52

HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj
Page 2: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

K A ^~7 A T f~\ / i ZJ I \ L VJ

1-12 29 ŠUMSKI DANAS PREDSTAVIJAMO POŽARI ŠUMARIJU DUGA RESA 20M. Šumarija na četiri rijeke Pet paklenih •1A_'1-| dana Dalmacije ^ E T O 2000, U H O O

»QUEKEUS« U DRVENIKU Odmr .- ika

15 32-33 ŠUMAJRI BAVARSKE U HRVATSKOJ SVJETSKO PliVL'SSl-VO Nasimmk uspješne meiuđrimme šumarske (; suradnje -

M • • • • • • TI 16-18 ŠUMARSKE RAZGLEDNICE/fASENAK Na Bjelolasici godinu li-S'

23 EKOLOGIJA Prije procjene ujednačiti kriterije . -.

2 4 - 2 5 DOGAĐANfA IJETNA ŠETNJA MEDVJEDNICOM Gn; 'ske U zelenom raju si'ega hi... ii««t',<

^^~^'^ 34-35 MAĐARSKI ŠUMARI U HRVATSKOJ " ^ ^ " - ^

• 3. DO 9. RUJNA • • • • • • • i j 13 ' " iPtANA

• f terendja KTl: .(Me.

37-39 u POVODU 16. RUJNA Dana zaštite ozonskog omotača

40 SUŠA

41 OLUJNO NEVRIJEME U ROVINJU Stradale priohalne šume Rosnnja

42 SENJ PROSLAVIO 70. OB.LJETNICU ORGANIZIRANOG LOVSTVA Mujhmska dii'ijac u Hrvatskoj -danas

43 FMIRODA I PAMTA7TT.4 Galerija alrai-

44 UNAI>REĐIVANJE DOSADAŠNJIH ODNOSA Potpisan novi sporazum između poshdapca i predsjednika GZV

45-47

•um kitmk

i • • • • • • i-n 28 u SKLOPU M.ANIFESTACIJE »LJETO U FUŽINAMA« Obilježena 195, oMjcinica iu

yRVATSKi SUME.

36 NOVIJA KV-As kan va

POSJET

•! ' »GIJA

20-22 ilJSKIH ŠUMARA umara nema vranića

iVljcsečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Direktor: Željko Ledinski, dipl. inž. šum. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž. Uredništvo: Branko Meštrić, dipl. inž. predsjednik, članovi dipl. ing. Ladislav Jursik, dipl. ing. Herbcrt Krauthakcr, dipl. ing. Željka Bakran, dipl. ing. Mladen Slunjski, dipl. ing. Čedo

Križmanić i dipl. ing. Ivan Ilodić Redakcija časopisa: Antun Lončarić, urednik, te novinari Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleše i Ivan Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinoviča 2, Zagreb tel. 01/4804 169 e-mail: direkcija hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Naklada: 8000

Naslovna stranica: Mi smo jedini preživjeli (selo Medici/Makarsko primorje B. Marković) ' ^ • ^ Zadnja stranica: Šuma Ribnjača - Šibenik (M. Mrkobrad)

Page 3: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

ŠUMSKI POŽARI 2000.

Pet paklenih dana Dalmacije Fonoć 25. kolovoza - iz

dva automobila češke registracije na velikom

parkiralištu u Omišu izlaze užurbano najprije bračni pa­rovi, a potom i djeca, nešto žustro pričaju i pogledavaju preko Cetine, prema svjetle­ćem i prijetećem obzoru iz­nad Omiša. Kao da idu na kupanje, ali nisu se stigli ni obući, tek su na brzinu po­kupili stvari. A tamo nekih kilometar dalje prema nebu tamnocrveni plamenovi i dim izgledaju sablasno u no­ći. Apartmani u Ruskamcnu ponad Omiša, u kojima su bili češki turisti, nestali su za nekoliko minuta. Vjetar je pospješivao još jedan u nizu kasnoljetnih požara, no ka-naderi u noći nisu mogli po­moći, a vatrogasci su spasa-

Od 22. do 27. kolovoza ove, u požarima rekordne godine, u Dalmaciji je dnevno gorjelo

na tridesetak mjesta. Sveukupno do 22. rujna

zabilježeno je 692 požara u kojima je opožareno blizu 68.000 hektara šuma i

šumskoga zemljišta. Unatoč nadljudskim naporima brojnih vatrogasnih jedinica, građana

i djelatnika »Hrvatskih šuma«, potpomognutim »canaderima«, požari su

ugašeni tek dolaskom prvih kiša. Požar kod Lokve Rogoznice na samoj

strali unio je nemir među turiste magt-

Gusta visoka šuma alepskog bora kod Lokve Rogoznice u potpunosti je izgorjela

dnevno oglašavale desetak puta, vatrogasna kola jurila u svim smjerovima a vatroga­sci razapeti na sve strane tek su stigli spriječiti da ne izgo­re i objekti. A kanadera je, sad se vidjelo, puno prema­lo. I sada se vidjelo kako su oni jedino efikasno oružje za nepristupačne predjele na našoj obali.

Šumarija Split, a napri­jed opisani doduše gradski detalj, zbio se na njenom području, rekorder je u

»Hrvatskim šumama« kako po broju požara (130) tako i opožarenc površine (13.000 ha). Ovo ne baš poželjno vodeće mjesto zapravo ne iznenađuje. Sa 77.500 ha, to je i najveća hrvatska šuma­rija gdje su se, kao uostalom u cijeloj Dalmaciji, ove go­dine nesretno poklopili naj­važniji elementi za pojavu požara, i suša, i visoke tem­perature, i vrlo često jak vjetar. A o ljudskom faktoru da i ne govorimo. Od na­

vali kuće oko kojih se kroz borovu šumu šuljao požar. Za pola sata sve je bilo goto­vo, izgorjelo je do same oba­le. A češki turisti, valjda na­vikli na takvu zbrku i sve samo ne monotono i dosad­no ovogodišnje ljetovanje, nisu se dali zbuniti - sjeli su u svoje automobile i vratili se natrag. Sutra je novi dan, treba ga iskoristiti.

Bio je to tek jedan dan, bolje reći noć, u »pet pakle­

nih dana« Dalmacije, od 22. do 27. kolovoza, kad je dne­vno znalo izbiti i 30-ak po­žara. No, nije gorjelo samo tih zadnjih dana kolovoza, bila je to kulminacija ovoga ljeta za pamćenje, rekordnog po požarima kao niti jedno­ga dosad. »Dalmacija gori«, bili su naslovi u dnevnim novinama koji nisu ništa dramatizirali ni pretjerivali, nego jednostavno registrirali stvarno stanje. Sirene su se U Čelini Stanićima vatrogasci su morali spašavati i kuće

Časopis Hrvatske šume / 1

Page 4: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

Izgorjela borova šuma u predjelu Tugare u Šumariji Split

Sridilica Žmovnica, alepski bor

Najveći požar u šibenskoj šumariji zahvatio je predjele Rimljača-Burina. Gorio je alepski i crni bor.

mjerno podmetanih do kraj­nje nepažnje (čikova iz auto­mobila, paljenja korova i drugog).

- To su samo obrađeni požari, bez onih manjih u kojima nije bilo štete - poja­šnjava upravitelj splitske Šu­marije ing. Ivan Melvan. O ukupnoj materijalnoj šteti tek će se kasnije moći govo­riti, kad krene sanacija. A tu se već sad naslućuju proble­mi. Ovo uz more, dužni smo prema zakonu zbog tu­rizma sanirati u roku od tri godine, ali što će biti s povr­šinama u zaleđu, pa s privat-

Je li se moglo učiniti više?

Slična je i kninska ljetna priča s jednim potpitanjem: nije li se u pojedinim trenu­cima 1 na nekim lokacijama moglo učiniti više. Nikome, naravno, ne pada na pamet da se miješa u posao vatro­gasaca (imaju oni, uostalom, svojih problema), niti im spočitava ono što nisu usp­jeli učiniti, tim više, što je u to vrijeme gorjelo na sve strane. Upravitelj kninske šumarije ing. Zeljko Bralić, koji se u jednom trenutku i sam našao među gasiteljima.

DAVA NOSI ALEPSKI BOR!

mšta ne raste, m grab, ni cmika, a toga je nekad ovdi puno bilo, reče jedan seljak u razgovoru lagjH smo zapodjeli o požarima.

N i požara onda nije bilo, a otkad šumari s taj bor, on služi samo za požare, jer najbolje gori, reče seljak svoje i - ode.

N e mareći da se alepski bor uglavnom ja"'"' sam, a šumari ga sade samo gdje je nužno. ]

U napuštenim selima u skradinskom zaleđu izgorjeli su i voćnjaci, sve što se našlo na putu vatri.

mm površinama. Tko će to sanirati i kada, pita se Mel­van.

Ima i razloga, jer od ukupno opožarenih šuma i šumskoga zemljišta 6.800 ha su državne a 6.200 ha privat­ne površine. Gorjele su i vi­soke državne šume, najviše u Dubokoj Dragi, gdje je od 458 ha bilo 115 ha alepskog bora, u Rupotinama (1084 ha), 41 ha bora, u Lokvi Ro-goznici, uz samu magistralu, od 531 ha zahvaćenog pla­menom stihijom izgorjelo je 29 ha visokih šuma, u Blatu na Cetini nepovratno je ne­stalo 31 ha prekrasnoga cr­nog bora, gorjelo je i u pre­djelima Tugare, Zrnovnica-Dvori, Borovača-Sutina (30 ha crnog bora) i drugima. Najveća površina zahvaćena vatrom je kod Segeta Gor­njeg, čak 3.699 ha, većinom privatnih šuma.

spominje veliki požar na Dinari kad je 13 dana gorjelo.

- Počelo je 18. a prestalo 30. kolovoza, tek kad je pala kiša koja gaje ugasila. Prvo­ga dana opožareno je 5 ha, vatrogasci su to lokalizirali i pomislili kako je gotovo. N o požar nitko nije čuvao, pa se s vjetrom ponovno javio, prešao preko vrha u Bosnu, tamo ga nisu ni gasili, da bi se 23. kolovoza opet vratio na naše područje. N o taj je teren bio nepristupačan, a istodobno je gorjelo i kod Gračaca, na Promini i još desetak mjesta. Padinom se kroz suhu travu spustio i zahvatio 200 ha prirodne borove šume. Vatrogasci su ga na trenutak zadržali, a i sam sam tada bio s naprtnja-čom na terenu. Desetoga dana vatra se prebacila do bukove šume i tu stala. Potom smo ga kanaderima i

2 / Časopis Hrvatske šume

Page 5: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

ŠUMSKI POZAf

1

^f , -

U predjelu Varoš gorjele su punjače medunca i alepski bor

helikopterima lokalizirali. N o 13. dana požar se preba­cio preko jednog dosta širo­kog puta, jer nije bio čuvan, i ponovno planuo. Tada je na ovom području bilo blizu 200 ljudi, no nisu uspjeli spriječiti da cijelo brdo izgo­ri. Tek nadošla i toliko po­trebna kiša, uspjela je požar stvarno i konačno ugasiti, prisjeća se tih dana Bralić.

Iz Knina sve se to moglo lijepo vidjeti. U noći duga plamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo.

O velikoj materijalnoj šteti teško je govoriti, no da će šumari imati što raditi, nema sumnje. Ukupno je opožareno oko 9.800 ha državnih i privatnih šuma i šumskoga zemljišta, a gor­jelo je i na Plješivici, Svilaji, i drugim lokalitetima.

I za pet godina bilo bi puno!

Da se s vatrom teško boriti, ali da se u presudnim trenucima mora znati tko, što i kako radi, potvrđuje i revirnik Anđelko Ciilina iz Šumarije Drniš.

- Mogu reći da ovo u svoin radnom vijeku nisam doživio. Iza podneva, u pre­djelu Varoš, vodom polije­vamo zemlju punu borovih iglica i travu kako vatra ne bi zahvatila sastojinu crnoga bora i da se ne širi dalje, no voda samo klizi po iglicama, nestaje potom u zemlji iz koje se počinje pušiti, dimi­ti, 1 uskoro se opet pojavi vatra!

I ovdje je požar bio lo­kaliziran. N o u blizini trafo­stanice, ostalo je tinjati da bi sutradan ponovno izbio. No tada je gorjelo i u Petrovu Polju, na Svilaji i još neko­liko mjesta istodobno.

Penjemo se Prominom gdje su u predjelu Vola iz­gorjele panjače medunca, u Jarčištu sastojina crnoga bo-

kih šuma bukve i bora. Oko 1300 ha su niske šume me­dunca, graba, uglavnom na Promini, Svilaji, Miljevač-kom platou, dok su ostalo šikare, pašnjaci, kamenjari. Najviše je stradala gospodar­ska jedinica Promina gdje je opožareno oko 3000 ha. U jednom trenutku, pred kraj kolovoza, ovdje je bilo preko 200 vatrogasaca, bili su tu i helikopteri i kanade-ri.

- Ne mora svatko voljeti šumu, ne mora voljeti ni prirodu, no ovo što se dogo­dilo prava je katastrofa, do­daje Culina. Treba sve to obnoviti, ali otkud novci, ljudi. Da je ova površina opožarena u pet godina, bilo bi puno, a ne samo u jedno ljeto.

Svemirski pejsai - Siverić Kapela Sv. Nedjelja (Drniš): požar u kolovozu »dovršio« je ono što je preostalo iz požara 1991.

godine

ra. Na Siverić Kapeli - Sv. Nedjelji dokrajčeno je ono što je prvi put gorjelo još 1991. godine. Gorjelo je preko na Svilaji i na Kozja­ku.

- Ne pamtim toliko po­žara na drniškoj Šumariji. Dosad smo imali 66 požara kojima je zahvaćeno 9.578 ha šuma i šumskoga zcinlji-šta, precizan je upravitelj itig. Rajko Cupić. Najvećim dije­lom, 8.103 ha, su državne šume, od čega 360 ha viso-

Gorjelo i minirano područje

- Vozimo se područjem kojim je išla linija razgrani­čenja, ovdje u skradinskom zaleđu bila je prva crta bojiš­nice, priča ing. Branko Kekelić dok se vozimo cestom pre­ma Skradinu. S lijeve strane je šuma Rimljača u gospo­darskoj jedinici Rimljača -Burina, najveće opožareno područje u šibenskoj Šuma­riji. Dio šume je nepristupa­čan, nije se moglo gasiti, a neće se moći ništa ni raditi. To je sada nakon rata veliko, pusto i nenaseljeno područ­je, gorjela je i trava, zapušte­ni i napušteni voćnjaci, ma­kija, sve.

Od ukupno 1258 ha ovoga ljeta zahvaćenih poža­rom u šibenskoj Šumariji, na Rimljaču otpada 350 ha od čega 310 ha državnih šu­ma. No tu je 160 ha visokih šuma. Požar je počeo u pre­djelu Velika glava i otud se širio dalje. Priča se ponavlja u tom smislu da je prvog dana požar bio lokaliziran, no drugi dan krenuo je da­lje. Uz glavnu prometnicu dio plodne zemlje je obrađen, koji je ranije raz-miniran. U dijelu koji je obrađen, a nije razminiran, svatko radi na vlastitu odgo­vornost, -^it-

Tekst i snimci: IVliroslav IVlrkobrad

Panjače medunca gorjele su na Promini i u predjelu Vola

Časopis Hrvatske šume / 3

Page 6: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

u Promini: opozareno vise od 3000 ha

Izgorjela borova kultura u predjelu Uvijaj u kninskoj Šumariji

^ftj^ "*tife j ^ jj^ ^

Požutjela Dinara: Od blizu 10.000 ha opožarenih površina u Šumariji Knin, najviše je na Dinari

4 / Časopis Hrvatske Šume

Do sada 692 požara U Hrvatskoj su do 22.

rujna ove godine, pre­ma podacima irif;. Tere­

ze Bošnjak, stručne suradnice za zaštitu šuma u Hrvatskim šumama, zabilježena 692 šumska požara u kojima je opozareno 67.889 ha šuma i šumskog zemljišta. Prema svim podacima to je požarima rekordna godina otkako se oni sustavno prate. Us­poredbe radi, prošle 1999. go­dine evidentirana su 223 požara sa 6.050 ha izgorjele površine. Godinu dana ranije, 1998. bio je 441 požar u kome je zahvaćeno 32.055 ha.

Najveći dio požara dogo­dio se u krškim upravama šuma, čak 582, i u njima je izgorjelo 66.535 ha šuma i šumskoga zemljišta, a tek nešto više od polovice iz­gorjelih površina, 38.773 ha, su državne šume. U ukupno opožarenoj površini na visoke šume otpada tek 3.652 ha (u državnom vlasništvu 3.306 ha) dok su ostali požari zahvatili makiju, panjače, šikare, garige te ostalo šumsko i poljoprivredno zemljište. Prve procjene govore o šteti

preko 2,6 milijarde kuna, no o stvarnoj šteti moći će se go­voriti kada se krene u sana­ciju. Cak 80,5 posto svih požara, bilo je u kolovozu.

»Hrvatske šume« p.o. Za­greb, kao državno poduzeće koje gospodari sa 1.978.978 ha šuma i šumskoga zemljišta u Republici Hrvatskoj (81 po­sto ukupnih šumskih površina) ove su godine, kao i ranijih poduzele niz preventi­vnih akcija u cilju sprječavanja izbijanja požara. U tu svrhu ove je godine izdvojeno više od 71 milijun kuna iz kojih se financirala i izgradnja novih šumskih pro­sjeka s elementima cesta, održavanje postojećih (kojih je na kršu 2.627 km), izgra­dnja promatračkih objekata, rad motrilačko dojavnih službi i drugo. Sve to ipak nije bilo dovoljno kako bi se spriječili tako brojni požari čijem su izbijanju i širenju, osim ljudskoga faktora, ove godine pogodovale ekstremne vremenske prilike, dugotrajna suša, visoke temperature te vjetar.

BROJ ŠUMSKIH POŽARA I ZAHVAĆENIH POVRŠINA 2000. (U HA)

Krš Kont. Ukup.

Broj 582 110 692

Drž. pov. 38773

887 39660

Pri. pov. 27762

457 28229

Ukupno 66535 1354

67889

Vis. šume 3652 963

4615

Drž. 3306 956

4262

Priv. 346

7 353

BROJ ŠUMSKIH POŽARA I OPOŽARENIH POVRŠINA OD

1992. DO 2000. GODINE Godina 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.

Broj 325 372 181 109 305 305 441 223 692

(Do 22. rujna 2000.)

Površina 11130 20157 7836 4650

11214 11122 32055 6053 67889

- ^

Page 7: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

ŠUMSKI POŽARI 2000.

f ISTRA ^

Sve je pod kontrolom, a nikad toliko požara

stra je ove sezone bila rekordna po požarima. U 47 požara evidentira­

nih do prve polovice ruj­na, opožareno je 1212 ha državnih i privatnih šuma. No to je još sreća u nesreći, ako se tako može reći, jer ovdje je u pojedi­nim dijelovima Istre bilo i ponešto kiše, zeleni se u usporedbi s Dalmacijom.

Je li onda doista sve »pod kontrolom«, kako sugerira gornji naslov, ili se moglo napraviti više? Nema jasnog odgovora. No, što se »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb tiče, sredstva uložena u protu­požarnu preventivu (pre­ko 71 milijun kuna, a to se može mjeriti s onim što se izdvaja iz državnog pro­računa) i onoga što konti­nuirano iz godine u godi­nu rade (protupožarne prosjeke, ceste, motrilice, vozila za ophodnju, cjelo­dnevno motrenje), napra-

r

V

Čini mi se kako sav naš uloženi trud u cijelu

protupožarnu preventivu ne daje odgovarajuće

rezultate - ističe ing. Marijan Kolić,

upravitelj

Uprave šunna Buzet

»5

Sthester Pranić na motrilki Muntižana

Ing. Čedo Križrnanić: m Ovdje je opasno i m proljeće i ii^to^^

vljeno je doista najviše, koliko se u datim okolno­stima moglo. Gori i u dru­gim mediteranskim zem­ljama: Španjolskoj, Grč­koj, Italiji, zahvaćene su i veće površine s visokim šumama. No može li se napraviti još više? Dakako uvijek se može.

^-itii'"'' ^•vrv^HtKfmiH'

^ 4 ^

Pogled s motrilice Mutižana dopire do Učke

- Čini se, kako taj veliki uloženi trud u cijelu pro­tupožarnu preventivu ne daje odgovarajuće, može se reći očekivane rezultate, kaže upravitelj Uprave šuma Buzet dipl. ing. Marijan Kolić. Napra­vljeno je puno, naši se ra­dnici ovih ljetnih mjeseci iscrpljuju, a nikad toliko požara. Ovdje su, treba reći, vremenske prilike i dugo razdoblje bez kiše, naprosto stvorile uvjete za pojavu požara. No mora­mo početi razmišljati da­lje, o podizanju preventi­ve. Moderna tehnologija nudi i moderna rješenja, postavljanje kamera na pojedine istaknute punk­tove koje će danonoćno pokrivati teren. Neke sus­jedne zemlje imaju formi­rane centre za motrenje gdje su šumari u prvome

Časopis Hrvatske šume/ 5

Page 8: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

ŠUMSKI POŽARI 2000.

planu, a imaju i šumarsku policiju. Ovdje još ima nedorečenosti oko nadlež­nosti i treba znati što je preventiva a što gašenje, i tko je za što zadužen. Šu­mari dakako ne mogu ga­siti, jer nisu za to ni op­remljeni, no moraju naći svoje mjesto, obveze i od­govornost. Ne može se dogoditi da mi pomažemo u gašenju, iscrpljujemo se na nekom zapuštenom ra-slinju gdje je izbio požar, a onda se nakon nekog vre­mena pojavi vlasnik u kra­tkim hlačama i čudi se »kako se to moglo zapali­ti«!

Obilazeći tri šumarije na zapadnoj obali Istre uvjerili smo se da su ljudi angažirani 101 posto! No, to ipak ne znači da požara nije bilo.

Poreč - dvije požarne sezone

- Mi ovdje imamo, ako se tako može reći, dvije požarne sezone, proljetnu i ljetnu. Gori u rano poljeće kad seljaci počnu

paliti travu, što često završi u šumi, govori up­ravitelj porečke Šumarije dipl. ing. Čedo Križtna-nić. Kad se na to nado-veže ovako suho i vruće ljeto onda sve to može prerasti u katastrofu. U Poreču to ipak nije bio slučaj. Ovoga ljeta imali smo, barem dosad, 8 poža­ra koji su zahvatili 49 ha površina. Ovaj posljednji kc d Vrsara u kojem je gorjela niska šuma crnike, odmah je ugašen. Ostale

ROVINJ

'•^x\

Sova Diotnhia u Kaiijiiiiiiiu pohiiLiji dio područja Šumarije iznad udoline kod

Kanfanara (Fausto Križanac na motrilici)

su tek izgorjela i nagorjela stabal­ca, a još se osje­tio i miris gara i pepela kao upo­zorenje a što bi tek bilo da se požar proširio.

To govori o spremnosti i op­remljenosti po­rečkih šumara da na vrijeme sig­naliziraju opas­nost. Osim mo-trilica koje po­krivaju površinu Šumarije tu su i dva automobila

Posljednji poždi kod l'tsaia zaln'atto jt mladu ^uiiiu LiiiiLi

ša svojih 6.402 ha povr­šine i šuma panjačama cr­nike, mcdunca i bjek:)gra-bića, uz kulture četinjača (duglazija, alepski bor, ce­dar) Poreč ne spada u šumarije koje su u prvom stupnju opasnosti od po­žara pa se na motrilicama dežura samo danju. Dobra mreža protupožarnih pro­sjeka s elementima cesta drugi je važan čimbenik koji omogućuje brzu in­tervenciju vatrogasnih po­strojbi. Ove godine napra­vili smo još 2 km nove protupožarne ceste, do­daje Križmanić. U Poreču se u obavljanju protu­požarne preventive osla­njaju isključivo na vlastite radnike (18 zaposlenih u šumariji). I sve bi, što se državnih šuma tiče, još bilo u redu kad ne bi mo­rali brinuti i nagledati sko­ro isto toliko, 6.250 ha, privatnih šuma i šumsko­ga zemljišta na kojima za­pravo izbija više požara nego u državnima.

Mobilna ekipa rovinjski Suiiiaitu »na straži« u predjelu Gurnda

za ophodnju opremljena za gašenje inicijalnog po­žara. Važno je s motrilice na vrijeme dojaviti »jer na taj se način može puno toga spriječiti kao što smo i sami ugasili pet početnih požara«. Na motrilici Muntižana zatekli smo Silvestera Pranića pogleda uprtog prema drugoj mo­trilici, na rovinjskom pod­ručju.

- Dobro se pokrivamo, veli Pranić, i oni iz rovinj­skoga dijela i mi možemo signalizirati opasnost. Još jedna, pt^moćna motrilica je na Limskome kanalu.

Rovinj: Još kad bi svi bili zdravi

U rovinjskoj Šumariji zatekli smo pravu »malu

6 / Časopis Hrvatske šume

Page 9: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

SUMŠKIPOŽARI 2000.

Protupožarna prosjeka u rovinjskoj Šumariji

bolnicu«, upravitelj i rcvir-nik su na bolovanju pa smo teren obišli u društvu još jednoga šumara, upra­vitelja Uprave Buzet dipl. ing. Marijana Kolica, koji je i sam na bolo-vanju(!), te pomoćnika re-virnika Fausta Križanca.

- Zadnji požar imali smo 30. srpnja kad je zahvaćeno 38 ha, i šuma-rijskih i privatnih, veli Križanac. Ukupno je do­sad gorjelo na 173 ha državnih šuma i šumskoga zemljišta i na 204 ha pri­vatnih šuma. Ukupno 377 ha, što je više nego lani.

- Šumarija je dobro opremljena, dodaje ing. Kolić. Uz četiri motrilice. Bale, Golaš, Sv. Martin i Kanfanar tu su i pojedi­načne patrole i jedna višečlana mobilna ekipa opremljena za gašenje početnoga požara. Njen se sastav brojčano mijenja, smanjuje i nadopunjuje ovisno o vremenskim pri­likama i potrebama. Tu smo ekipu s kamionetom

u kome je bio alat, naprtnjačc s vodom, met-lanice, zatekli »na straži« u predjelu Gumila.

Notrilica u Kanfanaru je nova, sagrađena za ovu se­zonu. Na povišenom je mjestu, nad dragom ispod Kanfanara, i s nje pogled dopire do motrilice Sv. Martin. U cijelome tom sustavu najvažnije je do­bro funkcioniranje sustava veza i da se prvi požar na vrijeme uoči i dojavi, kon­statira Kolić. Tada se može spriječiti veća šteta, jer ako požar uhvati maha, a obično se tada pojavi i vjetar, onda je šteta neizbježna.

Pula: Dobra suradnja s vatrogasnim postrojbama

- Protupožarna služba pulske Šumarije tijesno je povezana s profesional­nom vatrogasnom pos­trojbom u gradu kojoj se naši ophodari javljaju s određenih punktova. Kako su i dobrovoljna vatroga­sna društva aktivna, a za­paženi su pomaci i kod or-

im šuma s motrilice se mogu vidjeti i turisti koji su na robinzonskom ljetovanju u kamp-kućicama u šumi

Časopis Hrvatske šume / 7

Page 10: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

SOI^SKI POŽARI 2000.

ganiziranja protupožarne zaštite kod jedinica lokal­ne samouprave, može se reći kako sve to zajedno dobro funkcionira te kako j e na osam požara koliko ih j e na pulskome pod­ručju bilo do 1. kolovoza i nije bilo većih šteta, procjenjuje trenutačnu si­tuaciju u Šumariji Pula njen upravitelj dipl. ing. Valter Buršić. T o ne znači da ih ne može i neće biti, no kad bi pala prava kiša, koje ovdje nije dugo bilo, opasnost od daljnjih požara znatno bi se smanjila.

Prvenstveno zbog vre­menskih prilika ništa se ne može sa sigurnošću tvrdi­ti, no motnlice i šest auto­mobilskih ophodnji u protupožarnoj preventivi ipak su neka garancija da će se brzo intervenirati. Svi se ovdje prisjećaju ka­tastrofalnih posljedica ve­likog požara iz 1993. godi­ne koji je pomalo saniran alepskim bt:>rom. S m o t n ­lice u Kavranu gdje dežu­

raju dvije studentice, na j ug i jugozapad pogled do­pire do Pule, a prema sjeveru za lijepa vremena vidi se i Učka. (A pogled prema dolje, u podnožje motrilice i šumu hrasta cr­nike otkriva turističke no ­made, pretežno Slovence koji su ovdje kupili parce­le od privatnih vlasnika, postavili kamp-kućice i robinzonski ljetuju). Još jedna motrilica u vlas­ništvu je Nacionalnoga parka Brijuni, jedna općine Barban. Automo-

- Dobio imađujono s vatiogasmin

postiojbaina iipraintclj puhke Šumarije mg I 'allci Buršić

U protupožarnu preventivu spadaju i uzgojni radovi pošumljavanja: u Savićenskom Polju u posljednjih je 10 godina alepskim i crnim borom

pošumljeno 150 ha napuštenih površina

bilske patrole, pak, obilaze svakodnevno određene punktove s kojih se ja ­vljaju. N a taj način spriječeno je petnaestak uočenih početnih požara koji su odmah ugašeni.

- N o u protupožarnu preventivu spadaju i šum­sko uzgojni radovi koje provodimo svake godine, čiji je cilj smanjenje opa­snosti od požara. T u spada i čišćenje (jednu takvu akciju vidjeli smo u šumi Pripovina), pa pošumlja-

Čišćenje u šumi Pripovina ide u kategoriju radova koji niianjuju opamost od poiaia

vanje (gdje je , primjerice, u Savićenskom Polju kroz 10 godina alepskim i cr­nim borom, te pinijom pošumljeno 150 ha). T u su prije 40 godina bili pašnjaci, pa je tu zapuš-tenost Šumarija pošumila. Tek male privatne neu­ređene i zarasle enklave govore o nebrizi vlasnika za tu zemlju. Njega mla-dika, posebno borovih kultura, ove će se godine obaviti na 75 ha. Konačno tu j e i održavanje protu­požarnih prosjeka kao jed­nog od osobitc:i važnih čimbenika u preventivi, kaže upravitelj Buršić.

Šumarija Pula inače go­spodari s oko 12.000 ha državnih šuma i čak 10.880 ha privatnih šuma. T o je najveća površina neke šumarije u buzetskoj Upravi koju šumari m o ­raju nadgledati i čuvati od požara. U z 19 zaposlenih u Šumariji, 10 je proiz­vodnih radnika a uz revir-nikc i poslovođe još i četi­ri sezonca. S tim će se, računaju u Šumariji, po­kriti i posao kvalitetno obaviti. "^P-

Miroslav Mrkobrad

8 / Časopis Hrvatske šume

Page 11: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

Šumarija Crikvenica

Tri peča požaru a kolovozu f S d požara koji su osobito tijekom

kolovoza harali našom obalom 'tmtf nisu ostale pošteđene ni šume

šumarije Crikvenica, senjske Uprave šuma. Na ovom području, od sredine do kraja kolovoza izbila su tri požara, ali srećom bez većih posljedica. Gorjelo je na površini od 72,70 ha državnih šuma, od čega je bilo zahvaćeno 6,7 ha visokih šuma, te 66 ha šikara. U visokim šumama uglavnom je stradala kultura crnoga bora, a površine, pak, privatnih šuma stradale su na 86,05 ha.

Kolike su stvarne štete od tih požara teško je sada reći jer se rade prve pro­cjene, govori upravitelj šumarije Crik­venica, dipl. ing. Emil Domijan.

U gašenju požara na crikveničkome području uz zaposlenike šumarije Crik­venica i Novi Vinodolski, sudjelovale su i vatrogasne postrojbe iz Crikvenice i Rijeke, te vatrogasci iz Kraljevice, Novog Vinodolskog te goranskih mjesta Vrata i Fužina. Požar u okolici Bribira gasio je i vojni helikopter iz Pule.

Unatoč tome što su ti požari brzo i efikasno stavljeni pod nadzor gasitelja, pojačane mjere zaštite od požara na području ove šumarije i dalje su na snazi. Organizirana su cjelodnevna motrenja na osmatračnicama, a ovisno o vremenskim prilikama takve mjere zaštite primjenjivat

Emil Domijan dipl. \ng upravitelj iuiiiartie

Crikvenua J

će se sve do 15. rujna, a ako treba i dulje, govori upravitelj.

Uz cjelodnevna motrenja, kao jedna od značajnijih irijera u zaštiti od požara, je i gradnja protupožarnih prosjeka, pa će se u tijeku ove godine na području Šumarije izgraditi 16 km.

No, uz sve te mjere koje poduzimaju šumari, požari i dalje izbijaju, a u zaštiti od požara morali bi sudjelovati svi naši građani. A da bi to mogli, treba ih adekvatno educirati, počevši već od djece u osnovnim i srednjim školama.

Isto tako uz isticanja znakova zabrane loženja vatre u šumi, i na javnim površi-

L' požarima na području ^umanji Ctikvintca iiajink ji stiadala knltuia iinog hoia

Opožarene površine na području šumarije Crikvenica G. J. »Kotor Planina«

nama, građane treba stalno upozoravati da ne spaljuju travu na zapuštenim poljopri­vrednim zemljištima i livadama, jer se upravo iz takvih privatnih posjeda koji graniče s državnim šumama vatra brzo ra-splainsa i teško ju je ugasiti.

I na kraju, uz više pozornosti, orga­niziranosti, i suradnje svih onih koji su zaduženi da provode u život sve ove mjere zaštite od požara, koje se od njih traže, vjerujemo da će u budućnosti biti i lakše stati na kraj vatrenoj nemani, koja je ovo ljeto tako nemilosrdno pobrala našu obalu. .^^

^ V. Pleše

Časopis Hrvatske šume / 9

Page 12: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

V

Šumski požar na području šumarije Velika i Parka prirode »Papuk«

Dpa dann vwfvr M A y^ '^^M Y ^ ,^, ^f^ ^ r') / T 1

N ajveći ovogodišnji po­žar na području požeške Uprave šuma

izbio je 12. kolovoza na goto­vo deset hektara gospodarske jedinice »Južni Papuk«, koja je u sastavu šumarije - Velika i novoutemeljenoga Parka pri­rode »Papuk«. Požar većih razmjera buknuo je u po­slijepodnevnim satima nakon dugotrajne suše i temperature preko 30°C, zahvativši odjele 44 b, c, d te 48 b, iznad sela Velika i Radovanci, nedaleko od poznatoga veličkoga kame­noloma. Lokaliziranje 14. ko­lovoza, nakon 48 sati uporne i požrtvovne borbe s vatrenom stihijom, a na gašenju su su­djelovali vatrogasci okolnih Dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Velike, Trenkova, Kutjeva, Kaptola, Biškupaca i Jakšića te 71 zaposlenik Upra­ve šuma Požega, pretežito iz šumarije Velika. Bio je to jedan od rijetkih primjera izu­zetno dobre suradnje šumara i vatrogasaca, koja bi se trebala odvijati i ubuduće te uzimati kao primjer organizacije gaše­nja šumskoga požara na cjelo­kupnome prostoru »Hrvatskih šuma«. Treba istaknuti kako je prijetila opasnost da požar zahvati obližnju borovu kul­turu, no to je spriječeno ener­gičnom intervencijom gasi­telja.

Zapaljeni panjevi otežavali gašenje

Na nadmorskoj visini i do 550 m te po strmom, ka­menitom i teško pristupač­nom terenu teško se bilo bori­ti protiv vatrene stihije. Gašenje je bilo posebice ote­žano zbog starih zapaljenih panjeva od nekada posječenih »tuturastih« stabala, koji su se kotrljali niz strmi papučki te­ren, ugrožavali gasitelje i ne­rijetko izazivali nove požare.

Bio je to jedan od rijetkih primjera dobre suradnje šumara i vatrogasaca, koji bi se trebao uzimati kao primjer organizacije

gašenja šumskoga požara na cjelokupnom prostoru »Hrvatskih šuma«

Šumari i vatrogasci na zajedničkom zadatku

fl^ Ususret gustoj dimnoj zavjesi na području »Južnoga Papuka«

(šumarija Velika)

I T 1

S naprtnjačom na leđima u okružju posječenih stabala

osobito noću, kada se mislilo da je požar lokaliziran.

Prizemni požar je zahva­tio nekvalitetnu devedeset-godišnju, pretežito medunče-vu sastojinu (44 b), koja spada u zaštitne šume ovoga pod­ručja, šezdesetšestgodišnju kul­turu crnoga bora (44c) s pri­miješanim kitnjakom, me-duncem i običnim borom te bukov mladik (44 d), na str­moj strani uz jarak. U odjelu 44 c crni bor je saden uz sam greben te ima zaštitnu fun­kciju čuvanja tla od erozije. Na spomenutom prostoru stabla su oštećivana od ranijih požara. Vatra je najmanje ušla u prostor odjela 46 b, koji se prostire na 46 ha, a riječ je o zaštitnoj šezdesetšestgodišnjoj sastojini medunca i cera s pri­mjesom crnoga bora i bukve, izrazito loše kvalitete, smješ­tenoj oko kamenoloma. Zbog zaštitnog karaktera u ovoj sas­tojini nije u uredajnom elabo­ratu propisana sječa.

Kako smo doznali od stručnog osoblja šumarije Ve­lika, počinitelj požara ostao je nepoznat, nastala šteta pro­cjenjuje se na približno 96.000 kuna, a predviđa se kako će troškovi obnove navedenih sastojina iznositi oko 200.000 kuna. Radi se o najvećem požaru na području ove šumarije u posljednjih deset godina, a potrebno je istaknuti kako su u njegovu gašenju, medu ostalima, sudjelovali re-virnici dipl. ing. Stjepan Ćurić i dipl. ing. Damir Nuić te stručni suradnik iz požeške Uprave šuma, dipl. ing. Božidar Terzić. Na požarištu je bio nazočan i upravitelj požeške Uprave, dipl. ing. Stjepan Blaži-čević. ^ ^

' ^ ' I. Tomić

10 / časopis Hrvatske šume

Page 13: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

Šumski požar na području šumarije Kutjevo

Praroflohiiijii u.z:Qojiii}}i mjcravia ^ L ' 1 1

oi^iioi'in. sasiOjijin Početkom srpnja u šumskom predjelu

»Kulski lug«, šumarije Kutjevo (Uprava šuma Požega), buknuo je

potkraj radnoga vremena šumski požar. Uzročnik požara, kojega se šteta još utvrđuje, bila je privatna osoba, koja je neoprezno palila svoje strnište u neposred­noj blizini šumarijskih površina. Na gašenje požara izašli su radnici kutjcvačke šumarije te članovi obližnjih Dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Bektcža, Kutjcva i Čaglina, koji su upornošću i primjernim zalaganjem požar ugasili oko 20 sati. Vatre­na stihija zahvatila je gotovo polovicu površine (8 ha) dvaju odsjeLa (105 c, d), u sastavu gospodarske jedinice »Južna Krn-dija kutjevačka«, smještenih u blizini asfal­tirane ceste Požega - Našice, a između sela Kula i Bektež. Zanimljivo je da se počinitelj požara, što se rijetko događa, sam prijavio u šumariju, objasnivši odgovornim osobama kako se to dogodilo.

Odsjek c, kojeg od asfaltirane ceste dijeli odvodni kanal, je lužnjakova (64%) i cerova (36%) sjemenjača u stadiju oplodne sječe, starosti 128 godina, površine 8,20 ha, u kojoj je prije dvije godine na tri ha izvršena njega tla pod zastorom stare sa­stojine, a lani na istoj površini obavljen je dovršili sijek. Požar je u ovoj sastojini zahvatio nešto manje od trećine njene površine, a riječ je o tipičnom prizeinnom požaru tijekom kojega su, osim podmlatka, oštećeni i donji dijelovi debla stabala iznad visine podmlatka. Ako dođe do uginuća pojedinih stabala, bit će to posljedica djelo­vanja topline na taj dio debla. Da podsjeti­mo, prizemni požari najprije buknu na svome početnom mjestu, pa se šire dalje uokrug, a da nema različitih čimbenika, koji odmah suzbijaju njihov razvoj, oni bi se za kratko vrijeme proširili na sve strane, a pritom je od osobite važnosti djelovanje vjetra.

Iskustva iz pleterničke šumarije

u odsjeku d požar je zahvatio pri­bližno 60 posto (5 ha) površine mlade pre­težito lužnjakove sastojine, u stadiju pod­mlatka i mladika, površine 8,18 ha, u kojoj

Vatrena stihija zahvatila je gotovo polovicu površine (8 ha) dvaju odsjeka u sastavu gospodarske jedinice »Južna Krndija Kutjevačka«

Prizemni požar uništio je dio podmlatka i zahvatio donje dijelove stabala itaie liiinjakove sastojine

je prije tri godine proveden dovršni sijek. Izgorena površina je žućkasto-crvenkasta, a lišće mladoga lužnjaka i ostalih bjelo­goričnih vrsta izgleda otužno, kao da je jesenski ambijent. Grupu šumskouzgojnih radnika, na čelu s iskusnim poslovođom A d a m o m Perićem, zatekli smo za vrijeme saniranja ove opožarene površine, na kojoj su dugim voćarskim škarama od­sijecali pri zemlji (»čepovanje«) mlađa lužnjakova i druga stabalca. Treba istaknuti da šumarija Kutjevo na ovakvim poslovima dosad nije imala iskustva, a kako smo doz­nali od revirnice, dipl. ing. Dragice Šimić, i pomoćnika revirnika Miralema Kapetanovića, koriste praktična iskustva iz šumarije Pletcrnica. Na opožarenoj površini rade Savo i Radovan Todoro-vić, Zdenko Obrovac, N i ko Kljajić, Drago Benić, Milan Burcar, Marko Barić, Ivica Vulinović, Zoran Trcul i Milan Radić. Dnevna norma je 18 rad-niko-dana po hektaru, za sada je radnici nesmetano ispunjavaju, a završetak poslova očekuje se potkraj srpnja.

Oprezno sa starom sastojinomi

Prema riječima dipl. ing. Dragice Simić, na opožarenim površinama u jesen će se, u ovisnosti o uspjehu obnove, obaviti popunjavanje dvogodišnjim lužnjakovim i kitnjakovim sađnicaina, a u proljeće iduće godine provest će se uobičajena njega pod­mlatka. Površnim pregledom stare lužnja-kovo-ccrove sastojine ne može se odmah pouzdano utvrditi koliko je oštećenje, pa stoga u postupku s tom sastojinom nakon požara treba biti oprezan. Budući daje riječ o vrstama drveća debele kore, i manja je mogućnost oštećivanja kambija u donjem dijelu stabla, ne bi trebalo biti štetnih po­sljedica. Naime, ne očekuje se da takva sta­bla fiziološki znatno oslabe i postaju objekt napada različitih štetnih kukaca i gljiva. Osim pravodobno poduzetih higijenskih i šumskouzgojnih mjera, prije pojave bujno­ga korova, možebitno oboljele skupine sta­bala potrebno je posjeći a sastojinu popuni­

ti ili podsadiri. Tekst i snimci:

I. Tomić

Časopis Hrvatske šume / 11

Page 14: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

ŠUMSKI POŽARI 2000

S konferencije za novinare u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici

cdu,y.ic]ji ]jifiiificiraiijn U Hrvatskoj vatrogasnoj zajed­

nici održana je 24. kolovoza konferencija za novinare na

kojoj je bio i predstavnik »Hrvatskih šuma«. Bilo je riječi o provedbi no­voga Zakona o vatrogastvu, protu­požarnoj zaštiti i državnom vatroga­snom natjecanju. Predsjednik HVZ-a mr. se. Teodor Fricki istaknuo je kako se odredbe Zakona o vatroga­stvu, koji je u primjeni od siječnja ove godine, provode sporo. Naime, jedinice lokalne uprave i samoupra­ve sporo provode pod svoju nad­ležnost profesionalne vatrogasce, koji su do ove godine bili u nad­ležnosti Ministarstva unutarnjih po­slova. Prema riječima mr. Frickog, problem jc, naravno, i u financi­ranju a spomenuti Zakon nije u potpunosti onakav kakav bi trebao biti te će stoga ove jeseni doći do određenih izmjena i dopuna. Govoreći o problemu ovogodišnjih požara, predsjednik fiVZ-a je nagla­sio kako se u primorju pravodobno upozoravalo na pripreme za ovu protupožarnu sezonu te isticalo kako se puna pozornost mora usmjeriti na preventivu i osigurati novac.

Premašena sva očekivanja

- Nitko, međutim, nije mogao predvidjeti ovogodišnja meteoro­loška zbivanja i nikada se nije dogo­dilo toliko požara. Po snazi i veličini vatrene stihije, ova godina pre­mašuje sva očekivanja. Riječ je o jednom nenormalnom stanju, jer je samo od 30. lipnja od 6. kolovoza bilo ukupno 3500 požara, a cijele prošle godine 7000 požara. Ove go­dine samo u jednom mjesecu dogo­dilo se više od trećine prošlo­godišnjih požara i 2000. godina prijeti da pretekne 1998. godinu -napomenuo jc Fricki te dodao kako se, unatoč svemu, ne odustaje od državnoga vatrogasnog natjecanja, koje se u organizaciji HVZ-a te pod pokroviteljstvom MUP-a i ministra Šime Lučina održava 25. i 26. kolo­voza u Varaždinu. Iako datum na­tjecanja nije primjeren zbog spome­nutih požara, ono bi se trebalo održati zbog specifičnosti organiza­cije, a na takvim smotrama vatroga­sci se osposobljavaju, opremaju, druže i natječaju.

Stimulirati domaće vatrogastvo

Načelnik HVZ-a i pomoćnik glavnoga vatrogasnog zapovjednika Željko Popović naglasio je kako je velik broj požara izazvan nehatom i nepažnjom pa stoga treba bolje edu­cirati stanovništvo. Vatrogasne po­strojbe su neopremljene a 100-300

mjesečnih vatrogasnih intervencija nadilazi mogućnosti dobrovoljnoga vatrogastva, koje treba posebno or­ganizirati i novčano stimulirati, a u priobalju ponuditi novi model pro­tupožarne zaštite. Dodao je kako se ni profesionalci ni dobrovoljci ne mogu sami boriti s vatrom te pred­laže da država lokalnim upravama i samoupravama odobri, uz sufinan­ciranje, stimuliranje domaćih do­brovoljnih vatrogasaca. To je, tvrdi Popović, jeftinije od dovođenja pro­fesionalaca iz kontinenta u primorje. - Do kraja kolovoza prošle godine registrirana su 5332 požara, a do 20. kolovoza ove godine čak 8 312

Mr se Petar Jurjivić:

»Vdik broj požara ponovno | na neobrađenim ' poljoprivrednim

površinama«

požara. Pritom je više od sedam tisuća požara uzrokovala ljudska ne­pažnja, a evidentiran je rapidan po­rast požara na otvorenom, od 2 943 u prošloj na čak 5 843 u ovoj godini. No, ipak je opožarena površina po jednom požaru u granici nekakvoga prosjeka. Najveći problem su požari koji dolaze iz susjedne Bosne i Her­cegovine, a na gašenje su poslana pojačanja iz kontinentalnih županija _ kazao je načelnik HVZ-a, napomenuvši da od 1950. godine nije bilo takvih visokih temperatura. Obavijestio jc nazočne da bi na trećem državnom vatrogasnom na­tjecanju trebalo sudjelovati oko 3000 vatrogasaca iz 18 županija.

Polovica požara u državnim šumaina

Analizirajući ovogodišnje šumske požare u Republici Hrvatskoj, ruko­voditelj Službe za ekologiju i zaštitu šuma JP »Hrv'atske šume« mr. se. Petar Jurjević napomenuo je u uvodnom izlaganju da 2000. godina prijeti da dostigne 1998. godinu, kada je opožareno 32.000 ha. Do 23. kolovoza je evidentirano 538 šumskih požara na 20.259 ha, od čega je 280 požara ili 52 posto nasta­lo u državnim šumama, a 258 ili 48 posto u privatnim šumama i na ostalom poljoprivrednom i zapuštenom zemljištu. Na konti­nentu je bilo 86, a na kršu 452 požara. Nastale štete su velike a

Do 23. kolovoza evidentirano je 538 šumsl<ili požara na oi<o 20.000 ha, od čega se na kršu dogodilo čak 452 požara

.S konferencije za novinare n

njihovi iznosi se upravo utvrđuju. Približno četvrtina ukupne opožare-ne površine, 5486 ha, odnosi se na »prave« odnosno gospodarske šume. Međutim, podaci se mijenjaju iz dana u dan, a pojedine požare nije moguće brzo registrirati. Mr. Ju-rjcvić naglasio je kako je velik broj požara nastao na neobrađenim poljoprivrednim površinama s lako-zapaljivim biljnim materijalom, bo­gatim eteričnim uljima, a navedene površine predstavljat će problem sve dok ne budu privedene određenoj namjeni. U daljnjem izlaganju Ju-rjević je detaljno upoznao novinare s preventivnim mjerama »Hrvatskih šuma«, istaknuvši kako su svi radni i materijalni kapaciteti u funkciji pro­tupožarne zaštite, a ovo Javno poduzeće jedno je od rijetkih koje provodi Zakon o vatrogastvu, ispunjavajući pritom određene fi­nancijske obveze. Iznio je podatak da jc u sklopu ovogodišnjega Plana zaštite šuma od požara planirano izraditi 146,26 ha te održavati 1318,65 ha protupožarnih prosjeka, izraditi 304,70 km i održavati 1016,91 km protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste i to pre­težito na kršu. Osim toga planirano je izgraditi 9 i održavati 17 promatračkih objekata, a za motrilačko-dojavnu službu pred­viđeno je 41.693 radniko-đana, od čega na krš otpada 38.612 dana. Za provođenje ovih radova osigurano je 71.225.000 kuna.

Unatoč preventivi -velik broj požara

Kada je riječ o motrilačko-dojav-noj službi, ona se obavlja u razdob­lju povećane opasnosti od šumskih požara, a danonoćno na šumskim površinama razvrstanim u prvi i

itroiiasnoj zajednici

drugi stupanj opasnosti. Osmatra se sa 25 osmatračnica na kršu i sa 125 na kontinentalnom dijelu »Hrva­tskih šuma«, a ophodarskc i čuvar-ske službe upotpunjuju na različite načine poslove osmatranja.

- Za potrebe intervencije gašenja i izrade šumskih prosjeka u akcijama tijekom sprječavanja širenja nastalog požara za kontinentalno područje ustrojene su jedinice za gašenje požara na razini šumarije, oprem­ljene vozilima s potrebnim alatom za prosijecanje prosjeka. Za područje krša ustrojene su inter-ventne grupe na razini Uprava šuina, a opremljene su također vozi­lima s potrebnim alatom za pro­sijecanje prosjeka - istaknuo je mr. Jurjevič, dodavši kako se godišnje u 200 ha šumskih površina uz pro­metnice preventivno potkresavaju grane. Naglasio je daje u razdoblju od 1990. do 1999. godine izgrađeno na području krša 2627,12 km protu­požarnih prosjeka s elementima šumske ceste, a osobita pozornost poklanja se informativno-pro-miđžbcnim aktivnostima u cilju upoznavanja pučanstva sa šumskim požarima. Unatoč svim poduzetim mjerama, zaključuje Jurjevič, dogo­dio se tolik broj požara, od čega pre­težit broj na području krša.

Čelnici Hrvatske vatrogasne zajednice na kraju su konferencije za novinare iznijeli činjenicu kako nedostaje novac za nabavu potrebne zašdtne opreme, a posljednjih 5-6 godina dobrovoljno vatrogastvo je zapostavljeno i prepušteno gradovi­ma i općinama. Trebalo bi osnovati Državnu upravu za zaštitu i spašavanje od požara, koja bi obje­dinjavala ljudske i tehničke resurse u vatrogastvu. -J^

Tekst snimci : I. Tomić

12 / Časopis Hrvatske šume

Page 15: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

NOVI OBJEKTI

Obnovljena zgrada Šumarije Sunja

) ) V • i V i)va ,: v-Y(A m 'mmari-] K /Mamian

Svečanim presijeca­njem vrpce u Sunji je u prisustvu mno­

gobrojnih gostiju 21. srp­nja predana na uporabu nova zgrada Šumarije Sunja. Otvarajući novi go­spodarski objekt, koji za ovo općinsko mjesto znači i gospodarski razvoj, mi­nistar poljoprivrede i šu­marstva mr. Božidar Pank-retić podsjetio je »kako se danas moramo sjetiti i svih onih hrabrih ljudi koji su branili ne samo Sunju i Sisak, nego i Za­greb i cijelu Hrvatsku«. Otvaranje nove zgrade pokazuje na koji se način na ovim područjima mora promišljati i gradnjom novih gospodarskih obje­kata otvarati nova radna mjesta. On se posebno

S otvorenja nove zgrade Šumarije Sunja

»Hrvatske šume« pridaju dosta pozornosti područjima od posebne

državne skrbi

zahvalio radnicima »Hrva­tskih šuma« koji su, ne štedeći svoj život, uspjeli izvući dio dokumentacije iz stare porušene šuma­rije. Ministar Pankretić izrazio je nadu kako će ovaj dar mjcštanima Su-nje, za njihov Dan općine 22. srpnja, biti dovoljan motiv za daljnje napore u obnovi gospodarstva, jer pred svima nama je veliki zadatak, istakao je Pankre­tić. Suočeni s dosta teš­kom gospodarskom situa­cijom moramo smoći sna­ge riješiti nagomilane pro­bleme. I u javnom po­duzeću »Hrvatske šume« morat će se napraviti od­ređene promjene i prove­sti restrukturiranje za koje se u suradnji sa Svjetskom bankom ozbiljno pripre­mamo.

Časopis Hrvatske šume / 13

Page 16: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

Pozdravljajući goste direktor »Hrvatskih .šuma« p. o. Zagreb dipl. ing. Zeljko Lcdinski posebno je istakao »kako Hrvatske šuine vode posebnu brigu o područjima od posebne državne skrbi gdje su do ­sad kroz različite vidove investicija i pomoći ulo­žile više od 450 milijuna kuna. T o j e značajan po ­

bila je u cijelosti okupira­na, dio terena ostao j e mi ­niran i to je problem koji tek treba rješavati. Danas Šumarija Sunja gospodari sa 6.963 ha i zapošljava 29 radnika. S obzirom da je stara zgrada u ratu oštećena, rekao je Rožić, krenuli smo u izgradnju nove. Projektirala j u j e kuća A R M iz Siska, rado-

rija ima 222 m^ poslovno­ga prostora u prizemlju, te 238 m- stambenog pro­stora sa tri stana na katu.

Svečanom otvorenju nove šumarijske zgrade u Simji, koju j e blagoslovio i župnik iz Sunjc, prisu­stvovao j e i župan Sisač-ko-moslavačkc županije

Mr. Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i

šumarstva

lug. Zeljko Ledinski, direktor »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb: U obnovu objekata na području od posebne državne skrbi do sada snio uloiili više od 450 milijuna kuna

kazatelj kako se dio sred­stava i s drugih područja pretače u ove ratom ošte­ćene krajeve«.

Prisutnima se obratio i upravitelj Uprave šuma Sisak dipl. ing. Zvonko Ro­žić, istakavši kako je Sunja jedna od devet šumarija sisačke Uprave, »značajne za ukupno poslovanje Uprave«. Osnovana je 1963. godine kao pravni sljednik bivše Šumarije Šaš. O n se posebno osvr­nuo na razdoblje D o m o ­vinskoga rata »kada se iz Sunje branio Sisak« ista­kavši kako se linija fronte protezala u dužini od 157 km od čega većim dijelom kroz šume. Gospodarska jedinica »Posavske šume«

lug. Zvonko Rožić, upravitelj Uprave šuma Sisak: »U Domovinskom ratu iz Sunje se hranio i Sisak...«

ve j e izvela Sloga, obrt­nička zadruga Sisak, a sve skupa je koštalo 4,5 mi ­lijuna kuna. Nova šuma-

Đ u r o Brodarac sa surad­nicima te predstavnici šu­marskih institucija i jav­nih poduzeća, a svečanost

su uveličale članice žen­skog ansambla »Lipe« iz Siska. ^^

+ (m) 14 / Časopis Hrvatske šume

Page 17: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

ŠUMARI BAVARSKE U HRVATSKOJ

N ./^ ^'j^ y . y ^ - v i^^v

/«g. Oliver Kroner: " '• Zelja nam je bila

upoznati se s hrvatskim šumarstvom, osobito s uzgajanjem suma ^

U organizaciji »Hrvatskih šuma«, p.o. Za­greb, a u suradnji sa zagrebačkim Šumar­skim fakultetom i Šumarskim institutom

Jastrebarsko, upriličena je od 19. do 22. srpnja četverodnevna stručna ekskurzija s predstavni­cima Ministarstva prehrane, poljoprivrede i šumarstva Bavarske. Jedanaesteročlana delega­cija iz Miinchena, u kojoj su pretežito bili mladi šumarski stručnjaci, upoznata je s načinima go­spodarenja u hrvatskom šumarstvu. Na području šumarije Vrbovec (Uprava šuma Bjelovar) bavarskim šumarima obratio se pozdravnim riječima direktor »Hrvatskih šuma« dipl. ing. Zeljko Ledinski, a gosti su od dipl. ing. Nade Kučan i dipl. ing. Željka Gubija-na doznali o načinima prirodne obnove lužnjakovih sastojina i provođenju uzgojnih ra­dova. Upravitelj šumarije, dipl. ing. Đuro Kauzlarić govorio je o rezultatima istraživanja djelovanja podzemnih voda na ovom području. Sudionici ekskurzije bili su na pokusnoj plohi koja je u sastavu europskoga projekta »Čovjek i biosfera«, a imali su priliku vidjeti i sjemensku sastojinu hrasta lužnjaka. Dr. Joso Gračan upoznao je bavarske kolege sa znanstveno­istraživačkim radom Instituta te ili informirao o nedavno održanom kongresu lUFRO-a u Za­grebu, a tajnik Hrvatskoga šumarskog društva dipl. ing. Hranislav Jakovac govorio je o ustroju i radu ove strukovne šumarske organi­zacije s dugom i bogatom tradicijom.

U Nastavno-pokusnom šumskom objektu »Opeke«

Na području šumarije Lipovljani (Uprava šuma Zagreb) i Nastavno-pokusnog šumskog objekta »Opeke« mr. se. Ivica Tikvić (Šumar­ski fakultet), mr. se. Josip Dundović (Di­rekcija HS) i mr. se. Marina Popijač (Di­rekcija HŠ) govorili su o načinima gospodarenja

Predstavnici bavarsi<oga Ministarstva prehrane, poljoprivrede i šumarstva

posjetili »Hrvatske šume«. Jedanaesteročlana delegacija iz

Munchena u kojoj su pretežito bili mlađi šumarski stručnjaci, upoznata

je tijekom četiri dana s načinima gospodarenja u hrvatskom

šumarstvu i obnove u tipičnim posavskim šumskim zajed­nicama ovoga područja. Gosti su bili na ploha­ma u Šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba, Šumi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, Šumi poljskoga jasena s kasnim drijemovcem i Šumi crne johe s trušljikom, a pokazana im je i trajna pokusna ploha u sklopu europskog projekta »Čovjek i biosfera«. Ova ploha je osno­vana 1971. godine, a u okviru je programa in­tenzivnog monitormga odnosno detaljnog istraživanja različitih ekoloških čimbenika i njihovog utjecaja na razvoj šumske biocenoze i šumskog ekosustava.

Prirodne osobitosti Lonjskoga polja

Šumarski stručnjaci iz Bavarske posjetili su sa svojim domaćinima poznati Park prirode »Lonjsko polje«, koji je osnovan 1990., jedin­stvenu savsku nizinu između Siska i Nove Gradiške, s bogatim i raznolikim biljnim i živo­tinjskim svijetom, na površini oko 500 četvor­nih kilometara. Osobito ih je impresioniralo selo Cigoč, jedno u nizu sela duž Save, s drve­nim kućicama, poznato po mnogobrojnim rodi­nim gnijezdima na krovovima kuća, koje je proglašeno europskim selom roda. Imali su pri­godu biti u jednoj od tipičnih posavskih kuća, sagrađenoj u drugoj polovici 19. stoljeća, koja je danas za posjetitelje vrijedna zgrada drvene tra­dicijske arhitekture. Zbog raznovrsnog i strogo isplaniranog programa ekskurzije, boravak u Lonjskom polju bio je kratak pa su gosti iz Ba­varske uspjeli vidjeti tek manji dio prirodnih

osobitosti: među ostalim pojedine pješnjačke povr­šine s mnogobroj­nom stokom u sa­vskom nizinskom poplavnom podru­čju, a posebnu po­zornost privukle su grupe ili pojedi­načna stabla polj­skoga jasena i hra-

~ . Bavarska šumarska delegacija sa svojim domaćinima

^~y ^- ^ -

J

K U f i Tipična posavska drvena kuća u Čigoču,

europskom selu roda

sta lužnjaka u središtu poplavljenog dijela »Lonjskoga polja«. Stabla su djelomično ili potpuno oštećena i suhovrha, a podsjećaju na nekadašnje šumske površine koje su krčene i pretvorene u stočne pašnjake. Osim krava na pašnjacima, u obližnjoj šumi svinje su, uz bud­no motrenje čuvara, bile zaokupljene pašom ni ne sluteći da postupno stvaraju otvorena područja drugim životinjama i biljkama.

Preborno gospodarenje u Gorski>m k(»taru

Na području Zalesine njemačke šumarske stručnjake pozdravio je direktor Uprave šuma Delnice, dipl. ing. Herman Sušnik, a od mr. se. Igora Anića sa Šumarskog fakulteta doznali su o prebornom gospodarenju u Gorskome ko­taru. Istoga dana posjetili su Park šumu »Golu-binjak«, a sutradan su bili u Parku prirode Me­dvednica, gdje ih je upravitelj Šumarije Zagreb, dipl. ing. Herbert Krauthaker upoznao s pojedinim šumskim zajednicama, informiravši ih kako se posebna pozornost poklanja odnosu šumara s javnošću, te edukaciji građana.

U ime bavarske delegacije na velikoj go­stoljubivosti i dobrodošlici, koje su im ukazali »Hrvatske šume«, Šumarski fakultet i Šumarski institut, zahvalio se šumarski nadsavjetnik ing. Oliver Kroner, naglasivši kako je temeljni razlog njihova dolaska u Hrvatsku bila želja da se upoznaju s hrvatskim šumarstvom, osobito s uzgajanjem šuma. Osim toga, htjeli su upoznati našu državu i njene ljude te povijesno-druStvene i kulturne prilike, a zalagat će se za nastavak dosad vrlo uspješne bavarsko-hrvatske šumarske suradri

Tekst i snimci: I. Tomić ^

Časopis Hrvatske šume / 15

Page 18: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

SUMARIJSKE RAZGLEDNICE / JASENAK

K rajem lipnja prošle godine ovdje je bila gužva - tisuće šumara

protutnjalo je kroz Jasenak, selo podno Velike kapele, prema obližnjem Hrvat­skom olimpijskom centru Bjelolasica na »šumarske igre«, na natjecanje šumar­skih radnika »Hrvatskih šuma«. Tada je izgrađeno i novo borilište blizu samog HOC-a , kao trajan objekt u koji je uloženo puno truda, novca i vremena ovdašnjih šumara, koji bi u sklopu cijeloga centra mogao imati svoju (turističku) svrhu.

Danas, godinu dana poslije, čuju se tek motorke iz obližnjih šuma. Selo i Šumarija Jasenak, rekli bi domaćini, žive svoj svakod­nevni život. Vikendom je doduše malo življe, turisti pohode Bjelolasicu koja pokušava postati pravim

Na Bjelolasici, godinu dana poslije

turističkim centrom. Stoga je i ogulinska Uprava šuma za simbolične novce iznaj­mila i šumarsko borilište H O C - u , ne bi li poslužilo onima koji vole odmor u prirodi, pod drvenim nad­strešnicama, brojnim đač­kim ekskurzijama koje ovd­je navraćaju. Doduše, odr­žavanje (košenje trave) i dalje obavljaju šumarijski radnici.

- Kad je o turizmu riječ, za ovaj bi kraj bilo i te kako značajno asfaltirati 15 km makadama na putu od Jasenka prema moru, pre­ma N . Vinodolskom. Mož­da niste znali, ali ovuda je najkraći put od Zagreba do mora, jer od Jasenka do Vi­nodolskog samo je 45 km, kaže upravitelj jasenačke Šumarije ing. Nenad Vuka-dinović. N o problem je što bi od tih 15-ak km N . Vi-

Ing. Nenad Vukadinović, upravitelj

Šumarije Jasenak: »Za brži razvoj turizma

nedostaje nam 15 km asfaltne ceste«

nodolski trebao napraviti 11, budući daje na njegovu terenu, a ostalo Ogulin.

Za Jasenak se »pročulo« otvaranjem Bjelolasice kao skijaškog centra. Dah turiz­ma ogleda se i u uređenosti pa i opremljenosti sela.

Zgrada Šumarije je u lijepo uređenom i njegovanom parku

Oko 300-tinjak žitelja, do­brim dijelom starije dobi, na raspolaganju itna ordina­ciju opće medicine, poštu, školu još od 1875. godine, dvije trgovine, nekoliko go­stionica i - benzinsku stani­cu! Naravno, i Šumariju u kojoj rade mahom svi mlađi ljudi iz sela. Smještena u samome centru sela, koje inače ima više ulica s pre­poznatljivim oznakama pu­ta prema 4 km udaljenom Olimpijskom centru. Šu­marija je primjer uređe­nosti i čuvanja prirode i okoliša. Kad bi se kojim slučajem ocjenjivao i taj moment, a zašto jednom i ne bi. Šumarija Jasenak sa svojim bi malim dvorišnim parkom i uredno poko­šenom »engleskom« travom bila medu najužim kandi­datima za najuređeniju šumariju. Na kraju sela je prekrasna stara, sada prazna zgrada, »staroga hotela« iz 1945. godine, u vlasništvu Šumarije, preteče sadašnje­ga centra Bjelolasica. Zgra­da je nekada korištena i kao šumarija, pa lovačko ugosti­teljski objekt, a povijest su u crvenkastoj zgradi pisali kasnije opet šumari kada je od 1985.-90. ovdje bio smješten O O U R Uzgoja, da bi za vrijeme Domovin­skoga rata bilo sjedište poli­cije.

Prije snijega Šumari, pak, i ljeti

imaju što raditi. Osobito, zbog vremenskih prilika, bolje reći snježnih nepri-

16 / Časopis Hrvatske šume

Page 19: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

Prirodno pomlađena smreka u Jasenackoj kosi

od nadzorom ravnateljstva u Zagrebu, daleke 1878. godine,

r' osnovana je Šumarija Jasenak. Smještena je na granici dviju županija - Primorsko-goranske i Karlovačke, na rubnom pod­

ručju planinskoga masiva Velika kapela u podnožju Bjelolasice, te graniči sa šumarijama triju uprava. Uprava šuma Ogulin, šumarija Drežnica i Ogulin, Uprava šuma Senj šumarija Novi Vinodolski, te Uprava šuma Delnice šumarija Mrkopalj, Ravna Gora i Gomirje,

Površina šumarije iznosi 8 113,65 ha od toga: - obraslo 7 894,87 ha ili 97,3% - neobraslo 218,78 ha ili 2,7% Drvna zaliha šumarije iznosi 2 661 342 m^ ili 328 mVha, od toga - četinjače 1 353 176 m^ 167 mVha ili 51% - Iistače 1 308 166 m^ 160 mVha ili 49% Godišnji prirast iznosi 53 052 m^ ili 6,54 mVha, što iznosi 1,99%,

od toga: - četinjače 24 097 m^ 3,05 mVha 1,78% - Iistače 28 955 m^ 3,67 mVha 1,78% Etat šumarije Jasenak je 38 500 m^ godišnje, od toga 17 500

m^ četinjača i 21 000 m^ listača bruto mase. Šumarija Jasenak ima ukupnu dužinu cesta, što javnih što

šumskih, koje otvaraju područje jednostrano i dvostrano 155,3 km, te otvorenost cestama 19,7 m/ha. Otvorenost odjela traktorskim vlakama je 80 do 100 m/ha, a prosječna duljina privlačenja iznosi 450 m.

Po geološkoj podlozi šumarija Jasenak pnpada području visokoga krša - vapnenac i dolomiti kao i pripadajuća šumska zemljišta za ovu podlogu:

- crnica na vapnencu - rendzina i posmeđena rendzina - smeđe tlo na vapnencu i dolomitu - ilimerizirano tlo na vapnencu. Visinska rasprostranjenost kreće se od

634 mnv (ponori u Jasenačkom polju) do 1 535 mnv (Kula - najviši vrh Bjelolasice i Gor­skog kotara), pa tako imamo sljedeće biljne zajednice na području šumarije:

1. šuma bukve i jele 2. šuma jele i smreke

ŠUMARIJA JASENAK

3. gorska šuma smreke 4. šuma jele na dolomitu 5. pretplaninska šuma bukve 6. šuma bora krivulja. Šumarija Jasenak broji 50 djelatnika u stalnome radnom odno­

su, od toga VSS - 4 djelatnika SSS - 22 djelatnika VKV - 1 djelatnik KV - 23 djelatnika U organizacijskom obliku, šumarija ima tri revira, koji pokrivaju

površinu gospodarske jedinice a to su R-l GJ »Šiljevač«, R-ll GJ »Ja-senačka kosa«, RJ-III GJ »Dumanić-Jaževitar«. Svaki revir ima revir-nika, čuvara šume i lovišta te dva poslovođe na iskonšćivanju šuma.

Iz naprijed navedenoga vidljivo je kako šumarija ima velik posto­tak obraslog zemljišta pa tako ni uzgojni radovi ne zauzimaju značajno mjesto, osim redovne doznake, doznake sanitara, obilježavanje go­spodarske podjele, izgradnji protupožarnih prosjeka, njega sastojine i u jednome dijelu konverziji panjača (cea 40 ha), ali ne može povući ni približno sredstava koliko izdvoji za biološku reprodukciju.

U posljednje vrijeme lov zauzima značajno mjesto u ovoj šumariji jer se mnogo priadaje prehrani divljači izgradnjom hranilica i solilišta, te remiza kako bi divljač imala svoj mir u lovištu. Rezultat takvoga rada je i odstreljen medvjed koji je imao 387,04 točke (zlatna me­dalja) u proljeće 1999. godine. Na području šumarije prisutna je u manjem broju jelenska divljač, srneća, divlja svinja, tetrijeb, ali i zaštićene zvijeri (vuk i ris) koji čine dosta štete u tom području.

S obzirom na prirodne karakteristike šumarije Jasenak (visinska razlika, kontinentalna klima s drugim, zapadnim zimama), gospodari­mo i s dijelom površine na kojoj su i izgrađene skijaške staze sa žiča-rama, vučnicama i ski liftovima, ali to su uglavnom zaštitne šume.

Uz redovno poslovanje Šumarija Jasenak je uključena u razvoj turizma na svom području na način da uređuje i održava skijaške sta­ze, staze za planinare, izletišta i šetališta za turiste.

Vrh V. Javomice iznad Bijelih stijena, najviši dio Šumarije

Časopis Hrvatske sume/ 17

Page 20: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

Nova protupožarna prosjeka u predjelu Siljevača

lika, dinamički radovi pla­niraju se u osam radnih mjeseci. Jer kad padne viso­ki snijeg, od pravoga posla ništa. Zatekli smo u šuma­riji i informatičare iz Di­rekcije, otklanjali su neke nepoznanice kako bi se Šumarija uklopila u integri­rani informatički sustav »Hrvatskih šuma«.

- Sječa četinjača je pri kraju, obavili smo 90 posto plana, žurimo zbog zime, referira Vukadinović. Velike radove u višim predjelima obavljamo ljeti, kako se bli­ži zima spuštamo se niže. Šumarija redovito izvršava planove i, što je još važnije, ostvaruje dobit. Da to nije malo, pokazat čc sljedeći podaci. Šumarija Jasenak sa svojih je 60 zaposlenih, površinom od preko 8000 ha i godišnjim etatom od 39180 kubika i te kako zna­čajan čimbenik u ukupnom

poslovanju ogulinske U p ­rave. Ukupna drvna zaliha je više od 2,6 milijuna ku­bika, u strukturi oko 50 posto otpada na listače, 50 posto na četinjače.

Smještena na rubnom dijelu Karlovačke županije,

ova planinska šumarija na padinama Velike kapele osnovana je još 1878. godi­ne. Šumarstvo je ovdje oda­vno jedno od glavnih zani­manja i prenosilo se s oca na sina. Šumarija je danas podijeljena na tri gospodar­ske jedinice: Šiljevaču, Jase-načku kosu te Dumanić-Ježevitar, a tako su raspo­ređeni i reviri. Na visinskoj rasprostranjenosti od 634 m do 1335 m s najvišim vr­hom Kula, nalazimo šume bukve i javora s brijestom, jele i smreke (u omjeru 60 posto jele, 40 smreke), šume jele i bukve, potom planinske bukve kao i pret-planinskc bukove šume.

Šumarija oko 60 posto etata izrađuje sama a ostatak poduzetnici, dok se 35 po­sto drvne mase izvlači u vlastitoj režiji a ostalo oba­vljaju privatnici. U poseb­nost Jasenka može se ubrojiti i činjenica da klasičnih velikih uzgojnih radova - nema. Šuma se pretežno sama obnavlja, radi se tek nešto njege i čišćenja u jednostavnoj biološkoj reprodukciji dok je u proširenoj reprodukciji planirana konverzija panja-ča na 5,5 ha. U šumariji se

ne mogu požaliti niti na otvorenost koja iznosi 20 bn/1000 ha i veća je od prosjeka Hrvatskih šuma. N o nama i treba puno ce­sta, vele u Šumariji, s obzi­rom na konfiguraciju i škrapast teren, te strme pa­dine. Obišli smo i jednu protupožarnu pro.sjeku s elementima ceste koja se upravo dovršava. Sa strane ceste vide se ostaci platna, kao da je snijeg. N o to je »tehnika posla«, kažu u šumariji. Na donji stroj sta­vlja se platno, geotekstil koji sprječava miješanje ze­mlje i pijeska i osigurava dugotrajnost ceste.

Velika se pozornost pridaje i lovstvu koje se po­kušava pokrenuti s mrtve točke. Medvjed je najbroj­niji i najtraženiji trofej, no od ulaganja u lovstvo do trofeja dug je put. Stalne promjene u vlasništvu i zakupu lovišta otežavaju stvar. Šumarija je sada u okviru Državnog lovišta »rV/11 Velika kapela«, radi se prema mogućnostima (čitaj sredstvima) uz nadu kako će jednom i lov dono­siti prihod. - ^p -

Miroslav Mrkobrad

Stari hotel na rubu Jasenka, u flasništfu Šumarije, pisao je povijest ouoga kraja

18 / Časopis Hrvatske šume

Page 21: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

DOGAĐANJA

8. međunarodni stočarski i gospodarski sajam Bjelovar, 1.-3. rujna 2000.

GI^itmPIiDi ZA »HRm\ TI /VT ' V

r^l OIVO O TM'Ea d 1.-3. rujna održan je u Gudovcu pokraj Bjelovara 8. među­

narodni stočarski i gospo­darski sajam na kojemu su uspješno sudjelovale i »Hr­vatske šume«. Ovu tradicio­nalnu gospodarsku manife­staciju koja je ove godine okupila preko 500 izlagača stoke, poljoprivredne meha­nizacije i opreme te male obrtnike iz Hrvatske i još pet europskih zemalja, otvo­rio je ministar poljoprivrede i šumarstva mr. Božidar Pankretić. Tom se prilikom osvrnuo na stanje u poljo­privredi i istakao kako 90 posto proračuna odlazi na poticaj i subvencije čime će se postići smanjenje cijena i konkurentnost za izlazak na tržište,

- Pred nama je izazov ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju i ostale institu­cije, rekao je ministar. Sto­čari ovoga kraja dugo­godišnjom suradnjom s Hr­vatskim stočarskim selek­cijskim centrom vmapređujvi genetsku osnovu i Hrvatska ima što pokazati ali od svijeta mora i učiti. Ministar Pankretić govorio je i o ve­likim štetama od suše na poljoprivrednim usjevima.

Tradicija sajmovanja na ovim prostorima duža je od 500 godina i na toj više­stoljetnoj bogatoj tradiciji nalaze se temelji Bjelovar­skoga sajma, druge po veličini takve priredbe u nas.

Na Bjelovarskome saj­mu tradicionalno sudjeluju i »Hrvatske šume« koje su ove godine na prostoru od oko 600 m^ prezentirale djelatnost šumarstva, od uz­goja do iskorištavanja i

U razgledanju: ministar Božidar Pankretić u pratnji direktora, »Hrvatskih šuma« Zeljka Ledinskog i direktora Sajma Zlatka Kraljića

zaštite s ponudom i spored­nih šumskih djelatnosti od sadnoga materijala i hor-tikulturnog projektiranja i uređenja parkovnih površina do drvne galanterije, žardi-nijera, klupa, nadstrešnica. Izložbeni je prostor osmislio ing. Milan Žgela u suradnji s Upravom šuma Bjelovar gdje su najveći dio posla po­nijeli šumari iz bjelovarske Šumarije na čelu s ing. Mi­

lanom Presečanom. Osobito uređen i pregledan izložbeni prostor »Hrvatskih šuma«, u čemu Žgela ima brojna iskustva a posljednje je s uspješne prezentacije na »Floraartu 2000.« u Zagre­bu, privukao je velik broj

posjetitelja. Tome je prido­nijela i pomoć u hortikul-turnom materijalu iz rasad­nika Pag i Podbadanj (Cri­kvenica) iz senjske Uprave šuma, rasadnika Zelendvor i Limbuš iz Uprave šuma Ko­privnica te dio materijala iz Hajderovca (Požega). Izlož­beni prostor »Hrvatskih šu­ma« ne samo što je bio posjećen nego je u hortikul-turnom dijelu to bio i pro­dajni štand sa posebnim za­nimanjem za ukrasno bilje, ali i drvnu galanteriju. Vrijednovali su to i organi­zatori dodjeljujući »Hrva­tskim šumama« glavnu na­gradu, GRAND PRDC, »za doprinos uređenju i očuvanju okoliša, podizanju razine izgleda sajamskog prostora te pomoći konti­nuiranog napretka Bjelovar­skog sajma«, (m) - J p -

Izloibeiit piostot »Hivat^kth šuma« koji je osiiii.^lio iiig. Miian /^^iLi, dobio fc naiiiadu Giaiid piix

Časopis Hrvatske šume / 19

Page 22: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

Posjet austrijskih šumara članova »PRO SILVA - AUSTRIJE«

7; ittiMa, a-iZ'mBim yymmra Osobito ne između

hrvatskih i austrijskih, jer i naši

prethodnici i prvi naši učitelji, učili su

od vaših vrsnih šunnara - istakao je

prof. dr. Sfavko Matić

dočekao je i pozdravio na području vrbovečke šumarije na terenu Arsenovac, u selu Beč, direktor dipl. ing. Željko Ledinski. Tom prigodom di­rektor Ledinski je istakao kako su prirodne šume i njihova obnova ponos Hrvatske, jer se već više od 150 godina prirod­no obnavljaju. Govoreći o su­radnji austrijskih šumara s hr­vatskim, naglasio je Ledinski, imamo mnogo više mogu­ćnosti i prostora za još bolju i

Revirnik dipl. ing. Željko Gubijan upoznaje austrijske šumare sa lužnjakovim sastojinama svog revira

U stručni posjet »Hrvat­skim šumama« krajem kolovoza došla je grupa

od tridesetak austrijskih šuma­ra, članova »Pro silva Austrije«, koje je predvodio Vlado Camba, načelnik odjela za razvoj i su­radnju sa zemljama EU u Mi­nistarstvu poljoprivrede i šumarstva Austrije, među koji­ma su bili i priznati austrijski znanstvenici prof. dr. Josej Spork i dr. Georg Frank iz Beča i drugi šumari.

Ispred »Hrvatskih šuma« domaćin austrijskim šumama bio je mr. se. Josip Dundom, koji je pratio goste tijekom cijeloga puta po US Zagreb, Senj i Delnice, uz stručnu pomoć prof, dr. Slavka Matica, prof. dr. Zvonimira Seletkovića, prof. dr. Ante Krpana i dr. Viče Ivanievića i stručnih ljudi poje­dinih Uprava šuma.

Prvoga dana boravka u Hrvatskoj, goste iz Austrije

čvršću suradnju, ne samo u šumarstvu nego primjerice i u turizmu, a to se prije svega odnosi na mogućnost kori­štenja naših četrdesetak obje­kata duž Jadranske obale, na otocima te u planinskim pre­djelima.

U popodnevnim satima austrijski šumari obišli su lužnjakove sastojine gdje ih je

Goste je dočekao direktor Željko Ledinski na terenu Šumarije Vrbovec

dipl. ing. Željko Gubijan, revir­nik u Šumariji Vrbovec, upoz­nao s prirodnim pomlađi­vanjem lužnjakovih sastojina na području svoje šumarije.

Drugoga dana na progra­mu je bilo upoznavanje sa strukturom prirodnih lužnja­kovih sastojina i poljskog jase­na na području Nastavno po­kusnog šumskog objekta Opeke kod Lipovljana koje obuhvaća više od 5.500 hekta­ra, gdje je goste upoznao prof. dr, zvonko Seletković. Tom pri­godom dr. Seletković je nagla­sio kako se šumarska nastava na Sveučilištu u Zagrebu odvija kontinuirano od 1898. godine, a za potrebe studen­tske prakse velik dio nastave odvija se na terenu, u šumi. Tako i danas Šumarski fakultet ima diljem Hrvatske pet .svojih objekata, a jedan od tih je i ovaj u predjelu Opeke, koji se pro­teže uz rijeku Savu. Sve šume

^Austrijski šumari na NPŠO-Opeke, u ekološkom stacionaru

na ovom području nastale su u 18. i 19. stoljeću prirodnom obnovom - oplodnim sječama uz neznatna popunjavanja sje­menom ili sadnicama hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe.

U povijesti ovih šuma ostalo je zabilježeno da je 1885. godine u Šumariju Lipo­vljani došao poznati hrvatski šumar i književnik Josip Koza-rac, koji je svoje šumarsko znanje stekao upravo u Au­striji.

U ranim popodnevnim satima austrijski šumari nasta­vili su vožnju u pravcu Delni­ca, odnosno u Zalesinu, gdje ih je dočekao prof. dr. Ante P, B. Krpan, upravitelj Nastavno po­kusnog objekta Zalesina. Sume ovoga objekta čine tri gospo­darske jedinice ukupne ploštine 736 ha i izuzete su iz redovnog gospodarenja još 1963. godine te proglašene šumama od posebne namjene kao šume za nastavu i znan­stvena istraživanja i dane na upravljanje Šumarskom fakul­tetu u Zagrebu. Bitno je napo­menuti kako se već Vinodolski zakonik iz 1288., a zatim i Krčki statut iz 1388., pa kasnije Šumski red Tršćanske komer­cijalne intendance iz godine 1767., pa na kraju i zakonska uredba Marije Terezije iz 1769. ne smatraju samo prvim šumarskim zakonima, već i uopće prvom naukom o šumarskome gospodarstvu.

20 / Časopis Hrvatske šume

Page 23: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

Tijekom obilaska terena, odmah u šumi gosti su s po­sebnom pozornošću pratili iz­laganja naših stručnjaka, te po­stavljali brojna pitanja. Većina od prisutnih konstatirala je kako su, unatoč tome što je većina od njih već nekoliko puta boravila u Hrvatskoj na stručnim ili turističkim puto­vanjima, jednodušna u ocjeni kako tek sada vide da od tih naših lijepih šuma nisu puno toga ranije vidjeli.

Spoznali su kako ne samo da imamo zajedničku prošlost, već imamo i zajedničke pro­bleme u prebornom gospoda­renju u našim šumama.

Stoga je i prof. Ante Kr­pan ponovio tu konstataciju: »Drago mi je da ste uvidjeli kako se ne može sve vidjeti pri jednom boravku u našoj zem­lji. A ja vam mogu reći i da tisuću puta prođete kroz naš Gorski kotar ipak nećete stići sve vidjeti i pri svakome pono­vnom susretu doživljavati nešto lijepo...! Gak i naši hrva­tski šumari nisu sve vidjeli ovdje, mogu reći, u jednom od najljepših krajeva Hrvatske. Stoga ću biti vrlo zadovoljan ako ponesete u Austriju sve ove lijepe utiske iz naših šuma. Zato takve susrete šumara smatram vrlo važnima iz više razloga. N e samo da se na nji­ma upoznajemo sa šumar­stvom već i zemljom, ljudima, kulturom, običajima i mnogim drugim stvarima i tako rušimo granice koje su postavljene između nas« - istakao je prof. dr. Krpan.

Trećega dana boravka u Hrvatskoj, austrijski šumari uputili su se na područje

Prof, dr. Joso Vukelić i prof. dr. Zvonko Sektković

Šumarije Novi Vinodolski. Program boravka na terenu pripremio je i goste vodio dr. Viče Ivančević. Malo iznena­đenje domaćini su priredili go­stima u šumarskom objektu na Vodicama. Dolazeći pred objekt na kojemu su se, nad ulazom u kuću, vijorile obje zastave - hrvatska i austrijska, čekao ih je grah s kobasicama za užinu, jer je već sunce bilo dobro odskočilo.

Na području ove Šuma­rije, gostima su predstavljene prirodno pomlađene preborne šume na području Velike Ka­pele, te na području Šumarije Krasno, na Velebitu - Zavižan, Begovača i Štirovača, zrele šumske smreke i jele te poseb­ni rezervat šumske vegetacije -sekundarna prašuma Štirovača. Nepotrebno je i spominjati s koliko su ncvjerice austrijski šumari prolazili kroz odjele koji su bili predstavljeni za po­sjet, a tek njihovo pravo iznenađenje dolaskom u Sti-rovaču. Zajednička im je misao

bila da takvu šumu nisu mogli nigdje ni zamisliti, a kamoli vidjeti ovdje na Velebitu. Ko­liko je iznenađenje Austrijana­ca bilo veliko i kakvo su zani­manje pokazali kod posta­vljanja pitanja i traženja odgo­vora, svjedoči i podatak da se na večeru kasnilo iz šume jedan sat, premda je za večeru čekala topla janjetina u lovačkoj kući Vranjkovac, pod­no Kozjaka.

Zbog zakašnjenja na večeru, kasnilo se i u Selce na obalu mora, iako taj posjet nije bio u planu. U našem odmaralištu čekalo ih je pono­vno iznenađenje - ovoga puta ponovno nas je dočekao direk-

dr. Spork, priznati uzgajivač šuma iz Beča.

Ni naš direktor ing. Zeljko Ledinski nije mogao ostati ravnodušan na te iskrene riječi pohvale, te se zahvalio na pozivu i rekao: »Vjerujem kako ćete otići zadovoljni posjetom našoj zemlji i našim šumama i s onime što ste ovdje vidjeli i doživjeli. Prošli ste popreko čitavu Hrvatsku - od Slavonije do Primorja i sve njene šume. Zagrebačka šumarska škola bila je direktno svakodnevno s Vama na terenu, jer su s Vama bili i organizatori Vašega puta - naši profesori nositelji Zagrebačke šumarske škole. Mi nudimo turističke sadržaje.

Na području Velike Kapele i Velebita gostima je vodič bio dr. Viče Ivančević

Na terenima NPO-Zalesina gosti su ostali do kasne večeri

tor ing. Željko Ledinski, s nešto lakšom večerom - mor­skim plodovima i ribom, te cr­nim vinom.

Ovu priliku iskoristio je prof dr. Josef Spork te se još jednom u ime čitave austrijske delegacije zahvalio na prijemu kakvog nisu mogli ni zamisliti da će doživjeti u Hrvatskoj.

»Gospodine direktore, za­hvaljujemo na odlično organi­ziranoj stručnoj ekskurziji, ali jednako tako i na nezaborav­nom gostoprimstvu tijekom svih ovih dana u Hrvatskoj. Pozivam Vas i Vaše suradnike na gostovanje u Austriju, kada Vi budete imali slobodni ter­min. Ovo što smo mi danas, vozeći se više od 80 kilometara po Velebitu vidjeli, te prekra­sne preborne šume, ne mogu Vam obećati u Austriji, jer jed­nostavno mi njih nemamo. To je nešto što šumar teško može i zamisliti...« - iskreno je rekao

jednako dobre kao što su i naše šume, a ovdje u Selcu, u to ste se mogli i uvjeriti - i kvalitetu naših objekata. Stoga se nadam i boljoj budućoj suradnji.

Mi Hrvati smo narod koji ne zaboravlja sve one koji su nam pomogli u našoj borbi za samostalnost i priznanje Hrva­tske, Vašeg predsjednika Mo-cka i sve članove Vlade te na ovaj način želim odati priz­nanje austrijskome narodu i Vladi« - istakao je ing. Ledin­ski.

Posljednjega četvrtoga dana boravka u Hrvatskoj, au­strijski šumari boravili su na području Uprave šuma Delni­ce gdje ih je upravitelj ing. Herman Sušnik upoznao s »najljepšiiTi prebornim šuma­ma Hrvatske«, a o lovstvu go­ste je upoznao Josip Malnar. Pozornost gostiju, kada je bilo riječi o lovačkoj kući Lividraga i lovcima koji su dolazili i bo­ravili u njoj bila je znatna.

Časopis Hrvatske šume / 21

Page 24: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

tim više što su to bile priče o poznatim političarima iz naše bliže povijesti.

Brojna pitanja iz područja povijesti koja su Austrijanci postavljali, govore o tome Lako ozbiljno namjeravaju doći u lov u ovo naše bogato lovište.

Ispred lovačke kuće u Li-vidragi, poslužen je bio doručak a nakon toga je prof. dr. Slavko Matić ukratko iznio što je bio naš cilj prikazati go­stima - vrsnim šumarima iz Austrije.

»Kroz ova četiri dana smo govorili, ovaj program sam pri­premio s domaćinima pa sam znao što ćete sve vidjeti i vjerovao sam kako će vam se svidjeti sve te šume i naš sustav prirodne obnove šuma« -rekao je prof. dr. Slavko Matić.

Snimak ispred šumarskot^ objekta Vodice gdje je goste dočekala austrijska zastava

Ija i šumarstvo ima svoje specifičnosti. Naše šimiarstvo nema rana i divljih tragova na-

L' našetn odmaralištu u Selcu domaćinima se zahvalio dr. Joscf Spork

»Znao sam da Pro silva ima slične ciljeve u obnovi šuma s našim šumarstvom i zato smo odabrali takve objek­te kako bi vam pokazali naša iskustva. Moja su se očekivanja ispunila i na svakome objektu smo davali iscrpne obavijesti o našim iskustvima. Svaka zem-

silja čovjeka. Naš temeljni pra­vac je da svake godine šume trebaju biti sve bolje kako bi bile vječne, za buduća po­koljenja«.

U prva dva dana našega puta u vama smo našli izuzet­no dobre partnere za lužnjako­ve sastojine i naša iskustva.

Prebor - po vašoj ocjeni, za naš je rad vrlo dobar u našim nastojanjima kako bismo očuvali te naše prebornc šume.

»Posebno me veseli što ste prvi puta bili naši gosti. Grani­ce postoje medu državama, ali medu šumarima nema granica, posebno između hrvatskih i austrijskih šumara, jer i naši prethodnici i prvi naši učitelji učili su od vaših vrsnih šuma­ra. N e može se izbjeći i ne reći

većinu odsjeka i odjela. To je posve drugačiji način gospoda­renja šumama od onoga što smo mi naučili u Austriji. Zato smo došli k vama, kako bismo izmijenili iskustva, ali moram priznati da smo došli naučiti ono što nismo znali. Posebno bih se zahvalio na prijemu tijekom svih ovih dana i mo­ram priznati kako je on neoubićajen za nas. Isto tako osjećam se nelagodno jer se

Piof dt Matić na kraju puta upućuje završne riječi novini prijateljima

Zajednički snimak domaćina i gostiju ispred lovačke kuće Lividraga

da je Marija Terezija dala prvi priručnik 1786., a ujedno naša najstarija Šumarija Krasno je iz toga vremena - osnovana 1766. godine« - rekao je prof dr. Slavko Matić.

U ime gostiju austrijskih šumara riječi zahvale doma­ćinima izrekao je dr. Georg Frank.

»Oduševljen sam načinom gospodarenja ovim šumama koje su svojim površinama za nas neshvatljive, mislim na

bojim kako vam nećemo moći uzvratiti na isti način - iskreno priznaje dr. Frank.

Rastanak s prijateljima šumarima - članovima »Pro silva Austrija« bio je vrlo srdačan. Zajednički snimak pred kućom u Lividragi i na kraju, pred polazak, gosti su nam otpjevali himnu au­strijskih šumara. J ^

Tekst i snimci Z. Lončarić

22 / Časopis Hrvatske šume

Page 25: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

EKOLOGIJA

Na području požeške Uprave šuma održan seminar o procjeni oštećenosti kontinentalnih vrsta drveća

1 rijc procjene \ijcdruia\i kriu'ri]^ U nazočnosti predstavnika Službe za

ekologiju »Hrvatskih šuma«, Šu­marskoga instituta Jastrebarsko, te

rukovoditelja i stručnih suradnika Odjela za ekologiju iz četrnaest Uprava šuma održan je polovicom srpnja na području šumarije Kutjevo (Uprava šuma Požega) interkalibracijski seminar o procjeni ošte­ćenosti kontinentalnih vrsta drveća. U šumsko-hortikulturnom rasadniku »Haj-derovac« nazočnima su se pozdravnim riječima obratili upravitelj požeške Uprave dipl. ing. Stjepan Blažičević i upravitelj šumarije Kutjevo dipl, ing. Željko Ognjenčić, upoznavši ih ukratko s ak­tualnostima u poslovanju.

Seminar je održan na trima plohama gospodarske jedinice »Južna Krndija kutje-vačka«, nedaleko od rasadnika, a procjena oštećenosti obavljena je u sedamdeset-petogodišnjoj kitnjakovoj sjemenjači (26 ha), devcdesetpctogodišnjoj mješovitoj sjemenjači kitnjaka, cera i graba (2 ha) te u stogodišnjoj bukovoj sastojini iz sjemena (39 ha), u kojoj je i znatan dio hrasta sla-duna.

Na prvoj plohi (odjel 95a, pretežito hrast kitnjak) obrast je na drugom bonite­tu 0,87, drvna zaliha po hektaru 257 m \ itkupna drvna zaliha 7473 m' , a intenzitet prorede 7,11 posto. Na drugoj plohi (odjel 96 d, 75% kitnjaka) obrast je na drugom bonitetu 0,95, drvna zaliha po hektaru 294 m' , a ukupna drvna zaliha 792 m \ i:z m-tenzitct prorede 8,23 posto. U odjelu 12()a (treća ploha), koji je drugoga boniteta.

Cilj ovoga konsnoga i dobro organiziranog seminara bio je da se ujednače kriteriji procjene oštećenosti kontinentalnih vrsta drveća, koja se dvanaesti put zaredom obavlja u pojedinim Upravama šuma drvna zaliha po hektaru iznosi 316 m*, ukupna drvna zaliha 13.376 m-', a intenzi­tet prorede je 8,56 posto.

e ^.u^Jiei.

Korištenje dvogleda kao korisnoga pomagala

Nakon pozornoga motrenja i temelji­tih procjena oštećenosti obrojčanih stabala na svakoj plohi, uz povremeno korištenje dvogleda kao korisnoga pomagala, i upisi­vanja podataka u propisane obrasce, na preglednom demonstracijskom panou utvrđena su za .svaku plohu odstupanja. Procjenjivaći s pojedinih Uprava šuma mogli su se uvjeriti u ispravnost svoje procjene, a u slučajevima gdje su odstu­panja bila veća od 15-20 posto, odlazilo se do pojedinih stabala i diskutiralo o razlozi­ma takvih odstupanja. Treba istaknuti kako su najmanja odstupanja bila na trećoj plohi, u bukovoj sastojini, gdje su procjene oštećenosti pretežito iznosile 5 i 10 posto.

Cilj ovoga korisnog i dobro organizi­ranog seminara bio je da se ujednače krite­riji u procjeni oštećenosti kontinentalnih vrsta drveća, koja se dvanaesti put zare­dom obavlja na osnovnim (mreža 4 x 4 km) i bioindikacijskim plohama (mreža 16 X 16 km) pojedinih Uprava šuma, te do­biju što vjerodostojniji podaci. - ^ L

I. Tomić

Mr. se. Jadraiika Raša uz demonstracijski pano na prvoj... i dr. Viče Ivančević na trećoj plohi

Časopis Hrvatske šume / 23

Page 26: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

^ Ljetna šetnja Medvednicom

u ZELENOM RAJU SVE< Kada je 1963. godine donijeta odluka o proglašenju Medvednice izletištem te Zavod za zaštitu prirode na planini iz

Zagreba (iste godine) proglasio specijalne rezervate šumske vegetacije (966 ha), počelo je zapravo novo razdoblje u šuma i šumara na Medvednici, ali i Zagreba i njegovih žitelja. Počeli su se slijevati potoci ljudi uzbrdo, na Sljeme - pl rekreativci, sportaši, djeca, svi oni počeli su osvajati planinu, uživati u njoj. Šumari su gospodarili šumama, no istodt

izgrađivali pješačke staze, odmorišta, domove. Počelo je upoznavanje Medvednice koje traje i danas. Počela je ujei borba za očuvanje izvorne prirode, danas tako nasušno potrebne čovjeku. Sljeme je danas simbol, zaštitni znak gr;

njegova pluća i njegov život. Mala ljetna šetnja istočnim dijelom Medvednice, Markuševačkom gorom, otkrit će nam nepoznate, ili manje poznate kutke i sadašnje trenutke u životu planine. Pogledajmo ih!

KAPTOLSr LUGARMC;

Prije devet godi­na potpuno je Izgo- ' rjela i otad se postu­pno obnavlja. '-- "" u mirovini Ju ak, l<oji je ovdje pi veo svoj radni vije sam se latio i ' zidao, i naprav od šindre (od kalan smreke, sve rađeno-po sistemu »sam svoj majstor«). A tek plafon! Gospon Jura radi ga od lijeskovih šiba koje veže i slaže u kvadrate dimenzija 60x60 cm koje pričvršćuje na plafon. No nije na tom sljemenskom proplanku samo lugarnica ta koja privlači pozor­nost, tu su i drugi objekti, klupe i stolovi koji su vikendom prepuni Zagrepčana koji uz osvježenje traže i mali predah u hladovini.

:^tfi)e-^\

SLJEMENSK^nHCNI i Ne samo šuma nego i kamen! Na Sljemenu na pojedinim loka­

cijama ima i kamena koji se može koristiti, i koristi se, za gradnju temelja, zidanih kamenih ograda, potpornih zidova, za putove u parkovima prirode. Ovo nalazište je na Granovcu i ovaj zeleni škri-Ijevac vrlo je kvalitetan.

(Dakako, iskoristiv u ograničenim količinama).

odjelu gospodarske jedinice Markuševačka gora, ispod Granovca, a za planinare će bolja odrednica biti - u blizini Planinarskog doma Lipa-rog, nalazi se rari-tetni primjerak bukve na Sljemenu. S obzirom da je u gustoj šumi teško ju je vidjeti cijelu, no o njenim di­menzijama dovoljno govori i podatak da u podnožju ima promjer od 1,90 m. Uostalom, evo kako mali iz­gleda ne baš sitni Josip Jarić pokraj sljemenskoga diva!

Ovaj hrast zavidnih dimenzija šljem ifnari zovu »križni«. Star je blizu 200 godi pe na raskrižju putova što vode u pods |njesta, od Markuševačke Trnave desni |rec, lijevo, »gore«, prema Kaptolskoj lu

RETENCIJA I Buldožeri, kamioni, rad­

nici, užurbanost na istoč-nome rubu Markuševačke gore —na granici između Vidovca i Bidrovca (g) gra-

y i se nasip za retenciju koji bi trebao zaustaviti vode sa slivnoga područja Marku­ševačke gore. Za vrijeme većih kiša poznatim i ne­poznatim putovima, voda se sliva odozgo i nosi sve što joj je na putu, oštećuje prometnice, odnosi zem| Gradnjom retencije tr« bi se spriječiti poplav erozija tla.

24 / Časopis Hrvatske šume

Page 27: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

rABI

•«.w

Potok Vidovec doista »tiho žubori« spuš­tajući se kamenim koritom prema podnožju. Onima što bježe iz gradske vreve i na Sljeme­nu traže odmor, mir i ponešto za sebe, on je raj za oči. Mjestimično slijedi šumsku cestu pa se izgubi i pojavi uz neki planinarski put. No, ovaj snimljeni dio ceste zanimljiv je zbog još nečega, na jednom dijelu ova šumska pro­metnica nikad nije suha. Ni za najvećih vrući­na i sušnih razdoblja, a tako je bilo tijekom svibnja i lipnja, ona je uvijek vlažna. Jedno­stavno zato, što je negdje ispod kamenog sloja izvor pa voda osim što odlazi potokom, jednim manjim dijelom izlazi i na cestu, bolje reći izvire iz nje.

AVfETNA KAPELICA u blizini Kaptolske lugarnice je i mala zavjetna

kapelica »Uzvišenija Sv. križa«, izgrađena 1994. go­dine. Na maloj kamenoj ploči piše kako ju je dala podići Nadica Bockaj 1994. godine, koja sada živi u Njemačkoj. Ona se zavjetovala, kažu ljudi, da će podići kapelicu u znak zahvale za ozdravljenje svoga nećaka, pa se tako i kapelica uklopila u cjelokupni prostor oko lugarnice na Gorčici.

>ii!f]tr'!£Sw:Mit^it:'k^il[D?9'^iit^^'«HL<>SisltSftlH«!ilS*I«l;iiI:^ISI

telja Sljemena, ponajprije baciti pogled na ovakav prizor: radi se o prirodno obnovljenoj mladoj |20 godina) sastojini bukve u predjelu Granovac. Naša djeca, ili čak unuci, možda će i tu dočekati neku raritetnu bukvu ili jelu. Ako i neće biti rekordera, bit će šuma. A ona će u budućim, vrlo bliskim vreme­nima značiti život - više nego danas i više nego ikad prije.

A KRAJ CESTE SMEĆE.

tako, pobrinuli su se —ljudi. Treba reći neodgovorni, krajnje samoživi, da ne kažemo neodgojeni pojedinci koji su možda nekad negdje preskočili koji razred u osnovnoj školi ili baš taj dan nisu bili u školi kad se govorilo o »prirodi i društvu«, 0 čuvanju okoliša.

Predjel se zove Žlebec, šumska cesta prema Gorčici, a uz cestu —krš. Našlo se tu nekoliko starih »stojadina«, pa R-4, ostaci kombija, a o kućanskim apara-

j tima da se i ne govori. —Imali smo akcije čišćenja, sav glomazni otpad bio je odvežen, sa cijeloga

Sljemena spustilo se 125 kamiona natovarenih otpadom! Bilo je to prije nekoliko godina, no čini se, nešto treba napraviti opet, kaže Josip Jarić, pomoćnik upra­vitelja zagrebačke Šumarije koji je na Sljemenu proveo i provodi svoj radni vijek i poznaje ga »u dušu«. Problem su oduvijek bile sankcije. Kad se nekoga i uhva-

: ti!o kako ostavlja smeće nije bilo načina da ga se kazni! I tko će to na kraju morati čistiti? Naravno, šumari.

Časopis Hrvatske šume/ 25

Page 28: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

MAĐARSKI ŠUMARI U HRVATSKOJ

Mađarski liiiuaii po\jitili i Medvednicu

li Nacionalni park Brijitni, Poreč 1 Pulu.

Društvo za proitčavanjc ni­zinskih šuma, poseban je oblik stručnog djelovanja šumara iz pet nizinskih dioničkih društava sjeveroistočne JVladarske (Kefag R. T. Kccskemet, Ntircrdo R. T. Nyircgyhaza, Ncfag R. T. Szol-nok, Dalcrd R. T. Szcged, Kaeg R. T. Gy6r), a dio članova dolazi i sa Univerziteta u Sopronu, Srednje šumarske škole u Szege-du, Škole za šumske radnike u Asotthalomu, Šumarskog insti-

tchnički razvoj. U dvije godišnje skupštine analiziraju se rezultati i predlažu novi zadaci. Tajnik Društva dr. Barna Tamas, koji je vodio mađarske šumare u 1 Ir-vatsku, ističe još neke speci­fičnosti: društvo svake godine u injcsecu studenome organizira jednodnevni »istraživački dan«, tijekom kojega u općoj raspravi svatko može izreći svoj stav, mišljenje ili prijedlog o nekome problemu. To je svečanost na kojoj deset po ocjeni pred­sjedništva Društva, najuspješ-

G rupa od 38 šumara iz Mađarske posjetila je »Hr­vatske šume« i tijekom pe­

todnevnog boravka u našoj zem­lji upoznala se s radoin hrvatskih šumara. Mađarski su šumarski stručnjaci, inače članovi Društva za proučavanje nizinskih šuma (Alfčildi Erdokcrt Egyesulel) sa sjedištem u Kecskcmetu, obišli uprave šuma Koprivnica, Za­greb, Delnice i Buzet gdje su u Rcpašu imali priliku vidjeti pri­rodne šume lužnjaka a u Zagre­bu upoznati obnovu bukovih sa-stojina u Parku prirode Medved­nica. U Delnicama, u šumskome predjelu Golubinjak, ostali su zadivljeni »kraljicom šuma«, jelom od blizu 30 kubika i kamenim pejsažom gdje šuma »raste na kainenu«. Mađarski

O priol>aliuin šumama Rovinja mađarskim šumarskim stručnjacima govorio je Marijan Kolić, upravitelj buzetske Uprave šuma

šumari, čiji je boravak u Hrvat­skoj imao i promotivni karakter prezentacije hrvatskog turizma i turističke ponude u objektima »Hrvatskih šuma«, obišli su i priobalne šume Rovinja, posjeti-

tuta (ERTI) u Badapestu. Rad Društva financira pet spomenu­tih dioničkih društava a djelo­vanje se ostvaruje kroz četiri sekcije: uzgojnu, komercijalnu, informatičku i sekciju za

U Golubinjaku u Delnicama Mađare su oduševile jele što rastu

»na kamenu«

nijih šumara dobije plakete. Društvo tijekom godine organi­zira i natjecanje u strijeljanju na glinene golubove, izložbe foto­grafija i drugo. Posebna nagrada najuspješnijima i najaktivnijim šumarima je stručna godišnja ekskurzija u inozemstvo, ove go­dine bila je to, sa zadovoljstvom ističu mađarski šumari, Hrva­tska. Upravo zbog lijepih doj­mova koje o hrvatskotn šumar­stvu ali i turističkoj ponudi nose kući, željeli bi da im prvi gosti u Mađarskoj, s obzirom da kao mlado Društvo još nisu bili domaćini, budu hrvatski šumari,

(ni) J ^

26 / Časopis Hrvatske šume

Page 29: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

IZ MAĐARSKOG ŠUMARSTVA

Kako radi centar za proizvodnju i istraživanje šumskoga materijala ") "> h z,nanost vrunicnnva u vmRsi

Dr. Bama Tamas-^m

D ioničko društvo Kccske-met (Kcfag R.T., Županija Bacs-Kiskun) jedno je od

19 dioničkih društava koja go­spodare mađarskim državnim šumama. Prostire se na 62.000 ha, zapošljava 250 radnika (bez sjekača i ostalih proizvodnih ra­dnika, budući da su sječa, izrada, privlačenje a i veći dio uzgoja

privatizirani), a u podatke iz osobne iskaznice spada i onaj da ima sedam šumarija, rasadnik, i poduzeće-kćer. Tvornicu paleta (godišnje proizvodi milijun ko­mada). Lani je dioničko društvo ostvarilo ukupni prihod od oko 4 milijarde forinti te dobit od oko 150 milijuna forinti (oko 4,6 milijuna kuna). U sastavu Društva samostalno djeluje i Centar za unapređenje proizvo­dnje šumskoga materijala (Erdc-szeti Szaportioanyag Termeszte-si Ko'zpont) koji vodi dr. Bama Tamas. Zanimalo nas je što radi taj Centar koji ne postoji u svim dioničkim društvima.

- Centar zapošljava 12 rad­nika, od doktora nauka do šumskih radnika i bavi se različitim poslovima istraživanja i razvoja šumarstva, veli dr. Bar-na. Jednu grupu poslova čini

skupljanje i sortiranje sjemena šumskoga drveća te proizvodnja sadnica na pokusnim plohama. Radi se samo o .sjemenu šum­skoga drveća nizinskih šuma. Sjeme ne rodi svake godine pa se u Centru skuplja onda kada ga ima, i čuva. Istražuje se moguć­nost dobivanja najkvalitetnijih sadnica. Posao sa sjemenjem i sadnicama se komercijalizira, prodaje se sve za što postoji za­nimanje, i otud se namiče dio prihoda Centra.

U drugu grupu poslova mo­gli bi se svrstati svi oni s privat­nim šumovlasnicima. Šumski stručnjaci naime, rade određene poslove za privatnike, od sa­vjetodavnih do preuzimanja konkretnih zadataka po željama vlasnika šume. To uključuje i istraživanja o najpogodnijim vr­stama koje bi se na određenom

terenu mogle saditi do pošum­ljavanja.

- Bavimo se i istraživanjem genetskih svojstava šumskih voćarica u listopadnim šumama, kaže dr. Barna. Naši stručnjaci putuju po Mađarskoj, pronalaze stabla koja se stavljaju pod zaš­titu, na njima se rade pokusi, istražuju najbolja svojstva. Zna­čajan dio istraživačkoga rada posvećuje se proučavanju sim­bioze drveća i gljiva što je isto­dobno i potpomaganje razvoja gljiva kao hrane.

Dio troškova Centra za istra­živanje financira samo dioničko društvo, dio sredstava ostvaruje se prodajom sjemena i sadnica. Prošle godine Centar je trebao dobiti i pomoć Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, no ona je izostala pa je te troškove moralo podmiriti dioničko društvo, (m) -J^

Zaljubljenik u hrpatsko šumarstP0 N I a stolu u njegovoj radnoj sobi

obloženoj drvetom, zastavica je »Hrvatskih šuma«. Okolo knjige o

šumarstvu na hrvatskome jeziku, bilješke, pripreme za neki novi susret s »hor-vackim« šumarima i Hrvatskom. I tako već dugih, za njega brzih i prebrzih 25 go­dina, Enđre Muth, mađarski šumar iz Pe-csi, sada u mirovini, prelazi granicu na Dravi i vodi mađarske šumare u Hrva­tsku, prevodi njima teški hrvatski jezik, i dočekuje Hrvate u Mađarskoj na nekoj od stručnih ekskurzija i prevodi na mađarski. No nije stvar u prevođenju, u znanju jezika, tu je nešto mnogo dublje i važnije

- ljubav prema (šumarskim) prijate­ljima iz naše zemlje, hrvatskom šumar­stvu, prema Hrvatskoj uopće.

- Kao dječak živio sam u hrvatskom selu Salant, igrao se s prijateljima Hrvati­ma. Poslije škole ostajao sam s njima učiti hrvatski jezik, iako nisam morao. Tada sam puno naučio no onda jedno duže vrijeme nisam govorio i puno toga sam zaboravio. Ponovo sam krenuo 1975. go­dine kad je počela jača veza između mađarskih i hrvatskih šumara. U to vrijeme imali smo veze s vinkovačkim šumarima i puno su mi u učenju jezika i stručnih termina pomogli ondašnji šef

Kako tvoj žena i djeca, često zna upitati svoje poznanike u Hrvatskoj Zvonko Koščević i Ladislav Jursik. Poslije sam stjecao nove poznanike i prijatelje šumare iz Koprivnice, Bjelovara, Delnica, Istre, i učio. Nabavio sam stručne knjige o lužnjaku, o vašim nacionalnim parkovi­ma, upravo sam pročitao knjigu o Domo­vinskom ratu...

Učio i naučio. Doduše, i danas će teško neke pojmove prevesti (za sječu zna reći sjećanje!), a o padežima da i ne govo­rimo (»Kako tvoj žena i djeca«, voli tako zapitati). No to je toliko nevažno u uspo­redbi s trudom koji ulaže i ljubavi koju svemu tome poklanja. O brojnim poz­nanstvima s hrvatskim šumarima svjedoče posjetnice koje pomno čuva i nosi sa so­bom. Ove godine s obitelji je bio i na godišnjem odmoru u apartmanima Hrva­tskih šuma u Barbarigi. Ne treba ni spo­minjati da je oduševljen »i smještajem i ljudima, sve ste to tako lijepo uredili«. Ponosan je što u Hrvatsku ne mora dola­ziti samo službeno, nego i privatno, što ga stari prijatelj Zvonko poziva k sebi u go­ste, na »Vinkovačke jeseni«. Sa šumarima iz Kecskemeta prilikom posljednje

Endre Muth

stručne ekskurzije u Hrvatskoj ponovno je nakon osam godina u Dugoj uvali su­sreo starog prijatelja Ivana Dinčira iz Siska, i Jadranku, koje nije dugo vidio.

- Tri sam godine u mirovini, noja ne mogu mirovati. Moram stalno raditi, čita­ti, nešto mi ne da mira. Moram biti akti­van. Evo, Dalibor mi je dobio knjigu o cvijeću, i sad ću to proučavati, raduje se Endre. A ovdje u Fazani, za vrijeme ekskurzije primio je od kuće radosnu vijest koju je kao pravi obiteljski čovjek nestrpljivo čekao - kći je sretno rodila djevojčicu i po treći put je postao djed! Zamisli, moj ćerka ima 51 cm i teško je 3,78 kg, svima je pričao.

A kad se vrati kući u Pecs, zasadit će, kao i svake godine u ovo vrijeme, u jednu teglu žir hrasta lužnjaka. To je tako, veli, moj žena za Božić na stolu ima cvijeće i pšenicu, a ja malu sadnicu lužnjaka... (m) J ^

Časopis Hrvatske šume / 27

Page 30: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

u SKLOPU MANIFESTACIJE »LJETO U FUŽINAMA«

Obilježena 195 ^ radinom kolovoza u ^ poznatome turističkom

V«./ mjestu Fužine u sklopu turističke manifestacije »Ljeto u Fužinama«, održana je prire­dba kojom je obilježeno 195 godina organiziranog šumar­stva u tom dijelu Gorskoga ko­tara pod nazivom »Dani šuma­rstva i lovstva«. Uz Turističku zajednicu Fužina, organizatori šumarske priredbe bili su Uprava šuma Delnice i Šu­marsko društvo Delnice. Cilj manifestacije bio je našoj svekolikoj javnosti pokazati koliko su turizam i šumarstvo ovoga kraja u uskoj vezi, i kako je došlo vrijeme da i šumari počnu ozbiljnije razmišljati o tome, kako se od turizma može zaraditi i živjeti. Takva razmišljanja i akcije potrebite su nam sada, kada nam i na razini naših »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, predstoji restruk­turiranje Poduzeća i usmjera­vanje na tržišni način poslo­vanja, a budućnost šumarstva nije samo u proizvodnji drvnih sortimenata već prije svega u korištenju i drugih resursa koje nam naša šuma pruža, sporedni šumski proi­zvodi, turizam i si...

Ova događanja u Fužinama, bila su pokušaj i svojevrsni ispit za naše šumare, da pokažu koliko su uspješni kao promotori šumarstva ovoga kraja u turističke svrhe. I zaista u tome su uspjeli, a poseb­ne zasluge za uspjeh pri­padaju, prije svega, Su-marskome društvu Delni­ce, na čelu sa njegovim predsjednikom dipl. ing. D a m i r o m Delačem, te domaćinima Šumariji Fu­žine i upravitelju dipl. ing. Robertu Abramo-viću.

U staroj zgradi šumarije (u nekadašnjoj kuriji Zrinskih) u centru Fužina, šumari su or­ganizirali prigodnu šumarsku i lovačku izložbu. Uz stare alate koje su nekada u svome radu koristili goranske drvosječe.

Nastup rogista iz Gerova na »Danima šumarstva Fužinama

lovstva« u

bilo je tu i starih fotografija iz života i rada goranskoga čo­vjeka. Ali, nije zaboravljena ni današnjica, pa su tako izloženi i alati koji se danas koriste u radu u šumi, s prigodnim foto­grafijama. Napravljeni su i pa­noi s organizacijskim shemama »Hrvatskih šuma« i Uprave šuma Delnice, te s taksacijskim podacima Uprave šuma Delni­ce.

Izloženi su i lovački trofeji prepariranih životinja koje obi­tavaju u našemu kraju, a isto tako i primjerci zaštićenih bi­ljaka koje rastu u Gorskome

Želja nam je prostore sta­re šumarijske zgrade u buduć­nosti pretvoriti u stalni izlož­beni prostor šumarstva ovoga kraja, napraviti jedan šumarski muzej. O n ne bi bio samo svojevrsna turistička atrakcija već i ustanova s edukativnom namjenom u kojoj bi buduće generacije, ne samo Gorana već i drugih posjetitelja ovoga kraja, mogle vidjeti sve ono što je vezano uz prošlost, ali i budućnost hrvatskoga i goran­skoga šumarstva, pa i života ljudi na ovim prostorima, go­vori dipl. ing. Herman Suš-

Prigodna šumarska i lovačka izložba u staroj zgradi Šumarije u Fužinama

Uprave šuma kotaru. Bilo je tu i izvornih goranskih suvenira, te pro-mižbenih materijala (turistič­kih kataloga i si.) kojima se nastojala što potpunije pokaza­ti i dočarati sva ljepota i razno­likost goranskoga kraja.

nik upravitelj Delnice.

Isto mišljenje dijeli i Da-mir Delač predsjednik Šumar­skoga društva Delnice, i do­daje: »Ova manifestacija u Fužinama, a posebice otvo-

renje šumarske izložbe, svoje­vrsna je i promidžba naše stru­ke i našega hrvatskoga šumar­stva te Poduzeća »Hrvatske šu­me« p.o. Zagreb. A da se hrva­tsko šumarstvo ima zaista čime i pohvaliti, najbolje govore i obljetnice koje smo unatrag nekoliko godina obilježili, 150 godina postojanja HŠD, 130 godina od izlaženja Šumarsko­ga lista, 100. godišnjica šumar­ske nastave u zemlji i si...

Drago mi je da i mi goran­ski šumari možemo dati svoj doprinos u obilježavanju ovako znakovitih obljetnica našega šumarstva, pa i ove, 195. godi­ne organiziranog šumarstva u Fužinama, i postojanja šuma­rije Fužine.

Uspjehom ove šumarsko-turističke manifestacije bio je zadovoljan i upravitelj šuma­rije Fužine, Robert Abramo-vić: »Zaposlenici šumarije Fužine zadovoljni su što su dali svoj puni doprinos obi­lježavanju ovoga šumarskoga jubileja u fužinskom kraju. Nadamo se da će se ova tradi­cija nastaviti i dalje, a mi smo

spremni sudjelovati i u buduće, pridonoseći i na taj način da se o radu go­ranskih šumara pročuje i izvan granica Gorskoga kotara i Hrvatske.

Osim izložbe bila je za turiste i mještane Fuži­na organizirana i prezen­tacija šumarskih vještina u prerezivanju trupaca ručnom pilom i kresanje grana motornom pilom. Te vještine prezentirali su im sjekači šumarije Fužine.

Za posjetitelje orga­nizirano je natjecanje u

prerezivanju trupaca ručnom pilom »amerikankom«, a sve nazočne u kratkom govoru pozdravio je i upravitelj Upra­ve šuma Delnice Herman Sušnik. k ^

" ^ V. Pleše

28 / Časopis Hrvatske sume

Page 31: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

DANAS PREDSTAVLJAMO ŠUMARIJU DUGA RESA

Sun i<: I l't u 3

R ijetko koja šumarija može se pohvaliti da na području kojim gospodari ima više

privatnih površina od državnih, kao što je to slučaj sa šumarijom Duga Resa karlovačke Uprave šuma. Državne šume zauzimaju 8 000 ha, a na privatne šume otpa­da 9 500 ha. Šumarski stručnjaci ove šumarije imaju tridesetgodiš-nje iskustvo u uređivanju privatnih šuma, a naši programi gospoda­renja za privatne šume koristili su mnogima i u našem Poduzeću »Hrvatske šume« p.o. Zagreb kao ogledni primjer na koji način treba pristupiti izradi ovih Programa go­spodarenja, ističe upravitelj Šuma­rije dipl. ing. Mladen Međeral.

Državne šume prostiru se u tri gospodarske jedinice »Dobra«, »Bosiljevac«, »Pcrjasička kosa«, a tijekom Domovinskog rata, pede­set posto tih površina bilo je oku­pirano i nedostupno za rad. I da­nas, nažalost, osjećamo posljedice rata na našemu području, jer je još uvijek dio terena nedostupan zbog minskih polja, ističe ing. Međeral. Unatoč tome radi se, i mogu reći, kako smo zadovoljni izvršenjem plana kako na iskorišćivanju šuma tako i uzgojnih radova.

U ovoj godini od planiranih 13.320 m"* za sječu, u prvih šest mjeseci plan na sječi ostvaren je sa 75 posto. D o sada je realizirano i 3.523 m^ na sanaciji snjegoloma, a do kraja godine treba ih sanirati još 1.500 m' . Ove sanacije su ujedno i najveći problem s kojima se u radu susreće naša šumarija, jer se radi o snjegolomima na kulturama crno-gorice kao što su bijeli bor, boro-vac.. .

T o su zapravo umjetno podi­gnute plantaže starosti dvadeset do trideset godina, a za navedene vr­ste kao bijeli bor i borovac danas se teško nalazi tržište. Nešto od tih sortimenata proda se »Drvenjači« Fužine, a nešto i lokalnim pilana­ma na dugoreškom području.

Poslije svake sanacije snjego­loma 1 ledoloma, tretiramo drveća herbicidima, kako bi se spriječio eventualni razvoj zaraze potkor-njacima. Tako naše šume održava­mo zdravima, govori mg. JMeđeral. Što se tiče zdravstvenoga stanja, bjelogorica nam je u mnogo bo­ljem stanju od crnogorice, a od bjelogoričnih vrsta na ovome pod­ručju prevladavaju hrast kitnjak, bukva, jasen i brijest.

Posebna pozornost uzgojnim radovima

Gledano kroz povijest, naša šumarija koja je započela radom 1, siječnja 1960. g., uvijek se više ba­vila uzgojnim radovima, a manje sječom drva. Nastavljajući i danas tu dobru tradiciju, uzgojnim rado­vima posvećuje se posebna pozor­nost.

Tako je u JBR, od planiranih 800 ha, u šest mjeseci ove godine izvršeno 700 ha ili je godišnji plan izvršen sa 87 posto. Izrada gospo­darskih osnova - terenski radovi, od planiranih 6450 ha izvršenje godišnjeg plana kroz šest mjeseci iznosi sto posto. Njega kultura cr­nogorice od planiranih 50,43 ha, izvršenje je 3,00 ha ili 6 posto od godišnjeg plana. Čuvanje šuma od planiranih 800 RD, izvršeno je sa 330 RD ili 38 posto godišnjeg pla­na.

U proširenoj biološkoj repro­dukciji od planiranih 3,00 ha svi

Mladen Međeral, dipl. ing., upravitelj

Šumarije Duga Resa

radovi obavljeni su u potpunosti. I sadnja sadnica smreke u potpuno­sti je obavljena na površini od 10,73 ha.

Doznaka u privatnim šuma­ma u prvih šest mjeseci obavljena je sa 6.100 m ' , od čega 5.414 m^ bjelogorice i 686 m"* crnogorice.

crte Za potrebe sadnje, sadni ma­

terijal nabavljamo u rasadniku Oštarije, ogulinske Uprave šuma. Kako većinu uzgojnih radova ne možemo obaviti vlastitim ljudima, koristimo za te radove i usluge trećih lica, umirovljenika i đaka. Posebno dobro surađujemo sa Šumarskom školom u Karlovcu, a radeći kod nas njihovi učenici oba­ve i svoju obveznu praksu. Njiho­vim radom vrlo smo zadovoljni i želimo da se ta suradnja nastavi na obostrano zadovoljstvo, govori ing. Međeral.

Nedostaju vozila Nedostatak službenih vozila,

trenutačno je najveći problem s kojim se u radu susreću zaposleni­ci šumarije. Jedan kombi i »Pan-da«, nedovoljni su za obilazak tako velikog terena kao što je naš, a k tome svaki od revirnika na svome području ima i dosta privatnih šuma, a tereni su »teški«. Područje osobito g j . »Dobra« dostaje razve­deno, ispresijecano mnogobrojnim livadama i privatnim posjedima, pa je bez uporabe službenoga vozila teško doći na željeno mjesto. No , za sada se nekako snalazimo i sve radne zadatke obavimo na vrijeme.

Kako nam uskoro predstoji i reorganizacija u našemu šumar­stvu, te restrukturiranje Poduzeća i orijentacija na tržišni način poslo­vanja, u budućnosti ćemo morati iskoristiti u svome poslovanju sve raspoložive resurse koje nam pruža naša šuma. Upravo u tome vidimo i mi u našoj šumariji svoju per­spektivu, a prije svega tu mislim na turizam. Rijetko se koja šumarija može pohvaliti da njenim podru­čjem protječu četiri rijeke, kao kod nas Dobra, Kupa, Korana i Mrež­nica. Već sada se rijeke Dobra i Mrežnica koriste za rafting, tako da turista na našem području ne nedostaje. Kraj je to isto tako bogat gljivama, pa bi i tu u budućnosti, šumarstvo moglo naći svoj interes i zaradu.

Dakle, planova ima, a na šumarima dugoreške šumarije koja trenutačno zapošljava 24 zaposle­nika je da ih tijekom vremena pokuša i realizirati, a mi im to od srca želimo. Jer, samo radom i za­laganjem svakoga zaposlenika u šumarstvu, možemo imati bolju i sigurniju budućnost, v

» T V. Pleše

Časopis Hrvatske šume I 29

Page 32: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

Ljeto 2000. u HOO »Quercus« u Drveniku

OdffU)r •'()() mief'i

u vinkovačkome odmaralištu -

hotelu »Ouercus« ovoga ljeta

u šest smjena boravilo je

gotovo 13.000 gostiju, iz svih naših uprava

šuma kao i veći broj inozemnih

gostiju

otclsko odmarališni objekt »Quercus« u Drveniku, ovoga

j e ljeta prvi puta poslije Domovinskoga rata o m o ­gućio ugodan, komforan i bezbrižan godišnji odmor svim uposlenicima »Hrva­tskih šuma« p.o. Zagreb i njihovim članovima obi­telji. Naime, u dosada­šnjim poratnim godinama objekt je bio dosta za­pušten kako zbog boravka prognanika u njemu, tako i zbog neredovitog održava­nja. Tek uređenjem unu­tarnjeg prostora i opreme uoči ovogodišnje turističke sezone, prema novim re­gulama Ministarstva turiz­ma, hotel »Quercus«je ka­tegoriziran, te je iznova

Hotel »Ouercus« smješten iza šumovite plaže već niz godina krasi ovo malo dalmatinsko mjesto i pruža ugodan odmor brojnim domaćim i inozemnim gostima

uvršten u odmaralište otvorenoga tipa, kakav je bio i godinama prije rata -rekao nam je dipl. occc. Filip Džigunović, upravi­telj hotela.

Ovogodišnju ljetnu sezonu godišnjih odmora za djelatnike »Hrvatskih šuma« otvorili smo 30. lip­nja u šest smjena. Tu vrlo

uspješnu turističku sezonu završili smo 3. rujna. U tome razdoblju hotel je ostvario blizu 13.000 no ­ćenja. Dnevno se broj go­stiju, uglavnom domaćih, kretao od 160 do 180. N o , svakako treba spomenuti kako je ovoga ljeta u hote­lu boravio i veći broj ino­zemnih gostiju: iz Češke, Poljske, Mađarske, Slove­nije, Slovačke, Italije i su­sjedne Bosne i Hercegovi­ne, a poneki među njima bili su naši gosti i prije rata - ističe upravitelj Džigu­nović. Hotel »Quercus« kapitalan je objekt za od­mor djelatnika »Hrvatskih šuma«, te je potreban se­lektivan pristup u odnosu na mnoge druge objekte s kojima raspolaže naše

poduzeće, u kojima su po­trebna daleko veća ula­ganja kako bi se dostigla jedna zahtjevna razina današnjeg gosta. U z m o ­guća ulaganja u bazen s morskom vodom, kuglanu i neke slične sadržaje, pro­dužila bi se sezona ko­rištenja na 180 ili više dana, koja bi izmijenila ekonomsku sliku iskoristi­vosti toga vrijednog tu­rističkog objekta, izgra­đenog još 1983. godine, s vrlo bogatim interijerom koji plijeni pozornost i najprobirljivijih turista. Tko je j ednom boravio u objektu poželi opet doći, što je nama turističkim djelatnicima najveće priz­nanje - dodaje Filip

Džigunović. .^M ^ n - •• ^ ^ p - Z. Peicevic

30 / Časopis Hrvatske sume

Page 33: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

časopis Hrvatske šume / 31

Page 34: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

SVJETSKO PRVENSTVO

U Norveškoj održano 24. svjetsko prvenstvo sjekača

/ ) / / ) ) x/

Prvoplasirana trojica s prošlogodišnjega državnog prvenstva sjekača na Bjelolasici - Drago Bertović, Tomislav Ružić i Antun Aleksić, na ovom elitnom

natjecanju nisu prikazali očekivanu umješnost i vještinu

Naša ekipa u vrijeme priprema na Bjelolasici - Aleksić, Ružević i Bertović

U Norveškoj je od 20. do 23. rujna 2000. održano 24. svjetsko

prvenstvo šumarskih rad­nika - sjekača. Bila je to dobra prilika pokazati ko­liko je koja zemlja napre­dovala u ovladavanju ovim specifičnim šumarskim vještinama koje već tradi­cionalno privlače i širi krug publike. Svjetska se prven­stva održavaju svake dvije godine, a ove je godine čast biti domaćinom pripala Norveškoj, odnosno Nor ­veškoj organizaciji ruralne mladeži koja je i bila glavni organizator prvenstva. Iako je to svjetsko prvenstvo, uz izuzetak SAD-a, sve su

zemlje bile s područja Eu­rope. Sudjelovalo je 84 na­tjecatelja iz 28 zemalja koji su trebali pokazati svoja znanja u pet disciplina: obaranje stabla, točan pre­rez na podlozi, izmjena lanca na motornoj pili, kombinirani rez i kresanje grana. Prema propozicija­ma svjetskih prvenstava, sam se broj disciplina razlikuje od onoga na našim natjecanjima, a i njihova je izvedba ponešto različita. Najočitija je razlika u obaranju stabla, koje se ovdje izvodi na pri­rodnim stablima, te kre­sanju grana također na pri­rodnim granama. Bodo­

vanje se obavlja pojedinač­no u svakoj disciplini te se na kraju zbrajanjem bodo­va određuje ukupni pojedi­načni i ekipni poredak.

Hrvatsku ekipu na Svjetskome prvenstvu pre­dstavljala su trojica prvo-plasiranih s prošlogodiš­njega državnog prvenstva (Bjelolasica): Drago Bertović (UŠ Bjelovar), Tomislav Ružević (US Delnice) i An­tun Aleksić (UŠ Vinkovci). U delegaciji su bili i zamjenik direktora Ivan Hodić (vođa ekipe), ruko­voditelj Proizvodne službe Mladen Slunjski (tehnički vođa) i Ratko Matošević (prevoditelj). Mladenu

Slunjskom kao tehničkom vođi pripala je i dužnost suca u disciplini kombini­rani prerez. U ekipi je bio i Boris Pahanić iz »Uniko-merca«, kao mehaničar eki­pi, te Ilija Vorgić iz tvrtke »Iverak«, pa bismo se ovdje željeli i zahvaliti sponzori­ma Stihlu i Timberjacku koji su omogućili odlazak naše momčadi na prven­stvo.

Glavni organizator na­tjecanja bio je Međunarod­ni organizacijski komitet koji se sastojao od 5 člano­va iz posljednjih pet ze­malja organizatora prijaš­njih natjecanja. Za odvija­nje cijele manifestacije tre­ba odati priznanje Nor ­veškoj organizaciji ruralne mladeži koja je uz brojne volontere obavila osobito odgovornu zadaću organi­zacije tako opsežnog skupa. Poneki organizacijski pro­pusti bili su nadoknađeni osobitom Ijubaznošću i susretljivošću. Samo na­tjecanje, simboličnim pre-rezivanjem stabalaca smre­ke, otvorili su načelnici općina na čijem se pod­ručju natjecanje održavalo.

Prvoga dana natjecanja odvijale su se discipline obaranja stabla i točnog prereza na podlozi i već tada su se nazirali glavni fa­voriti. Kako se obaranje obavljalo na prirodnim sta­blima, natjecateljima su bila dodijeljena metodom slučajnog odabira. Naš je prošlogodišnji prvak Drago Bertović savršenom toč­nošću oborio svoje stablo

32 / Časopis Hrvatske šume

Page 35: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

LvjLŽbdvaiijL ktcsanja giana

(1 cm udaljenosti), ali je, nažalost, izgubio bodove na preciznosti. Vrijedi spo­menuti kako je švedski na­tjecatelj Lars Strandell u toj zahtjevnoj disciplini osvo­jio maksimalan broj bodo­va (660). Za razliku od pr­voga dana natjecanja koje je bilo na otvorenom, drugi se dan održavao u dvorani. Na rasporedu su bile disci­pline: zamjena lanca, kom­binirani rez i kresanje gra­na. Nažalost, u ovim, tzv. brzinskim disciplmama, naša je ekipa znatno zao­stajala, usprkos iskustvu, i nije se mogla nositi s osta­lima, znatno mlađim na­tjecateljima. Sa svakom no­vom disciplinom, krug se favorita sužavao, a uzbu­đenje u dvorani raslo. Oso­bito je bilo upitno hoće li aktualni svjetski prvak Jan van Kampen (Nizozemska) uspjeti dostići trenutačno vodećeg Austrijanca Erhar-da Heriviga. Oba su natjeca­telja imala veliku podršku u publici. Kako se poredak nastupanja u zadnjoj disci­plini (kresanje grana) određivao tako da natjeca­telji kreću od najniže plasi­ranog prema vrhu, pa su se u zadnjoj grupi direktno sučelili oni najbolji. 1 zai­sta, Jan van Kampen bio je fantastičan u ovoj discipli­

ni, dapače najbolji od svih, što mu ipak nije bilo do­voljno da nadoknadi pred­nost koju je Austrijanac imao u prijašnjim discipli­nama. Na kraju prvak je Erhard Henvig sa 24 boda prednosti pred Janom vam Kampenom, dok je treće mjesto pripalo Šveđaninu Larsu Strandellu. Nizo­zemci, ipak, nisu imali razloga za tugu, budući da su bili pobjednici u ekip-nom plasmanu. Drugi su bili Austrijanci, a treći na iznenađenje natjecatelji Liechtensteina koji su, iako nisu imali nikoga među pr­vih deset, ipak pokazali ve­liku ujednačenost m o m ­čadi. Hrvatski rezultati nisu bili baš sjajni; u m o m ­čadskom plasmanu bili smo na 25. mjestu, a pojedinačno - Drago Ber-tović bio je 61., Tomislav Ružcvić 73, a Antun Alek-sić tek 79.

Iako zaista ne možemo biti zadovoljni plasmanom, moramo reći kako naši na­tjecatelji, uz nekoliko ne­potrebnih pogrešaka, ipak nisu podbacili. Razlog razmjerno lošem plasmanu jest činjenica da je na­tjecanje sjekača definitivno postalo sport, gotovo pro­fesionalnog karaktera, gdje zemlje i sponzori ne žale ni

Draf^o Bcrtović u radu na natjecanju

truda ni vremena kako bi maksimalno pripremili svoje elitne »sjekače«. Ovo sjekače pod navodnicima, jer je medu onim vrhun­skim natjecateljima bilo razmjerno malo pravih ra-dnika-sjekača, uglavnom su to bili profesionalni in­struktori i demonstratori rada s motornom pilom. Usprkos simpatijama, ama­terski pristup naše ekipe ne može ni uspjeti u ovakvoj konkurenciji. Daje to tako, pokazala je i momčad SAD-a također sastavljena od pravih šumskih radnika - »amatera« i unatoč veličini zemlje, završila tek na 23. mjestu.

O n o što Hrvatska u budućnosti treba i može učiniti jest opća populari­zacija ovoga sporta kao i stalan rad s mladima u obuci sjekača, koja će nam osigurati ne samo bolji pla-

REZULTATI |

Pojedinačno 1. Erhard Hervvig 2. John van Kampen 3. Lars Strandell

Ekipno: 1. Nizozemska 2. Austrija 3. Liechtenstein

Austrija Nizozemska Švedska

Broj bodova

1608 1584 1573

4579 4512 4489

Kompletna ekipa »Hrvatskih šuma« s vođom puta i tehnikom ekipe

sman na takvim natjecanji­ma nego i bolje i kvalitet­nije obavljanje svakodnev­nih sjekačkih poslova. N e treba ni spominjati koliko je boljom obukom sma­njena mogućnost ozljeda, čemu smo, nažalost, u po­sljednje vrijeme prečesto svjedoci. "^C-

Ratko Matošević

Časopis Hrvatske šume I 33

Page 36: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

u OSIJEKU JE OD 3. DO 9. RUJNA ODRŽANA

5. konferencija memnaroane organizacije za istraživanje Dunava - lAD Pod pokroviteljstvom pred­

sjednika Republike Hrvat­ske - Stjepana Mesića, a

uz potporu Ministarstva zna­nosti i tehnologije, Ministar­stva za zaštitu okoliša i pro­stornog uređenja, »Hrvatskih voda« i Prirodoslovno-mate-matičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji Pe­dagoškog fakulteta Sveučilišta Josipa jurja StrossiTiayera u Osijeku i Hrvatskog ekološkog društva, u Osijeku je od 3. do 9. rujna održana 33. konferen­cija međunarodne organizacije za istraživanje Dunava (lAD), na temu: »Dunav i njegove pri­toke: Utjecaj čovjeka i revitali­zacija«.

- »Naš je cilj, briga za zaštitu voda, a time i po­boljšanje kvalitete življenja u svim podunavskim zemljama.

Među znanstvenicima iz dvanaest podunavskih zemalja, svojim izlaganjima bili su zapaženi i domaći znanstvenici, gdje svakako treba ubrojiti i prezentaciju postera mr, Pavla Vratanća i dr. Davorina Kajbe

temelja života...« istakla je dr. Janja Horvatić, predsjednica Organizacijskog odbora 33. međunarodne konferencije lAD-a i ujedno predstavnica Hrvatske u toj udruzi, na .sve­čanosti otvaranja ovoga zna­čajnoga međunarodnoga sku­pa.

- »Kada gledam Dunav nizvodno od Austrije sve do njegova ušća, utvrđujem kako je prilično nedirnut, morfo­loški, strukturno, ali onečiš­ćenje je još veće, zbog njegovih pritoka. Stoga bi moja poruka bila: Molim vas, nemojte učiniti istu pogrešku kao mi. Dolazim iz Švicarske, zemlje

Danas Duiiavoiii pairolirajii posade MUP Hrvatske, granične policije - od ulaza iz Mađarske do Iloka

Nažalost, štetne tvari sve više zagađuju rijeke i prenose se nizvodno ušćem do Crnoga mora. Stoga ćemo na konfe­renciji pokušati iznaći odgo­varajuća rješenja. Nadam se, da ćemo nakon skupa moći posla­ti jasan signal duž obala Duna­va o potrebitosti revitalizacije ove značajne i velike rijeke Europe i njezinih brojnih pri­toka. To će biti naš prilog iz­gradnji nove budućnosti te­meljene na održivom razvoju, prije svega na zaštiti voda kao

koja je mnogo toga učinila za zaštitu voda, ali koja je uništila i izbetonirala brojna korita. Tako sada imamo čistu vođu u uništenim obalama i koritima.« - istakao je dr. Jiirg Bloesch, predsjednik lAD-a, koji je pr­voga dana skupa sudionicima iznio zanimljivu temu »Inte­gralna zaštita voda Dunava -prazne riječi ili koncept i što lAD ima s tim«.!!

Cilj dakle, nije čista voda u uništenim koritima, u uni­štenom Dunavu, Dravi i dru­gim rijekama, već čista vođa u nedirnutom Dunavu, Rajni, Dravi... Na istoku, odnosno u donjem toku Dunava, voda je VI usporedbi sa zapadom, od­nosno gornjim tokom Dunava, onečišćenija, ali nije ekstrem­no pregrađivana. Za Istočne zemlje uz Dunav pruža se je ­dinstvena prilika kako bi se izbjegle pogreške koje je po­činio Zapad, jer će se s jedne strane koristiti najnovije teh­nologije, a s druge će se gospo­darsko korištenje voda i dosadašnje uništavanje porječja zadržati u granicama, naglasio je dr. Jiirg Bloesch.

Na naše pitanje kakva je uloga lAD-a u integralnoj zaštiti voda u Podunavlju, dr. Bloesch je rekao:

- »Integralni udjel u zaštiti voda Dunava i njegovih prito­ka, vodi računa o cijelom vod­nom ekosustavu i svim pritoci­ma. Razvijanje strategije teško je budući da se moraju usugla­siti regionalni interesi 18 ze­malja dunavskog slivnog pod­ručja. S Međunarodnom ko­misijom za zaštitu Dunava, osnovanom 1998. godine, us­postavljen je politički instru­ment budućeg uspješnog go­spodarenja Dunavom. lAD će sljedećih godina iznalaziti rav­notežu između istraživanja i nevladinih organizacija, aktivi­rati znanstvene resurse struč­njaka pojedinih zemalja, inici­rati nove istraživačke projekte i pojavljivati u javnosti poduna­vskih zemalja. Stoga je ova, 33. konferencija, koja se održava u Osijeku, dobra prilika da se pr­vi puta pojavimo i u Hrvatskoj i tako demonstriramo neslom­ljivu životnu snagu lAD-a«.

Tijekom pet radnih dana 33. konferencije lAD-a, u čijem radu je sudjelovalo 150 znanstvenika iz 12 poduna­vskih zemalja, bilo je podnese­no više od pedesetak visoko­vrijednih znanstvenih radova, referata i postera, održana je i 62. sjednica Predsjedništva lAD-a. Priređena je cjelodnev-

(./M- Drave (lijevo) u Dunav (desno) kod mjesta Aljniaš

34 / Časopis Hrvatske šume

Page 37: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

na stručna ekskurzija Vukovar - Erdut - Aljmaš - Osijek -Kopački rit čiji sudionici su bili svi znanstvenici i brojni gosti, a zadnji dan je održana 63. sjed­nica Predsjedništva lAD-a.

Posljednjeg dana Konferen­cije, upitali smo uglednu znan­stvenicu prof. dr. se. Draffcu Gu-cunski, prvu aktivnu sudionicu Konferencije lAD-a o utiscima s ovoga eminentnoga skupa prvi puta održanog u našoj zemlji:

- »Vrlo sam zadovoljna re­feratima naših sudionika i znanstvenika, posebice onih mladih, koji su nastavili moje djelovanje i obveze u lAD-u. Aktivno sudjelujem u radu te organizacije od 1979. godine, a svoje sudjelovanje u radu ni­sam prekidala niti u vrijeme ratnih godina u Hrvatskoj, tako da sam sudjelovala u svim sku­povima i konferencijama lAD-a sa svojim radovima i kada ni­sam mogla biti nazočna.

lAD povezuje znanstvenike od Švicarske pa do Crnoga mora, jer svi smo svjesni ko­liko je Dunav ugrožen cijelim svojim tokom. Osnivač lAD-a je prof. dr. Reinhard Liepold, ugledni znanstvenik iz Beča, ujedno i veliki humanist. Težio je da sve podunavske zemlje funkcioniraju kao jedna zajed­nička obitelj, budući da nam život dokazuje kako se samo na taj način mogu dobiti optimal­ni rezultati u očuvanju izuzet­no vrijednog Dunava.

Ova Konferencija pridoni­jet će učinkovitijoj zaštiti Du­nava, jer znamo da Kopački rit ne može biti zaštićen ako nisu zaštićeni Dunav i Drava. Kako je Kopački rit jedinstveno pod­ručje u cijelome Podunavlju, stoga je i obveza svih zemalja sačuvati ga za budućnost. Kon­ferencija je donijela preporuku kako je nužno hitno osnovati središnjicu za istraživanje Du­nava u Hrvatskoj. Poznato je da sve podunavske zemlje ima­ju takve središnjice, a mi je dosada nismo imali. Nadam se da će ona biti u Osijeku, jer ovdje imamo sveučilište i do­voljno stručnjaka koji bi to mogli voditi, iako bih osobno voljela da to bude u Vukovaru, gradu na Dunavu, - istaknula je prof dr. se. Gucunski, priz­nata svjetska znanstvenica^ i istraživač Kopačkoga rita. ^^^

1. Lončarić

"1 "iDal'K^H^

f iS|' %

'^'-•,.•*% 'h

MEĐUNARODNA KOMISIJA ZA ZAŠTITU DUNAVA

Jesen u Kopačkom ritu

•.iUiikcmia vra u r ri > > > >

V •mocvcirfi! Močvare se smatraju važnim dijelom cjelovitog ekosustava, jer djeluju kao

samopročišćivači

I z izvještaja što gaje Državna uprava za vode dostavila Vladi, zajedno s pregledom

stanja u provedbi Konvencije o zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav, može se naslutiti mo­gući zaokret u politici uređenja vodnih slivova. Svjetska banka, naime, zainatila se znatnim iz­nosima povoljnih zajmova, pa i bespovratnim sredstvima, po­taknuti države da svojim rije­kama vrate pripadajuće močva­re koje su im oduzete grubim melioracijskim zahvatima.

Za projekt prekogranične suradnje u slivu Dunava, u okviru kojeg se želi uspostaviti sustav mjera za smanjenje onečišćenja tzv. nutrijentima. Svjetska banka spremna je uložiti 5 do 7 milijuna dolara, a daljnjih 9 milijuna dodijeliti

kao kredit pod iznimno po­voljnim uvjetima. Na zajed­ničkom sastanku stranaka Konvencije o zaštiti Dunava i Crnog mora u Istanbulu, do­govoreno je da se zahtjev za sufinanciranje proslijedi Svjet­skoj banci ove godine u rujnu. Tom prigodom sudionice Konvencije obaviještene su o kriterijima za dodjelu sredstava na kojima će ustrajati Svjetska banka. Na novac mogu raču­nati države koje su spremne obnoviti nekadašnje ili stvoriti nove močvare uz rijeke Duna­vskog sliva. Močvare, naime, smatraju se važnim dijelom cjelovitog ekosustava, ali i vrijednim medijem za sma­njenje opterećenja nutrijenti­ma. Nakon što su u Hrvatskoj mnogi vodotoci pretvoreni re-

gulacijskim zahvatima u kanale za transport otpadnih voda, novi kriteriji Svjetske banke za dodjelu financijske pomoći upućuju na mogući zaokret u politici uređenja vodnih slivo­va.

Na tragu intencija Svjetske banke, Hrvatska se odlučila pridružiti unapređenju zaštite Dunavskog sliva projektima zaštite vode u Kopačkom ritu i konjskom polju, te prijedlozi­ma za eliminaciju nutrijenata iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici, Viroviti­ci, Belišću, Osijeku, Vukovaru, Sisku, Zagrebu, Karlovcu, Sla­vonskom Brodu i Bjelovaru.

U listopadu ove godine predsjedanje Međunarodnom komisijom za zaštitu Dunava preuzima Hrvatska. Hrvatska delegacija u Komisiji ovlaštenja je za predsjednika predložiti dr. Stanka Nicka, savjetnika predsjednika Republike Hrvat-ske. (F. K ) ^

Časopis Hrvatske šume / 35

Page 38: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

LOVNA KINOLOGIJA

Domaćin u našim lovištima

/^^^!^'f^^ • i^g j/-^|^7 • «

I /« ^ 0 ^

U članku 28. Zakona o lovu Repu­blike Hrvatske, u dva stavka govori se o obvezama koje svako lovište

mora ispunjavati: • da ima lovačke pse odgovarajuće pa­

smine za lovište koje uzima u zakup, a koji su registrirani kod Hrvatskog kino­loškog saveza i imaju položen radni ispit.

• da imaju lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvoslijednika s položenim ispitom, ako u lovištu koje uzima u zakup ima predviđen odstrjel krupne divljači.«

Slijedom ovih regvda iz Zakona o lovu, razgovarali smo s mr. se. Pavlom Vra-tarićem, vlasnikom Ask-a, dugogodišnjim zaljubljenikom u lov i lovnu kinologiju, koji nam je objasnio opravdanost unošenja u Zakon upravo tih regula.

_ »Ovi zahtjevi uneseni su u naš Zakon o lovu posve opravdano, jer praksa je pokazala kako mnogi lovci dolaze u lovišta bez pratnje, odnosno lovnih pasa, što se u stranim lovištima ne može dogo­diti.«

Ut\'rdili smo, analizirajući broj hitaca u pojedinim lovovima s brojem od-strijeljcne divljači i onih tradicionalnih priča lovaca, kako je hitac bio »pun pogo­dak« a divljač uspješno izmakla, da bi se nakon nekoliko dana ranjena divljač ipak pronašla, ali nažalost uginula, ponekad i blizu mjesta ranjavanja. Kako bi se upravo spriječili takvi negativni učinci, jer naša divljač je ipak visoko vrijedna s obzirom

Premda je oštenjen u Njemačkoj,

već nekoliko godina obilazi naša

najveća lovišta, a bez njegove

pomoći mnogi bi lovci ostali bez vrijednih trofeja

šampion AS - pasmine mtinsterlanđer

Otkiiven laiijiiii jilm u l'oiluihUiho-baraiijskoni lorntii - iiiiibhi piaijel Siga

na ulaganja u lovstvo i njezinu trofejnu vrijednost, uneseni su u članak 28. dodat­ni stavci, tim opravdanije što su mnogi zakupolovnici s različitom lovnom sa­vjesti.

Od samog početka bavljenja lovom imao sam lovne pse, a već gotovo tridese­tak godina bavim se uzgojem pasa pasmi­ne mali miistcrlander. I sadašnji moj pas, po imenu As, takve je rase i uvezen iz Njemačke. Ujedno to je prvi uvoz takve pasmine poslije Domovinskoga rata. Oštenjen je 1996. godine, upisan u Hrvat­skom kinološkom savezu pod rednim brojem 10001 i imenom Askan von Priimtal.

Prošle jeseni na »C« utakmici pasa ptičara osvojio je prvu nagradu sa 103 boda. Ocjenjuju se osobine kao što su stil traženja, osjetljivost nosa, brzina i pravil­nost slijeđenja traga, ponašanje prema od-strijeljenoj divljači, brzina i ustrajnost traženja, načini donošenja i predaja perna­te i dlakave divljači, volja za rad i poslušnost i niz drugih osobina i vještina. Pas mora biti brz, energičan, vodljiv, pravi predstavnik svoje rase, upravo kako to piše za Asa.

U Starom Slatiniku u travnju ove go­dine, na utakmici na umjetnom krvnom tragu između devet pasa različitih pasmi­na bio je najbolji sa 127 bodova i osvojenim Prvim nagradnim razredom i na taj način stekao je pravo osposobljeno­sti za praćenje ranjene divljači u lovištima koja gospodare s visokom divljači. Naš sugovornik je posebno napomenuo kako ove rezultate ne bi postigli ni pas niti vodič da nije bilo ogromne pomoći oso­blja Šumarije Đakovo, koji su u fazi pri­prema uvijek dan ranije postavljali umjet­ni krvni trag i svojim angažiranjem pomo­gli cjelokupnu obuku.

Osim utakmica važniji su uspjesi »u živo« nalaženjem odstrijcljene odnosno ranjene divljači o čemu mogu svjedočiti lovci Baranje, Slavonije do Đurđevca i Zelendvora.

Na kraju razgovora mr. se. Vratarić je naglasio kako je za naše poduzeće »Hrvat­ske šume« ovaj pas vrijeđniji nego da je njegov vlasnik postigao doktorat iz šumar­stva. Jasno, ovo je rečeno uz glasan pozna­ti smijeh ovog priznatog lovca iz Osijeka.

"^T Z. Lončarić

36 / Časopis Hrvatske šume

Page 39: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

u POVODU 16. RUJNA

Dana zaštite ozonskog omotača Dvanaesta obljetnica Montreal-

skog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač obi­

lježava se sloganom: »SAVE O^UR SKY - BE O Z O N E FRIENDLY« (SO3S -SAČUVAJMO NAŠE N E B O - BU­D I M O PRIJATELJSKI O Z O N ­SKOM O M O T A Č U ) . Slogan je zaista u skladu s ulogom koju Montrealski protokol ima u zaštiti ozonskoga omotača - nit vodilja prema zacjeljenju rana nastalih na štitu našega planeta. Di­ljem svijeta obilježava se Dan zaštite ozonskoga omotača u sjećanje na dan kada je međunarodna zajednica naše Zemlje postala svjesna kako tek zajed­ničkom akcijom, na globalnoj razini, možemo spriječiti katastrofu. D m zaštite ozonskog omotača prigoda je da se podsjetimo što je to ozonski omotač, zastoje došlo do oštećenja ozonskog omo­tača, te što nas čeka u budućnosti.

OZONSKI / OMOTAČ

Molekula ozona (O^) sastoji se od tri atoma kisika. Ovaj otrovni plin vrlo je rijedak u atmosferi - pred štavljenje sa svega tri moleku­le na svakih 10 milijuna prisut­nih molekula zraka. Devedeset posto ozona u višim je slojevima at­mosfere - u stratosferi, između 25 i 50 kilometara iznad površine Zemlje. Za razliku od stratosferskog, ozon u nižim slojevima troposfere (prizemni ozon) posljedica je emisija ispušnih plinova vozila i drugih antropogenih izvora i vrlo je štetan.

Ozonski omotač absorbira većinu štetnih sunčevih UV-B zraka, a potpu­no nas štiti i od smrtonosnog UV-C zračenja. Zato je ozonski omotač uisti­nu prijeko potreban štit za održavanje života kakvog poznajemo. Oštećenjem ozonskoga omotača povećava se prodi­ranje UV-B zraka na Zemlju. Više UV-B zračenja znači više malignih i beni-gnih tumora kože, više katarakta očiju, smanjenje uroda, narušavanje zdravlja

Molekula ozona (O3 sastoji se od tri

molekule kisika. Ovaj otrovni plin vrlo je

rijedak u atmosferi. Devedeset posto ozona u višim je

slojevima atmosfere

- u stratosferi između

25 i 50 kilometara iznad površine Zemlje

živog svijeta u cjelini te oštećenje mate­rijalnih dobara.

Zabrinutost znanstvenika započela je 1970. kad je profesor Paul Crutzen upozorio na mogućnost da dušikovi ok­sidi iz gnojiva i supersoničnih zrakoplo­va mogu oštetiti (razgraditi) ozonski

omotač. Godine 1974. profesori F. Shenvood Rovvland i Mario J. Molina dokazali su da se CFC-i (kloro-fluorougljici) u atmosferi razlazu i oslobađaju atome klora koji uzrokuju oštećenje ozonskog omotača. Atomi broma oslobođeni razlaganjem balona pokazali su isti učinak. Spomenuta tri znanstvenika dobila su za ta otkrića N o -belovu nagradu za kemiju 1995. godine.

Od početka stalnih mjerenja, 1980. godine, bilježi se neprestano razgra-đivanje (prorjcđivanje) ozonskog omo­tača, a najveća oštećenja zapažaju se iz­nad Antarktika. Uzrok tomu je niska temperatura atmosfere i prisutnost po­larnih stratosferskih oblaka. Površina

ispod prorijeđenog ozonskog omotača (»ozonske rupe«) povećava se od ra­

nih devedesetih - tada je iznosila 20 milijuna četvornih kilome­

tara - i od tada varira između 20 i 25 milijuna četvornih ki­lometara. U antarktičko proljeće (kolovoz-studeni) 1998. površina ispod »ozon­ske rupe« iznosilaje rekord­nih 26 milijuna četvornih

^ kilometara, što odgovara po­vršini 2,5 puta većoj od

površine Europe, a obuhva­ćena su bila i pojedina naseljena

područja južne polutke.

MJERE ZAŠTITE OZONSKOG OMOTAČA

O problemu oštećenja ozonskog omotača prvi put se raspravljalo u UNEP-u (Program zaštite okoliša Uje­dinjenih naroda) 1976. Ponovno na po­ziv UNEP-a, održan je Sastanak stručnjaka za pitanja ozonskog omotača 1977., nakon čega su U N E P i W M O (Svjetska meteorološka organizacija) osnovali Koordinacijsko tajništvo za pi­tanja ozonskog omotača. Pregovori između zemalja o postizanju među­narodnoga sporazuma za ukidanje potrošnje ozonu štetnih tvari započeli su 1981. i zaključeni su prihvaćanjem Bečke konvencije o zaštiti ozon­skog omotača u ožujku 1985. Bečka

Časopis Hrvatske šume/ 37

Page 40: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

konvencija potiče međunarodnu sura­dnju pri istraživanju, praćenju pro­mjena ozonskog omotača, praćenju proizvodnje CFC-a i razmjeni podataka i spoznaja. Stranke Bečke konvencije obvezale su se da će poduzeti mjere za zaštitu ljudskoga zdravlja i okoliša, sprječavajući aktivnosti koje dovode do oštećenja ozonskog omotača. Bečka konvencija je okvirni sporazum i ne sa­drži pravne osnove za donošenje kon­trolnih mjera koje bi omogućile posti­zanje cilja - zaštitu ozonskog omotača.

Potaknute otkrićem s kraja 1985. o postojanju antarktičke ozonske rupe, vlade svijeta su prepoznale potrebu za provedbom strogih mjera smanjenja proizvodnje i potrošnje određenog broja CFC-a (CVC-11, 12, 113, 114 i 115) 1 halona (1211, 1301, 2402). Iz tog je razloga u rujnu 1987. donesen Mon-trealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Montreal-skim protokolom određene su mjere i rokovi za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) , a predviđeno je, prema potrebi, do­nošenje izmjena tih rokova i dopuna popisa T O O O , u skladu s novim znan­stvenim i tehnološkim spoznajama. Do danas su izvršene četiri prilagodbe Montrealskog protokola, s obzirom na rokove ukidanja potrošnje T O O O (Londonska iz 1990., Kopenhagenska iz 1992., Bečka iz 1995. i Montrealska iz 1997. godine), te dvije dopune liste T O O O (Londonskom dopunom uklji:čeni su u listu CFC-13, 111, 112, 211, 212, 213, 214, 215, 216 i 217 te dva otapala: ugljik tetraklorid i metil kloro-form, a Kopenhagenskom u popis je uključen metil bromid, HBFC i HCFC) . Danas je 168 zemalja stranaka Montrealskog protokola.

TVARI KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI OMOTAČ I ROKOVI UKIDANJA NJIHOVE POTROŠNJE

Sada se Montrealskim protokolom nadzire potrošnja 95 tvari. Te tvari možemo razvrstati u sljedeće osnovne skupine:

• C F C (klorofluorougljici) - otkri­veni su 1928. i smatrani su idealnim pli­nom zbog neotrovnosti, dugoga vijeka trajanja, nekorozivnosti i nezapaljivosti. Njihova se potrošnja znatno povećala 60-ih godina kada su se masovno počeli

primjenjivati u rashladnim i klima uređajima, aerosolnim dozama, otapali­ma, proizvodnji pjena i za druge svrhe. Međutim, CFC-11 zadržava se u atmo­sferi 50 godina, CFC-12 i 102 godine, a CFC-115 i do 1700 godina, neprestano ulazeći u fotokemijske reakcije razgra­dnje ozona.

• Haloni se rabe u protupožarnim uređajima i sustavima. »Životni vijek« halona 1301 u atmosferi iznosi 65 godi­na.

• Ugljik tetraklorid (CCL^) najčešće se upotrebljava kao otapalo, a potrebne su 42 godine da se razgradi i ispere iz at­mosfere.

• Metil kloroform (1,1,1-triklore-tan) također se upotrebljava kao otapa­lo, u atmosferi se zadržava 5,4 godine,

• HBFC (hidrobromofluorougljici) nisu u širokoj primjeni, ali su uključeni u Montrealski protokol kako bi se spriječile nove uporabe.

• H C F C (hidroklorofluorougljici) su se razvijali kao prve najpogodnije zamjene za CFC. Iako su manje štetni, ipak njihov udio u oštećenju ozonskog omotača nije zanemariv. U atmosferi se zadržavaju 1,4 do 19,5 godina.

• Metil bromid (CH^Br) se koristi za fumigaciju tla pri proizvodnji usjeva, kontrolu štetočinja i za tretiranje poljo­privrednih proizvoda u karantenama prije izvoza. LJkupna svjetska potrošnja te tvari je 70.000 tona, i to pretežno u in­dustrijaliziranim zemljama. U atmosfe­ri se zadržava 0,7 godina.

Zemlje s potrošnjom T O O O većom od 0,3 kg^stanovniku tvari iz dodatka A, odnosno 0,2 k^stanovniku tvari iz do­datka B Montrealskog protokola ukinu­le su potrošnju halona 1994., CFC-a, ugljik tetraklorida, metil kloroforma i HBFC-a 1996. godine, a 2005. ukinut će potrošnju metil bromida. Ukidanje potrošnje HCFC-a slijedi 2030. g.

Ostale zemlje, s potrošnjom manjom od navedene (pretežno zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji) imaju obvezu uki­nuti potrošnju CFC-a, halona i ugljik tetraklorida do 2010., metil kloroforma i metil bromida do 2015., a HCFC-a do 2040. godine. Poput zemalja s većom potrošnjom, potrošnja HBFC-a ukinu­ta je 1996.

Obje skupine zemalja imaju pravo iskorištavati navedene tvari i nakon roka za ukidanje potrošnje, ali samo u

ograničenim količinama, i to za poseb­ne namjene (očuvanje zdravlja ljudi, bi­ljnog i životinjskog svijeta, obrana i si­gurnost države, zaštita od požara, sigur­nost prometa i znanstveno-istraživačka djelatnost) u slučajevima kad nije mo­guće uporabu tih tvari zamijeniti dru­gim tehničkim ili gospodarskim rje­šenjima prihvatljivima za okoliš.

DOSADAŠNJA DOSTIGNUĆA

Bez provedbe Montrealskog proto­kola, do 2050. g. oštećenje ozonskog omotača (»ozonska rupa«) obuhvatilo bi najmanje 50% površine srednjih širina sjeverne polutke i 70% površine sre­dnjih širina južne polutke, stoje otpri­like deset puta gore od sadašnjega stanja. Posljedice bi bile: dvostruko veće količine pristiglog UV-B zračenja na Zemljinu površinu u srednjim sjever­nim širinama i četverostruko veće na južnim. Količine tvari koje oštećuju ozonski omotač u atmosferi bile bi veće pet puta od sadašnjih. Posljedice bi bile katastrofalne: 19 milijuna novih slučajeva nemelanomskih tumora kože, 1,5 milijuna melanomskih oblika i 130 milijuna oboljelih od očne mrene (očni katarakt). Znanstvenici predviđaju da će se razgradnja ozonskog omotača nasta­viti i dosegnuti vrhunac u idućih neko­liko godina. Zatim će nastupiti razdo­blje postupnog oporavka, a potpuno zacjeljenje ozonskoga omotača pred­viđa se oko g. 2050. Naravno, uz uvjet da se Montrealski protokol potpuno primijeni. Naime, iako su emisije CFC-a smanjene, stratosferska kon­centracija klora i broma i dalje se povećava, upravo zbog već spomenuto­ga dugog »životnoga vijeka« tih tvari, emisijama iz postojeće opreme te zbog potrošnje zemalja s odgodom ukidanja potrošnje T O O O .

Ukupna svjetska potrošnja CFC-a iz­nosila je 1986. 1,1 milijuna tona. U 1997. godini potrošnja se smanjila na 146.000 tona. Procjenjuje se kako bi bez Montrealskoga protokola svjetska potrošnja dosegnula 3 milijuna tona do 2010. i 8 milijuna tona 2060. godine, što bi dovelo do 50 postotnog oštećenja ozonskog omotača do 2050. godine. Od ukupne potrošnje u 1986. godini, jedan milijun se odnosi na razvijene zemlje, a 1997. te zemlje potrošile su 23.000 tona, i to za posebne namjene. Zemlje u

38 / Časopis Hrvatske šume

Page 41: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

razvoju i zemlje u tranziciji povećale su potrošnju za 30% od 1986. do 1997. go­dine. Dvadeset od ukupno 126 zemalja iz ove skupine ostvaruje 90% te potrošnje.

Kako bi se pomoglo zemljama u razvoju ukinuti potrošnju tvari koje oštećuju ozonski omotač u propisanom vremenskom roku, prema odredbama Montrealskog protokola, putem Multi-lateralnog fonda Montrealskog proto­kola provodi se cijeli niz projekata stručne i financijske pomoći (slika 4). Do danas je odobreno projekata za prilagodbu industrije novim tvarima u ukupnoj vrijednosti od 900 milijuna američkih dolara. Dodatnih 110 milijuna američ­kih dolara pomoći pruženo je Ruskoj Federaciji i zemljama istočne Europe putem GEF-a (Globan Environment Facility).

PROVEDBA MON­TREALSKOG PROTOKO­LA U REPUBLICI HRVATSKOJ

S obzirom na nisku potrošnju T O O O , Republika Hrvatska se ubraja u tzv. zemlje iz članka 5. Montrealskog protokola, koje imaju vremensku odgo­du za prestanak potrošnje tih tvari. Mi­nistarstvo za zaštitu okoliša i prostornog uređenja mjerodavno je za provedbu Montrealskog protokola u Republici Hrvatskoj. Prihvaćanjem Montrealskog protokola i njegovih izmjena i dopuna, ostvareni su u Republici Hrvatskoj pre­duvjeti za daljnje djelovanje na postup­nom ukidanju potrošnje T O O O . Tako je Vlada Republike Hrvatske još u siječnju 1999. donijela Uredbu o tvari­ma koje oštećuju ozonski omotač (Na­rodne novine broj 7/99 i 20/99), kojom se propisuju način i rokovi za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač.

Prvi korak Republike Hrvatske pre­ma ispunjenju obveza propisanih Mon-trealskim protokolom bila je izrada Na­cionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač g. 1996. Nacionalnim progra­mom utvrđena je stvarna potrošnja T O O O , te su predložene mjere i projekti koji vode postupnom ukidanju njihove potrošnje u Republici Hrvat­skoj. Također je utvrđeno kako Repu­blika Hrvatska ima preduvjete za prove­dbu ubrzanog ukidanja potrošnje poje-

DRAMATIČNO UTANJENJE

OZONOSFERE Promatranjima uz pomoć satelita

NASA-e otkrivena je rekordna ozonska rupa iznad Antarktika koja se proteže na prostoru od 28,3 milijuna

četvornih kilometra, objavila je sredinom rujna američka svemirska

agencija. Budući da je dosadašnja najveća rupa u ozonskom omotaču, zabilježena u

rujnu 1998. godine, imala površinu od 27,2 milijuna četvornih kilometara,

jasno je da je trend povećanja i dalje prisutan. Zabrinjavajuće je što će tako

i ostati jer spojevi koji uzrokuju rast ozonskih rupa freoni imaju vrijeme

poluraspada od 150 do 200 godina! Prvo poboljšanje, kažu stručnjaci,

možemo očekivati tek u 2010. godina,

»lako je proizvodnja opasnih plinova smanjena međunarodnim sporazumi­

ma, koncentracija tih plinova u stratosferi upravo doseže svoj

maksimum«, razjasnio je direktor NASA programa istraživanja u visokoj

atmosferi Michael Kurvlo. (H)

dinih T O O O , uz odgovarajuću stručnu i financijsku pomoć provedbenih agen­cija Montrealskoga protokola. Do danas je uz pomoć dviju od četiriju provedbe­nih agencija Montrealskoga protokola (UNEP 1 U N I D O ) odobreno pet projekata ukidanja potrošnje T O O O . Dosadašnjom provedbom projekata

postignut je znatan napredak pri uki­danju potrošnje klorofluorougljika (CFC-a) u sektoru pjena i aerosola. Izu­zetak čini uporaba CFC-a u aerosolima za medicinsku uporabu - inhalatore, gdje se bilježi porast potrošnje kao po­sljedica povećanja potreba tržišta i ne­postojanja prikladne zamjene CFC-a takve namjene na svjetskom tržištu.

Krajem 1999. otpočela je provedba projekta »Gospodarenje rashladnim sredstvima« (»Refi-igerant Management Plan«), u suradnji s U N I D O , sa

svrhom ukidanja potrošnje T O O O u sektoru rashladnih i klima uređaja.

Taj se projekt sastoji od tri dijela:

1. Obrazovanje scrvisera ras­hladnih i klima uređaja (na trod­nevnim radionicama)

2. Obrazovanje djelatnika ca­rinskih služba 3. Prikupljanje i oporaba fi^eona.

Tijekom svibnja počele su prve pripreme za provedbu projekta. Po­

sebno ovdje mislimo na stvaranje baze podataka s adresama servisera rashlad­nih i klima uređaja. Kako takva baza u Hrvatskoj ne postoji. Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostornog uređenja po­krenulo je čitav niz aktivnosti kojima se obavješćuju scrviscri rashladnih i klima uređaja o novim obvezama i o radionica­ma koje će se u sklopu projekta održati. Ističemo izuzetnu pomoć i odaziv radio­postaja diljem Hrvatske koje su emitira­le, bez naknade, obavijest i poziv servise-rima da se uključe u navedene radionice. Hrvatska radiotelevizija je također emi­tirala (bez naknade) TV tclop i radiospo-tove od kraja lipnja, a i na »Interklimi '99« dijelili smo letke s prijavnicama za sudjelovanje na radionicama.

Potaknuti dosadašnjom provedbom projekta i postignutim smanjenjem po­trošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač, očekujemo pravodobno ispu­njenje obveza Republike Hrvatske pre­ma Montrealskom protokolu. Proble­ma naravno ima. Uočavanje problema pri provedbi zakonskih odredbi, baš kao i kod dijagnoze bolesti, prvi je korak prema njihovom rješavanju. U suradnji s javnošću, znanošću i gospodarstveni­cima ponajprije, možemo se nadati pra­vom lijeku i terapiji za ozdravljenje ozonskog omotača - rupe na štitu našeg planeta Zemlje. w^

^ T Pripremio: Z. L

Časopis Hrvatske šume/ 39

Page 42: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

SUŠA

Posljedice ovoljetnih visokih temperatura na području požeške Uprave šuma

Ncijveai J/c i N euobičajeno visoke ovoljetne tem­

perature i do gotovo 40°C, kakve se ne pamte od 1950. godine, bile su

uzrokom znatnih šteta na području po­žeške Uprave šuma. Naime, zbog poja­čanog djelovanja sunčanih zraka, izostanka oborina te nastale suše, u biljkama se jav­ljao akutni manjak vode, s posljedicama poremećene ravnoteže između transpira-cije i dovoda vode, prestanka značajnog procesa asimilacije, kod drveća zaostajanja u rastu, gubitka prirasta (zakržljavanje izbojaka, uski godovi i nerijetko mali udio kasnoga drveta te djelomično sušenje ko­rijenja), žučenja, sušenja i ranijeg opadanja lišća te gubitLa dušika i fosforne kiseline.

Povećan broj šumskih požara

Tijekom ovoga, osobito sušnoga ljeta, primjerice, sa starijih smrekovih stabala nerijetko st: opadale još zelene iglice, stabla su gubila veću količinu iglica te više nisu mogla uspostaviti ravnotežu između tran-spiracije i dovoda vode. Treba napomenuti kako u sušnom razdoblju izostaje urod sje­mena zbog slabe klijavosti, a fiziološki oslabljela stabla često su izložena napadu štetnih kukaca i gljiva, jer su manje otporna na bolesti i štetnike. Neposrednim titje-cajem visokih temperatura mlade biljke izložene su opari i sušenju, a kod starijih, s tankom korom, javlja se upala kore i ugi-banja kambijalnih stanica. Nije potrebno posebno isticati da je suša povećala opa­snost od šuinskih požara, napose u crno-goričnim šumama s mnoštvom suhog i za­paljivog materijala. Stoga je na požeškom području tijekom lipnja, srpnja i kolovoza evidentirano, čak, pet šumskih požara, što je gotovo polovica ukupnog broja ovogo­dišnjih požara. Ne pamti se da su se u srp­nju i kolovozu dogodila čak četiri požara, jer oni u normalnim kontinentalnim uvje­tima izostaju ili su rijetki zbog bujnosti vegetacije u tom dijelu godine.

Najviše stradale kitnjakove sadnice

Na području požeške Uprave šuma od suše su osobito stradale šumske sadnice posađene tijekom prošlojesenskog i ovogo­dišnjeg proljetnoga pošumljavanja. Tako se od ukupno 350.110 sadnica osušilo čak 238.323 ili gotovo 70 posto, a nastala šteta procijenjena je na 1.264.000 kuna. Od

y turevM y

Od suše su osobito stradale šumske sadnice posađene tijekom prošle jeseni i ovoga proljeća, a posušilo se 238.000 ili 70

posto sadnica

Sasušene sadnice obične smreke na području šumarije Pleternica (gj. »Sjeverni Dilj« I)

rukovoditelja Odjela za ekologiju i zaštitu šuma dipl. ing. Zlatka Lisjaka doznali smo daje najveća šteta bila na površinama šumarije Caglin, gdje se od 136.000 posađenih biljaka osušilo 90.000, a ukupna šteta iznosi 340.535 kuna. Najmanje sušenje bilo je na području šumarija Ku-tjevo (šteta 20.729 kn) i Pleternica (64.494 kn). Iza šumarije Caglin najveću štetu imala je velička šumarija (239.260 kn), za­tim šumarija Kamenska (154.057 kn) te šumarija Požega (123.050 kn). Gledajući po vrstama sadnica, najviše je stradao hrast kitnjak (osušilo se 177.470 sadnica), zatim obična smreka (22.153), hrast lužnjak (19.500), crni bor (15.153) i gorski javor (3900). Znatna šteta nastala je i u šumsko-hortikulturnom rasadniku »Hajderovac« u kojemu je osušen znatan dio šumskih i hortikulturnih sadnica, a šteta iznosi 322.636 kuna.

Posljedice i idućih godina Prema riječima stručnoga suradnika

za uzgajanje šuma, dipl. ing. Luke Miloševića, potrebno je zbog posljedica suše posaditi gotovo 239.000 sadnica, a najviše sadnica bit će posađeno na velič-kom (oko 10 ha) i čaglinskom (9 ha) tere­nu.

Osim izravnih šteta na sadnicama, koje se odmah mogu uočiti i procijeniti, štete će biti i na živim stablima i podmlat-ku. Budući daje u razdoblju od srpnja do rujna izostala potrebna količina vlage, zna­čajne za stvaranje pričuvnih hranjivih tvari u biljci, a koje su joj neophodne za rast u sljedećoj godini, dolazi do gubitka na pri­rastu i kvaliteti - ističe ing. Lisjak te dodaje kako će se posljedice suše primjećivati i sljedećih godina.

Pravilnim gospodarenjem štete umanjiti

Premda sušu, kao prirodnu nepogo­du, šumari ne mogu ukloniti, mogu nači­nima gospodarenja štete od nje umanjiti, a štetno djelovanje visokih temperatura i suše šumskouzgojnim i tehničkim mjera­ma što više oslabiti. Potrebno je stoga održavati takve šumskouzgojne oblike koji održavaju tlo trajno svježim, a pomoću gustih zaštitnih plašteva na istočnim, juž­nim i zapadnim rubovima sastojina one­mogućiti ulaz suhim prizemnim vjetrovi­ma. Osnivanjem podstojne sastojine šumsko tlo bit će zaštićeno od isušivanja suncem i vjetrom, a podrazumijeva se da treba zabraniti svako ogoljivanjc šumskoga tla na većim površinama i odnošenje kori­snoga pokrova od listinca. Svakako treba guste crnogorične sastojine u doba njiho­voga najvećeg visinskog prirasta ponovno prorijediti. Budući da su najvećem isuši­vanju izložene biljke posađene prve godi­ne, zbog nedovoljno učvršćenog korijenja i smanjenog primanja vode, takve biljke treba saditi s busenom i neposredno prije početka rasta korijenja. Sadnice crnogori-čnih vrsta dobro je bez busena saditi u proljeće, a bjelogoričnih u jesen. Važno je da mlade biljke rastu u sjeni krošanja sta­rih stabala, jedino je izuzetak bor koji je manje osjetljiv na visoke temperature i kojemu je potrebno mnogo svjetla. Činjenica je kako štete od suše na živim stablima nije moguće ni na koji način sa­nirati, dok će posađene sadnice biti za­mijenjene novima. - J ^

I. Tomić

40 / č a s o p i s Hrvatske šume

Page 43: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

OLUJNO NEVRIJEME U ROVINJU

1 ' /. , /

t ,f 1 f %?*' -1,1 f7

U velikom olujnom nevreme­nu, pračenom jakim vjet­rom i kišom, početkom srp­

nja na zapadnoj obali istarskoga poluotoka, došlo je do prave hava­rije, a posljedice nastalih šteta na­stojale su se što prije sanirati i zbog toga s to je započela turistička sezo­na.

Posebno teško bilo je na pod­ručju grada Rovinja, gdje su sruše­na i iščupana stabla na javnim povr­šinama onemogućavala normalno odvijanje svakodnevnog života sta­novništva.

Svoj doprinos i pomoć u sana­ciji nastalih šteta pružile su i »Hr­vatske šume« p.o. Zagreb, sa svo­j im ljudima i mehanizacijom.

Kako su u nevremenu pre­težno stradale borove kulture oko 1500 komada, porušena stabla tre­balo je raščistiti i ukloniti s javnih površina, cesta, parkova, auto kam­pova, hotela. Najviše se radilo iza hotela »Park« i depadanse »Monte-mulini«, a tu su radove obavili sjekači i traktoristi iz Uprave šuma Delnice. Na Crvenom otoku su pak radili »domaći« radnici iz Uprave šuma Buzet, šumarija Pula, Poreč, Pazin i Rovinj.

Iznenađeni su bili i brojni turi­sti koji su pohodili Rovinj kad su u

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb pomogle su u sanaciji posljedica olujnoga nevremena

nad zapadnom obalom istarskoga poluotoka. Uz radnike Uprave šuma Buzet,

na području grada Rovinja radili su i radnici iz Uprave šuma Delnice

fes«.«.'-'« Dogot'oi I akiijii odmah nakon nevremena zajednički se prišlo

čišćenju putova i oborenih stabala

na ulicama i učine ih prohodni­ma«. Jer kroz neke dijelove grada nije se moglo proći, ogromna sta­bla isprcvrtala su se i ispreplela po ulicama i zakrčila promet.

- Trebalo je djelovati hitno, početak je turističke sezone i sva­kako treba izbjeći paniku, prisjeća se Miljenko Pajić koji je zamjenji­vao upravitelja rovinjske Šumarije I neposredno koordinirao poslom. Napravljen je plan rada, uključene su sve šumarije buzetske Uprave, u pomoć su priskočili i Delničani sa dva kamiona i dizalicama, trak-

liov'ima torom i ljudima, uključeni su i pri­vatnici. Oko 60 radnika za 10-akje dana uspjelo sve sanirati, kaže Pajić.

No , tu nije bio kraj mukama rovinjskih šumara. Vrijednost ra­dova procijenjena je na 860 tisuća kuna i te radove treba platiti. Nisu u pitanju samo šumari, oni će svoj dio riješiti, no treba platiti i one privatnike koji su radili. Županija nije proglasila stanje elementarne nepogode »»kako to ne bi negativ­no djelovalo na turizam« pa time nije mogla ni dobiti novce iz državnog proračuna za otklanjanje posljedica. Sumama, možda bolje rečeno parkovima ili park šuma­ma, koje su stradale ne gospodari šumarija i one su u posebnom zaštitnom režimu, one su ovdje u promidžbi turizma. Čak je u jed­nom trenutku bilo problema oko smještaja radnika koji su došli pomoći iz drugih šumarija. To je nekako riješeno, posao je obavljen. Dio troškova sanirat će buzetska uprava no ne može sve ostati na njima. Šumarima, pak, predstoji pravi šumarski posao. Na mjesti­ma gdje su nekad stajali borovi ostali su panjcvi koji tek svjedoče o nedavnom nevremenu i pleštine, rupe, prazne površine koje treba pošumiti i opet privesti osnovnoj svrsi. Šumarija Rovinj uskoro će napraviti plan revitalizacije strada-lih površina i pošumljavanja.

Kvalitetom i brzinom c^bavlje-nog posla zadovoljni su i u šuma­riji Rovinj, ne krijući zadovoljstvo što su i šumari pridonijeli da se ova akcija uspješno privede kraju, kako bi grad Rovinj i njegova oko­lica ponovo zablistali u svom pu­nome sjaju, što i dolikuje ovom našem biseru turističke ponude na Jadranu. - ^ L .

V. P. / M. M.

Ovaj i'diki bor s korijenjem samo je dokaz o kakvim se horovtin stablima radilo

nedjelju 9. srpnja ustali, posebno oni koji su na svojim automobili­ma, a takvih je bilo 40-ak, pronašli ogromne borove koji su ih pone­gdje potpuno uništili, negdje pri­gnječili, uglavnom oštetili.

- Na parkiralištu iznad hotela Park stoji pokraj svog mercedesa jedan Nijemac i smije se. Ima i zašto. Između njegovog 80-ak tisu­ća D E M vrijednoga automobila i jednog ne manje skupog BMW-a

palo je veliko borovo stablo - ne oštetivši nimalo vozila. T o se zove sreća koju susjedni nekoliko meta­ra dalje parkirani auto, bolje reći vlasnik, nije imao, priča dipl. ing. Marijan Kolić, upravitelj bu­zetske uprave koji se odmah našao na licu mjesta. A kako i ne bi, kad mu je još te noći, malo prije jutra na vrata zakucala policija, da ga treba gradonačelnik »koji moli šumare da što prije saniraju štete U kamp naselju Porton Biondi također je ostala pustoš

Časopis Hrvatske šume / 41

Page 44: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

SENJ PROSLAVIO 70. OBLJETNICU ORGANIZIRANOG LOVSTVA

i«»i

/ 1

/ KW .n n .,L t, / / i

Predsjednik HLS Đuro Dečak odaje priznanje senjskim lovcima i šumarima za uspjehe koje su postigli tijekom 10 godina

rada i djelovanja

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog lo­vačkog saveza i uz svesrdnu potpo­ru »Hrvatskih šuma« - Uprava

šuma Senj, u Senju je krajem lipnja i početkom srpnja ove godine svečano proslavljena 70 godina du­ga povijest organiziranog lovstva senjskoga podri:-čja. Jubilej je vezan uz 15. travnja 1930. kad su pot­vrđena prva pravila Lova­čkog društva senjskog sre­za »Jarebica« u Senju. Kako onda tako i danas prisnost i suradnja šumar-nika i lovaca dala je brojne značajne uspjehe kako na planu »zaštite lova i po­štivanja zakonitosti« u prošlosti tako do uspješne reintrodukcijc divokoze na Velebit i unašanje muflonske divljači u Podgorje, te održavanja brojnih lovačkih manifesta­cija u novije vrijeme.

Ono čime se senjski šumari i lovci danas s pravom ponose to je uspješno naseljavanje muflona u do tada praktički pust prostor priobalja od Zrnovnice do Starigrada i Jablanca. Od šest muflonskih grla, 2 ovna i 4 ovce, pribavljenih s Briju-na i ispuštenih u karantenu Zrnovnica 1980. godine, danas 20 godina kasnije ovaj prostor ukupne površine 6.500 ha lovišta »Sveti Juraj« stani preko 500 zdra­vih, tjelesno i trofejno snažnih muflona. Ovakav uspjeh, s kakvim se može pohva-

U 1980. godini na prostoru priobalja

pušteni su prvi primjerci muflonske divljači, a

danas to područje stani preko 500 snažnih

trofejnih grla liti rijetko koja lovačka organizacija u nas, zorno je oslikala lovačka izložba, treća po redu u posljednjih 15 godina. Na izložbi bilo je u drevnoj Nehaj kuli izloženo osamdesetak muflonskih rogova, od ukupno 93 stečenih u lovištu »Sveti Ju­raj« u posljednjih desetak godina. Dipl.

na temu »Muflonska divljač u Hrvatskoj - danas«. Uz brojne predstavnike »Hrva­tskih šuma« i Šumarskog fakulteta Sve­učilišta u Zagrebu seminar je okupio sve one stručnjake i lovce praktičare koji se u svome radu susreću s problematikom gospodarenja muflona. Ostaje činjenica kako je pri uzgoju muflona još mnogo nepoznatog i nedorečenog, počam od principijelnog pitanja, forsirati li ovu im-portiranu vrstu i na prostore poput Gor­skoga kotara ili samo u priobalje, da li u ograđena uzgajališta ili slobodna lovišta pa do činjenice kako je muflonsku divljač teško razvrstati u starosne razrede i pra­vilno provesti probirni uzgojni odstrel.

Senjsku lovačku izložbu u Nehaj kuli razgledao je predsjednik Hrvatskoga lovačkog saveza gen. Đuro Dečak sa su­radnicima. O uspjesima koje su postigli u uzgoju muflonske divljači najpohval­nije se izrazio i predsjednik Lovskc zveze

Slovenije mr. Stane Krajne, koji već niz godina odr­žava prisne veze sa senj­skim šumarima i lovcima.

Izložbu je pratio lije­po i stručno izrađen kata­log, dok će najesen biti tiskan Zbornik radova se­minara o muflonu te po­sebna monografija o senj­skom lovstvu. ^_

Tekst i snimci: Alojzije Frković

Na lovačkoj samo

izložbi u senjskoj Nehaj kuli bili su izloženi rogovi mujlona iz lovišta »Sveti Juraj«

ing. Vlatko Skorup i njegova »desna ruka« dipl. ing. Josip Tomljanović s pravom će istaći daje od tog broja trofej­nih izložaka njih 58 ili 62 posto u jednoj od medalja po međunarodnim mjerilima CIC-a. Osamnaest rogova (19%) je u kategoriji zlatne medalje, 25 /27%) srebr­ne i 15 (16%) u kategoriji brončane me­dalje. Najjači muflonski rogovi, koje je 1999. godine stekao inozemni lovac tu­rist A. Jiirgen, ocijenjen je sa 225,20 CIC točaka zauzevši odlično sedmo mjesto na ranglisti trofejno najjačih muflona Hrva­tske.

Uz lovačku izložbu u Nehaj kuli u Senju organiziran je i uspješni seminar

Mr. Stane Krajne u ime Lovske zveze Slovenije uručuje srebrnu statuu mujlona

predsjedniku LD-a Senj, dipl. ing. Vlatku Skorupu

42 / Časopis Hrvatske šume

Page 45: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

a j/ i-na yyjj^ P '\;nh^ j j>

B-HTiC

Velinka Burić na ulaznim vratima si'oje Galerije u Presiki u Gorskome kotaru

N a stotom kilometru magistralne ceste Zagreb - Rijeka u malome naselju Pre-sika tik Vrbovskog u Gorskome kotaru

živi i radi Velinka Burić (66), sve do umiro­vljenja kvalificirana kuharica šumskih radnika delničke Uprave šuma. Da je riječ o izuzetnoj osobi koja je cijeli svoj život, posebno od 1954. godine kada je kao mlada djevojka trbuhom za kruhom napustila svoj Unešič kod Drniša i sti­gla u ovaj šumom bogat kraj, rječito kazuje na­tpis GALERIJA, ispisan bijelom uljenom bojom na crnom »stoku« njena uredna doma na broju 4. Podrazumijevši pod imenom Galerija prosto­riju u kojoj se izlažu i čuvaju umjetnička djela, zbirku umjetnina, radoznali namjernik koji po­kuca na njena vrata (na kojima još stoji oznaka: Molimo javite se iza kučc. Hvala!) i želi razgle­dati galeriju, neče se prevariti. Velika sala pri­zemlja prepuna je, u pravom smislu te riječi, slikama na platnu, kipićima i raznim figuricama ali i osebujnim predmetima od drveta. Kao priznati likovni umjetnik i stvaralac, glavninu ek­sponata što vise po zidovima, poslaganima na stolu, stolicama i podu Velinka je uradila sama, dok, pak, one druge, koje je »satkala« sama priroda, takozvane alraune (njem. ali znači sve i gotski runa tajna), pronalazila je i sakupljala po šumi te s malo zahvata oblikovala u prave goranske suvenire. I to je ono što je u Galeriji Velinke Burić najvrednije.

- Do sada sam sakupila više stotina ovih »fi­gura«, alrauna, koje zahvatom noža, sjekire i/ili pile »skidam« s naših bukava, jela, lijeski, graba, krkavine, našavši u njima dostojnu zamjenu za čarobnjačko korijenje biljke bunovine. Uz bo­gato životno iskustvo i živu maštu valja biti i

Umirovljena kuharica šumskih radnika izvorna slikarica i drvorezac iz Gorskoga kotara, svoja najbolja ostvarenja nalazi i »skida« s korijena i grana bukava i jela. Znalačkim zahvatom noža i sjekire njene figure dobivaju određeni smisao, »ožive«.

»Gušterica« i »Pozdrav suncu« izloženi na otvorenome svojevrsni su poziv motoriziranim turistima da predahnu i razgledaju Galeriju

»Vučedolska goluhua« (smreka)

strpljiv i uporan, znati si predstaviti kako će iz onih odbačenih komada drveta, rašalja, grana ili staroga panja s malo zahvata alrauna dobiti smi­sao, »oživiti«, postati na nešto nalik. Tako je nastala moja »dugokljunka na jajima«, »rogati ljepotan«, »vučedolska golubica« i »vepar«, koji je izložen na otvorenom postao zaštitnim znakom Galerije, pravim mamcem za motorizi­rane turiste da zaustave svoja vozila i uživaju u mojim skulpturama, rekla nam je Velinka.

Motivi i likovi koje pronalazi šečuči stazama i bespućima ovoga dijela Gorskoga kotara, sve tamo do kanjona Kupe, zaista su najrazličitiji, od balerininog »pozdrava suncu« i Vučedolske golubice - kultne posude u obliku golubice iz Vučedola kod Vukovara do životinja i ptica. Korijenje biljke bunovine ili koločepa (Mandra-gola ojficinalis), koje ima neku sličnost sa čovjekom, »mužekom«, nije joj prirastao srcu, smatrajući da dobrim ljudima ne trebaju čaro­lije. Od uroka treba se štititi radom i poštenjem, a ne čarolijama, dosljednja je naša Velinka.

Što se likovnog stvaranja tiče u njenom pro­midžbenom prospektu naša je sugovornica pre­dstavljena kao »čudo goranske naive«, majstori­ca kista i dlijeta, fenomen vrijedan pozornosti. U svojini radovima ne preslikava prirodne objekte, drveće, životinje i ljude; oblici i sadržaji njenih slika i drvoreza plod su njene mašte, a sve prožeto ljubavlju prema njenom novom kraju, goranskoj zemlji i goranskom čovjeku.

Velinka Burić je i pjesnikinja, koja pjeva odu čovjeku, potičući ga da od ».svog truda živi«, jer

Čovjek se gol rodi I kad umre ne treba mu puno. Obučen ode bio bogat il siromah za odijelo ima svak.. Svoje likovne radove do sada je izlagala na

više zajedničkih izložbi u Vrbovskom, Ogulinu, Ivankovu (u okviru »Vinkovačkih jeseni«). Go­dine 1998. uspješno se predstavila na Trećem susretu likovnih stvaralaca u Gradu Bakru s ci­ljem »da izložena djela ne budu skrivena od očiju javnosti.«

To neka vrijedi i za Galeriju alrauna u Pre­siki, gdje će vas uvijek vedia, nasmijana i diuželjubiva dočekati i provesti Velinka Burić, član naše^umarske bratovštine, naše gore list

Tekst I snimci Alojzije Frković

Sjećanje na žrtve rata

(ranjeno pseto)

Časopis Hrvatske šume/ 43

Page 46: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

UNAPREĐIVANJE DOSADAŠNJIH ODNOSA

Potpisan novi sporaz\ između poslodavca i predsjed\

ika (jEVi

N a temelju članka 135. stavka 3. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95, 54/95. i 65/95),

»Hrvatske šume« javno poduzeće za gospo­darenje šumama i šumskim zemljištima u Repu­blici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, Ulica Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, zastupane po direktoru Željku Ledinskom, dipl. ing. .šum., (u daljnjem tekstu: Poslodavac)

i Zaposlenička vijeća u Upravama šuma

Vinkovci, Požega, Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Sisak, Delnice, Senj, Gospić, Buzet, Split i Di­rekciji »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, po poseb­nom ovlaštenju zastupana po predsjedniku Gla­vnoga zaposleničkog vijeća Vladimiru Drož-danu, (u daljnjem tekstu: Zaposlenička vijeća)

31. kolovoza 2000. godine sklopili su

SPORAZUM O SASTAVU, OVLAŠTENJIMA

TE UVJETIMA ZA RAD GLAVNOGA

ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA »HRVATSKIH ŠUMA«, p.o.

ZAGREB Članak 1.

Ovim Sporazumom Poslodavac i Zaposle­nička vijeća ureduju sastav, ovlaštenja i druga pi­tanja važna za rad Glavnoga zaposleničkog vijeća, u skladu sa Zakonom o radu.

Članak 2. Glavno zaposleničko vijeće u »Hrvatskim šu­

mama«, p.o. Zagreb sastoji se od predstavnika zaposleničkih vijeća u Upravama šuma i Direk­ciji »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb.

Predstavnik Zaposleničkog vijeća u Glav­nom zaposleničkom vijeću je predsjednik zaposleničkog vijeća organizacijske jedinice.

Svako zaposleničko vijeće iz stavka 1. ovog članka ima jednog predstavnika u Glavnom za­posleničkom vijeću.

Predstavnik Zaposleničkog vijeća u Glav­nom zaposleničkom vijeću ima zamjenika za slučaj svoje spriječenosti da sudjeluje u radu Glavnoga zaposleničkog vijeća.

Zamjenik predstavnika je osoba koja prezen­tira pisanu odluku zaposleničkog vijeća kojom se utvrđuje da zamjenjuje predstavnika svog zapos­leničkog vijeća u Glavnom zaposleničkom vijeću.

Članak 3. Glavno zaposleničko vijeće bira predsjednika

i zamjenika predsjednika iz svojih redova.

Članak 4. Stranke Sporazuma su suglasne da predsjed­

nik Glavnoga zaposleničkog vijeća ima pravo su­djelovati u radu sjednica Stručnog kolegija »Hr­vatskih šuma« p.o. Zagreb, a Poslodavac ima pravo sudjelovati u radu sjednica Glavnoga zaposleničkog vijeća.

U tom smislu utvrđuje se međusobna obve­za obavješćivanja o zakazanim sjednicama dva radna dana prije održavanja sjednice.

Članak 5. Članovi Glavnoga zaposleničkog vijeća ima­

ju pravo na osposobljavanje sukladno odredba­ma Zakona o radu uz prethodni dogovor s Po­slodavcem.

Glavno zaposleničko vijeće može zatražiti st­ručnu pomoć osoba izvan Poduzeća u dogovoru s Poslodavcem.

Članak 6. Članovi Glavnoga zaposleničkog vijeća ima­

ju pravo izostati s posla radi nazočnosti sjednica­ma Glavnoga zaposleničkog vijeća uz pravo na naknadu plaće za vrijeme provedeno na sjednici u okviru redovnoga radnog vremena.

Predsjednik Glavnoga zaposleničkog vijeća svoje će poslove obavljati u punom radnom vre­menu uz naknadu plaće. Puno radno vrijeme utvrđuje se primjenom članka 157. Zakona o radu.

Pod naknadom plaće razumijeva se naknada plaće koju ima pojedini član, odnosno predsjed­nik Glavnoga zaposleničkog vijeća za poslove svog radnog mjesta.

Članak 7. Prigodom sazivanja sjednica. Glavno zapos­

leničko vijeće vodit će računa o interesima Po­slodavca.

elan Glavnoga zaposleničkog vijeća sudjelo­vat će na sjednici u dogovoru s direktorom, ako je iz Direkcije, odnosno upraviteljem uprave šuma. U slučaju spriječenosti na sjednici će su­djelovati njegov zamjenik.

O svojim sjednicama Glavno zaposleničko vijeće izvještava direktora i predsjednike sindika­ta koji imaju svoje članstvo kod Poslodavca.

Članak 8. Glavno zaposleničko vijeće održavat će svoje

sjednice u poslovnim prostorijama Poslodavca. O tome koje će to mjesto, vrijeme i prosto­

rija biti dogovorit će se za svaku konkretnu sjed­nicu predsjednik Glavnoga zaposleničkog vijeća i Poslodavac.

Poslodavac ne može uskratiti Glavnome zaposleničkom vijeću prostoriju za održavanje sjednica.

Prostoriju za obavljanje poslova predsjednika Glavnoga zaposleničkog vijeća odredit će direk­tor u dogovoru s predsjednikom uz uvjet funkcionalne opremljenosti iste.

Stručno administrativne poslove za potrebe Glavnoga zaposleničkog vijeća obavljat će zapo­slenici koji te poslove obavljaju za Poslodavca u Direkciji, odnosno stručnim službama uprava šuma.

Članak 9. U okviru nadležnosti koje zaposlenička

vijeća imaju prema Zakonu o radu. Glavno zaposleničko vijeće ima ovlaštenje u svezi odluka koje donosi Upravni odbor »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb i odluka koje donosi direktor »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, osim odluka

koje se odnose na zaposlenike u Direkciji »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, za koje je nad­ležno Zaposleničko vijeće Direkcije.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka o odlukama direktora »Hrvatskih šuma«, p.o. Za­greb a koje se odnose na otkaz ugovora o radu upraviteljima šumarija i rukovoditeljima odjela, mišljenje donosi Zaposleničko vijeće uprave šuma u kojoj rade navedeni zaposlenici.

Članak 10. Poslodavac je dužan najmanje svaka tri

mjeseca obavijestiti Glavno zaposleničko vijeće o:

- stanju i rezultatima poslovanja - razvojnim planovima i njihovu utjecaju na

gospodarski i socijalni položaj zaposlenika - kretanju i promjenama o plaćama - zaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za po­

boljšanje uvjeta rada - drugim pitanjima osobito važnim za gos­

podarski i socijalni položaj zaposlenika.

Članak 11. Stranke Sporazuma su suglasne da se ovaj

Sporazum može mijenjati i dopunjavati. Inicijativa se dostavlja u pisanom obliku i

mora biti obrazložena. Primatelj inicijative dužan je istu razmotriti i

očitovati se u pisanom obliku u roku 15 dana od njezina primitka.

Članak 12. U međusobnim odnosima stranke Sporazu­

ma će poštivati odredbe Zakona o radu i uobičajene norme u poslovnim odnosima uvažavajući pri tome interese zaposlenika i Po­slodavca.

Članak 13. Sporazum je sastavljen u četrnaest istovjet­

nih primjeraka, za svako Zaposleničko vijeće. Glavno zaposleničko vijeće i Poslodavca po jedan primjerak.

Ovaj sporazum Poslodavac će javno oglasiti u listu »Hrvatske šume«.

Sporazum stupa na snagu danom potpisi­vanja po osobama ovlaštenim za potpisivanje, od kojeg dana .se i primjenjuje.

Članak 14. Ovim Sporazumom stavlja se izvan snage

Sporazum o sastavu, ovlaštenjima te uvjetima za rad Glavnoga zaposleničkog vijeća »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb Ur. broj: 349-01-96-6822 od 22. studenoga 1996. godine kao i sve kasnije izmjene i dopune istog.

ZA Z/VPOSLENIČKA VIJEĆA: Vladimir Drožđan

ZA POSLODAVCA: Zeljko Ledinski, dipl. ing. šum.

44 / Časopis Hrvatske šume

Page 47: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

u POŽEGI ODRŽAN SEMINAR 0 PRIMJENI HS PRO-a

Prezentacija na konkretnim podacima

u organizaciji Informa­tičkog odjela požeške Uprave šuma u sindikalnoj je sali održan seminar o primjeni Hs Pro-a, programskoga su­stava namijenjenog evidenti­ranju i praćenju poslovnih događaja u poduzeću »Hrvat­ske šume«.. Seminaru su bili nazočni zaposlenici zaduženi za primjenu programa, iz vinkovačke, novogradiškc i požeške Uprave šuma (šu­marije Požega i Kamenska). Sudionicima seminara poz­dravnim riječima obratio se zamjenik upravitelja Uprave šuma Požega i rukovoditelj Informatičkog odjela dipl. ing. Dražen Dumančić.

Voditelji seminara, dipl. ing. šum. Ivica Tonković i dipl. informatičar Lino Mračić govorili su o glav­nim značajkama ovoga pro­gramskog sustava, koji pred­stavlja otklon od uobičajenih programa kakvi su se u praksi koristili. Naime, program se temelji na bazi podataka koja je zasebna cjelina, a istovre­meno potpuno otvorena za pristup s različitih mjesta, alata i programskih jezika. Pojedini moduli, odnosno poslovni procesi koje moduli opisuju, na taj način napra­vljeni su u alatima koji su za svaki pojedini modul naj­efikasniji, a na pojedinom računalu se instaliraju samo moduli potrebni za određeni poslovni proces. Treba istak­nuti da se tako resursi računala koriste na maksi­malno učinkovit način, a sadašnja instalacija sustava Hs Pro V. 2000 može se sma­trati začetkom budućeg inte­gralnog proizvodnog sustava.

Tijekom seminara nagla­šeno je da uvođenje ovoga sustava nije klasično uvo­đenje novog inforfnacijskog sustava, jer zamjenjuje pos­tojeći program, a ta činjenica

fr¥K#' Vinkovaćki, novogradiški i požeški informatičari na istom zadatku

znatno olakšava posao uvo­đenja. Svaka informacija, nai­me, donosi određene pro­mjene u načinu rada, a te promjene su ovdje već uve­dene, uz korištenje standard­nih obrazaca. Proizvodni procesi su jasno pobrojani i šifrirani, a .svi sudionici po­slovnih procesa su također šifrirani te tako pripremljeni za komjputorsko praćenje. Zbog veze s ostalim dijelovi­ma informacijskoga sustava, uvode se nepromjenjive šifre i iste, bez obzira na to gdje se pojavljuju: JMBG za zaposle­nike, JMBO za sredstva rada 1 matični broj za poslovne partnere. Za ostale dijelove sustava Hs Pro koriste se šifre koje su standardizirane u »Hrvatskim šumama« i tako spremne za komunika­ciju s drugim dijelovima in­formacijskoga sustava podu­zeća.

Kritičan je moment pre­laska iz jednoga načina pro­izvodnje u drugi. Proizvodi popisani na terenu upisuju se u novi sustav tako da se proizvodi obilježeni identi­fikacijskim pločicama upi­suju kao broj pločice s prijenosom atributa (vrsta, sortiment, dimenzije, masa) iz starog sustava, a proizvodi bez pločica upisuju se kumu­lativno, kako je popisano po inventuri. Ovim načinom ne prenosi se dio podataka koji se odnosi na proizvodnju

koja nije obuhvaćena popi­som robe te se stoga sustav za izvještavanje o proizvodnji (Hslsk) popunjava tako da se podaci do datuma inventure preuzimaju iz staroga progra­ma, a podaci poslije inventu­re iz programa Hs Pro v. 2000. Potonji program u potpunosti će preuzeti fun­kciju izvještavanja o proizvo­

dnji od 1. siječnja 2001. godi­ne, kada će u njemu biti ugrađeni svi podaci. Način rada Hs Pro v. 2000 prila­gođen je Pravilniku o načinu vođenja materijalne eviden­cije drvnih sortimcnata.

Voditelji seminara upoz­nali su nazočne s dijelovima sustava (baza podataka HsPro) i komunikaciji između njih, govorili su o glavnim značajkama sustava, masovnom unosu podataka (knjiga primanja, knjiga ot­preme kupcu, knjiga interne opreme, inventura drvnih proizvoda i dr.), te pokazali njegovu primjenu na kon­kretnim podacima proiz­vodnje u šumarijama Ka­menska i Požega.

I. Tomić

UPRAVA SUMA DELNICE

Cijepljeni šumski radnici Da se unutar javnog poduzeća »Hrvatske šume«

p.o. Zagreb vodi briga i o zaštiti zdravlja zaposlenika, najzornije pokazuje i sljedeći primjer iz Uprave šuma Delnice.

Ovih dana provodi se akcija cijepljenja šumskih radnika i svih onih zaposlenika koji rade na terenu u šumi protiv krpeljnog mcningoencefalitisa, bolesti koja se može javiti kao posljedica uboda krpelja.

Ova akcija ujedno je i nastavak istraživanja prove­denog početkom godine u suradnji sa prof Borčićem (ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo) kada je testirano oko 140 šumskih radnika, uzeta im je krv na analizu, da bi se utvrdilo da li na ovim goranskim pros­torima postoji uzročnik krpeljnog menmgoencefalitisa.

Kako je iznos cijene po jednom cjepivu od 216 kn bio previsok za goranske šumarije, dio cjepiva osiguran je iz donacije austrijske tvrtke »Immuno« iz Beča.

Interes za cijepljenjem je dosta velik, a dosada se cijepila već velika grupa šumskih radnika i zaposlenika koji rade na terenu u šumi.

Da bi zaštita u potpunosti bila efikasna svaki radnik mora primiti doze cjepiva u tri navrata, jednu sada, za­tim nakon mjesec dana, te nakon šest mjeseci.

Nakon provedenog kompletnog cijepljenja, testi­ranjem krvi utvrdit će se kako organizam reagira na cjepivo i koliki je stupanj postignute zaštite.

Časopis Hrvatske šume / 45

Page 48: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

us POŽEGA Havarija u dvadesetak minuta

m

Snažan olujni vjetar koji je u Požegi početkom listopada puhao pred ponoć, od nedjelje na ponedjeljak, brzinom čak 10 metara u sekundi, popraćen ]akim pljuskom, u svega dva­desetak minuta prouzročio je u požeškoj Industrijskoj zoni znatne štete. Na području »sla­vonske Atene« palo je 37 litara kiše po četvornom metru, što je izazvalo poplavu, posebice u središnjem dijelu grada. Najviše su stradala krovišta pojedinih objekata Radne jedi­nice »Transport, mehanizacija i graditeljstvo« Uprave šuma Požega. Prema riječima upra­vitelja dipl. ing. Ivana Gašpara, bio je to izuzetno jak kišni nalet sa snažnim vr­tložnim olujnim vjetrom.

- Šteta je velika, prijavljena je Osiguravajućem društvu i u tijeku je procjena. Znatna oštećenja su na objektu mehaničke radionice na kojoj

Štete od olujnog vjetra na objektima Požeškoga »Transportera, mehanizacije i graditeljstva«

su popucale salonitne ploče te oštećeno krovište, a voda je prodrla u glavnu halu. Dijelovi krovišta od aluminijskog lima i staklene vune razbacani su po okolnom dvorišnom prostoru i do sto metara, a oštećeni su stupovi javne rasvjete i skladište za plinske boce - kaže ing. Gašpar napominjući da su

najveće štete u sklopu upravne zgrade i restorana, gdje je oštećeno krovište, a voda koja je prodrla u unutrašnjost ovih objekata oštetila je zidove, elektrovodove podove i tavan­ski prostor. Djeloinična šteta ustanovljena je na objektima dnevne njege i praonice te sta­rih radionica.

U razgovoru s upraviteljem doznali smo da je znatno oštećen i traktor STEYR, koji je bio parkiran ispred zgrade mehaničke radionice, a na objektima su oštećena prozor­ska stakla zbog vjetrom nošenih dijelova krovišta sa su­sjednih objekata drugih poduzeća u Industrijskoj zoni. Razgledavajući oštećene objek­te požeške Uprave šuma uvjerili smo se u jačinu vjetra i kiše, jer je dvorište bilo ispunjeno dijelovima krovnih limenih konstrukcija, velikim količinama staklene vune, koja služi kao izolator između dva sloja aluminijskoga lima, te otkinutim kuglama sa stupova javne rasvjete. Nakon oba­vljene temeljite procjene slijedi ubrzana sanacija oštećenih zgrada, jer hirovito jesensko vrijeme prijeti novim kišama i vjetrovima.

I. Tomić

Bez značajnih primjedbi

Godišnji plan gospodarenja šumama g. »Požešl<a gora« za 2001. godinu

Požeški Odjel za uređivanje šuma izradio je elaborat Go­dišnjega plana gospodarenja šumama gospodarske jedinice »Požeška gora« za 2001. godinu. Stručni pregled elaborata obavi­la je tijekom dva dana u uredu i na terenu tročlana komisija, koju je odredilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Pre­dsjednik komisije bio je dipl. ing. Stjepan Vuk, a članovi dipl. ing. Marijan Matić i dipl. ing. Borislav Ljubetić. Radu komisije bili su prisutni mr Zeljko Najvirt, rukovodi­telj požeške taksacijc, dipl. ing. Velibor Vujić, taksator i mr Tomica Marinac, upravitelj šumarije Plctcrnica, na prosto­ru koje se nalazi navedena go­spodarska jedinica, a kojoj je važnost Osnove gospodarenja istekla 31. prosinca 2000. godi-

Površina g. j . »Požeška gora« iznosi 4615,69 ha, od čega je 4417,60 ha obraslo. U razdoblju od 1990-1999. godine posje­čeno je 158.333 m ' drvne mase, od čega 90.268 m^ glavnoga i 68.065 m ' prethodnoga priho­da. U okviru šumskouzgojnih radova na jednostavnoj bio­loškoj reprodukciji priprema staništa je planirana na 368,55 ha, popunjavanje na 73,80 ha, njega podmlatka na 858,29 ha, njega mladika na 604,19 ha te čišćenje guštika na 362,32 ha. Priprema staništa izvršena je po propisu uredajnog elaborata sa svega 8,8%, jer su pojedini odsjeci posječeni prije 1991. go­dine, odnosno za važenja stare Osnove gospodarenja, a ti odsjeci greškom su zaduženi u sljedećem elaboratu. Iznad pro­pisa je priprema staništa izvrš­ena na 228,21 ha, a mimo propi­

sa na 2,30 ha. Popunjavanje je po propisu izvršeno sa 35,4% zbog, uglavnom, za­dovoljavajućega stanja pod­mlatka na terenu. Njega podm­latka obavljena je sa 78% plani­ranog zadatka, jer glavni prihod u zaduženim odsjecima nije izvršen u cijelosti, a u nekim odsjecima njega je izvršena samo na dijelu površine. Njega mladika načinjena je gotovo u potpunosti (99,8%), a čišćenje guštika obavljeno je sa stopo­stotnim učinkom.

Premda je u sklopu pro­širene biološke reprodukcije planirano ukupno načiniti 44 ha pripreme staništa, pošumlja­vanja, popunjavanja i njege po­dmlatka, po propisu uredajnog elaborata načinjeno je tek 7,50% njege podmlatka (2,43 ha). Ra­dovi nisu izvršeni zbog toga što su to novopriključene površine, koje postupno obrastaju samo­niklom i pionirskom vegeta­cijom.

U okviru Prijedloga go­dišnjega plana gospodarenja za 2001. godinu, predviđeno je posjeći 9664 m ' drvne mase na 359,25 ha, ođ čega je 3112 in ' glavni i 6552 m ' prethodni prihod. Planira se načiniti 269,34 ha šumskouzgojnih ra­dova: 89,17 ha njega pod zasto­rom stare sastojine, 23,73 ha njega podmlatka, 69,47 ha njega mladika i 86,97 ha čišćenja koljika. Za godišnji plan zaštite šuma sljedeće godine planirani su redovni radovi koje treba izvršiti tijckoin tekuće godine. Radi se o 20,99 ha suzbijanja glodavaca, 8,50 ha suzbijanja bi­ljnih bolesti i 3 ha održavanja prosjeka. Predviđeno je postavi­ti dvije nove zaštitne rampe, a za čuvanje šuma planirano je 330 radniko - dana. Komisija je, bez značajnih primjedbi, prihvatila ovaj elaborat te ga predložila na­dležnom Ministarstvu na usva­janje.

(I. T.)

46 / Časopis Hrvatske šume

Page 49: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

SJEDNICA GLAVNOGA ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA

Do kraja godine pozitivan poslovni rezultat

Na sjednici Glavnoga zapo­sleničkog vijeća »Hrvatskih šuma« u šumarsko-lovaćkoj kući »Brezo­vica«, na podrućju UŠ Sisak, ra­spravljalo se o Pravilniku o iz­mjenama i dopunama Pravilnika o plaćama i ostalim primanjima za­poslenika. Pravilniku o sistemati­zaciji poslova i radnih zadataka te izvještaju o poslovanju »Hrvatskih šuma« za drugo i treće tromjesečje. Bilo je riječi o provođenju osposo­bljavanja članova GZV-a i Pravil­niku o prodaji stanova. Zamjenik direktora HŠ-a dipl. ing. Ivan Hodić , predsjednik Povjerenstva

za izmjene i dopune Pravilnika o plaćama i ostalim primanjima za­poslenika, informirao je nazočne da je Upravni odbor donio nave­deni Pravilnik, uz obećanje da će uvažiti eventualne prigovore. Pri­mjedbe su pristigle iz Hrvatskoga sindikata šumarstva i Bjelovarsko­ga sindikata šumarstva i one su usvojene, a o prerađenom pri­jedlogu Pravilnika raspravljat će Upravni odbor HŠ-a 5. listopada. Ključni prigovor odnosio se na ra­dno mjesto »vozač-šumski radnik« koje ne treba sadržavati dodatak »šumski radnik«.

Sindikalni povjerenik našičke Uprave šuma dipl. ing. Vlado Gradeček protiv je donošenja no­voga Pravilnika, jer smatra da je stari egzistirao i funkcionirao i prije izdvajanja Društava ograni­čene odgovornosti. Našički pred­stavnik zahtijeva da se knjigovod­stveni djelatnici po broju hodova izjednače s djelatnicima na šuma­rijama. Predsjednik GZV-a Vlado D r o ž d a n predložio je da se, na temelju provedenoga glasovanja članova, upute primjedbe Po­vjerenstvu, kao stav GZV-a.

UPRAVA SUMA DELNICE

Nezadovoljavajuća struktura proizvedenih trupaca po kakvoći

Unatoč dobrom izvršenju godišnjeg plana proizvodnje u pro­teklom razdoblju od šest mjeseci na razini Poduzeća, te proizvodnji trupaca od 709.211 m \ nismo za­dovoljni strukturom proizvedenih trupaca po razredima kakvoće (kla­sama), istaknuto je na sastanku rukovoditelja C^djela za proizvo­dnju i stručnih suradnika za proizvodnju Uprava šuma na pre-boru, održanog u Tr.šču, 11. srpnja 2000. g. Sastanku su bili nazočni i dipl. ing. Milan Devčič, zamjenik direktora, dipl. ing. Mladen Slunjski, šef Službe za proizvo­dnju, dipl. ing. Milan Krmpotič, stručni suradnik za uzgajanje šuma na preboru, te .savjetnici dipl. ing.

ŠUMARIJA VOJNIĆ

Stjepan Tomljanović i dipl. ing. Andrija Štefanćić iz Direkcije.

Do ovakvih podataka došlo se na temelju izvršene analize pro­izvodnje trupaca u proteklom razdo­blju, a kao izvori korišteni su redovni izvještaji proizvodne i komercijalne Službe Poduzeća. Analizom koju je napravio dipl. ing. Andrija Štefančić, savjetnik direktora, ut\'rdcno je smanjenje učešća vrjednijih klasa (F, L i 1), a povećano učešće manje vrijednih klasa (II i III), kod proizve­denih trupaca, a analizirano je pet najzastupljenijih i najvrjednijih vrsta dr\'eća na području kojim gospodare »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, hrast lužnjak, hrast kitnjak, bukva, jasen i jela.

Potrebno je što hitnije podu­zeti mjere da se taj negativan trend zaustavi, jer u protivnom doći će u pitanje realizacija planiranog prihoda od prodaje trupaca za 2000. g. Da hi se trenutačno stanje popravilo potrebit je i veći an­gažman šumarskih stručnjaka na poslovima prikrajanja trupaca i do­sljednoj primjeni hrvatskih normi pri njihovom klasiranju ubuduće, zaključak je ovoga sastanka u Tršću. V. P.

Podnoseći izvještaj o poslo­vanju »Hrvatskih šuma« za prvih šest mjeseci, ing. Hodić je istak­nuo da su prihodi o.stvareni s 51%, rashodi s 53'Ki, a rezultat poslo­vanja je gubitak od 32 mil. kuna. Više je razloga ovom negativnom rezultatu (prebacivanje terenskog dodatka u plaću, doprinosi državi i dr.), no procjena je da će se do kraja godine poslovati s 5-6 mil. kuna pozitivno. Društva ograni­čene odgovornosti poslovala su s gubitkom od 12.000.000 kuna. Zamjenik direktora informirao je nazočne da je osnovano povjeren­stvo za izradu Pravilnika o disci­plinskoj odgovornosti, a u po­stupku je smjena šest upravitelja Uprava šuma.

Predsjednik Zaposleničkoga vi­jeća Uprave šuma Split (Kodžoman) kazao je da je iz izvještaja o poslovanju vidljivo da, bez obzira na naše želje, prihodi od nešumarskih djelatnosti jako »šepaju« i ostvaruju se samo gubici. Zeljko Cutvarić iz bjelovarske Uprave šuma istaknuo je da odgo­vornost treba pooštriti, a za pojedi­ne propuste treba odgovarati. Govoreći o osposobljavanju člano­va GZV-a, predsjednik Vlado Droždan naglasio je potrebu za njihovim educiranjem, a za to je zeleno svjetlo dao direktor »Hrvat­skih šuma«, (t)

ZAŠTITA OBALNIH SUMA

Nove prometnice Krajem lipnja službeno su

puštene u promet dvije nove šumske prometnice u Šumariji Voj­nić u karlovačkoj Upravi, čime je značajno poboljšana otvorenost ove Šumarije na Banovini te stvoreni uvjeti za početak radova na iskorištavanju na ovome području. Obje prometnice otvaraju gospo­darsku jedinicu Petrova gora s pre­težno bukovim sastojinama. Na pr­voj dužine 1,6 km izvršena je obno­va starog zemljorada te izgrađen gornji stroj, u ukupnoj vrijednosti od 336 tisuća kuna, dok je druga cesta u dužini od 0,6 km, potpuno nova. Za njenu izgradnju potrošeno je 166 tisuća kuna.

Radove na izgradnji ovih pro­

metnica izveo je sad već bivši Prijevoz, mehanizacija i transport d.o.o. Bjelovar (od 1. srpnja ponov­no su radna jedinica u okviru bjelo­varske Uprave), u rekordno kra­tkom vremenu, a radove je na tere­nu vodio ing. Karlo Krejčir. U pro­metnice je ugrađeno 3400 kubika kamena iz kamenoloma Loskunja u vlasništvu karlovačke Uprave šuma. U prisutnosti upravitelja Šumarije ing. Dražena Kratofila i direktora PMG-a ing. Stjepana Kovačevića, prometnice je službeno obišla i pre­gledala komisija u sastavu dipl. in^. Stavko Sunjić, dipl. ing. Josip Halinčić i dipl. ing. Ivan Vukić i utvrdila da su radovi izvedeni primjereno, prema svim normama i u roku. (m)

. i-mmeiu,-.^ «..- .X Ir • i »

^ M I H H ^ ^ H ^ ^ ^ ^ M F " A^ ' '^^

'" ' ~^'^9m:jđ ' ^ *?• SHr S*%^ t

AMW^^''''' ^ T R ^^' •

MHi P^H^ 'K ^^A^jpl^ ^/K^Bm^ ^^

^ t Z J Bjelovarski projektanti Marinko Unger, Srđan Popović i Zlatko Jurimć

s upraviteljem Šibenske šumarije Brankom Kekelićem.

Projektantska ekipa proizvodnog odjela bjelovarske Uprave šuma u sastavu iiig. Srđan Popović, ing. Zlatko Jurušić i ing. Marinko Unger i ove j e godine radila na projektiranju šumskih protupožar­nih prometnica u Šumariji Šibenik. Ondje su u okviru Projekta obnove i zaštite obalnih šuma koji se financira zajmom Svjetske banke projektirali novu šumsku cestu u dužini od šest km.

Osim Bjelovarćana na ispomoći pojedinim krškim šumarija­ma bili su i projektanti iz Uprave šume Požega, koji su radili na Hvaru, zatim projektanti iz Delnica na Mljetu te Osječani na Biaču (m)

Časopis Hrvatske šume / 47

Page 50: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

Iz rada Planinarskog društva »ŠUMAR« Zagreb

ŠUMARI NA MARMOLADI - 3.343 m

Na vrhu Mannolade bili smo u oblacima - što stvarno što od sreće

[ .osljednjeg tjedna u mjesecu srpnju sednieročlana ekipa planinara našeg I mladog planinarskog društva Šumar otputovala je na prvi veći plani­narski pohod izvan granica Hrvatske.

Još u proljeće otpočele su pripreme »papirologija« skupljanja karata i saznanja o područjima Sjeverne Italije - Tirola i najljepših predjela Dolo-mitskih vrhunaca. Isto tako mala grupa najiskusnijih naših članova otpočela jc s kondicionalnim pripremama za taj naš najveći do sada uspon.

li"*'

Zato nas je grijalo sunce na vrhu Tojfane Roses

Nekoliko dana pred odlazak upoznat je bio i naš direktor »Hrvatskih šuma« uz čiji su »blagoslov« i krenuli na put Božidar - Dado, Marinko, Željko, Dubravko, Marina, Josip i Zlatko.

Za pet dana boravka u kampu u poznatom planinskom mjestu Corti-na d'Ampczzo iz koje su vršeni usponi, osvojena su tri vrha preko 3000 m. Najviši Marmolada 3343 m, TofFana Roses 3225 m i Pic Boe 3152 m.

(ZL)

I NA BI

Snimak za uspomenu ispred crkve Sv. Jure Uspon na vih hw je usporen i težak jet su neki od nas prvi put s nama

f ko je ikad zašao u makarsko primorje zauvijek je »obilježen« dojmom i Blokova. Onaj veleban zid iznad Makarske, kojeg se sjećamo još sa

ljetovanja iz djetinjstva, uvijek nam je izgledao strašan i nedostupan. Po­slije smo saznavali koliko je veličajan i značajan, i da su mnogi krasni ljudi na njemu živjeli i otkrivali ga, a sigurno se nisu bez razloga stalno i uvijek ponovno na njega vraćali. I naše planinarsko društvo bilo jc tamo. Dragi nam domaćini iz našeg splitskog ogranka _ Zlatko, Ivica, Zvonko i Ja-sminka dočekaše nas u Makarskoj. Nismo propustili obići Malakološki muzej u franjevačkom samostanu i prisjetiti se pokojnog fra Jure Radića, zasigurno najvećeg zaljubljenika Blokova. A onda put pod noge. Prevezli

smo se do doma na Vošcu kako bi uštedjeli 1370 m uspona, potom uspon na sam Vošac (1421), a onda grebenom pravo na najviši vrh Blokova (i drugi u Hrvatskoj) _ na vrh Sveti Jure (1594). I samo noćenje u pravom planinarskom domu pod samim vrhom bilo je dojmljivo. Za drugi dan smo ostavili silazak grebenskom stazom do Lokve i doma Ravlić (1467), kog makarski planinari upravo obnavljaju, posjetu spilji ledenici nedaleko od Lokve, a potom oštro nizbrdo preko sipara do sela Veliko Brdo, praktično na samoj obali. Vjerujte 1600 m visinske razlike, pa makar i nizbrdo, baš i nije mačji kašalj- No ljepota Blokova sve je muke nadokna­dila, (bm)

48 / Časopis Hrvatske šume

Page 51: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj

STRANICA NAŠIH ČITATELJA / U ŠUMARSKOM MILJEU

Page 52: HRVATSKE ŠUME 44/45 - 8-9/2000casopis.hrsume.hr/pdf/044.pdfplamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo. O velikoj materijalnoj