.U2ASI RATA KOD MARIBORA NAJVEĆA MASOVNA GROBNICA U EUROPINedu 15.000 trtav. u f<>YU najwlie Hcvat.Na "tom je iok,. ~etu 1999. ~odI "". pn likom ~radnjeautoce"e. pronadeno11]9 frt!lva. zarobljenih vojnika hrvanke. I:rp'ke i crflOll""ke ""cionol"".~

koje.u ubili part"aniPIŠE JAIo/KO BI3(IĆ

Sio""n,ka v",dno a9<rKija za rjd""arje p~""ja prikrivonih ~robrica. podv_tvom Mitje Fe"'rKa. u I:rijedJ je poče", l:OOdir""je u Tezen,koj 'umipokraj Manbora.Prva otkrXa potvrđuju p",dvidanja da "" u pn bi if"" jed"" kiiometar dLJ90mprotutenkov.kom j..... u iz llru9<>o .vjenkOll ",ta ",,",zi oko 15t"uća

frt""a. ito znaći da je to ""jveća ma""",,,,, ~robnka u Europi. ve:'a i od oneu Srebrerici. a ""ćinu frtava mogli bi čin~i Hrvati koji 'u u MaribonJiz<lvojoni iz koio"" koje.u k",nLJe iz Bleibu'lla - "javio je pred.jernikKom"ije Jole Ddman.- Treba L.<vrditi koliko je ubijerih i idi li ovdje jez~", hrva"ke voj.ke­izj""io je Ferenc.Oum "'nda "" dulini od oko SOO metora otkrilo je nevjerojatnu količinu

po,metri h o"'''aka. Jarak je /;irok "medJ če~ n i ••"t metora. dok .Iojtije", """'i od metor i pd do dva metra.Na"""ak u juonNa i"om je iok,. itetu jO! 1999.• za vrijem< ~",dnje aL.<oc""te. pronođeoo

11]9 tijela. a ",,""ni 'u preane~ dokazali da je nje:' o zarobljeri mvojricima hrvanke. I:rp'ke i cr_""ke ""cionol"",~ koje .u ""konzavrietka DnJllog .vjet.kog r"'a pobili parnz""i.U ""OO ",nju, koje će "" no..",,~i "" ""horiu. ,udjeluju i r...v",.kipred"""nk;. DdrTllln je ""j""io da će "" l:OOdir""je. nokon Teznog iPohorja. "".tov~i u j"""n. i to "" iokalitetima KKlnčevo. Hruika i l.arKovo.Nakon toga .Iijede Kamniika Bi"nca. 2an<'a"". Marija ""'ka. Cr_rob.

I!;ko, Mostec, Bistrica ob Sotli i au9" ~",briee.

Kom;sija za pri krivenil ~"'bi'ta u osam je godi"" rada evi<l<nb "'"' 540~robn>ca !;irom ~"",erije u koje .u boeari lik~Klir""i pripadn>c;"""prij"'eljskih vojski", civili iz zbje~"",a, te "k",.ni neprijatelji", a nilj~e:'i

međJ njima .~akako je p"'''.<eri<ovski ro~ koji .u uoči za~rietka r"'a okoMotibo'" iz~radil i ~ijemei, <><'okujL.<'i nilpad C""''''' armije iz .mjeraMadarske.Zadnja, o.ma ""_, otvo",,,,, u .rijeđJ kasno popod"'" pokaza", je da "" unjoj niI",ze posmrtni os...ei ranjenika i in~alida, ~je.-oj"'no pripadnika~ojske, a već prve l>Of>de uz rW ~",blja Dob",~a pokaza", .u ''''''ne .IikeI_nja .......""""im zuboli ma, koln<>ll remonja i osta... ka lice kojom .uIrtve bi'" ~eza"" prije ..rije ljanja.

'Pomalu ""m livi .vjedoci'Danil. ~e:' molemo ll"~orrti o <'injeriei da će b",j od oko IS bsL.<'a Irt!I~a

biti bitno ~eći - rekao je u <'etvrt!lk nil iskopo~""ju Irta~a u Te"'J kodMotibo'" .k>~e<1.ki p""'juri<',..- i ~odItelj i.traliv""ja <t". Mitja Ferenc.Prvo ""ndiranje prije oum ~OdI nil i o~o ""jno~ije pokazak> je, kako jerekao Ferenc, da je u ovim ~robn>camad,.oko nilj~iie 1Yv",.kih Irt~a. Otom i.kopavanju JOe"'rK je rekao:

Sve tri ""nde pokaza", .u da "" nil'" .Iutnje ost~anJju. Na"""rt ćemoo~ih da"" i nil dr\Jllom k",ju j>rta. Kao i u .Ii<'ri m sl L>:'ajevi ma otl<rXa,ja~ljaju ""m "" livi s~je<loci s d<><lotri m i rtormaeijama, ito nilm punopomale u novi m otkrivanji ma.I.!lOTTERISk>bodnil D"rTI1Ieija

lO. srvnja lOO7.KRIm! PUTForemKari otl<rili tl<o su ubijeri u ll. svjetskom ",tuIdentlfldr.nl ubijeni u m..<>~nlmgrobnica"", u 51"""nljlAL.<or Iren.1l KusruraP<><loei o b",ju Irt~a "" l<rilnom pL.<U kreću"" od <'etrtluetak do ;>Q() bsL.<'aubijeri h, iako po~jesnKaridrle da je ""jre" riji b",j 80 tisuća.

p", put .kupi"" z"""'t~e<1ika iz Hrvatske, ~"",erije te !los"" ;Hercegovi"", p",dvo<len.1l mladim "'...,.,venikom Damirom MlIrjano~Kem ihrva"kj m ministrom obraz"",anja D",~"""m Primorcem, obavila jei<l<nMkaciju Irt""a iz Dr\Jlloga .vje"i<oll ",ta u dvije ma""",,,,, ~robn>ce nilpo<t"u<'ju Školje loke.

DNK rodbi""

U ~robn>carTl1l je proniIdeoo l7 kostu"" za IS od njih u eijek>.b je utvrde<1~enotip, a za p",os... li h n <ljek>mKr><>. Ipak, "" os""",i dobivenih ",zult"'a.~ih n poterKijalno "" mole p""'ez"'i s rodbinom i Kle<1tifKi "'ti. Takoder,uzeb su uzon:i iz bLJ<al"" .1",n>Ce (br;s iz US"" iuplji",,) od 69 ljudi koji supretpostavlj,.i da bi im rodbi"" Lbije"" u Dr\Jllom .~jet.kom r"'u mC>llla bibtu pokopanil.

Izraden je DNK p",lil za .~ih 69 uzebh uzo",ka i u <'etiri slučaja ubije"" .uo""t>< tako Kle<1tifKi "''''', odno.no <'etiri posmrtrul ostatl<a dobila .u .vojei mo i prezi mo, objainj""aju doce<1t <t". «i. ~rj"""vić i p",l. dr. Pri morac,koji je lorenzi ku i DNK aM izu L>:'io u Americi. I.traliv""je \Tobn>ca u bi iziniŠkolje loke <Jt~orilo je pL.< ;strafi~anju ma""",nih \Tobn>ca i i<l<nblikacijibleiburhih Irt!I~a, ali i .~ih .tradalih u ~rijome Drull"lla .~jetsk<>ll ra'" zakoje"" nije Znilk> ~<lje.u i kako _inLJi, a ri odje.u pokopani.

Hrv",.ka je b"'r>d u .~ijeru 10",nzKke ~e""tike. Ide<1tifKi ",njom Irt!I~a

Domo~insi<oll ",ta iz ma""""ih ~",briea pokazali smo da je to moguće i u~M tdkim i .k>lerim u~jetima, po i u .Iučajevima kad ""ma live ""jblilerodbi"". To nilm je pokazak> da bi ;stom metoddogijom bik> mC>llL.<'ei<l<nbfKirab i Irtve Druo<>lla .~jetsk<>ll ra....

Zk><'ini iz t<>ll razdoblja doud.u bili pod vek>m "'j"", mak> "" o njima Z"",a Klen<rtet .tradalih bk> je predmet naklapanja i nagadanja. Sada je p'" putotvore<1 .Iučaj rTI1I""""ih ~",briea iz t<>lla dobo, ...d mole početi

i<l<nMkacija ubijeri h "" !lieibu,,"u, ito je za Hrv",.ku ~M osjetljivo,emociOfUllno pitanje. PdrtKki i Z"""'t~eoo to "" prije nitko nije "'udk>""pravib. Nas z"""'t~e<1ike z""ima ;sti"" o .~akom zlo<'i r>J bez obzira"" totko ~a je i odje počink>, bik> pripodriei us... ikog refirTl1l, bik> kao ito je.1 L>:'aj u Bleibu,,"u Tito~i partizari. lli nil. 10",nzKa", zk><'in "" za",..-jje~a

isb<'e Primorac.

Raz"" motodeIde<1tifikaeija Irta~a obo~lja "" uzimanjem "'oraka krvi od live rodbi"",""jbolje roditelja, braće ili ",,",..-a.U .1L>:'ajevirTl1l ~<lje nema live rodbi"" obavlja"" ekshumacija urmihrodltelja ili dru~ih biiskih • .oorika. S kosrura ""poz""'e osobe ""jbolji ""uzon:i za DNK aM izu dobiju iz duge niltkoljenK"" ko.b ili iz zubo.Kad .u pronilde<1i uzon:i .... ri (primje.-i<:e, kosturi iz Dr\Jlloga .vjetsk<>llra... ) i li spaljeri , ili pok ako .u potrebne <lod"''''' aM ize, po"oje i drugemetode otkrivanja Klen<ite.... .Iednil je tt\I. mitol><>ndrijska i pr"'i "" mo~.;';n. "n';. < ..... " ......~ h";~;~. nn,;r;n"~n;~ n. ~~ rwK "'" "n.

metoda pr"'i ""mo mu,1d v .polni k",m"",m, koji takoder daje _eđo""'p"c~"'"" i jedlr-..tvene karakte<i"ike.Važ"" je da "" uzorci "radolih osobo mogu ",po",d~i. uzorcima tl<iva liverodbi"", a o.im roditelja, braće, ",,",..-a i djece pomoći mogu "rxevi, tete,ujaci, n«aci, bake, djedo" ...P<><loci o b",ju lrtava "" Knlnom putu kreću "" od <'etrdesetak do dvj""toti.c>Ća Lbijenih, "'k<> povjuri<'ati drle da je ""j",alniji 80 b .c-"a koji potj«eiz potizar-..kih izvora.T";;ko je reći ka iko i h je do ""da iđonbfKirano, mo!da koja "oti"". ZniI ""za _eđo""mje,to da.u tu hrva"ld vojnKi iz Druo<>ll ,vje"kOll rata ali """" Znil tk<> .U kazao je povjuri<',..- ldr""ko Dizdar.

Baze podatoka

Za budKi iđonbtikacijulrt""a iz bilo koje~ razdoblja izuze"'" je valnil bazaDNK protil.1l kako ""'toli h, odno."" umnih ""'ba, tak<> i m<>9->Ćih "odnika.Takve baze p<><lotaka iz ~odi"" u ~odIr>J .m""jivat će b",j ne<ijderih.I'-"ajeva i ol.1lk<ati rodbini da doz"" i'br>J o POllibiji i .udbini ,voji hnajmilijih.Budući da Hrv",.ka, ,to je dokazal.1l do""do,njim radom I.1Iboratorija niliđonbtikaciji lrtava Domovin,ko\l ",ta i u BiH, ima kapacitete za taj PO""",""mo je p~""je kada će početi 'den<i~kacija "",daj ih iz masovri h ~robnKa

iz ll. ,vjet,kog r"'a, kale ~imo",c. U .Iućaju iđonblikacije lrt""aDomovin,kOll "'ta, drf""a je pl.1lćal.1l """,,,o poz~iv"" rezLJtote, a pokriva itroho"" kemikalija i op",me za rad.

Ide<1tifKi ra"" tn Ir"'ra

Prva 'den<i~kacija _mrtnih o'totaka iz Dr\Jlloga ,vje"kOll ",ta uHrv",.koj je počel.1l u travnju lOOS. ~odI"". Tada.u u llIll"OZQJ p",naderiko,tun medu kojima .u, prema pretpo'tovkama, trebali Mi i oni o""mIratora od""de<1ih 1945. "" ŠirokOll Bnjega.U ""dam .Iućajeva nilp",vljenil je ,to_r<ha 9""",mka aM iza, a u 18.I'-"ajeva anilli,ir"" "" .polni v-k",m"",m k<>ji je .voj"Ve<1 ""momU'karcima. Medu "'talima 'de<1tifKi",,,,,.u i tn fr"'ra. Cijdi je .Iućaj

ob"'de<1 u knjizi f",njevca Ante ~rXa "TrallOm Lbijenih h<rcegova<'kihfratora" . >k<'eo-nji li"

Tom"l"" VukovK, GI.1I.Kor><il.1l, 13. nJjnil lOO7.Dr. M~ja Fere<><:, <'l.1In Komi,ije .Io""n.ke Vlade za i.traliv""je m""ovnih~robi'ta

"Naredb. je ..-.1. doCI od ~Ip. II ..... Tlb"Dr. Mitja Fere<><: pnwk"" je ""d"""" poZ0m<>5t hrva"ke j""""'ti obj""omrezLJtota i .traliv""ja o do !>ada niljv«em pronilde<><>m hrva"k<>m 'trab ,tu""k<>n ll. ,vjet,kog r"'a - p"'tL.<eri<o",kom row u Teznom, ""kada krajMotibo"" d"""" nje~ovim dijelom. Četrtluet ""an<>oodi,nji doktorpo"j""nih znano,b <'l.1In je l(om"ije Vlade R.opublike SIove<1ije za ~davanje

p~anja tajnih ~",brica. Doce<1t je za """,iju povije" nil FiIOlol<komlakLJtetu S""ućili,to u ljLbljani, aL.<or ""k<>li ko mOf>OlTa~ja od koji h,vakako vrijedi .pome<1ub: "Z"'aje<><> i oćima .krive<><>. 5I<n"""" ~robi'ta

60 godi"" ""kon z""rietka Drug09ll ,vjet,kog r"'a" i oko 140 z""r-..tve<1ihr""prava i <'I,..",ka. lli hrva"ku je javno" tokoder valno njegovo.uaL.<o"tvo u knjizi: "~ikrivenll!Tobi'toHrvata u R.opLblici ~overiji".

Rado je pr..""" "" razllOvor za Gl'" Kor><ila, koji je vode<1 "" ""mommje,tu masovn<llla pokolja.

Deld,..-acija o ob""zi ,vih drhvri h i r-..t~LKija

Dr. Fere<><:, lijepo Vu molim rec~e ""m "" po<'etl<u kako je uopće do'lo doo,nL.<ka Kom"ije i kad je započelo e"đonb",nje ~robi'ta?

DR. FERENC: SIo""n,ka je, kao i hrva"ka, po""br>o" da "" u pnj>tŠnjemrazdoblju rije .mjelo bov~i r"'nim i poratnim pokoljima i tajnim ~"'bi'tima

pa to p~""ja ri.u rjd""anil kako to pnl"'i đomokr""kimahvama. No,""kon đomokr""kih promje"" u ~overiji 1990. Lbrzo je pn V'uldi R.opLbli keSIo""nije zap<><'da. radom l(omi,ija za rjd""anje p~""ja tojnih !TobnKa.Čl"""" .u bili p",d'tovrici nekoliko miri,to"tova i udruga civiln<>QIIdn..iitva. Nakon - za .love<1,ku javno" - "'k.ontnih otl<rXa i pnb"""ajavno"i, Vlada je u "udenome lOOI. objavila deklaraciju koja je obvezaja,ye ah""" in,btu<:ije da mo",ju pom"llab u traženju i Lnđonju ~robnKa.

Tako""",,, lOOl. zap<><'eo p",voditi projekt ev'de<1tir""ja !TObi ,to.

Najvažnije je bi lo niljpnje prONlći ljude koji .u znilli odje .u tajnil ~"'bi'ta.

Ev'dontir""je obuhvaćatoćno n p<><lotaka k<>je moramo prikupib za .vak<>pojedi""<'no ~"'bi'te, od op"nih podatoka: koje .u lrt"" pokopo"", njihovbroj, ""r<>dno", .tot"', je li !Tobi'te nekak<> oZnil<'eno, do iđonblikacij,ldh ilokacij.kih pod"'ak.o. O,novno je do .vako !Tobi'te "pitamo "" .vjedokomi do "" IKu mjuta ""znil<'imo koortli""te podru:'ja ,to je temelj za izraduka",ta i zemlji 'ri h kortli""to. Na temdju tih podatoka drl""a molezapočeti _tupok za iz",du !>O_le rTlOllL.<'e~a i.k<>pa. Važ"" je i .cramja• kriminaj"tima. kojima izmjenjujemo p<><lotke, ori pok nil teo-er>J uzimajuizj""e rTlOllL.<'i h .vjedoka te "t",luju vjer<>d"'tojno" niI,ih informacija.

Prema Valim <losadolnjim "",mllnji rTI1I, koja .u mje"a ""jčeš<'e odobir"""za masov"" .m"'nL.<'a?

DR. FERENC: leho bih ponovno i""l<nu~ do mi je temdjno načelo

i'traliv""je "'jnih g-obnka. leli m evKle<1tirllti ,ve g-obnke .vih onih ljudikoji ni"u .mjeli imllti vl.1l"itll ~roba. ~đJ njih .padllju rllt"" ~roblja kaomje.'" zamnih bi"'ka i porlltnih p<lllwljenja, koja po LJ<uu "'Vel""91lmini"ra unL.Umjih poslova" .vibnja 19'15. ri.u .mjel.1l po"ojllti pa.uporav"""". Na pravnoj je i demo!<rlltskoj ahvl do .., to _on 60 godi""ko""č"" već jedoom "edi.

Prema mjutu koje.u iZli brali za pokolje, mo.!emo ~robiita podijeliti učetin .k~in." kralki por",,;, fUd""'ka ok"", medu koje ,,,,,,tavamo i'kloniita, protutenkovske i protupjdllčke rovove i jame koje "U bilei"kopane bill z~og li !<vKlacije. Grobi l'" M1IZi mo ,vuda po ~overiji """"jrazlič~ijim pnmjere<1im i ""primje",nim mje"ima. Većinom.., ""Iue unjetkoj lUmi, "" lumskim ravnima ili travnj",imll uz lcrnu. Naj1lZimo ih ""ruliči~m loklleijllmll i to "" mj""tima koja 'u kurije uredili za nbnjllke,,meniita, parl<iraliita, v<><'nj"'e, '" vanj"ke zKlove g-obija, "" obal.1lmllnjeka, krllj potOkll, "" 'trmim padi""",a, č""to '" klIpoiice itd. Neke je~robnke otknl.1l 51Ima prirodo, dr\Jlle 'u pr,,,,,.deno ,lučajno ili pn ",kopimai li "" trale<1je pojedi ""ea ili <hJl"'va, a ...mo 'u njecke otl<1lpane pI"",ki.

U protutenkov,kom r<>vu 15.000 lrtllva

Kd iko "e <lo ...do pr<>flail i, uvjetno r«e"", "lYvllt,kih" masovri h ~robnka?

DR. FERENC: Na temelju usmerih iIVOra ,matramo da je medu 540 <lo ...dopr<>NIđonih g-obnka ""jmanje 125 ori h u koji rTI1I 'u lrtve pripadnkihrva"ko!la ""r<>da. Riječ je o vojsei NDH i brojrim civilima koji 'u .., u,vibnju 19<15. povl.1lčil i p",ma Austnji da bi .., predllli er>9""koj ""jsei, kojaih je vratila i predlll.1l jugo"l.1Iven,i<jm vl.1l"ima. Slijedio je povra"'k tzv.Knlri put, ~r!evi ,mrti, u koji rTI1I je livot ,,~ubi lo VI le dueclll<1l ti"L>Ća

osobil. Sve je to IYvllt,koj javno"i dobro poz""to, "" rTI1Inje 'u im pol""'"mje,'" ~<lje .., ""l.1Ize g-obnke 'hrvlltskim lrtvarTl1l. Veća "hrvatska"~roblja 'u protute<1kov,ki rov u ""'''ecu, pot g-obija u Crngrobu, 2:ančani,

levnik u SKldu, l.1Ir><:ovo, H1It",,~ev g-eb<n u B","""ki,g-obija u Celju:Mlina",v lanoz, Upovlkov travnj"', Bel>grad, Teharje, I.-ib Gorke _Šoltllnjem, odje.., ""l.1Izi le" lokacija, i dr. ~dL.tim, hrvlltskih lrt1lva irTl1li "" dnJ~im Iol<1leijama kao: lllrTl1l pod Macunovom Gorkom i lama podK",oom, obje u Ko<'ev,kom Rollu, S"'n Hr"'tnik, !l1Irt>1Inn rov, ~r<>blja uBi"nei "" SL.tli, u Krakov'kom ~""du, KLKjoj dolini, u l(re91lrjevom ~rabnu uMatija R.oki, Pdj""i i a.

U kolo""zu "e otl<opali protute<1kov,ki rov u Teznom, do""" dijeluMatibora, Ito je pn lič"" "'drrTl1llo hrvlltsku javr><>5t. Do kll!<vih "ezaključ"'a <loIii?

DR. FERENC: 010 pr<>tL.teri<ovsk091l rova u linri od 70m otl<opan je jo,1999. ~odi"" za potreb< iz~radnjeautopL.ta. l,kopa"" je 1179 ko"iju koje'u k",nije pdo.!e"" u zajedničku ~robnku !<raj ,pome<1ika "" ~r<>blju

Dobrava. O,"'t'" rova te .., godi"" nije dirao, t"'o do nije bio poz""t obimi ,"'nje ~roblja u eijelo,~. ""Io""lko "'oo ranje, i ,l<1Ipanje zemlje do rui"""" kojoj "U pr<>NIđoni Ijud,i<j po"mrtni o,"'ei, "","'vljeno je • ""mjorom da.., u,"'""",i u kd ikom .., dljd u zuutOlla rova M1IZe Ijud,i<j po"mrtnio""'i. Čecr""e" "'oo 'u u dv<>dnovnom ",tralivlInju potvrdile po"ojllnje~roblja "" tn r1lZ1 ičite Iol<1leije u LJ<upooj đJlini od otpn like 9SO motara .Po,..,...,ri ",tllei lele u dubiri od 1,5 me"'ra a mogu.., pr<>NIći i "" đJbini

od jedooga motra. Šin"" ZUL.t091l rova je izmodu J- 4 mecra.ledr><>5tavnim mllterTl1ltičkim "račuoom i u,poredbom" i,l<1Ipanjima koja 'uizvrie"" 1999. godi"" dol.1lzimo do podlItka da ondje lefi otpn like 15.000lrtava.

Ukinu'" hrvatska kom",ija

Mo.!e li .., uopće ~ovon~ o ""l<1Ik""j procjeri broja masovnih g-obnka ilrtava u njima?

DR. FERENC: S.akod""""" dobivamo ""ve obilviju~ i Zllto je tdko ~o""riti

o k<>NIčnom broju tajrih ~robnka. l(ad ...m 2002. započeo raditi"" ovom,I '-"aju, u Kom",iji "mo ,mlltrali da ćemo obrad~i JO <lo 40 lokacija. 0..""".., ta brojka z,,""avilll "" 540. Manji dio tih ~r<>briea bio je sondir"", amanji dio i"kopan il i p",kOP"'r>. Vd ik dio PO'1.1I tek "", čel<1l.

U ,vezi, br<>jem lrtava, u Sloveniji je načinjen popi" ,vih ,Ioven,i<jh lrtavau Dr\Jllom ,vjec,kom rlltu. od ukup_a broja od 80.000 lrtllva, pn bi il"" i hje 14.500 likvIdI ra"" krajem rata. Kd iko je HrvlIta, Slove "",a, Srba,Crnogoraca, NijerTl1lea i TlIlij""", rije moq.>Će toč"" utvrditi budL>Ći da 'ui"l<1Ipanja tek zap<><'da. l""m do 'u i u Hrvlltskoj ""'tavlj""i popl,iPOllif"OJlih krajem ll. ,vjec,kog rllta, aji je '" kom",ija ukinL.U, I.1Iko je bil.1l~otovo pri kraju popisa.

le I i mogL>Ća iđon~tik",ija lrtava?

DR. FERENC: M_i.., ""dlIju dll će drfava potral~i rodbinu POlli f"OJli h iiZnJČ~i i m po"..,...,no o''''<ke. Rijecki d"""d",nji renl"'ti ~ovo'" da će

iđonMk",ija b~i moq.>Ća 51ImO u izrirmim ,lučajevima i samo u g-obovima

~dje.., ","azi jed"" ili ""jvikdvije, tri osob<, i to LJ<oliko bi .., ""'lodovolj"" podatai<ll da bi i<lon~tikacija .,omika bi", rTlOllL.<'a. Ukaiko ""će

Mi m<>9-'Će "'tanov~i Klen<itet frt"", uz pomoc ""<lonih osobri h predmetamoći će .., o.im b",ja, 'PO"', "...-o.b, "'tanov~i "atu. i "",<><ho" frt""a.Kad ""m"" "uden<ima pretrafiv"" okolicu obiju poz""'ih ~",brica uKoeenkom R<>9J d"'li .mo do zanimljiV<>lla otkrića. Na'1i .mo oko 50 k~

""j",zlič~ijih p",dmota i ",tanovili <lo ~",blje pod l<renom, koje.., uSIo""niji .matralo nojvećim ~robljem pobijeri h .Iove",kih domobrano, nijepr""i .i mbol .love<1.kih frtava, jer.u u njemu ""j""ćim dijelom pokopaniHrvati, Srbi i ~ijemc;.

Hrvat'ke frt"" čei<llju po .kladl'~ ma

Što će .., dooooiti • "koponim po.mrtnim 05tatei ma? Gdje će bi~ pok<Jl>llri;tamo ~dje.u nodeni, u jernu zajedričl<u masovr>J ~",bricu u ~overiji, iliće .., izru:'ib a-lavama iz kojih frtve potje:'u?

DR. FERENC: Mje.to pok<Jl>ll ov"i o frtvama. Ukoliko frtve, koje je moguće

i<lon~ti<:ira~, potje:'u II oo"'def>09ll mj""ta, nojbolje je da i h .., pokopo ""njihovu mje.""m ~roblju. Vaf"" je .pomer>Jti da.u po5mrtne 05tatl<e, koje.u ljudi p",,,,"azi li tijekom p"'tekli h de_ljeća, .Iufb<ni<:i Dd"""".i9Jrno"i obično odvozili no nepoznote lokacije. Da""" na temdju.po",zuma ~overije, ltajijom, talijan.ke će frtve biti otpremljene u Itaj iju"" voj"" ~roblje. Spo",zum. ~jema<'kom ",,",fe da .., po.mrtri 05tateinjihovi h ~radano pokopoju no tri njema<'ka !Tobija u ~overiji: u Celju,ljubljari i l<ranju.

A ito je • Hrvatskom?

DR. FERENC: Scr-arnja • !"<vat.kim "t",fivačimabila bi ""m oo ""Ii kepomoći i .mat",m <lo je ooa""" trebolo početi zajednKI<i p",jel<t otl<aponjatajri h ~robni<:a Hrvata u SIove<1iji. Mof<lo će toj .u",dnji prKlorijetimo_",~ja o tajnim !"<vat'kim !Tobni<:ama u ~overiji. Činjerica je da jeSIo""nija po""jprije zaj n<e",.irano za "kapanje i uređenje ~",brica za,voje dd""lja"". Do"oj"" pokopati .voje dd""lja"" dufno" je ,vakedrl""e, a na mrt"" "', nolalo", če"o zaboravlja.

Ka iko mi je poz""to, .porazern o cr-e<lonju hrva"ld h ~roblja u SIove<1ijihrva"koj je Vladi p"'dlofen jo, lQOJ., ali nije bilo <>doziva. Trenutna je.iruacija .Ije<loća: jedino je 1179frt""a, čiji.u po5mrtni o"atci i,kopani"" ]\) meta", tra.., autoputa pri likom oti<llpanja prorutenkov.koga ",va uTez""m (Maribor) pokopo"" "" !Tobiju u Dobr""" dok ""koliko de5etakapo.mrtri h o"atai<ll Hrvata jo, uvijek Idi u razi K~im .k"'dI'~ma i čeka ""dooovor pomKa",.

Kako.u u ~overiji primljene ""d"""" riječi mariborsi<olla ",,<lbi.kupo imetropolita Franca l<ram_~e<a, ll~ovo",,,,, u m...-ijan.kom .""t"tu ""Ptuj.koj OOri, u kojima je UPOZOM no potrebu "č"<'enja povije.""9"pamćenja" tj. da je "pot",bno upoz""'i i priz",,~ "tinu, moliti za opro'tenjei opr05t~i, i za .ve frtve obav~i či n pijeteta

DR. FERENC: U ""vinoma .., tada pojavilo ""kaiko kritKkih <Jl>II.Id, i<lIo i"ajaj tite jed_a po,",ri i<lI u .Io""n,kom porlamonru, kako Slovenci.pokolji ma "" Tez""m ""maju ri ita zajedničko. l"i"" je da .u pokolj tamoizvele jedi rice J. juoo.",ven.ke armije u kojoj nije bi lo Slovenaca, alina<lbi.kupovo upozorenje ",zumljom prvo"'" i<lIo pod,jetnik <lo .mo 60~OdI no to ~ubi Ii'te tajil i, da ~a ri.mo mogli "t",f~i, ured~i i frtve pokopatikako to priliči po .vim civilllacij.kim normama. J", i !>ad.., u medijimajavlja PU"" pojedi""ca, koji kribziraju tamo ,nje !>Ondiranje jarl<a i ~ovo", obuml.lenom prebrajanju ko"iju, je< da je o Teznom ""ć .ve poznoto, da jei.trafivanje počelo II bol ~Kkih ",z"'lla itd. Pojavila.., takoder tvrtlnja danije riječ o hrva"ldm frtvama, ""ll" da.u Ru.i, vojrici u Teznom, pobilinJ.ke Kozake. Ta je tvrrnja mf>Ollima d"'la kao naručeno jer po tome nifrt"" ni počiritelji "" bi bili. područja bi"'" JUll05I""ije, ,to nije toe"".

Čuto čujemo kribke - pu.~mo .ve to je< to m",de """,itaje "" zanima.Neki bi ""jradIje ,ve to zabor""i1i i zato ~ovore da .., mo",mo u.mje<~i

prema budL.<'"".~, a "" prema p""Io"i. Svai<llko.., ,vi felimo bov~i

p~anjima budućno"i, ali ""rOOi koji "" poz""ju .voju v"'''~u povij""t, bezobzira kolikOOOO ona bi", bol"", "" mogu ,tva",ti ,voju budućno". ~ije ilikurije, ,va prdL.<'e"" p~anja p""Io"i v",ćaju", k"" berne","!/. Ne.Iažem "". tvrtlnjama <lo m",<lo "",aitaje "" .mijemo op<e",ćiva~ •po.lijeratnim pokajima i prikrivenim "",t"tima jer ih oni, tobofe, ""zanimaju. To je podcje<1jivanje m",dlh """"taja koji pitaju, trafe i fdeoooovore no .ve. Jed"" oo nojčdćih pitanja, koje.., čuje oo probvnikaovoga no"ojanja je: Zaito "" uopće op<e",ćiva~ tajnim !Tobi'~ma?Odoovor je jed""'tavan. lato jer po"oje. Tre!>ll ih vidjeti i za njih znoti.Stvari koje 05tavi mo ne<azjainjeri ma, koje"" ra'<'"timo kad to mofemo ikad je to potrebno, imaju opoku V","~05t da.., v",menom ""me razj",,,,, ito no """in koji nije rikome u~ooan.

Zbo\ltajnih !Tobni<:a ,vi .mo bili porafe<1i?!

Dotakr>Jli "e v~o o.jebjivo p~anje o pobjedni<:ima i porafenima.

lJ"- '-"""",", manje p<X>Jea1l<a I poru"",", a<o "" ll'e<la po ne1Hrueno,ui ne"eđeno"i tajnih ~robrica i ",,"avljanju tal<vooo ""do,njeg "anja, ",komole dove"i do zakljL>Čka da .mo '" bili po",leri. Govorim to "090 ito ni60 godina nakon zavrietka ll.•vje"i<oll ",ta n"mo udru/i li pol~Kku volju,o.jenjivo" i zna",tveni napor kako bi.mo to "anje promijenili i te !Toookeko""<'",, do"oj"" uređi! i.

Molete I i kao povj..ri<',..- reii tl<o je odoovoran za te zl<>:'i ne? što mi ,Iite otezama koje"" po>e!>ke <'uju u Hrvat5koj, da J"'i p Broz Ho nije znao za tema"""'r>e pokolje?

DR. FERENC: Odluka o "<'''''enju r>eprijatdja" po.ve je 'i!lumo do""",na unaj,.;?iem juoo.",ven.kom drfavnom vrnu, na",dbil je mor,.a d<>ći od~",v_a zapovje<hka jugo.",ven.ke voj.ke Jo.ip,1l Broza Tito, "", r>e Z"""" t<>:'"" kad i u kojem obliku. Uk";docije ~ove""ca ""j<'dće .u vrii leodabrane jedinke ""'tovljene od pripadnika Ozr>e i Kr>oja. UkvOdacijezarobljenika drugih nacionalr><>5ti vriile .u odabrane jedi rice .vih <'e~ njuarmija koje.u "" zatekle na .k>ven.kom ter~oriju. Na Teznom (Maribor) toje <'inila J. armija jer je tamo bik> rjezi"" <ll"''''tivno područje. Tako velika ima""",na I ik";docija _oliko <le""toka ti'L>Ča ljudi ne bi bila mogL>Ča bezna",dbe • najvr!e~a pol~KkOll i voj_ vrtla. Ne obazirući"" na razk>ge i najo, ""jd< razi K~O interpre~ ",nje dooodaja • k",ja "'ta, mo", "" "'tvrditida je ""va juoo.",ven.ka v"," zOO!loolemoga broja uboj"ava bez ,,>d.ki hpre.uda počinila ,,"'vKan zl<>:'i n nad v","~im .tooovnl<tvom, koji je jo,uveian ""ređerim pre?iL>Čivarjemzk><'ina i oduzimanjem prava rn<t";ma na~rob - za ito r>ema ni je<h090 p"'v_ a jol manje mor,._ opravdanja.

Po!>el>an ob",<'un pobjedri ka

Rezultate .voji h i .tralivanja pre<l5ta"; li "e "" izlolbi "zatojeno i <>ćima'kriveno" P,1I nam je ukratl<o opl<ite.

DR. FERENC: lzk>lt>ll je "to<lobno rezultat .poz""ja koje .u na'tole izmeđJ

lOO;;>. i lOO4. te pre.jek .tonja nakon ito je, '" pom<><' knmi""li,to, rodbir>elrtava i drlJllih poznavatelja, popi",n do""do,nji broj ~robrica.

lzk>lt>ll ~ovori o tome da je zavr!etak ll.•vjetskOll rato, koje~a.u m_id<>ćd<ali rado.ni i "etni,' druge Hrane m_ima dorio bol, t'l'ljenje i.mrt. U .vim rato";ma p<>5toje pobjedrici i po",leri i u mr><>llim .1L>:'aje";mado",zi do po"'tri h ob",<'u"". ~, obračun pobjednika. po",leri ma uSk>veniji je po m_o <'emu po""biIn. Najprije po enormr>o velikom brojulrtava koje je dorijdo po",će. ~jedeia p<>5ebno" o kojoj ~ovori izlolt>ll jeda poraženi i 60 godina po ,vrietl<u ll.•vje"kog rata nemaju oz",,<'en ~rob,

a za veliku "" većinu jO?> i ne zna ~dje počivaju. Ni.u bili pok"P"'ri ""primj..-en i <'ovjeka d"'tojan način. lzk>lt>ll prikazuje područja odje.ubrojna i pojedinačna tojna ~robl<ta po cijek>j ~overiji, kao i rijetkai.tralivanja koja .u na<'injena o pojedinim ~robricama. !zloleni .u tokodero",OOi predmeti koji.u ""deni pri "kaponjima npr. iz Sk>ven.ke !li,trke,TezOO9O, Gornje Hudinje, K<>:'eni<olla Roga, Ko<'ne i r>eki h p",nin.ki h jama.Neki p",dmeti, npr. pn;tenje. ugravirarim imenima i dotcrnima,omogL>Čavajui<len~fikacijuo"'be.

Temeljna namjera izk>lbe je do p<>5jet~dji, nakon ito ",z~ledoju izk>lbu iupolnaju "" • tom problematikom, ""mi pot",le od~ovor na pitonje itoL>Čin~i? Nadam "" do će i njih, kao i pn"'divače izlolbe, vod~i m;"'o da u.va<'iju .";je.t mora đJboko pr_ijeti m;"'o kako ,vatko ima p"'vo na !Tobi do moramo kona<'no mrtve pokopati za ,to je potrebna ko"'retna akcija.lzk>lt>ll "" jol ovaj mje""c mole ",z~ledoti u P<lk",jin.kom m",eju uK<>:'evju. Razmilljam bi li bik> pomet"" prired~i izk>lbu o tojnim !TobnkamaHrvata u Sk>veniji. Matenj,.a je m_o, a molda bi koja !"<vat'ka u""""vapokaza", zanimanje za to.

G"" ..., rK i",

co,.,...~t 1999 _ "'tn croo• .., 'fl'''''''...., conn. Al, ~~" .....­

,"""".. ., tl". '"'"••" .._""~" ... m"""" '" "'''.''_,,,"'...~"fl 'fl,""",,'''' <Ofln _....... _"'",,,

"'"',." """'an W'"",*,'" ""!lJ