Glavni urednik: Nikolaj Silvo Ukmar10000 Zagreb, F. Vranèiæa 3Tel. +385 (01) 611-5368Mob. +385 (091) 611-5368e-mail: nukmar@inet.hr

Hrvatske vode Poštarina plaæenaUlica grada Vukovara 220 u poštanskom uredu10000 Zagreb 10000 Zagreb

TISKANICA

Hrvatskog društva za zaštitu vodaGlasnik Zagreb, prosinca 2008

dvobrojGodina 4.

15

IZDAVAÈ: HRVATSKO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU VODA ZAGREBUlica grada Vukovara 220 tel. + 385 (1) 6302658E-mail: hdzv@voda.hrWEB: www.hdzv.hr

GLAVNI UREDNIKNikolaj Ukmar, dipl.ing.kem.teh.

UREDNIŠTVO:Vlatko Bareza, dipl.ing.grað.Radoslav Karleuša, dipl.ing.grað.Mr.sc. Bojan Zmaiæ, dipl.ing.kem.tehn.

S a d r ž a j:Uvodnik ...............................................1Skup u Dubrovniku ..........................2-5Vrednovanje i zaštita podzemnih voda Hrvatske ..................6Najava buduæeg skupa .......................7Meðunarodne aktivnosti ..................8-9Dogaðanja ........................................10Novosti iz zakonodavstva .................11Pristupnica ........................................12Promidžbene poruke ...................13-16

Pitanja i priloge šaljite na:

16/

Poštovani èlanovi i èitatelji,

Ovaj Glasnik izlazi kao dvobroj. Zašto dvobroj?. Od poèetka njegovog izlaženja, a ovo je veæ èetvrta godina i prvi put da niste dobili Glasnik u mjesecu rujnu.

Razloga ima više, navedimo samo neke:U vremenu izmeðu lipanjskog i rujanskog broja Glasnika, zbog godišnjih odmora niti je

bilo puno dogaðanja, niti priloga, koji bi opravdali trošak njegovog izdavanja. U tom vremenu obavljani su pripremni radovi na organizaciji Struèno-poslovnog skupa:

“ODVODNJA OTPADNIH VODA U STARIM PRIOBALNIM GRADOVIMA HRVATSKE”, zaštita kulturne baštine i okoliša, koji se održavao od 24. do 27. rujna u Dubrovniku. Postojala je želja uredništva da o tom skupu detaljnije informira sve èlanove, što zbog kolizije termina ne bi bilo moguæe. Vjerujemo i nadamo se da æete na osnovi priloga o tom skupu u ovom broju biti suglasni s odlukom uredništva.

Iako od lipanjskog broja Glasnika nije bilo znaèajnijih manifestacija, to je vrijeme obilježeno nizom aktivnosti naših èlanova i vodstva Društva. Posebno istièemo pripreme za redovnu Skupštinu HDZV-a, koja æe se održati 17. prosinca o.g., radove na konaèno oblikovanje novog Statuta i Poslovnika , po èijim kriterijima æe se provesti izbori za novo rukovodstvo na zakazanoj sjednici Skupštine. Ovi akti objavljeni su na našoj web stranici, pa je poželjno da se s njima upoznaju svi naši èlanovi, prije održavanja Skupštine.

Uspješnost rada i aktivnosti HDZV-a u velikoj mjeri ovisi o angažmanu i doprinosu èlanova rukovodstva. Buduæi da je redovna Skupština izborna i ovim putem se pozivaju naši èlanovi da joj nazoèe, predlože svoje kandidate i izaberu u vodstvo one najbolje, koji æe uspješno nastaviti, pa i poboljšati radu Društva.

Na kraju, kao i obièno, apeliramo na sve èlanove da nam šalju priloge i prijedloge, te da izvrše svoju èlansku obvezu i plate èlanarinu, ako to do sada nisu obavili, jer je to osnovni prihod našeg Društva.

Svim našim èlanovima i èitateljima želimo sretne Božiène blagdane, te puno uspjeha u radu i osobnog zadovoljstva u Novoj 2009. godini.

UREDNIŠTVO

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society 2

STRUÈNO-POSLOVNI SKUPODVODNJA OTPADNIH VODA U STARIM PRIOBALNIM GRADOVIMA HRVATSKE

Zaštita kulturne baštine i okolišaDubrovnik 24. – 27. rujna 2008.

Grand hotel PARK

Sl.1. Predsjednica organizacijsko programskog odbora gða Fani Bojaniæ,dipl.ing.grað. otvara skup

Sl.2. Sudionici skupa u kongresnoj dvorani Grand hotela Park

3Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society

O STRUÈNO – POSLOVNOM SKUPU„ODVODNJA OTPADNIH VODA U STARIM PRIOBALNIM GRADOVIMA HRVATSKE“

Zaštita kulturne baštine i okoliša

Skup je organiziran u relativno kratkom i kalendarski nepovoljnom vremenu. Zbog ljetnih godišnjih odmora rad organizacijskog odbora je bio otežan, a zbog trajanja turistièke sezone u vrijeme održavanja skupa bio je problem s rezervacijom smještajnih jedinica, tako da su sudionici bili smješteni u više hotela. U te probleme treba ubrojiti i uobièajenu praksu, da se sudionici prijavljuju u zadnji èas, što dosta otežava rad organizatora.

Tematika Skupa s najavljenim podruèjima obrade bila je dobro odabrana, jer je poluèila zapažen interes. On se oèitovao brojem sponzora, gospodarskih subjekata koji su se predstavili na Skupu i nazoènošæu 131 sudionika.

Sva najavljena podruèja obrade bila su pokrivena s kvalitetnim struènim radovima i dopunjena struèno – poslovnim radovima gospodarskih subjekata od kojih su bila tri iz inozemstva. Na osnovi tih radova došlo se do odreðenih korisnih saznanja o kojima nastavno želim iznijeti svoje mišljenje.

Problemi rješavanja odvodnje otpadnih voda u starim priobalnim gradovima su višeznaèajni, jer prvenstveno treba brinuti o zaštiti kulturne graditeljske baštine i zaštiti okoliša i priobalnog mora. Bilo kojoj aktivnosti na starim kanalizacijskim sustavima trebaju prethoditi struèni istražni radovi zbog utvrðivanja postojeæeg stanja. Te radove treba izvoditi struèno i odgovorno s osnovnim ciljem utvrðivanja vodotijesnosti i hidraulièkih karakteristika kanala.

Obzirom na promjenjene uvjete od njihove izgradnje do današnjih potreba odvodnje mnogi kanali neæe zadovoljavati zbog nedovoljne protoènosti ili vodotijesnosti, pa æe ih biti nužno rekonstruirati.

Ako je nužna promjena profi la kanala, izbor materijala i tehnologija izvoðenja trebaju biti pomno odabrani, vodeæi raèuna o potrebi dugogodišnje trajnosti, utjecaja mora i velikih troškova.

U sluèaju da kanal zadovoljava velièinom profi la, ali nije vodotijesan sanaciju treba obaviti radi zaštite okoliša i sprjeèavanju infi ltracije podzemne vode i mora u kanal. Na Skupu je zorno prikazana moguænost rješenja bez iskopa i što je posebno znaèajno da su za te radove opremljene i osposobljene domaæe tvrtke.

U mnogim gradskim jezgrama starih gradova postoje mnogi ugostiteljski objekti koji nemaju separatore masnoæa, iako je zakonskom regulativom propisana njihova ugradnja. Samom ugradnjom separatora, bez stalno prisutne kontrole redovnog èišæenja neæe dati poželjne rezultate. To je problem koji bi trebalo rješavati na lokalnoj razini, gdje je prisutan (na pr. Dubrovnik).

Buduæi da u mnogim našim priobalnim gradovima predstoji rješavanje odvodnje otpadnih voda, a pri izboru sustava odvodnje bilo bi korisno razmotriti primjenu vakuum kanalizacije. Pored izvjesnih ogranièenja njene primjene, na Skupu je ukazano na niz prednosti, posebno za kanale uz obalu, u blizini mora.

Zbog znaèaja oèuvanja kulturne baštine,zaštite objekata i okoliša radove na rekonstrukcijama postojeæih i izgradnji novih sustava odvodnje treba povjeriti odabranim tvrtkama na temelju iskustva i pozitivnih referenci iz podruèja te vrste djelatnosti, a nikako po principu „najniže cijene“.

Rekonstrukcija kanala i kanalizacijskih sustava na objektima kulturne graditeljske baštine treba izvesti samo gdje je to nužno, zbog nepropusnosti i / ili nedovoljne protoènosti. Zateèeno stanje treba što je više moguæe saèuvati u izvornom obliku, uz povremeni nadzor i eventualno potrebno èišæenje, te ako je moguæe prezentirati javnosti kao vrijedno kulturno dobro.

Opæa je ocjena da je Skup bio vrlo uspješan. Tome su doprinijeli struèni radovi, kvaliteta Zbornika radova i uspješna organizacija, unatoè iskazanih problema. Do te sam spoznaje došao u mnogim kontaktima sa sudionicima nakon održavanja Skupa. Buduæi da sam bio idejni zaèetnik tematskog opredjeljenja, izbora podruèja obrade i operativni organizator Skupa, veliko mi je zadovoljstvo ako sam svojim radom doprinio i potvrdio uspješnost dosadašnjih organizacijskih aktivnosti HDZV-a. Moje je osobno zadovoljstvo æe biti znatno veæe i potpuno, ako se ta saznanja steèena na ovom Skupu pretoèi u praktiènu primjenu na velikom broju sluèajeva koje još treba riješiti.

Vlatko Bareza, dipl.ing.grað.tajnik organizacijskog odbora i HDZV-a

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society 4

VAKUUMSKO PRIKLJUÈNO OKNOPodešen tip za uporabu u priobalnim gradovima

bio je izložen na Skupu u predvorju Grand hotela Park

5Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society

OBAVIJEST

Z B O R N I KSTRUÈNO POSLOVNOG SKUPA

„ODVODNJA OTPADNIH VODA U STARIM PRIOBALNIM GRADOVIMA HRVATSKE“Zaštita kulturne baštine i okoliša

HRVATSKO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU VODA raspolaže s još ogranièenim brojem ZBORNIKA radova sa struèno-poslovnog skupa, koji je kvalitetom priloga i tiska ocijenjen visokom ocjenom. Obavještavaju se svi naši èlanovi (s uplaæenom èlanarinom) suorganizatori i sponzori da ga mogu dobiti bez naknade. Zainteresirani trebaju poslati zahtjev s nazivom i adresom naruèitelja na fax 01/63076 57 ili na e-mail: hdzv@voda.hr. Prilikom dodjele, primijeniti æe se pravo prvenstva dostave zahtjeva, do iskorištenja raspoloživog broja Zbornika.

SADRŽAJ ZBORNIKAStruèni radovi:

1. F. Bojaniæ: „ODVODNJA OTPADNIH VODA U STARIM PRIOBALNIM GRADOVIMA HRVATSKE“ 2. K. Marasoviæ, S. Perojeviæ: „ODVODNJA OTPADNIH VODA U POVIJESNOJ JEZGRI SPLITA“ 3. Lj.Perajica, N.Štambuk Giljanoviæ, N. Bekavac: „SUMPORNE VODE I ODVODNJA SUMPORNIH VODA U SPLITU 4. B. Martinoviæ-Vukoviæ: “ODVODNJA VODA SREDNEJVJEKOVNOG GRADA STONA“ 5. N. Klobuèar, S. Ivlegija Èorak, B. Karleuša: “PROBLEMATIKA ODVODNJE OTPADNIH VODA U STARIM PRIOBALNIM GRADOVIMA NA PRIMJERU GRADA KAŠTELA“ 6. Z.Tadiæ, T. Vukoviæ: „PRISTUP DEFINIRANJU POSTOJEÆEG STANJA I SANACIJI ODVODNOG SUSTAVA POVJESNE JEZGRE TVRÐA U OSIJEKU“ 7. Ž. Pekoviæ: „ URBANA OPREMA GRADA-OBRADA HODNIH PLOHA, PLOÈNICI I SLIVNICI“ 8. D. Mihelèiæ, T. Jankoviæ, D. Stankoviæ, V. Begoviæ: „ ISTRAŽNI RADOVI I PROJEKT SANACIJE PRVE DIONICE KANALA NA STRADUNU U DUBROVNIKU“ 9. E. Zaimoviæ, J. Pilko, J. Rukavina: „VIZUELNI PREGLED KOLEKTORA „ŠKURINJSKI POTOK“ U RIJECI“ 10. I. Stipiæ, J. Pilko, J. Rukavina: „ISKUSTVA RIJEÈKOG VODOVODA I KANALIZACIJE U UTVRÐIVANJU POSTOJEÆEG STANJA KANALIZACIJE“ 11. D. Pavor, V. Bareza: „ VAKUUMSKA KANALIZACIJA“ 12. N. Ukmar: „SEPARATORI MASNOÆA I ZAULJENIH OTPADNIH VODA“ 13. S. Kordek: „ KANALIZACIJSKI SUSTAV „CAVTAT“

Struèno –poslovni radovi: 1. B. Kalchbrenner, V. Zang: „VAKUUMSKA KANALIZACIJA-ALTERNATIVA GRAVITACIJSKOJ ODVODNJI ZA GRADOVE NA HRVATSKOJ OBALI.“ 2. S. Moser, B. Kalchbrenner, D. Pavor: „MEMBRANSKA TEHNOLOGIJA* PRIMJENA U ANTIÈKIM PRIOBALNIM GRADOVIMA“ 3. P.Kostner: „GRADSKA KANALIZACIJA U MUNCHENU“

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society 6

PROJEKT

„VREDNOVANJE I ZAŠTITA PODZEMNIH VODA HRVATSKE“

Podzemna voda je strateški prirodni resurs, koji ima bitnu ulogu za ekonomski i socijalni razvoj hrvatskog društva. Približno 95 % vode za potrebe vodoopskrbe dobiva se iz zahvata podzemnih vodana crpilištima i kaptiranim izvorištima. Meðutim, podzemne vode su izrazito ugrožene od razlièitih utjecaja ljudskih djelatnosti, što dovodi do postupnog pogoršanja kakvoæe podzemne vode i pojave zagaðenja upravo na onim podruèjima u kojima su potrebe za podzemnom vodom najveæe. Ovako znaèajne prirodne resurse nužno je zaštititi kroz nastojanje da se oèuva njihova prirodna kakvoæa. Iz navedenih razloga Rudarsko-geološko-naftni fakultet inicirao je pokretanje cjelovitog interdisciplinarnog projekta o vrednovanju i zaštiti podzemnih voda Republike Hrvatske, kojima se planira u potpunosti istražiti i na odgovarajuæi naèin vrednovati podzemne vode Republike Hrvatske te planovima prostornog ureðenja i zaštite cjelovitosti prirodnih vodonosnih sustava uspostaviti sustav upravljanja, korištenja i zaštite podzemnih voda. Podršku za pokretanje ovog projekta dalo je deset fakulteta Sveuèilišta u zagrebu i Splitu, potpisivanjem zajednièkog pisma namjere.

Svrha projekta Vrednovanje i zaštita podzemnih voda Hrvatske je višestruka – od dobrobiti graðana u obliku osiguranja kvalitetne vode za svakodnevne potrebe, preko sigurnosne dimenzije zaštite podzemnih voda kao zaloga za stabilnije okruženje u buduænosti, sve do ekonomske isplativosti vode kao izvoznog proizvoda. Glavni cilj projekta je poboljšanje kvalitete života stanovništva Hrvatske, uz istovremeno èuvanje prirodnog bogatstva podzemnih voda. Ovim projektom planiraju se odrediti uvjeti i stvoriti podloga za uravnotežen razvoj Hrvatske u kojem je nužno maksimalno zaštititi resurse podzemnih voda za buduæe naraštaje, a pritom ne ogranièiti gospodarski rast zemlje kao temeljnog èimbenika kvalitete života.

Specifi èni ciljevi projekta su mnogostruki, a posebno treba razlikovati ciljeve uz:1. Razvoj dugoroènih programa istraživanja, upravljanja i korištenja resursa podzemnih voda;2. Zaštitu izvorišta i zaliha podzemnih voda i3. Obnovu zagaðenih dijelova vodonosnih sustava

Oèekivani rezultati projekta Vrednovanje i zaštita podzemnih voda Hrvatske su smjernice nositeljima politike koje bi im trebale pomoæi u kvalitetnijem rješavanju strateških pitanja buduæeg razvoja Hrvatske, naravno u prvom redu vezano uz podzemne vode.

Oèekuje se da æe ovaj projekt dati podloge buduæoj nacionalnoj politici korištenja i zaštite podzemnih voda, kao i sve moguæe dugoroène (sektorske) strategije i planove prostornog ureðenja.

Jedna od oèekivanih moguænosti primjene jest model i ocjena moguænosti obnove zagaðenih vodonosnih sustava, posebno na primjeru velikih i složenih urbanih cjelina.

Na kraju, oèekuje se da æe projekt Vrednovanje i zaštita podzemnih voda Hrvatske dati prijedlog poboljšanja postojeæih zakonskih rješenja i smjernica za korištenje i zaštitu podzemnih voda Hrvatske, koji æe pak biti usklaðeni sa zahtjevima europskog zakonodavstva, a naroèito Okvirne direktive o vodama i Direktive za podzemne vode Europske unije

Doc.dr.sc. Zoran Nakiæ

Na sedmoj sjednici Velikog vijeæa za predstavnicu HDZV-a u ovom Projektu imenovana je mr.sc.Mara Artukoviè.

7Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society

NAJAVA BUDUÆEG SKUPA

Hrvatsko društvo za zaštitu vodau suradnji s

EWA - European Water Associationte

Grad RijekaVodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka

Hrvatske vodeGraðevinski fakultet Rijeka

organiziraKONFERENCIJU

s meðunarodnim sudjelovanjemSUVREMENE METODE ODVODNJE OBORINSKIH VODA

URBANIH SREDINA NA OBALNIM PODRUÈJIMAHotel Neboder, Rijeka

RIJEKA, 19. - 21. ožujak, 2009.

CILJ KONFERENCIJEU Hrvatskoj poèinju intenzivni radovi na unapreðenju sustava odvodnje i proèišæavanja komunalnih otpadnih voda naselja duž

jadranske obale i otoka (Costal Cities Water Pollution Control) u èije je fi nanciranje ukljuèena i Meðunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD).

Prilikom takvih zahvata postavlja se pitanje rješenja odvodnje oborinskih voda, kako ih prikupljati, kako kontrolirati tokove, kako ih proèistiti i kamo ih ispuštati. To posebno dolazi do izražaja u osjetljivom krškom obalnom podruèju za koje su karakteristiène vrlo intenzivne oborine.

Svrha konferencije je okupljanje struènjaka i upoznavanje javnosti s novijim pristupima u rješavanju ovih problema.TEME KONFERENCIJE1. Analiza hidrološkog ciklusa u priobalnim urbanim sredinama2. Odvodnja oborinskog otjecaja i infrastruktura3. Planiranje, zakonodavstvo i implementacija4. Suvremene metode i tehnièka rješenja5. Proèišæavanje i ispuštanjeNAÈIN RADA KONFERENCIJE1. dan - Aktualni problemi oborinske odvodnje naših gradova2. dan - Iskustva u rješavanju oborinske odvodnje (zakonodavstvo, projektiranje, planiranje, fi nanciranje, tehnièka rješenja)3. dan - Okrugli stol o problemima implemetacije suvremenih metoda odvodnje oborinskih voda na obalnim podruèjima

(s osvrtom na grad Rijeku)

Pozvani domaæi i meðunarodni struènjaci prezentirat æe referate po pozivu. Ostali prihvaæeni radovi biti æe predloženi za usmeno izlaganje ili izlaganje u okviru poster sekcije.

Službeni jezici konferencije su hrvatski i engleski sa simultanim prijevodom.Prije poèetka konferencije tiskat æe se Zbornik prihvaæenih radova.U sklopu konferencije biti æe održan i obilazak izvedenih tehnièkih rješenja odvodnje oborinskih voda u gradu Rijeci kao i

sustava monitoringa Komunalnog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka.

Druga obavijest s imenima autora i naslovima radova biti æe tiskana do 15.12.2008. godine. Sve informacije o skupu sa detaljnom satnicom biti æe objavljenje na web stranici Hrvatskog Društva za zaštitu voda te na web stranici konferencije.

INFORMACIJESudionici koji žele sudjelovati na konferenciji pobliže informacije mogu dobiti na adresi lokalnog izvršnog organizatora:

Vodovod i kanalizacija d.o.o. RijekaPRJ KANALIZACIJA

- za skup „Oborinska odvodnja 2009.“Dolac 14, 51000 RIJEKA, HRVATSKA

telefon: +385 (0)51 353 876+385 (0)99 211 45 43

faks: +385 (0)51 214 261e-mail: maja.gacesa@gmail.com

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society 8

MEÐUNARODNE AKTIVNOSTI PREDSTAVNIKA HDZV-a

Aktivnosti radne grupe C za podzemne vode i prikaz II. europske konferencije

o podzemnim vodamaPetnaesta plenarna sjednica radne

grupe C za podzemne vode održana je 13. studenoga u Parizu. Na ovoj sjednici prezentirana je konaèna verzija Vodièa o odreðivanju stanja cjelina podzemne vode i znaèajnih trendova zagaðivala. Ovaj Vodiè je nastao spajanjem nekoliko vodièa, koji su izraðeni s ciljem defi niranja zejdnièkih kriterija i procedura za implementaciju nove Direktive za podzemne vode Europske unije. On defi nira kriterije i procedure za odreðivanje dobroga kemijskog stanja cjelina podzemnih voda na temelju standarda kakvoæe iz drugih EU Direktiva, a to su nitrati i aktivni sastojci u pesticidima ili na temelju graniènih vrijednosti koncentracija tvari, koje se mogu odreðivati na nacionalnoj razini, na razini rijeènih bazena ili na razini cjelina podzemne vode. Takoðer, u okviru ovoga vodièa defi nirani su kriteriji za identifi kaciju znaèajnih uzlaznih trendova tvari koja su oznaèena kao zagaðivala te kriteriji za odreðivanje poèetne toèke za njihovu promjenu.

Na plenarnoj sjednici razmatrane su i planirane aktivnosti radne grupe tijekom 2009. godine, koje se odnose na odreðivanje mjera za spreèavanje ili ogranièavanje direktnoga odnosno indirektnoga unosa zagaðivala u podzemne vode. Odluèeno je da æe se formirati radna grupa koja æe izraditi nacrt vodièa o procjeni rizika od unošenja zagaðivala u podzemne vode. Prva verzija ovoga vodièa oèekuje se do ljeta 2009. godine.

Usporedno s održavanjem plenarne sjednice radne grupe C za podzemne vode, održana je i II. europska konfe-rencija o podzemnim vodama, pod pokroviteljstvom francuskoga Ministarstva ekologije, energije, održivoga razvoja i prostornoga planiranja, Europske komisije i Meðunarodnoga hidrološkog programa UNESCO-a. Ova konferencija prikazala je aktivnosti zemalja èlanica EU na implementaciji Okvirne direktive o vodama i nove Direktive za podzemne vode, ali i nove znanstvene projekte koji su u tijeku ili fazi pripreme, poput projekta GENESIS,

u kojem sudjeluje 25 znanstvenih i znanstveno-nastavnih institucija iz cijele Europe, a cilj projekta je dati znanstvene podloge za reviziju Direktive za pod-zemne vode tijekom 2012. godine.

Jedan od temeljnih zakljuèaka II. europske konferencije o podzemnim vodama odnosio se na primjenu eko-nomskih kriterija i analiza za projekte te zakonske i podzakonske akte koji mogu imati utjecaj na podzemne vode. Naime, prilikom donošenja odluka o realizaciji novih projekata (za infrastrukturne i druge graðevinske objekte) ili primjene novih zakona i podzakonskih akata, nužno je izraditi odgovarajuæu cost-benefi t analizu. Ova analiza mora sadržavati procjenu moguæih utjecaja na podzemne vode te procjenu vrijednosti svih funkcija podzemne vode na nekom podruèju, kako bi oni koji upravljaju vodnim resursima mogli donijeti ispravnu odluku o naèinu korištenja i preventivnoj zaštiti podzemnih voda.

Detalji o II. europskoj konferenciji o podzemnim vodama mogu se pronaæi na web adresi:

www.groundwater2008paris.frDr.sc. Zoran Nakiæ

--------------------------------------------

Èetvrta Briselska konferencija EWA-e

„Gospodarenje vodama i ekonomski aspekti Okvirne direktive za vode“

Èetvrta Briselska konferencija koju svake godine organizira EWA u suradnji s Europskom Komisijom o aktualnim temama europske politike gospodarenja vodama održana je 4.11.2008 u prisustvu stotinjak struènjaka iz svih krajeva Europe.

Ove godine razmatrana je ekonomska problematika implementacije okvirne direktive o vodama na nivou Europe. Naime, evidentno je da implementacija ove direktive ima enormne fi nancijske implikacije. Stoga je važno shvatiti djelovanje složene zakonske osnove i svih ekonomskih instrumenata koji su prisutni u gospodarenju vodama.

Proklamirano integralno gospoda-renje æe se mnogo više nego prije oslanjati upravo na ekonomsku eva-luaciju, politiku cijena i ukljuèivanje svih zainteresiranih strana.

Osnovne teme konferencije pokri-vale su široko podruèje od razlièitih naèina ekonomske procjene kod do-nošenja odluka, oèekivanja i zahtjeva sa stanovišta zaštite okoline, praktièna iskustva kod primjene ekonomskih in-strumenata u gospodarenju vodama, socijalne aspekte i sl.

Konferenciju je otvorio dr. Helmut Blöch rukovoditelj zaštite voda u odboru za okoliš Europske Komisije koji je iznio probleme, stavove i zahtjeve koje ima Europska komisija po ekonomskim pitanjima koji se tièu implementacije Okvirne direktive za vode. Prije svega to je jasan stav da se mora poštovati princip da zagaðivaè plaæa (polluters pay principle) a da cijena vode mora ukljuèivati povrat svih troškova (full cost recovery).

U daljnjim izlaganjima vodeæi struènjaci iz Njemaèke, Francuske, Nizozemske iznosili su iskustva iz svojih zemalja. Posebna pažnja po-sveæena je ekonomskim analizama koje se koriste pri donošenju odluka. Opisane su dobre i loše strane analiza koristi i troškova, te koristi i efi kasnosti, kojima treba posvetiti itekako veliku pažnju kako ne bi bile samo formalni element u postupku odluèivanja. Naèin formiranja cijena i njihova struktura u razlièitim zemljama ukazale su na znaèajne razlike. Pri tome je posebno naglašena bitna uloga potrošaèa i njegovog utjecaja.

Diskusija za okruglim stolom na temu kakvu ulogu imaju ekonomski aspekti na donošenje odluka i kakva su iskustva steèena tokom osam godina primjene Okvirne direktive otvorila su brojna pitanja i nedoumice koje su u otvorenoj diskusiji još jednom pokazale kako su upravo fi nancijski problemi kljuèni u gospodarenju vodama.

Bojan Zmaiæ

9Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society

MWWD

5. meðunarodna konferencija o ispuštanju otpadnih voda u more i

zaštiti obalnog okoliša

U Cavtatu je od 27. — 31. 11. 2008 održana 5. meðunarodna konferencija o ispuštanju otpadnih voda u more i zaštiti obalnog okoliša u suradnji s više meðunarodnih i domaæih organizacija (IWA-Meðunarodno udruženje za vode, IARH - Meðunarodno udruženje za hidraulièko inženjerstvo, EWA – Europsko udruženje za vode, HDZV – Hrvatsko društvo za vode, Hrvatske vode, IGH - Institut graðevinarstva Hrvatske i drugi).

Niz konferencija MWWD (Marine Waste Water Discharges) vezanih za problematiku podmorskih ispusta zapoèeo je u Venaciji 2000 godine, te nastavio svake dvije godine (2002 Istanbul, 2004 Catania, 2006 Antalya), te sada u Cavtatu, da bi se slijedeæa planirala 2010 u Langkawi u dalekoj Maleziji.

Kroz stotinjak prezentacija struènjaka iz èitavog svijeta prikazana je vrlo razlièita i široka problematika zaštite obalnog mora a posebno sa stanovišta planiranja, izgradnje, održavanja i praæenja utjecaja podmorskih ispusta na kvalitetu morske vode i okoliša.

Evidentno je da se u svijetu podmorski ispusti sve više koriste, da su tehnièka rješenja, materijali i tehnologija veoma napredovali. Izuzetna pažnja posveæuje se istražnim radovima, kako kod planiranja, same izvedbe tako i nakon izgradnje detaljnim praæenjem utjecaja na morski okoliš.

IWA i IARH osnovali su i posebnu zajednièku sekciju pod nazivom „Komisija za podmorske ispuste“ koja okuplja vodeæe znanstvenike na tom polju. Prvi radni sastanak održan je u Cavtatu u okviru ove konferencije.

Bojan Zmaiæ

Workshop on Capacity Development in water sector

Sofi ja, 27-28.11.2008

U Sofi ji u organizaciji Europskog društva za vode (EWA-e) workshop pod nazivom Capacity development in water sector - što se može prevesti kao razvoj kapaciteta u sektoru voda. Pod tim kapacitetom se podrazumijevaju moguænosti pojedinaca, institucija i društva da riješe probleme, izaberu prava rješenju, defi niraju prioritete i planove za buduænost.

Za kvalitetan razvoj na tom polju pored jaèanje lokalnih institucija te promjena u pristupu, od vitalne važnosti postaje ula-ganje u stvaranje odgovarajuæih kadrova.

Uz godinama zanemarenu struènu kadrovsku politiku karakteristiènu za ove prostore, to je dugoroèni proces koji se ne može rješavati preko noæi.

Workshop je prije svega bio namijenjen bugarskim komunalnim organizacijama i predstavnicima nadležnih vlasti na državnom i gradskom nivou. Meðutim pozvani su i predstavnici susjednih zemalja s ciljem da se razmjeni iskustvo te kroz diskusiju doðe do onih rješenja koje mogu biti korisna svima u ovom okruženju.

Workshop je u prvom dijelu obraðivao institucionalne aspekte. Izložena su isku-stva Njemaèke, Rumunije, Grèke, Bugarske i Hrvatske u rješavanju problema zaštite voda. Nastavak je posveæen edukaciji kadrova a posebno kontinuiranoj edukaciji operatera na ureðajima za proèišæavanje. Iznijet je èitav niz moguæih sustava obuke, od sofi sticiranih „vocational“ treninga koje provodi DWA (Njemaèko udruženje za vode), zatim „susjedskih“ druženja gdje se operateri organizirano susreæu i prenose svoja iskustva, pa do specijalistièkih se-minara ili ciljane edukacije koju provode proizvoðaèi opreme.

Na kraju programa organizirana je struèna ekskurzija na ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda te ureðaj za kondicioniranje pitkih voda u Sofi ji.

Bojan Zmaiæ

DOGAÐANJA

U Zagrebu od 19. do 21.11.2008.g. održan je X. MEÐUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2008. Simpozij se održava svake dvije godine, u starogradskoj vijeænici grada Zagreba u Èirilometodskoj ulici na Gornjem gradu. Prijavljeno je bilo 58 radova podijeljeno u devet sekcija i to: cjelovito i održivo gospodarenje otpadom, praæenje stanja okoliša i nadzor nad postupanjem s otpadom, reciklaža i oporaba otpada, obrada i iskorištavanje otpada, odlaganje otpada i sanacija zagaðenih podruèja, organizacija i zakonska regulativa, ekonomsko - fi nancijske odrednice, odgoj i obrazovanje za okoliš i rad s javnošæu i èistija proizvodnja.

Procjedne vode sa odlagališta komu-nalnog otpada, ( ureðenih i „divljih“ – ne-legalnih) predstavljaju veliku opasnost za oneèišæenje podzemnih voda, iz kojih se naše aglomeracije opskrbljuju pitkom vodom. Ti problemi bili su obraðeni u sekciji praæenje stanja okoliša i nadzor nad postupanjem s otpadom.

Priredio N.Ukmar

-----------------------------------------------

U Zagrebu je u starogradskoj vijeænici 4. i 5. prosinca ove - 2008. godine održano savjetovanje s nazivom ZAGREBAÈKE VODE. Organizirali su ga Udruga za oèuvanje hrvatskih voda i mora – SLAP i Društvo graðevinskih inženjera Zagreb.

Skup su pozdravili gradonaèelnik grada Zagreba gospodin Milan Bandiæ, te predsjednica Skupštine grada Zagreba mr.sc. Tatjana Holjevac.

Kroz izlaganje ukupno šesnaest referata autori su pokušali dati uvid u stanje voda u Zagrebu – kako oborinskih, površinskih i podzemnih, tako i vode za piæe i otpadnih voda. Govorilo se i o tlu, klizištima, spuštanju korita Save i razina podzemnih voda, opadanju kolièina oborina, poveæanoj potrošnji vode, te opæem zagaðivanju prouzroèenom ljudskom nebrigom.

Radoslav Karleuša, dipl.ing.grað.

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society 10

DOGAÐANJA

Hrvatsko društvo za zaštitu materijala i Hrvatsko društvo za zaštitu voda, zajedno su organizirali seminar pod nazivom „KOROZIJA I ZAŠTITA MATERIJALA U SUSTAVIMA OPSKRBE PITKOM VODOM“, koji se je održao 27. 11. 2008. g u Velikoj dvorani Hrvatskih voda, Ul. grada Vukovara 220 u Zagrebu.

Nakon pozdravnih rijeèi predsjednika Hrvatskog društva za zaštitu materijala – dr.sc. Darka Rajhenbaha i predsjednika Hrvatskog društva za zaštitu voda doc.dr. sc. Zorana Nakiæa, seminar je poèeo s radom. Prvo predavanje imao je doajen korozijske zaštite materijala u Hrvatskoj prof.dr.sc Ivan Esih, iako u mirovini, svojim predavanjem plijenio je pažnju svim prisutnima. Tema njegovog predavanja bila je aktualna, a govorio je o koroziji pocinèanih cijevi izloženih pitkoj vodi, koja je prisutna u našoj svakodnevnici.

Nakon toga uslijedilo je još 6 preda-vaèa, koji su govorili o koroziji s razlièitih aspekata. Treba istaknuti predavanje dr.sc. Željka Dadiæa, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji je govorio o kontroli zdravstvene ispravnosti vode za piæe u R.Hrvatskoj, vezane za aktualne dogaðaje (Vrbani, Slavonski Brod). Nakon stanke za kavu predavanje o pregledu direktiva EU za pitku vodu, trebao je održati mr.sc. Bojan Zmaiæ, ali je zbog službene sprijeèenosti, umjesto njega održao predsjednik Hrvatskog društva za zaštitu voda doc.dr.sc. Zorana Nakiæ. Seminar je završio okruglim stolom „Uloga korozijske zaštite konstrukcija u ureðajima za obradu pitkih voda“.

Priredio, N. Ukmar

DOGAÐANJA

4. 11. 2008 urušio se kolnik na križanju Krapinske i Ozaljske ulice, što je dovelo do prometnih problema na tom veoma frekventnom gradskom èvorištu. Pri tome je u nastalu rupu 1,5 × 1,5 m. upao kotaè putnièkog auta koji se u kobnom trenutku tamo našao. Do sanacije nastalog uleknuæa prošlo je predugo vremena, iz prostog razloga što nitko od brojnih predstavnika komunalnih tvrtki na terenu nije ZNAO razlog propadanja kolnika!?!

Meðutim uvidom u bilo koju kartu u kojoj su urisani potoci, ili njihova presvoðenja, dalo se ustanoviti da potok Kunišèak teèe samo u dijelu iznad Ilice otvorenim koritom, a veæ iznad Domobranske ulazi u presvoðenje te ispod Ilice, željeznièke pruge i t.d. teèe Krapinskom, Gagarinovim putem, pokraj “Kockice” da bi došao do Savice. Na dijelu kolnika na Trešnjevki to presvoðenja potoka Kunišæaka ima velièinu 380/230 cm (prethodno za kombi vozilo- teoretski) te je jedina moguæa komunikalija koja može u sebe primiti te dalje (nevidljivo) otplaviti materijal nestao pod uleknuæem kolnika!! Da to brojni nazoèni oèevidu nisu znali naprosto je èudno, da ne velimo neshvatljivo, buduæi rade i plaæeni su u komunalnoj sferi “metropole”. Zapuniti nastalu šupljinu beto nom je istina najbrža moguæa sanacija, meðutim što je sa ošteæenjem presvoðenja potoka koje u tom permanento “vibriranom” prostoru može i opet “usisati” okolni ne betonski dio ispune?!?!

Koje po redu je ovo propadanje kolnika u Zagrebu u zadnje vrijeme nema smisla niti brojati (Vodovodna, Kišpatiæeva, Petrova, Ozaljska te neka dalja). Komentar na sve je, da podzemne instalacije treba kontrolirati te pravodobno sanirati, što u Zagrebu nitko ne èini veæ desetljeæa!?! No coment, jer tko te sluša!!

Rade Karleuša dig.

ZANIMLJIVOSTI

VODENI SAT

Prva èovjekova naprava za mjerenje vremena bio je sunèani sat, štap zaboden u pijesak koji je svojom sjenom pokazivao protok vremena (dok je bilo sunèano – po danu). Zatim su uslijedili satovi kod kojih vrijeme mjereno pravilnim istjecanjem vode ili pijeska „klepsidra“ grè. (klepto – skrivam, kradem; hydor – voda).

Kako je èitateljstvu vodeni sat manje poznat, to ga koristeæi podatke iz leksikona i rjeènika ovdje opisujemo. Nastao je u starom vijeku iz posude napunjene toèno odreðenom kolièinom vode, a ona je istjecala kroz rupu, što je trajalo jedan sat. Vodeni sat su koristili Asirci još 600 g. prije n.e., a nazvan je po grèkom „kle-psidra“. Stari Rimljani su ga uveli 150 g. prije n.e, da bi im poslužio u ogranièavanju govornika tokom sudskih rasprava ili govora u Senatu. Sat je takoðer korišten i u vojnoj službi u odreðivanju trajanja noænih straža.

Prema Arapinu Gazariju koji je 1206.g. napisao djelo u satovima, vodeni sat je djelovao tako da je èamac koji je u posudi plutao bio je punjen vodom kroz rupu na dnu. Pri tome je voda tiskala zrak iz odjeæe fi gure prema glavi, a prolazeæi kroz frulu proizvodio je zvuk, dajuæi znak da je istekao jedan sat. Èamac je u tom èasu sjeo na dno posude te se postupak morao ponoviti za slijedeæe mjerenje vremena.

Rade Karleuša, mag.ing.aedif.

11Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society

NOVOSTI IZ DOMAĆEG ZAKONODAVSTVA

Pristupanjem R.HrvatskeEU mora se doma a legislativa uskladiti s pravnom ste evinom EU: To zahtijeva odre enenapore svih Ministarstva u Vladi R.Hrvatske. U Tablicama 1. i „. Prikazane su obveze Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u podru ju gospodarenja vodama

Zakonodavna mjera Eu acquis s kojom se mjera usklađuje Upućivanje u proceduru VRH

Zakon o vodama Direktiva 2006/60/EZ (Okvirna direktiva o vodama) IV kvartal 2008. Pravilnik o zaštiti voda od one iš enja nitratima poljoprivrednog porijekla

Direktiva 91/676/EEZ, o zaštiti voda od one iš enja izazvanih nitratima iz poljoprivrede IV kvartal 2008.

Pravilnik o kvaliteti vode za kupanje Direktiva o kakvo i vode za kupanje 76/160/EET(2006/11/EZ) IV kvartal 2008.

Pravilnik o komunalnoj otpadnoj vodi

Direktiva Vije a 91/271/EEZ , o komunalnim otpadnim vodama IV kvartal 2008.

Pravilnik o kakvo ivode pogodne za život slatkovodnih riba

Direktiva Vije a 78/659/EEZ, o kakvo i vode potrebne za život slatkovodnih riba IV kvartal 2008.

Pravilnik o kakvo ivode za uzgoj školjkaša

Direktiva Vije a 79/923/EEZ, o kakvo i vode za uzgoj školjkaša IV kvartal 2008.

Zakon o financiranju vodnog gospodarstva

Direktiva 2006/60/EZ (Okvirna direktiva o vodama) IV kvartal 2008.

Tablica 1.

Podzakonski akt Zakonska osnova za donošenje podzakonskog akta Upućivanje u proceduru VRH

Uredba o opasnim tvarima u vodama Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05), l.70. IV kvartal 2008.

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o klasifikaciji voda

Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05), l.71., st..4. IV kvartal 2008.

Odluka o podru jimapodložnim eutrofikaciji i podru jima ranjivim na nitrate

Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05), l. 71 b., st..5. IV kvartal 2008.

Tablica 2.

Izvor: 11.sjednica Vijeća Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society 12

PRISTUPNICAZA ČLANA POJEDINCA Zaposlen Nezaposlen Student/uèenik Umirovljenik(oznaèiti X) OSOBNI PODACI- Ime i prezime ...............................................................................................................................- Zanimanje/zvanje.........................................................................................................................- Adresa:......................................................................................................................................... (navesti poštanski broj, mjesto, ulicu i broj, broj telefona, telefaxa, te e-mail adresu)

PODACI O ZAPOSLENJU- Naziv tvrtke/institucije...................................................................................................................- Adresa:......................................................................................................................................... (navesti poštanski broj, mjesto, ulicu i broj, broj telefona, telefaxa, te e-mail adresu)

- Radno mjesto...............................................................................................................................PODACI O ŠKOLOVANJU STUDENATA I UÈENIKA- Naziv obrazovne institucije...........................................................................................................- Adresa:.......................................................................................................................................... (navesti poštanski broj, mjesto, ulicu i broj, broj telefona, telefaxa, te e-mail adresu)

- Godina studija......................................Usmjerenje:......................................................................- Primam stipendiju od:...................................................................................................................OSTALI PODACI ÈLANA POJEDINCA- Èlan sam HDZV-a:..........godina- Èlan sam sekcije:..........................................................................................................................- Poštu želim primati na adresu: Doma Tvrtke (oznaèiti X)

ZA KOLEKTIVNOG ČLANA- Naziv tvrtke/Institucije............................................................................... MB..............................- Adresa:................................................................................. ......................................................... (navesti poštanski broj, mjesto, ulicu i broj, broj telefona, telefaxa, te e-mail adresu)

- Odgovorna osoba:.........................................................................................................................- Opunomoæeni predstavnik:............................................................................................................IZJAVAIzjavljujem da æu se pridržavati Statuta HDZV-a i redovito plaæati èlanarinu. POTPIS (pojedinca/odgovorne osobe)

..............................................................

ISPUNJENU PRISTUPNICU MOLIMO VRATITI FAXOM NA BROJ 01/ 611-8570Članstvo u Hrvatskom društvu za zaštitu voda omogućuje Vam aktivnije sudjelovanje

u zaštiti voda i očuvanju vodnih resursa za buduća pokoljenja.

HRVATSKO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU VODA10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

www.hdzv.hr Èlanstvo u HDZV može biti POJEDINAÈNO i KOLEKTIVNO. Za uèlanjenje u HDZV je potrebno ispuniti i potpisati priloženu

PRISTUPNICU. Godišnja èlanarina za zaposlene pojedince iznosi 100 kn (15 Eur), dok su nezaposleni, studenti, uèenici i umirovljenici osloboðeni plaæanja èlanarine. Kolektivna èlanarina iznosi najmanje 2000 kn (300 Eur)/god., a po moguænosti i više, kao pomoæ društvu, buduæi je HDZV neprofi tabilna udruga, èiji se troškovi namiruju uglavnom iz èlanarine. Nakon prijema Vaše pristupnice, dostavit æemo uplatnicu za èlanarinu s Vašim èlanskim ID brojem.

13Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water pollution Control Society

Uz ovu sliku predblagdanski dekorirane ulice u Zagrebu našeg stalnog suradnika R. Karleuše

HRVATSKO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU VODA

ŽELI SVIM SVOJIM ÈLANOVIMA

SRETNE BOŽIÆNE BLAGDANE I

USPJEŠNU NOVU 2009.GODINU

Promidžbene poruke naših članova

vaπ partner u zaπtiti okoliπa

28

BIOROTORI - srednjih kapacitetaSuvremeni ureaji za bioloπko-aerobno proËiπÊavanje otpadnih voda

Sustav za proËiπÊavanje TEHNIX 5000 ugraen u Sloveniji Veliki ureaj za proËiπÊavanje voda do 100 000 ES

Srednje veliki sustavi za proËiπÊavanje otpadnih voda veliËina od 1000 ES do 5000 ES

Shematski prikaz proËistaËa otpadnih voda s dodatnom aeracijom

Redoslijed tehnoloπkih procesa u biorotoru

1. Pri hvat na ko mo ra ure a ja te odva ja nje kru ti na iz ot pad nih vo da.2. Pre pum pna po di zna sta ni ca i pri pre ma bio ma se po mo Êu ro to ra pum pi.3. Ae ra cij ski ba zen - obo ga Ëi va nje vo de ki si kom i is tje ri va nje amo ni ja ka.4. Primarni bazen-dozator bio mase rotirajuÊeg polipropilenskog rotora.5. Ro tor ispu njen po li pro pi len skim pro toË nim sa Ëa stim blo ko vi ma.

6. Se kun dar no ta lo æni ba zen pro Ëi πÊe ne ot pad ne vo de.7. Sustav za ispumpavanje i recikliranje proËiπÊene vode.8. Komora za kontrolu i uzimanje uzoraka proËiπÊene vode.9. Sustav za odmuljivanje i izvlaËenje nataloæenog mulja

10. Komora za stabilizaciju i egalizaciju proËiπÊene vode.

BRT-1000

BRT-1250

BRT-2500

BRT-5000

Oznakaureaja

1000

1250

2500

5000

Ekvivalentosoba

(po danu)

100

125

250

500

Dnevni dotok

(m3/dan)

60

75

150

300

Organskiteret

(kg BPK5/dan)

10,0 x 2,75 x 2,75

12,0 x 2,75 x 2,75

22,5 x 7,0 x 2,75

22,5 x 15,5 x 2,75

Dimenzijeureaja

(AxBxH m)

11,0 x 3,0 x 0,2

13,0 x 3,0 x 0,2

22,5 x 7,0 x 0,2

22,5 x 15,5 x 0,2

TemeljnaploËa

(axbxh m)

315

400

500

600

PrikljuËnecijevi(Ø)

7,5

8,5

18

35

Instaliranasnaga(kW)

Ugovor o poslovno-tehniËkoj suradnji firme SFC iz Salzburga i poduzeÊa Tehnix rezultira velikim moguÊnosti-ma. Projektiranja i montaæe sustava za proËiπÊavanje otpadnih voda kapaciteta od deset do milijun stanovnika.

Sretna Nova 2009 !

Promidžbene poruke naših članova

vaπ partner u zaπtiti okoliπa

29

SUV RE ME NI RA Z DJEL NI SU STAV ODVOD NJESA NI TAR NO-FE KAL NE, ZAULJ E NE POV R©IN SKE I KROV NE OBO RIN SKE VO DE

BIOROTORI KONTEJNERSKOG TIPAZA VODOZA©TIΔENA PODRU»JA

BI O RO TOR KON TEJ NER SKOG ti pa ve li ke mo bil no sti na mije njen je za pro Ëi πÊa va nje ot pad nih sa ni tar no-fe kal -nih vo da iz rad niË kih kam po va, priv re me nih i osta lih na se lja ko ja su mo bil nog ti pa, od no sno ko ja na kon pe ri o -da po sto ja nja i ko ri πte nja se le na dru gu lo ka ci ju. Jed no stav na de mon ta æa, tran sport i po nov na mon ta æa ga -ran ci ja su mi ni mal nih tro πko va, a ujed no i mak si mal ne bri ge za oko liπ. Kon tej ner se po stav lja na ni ve li ra nuËvrstu po dlo gu. Ni je po treb na gra e vin ska do zvo la.

RE DO SLI JED TEH NO LO ©KIH OPE RA CI JA U BI O RO TO RUBi o lo πko-ae rob na obra da

1. Do vod ni cje vo vod bi o ro to ra2. Pri vat na ko mo ra ure a ja3. Odva ja nje kru ti na i pje sko lov4. Pre pum pna po di zna sta ni ca5. Usit nja va nje i pri pre ma bi o ma se6. Bi o lo πka obra da na bi o ro to ru7. Ae rob na obra da ot pad ne vo de8. Ta lo æe nje i ana e rob na obra da vo de9. Sta bi li za cij ski ba zen, ana e rob na obra da10. Izlaz vo de i uzi ma nje uzo ra ka

RE DO SLI JED TEH NO LO ©KIH OPE RA CI JA U SE PA RA TO RU

Fi zi kal na obra da1. Pri vat na ko mo ra - odva ja nje kru ti na2. Odva ja nje pije ska u se pa ra to ru3. Flo ta ci ja - ulj a u se pa ra to ru4. Ko a le scen tni ulo æak - us mje ri vaË5. Izla zna se pa ra tor ska ko mo ra

Sa bir ni πaht pro Ëi πÊe ne vo deMo guÊ no st za li je va nja i na vod nja va nja

Eko lo πko in du ka tiv ni ispu st1. Izla zna per fo ri ra na ci jev PVC2. Po li pro pi len ski blok na kra ju ci je vi3. »e liË no ko ri to sa bi je lim ka me nom4. Pri hvat ni re ci pi jent, ka nal ili po tok5. Be ton ske trav na te plo Ëe

Re ci pi jent - ka nal, po tok, je ze ro, odvod nicje vo vod

Uto var kon tej ner skog BI O RO TO RA za Li bi ju

Jednostavna manipulacija

Kupujmo hrvatsko !

Promidžbene poruke naših članova

ÈESTIT BOŽIÆ I SRETNU NOVU GODINUŽELI VAM

HIDROPROJEKT -ING