Hrvatska zajednica računovođa i ﬁ nancijskih · PDF filedr. sc. Silvije Orsag, doc. dr. sc. Hrvoje Perčević, dr. sc. Branka Remenarić, mr. Jozo Serdarušić, doc. dr. sc. Sanja

časopis za računovodstvo, reviziju, fi nancije i pravo u sustavu proračuna i neprofi tnom sektoru2014

2

UDK

657

/687

;337

NAK

LADN

IK H

Z RI

F, 1

0000

Zag

reb,

J. G

otov

ca 1

/II

inte

rnet

: ww

w.ri

f.hr;

e-m

ail:

rif@

rif.h

r

T I

S K

A N

I C

A

Pošt

arin

a pl

aÊen

a H

P-u

d.d.

u s

ortir

nici

10

200

Zagr

eb

Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika

Sukladno novom Zakonu o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.) i Pravilniku o izobrazbi u području javne nabave (Nar. nov., br. 6/12.), a s ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupka javne nabave, naručitelji moraju osigurati da najmanje jedan ovlašteni predstavnik u pojedinačnom postupku javne nabave procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 70.000 kuna, posjeduje važeći certifi kat u području javne nabave.

Cilj programa izobrazbe je stjecanje znanja, vještina i sposobnosti u području javne nabave, a mogu ga provoditi ovlašteni nositelji programa.

HRVATSKA ZAJEDNICA RAČUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA temeljem ovlaštenja Klasa: UP/I-406-01/12-01/05, Urbroj: 526-15-02/1-12-2 od 20. lipnja 2012. godine,upisana u Registar nositelja programa pod Evidencijskim brojem 5,

organizira

PROGRAM IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE od 10. veljače do 14. veljače 2014.

Voditelj programa: Jasna Nikić, savjetnica-urednica HZRIF-a.

Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, dvorana HZRIF-a, Jakova Gotovca 1/II, od ponedjeljka do petka od 9,00 do 18,00 sati.

Literatura:Priručnik sa ispisom prezentacija predavačaZbirka novih propisa: Zakon o javnoj nabavi i provedbeni propisi - prikladna za polaganje pismenog ispita

Naknada:Naknada po sudioniku za pohađanje programa izobrazbe iznosi 3.000,00 kn s uključenim PDV-om, a uključuje literaturu i okrijepu tijekom održavanja programa izobrazbe.

Sudionicima će po završetku izobrazbe biti uručena propisana Potvrda o pohađanju Programa izobrazbe koja je preduvjet za pristupanje polaganja pismenog ispita.

Informacije i prijave:HZRIF, Zagreb, Jakova Gotovca 1/II, www.rif.hr, telefoni: 01/4686-500; 4686 502; telefax: 01/4686-496.

Uplate: HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118 ili gotovinom prije početka. OIB: 75508100288.

Prijavnica ZA PROGRAM IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Dvorana HZRIF, Zagreb, 10. 2. 2014. do 14. 2. 2014.

1. .………………………………................................................................. 3. ..………………………………............................................................... Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina: Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina:

2. ...………………………………................................................................. 4. ..………………………………............................................................... Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina: Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina:

Naziv i adresa naručitelja: ……………………………........................……………………………........................……………………………......................

OIB: ............................................ e-mail: ............................................. telefon: ............................................ telefax.: .............................................

M.P. Ovlaπtena osoba:

……………………………………………….

ZBOG OGRANIČENOG BROJA MJESTA

PRIJAVA OBVEZNA

10 veljace do 14 veljace JN.indd1 1 1/29/14 11:44:48 AM

NAJAVA:

• 49. simpozij HZRIF Investicije, plaće i porezi u Republici Hrvatskoj od 5. - 7. lipnja 2014. godine Solaris hotel Ivan, Šibenik

• Seminari:- Novi zakonski propisi u sustavu neprofitnih

organizacija, financijski izvještaji za 2013. godinu,

plaće i naknade od 3. 2. do 7. 2. 2014.

• Radionice www.rif.hr

IZ SADRŽAJA:

➥ Izvještaj o obvezama

➥ Bilješke uz fi nancijske izvještaje

➥ Utvrđivanje, korekcija i raspodjela rezultata

➥ GFI neprofi tnih organizacija za 2013. godinu

➥ Raspored viška i pokriće manjka prihoda neprofi tnih organizacija

➥ Popunjavanje Upitnika o fi skalnoj odgovornosti

➥ Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu - specifi čnosti kod proračunskih korisnika

vanjska 2.indd 1vanjska 2.indd 1 1/30/14 12:58:25 PM1/30/14 12:58:25 PM

Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnikaorganizira radionicu

POPUNJAVANJE UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Prijavnicaza radionicu POPUNJAVANJE UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Zagreb, 19. veljače 2014.

Prijavljujemo sljedeće sudionike:

1. ..……………………………….............................. 3. ..………………………………................................2. ..……………………………….............................. 4. ..………………………………................................

NAZIV I ADRESA TVRTKE: ..........………………………………................................……………………………….......................................................

............................................................................................................................................... OIB: ......................................................................

e-mail: .......................................... telefaks: .......................................... telefon: .............................................


…………………………….…………

početak u9,30 sati

Predavači: savjetnice - urednice HZRIF-a Literatura: - priručnik „IZMJENE UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI“ s CD-om - tablice za testiranje i kontrole - prezentacije predavačaNaknada: 550,00 kn za pretplatnike i 650,00 kn za nepretplatnike (uključuje literaturu, ispis prezentacija, PDV i radni pribor).Uplate: HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118 ili gotovinom prije početka. OIB: 75508100288. Informacije: 01/4686 - 500, 4686 - 502, 4686 - 505; e-mail: [email protected]; telefax: 01/4686 - 496.

PROGRAM:

19. veljače 2014.Dvorana Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb,

J. Gotovca 1/II. (kod Kvaternikovog trga)


PRIJAVA OBVEZNA

1. IZMJENE UREDBE O SASTAVLJANJU I PREDAJI IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

- Izmjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornosti

- Novi Upitnik o fi skalnoj odgovornosti - Popunjavanje Izjave prilikom primopredaje dužnosti 2. PRAKTIČNE UPUTE ZA POPUNJAVANJE UPITNIKA O FISKALNOJ

ODGOVORNOSTI - Pitanja i odgovori, provođenje testiranja i dokazi iz područja

planiranja proračuna/fi nancijskog plana - Pitanja i odgovori, provođenje testiranja i dokazi iz područja

izvršavanja - Pitanja i odgovori, provođenje testiranja i dokazi iz područja javne

nabave - posebne napomene i potreba dodatnog obrazloženja zbog promjene praga tzv. bagatelne nabave

- Pitanja i odgovori, provođenje testiranja i dokazi iz područja računovodstva

- Pitanja i odgovori, provođenje testiranja i dokazi iz područja izvještavanja

- Dokumentiranje dokaza u Predmetu za 2013. godinu - Praktični primjeri procedura za stvaranje ugovorne obveze i

zaprimanja računa - Dopuna postojećih procedura - uočene slabosti i formalizam - Provjera i formiranje sadržaja Predmeta o fi skalnoj odgovornosti

3. DOKUMENTI KOJI SE PRILAŽU UZ IZJAVU O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

- Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti - praktična rješenja - Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima - praktična

rješenja - Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i

kontrola

4. PITANJA I ODGOVORI

PREDRAČUN: DANE

radionica fi 19 02.indd 1 1/23/14 1:04:47 PM


NAJAVA RADIONICA

JLP(R)S- OBVEZNICI PDV-a OD 1.SIJEČNJA 2014.

3. veljače 2014.Zagreb, dvorana Hrvatske Zajednice računovođa i fi nancijskih djelatnika, Jakova Gotovca 1

(kod Kvaternikovog trga)______________________________________________________________________________________________

ISKAZIVANJE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA I OSTALIH NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NA OBRASCU JOPPD



PROGRAM IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE

10. - 14. veljače 2014.Zagreb, dvorana Hrvatske Zajednice računovođa i fi nancijskih djelatnika, Jakova Gotovca 1





NAJAVA SEMINARA

NOVI ZAKONSKI PROPISI U SUSTAVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2013. GODINU, PLAĆE I NAKNADE

03. 02. 2014., RIJEKA Udruga RFD Rijeka, Supilova 1106. 02. 2014., ZAGREB Hotel Dubrovnik, Gajeva 107. 02. 2014., OSIJEK Udruga RFD Osijek, Šetalište K. Šepera 13/II

VIŠE NA www.rif.hr

najava riznica.indd 1 1/30/14 7:47:49 AM

unutarnja.indd 1unutarnja.indd 1 1/30/14 12:28:17 PM1/30/14 12:28:17 PM

1Riznica 2/2014

SADRÆAJ

SADRÆAJ

Nakladnik: Hrvatska zajednica raËunovoa i fi nancijskih djelatnika Zagreb

Za nakladnika: mr. sc. Bogomil Cota, predsjednik HZRIF

RIF-ov »ASOPIS ZA RA»UNOVODSTVO, REVIZIJU, FINANCIJE I PRAVO U SUSTAVU PRORA»UNA I NEPROFITNOM SEKTORU

Glavni urednik: prof. dr. sc. Danimir GulinUrednici savjetnici: Domagoj Bakran, mag. oec., mr. sc. Miljenka CutvariÊ, dr. sc. Ivan Čevizović, Dunja Kovačić, dipl. iur., Ivica Milčić, dipl. oec., mr. sc. Andreja Milić, mr. sc. Jasna Nikić, mr. sc. Kornelija Sirovica, dr. sc. Marija Zuber

Uredniπtvo: Domagoj Bakran, mag. oec., mr. sc. Dalibor Briški, mr. sc. Bogomil Cota, mr. sc. Miljenka Cutvarić, dr. sc. Ivan Čevizović, izv. prof. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky, Slaven Đuroković, prof. dr. sc. Danimir Gulin, dr. sc. Mirjana Hladika, mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Mladenka Karačić, dr. sc. Silvana Kostešić, Dunja Kovačić, prof. dr. sc. Ivana Mamić Sačer, Ivica Milčić, mr. sc. Andreja Milić, mr. sc. Jasna Nikić, prof. dr. sc. Silvije Orsag, doc. dr. sc. Hrvoje Perčević, dr. sc. Branka Remenarić, mr. Jozo Serdarušić, doc. dr. sc. Sanja Sever Mališ, Ivana Sever univ. spec. oec., Nada Svete, mr. sc. Kornelija Sirovica, prof. dr. sc. Stjepan Tadijančević, mr. Darko Terek, prof.dr. sc. Boris Tušek, dr. sc. Marija Zuber, prof. dr. sc. Lajoš Žager

Izdavački savjet časopisa

1. prof. dr. sc. STJEPAN TADIJANČEVIĆ - predsjednik

2. Članovi: Zdenko Balen, Mislav Blažić, Josip Branković, Ivica Crnić, mr. sc. Bogomil Cota, Željko Faber, prof. dr. sc. Danimir Gulin, prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, Miroslav Kožul, Ante Knezović, dr. Vladimir Lasić, mr. sc. Slavko Leko, prof. dr. sc. Vlado Leko, prof. dr. sc. Branimir Marković, Ratko Marković, prof. dr. sc. Lorena Mošnja Škare, prof. dr. sc. Josipa Mrša, prof. dr. sc. Silvije Orsag, mr. sc. Zvonimir Pavić, prof. dr. sc. Milena Peršić, mr. sc. Slavica Pezer-Blečić, prof. dr. sc. Branka Ramljak, Rajko Škarić, prof. dr. sc. Boris Tušek, prof. dr. sc. Stjepan Tadijančević, prof. dr. sc. Vesna Vašiček, prof. dr. sc. Katarina Žager, prof. dr. sc. Lajoš Žager

Grafi Ëka priprema: Æeljka Pervan, Miljenka StankoviÊTajniπtvo: Mira Fila, Vesna RumiÊ-BanovacInternet: http;//www.rif.hre-mail: [email protected]

Savjeti za Ëitatelje: telefon: 01-4686-506 (πest linija). Pravo na savjete ostvaruje se pretplatom na Ëasopis ”RaËuno-vodstvo i fi nancije”. Telefonski pristup savjetnicima putem PIN-a radnim danom od 8,00 - 13,00 sati. Redakcijski obraene pisane odgovore objavljujemo u Ëasopisu.

PRILOG IZLAZI MJESE»NO KAO TEMATSKA DOPUNA SADRÆAJA »ASOPISA ”RA»UNOVODSTVO I FINANCIJE” ZA »ITATELJE IZ PODRU»JA JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA.

U OKVIRU PRETPLATE NA »ASOPIS ”RA»UNOVODSTVO I FINANCIJE” PRILOG ©ALJEMO NA ZAHTJEV I SVIM OSTALIM ZAINTERESIRANIM PRETPLAT-NICIMA.Tisak: SveuËiliπna tiskara d.o.o., Zagreb

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO • Izvještaj o obvezama

mr. sc. Andreja Milić 2

• Bilješke uz financijske izvještaje mr. sc. Jasna Nikić 10

• Utvrđivanje, korekcija i raspodjela rezultata mr. sc. Jasna Nikić 14

• Usporedba Obrazaca NT i PR-RAS-a mr. sc. Andreja Milić 18

• Prema primjeni EPSAS-a - analiza stanja i trendovi u računovodstvu

javnog sektora zemalja članica Europske unije dr. sc. Mirjana Hladika 23

• Izvještavanje u procesu strateškog planiranja za 2013. godinu Ivana Kunić 29 NEPROFITNO RAČUNOVODSTVO • Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013. godinu

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo 33

• Obračun amortizacije neprofitnih organizacija

Ivica MIlčić 39

• Raspored viška i pokriće manjka prihoda neprofitnih organizacija

mr. sc. Jasna Nikić 42

FINANCIJE • Popunjavanje Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

mr. sc. Andreja Milić, mr. sc. Jasna Nikić 46

• Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na

području posebne državne skrbi, te brdsko-planinskim područjima iz

državnog proračuna u 2014.

Nevenka Brkić 68

POREZI • Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu - specifičnosti kod

proračunskih korisnika

mr. sc. Miljenka Cutvarić 72

PLAĆE I NAKNADE • Stručno osposobljavanje za rad u obrascu JOPPD dr. sc. Marija Zuber 82

JAVNA NABAVA

• Primjena Zakona o javnoj nabavi - pitanja i odgovori Zoran Vuić 85

• OBAVIJESTI 91

sadrzaj.indd 1sadrzaj.indd 1 1/30/14 12:56:57 PM1/30/14 12:56:57 PM

2 Riznica 2/2014

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO

Bilanca kao financijski izvještaj jedina nam omogućava sustavno i vrijednosno praćenje obveza proračuna i proračunskih korisnika na određeni dan. Korisnici su obvezni dostaviti Bilancu samo na kraju fiskalne godine što se u ovako informacijski zahtjevnom sustavu pokazalo kao nedostatak. Podaci koje nam daje Bilanca često puta su potrebni u kraćim vremenskim razdobljima stoga je Izvještaj o obvezama nezamjenjiv izvor informacija. Izvještaj o obvezama kao financijski izvještaj proračuna i proračunskih korisnika državnog i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daje kompletan pregled obveza na kraju izvještajnog razdoblja i pruža uvid u niz vrlo bitnih informacija koje omogućavaju kvalitetnije donošenje odluka. Iz gore navedenih razloga iznimno je bitno da ovaj izvještaj bude točno popunjen, s istinitim, pouzdanim i jasnim podacima.

Mr. sc. ANDREJA MILIĆ Stručni članak UDK 657.2

Izvještaj o obvezama

1. UVOD

Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE izrađuje se

i predaje sukladno odredbama Pravilnika o financijskom

izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br.

32/11) (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Izvještajem o obvezama

propisani su intervali praćenja rokova dospijeća od 1 do 60

dana; 61 do 180 dana; 181 do 360 dana i preko 360 dana. U

obrascu su naznačene oznake računa obveza iz računskog

plana s kojih se upisuju podaci čime je omogućeno lakše i

točnije popunjavanje. Ovim izvještajem prati se stanje me-

đusobnih obveza proračunskih korisnika, obveza za rashode

poslovanja, za nabavu nefinancijske imovine i obveza za

financijsku imovinu i to na početku izvještajnog razdoblja,

njihovog povećanja i podmirenja u izvještajnom razdoblju

kao i stanja na kraju izvještajnog razdoblja.

Izvještaj o obvezama predstavlja pregled ukupnih obve-

za, podmirenih obveza i neizmirenih obveza proračuna odno-

sno proračunskih korisnika na određeni dan prema rokovima

dospijeća i zadanoj strukturi.

Obveznici izrade i predaje Izvještaja o obvezama su, pre-

ma članku 2. Pravilnika, državni proračun, proračuni JLPRS

i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici definirani

člankom 2. stavcima 1. i 2. Zakona o proračunu (Nar. nov.,

br. 87/08. i 136/12.).

Točno popunjavanje i dostava prema propisanim rokovi-

ma od iznimne je važnosti jer izvještaji o obvezama kao finan-

cijski izvještaji proračuna i proračunskih i izvanproračunskih

korisnika središnjeg i lokalnih proračuna daju kompletan

pregled obveza na kraju izvještajnog razdoblja i pružaju uvid

u niz vrlo bitnih informacija koje omogućavaju kvalitetnije

donošenje odluka.

2. POPUNJAVANJE IZVJEŠTAJA O OBVEZAMA

Člankom 14. Pravilnika propisan je sadržaj i podaci koji se

traže u obrascu: OBVEZE. Obveze proračunskih i izvanprora-

čunskih korisnika prate se kroz:

• stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja (AOP 001);

• povećanje obveza u izvještajnom razdoblju (AOP 002);

• podmirene obveze u izvještajnom razdoblju (AOP 019);

• stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP 036).

Svaka od osnovnih grupa podataka razrađuje se pre-

ma vrsti obveze i većim je dijelom prilagođena strukturi

obveza koju su korisnici dužni pratiti prema Pravilniku o

proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov.,

br. 114/10. i ispr. 31/11.). U skladu s tim dijeli se na četiri

kategorije:

1. međusobne obveze proračunskih korisnika,

2. obveze za rashode poslovanja,

3. obveze za nabavu nefinancijske imovine, i

4. obveze za financijsku imovinu.

Međusobne obveze proračunskih korisnika: podrazu-

mijevaju sve obveze stvorene između proračuna i proračun-

skih korisnika objavljenih u Registru proračunskih i izvanpro-

računskih korisnika za tekuću godinu.

Obveze za rashode poslovanja (skupina 23) jesu: • obveze za zaposlene (veza s računima podskupine 231),

• obveze za materijalne rashode (veza s računima podsku-

pine 232),

• obveze za financijske rashode (veza s računima podsku-

pine 234),

• obveze za subvencije (veza s računima podskupine 235),

• obveze temeljem sredstava pomoći EU (veza s računima

podskupine 236)

• obveze za naknade građanima i kućanstvima (veza s

računima podskupine 237), te

milic.indd 2milic.indd 2 1/30/14 11:28:57 AM1/30/14 11:28:57 AM

3Riznica 2/2014

RAČUNOVODSTVOPRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO

• obveze za kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći te

ostale tekuće obveze (veza s računima podskupine 238 i

239).

Obveze za nabavu nefinancijske imovine (skupina 24) jesu obveze za materijalnu i nematerijalnu imovinu, gra-

đevinske objekte, postrojenja i opremu, knjige, prijevozna

sredstva, obveze za nematerijalnu proizvedenu imovinu, ob-

veze za zalihe i obveze za dodatna ulaganja na nefinancijskoj

imovini.

Obveze za financijsku imovinu (dio skupina 25 i 26) jesu:

• obveze za čekove i mjenice (veza s računima podskupine

251 i 253),

• obveze za obveznice (veza s računima podskupine 254),

• obveze za ostale vrijednosne papire (veza s računima

podskupine 256),

• obveze za tuzemne kredite i zajmove (veza s računima

podskupine 262, 263 i 267 te odjeljcima 2643, 2644,

2645, 2653 i 2654),

• obveze za inozemne kredite i zajmove (veza s računima

podskupine 261 te odjeljcima 2646, 2647, 2648, 2655 i

2656).

Stanje obveza (AOP 001)Pod AOP 001 Stanje obveza na početku izvještajnog

razdoblja (= AOP 036 iz prethodnog izvještaja) upisuje se

potražni saldo računa obveza na početku izvještajnog raz-

doblja. To je saldo nepodmirenih obveza na posljednji dan

prethodnog izvještajnog razdoblja i mora odgovarati stanju

obveza na kraju izvještajnog razdoblja iskazanom pod AOP

036 prethodnog izvještaja, osim u slučajevima koje pojašnja-

vamo u nastavku.

Za proračunske korisnike državnog proračuna stanje

iskazano na AOP 036 u izvještaju za studeni tekuće godine

označava početno stanje u izvještaju za prosinac tekuće

godine.

Proračunski korisnici JLPRS-a koji Izvještaj o obveza-

ma ne predaju za sva razdoblja (nego samo polugodišnje i na

kraju godine) na AOP 001 upisuju:

• stanje 30. ožujak tekuće godine za polugodišnji izvještaj;

• stanje 30. rujan tekuće godine za godišnji izvještaj.

S obzirom na to, kao povećanje obveza u izvještajnom

razdoblju (AOP 002 do 018) i podmirene obveze u izvještaj-

nom razdoblju (AOP 019 do 035) unose samo obveze nastale

i plaćene u I. i III. kvartalu tekuće godine. Drugim riječima,

Izvještaj o obvezama izrađuju na način kao da su i stvarno

predali izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka

odnosno 1. srpnja do 30. rujna tekuće godine. Ovo je po-

trebno zbog istoznačnih podataka koji ulaze u konsolidaciju

Izvještaja o obvezama nadležnog proračuna.

Isječak iz Izvještaja o obvezamač

ž č

ć ć

č ć

1. Podmirene obveze u izvještajnom razdoblju (AOP 019 do AOP 035)Iznos na AOP 014 Podmirene obveze u izvještajnom razdoblju je rezultat:

• ukupno podmirenih obveza u izvještajnom razdoblju koje se odnose na prethodne godine;

• svih podmirenih obveza u izvještajnom razdoblju čije je dospijeće bilo zaključno s posljednjim danom izvještajnog razdo-

blja;

• podmirenih obveza koje dospijevaju na naplatu nakon posljednjeg dana izvještajnog razdoblja (obveze plaćene u izvje-

štajnom razdoblju a rok za njihovo plaćanje je u sljedećim razdobljima)

prikazanim prema vrstama obveze (AOP 021, AOP 029 i AOP 030) i ukupno podmirenih međuproračunskih obveza. Dakle,

to je dugovni promet računa obveza u izvještajnom razdoblju.

AOP 019 = AOP 020 + 021 + 029 + 030


4 Riznica 2/2014


2. Stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP 036 do AOP 0089)

Najvažniji i najdetaljniji dio Izvještaj o obvezama označen

je pod rednim brojem 4. Stanje obveza na kraju izvještajnog

razdoblja. AOP 036 Stanje obveza na kraju izvještajnog raz-

doblja predstavlja ukupan iznos svih obveza na posljednji

dan izvještajnog razdoblja. Dakle, upisuje se potražni saldo računa obveza na posljednji dan izvještajnog razdoblja.

Iznos na AOP 036 prenosi se u sljedeće izvješće i upisuje na AOP 001 te predstavlja početno stanje nepod-mirenih obveza u sljedećem izvještajnom razdoblju.

AOP 036 = AOP 001 + AOP 002 - AOP 019 = AOP 037 + AOP 090

Novim izvještajem stanje obveza se više ne dijeli na obve-

ze prethodnih godina i tekuće godine već se obveze koje su

dospjele, ali nisu podmirene unutar godine dana od njihovog

dospijeća, evidentiraju kao prekoračenje duže od 360 dana

(AOP 042, 048, 053, 058, 063, 068, 073, 078 i 083).

Obveze koje su nastale u prethodnim godinama, ali im je

datum dospijeća u nekom budućem razdoblju, a ne razdoblju

za koje se podnosi izvješće iskazuju se na AOP-ima 090 -

094 Stanje nedospjelih obveza na kraju kvartala.

Kašnjenje obveza za financijsku imovinu (AOP 085 do 089)

ne iskazuje se prema ročnosti kao ostale obveze nego u slučaju

kada su obveze dospjele a nisu plaćene unosi se samo njihov

ukupan iznos.

Obveze iskazane na AOP-ima 038, 044, 049, 054, 059,

064, 069, 064, 074, 079 i 084 mogu se samo smanjivati ti-

jekom izvještajnog razdoblja i to tako da se plaćene obveze

iskazuju na AOP 019 do 035 Podmirene obveze u izvještaj-

nom razdoblju ili, ako su dospjele, a nisu plaćene, na AOP-

ima na kojima se prikazuje prekoračenje plaćanja obveza

tekuće godine, prema vrstama obveza.

3. Nedospjele obveze na kraju izvještajnog razdoblja (AOP 090 - 094)To su obveze nastale zaključno s posljednjim danom

izvještajnog razdoblja, ali nisu dospjele u tom izvještajnom

razdoblju. Podatak koji se unosi predstavlja potražni saldo

računa obveza na kraju izvještajnog razdoblja koji dospijeva

na plaćanje u budućim razdobljima (ne u razdoblju izvješta-

vanja).

3. NAPOMENE PRI ISPUNJAVANJU IZVJEŠTAJA O OBVEZAMA

1. Rashodi za zaposlene Bez obzira što u pravilu svi proračuni i proračunski koris-

nici isplaćuju plaće i ostale rashode za zaposlene na vrijeme,

potrebno je u Izvještaju o obvezama iskazati obveze za ras-

hode za zaposlene, i to na sljedeći način:

• Obračunata plaća za razdoblje (obračun na zadnji dan

mjeseca za koji se podnosi izvještaj), prikazuje se kao

povećanje obveze u izvještajnom razdoblju AOP 002;

• Isplaćena plaća u razdoblju za prethodno razdoblje (sadr-

žana je u Stanju obveza na početku izvještajnog razdoblja

kad je prenesena s AOP-a 036 prethodnog izvještaja)

iskazuje se kao podmirena obveza u izvještajnom razdo-

blju AOP 022;

• Obračunata, ali nedospjela plaća iz AOP-a 002 raspore-

đuje se prema dospijeću na AOP 092 Obveze za rashode

poslovanja (nedospjele);

• U slučaju da se plaće ne isplaćuju redovito, neisplaćene

plaće prikazuju se prema zakašnjenju na AOP-ima 045

- 048.

2. Specifičnost popunjavanja Izvještaja o obvezama za proračunske korisnike državnog proračuna Za korisnike državnog proračuna i dalje se primjenjuje

Uputa o načinu popunjavanja Obrasca: OBVEZE (klasa: 400-

06/04-01/281; ur. br.: 513-05-02/04-1). Dio obveza iskazanih

kao dospjele neplaćene obveze na zadnji dan mjeseca za

koji se podnosi izvještaj podmiri se, zbog dinamike uplate

prihoda u proračun, prvih dana sljedećeg mjeseca, odnosno

do dana sastavljanja izvještaja. Pri ispunjavanju mjesečnog

Izvještaja o obvezama, obveze utvrđene na zadnji dan u

mjesecu za koji se podnosi Izvještaj, a plaćene prvih dana

sljedećeg mjeseca, odnosno do dana sastavljanja izvještaja,

iskazuju se umjesto kao dospjele neplaćene obveze kao

podmirene obveze u izvještajnom razdoblju.

3. Međusobne obveze proračunskih korisnikaMeđusobne obveze u evidencijama korisnika vode na ra-

čunima obveza za rashode poslovanja, nabavu nefinancijske

imovine i obveze za financijsku imovinu, ali se za potrebe

Izvještaja o obvezama ne razdvajaju prema navedenim vrsta-

ma nego se stavljaju u zajedničku kategoriju „međusobne obveze proračunskih korisnika“. Osnovni kriterij da se ob-

veza svrsta u kategoriju „međusobne obveze“ je da je nastala

u međusobnom odnosu između dva proračunska korisnika.

Slučajevi koji se smatraju međusobnom obvezom mogu

biti sljedeći:

• Dva proračunska korisnika koriste istu zgradu i zajednički

participiraju u troškovima.

• Jedan proračunski korisnik nositelj je troškova, dok drugi

sudjeluje u trošku refundacijom sredstava prije ili nakon

plaćanja troška od strane nositelja. Nositelj troškova svo-

ju obvezu prema dobavljaču prikazuje u cijelosti prema

ekonomskoj klasifikaciji rashoda te je kao takvu i unosi u

Izvještaj o obvezama na predviđene AOP-e. Proračunski

korisnik u Izvještaju o obvezama obvezu za dio rashoda

koje mora refundirati drugom proračunskom korisniku

prikazuje kao kategoriju „međusobne obveze“.

• Proračunski korisnik grada X iznajmio je prostor Mini-

starstvu A za održavanje izvanrednih predavanja na temu

zaštite okoliša. Ministarstvo obvezu za plaćanje ovoga

rashoda u svojoj glavnoj knjizi prikazuje na ogovarajućem

osnovnom računu (obveze za materijalne rashode), ali

kako se radi o ispostavljanju računa od strane drugog

proračunskog korisnika u sustavu, u Izvještaju o obveza-

ma ova obveza klasificira se kao „međusobna obveza“.


5Riznica 2/2014


• Slučajevi koji se ne smatraju međusobnim obvezama

proračunskih korisnika jesu:

o iskazivanje obveza za poreze, doprinose iz i na plaće,

obveze za PDV, carine i ostala slična davanja državi

koja imaju predviđene osnovne račune za evidenti-

ranje u okviru Računskog plana. Takve obveze ne

treba posebno izdvajati i prikazivati kao međusobne

obveze, nego kao dio izvorne obveze kojoj pripadaju.

Tako se obveza za porez i prirez na dohodak iz plaća

evidentira na odjeljku 2314 Obveza za porez i prirez

na dohodak iz plaća i smatra se sastavnim dijelom

podskupine 231 obveze za zaposlene, te se u Izvje-

štaju o obvezama prikazuje na AOP-ima predviđenim

za obveze za zaposlene (npr. AOP 005, AOP 022,

AOP 045 - 048).

o Obveza za PDV (kod proračunskog korisnika koji je u

sustavu PDV-a) evidentira se na odjeljku 2392 Obveza

za porez na dodanu vrijednost te se u Izvještaju o ob-

vezama prikazuje na AOP-ima predviđenim za Ostale

obveze u okviru obveza za rashode poslovanja (npr.

AOP 011, AOP 028, AOP 075 - 078).

4. Bilješke uz Izvještaj o obvezamaIzvještaj o obvezama je financijski izvještaj te prema član-

ku 16. Pravilnika zahtijeva izradu bilješki.

Bilješke uz Izvještaj o obvezama obvezno moraju sadr-

žavati:

• objašnjenje kada se stanje na AOP 001 Stanje obveza na

početku izvještajnog razdoblja razlikuje od stanja iska-

zanog u izvještaju za prethodno razdoblje na AOP-u 036

Stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja,

• pojasniti iznose međusobnih obveza proračunskih ko-

risnika iskazane na AOP 039 do 042, i to na način da

se pojedinačno navedu svi proračunski korisnici koji se

javljaju kao dobavljači, kao i vrsta obveza, minimalno na

razini osnovnog računa,

• precizno navesti vrste ostalih obveza na koje se odnose

iznosi na AOP-ima 074 - 078 Obveze za kazne, naknade

šteta i kapitalne pomoći te ostale tekuće obveze - nepod-

mirene.

4. PREDAJA IZVJEŠTAJA O OBVEZAMA

Izvještaj o obvezama kao obvezni financijski izvještaj

sukladno čl. 24. Pravilnika o financijskom izvještavanju u pro-

računskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/11.) predaje se

FINA-i isključivo u elektroničkom obliku. Uz elektronički oblik

Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom

odgovorne osobe i pečatom.

Za predaju financijskih izvještaja u elektroničkom obliku

koristi se obrazac s ugrađenim kontrolama objavljen na

internetskim stranicama Ministarstva financija (www.mfin.hr

→ Državna riznica → Računovodstvo → Proračunsko raču-

novodstvo). Kod preuzimanja financijskih izvještaja zaposle-

nici FINA-e obvezno upisuju datum zaprimanja, ovjeravaju i

potpisuju Referentnu stranicu. Financijske izvještaje mogu

predati isključivo proračunski i izvanproračunski korisnici

državnog proračuna i proračuna JLP(R)S objavljeni u Regi-

stru proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Nar. nov.,

br. 60/12.) i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra uz

suglasnost Ministarstva financija dobili RKP broj.

Na Internet stranici Ministarstva financija nalazi se i obra-

zac Obveze- M koji je namijenjen samo za predaju obrasca

Obveze nadležnim tijelima (ministarstvima). Koriste je koris-

nici proračuna koji ovaj obrazac predaju svojim nadležnim

tijelima. Ovu Excel datoteku nije moguće koristiti za dostavu

obrasca u FINA-u. Obzirom da se isti obrazac koristi za

dostavu mjesečnih, tromjesečnih, polugodišnjih i godišnjih

obrazaca - razdoblje podataka ne odabire se s liste kao kod

obrazaca koji se predaju u FINA-u nego se upisuje datum od i

do, primjerice, “za razdoblje 1. svibnja do 31. svibnja 2014.”

4.1. Proračunski korisnici i razdjeli državnog proračuna

Izvještaj o obvezama za korisnike državnog proračuna i

dalje nije dio kvartalnih i godišnjih financijskih izvještaja nego

se predaje mjesečno. Stoga se izmijenjenim Pravilnikom

rokovi predaje za proračunske korisnike državnog proračuna

nisu mijenjali.

Izvještaj se podnosi prema sljedećim rokovima:

• proračunski korisnici državnog proračuna “razine 11”

Izvještaj o obvezama predaju razdjelu, do 10. u mjesecu

za prethodni mjesec; ustanove u zdravstvu u vlasništvu

države (također proračunski korisnici državnog proraču-

na, “razine 11”) u istom roku Izvještaj predaju HZZO-u;

• razdjeli, HZZO, HZMO i HZZ - “razine 12” konsolidirani

Izvještaj o obvezama predaju područnom uredu FINA-e

do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Izvještaji razine „11“ i „12“ kod proračunskih korisnika

koji su istovremeno i razdjeli i nemaju proračunskih koris nika

identični su, ali ipak predaju dvije Excel datoteke i dvije ispi-

sane i potpisane Referentne stranice. Predaju ih područnom

uredu FINA-e do 10. u mjesecu. Proračunski korisnici mje-

sečni izvještaj o obvezama s oznakom razine „11“ dostavljaju

isključivo i samo svom razdjelu (ne FINA-i ni Ministarstvu

financija). Izvještaji oznake “11” podloga su za izradu konso-

lidiranog izvještaja razdjela.

Tablica 1. Predaja Izvještaja o obvezama za proračunske

korisnike državnog proračuna

ObveznikOznaka razine

Rok predaje Predaja

proračunski korisnici

državnog proračuna

11 mjesečno

10 dana po isteku

obračunskog razdoblja

·

razdjelu

Ustanove u zdravstvu u

vlasništvu države

11 mjesečno

10 dana po isteku


·

HZZO-u

Razdjeli

i

HZZO, HZMO i HZZ

12 mjesečno

15 dana po isteku


·

područnom

uredu FINA-e


6 Riznica 2/2014


Napomena: Kod predaje financijskih izvještaja treba

voditi računa o promjenama organizacijske klasifikacije dr-

žavnog proračuna jer proračunski korisnici koji su izgubili

status razdjela više ne predaju Izvještaj o obvezama s ozna-

kom razine 12 u FINA-u već samo izvještaj s oznakom razine

11 nadležnom razdjelu. Oni koji su tek stekli status razdjela

moraju predavati Izvještaj o obvezama s oznakom razine 12

u FINA-u.1

4.2. Proračuni i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Izvještaj o obvezama za proračune i proračunske ko-

risnike jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave

dio je kvartalnih i godišnjih financijskih izvještaja. Proračunski

korisnici jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave

dostavljaju Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja

do 30. lipnja i 1. srpnja do 31. prosinca.

Rokovi za dostavu su sljedeći:

• za proračunske korisnike JLPRS razina 21 i 31 - 15. ve-ljače;

• za JLP(R)S razina 22 - 28. veljače;• za JLP(R)S razina 23 - 31. ožujka.

Predaja Izvještaja o obvezama za sva razdoblja obvezna

je i dalje samo za proračune jedinica lokalne i regionalne

(područne) samouprave.

Pregled obveznika i rokova predaje Izvještaja o obve-

zama i Izvještaja o financijskim obvezama za proračune i

proračunske korisnike JLP(R)S dan je u tablici 2.

Tablica 2. Obveznici i rokovi predaje Izvještaja o obvezama

za proračune i proračunske korisnike JLP(R)S

ObveznikOznaka razine

Rok predaje Predaja

proračunski

korisnici

jedinica lokalne

i područne

(regionalne)

samouprave

21 polugodišnje: 10

dana po isteku

izvještajnog

razdoblja i

godišnje: do 15.

veljače

• jedinici lokalne i područne

(regionalne) samouprave

čiji su proračunski koris-

nici

• područnom uredu FINA-e

• Državnom uredu za

reviziju - samo godišnji

izvještaj

jedinice lokalne

i područne

(regionalne)

samouprave

22 I. - III., IV. - VI., i VII. - IX.:

10 dana po isteku

izvještajnog

razdoblja i

godišnje: do 28.

veljače


• Državnom uredu za

reviziju - samo godišnji

izvještaj

jedinice lokalne

i područne

(regionalne)

samouprave

23 polugodišnje: 20

dana po isteku

izvještajnog

razdoblja i

godišnje: do 31.

ožujka


1 Tablica s popisom razdjela nalazi se na stranici Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna pod nazivom Prilog 3. Organiza-cijska klasifikacija.

4.3. Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju

Za potrebe konsolidacije proračunski korisnici koji obav-

ljaju poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju, zbog

dvojnog izvora financiranja, financijske izvještaje predaju i

nadležnom ministarstvu u čijoj su nadležnosti bili do procesa

decentralizacije i jedinici lokalne i regionalne (područne) sa-

mouprave koja ih sada u skladu sa odlukama o minimalnim

standardima i financira. Bez obzira na koji se način financi-

raju ovi proračunski korisnici oni su procesom decentraliza-

cije postali (što im i sam naziv govori) proračunski korisnici

JLPRS. Prema tome, rokovi koji vrijede za druge proračunske

korisnike JLP(R)S vrijede i za ove proračunske korisnike te

oni Izvještaj o obvezama predaju godišnje i polugodišnje.

Navedeni proračunski korisnici Izvještaj o obvezama ne

predaju FINA-i i u Izvještaju o obvezama pod oznakom razina

upisuju “31”.

U tablici 3. dan je pregled obveznika i predaje Izvještaja

o obvezama.

Tablica 3. Obveznici i rokovi predaje Izvještaja o obvezama

za proračunske korisnike JLP(R)S koji obavljaju

poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju

Obveznik Rok predaje Predaja

Osnovne i srednje škole

polugodišnje-10 dana po isteku



(regionalne) samouprave čiji su


godišnje- do 15. veljače

• nadležnom ministarstvu/razd-

jelu- Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta


(regionalne) samouprave čiji su


• Državnom uredu za reviziju

Domovi za stari-je i nemoćne



• nadležnoj JLP(R)S


• nadležnom ministarstvu/razdjelu

- Ministarstvo socijalne politike i

mladih

• JLP(R)S čiji su proračunski

korisnici


Centri za soci-jalnu skrb



• JLP(R)S


• nadležnom ministarstvu/razdjelu

- Ministarstvo socijalne politike i

mladih


korisnici: cjeloviti Izvještaj o

obvezama i dodatni Izvještaj o

obvezama s naznakom: “Izvor

fi nanciranja lokalni proračun”



7Riznica 2/2014


Obveznik Rok predaje Predaja

Javne vatro-gasne postrojbe

polugodišnje- 10 dana po isteku



korisnici



korisnici

• nadležnom ministarstvu/razd-

jelu- Ministarstvu unutarnjih

poslova


Ustanove u zdravstvu (de-centralizirane)

polugodišnje- 10 dana po isteku



korisnici



korisnici

• HZZO-u


Svi decentralizirani proračunski korisnici ne financiraju se

prema istom modelu i na različite načine ulaze u konsolida-

ciju. JLP(R)S konsolidiraju Izvještaj o obvezama na sljedeći

način:

• izvještaje osnovnih i srednjih škola konsolidiraju u cijelosti

- osim podataka o obvezama za zaposlene koji se finan-

ciraju iz državnog proračuna; te obveze u svojim eviden-

cijama ima nadležno ministarstvo te će se konsolidacijom

središnje i lokalne države dobiti ukupni podaci za opću

državu;

• izvještaje domova za starije i nemoćne konsolidiraju u

cijelosti; nadležno ministarstvo/razdjel ne prikazuje ob-

veze domova za starije i nemoćne u svojim mjesečnim

izvještajima;

• izvještaje centara za socijalnu skrb konsolidiraju djelo-

mično - polugodišnje i godišnje, Centri za socijalnu skrb,

bez obzira na decentralizaciju, većinom se financiraju iz

državnog proračuna i većina njihovih obveza odnosi na

sredstva iz Ministarstva socijalne politike i mladih. Kao

proračunski korisnik državnog proračuna Ministarstvo

socijalne politike i mladih obveznik je predaje mjesečnih

izvještaja. Kako su prema definiciji centri za socijalnu skrb

proračunski korisnici lokalnih proračuna za njih također

vrijede rokovi predaje Izvještaja o obvezama kao i za sve

druge proračunske korisnike lokalnih proračuna. Među-

tim, za mjesečni Izvještaj Ministarstva socijalne politike

i mladih, centri za socijalnu skrb nisu obvezni predavati

svoje mjesečne izvještaje. Ministarstvo za potrebe kon-

solidacije koristi podatke iz svojih evidencija i mjesečno

će prikazivati sve obveze koje se odnose na rashode

financirane iz državnog proračuna;

• izvještaje ustanova u zdravstvu konsolidiraju u cijelosti;

• izvještaje javnih vatrogasnih postrojbi konsolidiraju u cije-

losti.

4.4. Izvanproračunski korisnici - županijske uprave za ceste

Županijske uprave za ceste kao izvanproračunski koris-

nici jedinica područne (regionalne) samouprave dostavljaju

Izvještaj o obvezama s oznakom „razine 42“ za proračunsku

godinu, za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja nadležnoj jedinici

područne (regionalne) samouprave, Ministarstvu financija i

područnom uredu FINA-e. Državnom uredu za reviziju do-

stavljaju godišnji izvještaj. Izvještaji u tijeku godine dostav-

ljaju se u roku 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja, a za

proračunsku godinu do 28. veljače. Nadležni lokalni proračun

ne uključuje Izvještaj o obvezama županijske uprave za ceste

prilikom izrade konsolidiranog proračuna JLP(R)S.

Primjer:Grad XYZ na dan 31. prosinca 2013. ispunjava Izvje-

štaj o obvezama.• nepodmirene obveze na dan 30. rujna 2013. godine

(prenosi se stanje na AOP 036 prethodnog izvještaja)

a) obveze za neplaćenu energiju

(dospijeće 15. 6. 2013.) 20.000,00

b) obveze za neplaćene kamate

(dospijeće 15. 12. 2013.) 5.000,00 AOP 055c) obveze za stipendije

(dospijeće 15. 6. 2013.) 7.500,00

d) obveze za neplaćenu situaciju za

izgradnju vodovoda

(dospijeće 31. 12. 2012.) 75.000,00 AOP 072e) obveze za neplaćenu fakturu za

nabavu kompjutora

(dospijeće 25. 05. 2013.)

obveza iz 2013. g. 25.000,00 AOP 082f) obveza za zajam iz 2009. g.

(tuzemni) - ukupno 150.000,00 AOP 094f1) (dospijeće prve rate zajma

f) 31. 12. 2013.) 20.000,00 AOP 088g) obveza za izdani ček u 2008.

(dospijeće 15. 01. 2014.) 160.000,00 AOP 094h) obveza za plaću za ožujak 2013. 25.000,00

UKUPNO stanje obveza na dan 30. rujan 2013. g. 467.500,00 AOP 001 • novonastale obveze u razdoblju - rujna - prosinac i) obveze za uredski materijal

(dospijeće 31. 12. 2013.) 1.000,00 AOP 006j) obveze za energiju

(dospijeće 10. 12. 2013.)

refundacija zajedničkih

troškova proračunu ABC 10.000,00 AOP 003/050k) obveze za tekuće održavanje

(dospijeće 15. 11. 2013.) 10.000,00 AOP 006/050l) obveza za računalne usluge

(dospijeće 31. 3. 2014). 17.000,00 AOP 006/092m) obveze za stipendije

(dospijeće 15. 10. 2013.,

15. 11. 2013. i 15. 12. 2013.) 22.500,00 AOP 010/070n) obveze za kupnju uredskog namještaja

(dospijeće15. 9. 2013.) 12.000,00 AOP 012/081o) obveza za kamatu zajma f)

(dospijeće 31. 12. 2013.) 1.500,00 AOP 007/055


8 Riznica 2/2014


p) obveza za plaću za listopad,

studeni i prosinac 2013. 75.000,00 AOP 005/092q) UKUPNO nastalih obveza u razdoblju rujan - prosinac 149.000,00 AOP 002r) obveza za II. ratu zajma

f) (nastao u 2009.) (tuzemnog)

(dospijeće 31. 1. 2014.) 20.000,00

• podmirene obveze u razdoblju rujan - prosinac energija - faktura a) 20.000,00 AOP 023 uredski materijal i) 1.000,00 AOP 023 stipendije - c) i

m) dospijeće 15. 10. i 15. 11. 22.500,00 AOP 027 plaća za listopad, studeni,

prosinac - h) i dio p) 75.000,00 AOP 022 UKUPNO podmireno 118.500,00 AOP 019

PRILOG - Primjer popunjen na Obrascu Obveze

za razdoblje:

RKP broj: Matični broj: OIB: 012548899 AOP ozn. razd.2):

Šifra županije: 21

10000 Šifra grada/opć.: 133

Razina1): 11

Razdjel: 0 Kontrolni broj:

Račun iz rač. plana AOP Iznos

1 3 4

001 467.500002 149.000003 10.000

23 004 127.000231 005 75.000232 006 28.000234 007 1.500235 008

236 009

237 010 22.500238,239 011

24 012 12.000dio 25,26 013 0251,253 014

254 015

256 016262,263,2643,2644,2645,2653,2654,267

017

261,2646,2647, 2648,2655,2656

018

019 118.500020

23 021 118.500231 022 75.000232 023 21.000234 024

235 025

236 026

237 027 22.500238,239 028

24 029

dio 25,26 030 0

IZVJEŠTAJ O OBVEZAMA1. siječanj do 31. prosinac 2013. Obrazac Obveze

Naziv obveznika: Proračunski korisnik AB

Broj pošte i mjesto: Zagreb

Šifra djelatnosti:

OPIS

2

Adresa sjedišta: Herici 8

Obveze za financijske rashodeObveze za subvencijeObveze temeljem sredstava pomoći EUObveze za naknade građanima i kućanstvimaObveze za kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći te ostale tekuće obvezeObveze za nabavu nefinancijske imovine

Stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja (=AOP 036 iz prethodnog izvještaja)Povećanje obveza u izvještajnom razdoblju (AOP 003+004+012+013)Međusobne obveze proračunskih korisnikaObveze za rashode poslovanja (AOP 005 do 011)Obveze za zaposleneObveze za materijalne rashode

Podmirene obveze u izvještajnom razdoblju (AOP 020+021+029+030)Međusobne obveze proračunskih korisnikaObveze za rashode poslovanja (AOP 022 do 028)Obveze za zaposleneObveze za materijalne rashodeObveze za financijske rashode

Obveze za financijsku imovinu (AOP 014 do 018)Obveze za čekove i mjeniceObveze za obvezniceObveze za ostale vrijednosne papire

Obveze za tuzemne kredite i zajmove

Obveze za inozemne kredite i zajmove

Obveze za subvencijeObveze temeljem sredstava pomoći EUObveze za naknade građanima i kućanstvimaObveze za kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći te ostale tekuće obvezeObveze za nabavu nefinancijske imovineObveze za financijsku imovinu (AOP 031 do 035)


9Riznica 2/2014


251,253 031

254 032

256 033262,263,2643,2644, 2645,2653,2654,267

034

261,2646,2647, 2648,2655,2656

035

036 498.000037 166.000038 0039

040

041

042

23 043 109.000231 044 0

045

046

047

048

232 049 20.000050 20.000051

052

053

234 054 6.500055 6.500056

057

058

235 059 0060

061

062

063

236 064 0065

066

067

068

237 069 82.500070 7.500071

072 75.000073

238,239 074 0

075

076

Obveze za čekove i mjeniceObveze za obvezniceObveze za ostale vrijednosne papire



Stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP 001+002-019) i (AOP 037+090)

Ukupno obveze za rashode poslovanja (AOP 044+049+054+059+064+069+074)Obveze za zaposlene (AOP 045 do 048)a) Prekoračenje 1 do 60 danab) Prekoračenje 61 do 180 danac) Prekoračenje 181 do 360 danad) Prekoračenje preko 360 dana

Stanje dospjelih obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP 038+043+079+084)Međusobne obveze proračunskih korisnika (AOP 039 do 042)a) Prekoračenje 1 do 60 danab) Prekoračenje 61 do 180 danac) Prekoračenje 181 do 360 danad) Prekoračenje preko 360 dana

a) Prekoračenje 1 do 60 danab) Prekoračenje 61 do 180 danac) Prekoračenje 181 do 360 danad) Prekoračenje preko 360 danaObveze za subvencije (AOP 060 do 063)a) Prekoračenje 1 do 60 dana

Obveze za materijalne rashode (AOP 050 do 053)a) Prekoračenje 1 do 60 danab) Prekoračenje 61 do 180 danac) Prekoračenje 181 do 360 danad) Prekoračenje preko 360 danaObveze za financijske rashode (AOP 055 do 058)

c) Prekoračenje 181 do 360 danad) Prekoračenje preko 360 danaObveze za naknade građanima i kućanstvima (AOP 070 do 073)a) Prekoračenje 1 do 60 danab) Prekoračenje 61 do 180 danac) Prekoračenje 181 do 360 dana

b) Prekoračenje 61 do 180 danac) Prekoračenje 181 do 360 danad) Prekoračenje preko 360 danaObveze temeljem sredstava pomoći EU (AOP 065 do 068)a) Prekoračenje 1 do 60 danab) Prekoračenje 61 do 180 dana

d) Prekoračenje preko 360 danaObveze za kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći te ostale tekuće obveze (AOP 075 do 078)a) Prekoračenje 1 do 60 danab) Prekoračenje 61 do 180 dana

077

078

24 079 37.000080

081 12.000082 25.000083

dio 25,26 084 20.000251,253 085

254 086

256 087262,263,2643,2644, 2645,2653,2654,267

088 20.000

261,2646,2647, 2648,2655,2656

089

090 332.000091

23 092 62.00024 093

dio 25,26 094 270.000

Obveze za nabavu nefinancijske imovine (AOP 080 do 083)a) Prekoračenje 1 do 60 danab) Prekoračenje 61 do 180 danac) Prekoračenje 181 do 360 danad) Prekoračenje preko 360 danaObveze za financijsku imovinu (AOP 085 do 089)

c) Prekoračenje 181 do 360 danad) Prekoračenje preko 360 dana

Međusobne obveze proračunskih korisnikaObveze za rashode poslovanjaObveze za nabavu nefinancijske imovineObveze za financijsku imovinu

Obveze za čekove i mjeniceObveze za obvezniceObveze za ostale vrijednosne papire



Stanje nedospjelih obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP 091 do 094)

Mr. sc. Andreja Milić, HZRIF, Zagreb


10 Riznica 2/2014


Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu propisani su obrasci financijskih izvještaja koji se predaju FINA-i. Pravilnikom je propisana obveza izrade Bilješki uz financijske izvještaje kao njihovog sastavnog dijela pa se zajedno s obrascima financijskih izvještaja predaju samo Državnom uredu za reviziju. Bilješke nisu formalne, dakle nije propisan njihov sadržaj pa se njihovoj izradi najčešće pristupa samo radi zadovoljavanja zakonske forme. Budući da svaki od proračuna i proračunskih korisnika imaju svoje određene specifičnosti u poslovanju, a iz prikazanih pozicija financijskih izvještaja nisu vidljivi, u Bilješkama ih treba obrazložiti.

Mr. sc. JASNA NIKIĆ Stručni članak UDK 657.2

Bilješke uz financijske izvještaje

1. UVOD

Financijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika su

izvještaji o stanju i strukturi te promjenama u vrijednosti i obujmu

imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i primitaka i rashoda i

izdataka. U tu svrhu se za proračunsku godinu sastavljaju bi-

lanca, izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima,

izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, izvještaj o

novčanim tijekovima, izvještaj o promjenama u vrijednosti i obuj-

mu imovine i obveza te izvještaj o obvezama. Sadržaj obrazaca

financijskih izvještaja propisan je Pravilnikom o financijskom

izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br.

32/2011.), a njihova osnovna svrha su informacije o financij-

skom položaju, uspješnosti ispunjenja postavljenih ciljeva i

novčanim tijekovima.

Odredbe o financijskom izvještavanju na propisanim

obrascima financijskih izvještaja obvezuju državni proračun

i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-

prave te njihove proračunske i izvanproračunske korisnike.

Svaki od obveznika ima svoje specifičnosti u poslovanju te

načinu ostvarenja prihoda i primitaka, različitim vrstama ma-

terijalnih rashoda, a specifičnost posebno dolazi do izražaja

u strukturi imovine. Financijski izvještaji su unificirani, odre-

đeni Pravilnikom za svakoga od obveznika, neovisno o njiho-

vim specifičnostima i razlikama. Shodno tome, potrebno je

dodatno pojasniti svaki od financijskih izvještaja te ovisno o

specifičnosti samog poslovanja, obrazložiti pojedine stavke,

a u tu svrhu izrađuju se Bilješke uz financijske izvještaje.

Bilješke uz financijske izvještaje su, sukladno članku 7.

Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom ra-

čunovodstvu, sastavni dio financijskih izvještaja proračuna i

proračunskih korisnika.

Pravilnikom nije propisana službena forma ili sadržaj

Bilješki uz financijske izvještaje već samo napomene uz

određene obrasce financijskih izvještaja. To je razlog da se

izradi Bilješki uz financijske izvještaje pristupa samo radi

zadovoljavanja zakonske forme, a ne radi dodatnog po-

jašnjavanja određenih pozicija, značajnih za razumijevanje

financijskih izvještaja. U Bilješkama treba obrazložiti specifič-

nosti poslovanja i podatke koji nisu navedeni u financijskim

izvještajima.

Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane, a po-

daci se dodatno mogu prikazati grafički i tablično. Kako bi se

podaci koji se navode u Bilješkama lakše povezivali s poda-

cima u obrascima financijskih izvještaja koji se pojašnjavaju

potrebno ih je označiti rednim brojevima s pozivom na AOP

oznaku u izvještaju na koju se odnose.

Zaglavlje Bilješki uz financijske izvještaje treba sadržavati

podatke propisane čl. 6. Pravilnika o financijskom izvještava-

nju u proračunskom računovodstvu:

1. naziv obveznika

2. poštanski broj i mjesto - sjedište obveznika

3. adresa sjedišta

4. šifra županije, grada ili općine

5. broj RKP-a

6. matični broj

7. osobni identifikacijski broj - OIB

8. razina - 11, 12, 13, 21, 22, 23, 31, 41 ili 42

9. razdjel

10. šifra djelatnosti - prema NKD-u 2007.

11. oznaka razdoblja - proračunska godina za koju se sastav-

ljaju Bilješke uz financijske izvještaje

U Bilješkama se daje dopuna podataka za svaki od obra-

zaca financijskih izvještaja.

2. BILJEŠKE UZ BILANCU

Bilješka uz AOP 002 - Nefinancijska imovina - potrebno

je obrazložiti dobiveni indeks o stanju imovine na početku

i kraju proračunske godine. Razlozi mogu biti nabavljena

imovina, prijenos imovine unutar proračuna, rashodovanje,

otuđenje ili prodaja imovine. Ukoliko postoji veće odstupanje

(nakon obračuna ispravka vrijednosti) potrebno je analitički

nikic pr. rac.indd k.indd 10nikic pr. rac.indd k.indd 10 1/30/14 11:29:44 AM1/30/14 11:29:44 AM

11Riznica 2/2014


obrazložiti svaki od razloga, posebno donacije nefinancijske

imovine. Značajna je informacija o otpisanosti imovine po-

sebno građevinskih objekata, postrojenja i opreme te prije-

voznih sredstava i spoznaja raste li brže povećanje nabavne

vrijednosti imovine ili ispravak vrijednosti?

Bilješka uz AOP 061 - Financijska imovina - potrebno je

obrazložiti dobiveni indeks usporedbom stanja financijske

imovine na početku i kraju proračunske godine te navesti

razloge većeg odstupanja - manje ili veće vrijednosti finan-

cijske imovine. Po potrebi analitički obrazložiti pojedine od

oblika nefinancijske imovine navedene uz AOP-e 62, 67, 132

i 142, uobičajene za sve obveznike te posebne oblike imovi-

ne 74, 104 i 120.

Podatak za aktivna vremenska razgraničenja naveden na

AOP-u 143 za rashode budućih razdoblja i nedospjelu napla-

ta prihoda potrebno je detaljno obrazložiti.

Bilješka uz AOP 225 - Izvanbilančni zapisi - potrebno je

dati pregled ugovornih odnosa i sličnih transakcija koji, uz

ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina

(dana kreditna pisma i druga jamstva, hipoteke, primljena

jamstva, sudski sporovi koji su u tijeku i slično).

Bilješka uz AOP 214 i 218 treba sadržavati obrazloženje

provedene korekcije rezultata za evidentiranje sredstava

na računima kapitalnih prijenosa sredstava, sukladno čl.

84. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom

planu. Ukoliko se provodila korekcija, postoji odstupanje od

iskazanih pozicija u obrascu PR-RAS i Bilanci.

Članak 16. Pravilnika o financijskom izvještavanju u pro-

računskom računovodstvu propisuje obvezne Bilješke uz

Bilancu čiji su sadržaj i forma propisani Pravilnikom u obliku

sljedećih tablica:

Tablica 1: Dani zajmovi i primljene otplate

Red. br. Vrsta zajmova

Naziv pravne osobe

Stanje zajma

1.1.

Primljene otplate

glavnice

Dani zajmovi

u tekućoj godini

Stanje zajma 31. 12.

Revalorizacija/ tečajne razlike u tekućoj godini

Datum izdavanja

zajma

Datum dospijeća

zajma

1 Tuzemni kratkoročni zajmovi

UKUPNO

2 Tuzemni dugoročni zajmovi

UKUPNO

UKUPNO (1+2)

3 Inozemni kratkoročni zajmovi

UKUPNO

4 Inozemni dugoročni zajmovi

UKUPNO

UKUPNO (3+4)

UKUPNO (1+2+3+4)


12 Riznica 2/2014


Tablica 2: Primljeni krediti i zajmovi te otplate

R. b.

Vrsta kredita i zajmova

Naziv pravne osobe

Ugovorena valuta i

iznos

Stanje kredita i

zajma 1.1.

Otplate glavnice

Primljeni krediti i zajmovi

u tekućoj godini

Stanje kredita i

zajma 31. 12.

Revalorizacija/

tečajne razlike u tekućoj godini

Datum primanja kredita i zajma

Datum dospijeća kredita i zajma

1

Tuzemni

kratkoročni

krediti i

zajmovi

UKUPNO

2

Tuzemni

dugoročni

krediti i

zajmovi

UKUPNO

UKUPNO (1+2)

3

Inozemni

kratkoročni

krediti i

zajmovi

UKUPNO

4

Inozemni

dugoročni

krediti i

zajmovi

UKUPNO

UKUPNO (3+4)

UKUPNO (1+2+3+4)

Tablica 3: Primljeni robni zajmovi i financijski najmovi

Red.br.

Robni zajmovi i fi nancijski najmovi

Naziv pravne osobe

Opis Stanje 1.1. Stanje 31.12.

1Primljeni robni

zajmovi

UKUPNO

2 Financijski najmovi

UKUPNO

UKUPNO (1+2)


13Riznica 2/2014


Tablica 4: Dospjele kamate na kredite i zajmove

Red. br.

Kamate Opis Stanje 1.1.Kamate dospjele u tekućoj godini

Kamate plaćene u tekućoj godini

Stanje 31. 12.

1 2 3 4 5 6 7 = 4 + 5 - 6

1. Kamate po primljenim

kreditima i zajmovima

1.1 tuzemnim

1.2. inozemnim

UKUPNO (1.1+1.2)

2.Kamate po danim

zajmovima

2.1 tuzemnim

2.2 inozemnim

UKUPNO (2.1+2.2)

Obveznik koji ima iskazane u bilanci dane i primljene dugoročne i kratkoročne kredite i zajmove te pripadajuće ka-mate dužan je popuniti tražene podatke u tablicama. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju tablice u elektroničkom obliku Ministarstvu financija do 28. veljače tekuće za prethodnu godinu. Ako obveznici nemaju tražene podatke, potrebno je navesti da se obvezne bilješke uz bilan-cu ne prikazuju u tablicama s obzirom da ih obveznik nema iskazane u bilanci.

3. BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA I RASHODIMA, PRIMICIMA I IZDACIMA

Sukladno članku 17. Pravilnika u Bilješkama uz Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima potrebno je nave-sti razloge zbog kojih je došlo do većih (iznad 10 %) odstupa-nja od ostvarenja u izvještajnom razdoblju prethodne godine.

Posebno je potrebno obrazložiti ukoliko indeks za pojedine prikazane podatke prethodne ili tekuće proračunske godine nije iskazan. Razlog tome je što nema usporednog podatka za drugu godinu. U tom slučaju se radi o novom prihodu ili primitku, ili rashodu i izdatku u odnosu na prethodnu godinu ili se podatak prethodne godine nije pojavio u tekućoj godini.

Ponekad se u obrazloženju potrebno osvrnuti na poziciju planiranu proračunom ili financijskim planom kako bi obrazlo-žili izvršenje i odstupanje koje proizlazi iz usporedbe.

4. BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VRIJEDNOSTI I OBUJMU IMOVINE I OBVEZA

Člankom 18. Pravilnika propisano je da se u Bilješkama uz Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza uz pozivanje na AOP oznake obvezno:• daje pregled otpisanih potraživanja s opisom razloga• daje pregled otpisanih obveza (dugova) s opisom razloga

i• objašnjavaju značajnije promjene u vrijednosti i obujmu

imovine i obveza.Ukoliko je tijekom proračunske godine proveden prijenos

imovine unutar proračuna, preko podskupine 915, potrebno je obrazložiti vrstu i vrijednost imovine.

5. BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU

U Bilješkama uz Izvještaj o novčanom tijeku potrebno je

navesti podatke o jednom ili više računa preko kojih obveznik

posluje te iznos eventualnih prijenosa sredstava s jednog na

drugi račun. Potrebno je dati obrazloženje eventualnih razlika

iskazanih prihoda u obrascu PR-RAS u odnosu na primitke u

obrascu NT kao i jednake izdatke i rashode u ovim obrascima.

Ostale primitke i ostale izdatke u obrascu također je potrebno

analitički navesti.

6. BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O OBVEZAMA

Bilješke uz Izvještaj o obvezama obvezno moraju sadrža-

vati:

• objašnjenje kada se AOP 001- Stanje obveza na početku

izvještajnog razdoblja razlikuje od stanja iskazanog u iz-

vještaju za prethodno razdoblje na Stanju obveza na kraju

izvještajnog razdoblja

• pojasniti iznose međusobnih obveza proračunskih ko-

risnika na AOP 003, 020, 038 i 091, i to na način da se

pojedinačno, u tablici navedu svi proračunski korisnici koji

se javljaju kao dobavljači kao i vrsta obveza minimalno na

razini osnovnog računa.

Za podatak o stanju nedospjelih obveza na kraju izvještaj-

nog razdoblja (AOP 091 do 094) potrebno je navesti rokove

dospijeća obveza koje su nedospjele na dan 31.12.2013. go-

dine, posebice kod proračunskih korisnika koji nemaju obvezu

sastavljanja mjesečnog obrasca Obveza.

7. IZVJEŠTAJ JEDINICA JLP(R)S O VLASNIČKIM UDJELIMA/NETO IMOVINI

Članak 19.

Člankom 19. Pravilnika o financijskom izvještavanju pro-

pisana je obveza jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave da uz financijske izvještaje za proračunsku go-

dinu sastavljaju obveznu Bilješku Izvještaj jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto

imovini u elektroničkom obliku na Obrascu: UDJ. Obrazac

se u elektroničkom obliku predaje Ministarstvu financija do

28. veljače 2014. godine za razdoblje od 1. listopada do 31.

prosinca 2013. godine.

Mr. sc. Jasna Nikić, HZRIF, Zagreb


14 Riznica 2/2014


Sastavljanju financijskih izvještaja za razdoblje siječanj - prosinac 2013. godine prethodi knjigovodstveno evidentiranje svih poslovnih događaja koji se odnose na proračunsku 2013. godinu. Nakon upisivanja podataka u PR-RAS obrazac potrebno je provesti zaključna knjiženja kojima se utvrđuje rezultat poslovanja. Utvrđivanje rezultata na kraju godine se provodi zatvaranjem računa rashoda i izdataka, prihoda i primitaka. Sljedeću fazu predstavlja prebijanje viškova i manjkova prihoda po istovrsnim kategorijama, a utvrđivanju konačnog rezultata za proračunsku 2013. godinu prethodi i obvezna korekcija rezultata.


Utvrđivanje, korekcija i raspodjela rezultata

1. UVOD

Knjigovodstveno evidentiranje svih poslovnih događa-

ja, promjena i transakcija u proračunskom računovodstvu

obavlja se po načelu dvojnog knjigovodstva prema raspore-

du računa iz računskog plana. Proračunsko računovodstvo

temelji se na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju

poslovnih događaja, a knjiženje i evidentiranje u poslovnim

knjigama temelji se na vjerodostojnoj, istinitoj, urednoj i pret-

hodno kontroliranoj knjigovodstvenoj dokumentaciji. Shodno

tome, sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za 2013.

godinu prethodi knjigovodstveno evidentiranje svih poslovnih

događaja koji se odnose na proračunsku 2013. godinu.

Prema računskom planu proračuna, proračuni i prora-

čunski korisnici obvezni su iskazivati imovinu, obveze i izvore

vlasništva, ali i prihode/primitke te rashode/izdatke koji su

prema ekonomskoj klasifikaciji klasificirani u razredima:

3 - rashodi poslovanja

4 - rashodi za nabavu nefinancijske imovine

5 - izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

6 - prihodi poslovanja

7 - prihodi od prodaje nefinancijske imovine

8 - primici od financijske imovine i zaduživanja.

Razredi 3, 4, 5, 6, 7 i 8 su razredi na kojima se prate

tekuće, kapitalne i financijske aktivnosti. Prilikom utvrđivanja

rezultata sučeljavaju se prihodi i primici s rashodima i izda-

cima i utvrđuje se njihova razlika po tekućim, kapitalnim i

financijskim aktivnostima.

2. UTVRĐIVANJE REZULTATA

Prije izrade financijskih izvješća za 2013. godinu i popu-

njavanja Pravilnikom o financijskom izvještavanju u prora-

čunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/2011.), propisanih

obrazaca financijskih izvještaja, potrebno je provesti zaključ-

na knjiženja kojima se utvrđuje rezultat poslovanja. Utvrđiva-

nje rezultata na kraju godine se provodi zatvaranjem računa

rashoda i izdataka, prihoda i primitaka.

Za utvrđivanje rezultata koriste se sljedeći osnovni računi

računskog plana:

Raspored rashoda i izdataka39111 raspored rashoda poslovanja

49111 raspored rashoda od nefinancijske imovine

59111 raspored izdataka od financijske imovine

Raspored prihoda i primitaka69111 raspored prihoda poslovanja

79111 raspored prihoda od nefinancijske imovine

89111 raspored primitaka od financijske imovine

Utvrđivanje rezultata poslovanja92111 obračun prihoda i rashoda poslovanja

92121 obračun prihoda i rashoda od nefinancijske imovine

92131 obračun primitaka i izdataka od financijske imovine

Višak prihoda92211 Višak prihoda poslovanja

92212 Višak prihoda od nefinancijske imovine

92213 Višak primitaka od financijske imovine

Manjak prihoda92221 Manjak prihoda poslovanja

92222 Manjak prihoda od nefinancijske imovine

92223 Manjak primitaka od financijske imovine

Skupina računa raspored rashoda i izdataka i raspored

prihoda i primitaka služe za zaključivanje određenih razreda

na kraju izvještajnog razdoblja.

Na kraju godine, računi razreda 3, 4, 5, 6, 7 i 8 se

zatvaraju, a preko računa rasporeda prihoda, primitaka,

rashoda i izdataka, skupine 39, 49, 59, 69, 79 i 89 se

ukupni rashodi i izdaci, prihodi i primici prenose na račune

podskupine 921 - utvrđivanje rezultata poslovanja.

2 nikic jasna.indd k.indd 142 nikic jasna.indd k.indd 14 1/30/14 11:30:28 AM1/30/14 11:30:28 AM

15Riznica 2/2014


Za obračunska razdoblja 1. siječnja do 31. ožujka, 1.

siječnja do 30. lipnja i 1. siječnja do 30. rujna ne zatvaraju

se računi rashoda i izdataka, prihoda i primitaka već se

privremeni rezultat na podskupini 921 - utvrđivanje rezultata

poslovanja utvrđuje prijenosom ukupnih rashoda i izdataka,

prihoda i primitaka s obračunskih skupina 39, 49, 59, 69, 79 i

89. Knjiženja utvrđivanja rezultata za razdoblja u tijeku godine

su privremena te se ne evidentiraju na računima podskupine

922 - višak ili manjak prihoda.

Na kraju proračunske godine, rezultat se utvrđuje tako

da se za ukupan iznos rashoda i izdataka odobravaju računi

rasporeda rashoda i izdataka u skupinama 39, 49 i 59 i za-

dužuju odgovarajući računi utvrđivanja rezultata poslovanja

podskupine 921.

Za ukupni iznos prihoda i primitaka zadužuju se računi

rasporeda prihoda i primitaka u skupinama 69, 79 i 89 i

odobravaju računi podskupine 921 - utvrđivanja rezultata

poslovanja za svaku pojedinu aktivnost, tekuću, kapitalnu ili financijsku.

2.1. Obračun prihoda i rashoda poslovanja

Na osnovni račun 92111 - obračun prihoda i rashoda

poslovanja, preko računa 39111 - raspored rashoda prenose

se ukupni rashodi poslovanja, a preko računa 69111 - raspo-

red prihoda prenose se ukupni prihodi poslovanja.

Red.broj OPIS Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Obračun prihoda i rashoda poslovanja- ukupni prihodi poslovanja- obračun prihoda poslovanja- ukupni rashodi poslovanja- obračun rashoda poslovanja

1.900.0001.900.0001.250.0001.250.000

69111Σ 31 - 38

92111

Σ 61 - 6892111

39111

Ukupni prihodi poslovanja iskazani na skupinama od 61

do 68 se zatvaraju i preko računa 69- raspored prihoda pre-

nose na osnovni račun 92111 - obračun prihoda i rashoda

poslovanja. Ukupni rashodi poslovanja iskazani na skupi-

nama 31 do 38 se zatvaraju i preko računa 39 - raspored

rashoda prenose na osnovni račun 92111. U ovom primjeru,

proračunski korisnik je ostvario višak prihoda poslovanja od

650.000 - potražna strana na računu 92111 - obračun priho-

da i rashoda poslovanja.

2.2. Obračun prihoda i rashoda od nefinancijske imovine

Na osnovni račun 92121 - obračun prihoda i rashoda

od nefinancijske imovine, prenose se preko računa 79111

- rasporeda prihoda ukupno ostvareni prihodi od prodaje

nefinancijske imovine i ukupni rashodi za nabavu nefinancij-

ske imovine, preko računa 49111 - raspored rashoda. Ako je

potražna strana na računu 92121 veća od dugovne strane,

prihodi su veći od rashoda pa je ostvaren višak prihoda od

nefinancijske imovine, a ako je veća dugovna strana, prihodi

od prodaje nefinancijske imovine su manji od rashoda za

nabavu nefinancijske imovine pa je ostvaren manjak prihoda

od nefinancijske imovine.

Red.broj OPIS Iznos

Račun


1. Obračun prihoda i rashoda od nefinancijske imovine- ukupni prihodi od prodaje nefi-

nancijske imovine- obračun prihoda od nefinancij-

ske imovine- ukupni rashodi za nabavu nefi-

nancijske imovine - obračun rashoda od nefinancij-

ske imovine

300.000

300.000

700.000

700.000

79111

Σ 41 - 45

92121

Σ 71 - 74

92121

49111

Ukupni prihodi od prodaje nefinancijske imovine iskazani

na skupinama od 71 do 74 se zatvaraju i preko računa 79

- raspored prihoda prenose na osnovni račun 92121 - obra-

čun prihoda i rashoda od nefinancijske imovine kao i ukupni

rashodi od prodaje nefinancijske imovine koji se zatvaraju i

preko računa 49 - obračun rashoda prenose na osnovni ra-

čun 92121. U ovom primjeru, proračunski korisnik je ostvario

manjak prihoda od nefinancijske imovine od 400.000 - du-

govna strana na računu 92121 - obračun prihoda i rashoda

od nefinancijske imovine.

2.3. Obračun primitaka i izdataka od financijske imovine

Na osnovni račun 92131 - obračun primitaka i izdataka

od financijske imovine, prenose se preko računa 89111 -

rasporeda primitaka ukupno ostvareni primici od financijske

imovine i zaduživanja i ukupni izdaci za financijsku imovinu

i otplatu zajmova, preko računa 59111 - raspored izdataka.

Ako je potražna strana na računu 92131 veća od dugovne

strane, ostvaren je višak primitaka od financijske imovine, a

ako je veća dugovna strana, ostvaren je manjak primitaka od

financijske imovine.

Red.broj OPIS Iznos

RačunDuguje Potražuje

1 2 3 4 5

1. Obračun primitaka i izdata-ka od financijske imovine- ukupni primici od financij-

ske imovine i zaduživanja- obračun primitaka od fi-

nancijske imovine- ukupni izdaci od finan-

cijske imovine i otplatu zajmova

- obračun izdataka od fi-nancijske imovine

170.000

170.000

400.000

400.000

89111

Σ 51 - 55

92131

Σ 81 - 85

92131

59111

Ukupni primici od financijske imovine iskazani na skupi-

nama od 81 do 85 se zatvaraju i preko računa 89 - raspored

primitaka prenose na osnovni račun 92131 - obračun primi-

taka i izdataka od financijske imovine kao i ukupni izdaci od

financijske imovine evidentirani na skupine 51 do 55 koji se

zatvaraju i preko računa 59 - obračun izdataka prenose na

osnovni račun 92131. U ovom primjeru, proračunski koris-

nik je ostvario manjak primitaka od financijske imovine od

230.000 - dugovna strana na računu 92131 - obračun primi-

taka i izdataka od financijske imovine.


16 Riznica 2/2014


2.4. Utvrđivanje rezultata poslovanja

Utvrđeni rezultati na podskupinama 921 - utvrđivanje re-

zultata poslovanja za svaku posebnu aktivnost, od redovnog

poslovanja, od nefinancijske imovine i financijske imovine se,

sukladno čl. 83. Pravilnika o proračunskom računovodstvu

i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10.), prenose na od-

govarajuću podskupinu 922 - višak/manjak prihoda. Ako je

dugovna strana na računima 92111, 92121 i 92131 veća od

potražne strane, zadužuju se računi 92221 - manjak prihoda

poslovanja, 92222 - manjak prihoda od nefinancijske imovine

i 92223 - manjak primitaka od financijske imovine. Ukoliko je

veća potražna strana odobravaju se računi na odjeljku 9221

- višak prihoda prema aktivnostima.

Red.broj OPIS Iznos


1 2 3 4 5

1. Prijenos obračuna prihoda i rashoda poslovanja - višak pri-hoda poslovanja 650.000 92111 92211

2. Prijenos obračuna prihoda i rashoda od nefinancijske imo-vine - manjak prihoda od nefi-nancijske imovine 400.000 92222 92121

3. Prijenos obračuna primitaka i izdataka od financijske imovine - manjak primitaka od financij-ske imovine 230.000 92223 92131

Ostvareni rezultat poslovanja - viška ili manjka po aktiv-

nostima se zbraja s iznosima prenesenih viškova ili manjkova

prihoda/primitaka po istima aktivnostima.

2.5. Prebijanje viškova i manjkova

Prema čl. 84. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i

računskom planu, višak/manjak prihoda na kraju godine na

podskupini 922 utvrđuje se prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama i izvorima financi-

ranja:

- višak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja

- višak prihoda od nefinancijske imovine i manjak prihoda

od nefinancijske imovine

- višak primitaka od financijske imovine i manjak primitaka

od financijske imovine.

92211 Višak prihoda poslovanja

100.000 So 1.1.2013. 650.000 donos sa 92111 750.000 So 31.12.2013. - prije korekcije

92212 Višak prihoda od 92222 Manjak prihoda od nefinancijske imovine nefinancijske imovine

(1) 300.000 300.000 So 1.1.2013 400.000 300.000 (1) donos sa r. 92121 100.000 prije korekcije - So 31.12.2013

92213 Višak primitaka od 92223 Manjak primitaka od financijske imovine financijske imovine

(1) 230.000 400.000 So 1.1. 2013. 230.000 230.000 (1) donos sa r. 92131 170.000 So 31.12.2013

U primjeru je proračunski korisnik prethodne godine

prenio 100.000 kuna viška prihoda poslovanja koji se pri-

brojio višku prihoda poslovanja tekuće godine pa je ukupan

rezultat prije korekcije rezultata 750.000 kuna viška prihoda

poslovanja.

Preneseni višak prihoda od nefinancijske imovine iznosi

300.000 kuna pa budući je u 2013. godini ostvaren ma-

njak prihoda od nefinancijske imovine potrebno je izvršiti

prebijanje viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama,

dakle prenesenim viškom prihoda od nefinancijske imovine

300.000 kuna smanjit će se manjak prihoda od nefinancijske

imovine tekuće, 2013. godine. Saldo prije korekcije iznosi

100.000 kuna manjka prihoda od nefinancijske imovine.

Preneseni višak primitaka od financijske imovine izno-

si 400.000 kuna s kojim će se u cijelosti pokriti ostvareni

manjak primitaka od financijske imovine ostvaren u 2013.

godini. Ostvareni višak primitaka od financijske imovine na

dan 31. 12. 2013. godini iznosi 170.000 kuna.

3. KOREKCIJA REZULTATA

Proračuni ili proračunski korisnici tijekom godine dobivaju

kapitalna sredstva koja su iskorištena za nabavu dugotraj-

ne nefinancijske imovine. Iznosi koji su bili tijekom godine

evidentirani na računima kapitalnih prijenosa sredstava, a

to su:

- 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU

- 63121 Kapitalne pomoći inozemnih vlada izvan EU

- 63221 Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija

- 63241 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU

- 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna

- 6334 Kapitalne pomoći od proračunskih korisnika

temeljem prijenosa sredstava EU

- 6342 Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar

općeg proračuna

- 6352 Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane

funkcije

- 6332 Kapitalne donacije

- 67121 Prihodi za financiranje rashoda za nabavu

nefinancijske imovine,

utjecali su na rezultat poslovanja, viška/manjka prihoda

poslovanja. Budući da su sredstva evidentirana na ovim ra-

čunima utrošena za nabavu nefinancijske imovine potrebno

je izvršiti korekciju rezultata na način da se zadužuje račun

viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška

ili manjka prihoda od nefinancijske imovine.

Člankom 70. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08.,

136/12.), omogućeno je sredstvima od prodaje i zamjene du-

gotrajne nefinancijske imovine i od nadoknade štete s osno-

va osiguranja financirati kapitalne rashode. Kapitalni rashodi

prema čl. 70. st. 2. Zakona o proračunu, predstavljaju ne

samo rashode za nabavu nefinancijske imovine razreda 4 već

i rashode za održavanje nefinancijske imovine - odjeljak 3232

te kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u ko-

jima država ili JLP(R)S ima odlučujući utjecaj na upravljanje

za nabavu nefinancijske imovine - podskupina 386 i dodatna

ulaganja u nefinancijsku imovinu - skupina 45 te ulaganja u

dionice i udjele trgovačkih društava na podskupini 532 i 534.


17Riznica 2/2014


Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (Nar. nov., br.

136/12.) omogućena je i otplata glavnice kredita kojim je bila

nabavljena ili izgrađena nefinancijska imovina.

Sukladno čl. 84. Pravilnika o proračunskom računovod-

stvu i računskom planu, ukoliko su sredstva od prodaje i

zamjene dugotrajne nefinancijske imovine - evidentirana na

razredu 7 korištena za financiranje rashoda za održavanje

nefinancijske imovine ili kapitalne pomoći na 386, potrebno

je napraviti korekciju rezultata na način da se zadužuje višak

ili manjak od nefinancijske imovine, a odobrava račun viška

ili manjak prihoda poslovanja. Korekciju je potrebno napraviti

i ukoliko se sredstvima od nadoknade štete s osnova osi-

guranja financira nabava dugotrajne nefinancijske imovine.

Iako Pravilnikom nije posebno navedeno, korekciju rezultata

potrebno je napraviti i ukoliko se navedenim sredstvima

financiraju kapitalni rashodi iz razreda 5.

Proračunski korisnik je ostvario:

1. prihoda iz proračuna za financiranje rashoda za nabavu

nefinancijske imovine evidentiranog na podskupini 671

- 50.000 kn

2. kapitalnih donacija od trgovačkih društava evidentiranoj

na podskupini 663 - 30.000 kn

UKUPNO: 80.000 kn kapitalnih prijenosa.


(1) 80.000 750.000 So prije korecije

670.000 So 31.12. 2013.


So 100.000 80.000 (1)

20.000 So 31. 12. 2013.

Za primljenih 80.000 kuna iz proračuna i kapitalnih dona-

cija izvršena je korekcija rezultata, jer je navedenim sredstvi-

ma nabavljena dugotrajna nefinancijska imovina. Korekcijom

je smanjen višak prihoda poslovanja, ali također je smanjen i

manjak prihoda od nefinancijske imovine.

4. RASPODJELA REZULTATA

Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom

planu propisano je da se stanja utvrđena na osnovnim ra-

čunima podskupine 922 - višak/manjak prihoda i iskazana

u financijskim izvještajima za proračunsku godinu raspodje-

ljuju u sljedećoj proračunskoj godini u skladu s Odlukom o

raspodjeli rezultata i uz pridržavanje ograničenja iz područja

proračuna.

Raspodjela rezultata nije obvezna, ali se provodi ako se

mijenja ranije utvrđeni rezultat, primjerice manjak prihoda

od nefinancijske imovine za čije pokriće je višak prihoda

poslovanja. Pravilnikom nije definiran rok do kojeg se donosi

Odluka o raspodjeli rezultata pa je preporuka da se usvoji na

sjednici na kojoj se usvajaju i godišnji financijski izvještaji.


670.000

(1) 20.000 So 31.12. 2013.Odluka 28. 2. 2014.


20.000 20.000 (1)So 31.12. 2013. Odluka 28. 2. 2014.

92213 Višak primitaka od financijske imovine

170.000 So 31. 12. 2013.

Proračunski korisnik je u Odluci o raspodjeli rezultata

odlučio da će se iz ostvarenog viška prihoda poslovanja,

iznos od 20.000 kuna koristiti za pokriće manjka prihoda

od nefinancijske imovine. Dugotrajna nefinancijska imovina

nabavljena je vlastitim sredstvima pa se tijekom 2014. godine

zatvara preneseni manjak od nefinancijske imovine.

Preneseni višak primitaka od financijske imovine i zaduži-

vanja rezultat je primitka od zaduživanja - kredita pa se ovaj

rezultat ne može koristiti za druge namjene osim za pokriće

manjka primitaka od financijske imovine koji će se pojavljivati

u sljedećim godinama. Otplatom glavnice kredita na razredu

5 ostvarit će se manjak primitaka od financijske imovine koji

će se pokrivati iz ranije ostvarenog viška, u godini kada je

realiziran kredit.

Primjer odluke o raspodjeli rezultata kada se ostvare-nim viškom pokriva manjak prihoda ostvaren prethodne godine:

Temeljem članka 83. stavka 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10.) i čl. ___ Statuta proračunskog korisnika, čelnik - odgovor-na osoba ______________ na sjednici održanoj 28. veljače 2014. godine donosi sljedeću

ODLUKU O RASPODJELI REZULTATA

1. Proračunski korisnik je ostvario višak prihoda poslova-nja u iznosu 100.000 kn te je iskazan u Bilanci na dan 31. 12. 2013. godine na računu 92211 Višak prihoda poslovanja. Višak je ostvaren od prihoda od posebne namjene 74.000 kuna i naknade štete s osnova osigu-ranja u iznosu 26.000 kuna.

2. Od viška prihoda poslovanja iskazanog u iznosu od 100.000 kn iznos od 80.000 kn koristit će se za pokriće gubitka prethodne godine, a 20.000 kuna za nabavu

računalne opreme.



18 Riznica 2/2014


Zbog različitog načela priznavanja prihoda i rashoda proizlaze određene razlike kod popunjavanja financijskih izvještaja. Razlika je najviše vidljiva kod popunjavanja Obrasca NT u kojem se iskazuju primici i izdaci te se primjenjuje isključivo novčano načelo i Obrasca PR-RAS gdje se iskazuju prihodi i rashodi, ali se zbog različitog priznavanja prihoda i rashoda primjenjuju i novčano i načelo nastanka događaja. U nastavku autorica ukazuje upravo na najčešće razlike ova dva obrasca, ali i na česte pogreške pri njihovom popunjavanju.

Mr. sc. ANDREJA MILIĆ Stručni članak UDK 657.2

Usporedba Obrazaca NT i PR-RAS-a

Proračunsko računovodstvo temelji se na općeprihva-

ćenim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, po-

uzdanosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija. U financijske

izvještaje unose se podaci koji su u poslovne knjige eviden-

tirani upravo temeljem gore navedenih načela. Osim opće-

prihvaćenih načela kod evidentiranja poslovnih događaja, ali i

pri popunjavanju pojedinih financijskih izvještaja, treba voditi

računa i o načelima priznavanja prihoda i rashoda, primitaka i

izdataka. Tako se sukladno Pravilniku o proračunskom raču-

novodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10. i ispr. 31/11.)

(dalje: Pravilnik), prihodi priznaju sukladno novčanom načelu

dok se rashodi priznaju prema načelu nastanka događaja.

Razlika ova dva načela najviše je vidljiva kod popunja-

vanja Obrasca NT u kojem se iskazuju primici i izdaci te se

primjenjuje isključivo novčano načelo i Obrasca PR-RAS gdje

se iskazuju prihodi i rashodi, ali se zbog različitog priznavanja

prihoda i rashoda primjenjuju i novčano i načelo nastanka

događaja. Izvještaj o novčanom tijeku na Obrascu NT sadr-

žava podatke o ukupnim novčanim priljevima i odljevima u

obračunskom razdoblju. Podaci iz ovog izvještaja važni su

za praćenje i ocjenu likvidnosti subjekta. Kod popunjavanja

Obrasca NT treba voditi računa da se podaci unose prema načelu novčanog tijeka, odnosno podaci koji daju odgovore

na pitanja:

• Što je naplaćeno u izvještajnom razdoblju? • Koje su obveze plaćene u izvještajnom razdoblju?

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

na Obrascu PR-RAS je izvještaj u kojem se za izvještajno

razdoblje iskazuju podaci o prihodima i rashodima, promje-

nama na nefinancijskoj imovini i promjenama na financijskoj

imovini i obvezama.

1. POPUNJAVANJE PODATAKA O PRIHODIMA U OBRASCU PR-RAS I PRIMITAKA U OBRASCU NT (RAZRED 6 I 7)

Temeljem čl. 21. Pravilnika o proračunskom računovod-

stvu i Računskom planu prihodi se priznaju u izvještajnom

razdoblju u kojem su postali raspoloživi i pod uvjetom da se

mogu izmjeriti, odnosno, da je prihod povećanje ekonomskih

koristi tijekom izvještajnog razdoblja u obliku priljeva novca i

novčanih ekvivalenata, što znači da se prihodi priznaju prema

novčanom načelu.

Obzirom na primjenu novčanog načela proizlazi kako su

podaci o prihodima (razred 6 i 7) u Obrascu PR-RAS i podaci

o primicima (razred 6 i 7) u Obrascu NT u pravilu jednaki.

Međutim, postoje određeni izuzeci koji odstupaju od pra-

vila novčanog priznavanja prihoda, zbog čega je moguće da

prihodi iskazani u Obrascu PR-RAS odstupaju od primitaka

iskazanih u Obrascu NT.

Neki od česti izuzetaka mogu biti sljedeći poslovni do-

gađaji:

• Nenovčane (obračunske) transakcije, kao što su kompen-

zacije, cesije, asignacije ili oprosti koje se prikazuju kao

prihodi i prikazuju u Obrascu PR-RAS, ali obzirom da je

novčani tijek izostao, ne iskazuju se kao novčani primici

ili izdaci u Obrascu NT.

Red.br.

Opis RačunPR-RAS NT

Duguje Potražuje1. Temeljem Ugovora o kom-

penzaciji podmirene su ob-

veze za ulaganje u poslovni

objekt koji je dan u zakup

(investicijsko održavanje -

promjena prozora na zgradi)

uz istovremeno priznavanje

prihoda od zakupa poslovnih

objekata za II. kvartal

32321 64225AOP 161/AOP 078

-


19Riznica 2/2014


• Primljene (dane) donacije u nefinancijskoj imovini koju

proračun ili proračunski korisnik ostvari sa subjektima

izvan sustava proračuna (od fizičkih osoba, neprofitnih

organizacija, trgovačkih društava, banaka i ostalih fi-

nancijskih institucija) ne iskazuju se kao novčani primici

(izdaci) u Obrascu NT, jer kod ovih poslovnih događaja ne

dolazi do priljeva i odljeva novčanih sredstava. Međutim,

sukladno čl. 57. st. 1. i 2. Pravilnika, za primljene donacije

nefinancijske imovine iskazuju se prihodi (rashodi) u visini

procijenjene (za primljene donacije) odnosno knjigovod-

stvene vrijednosti (kod danih donacija) donirane imovine.

Zbog navedene odredbe potrebno je donacije iskazati

kao prihode (rashode) u Obrascu: PR-RAS za ono izvje-

štajno razdoblje u kojem su dobivene ili dane (nastale).

Red.br. Opis

RačunPR-RAS NT

Duguje Potražuje

1. Trgovačko društvo AB doniralo je računalo

42211 66323AOP 325/ AOP 113 -

• Sredstva pomoći izravnanja za prosinac iz državnog pro-

računa za financiranje decentraliziranih funkcija centrima

za socijalnu skrb, domovima za stare i nemoćne osobe,

zdravstvenim ustanovama, osnovnim i srednjim školama,

sukladno odredbama Uredbe o načinu izračuna iznosa

pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lo-

kalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S)

u pravilu se doznačavaju u siječnju slijedeće godine za

pokriće rashoda prethodne godine.

Okružnicom se JLP(R)S iznimno dozvoljava da navedena

sredstva u računovodstvu proračuna iskazati kao prihod te-

kuće godine bez obzira što se novčani tijek dogodio u idućoj

godini. Tako će primjerice, JLP(R)S navedena sredstva u ra-

čunovodstvu proračuna iskazati kao prihod 2013. bez obzira

što se priljev dogodio u 2014. Istovremeno uz priznavanje

prihoda evidentiraju se i rashodi koji se financiraju temeljem

Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za de-

centralizirane funkcije JLP(R)S-a. Iznosi prihoda i rashoda

temeljem nastalih poslovnih događaja unose se u Obrazac

PR-RAS za 2013., ali ne i u Obrazac NT za 2013 iz razloga

jer se novčani tijek dogodio u sljedećoj proračunskoj godini

(2014.).

Knjigovodstvene evidencije kod JLPRS-a u 2013.Red.br. Opis

RačunPR-RAS NT

Duguje Potražuje1. Potraživanje prema držav-

nom proračunu i prihod ostvaren iz sredstava po-moći izravnanja

12921 63511 AOP 065 -

U 2014. ovaj poslovni događaj trebati prikazati na pozi-

cijama primitaka i izdataka u Obrascu NT dok će za nave-

dene iznose Obrazac PR-RAS u istom razdoblju biti manji.

Napominjemo kako se primljena sredstva pomoći izravnanja

prikazuju u Obrascu NT na AOP-u 004 Pomoći iz inozemstva

(darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna, a ne na

AOP 216 Ostali nespomenuti primici.

Knjigovodstvene evidencije kod JLP(R)S-a u 2014.Red.br. Opis

RačunPR-RAS NT

Duguje Potražuje1. Primljena sredstva pomoći

izravnanja11121 12921 - AOP

004

2. POPUNJAVANJE PODATAKA O RASHODIMA U OBRASCU PR-RAS I IZDACIMA U OBRASCU NT (RAZRED 3 I 4)

Sukladno odredbi čl. 21. Pravilnika o proračunskom

računovodstvu i Računskom planu rashodi se priznaju na te-

melju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom

razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju. Već iz ove

odredbe vidljivo je kako su podaci za potrebe popunjavanja

Obrasca PR-RAS i Obrasca NT potpuno različiti.

U Obrazac PR-RAS unose se podaci o rashodima (na-

stalim obvezama) bez obzira da li su i kada plaćeni dok se u

Obrazac NT unose podaci o plaćenim obvezama (rashodima)

neovisno o tome kada su nastali.

Tako proizlazi da nije moguće istovremeno iskazati

jednake podatke o izdacima u Obrascu: NT i rashodima u

Obrascu: PR-RAS (razred 3 i 4) uz istovremeno iskazivanje

podataka o obvezama za rashode poslovanja i nabavu nefi-

nancijske imovine u Obrascu: Obveze.

Iznimno, može se dogoditi da su izdaci u Obrascu: NT isto-

vjetni rashodima u Obrascu PR-RAS, ali samo u slučaju:

• da su sve obveze podmirene ili

• se obveze odnose na rashode koji nastaju kontinuirano,

pa niti nisu iskazani kao rashodi (na računima razreda 3

i 4) nego kao aktivna vremenska razgraničenja (i priznaju

se kao rashodi tek u sljedećem izvještajnom razdoblju).

Ovi podaci u Obrascu: NT mogu se provjeriti na sljedeći

način:

stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja+ ukupno nastali rashodi u izvještajnom razdoblju- priznati rashodi prethodnih godina- stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja= iznos u Obrascu NTAko se dio obveza nalazi na aktivnim vremenskim raz-

graničenjima, tada u dijelu “formule” pod „stanje obveza na

kraju izvještajnog razdoblja“ treba umanjiti za iznos razgrani-

čenja ili se za isti iznos trebaju povećati „ukupni rashodi“.


20 Riznica 2/2014


Rashodi koji su nastali i evidentirani su u prethodnoj godini, a podmireni su u tekućoj

Često puta se kod popunjavanja Obrasca NT javlja pita-

nje da li izdatke za rashode koji su nastali i evidentirani su u

prethodnoj godini, a podmireni su u tekućoj iskazati:

• na pozicijama izdataka koji su vezani uz ekonomsku kla-

sifikaciju rashoda ili

• u dijelu Ostali nespomenuti izdaci gdje su kao veza s

računskim planom navedeni bilančni računi razreda 1 i 2

(AOP 217 - 223).

Ti rashodi su nastali u prethodnoj godini i tada su knjigo-

vodstveno evidentirani prema vrstama rashoda na računima

razreda 3 i 4 uz istovremeno evidentiranje obveza te su

iskazani u Obrascu: PR-RAS za godinu u kojoj su nastali.

U Obrascu NT za istu tu godinu ovi rashodi nisu mogli biti

iskazani jer u toj godini nisu bili plaćeni. Podatak o podmi-

renju obveza za ove rashode unosi se u Obrazac NT za ono

razdoblje u kojem je izvršeno njihovo plaćanje te se veže uz

poziciju one vrste rashoda prema kojoj je izdatak nastao.

Red.br. Opis

RačunPR-RAS NT

Duguje Potražuje2012.

1. Primljena je faktura za elek-tričnu energiju 12/2012

32231 23223 AOP 154 -

2013.

1. Plaćena je faktura za električ-nu energiju iz 2012.

23223 11121 -AOP 032

3. ISKAZIVANJE STANJA NOVČANIH SREDSTAVA

U Obrascu NT prati se stanje novčanih sredstava na

početku i kraju izvještajnog razdoblja (AOP 228 i 229), dok

se u dodatnim podacima u Obrascu PR-RAS upisuje stanje

novčanih sredstava na početku i kraju, ali ne izvještajnog

razdoblja nego kvartala (AOP 607 i 610). U Obrascu NT uvijek

se na AOP 228 iskazuje stanje novčanih sredstava na dan 1. siječnja, dok se u Obrascu PR-RAS na AOP 607 iskazuje

stanje novčanih sredstava na dan 1. siječnja u izvještaju za

prvi kvartal, ali 1. listopad u godišnjem izvještaju itd. Upravo

zbog ove razlike iznosi upisani na AOP 228 u Obrascu NT i

AOP 607 u Obrascu PR-RAS nisu isti. Iznosi upisani na AOP

229 u Obrascu NT i 610 u Obrascu PR-RAS trebaju biti isti,

jer se odnose na isti dan - kraj izvještajnog razdoblja.

AOP 228 - Novčana sredstva na početku razdobljaPodatak na ovoj poziciji predstavlja saldo računa skupine

11 Novac u banci i blagajni na dan 1. siječnja izvještajne

godine (bez obzira za koje izvještajno razdoblje - kvartal, po-

lugodište ili proračunsku godinu, se izvještaj sastavlja).

AOP 229 - Novčana sredstva na kraju razdoblja Podatak na ovoj poziciji predstavlja saldo računa skupine

11 Novac u banci i blagajni na posljednji dan izvještajnog

razdoblja (31. ožujak ili 30. lipanj ili 30. rujan ili 31. prosinac).

Često se događaju pogreške kod popunjavanja AOP

226 do AOP 229 zbog čega su na navedenim pozicijama u

Obrascu NT postavljene kontrole, tako da novčana sredstva

na kraju razdoblja (AOP 229) moraju biti jednaka novčanim

sredstvima na početku razdoblja (AOP 228) uvećanim za

ukupne neto primitke (AOP 226), odnosno novčanim sred-

stvima na početku razdoblja (AOP 228) umanjenim za uku-

pne neto izdatke (AOP 227), ovisno o tome jesu li korisnici

imali iskazane ukupne neto primitke ili izdatke.

AOP 226 > 0 → AOP 229 = AOP 228 + AOP 226

ILI

AOP 227 > 0 → AOP 229 = AOP 228 - AOP 227

4. POPUNJAVANJE PODATAKA OSTALI PRIMICI I OSTALI IZDACI NA AOP 208 DO AOP 223

U dijelu Obrasca NT u kojem se prate primici i izdaci iz

transakcija na financijskoj imovini i obvezama, uz podatke sa

skupina računa razreda 8 i 5 potrebno je uzeti u obzir i izdat-

ke/primitke vezane uz transakcije koje se u trenutku isplate ili

uplate evidentiraju samo na računima potraživanja odnosno

obveza (u obrascu su ti reci označeni nazivom Ostali primici i Ostali izdaci, a kao veza s računskim planom navedeni su

razredi 1 i 2).

Ostali primici AOP 209 - Povrati depozita iz banaka i ostalih financijskih

institucija (podaci s računa podskupine 121 Depoziti u ban-

kama i ostalim financijskim institucijama),

AOP 210 - Primljeni jamčevni polozi (podaci s računa

podskupine 122 Jamčevni polozi i podaci s osnovnog računa

23953 Obveze za jamčevine),

AOP 211 - Naplaćena potraživanja od zaposlenih (podaci

s računa podskupine 123 Potraživanja od zaposlenih),

AOP 212 - Povrati više plaćenih poreza i doprinosa (po-

daci s podskupine 124 Potraživanja za više plaćene poreze

i doprinose),

AOP 213 - Naplaćena ostala potraživanja (podaci s pod-

skupine 129 Ostala potraživanja, npr. refundirana sredstva za

naknade HZZO-a),

AOP 214 - Naplaćeni primljeni čekovi (podaci s podsku-

pine 251 Obveze za čekove),

AOP 215 - Naplaćene primljene mjenice (podaci s pod-

skupine 253 Obveze za mjenice),

AOP 216 - Naplaćeni prihodi budućih razdoblja (podaci s

podskupine 292 Naplaćeni prihodi budućih razdoblja).

Ostali izdaciAOP 218 - Dani depoziti bankama i ostalim financijskim

institucijama (podaci s računa podskupine 121 Depoziti u

bankama i ostalim financijskim institucijama i s osnovnog

računa 23952 Obveze za depozite),


21Riznica 2/2014


AOP 219 - Dani jamčevni polozi (podaci s podskupine

122 Jamčevni polozi),

AOP 220 - Isplate zaposlenicima koji nisu rashodi (podaci

s podskupine 123 Potraživanja od zaposlenih (npr. akontacije

za putne troškove),

AOP 221 - Iskupljeni izdani čekovi (podaci s podskupine

141 Čekovi),

AOP 222 - Iskupljene izdane mjenice (podaci s podsku-

pine 143 Mjenice) i

AOP 223 - Isplate po ostalim tekućim obvezama koje

nisu rashodi (podaci s podskupine 239 (npr. povrati viškova

u proračun).

Ne može se svaki primitak na račun priznati kao prihod,

niti se svaki izdatak s računa smatra rashodom. Upravo takvi

podaci koji predstavljaju novčane primitke i izdatke, a koji ne

mogu biti klasificirani kao prihodi (u razredu 6 i 7) i rashodi (u

razredu 3 i 4) odnosno primici (u razredu 8) i izdaci (u razredu

5) prikazuju se na AOP 208 do 223. Ove novčane transakcije

teško se mogu dobiti direktno iz knjigovodstvenih evidencija,

jer ih je potrebno izabrati iz salda navedenih računa potra-

živanja i obveza i to samo one podatke koji su knjiženi te-

meljem novčanih primitaka i izdataka. Kako bi se omogućila

izrada Obrasca NT automatskom obradom podataka mogu-

će je za ovakve transakcije - uplate i isplate s računa skupine

11, unaprijed šifrirati, na način da svaki AOP ima svoju šifru

kao i posebno šifriranje ostalih transakcija.

Primjeri koji ukazuju u kojim slučajevima se popunjavaju

podaci u tim recima jesu npr.

• Isplate za službena putovanja - akontacije uz putne

naloge. Najčešće se po ispostavljenom putnom nalogu

iz blagajne isplaćuje akontacija (u procijenjenom izno-

su troškova), a po završetku putovanja, putni se nalog

podnosi na obračun i pravdanje primljenih sredstava,

odnosno naplatu naknade učinjenih troškova (dnevnice,

putni troškovi). Isplate akontacija za službeno putovanje,

s obzirom da ne predstavljaju rashod već potraživanje (od

primatelja), evidentiraju se samo kao promjene financijske

imovine (novac se pretvara u potraživanje). Knjiženje

se sukladno tome provodi tako da se odobrava račun

novčanih sredstava, a zadužuje račun potraživanja od

zaposlenih za isplaćenu akontaciju.

• Potraživanja i refundacija potraživanja od HZZO-a za npr. bolovanja iznad 42 dana,

• Primljeni ili vraćeni jamčevni polozi,

• Plaćeni PDV po obračunu i sl.

U nastavku se daju primjeri evidentiranja pojedinih poslovnih događaja kao i njihovo prikazivanje na pozicijama Obrazaca

NT i PR-RAS.

Red.br. Opis Iznos Konto AOP oznaka

Duguje Potražuje PR-RAS NT1 2 3 4 5 6 7

Saldo računa na 1. 1. 2013.

1. Imovina 100.000,00 0

2. Potraživanje od HZZO-a za bolovanja iznad 42 dana 15.000,00 12911

3. Izvori vlasništva za nefinancijsku imovinu 100.000,00 91111

4. Ispravak izvora vlasništva za obveze 150.000,00 91211

5. Višak prihoda poslovanja 432.500,00 92211 AOP 245

6. Manjak prihoda od nefinancijske imovine 100.000,00 92222 AOP 373

7. Višak primitaka od financijske imovine 150.000,00 92213 AOP 595

8. Obveza za električnu energiju 12/2012 20.000,00 23223

9. Obveza za kamate 5.000,00 23423

10. Obveza za stipendije 12/2012 7.500,00 23721

11. Obveza za privremenu situaciju za izgradnju vodovoda 75.000,00 24214

12. Obveza za kupnju kompjutora 25.000,00 24221

13. Obveza za zajam (glavnica) 150.000,00 26431

14. Primljeni su jamčevni polozi strankama 35.000,00 23953

Stanje žiro-računa na 1. 1. 2013. g. 635.000,00 11121

Poslovne promjene u razdoblju od 1. 1. do 31. 12. 2013. g.

Prihodi u razdoblju 1. 1. do 31. 12. 2013. g.

Prihodi od poreza 300.000,00 11121 61 AOP 002 AOP 002

Prihodi od imovine 100.000,00 11121 64 AOP 067 AOP 005

Prihodi po posebnim propisima 200.000,00 11121 65 AOP 090 AOP 006

Ukupno prihodi od poslovanja 600.000,00 AOP 001 AOP 001


22 Riznica 2/2014


Red.br. Opis Iznos Konto AOP oznaka

Duguje Potražuje PR-RAS NT1 2 3 4 5 6 7

Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 300.000,00 11121 71 AOP 252 AOP 121

Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 100.000,00 11121 72 AOP 264 AOP 122

Ukupno prihodi od nefinancijske imovine 400.000,00 AOP 251 AOP 120

HZZO je refundirao potraživanje za bolovanja iznad 42 dana 15.000,00 11121 12911 - AOP 213

Nastale i plaćene obveze u razdoblju 1. 1. do 31. 12. 2013. g.

15.. Plaćena je faktura za električnu energiju 12/2012. (rbr. 8.) 20.000,00 23223 11121 - AOP 032

16. Plaćena je obveza za kamate (rbr. 9.) 5.000,00 23423 11121 - AOP 065

17. Plaćena je stipendija 12/2012 (rbr. 10.) 7.500,00 23721 11121 - AOP 100

18.Plaćena je privremena situacija za izgradnju vodovoda (rbr. 11.)

75.000,00 24214 11121 - AOP 145

19. Plaćena je obveza za kupnju kompjutora (rbr.12.) 25.000,00 24221 11121 - AOP 147

20. Plaćena je obveza za zajam (glavnica) (rbr.13.) 50.000,0054431 11121 AOP 565 AOP 206

26431 91121

21. Primljena je faktura dobavljača XY za uredski materijal 1.000,00 32211 23221 AOP 152 -

21a.Plaćena je faktura dobavljača XY za uredski materijal (rbr.21)

1.000,00 23221 11121 - AOP 030

22. Primljena je faktura za električnu energiju 11/2013. 10.000,00 32231 23223 AOP 154 -

22aPlaćena je faktura za električnu energiju 11/2013. (rbr.22)

10.000,00 23223 11121 - AOP 032

23. Primljena je faktura za tekuće održavanje 10.000,00 32241 23224 AOP 155 -

23a Plaćena je faktura za tekuće održavanje (rbr.23) 10.000,00 23224 11121 - AOP 033

24. Obračunata je kamata za II ratu zajma 1.500,00 34231 23423 AOP 187 -

24a. Plaćena je kamata za II ratu zajma (rbr.24) 1.500,00 23423 11121 - AOP 065

25.

Obračunata je plaća za studeni 2013. 122.000,00 -

Neto 75.000,00

31111

2311

AOP 135

-

Porez i prirez 14.000,00 2314 -

Doprinosi iz plaća 15.000,00 2315 -

Doprinosi na plaće 18.000,00 313 2316AOP

142 - 144 -

25a.

Isplaćena je plaća za studeni (rbr. 25) 122.000,00

Neto 75.000,00 2311

11121

-

AOP 013Porez i prirez 14.000,00 2314 -

Doprinosi iz plaća 15.000,00 2315 -

Doprinosi na plaće 18.000,00 2316 -AOP

020 - 022

26. Vraćeni su jamčevni polozi strankama 35.000,00 23953 11121 AOP 219

27. Primljena je faktura za računalne usluge 17.000,00 32389 23238 AOP 167 -

28. Obračunate su stipendije za I. kvartal 22.500,00 37215 23721 AOP 222 -

29. Primljena je faktura za kupnju uredskog namještaja 12.000,0042212 24221 AOP 325 -

02212 91111 -

Stanje novčanih računa na početku razdoblja 635.000,00 AOP 607

+ priljevi 1.015.000,00 AOP 608

- odljevi 362.000,00 AOP 609

Stanje novčanih sredstava na kraju razdoblja 1.288.000,00 AOP 610

Mr. sc. Andreja Milić, HZRIF, Zagreb


23Riznica 2/2014


U cilju osiguranja točnih, pouzdanih i pravovremenih informacija o financijskom položaju, financijskoj uspješnosti te transparentnim izvještavanjem fiskalnih podataka, kao i postizanja međunarodne usporedivosti podataka, intenziviran je proces harmonizacije računovodstva javnog sektora u zemljama članicama Europske unije. Za potrebe provedbe neophodne reforme, prema zahtjevima Eurostata, provedena je sveobuhvatna analiza stanja i trendova u računovodstvu javnog sektora zemalja članica Europske unije. Autorica u radu prezentira ključne odrednice i obilježja računovodstva javnog sektora zemalja članica Europske unije dobivenih provedenih istraživanjem te ukazuje na trendove u istome.

Dr. sc. MIRJANA HLADIKA Stručni članak UDK 657.2

Prema primjeni EPSAS-a - analiza stanja i trendovi u računovodstvu javnog sektora zemalja članica Europske unije

1. UVOD

Aktualna financijska i dužnička kriza naglasila je potrebu

svih država za jasnim, točnim i pravovremenim prezentiranjem

informacija o financijskoj stabilnosti, financijskoj uspješnosti

te transparentnim izvještavanjem fiskalnih podataka. U cilju

održanja stabilnosti ekonomske i monetarne unije, Europska

unija je u posljednjih nekoliko godina intenzivirala aktivnosti

i zahtjeve za jedinstvenim rješenjima, pravilima i postupcima

oblikovanja proračunskog okvira zemalja članica EU s ciljem

održavanja proračunske ravnoteže te upravljanja deficitom i

javnim dugom u zemljama članicama EU.

Kao posljedica tih aktivnosti, u službenom glasilu Europ-

ske unije1 objavljena je Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8.

studenog 2011. o zahtjevima za proračunske okvire zemalja

članica EU2. Direktiva 2011/85/EU predstavlja značajnu

komponentu regulatornog okvira za ekonomsko upravljanje s

ciljem postizanja proračunske stabilnosti u EU. U direktivi se

naglašava potreba za usklađenošću sustava računovodstva

javnog sektora i statističkog izvještavanja, nalaže se primje-

na obračunske osnove u računovodstvu javnog sektora te

ocjena primjerenosti i prikladnosti izravne primjene Međuna-

rodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (dalje u

tekstu: IPSAS3) u zemljama članicama EU.

1 Objavljeno na dan 23. 11. 2011.2 Službeni list Europske unije (2011), Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8.

studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica.3 Engl. International Public Sector Accounting Standards.

2. PRIMJERENOST PRIMJENE OBRAČUNSKE OSNOVE NA MIKRO I MAKRO RAZINI

Za evidenciju poslovnih događaja u računovodstvu je

moguće primijeniti dva osnovna modela: obračunsku osnovu

i novčanu osnovu. Navedeni modeli međusobno se razliku-

ju po vremenu (trenutku) u kojem se evidentiraju poslovni

događaji - da li u trenutku kada je poslovni događaj nastao

ili kada je uslijedio novčani tok (novčani primitak ili novčani

izdatak). Ovisno o primijenjenom računovodstvenom mode-

lu obuhvatnost računovodstvenih informacija značajno se

razlikuje budući se učinci poslovnih događaja ne iskazuju u

istom trenutku, čime se izravno utječe na kvalitetu procesa

donošenja odluka, transparentnost financijskog izvještavanja

te objektivnost u iskazivanju financijskog položaja i financij-

ske uspješnosti.

Nastavno na navedeno, važno je istaknuti da se finan-

cijsko upravljanje na mikro razini (subjekt javnog sektora) i

makro razini (opća država) treba temeljiti na jednakim na-

čelima. Okvir za izvještavanje na mikro razini predstavljaju

računovodstveni standardi (IPSAS-i ili nacionalni računovod-

stveni standardi za javni sektor), dok su na makro razini rele-

vantni statistički standardi (za zemlje članice EU obvezna je

primjena standarda ESA 95). Povezivanje učinaka poslovnih

događaja i njihovog računovodstvenog praćenja na mikro i

makro razini predstavlja jedan od smjerova u kojem se odvija

harmonizacija računovodstva javnog sektora na međunarod-

hladika-k.indd 23hladika-k.indd 23 1/30/14 11:34:03 AM1/30/14 11:34:03 AM

24 Riznica 2/2014


noj razini. Odnosno, nezamislivo je reformu računovodstva

javnog sektora promatrati samo s aspekta računovodstva

i financijskog izvještavanja ili samo s aspekta statistike i

statističkog izvještavanja. Iz navedenog proizlazi da je jedan

od zadataka računovodstvenog sustava pojedine države

osigurati odgovarajuću informacijsku podlogu za sastavljanje

financijskih izvještaja opće namjene i za međunarodno izvje-

štavanje o poslovanju države.

Ciljevi i svrha financijskog izvještavanja prema zahtjevima

računovodstvenih i statističkih standarda mogu se značajno

razlikovati. Temeljni cilj financijskih izvještaja sastavljenih

prema zahtjevima IPSAS-a (financijski izvještaji opće namje-

ne) je pružanje informacija koje su korisne u donošenju odlu-

ka i koje upućuju na odgovornost subjekta za resurse koji su

mu povjereni te se nalaze pod njegovom kontrolom. S druge

strane, ciljevi financijskog izvještavanja prema zahtjevima

statističkih standarda usmjereni su na pružanje informacija

pogodnih za analizu i procjenu fiskalne politike, na razini

sektora opće države ili javnog sektora u cjelini.4

U kontekstu reforme računovodstva javnog sektora,

financijsko upravljanje treba se temeljiti na obračunskoj

osnovi. U uvjetima primjene različitih računovodstvenih

osnova na mikro i makro razini zahtijeva se reklasifikacija i

usklađivanje podataka iz financijskih izvještaja opće namjene

(koji se temelje na novčanoj osnovi ili modificiranoj obračun-

skoj osnovi) za potrebe izvještavanja na makro razini koji

se temelje na standardu ESA 95 (koji se temelji na primjeni

obračunske osnove).

Računovodstveni sustav koji se temelji na primjeni obra-

čunske osnove jedini pruža sveobuhvatne, pouzdane i pra-

vovremene informacije o financijskom položaju i financijskoj

uspješnosti pojedine države, odnosno subjekata javnog sek-

tora, budući se pri tome u obzir uzima ukupna imovina i ob-

veze, prihodi i rashodi kojima države raspolažu. Nepostojanje

snažnog i transparentnog računovodstva javnog sektora za

financijsko izvještavanje i financijsko upravljanje dovodi do

povećanja rizika da pružanje javnih usluga bude neefikasno

i neučinkovito te da se prilikom donošenja investicijskih od-

luka ne uzimaju u obzir potencijalni troškovi i koristi već se

uvažavaju samo informacije koje se odnose na kratki rok5.

3. STANJE U RAČUNOVODSTVU JAVNOG SEKTORA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE

Prema čl. 16. st. 3. Direktive 2011/85/EU, Komisija je bila

dužna do 31. prosinca 2012. godine ocijeniti prikladnost IP-

SAS-a za zemlje članice. Stoga je, prema zahtjevu Eurostata,

tijekom 2012. godine provedeno sveobuhvatno istraživanje

4 IFAC (2011), IFAC Handbook of International Public Sector Accounting Pronouncements - IPSAS 1 Presentation of Financial Statements, IPSASB, New York, USA, str. 691-692, dostupno na: http://web.ifac.org/publications/international-public-sector-accounting-standards-board/handbooks [10. 1. 2014.].

5 European Commission (2013), Towards implementing harmonised pu-blic sector accounting standards in Member States - the suitability of IPSAS for the Member States, str. 7, dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUri-Serv/LexUriServ.do?uri=SWD:2013:0057:FIN:EN:PDF [10. 1. 2014.].

o aktualnom stanju i praksi u računovodstvu javnog sekto-

ra zemalja Europske unije. Istraživanjem su obuhvaćene i

aktivnosti koje se odnose na reforme u tijeku te planirane

reforme vezane uz unaprjeđenje računovodstva i revizije

javnog sektora6.

U tablici u nastavku dan je sažeti prikaz primjene pojedi-

nog računovodstvenog modela na različitim razinama vlasti

u zemljama članicama EU.

Tablica 1. Primjena računovodstvenih modela pojedinih pod-

sektora opće države u zemljama članicama EU

Središnja država

Savezne države,

provincije ili regije

Lokalna država

Socijalni fondovi

Obračunska osnova 12 2 14 13

Modificirana obra-čunska osnova 5 - 4 4

Kombinacija obra-čunske i novčane osnove 5 1 7 4

Novčana osnova 4 - - 1

Nije primjenjivo - 23 - 1

Nema odgovora 1 1 2 4

Ukupno 27 27 27 27

Izvor: European Commission (2013), Towards implementing harmonised public sector accounting standards in Member States - the suitability of IPSAS for the Member States, str. 43, dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=SWD:2013:0057:FIN:EN:PDF [11. 1. 2014.]

Podaci u tablici pokazuju da većina zemalja članica EU

primjenjuje obračunsku ili modificiranu obračunsku osnovu

na svim razinama državne vlasti. Nadalje, iz navedenog se

može zaključiti da države sa složenom strukturom sektora

opće države imaju kompleksniju organizaciju sustava raču-

novodstva javnog sektora te primjenjuju različite računovod-

stvene osnove u računovodstvu javnog sektora na različitim

razinama vlasti, što dovodi do različitog regulatornog okvira

na različitim razinama vlasti u nacionalnim okvirima (na pri-

mjer, Njemačka, Belgija).

Rezultati istraživanja pokazuju da zemlje članice koje su

se nedavno pridružile Europskoj uniji (2004. ili 2007.) imaju

jednostavniju računovodstvenu regulativu u računovodstvu

javnog sektora te se na svim razinama vlasti primjenjuje

jedinstveni regulatorni okvir (Madžarska, Češka Republika,

Litva, Estonija, Slovačka i Slovenija).7

Provedenim istraživanjem obuhvaćena je aktualna praksa

u računovodstvu i financijskom izvještavanju javnog sektora

svih zemalja članica EU, a sažeti prikaz rezultata dan u je

sljedećoj tablici.

6 Sveobuhvatni rezultati provedenog istraživanja dani su u studiji pod nazivom „Overview and comparison of public accounting and auditing practicies in the 27 EU Member States“, Ernst&Young (2012), dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_finance_statistics/documents/study_on_public_accounting_and_auditing_2012.pdf.

7 Ernst & Young (2012), Overview and comparison of public accounting and auditing practices in the 27 EU Member states, str. 18. - 19., dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_finan-ce_statistics/documents/study_on_public_accounting_and_auditing_2012.pdf [12. 1. 2014.].


25Riznica 2/2014


Tablica 2. Računovodstvene osnove i financijsko izvještavanje u zemljama članicama EU8

Izvještaj o fi nancijskom položaju (bilanca)

Izvještaj o fi nancijskoj uspješnosti (izvještaj o dobiti)

Izvještaj o promjenama u neto imovini

Izvještaj o novčanom toku IPSAS8

Austrija obračunska osnova obračunska osnova modifi cirana novčana osnova

novčana osnova da

Belgija obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova da

Bugarska obračunska osnova obračunska osnova da

Cipar modifi cirana novčana osnova - središnja država

obračunska osnova - lokalna država

novčana osnova - središnja država


modifi cirana novčana osnova - središnja država



ne

Češka Repub-lika

obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova novčana osnova da

Danska obračunska osnova - središnja država i regije

novčana i obračunska osnova - općine

obračunska osnova - središnja država i regije


obračunska osnova - regije


da

Estonija obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova da

Finska obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova ne

Francuska obračunska osnova - središnja država

modifi cirana obračunska osnova - lokalna država

obračunska osnova - središnja država

modifi cirana obračunska osnova - lokalna država

obračunska osnova obračunska osnova da

Grčka modifi cirana novčana osnova modifi cirana novčana osnova modifi cirana novčana osnova

modifi cirana novčana osnova

nema informacija

Irska novčana osnova - središnja država




ne

Italija modifi cirana obračunska osnova i modifi cirana novčana osnova

- središnja i lokalna država

modifi cirana obračunska osnova i modifi cirana novčana osnova

- središnja i lokalna država

novčana osnova ne

Latvija obračunska osnovamodifi cirana obračunska osnova

za poreze i transfere

modifi cirana obračunska osnova


obračunska osnova i novčana osnova

da

Litva obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova da

Luksemburg obračunska osnova obračunska osnova ne

Madžarska obračunska osnova novčana osnova novčana osnova ne

Malta modifi cirana obračunska osnova - središnja država


obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova da

Nizozemska novčana osnova - središnja država






ne

Njemačka obračunska osnova - manji broj saveznih država i lokalna država


obračunska osnova - manji broj saveznih država i lokalna država

novčana osnova - manji broj saveznih

država i lokalna država

ne

Poljska obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova novčana osnova ne

Portugal obračunska osnova obračunska osnova novčana osnova ne

Rumunjska modifi cirana obračunska osnova



novčana osnova da

Slovačka modifi cirana obračunska osnova modifi cirana obračunska osnova da

Slovenija modifi cirana obračunska osnova modifi cirana obračunska osnova / novčana osnova


novčana osnova ne

Španjolska obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova novčana osnova da

Švedska obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova da

Velika Britanija obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova obračunska osnova primjena MSFI prilagođenih za

javni sektor

Izvor: Obrada autora prema Ernst & Young (2012), Overview and comparison of public accounting and auditing practices in the 27 EU Member states, str. 52. - 387., i European Commission (2013), Towards implementing harmonised public sector accounting standards in Member States - the suitability of IPSAS for the Member States, str. 47. - 70., dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=SWD:2013:0057:FIN:EN:PDF [12. 1. 2014.].

Zaključuje se da nove zemlje članice EU primjenjuju obračunsku osnovu u većoj mjeri nego stare zemlje članice EU.

Također, u većem broju zemalja se obračunska osnova primjenjuje na lokalnoj razini u odnosu na središnju državu te raču-

novodstveni standardi za javni sektor koji se primjenjuju u Baltičkim zemljama su sadržajno sličniji IPSAS-ima nego u ostalim

8 Rezultati provedenog istraživanja pokazali su da nijedna zemlja članica nije u cijelosti prihvatila IPSAS-e kao nacionalni regulatorni okvir računovodstva javnog sektora, te svaki potvrdan odgovor označava uvažavanje odredbi IPSAS-a u pripremi nacionalne regulative, ali ne i njihovu cjelovitu primjenu.


26 Riznica 2/2014


zemljama. Općenito, zaključuje se da zemlje Sjeverne Europe

u većoj mjeri primjenjuju obračunsku osnovu (na primjer,

Švedska, Litva, Finska, Estonija), dok zemlje Središnje i Južne

Europe u većem obujmu primjenjuju novčanu osnovu (Cipar,

Njemačka, Italija, Portugal i Nizozemska)9.

Evidentno je da veliki broj zemalja članica EU primjenjuje

različite računovodstvene osnove na različitim razinama ili

podsektorima vlasti (Cipar, Danska, Irska, Italija, Madžarska,

Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovenija) što, osim poten-

cijalno različitog regulatornog okvira za računovodstvo javnog

sektora na različitim razinama vlasti, dovodi do sastavljanja

financijskih izvještaja na različitim računovodstvenim osnova-

ma čime se onemogućuje uspoređivanje podataka na nacio-

nalnoj i međunarodnoj razini.

IPSAS-i su trenutno jedini međunarodno priznati set raču-

novodstvenih standarda za javni sektor čiji razvoj je započeo

1996. godine s ciljem usklađivanja i postizanja konvergencije

s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje

primjenjuju subjekti u profitnom sektoru. Potreba za pobolj-

šanjem i modernizacijom sustava upravljanja te povećanjem

ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti u javnom sektoru

dovela je do unaprjeđenja informacijskih sustava koji trebaju

pružiti pravovremene, točne i pouzdane informacije o finan-

cijskom položaju i financijskoj uspješnosti, što se postiže

implementacijom obračunske osnove koja predstavlja osnovu

za primjenu IPSAS-a.

Razina usklađenosti nacionalnih regulatornih okvira za

računovodstvo i financijsko izvještavanje u javnom sektoru s

IPSAS-ima promatrana je kroz četiri dimenzije10:

• prezentiranje financijskih izvještaja (IPSAS 1),

• primijenjena računovodstvena osnova (trenutak priznava-

nja učinaka poslovnih događaja),

• priznavanje i mjerenje nekretnina, postrojenja i opreme

(IPSAS 17) i

• priznavanje i mjerenje rezerviranja (IPSAS 19).

Tablica 3. Odnos nacionalnih računovodstvenih sustava s

IPSAS-ima

Odnos s IPSAS-ima Ukupno PostotakNacionalni računovodstveni standardi za javni sek-tor se temelje na ili su orijentirani na IPSAS-e

9 33%

Pojedini dijelovi IPSAS-a su uvaženi u nacionalnim računovodstvenim standardima za javni sektor 5 19%

IPSAS-i se primjenjuju na lokalnoj razini 1 4%

Nema poveznice s IPSAS-ima 12 44%

Ukupno 27 100%

Izvor: European Commission (2013), Towards implementing harmonised public sector accounting standards in Member States - the suitability of IPSAS for the Member States, str. 45, dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUri-Serv/LexUriServ.do?uri=SWD:2013:0057:FIN:EN:PDF [11. 1. 2014.]

9 Ernst & Young (2012), Overview and comparison of public account-ing and auditing practices in the 27 EU Member states, str. 20, dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_finan-ce_statistics/documents/study_on_public_accounting_and_auditing_2012.pdf [12. 1. 2014.].


Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da postoji

velika heterogenost u pogledu računovodstvenih praksi te da

nijedna zemlja članica EU ne primjenjuje IPSAS-e u cijelosti niti

ih je usvojila kao nacionalni regulatorni okvir za računovodstvo

i financijsko izvještavanje u javnom sektoru, dok u tek nešto

više od polovine zemalja članica EU, IPSAS-i predstavljaju

smjernice ili okvir za razvoj nacionalnih računovodstvenih

standarda za javni sektor. Većina zemalja razvila je i usvojila

nacionalne računovodstvene standarde za javni sektor koji su

u većem ili manjem udjelu temeljeni na IPSAS-ima, a razlike

proizlaze iz uvažavanja nacionalnih specifičnosti.

Najviši stupanj usklađenosti nacionalne regulative s IP-

SAS-ima postoji u Velikoj Britaniji11 i Estoniji (više od 90%).

Finska, Francuska i Švedska primjenjuju računovodstvene

standarde koji su usklađeni s IPSAS-ima više od 70%12. Na

lokalnoj razini postoji veći stupanj usklađenosti s IPSAS-ima

nego na razini središnje države.

Računovodstveni okvir i računovodstveni sustav Europ-

ske komisije i ostalih institucija i tijela EU, kao i nekih drugih

međunarodnih organizacija, temelji se na primjeni obračunske

osnove i IPSAS-ima (ili su IPSAS ishodište za kreiranje regu-

latornog okvira)13.

4. PREMA PRIMJENI EUROPSKIH RAČUNOVODSTVENIH STANDARDA ZA JAVNI SEKTOR

4.1. Prednosti implementacije jedinstvenih računovodstvenih standarda za javni sektor

Razvoj i implementacija jedinstvenih računovodstvenih

standarda za javni sektor sigurno doprinosi poboljšanju trans-

parentnosti, usporedivosti (na nacionalnoj i međunarodnoj

razini) i troškovnoj učinkovitosti, što posljedično dovodi do

poboljšanja kvalitete procesa donošenja odluka i upravlja-

nja javnim sektorom. Na razini pojedinog subjekta javnog

sektora, primjena jedinstvenih računovodstvenih standarda

za javni sektor temeljenih na obračunskoj osnovi dovodi do

poboljšanja kvalitete procesa donošenja odluka, kontrole nad

trošenjem javnih resursa i uspostavljanju odgovornosti za

njihovo korištenje te nadzor nad izvršenjem ciljeva definiranih

proračunom.

Obveza je svake države prezentirati pravovremene, po-

uzdane i usporedive informacije o financijskom položaju,

uspješnosti poslovanja i fiskalne informacije te informirati

javnost (građane), investitore u državne obveznice i ostale

zainteresirane korisnike. Budući se državnim obveznicama

trguje na globalnom financijskom tržištu, navedeni podaci

11 Subjekti javnog sektora u Velikoj Britaniji na svim razinama sektora opće države primjenjuju Međunarodne standarde financijskog izvještavanja koji se primjenjuju u EU, pri čemu su uvažene specifičnosti vezane uz javni sektor. Budući se IPSAS-i temelje na MSFI opravdano je istaknuti da je na-cionalna regulativa računovodstva javnog sektora u Velikoj Britaniji u visokoj mjeri usklađena s IPSAS-ima.


13 European Commission (2013), Towards implementing harmonised pu-blic sector accounting standards in Member States - the suitability of IPSAS for the Member States, dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=SWD:2013:0057:FIN:EN:PDF [11. 1. 2014.].


27Riznica 2/2014


moraju biti usporedivi, što se postiže primjenom jedinstvenih

računovodstvenih standarda za javni sektor. Transparentno

izvještavanje osigurava korisnicima stjecanje objektivne slike

o potencijalnim rizicima te donošenje kvalitetnijih odluka o

investicijama u državne obveznice. Nadalje, rejting agencije

zahtijevaju pravovremene i pouzdane informacije o financij-

skom položaju države kako bi procijenile kreditnu sposobnost

države obzirom da takvo rangiranje ima ključnu ulogu u priku-

pljanju financijskih sredstava od međunarodnih organizacija,

s tržišta kapitala i od kreditora14. Širom svijeta je prepoznato

da dobro upravljanje u javnom sektoru predstavlja ključni ele-

ment u socijalnom i ekonomskom razvoju koji redom donose

napredak zemalja.

Na makro razini, primjena jedinstvenih računovodstvenih

standarda za javni sektor temeljenih na obračunskoj osnovi i

usklađenih sa statističkim standardima omogućila bi primjenu

računovodstvenih podataka na mikro razini izravno u pripremi

statističkih izvještaja (izvještaja o poslovanju države te izračun

makroekonomskih pokazatelja) čime se smanjuje rizik sustav-

ne pogreške pri reklasifikaciji računovodstvenih podataka.15

4.2. Troškovi implementacije jedinstvenih računovodstvenih standarda za javni sektor

Osim brojnih prednosti i koristi što ih donosi primjena

obračunske osnove i jedinstvenih računovodstvenih standarda

za javni sektor, nužno je istaknuti troškove što ih takva reforma

uzrokuje. Troškovi će biti značajniji što je postignuta razina

razvijenosti postojećeg sustava računovodstva javnog sek-

tora manja, odnosno reforma sustava računovodstva javnog

sektora temeljenog na novčanoj osnovi uzrokovat će veće

troškove budući je obuhvat potrebnih promjena veći u odnosu

na razvijenije sustave. Značajan čimbenik troškova reforme je

i složenost sektora opće države.

Tablica 4. Troškovi primjene obračunske osnove i računo-

vodstvenih standarda za javni sektor temeljenih na

obračunskoj osnovi

Država Troškovi reforme Provedba reforme

Češka Republika

100 milijuna EUR+ 2,5 milijuna EUR godišnja naknada za kori-štenje informacijskog sustava

analiza 2009.

Danska 60 milijuna EUR 2003. - 2005.

Francuska1.500 milijuna EUR (troškovi reforme samo na razini središnje države)

2006. - 2015.

Hamburg 4,6 milijuna EUR 2003. - 2007.

Slovačka 21,6 milijuna EUR 2005. - 2008.

Švicarska 71 milijun EUR 2001. - 2008.

Izvor: European Commission (2013), Towards implementing harmonised public sector accounting standards in Member States - the suitability of IPSAS for the Member States, str. 96. - 97., dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=SWD:2013:0057:FIN:EN:PDF [12. 1. 2014.].

14 SAFA (2006), A Study on Accrual-Based Accounting for Governments & Public Sector Entities in SAARC Countries. South Asian Federation of Accountants, dostupno na: http://www.esafa.org/About/Study-Accru-al_Accounting_in_SAARC_Governments_1.pdf [11. 1. 2014.].

15 European Commission (2013), Towards implementing harmonised public sector accounting standards in Member States - the suitability of IPSAS for the Member States, str. 102 - 103., dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=SWD:2013:0057:FIN:EN:PDF [11. 1. 2014.]

Najznačajniji troškovi odnose se na nabavu i održavanje

odgovarajućeg računovodstvenog informacijskog sustava,

nabavu nove informatičke opreme, edukaciju i osposobljava-

nje javnih računovođa i ostalih službenika za rad u novom su-

stavu, konzultantske usluge, troškovi ovlaštenih procjenitelja

za vrednovanje imovine i ostalo.

Na temelju iskustava i podataka dostupnih od zemalja

koje su reformu provele, zaključuje se da potencijalni troškovi

provedbe reforme samo na razini središnje države za srednje

velike zemlje članice EU mogu iznositi oko 50 milijuna EUR16.

Također, na temelju dostupnih informacija od strane zemalja

koje su reformu provele, troškovi provedbe reforme kreću se

u rasponu od 0,02% do 0,1% BDP-a17.

Značajni iznosi troškova implementacije obračunske osno-

ve i jedinstvenih računovodstvenih standarda za javni sektor

predstavljaju najznačajniju prepreku njihovoj implementaciji.

4.3. Okvir za uvođenje Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor

U razvoju budućih europskih standarda za javni sektor

(EPSAS-a) ističe se značajan doprinos IPSAS-a pri čemu

su isti prihvaćeni kao polazišna osnova, a kao nedostatak

IPSAS-a navodi se njihova nepotpunost18 i nedovršenost,

mogućnost izbora između više računovodstvenih politika19,

učestalost izmjena standarda te nedovoljno uvažavanje spe-

cifičnosti javnog sektora. Razvojem EPSAS-a navedeni nedo-

staci IPSAS-a trebali bi biti uklonjeni.

Dodatan nedostatak u primjeni IPSAS-a kao obveznih

standarda za sve zemlje članice EU ogleda se u činjenici da

IPSAS-e razvija i izdaje subjekt privatnog sektora (IPSASB20)

te da članovi tijela i institucija EU nisu uključeni u proces do-

nošenja i usvajanja IPSAS-a.

U provedbi projekta izrade, usvajanja i primjene EPSAS-a

u svim zemljama članicama EU u narednom razdoblju pred-

laže se formiranje Odbora EPSAS-a koji bi činili predstavnici

svih zemalja članica, a čije bi ovlasti bile vezane uz davanje

prijedloga sadržaja pojedinog standarda i prihvaćanje njihove

primjene od strane pojedine zemlje članice. Nastavno na na-

vedeno, predlaže se formiranje radne skupine za izradu teksta

EPSAS-a, a nakon usvajanja teksta, u perspektivi, predlaže se

formiranje radne skupine za tumačenje pojedinih standarda i

davanje uputa za njihovu primjenu.

16 European Commission (2013), Towards implementing harmonised pu-blic sector accounting standards in Member States - the suitability of IPSAS for the Member States, str. 95, dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexU-riServ/LexUriServ.do?uri=SWD:2013:0057:FIN:EN:PDF [12. 1. 2014.].

17 European Commission (2013), Towards implementing harmonised public sector accounting standards in Member States - the suitability of IP-SAS for the Member States, str. 110, dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=SWD:2013:0057:FIN:EN:PDF [12. 1. 2014.]

18 Na primjer, mjerenje, prezentiranje i objavljivanje informacija o soci-jalnim naknadama, porezima, imovini specifičnoj za javni sektor (baština, vojna imovina, infrastrukturna imovina i slično), nije dovoljno ili nije uopće obuhvaćeno IPSAS-ima.

19 Na primjer, za vrednovanje imovine dopuštena je primjena modela troška ili modela fer vrijednosti; kod troškova posudbe dopušteno je njihovo iskazivanje kao rashoda u razdoblju nastanka ili njihova kapitalizacija; izvje-štaj o financijskoj uspješnosti može se sastavljati prema kriteriju klasifikacije troškova po prirodnim vrstama ili prema kriteriju klasifikacije troškova prema funkcijama i drugo.

20 Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (engl. International Public Sector Accounting Standards Board).


28 Riznica 2/2014


U kreiranju EPSAS-a važna je odrednica usklađivanje

financijskog računovodstva i statističkog računovodstva čime

se postiže konvergencija računovodstva na mikro i makro

razini. Naglasak je na usklađivanju računovodstvenih osnova

u sustavima računovodstva javnog sektora i planiranja u jav-

nom sektoru (pripreme i izvršavanja proračuna) te statistike

državnih financija s ciljem potpune usklađenosti unutar i iz-

među zemalja članica EU. U tom smislu, očekuje se primjena

zajedničkog kontnog plana, usklađeno priznavanje, mjerenje

i prezentiranje informacija o pojedinim računovodstvenim

kategorijama, usklađenost pravila, postupaka i procedura u

konsolidaciji financijskih izvještaja i drugo. Razvoj EPSAS-a

usmjeren je i na minimiziranje različitosti između EPSAS-a i

IFRS21 osim gdje je neophodno zbog uvažavanja specifičnosti

javnog sektora.

Proces razvoja, usvajanja i implementacije EPSAS-a

uspješno se može provesti ukoliko se provodi u fazama, ti-

jekom srednjoročne perspektive (3 do 6 godina). U prvoj fazi

naglasak treba biti na računovodstvenim pitanjima koja su

najvažnija za usklađivanje, a odnose se na računovodstveni

tretman poreza, socijalnih naknada, obveza i financijske imo-

vine, dok se u kasnijoj fazi pristupa problematici vezanoj uz

priznavanje i mjerenje nefinancijske imovine i ostalo22.

5. ZAKLJUČAK

Osiguranje transparentnih financija svake pojedine države

zahtijeva, prije svega, dosljednost i konzistentnost u primjeni

računovodstvenih pravila i postupaka kao i integritet temelj-

nih pravila za prikupljanje, obradu i prezentiranje podataka.

Uvođenjem obračunske osnove doprinosi se povećanju kvali-

tete računovodstvenih informacija te se omogućava procjena

učinkovitosti i efikasnosti u trošenju javnih resursa čime se

stvara bolja osnova za ocjenu odgovornosti menadžera u

javnom sektoru te se omogućava kontrola nad trošenjem jav-

nih resursa u smislu jesu li isti korišteni u skladu i sa svrhom

ostvarenja ciljeva pojedinih subjekata u javnom sektoru.

Na temelju rezultata provedenog istraživanja zaključuje

se da između pojedinih zemalja članica EU postoji značajna

razlika u organizaciji i regulativi nacionalnih sustava računo-

vodstva javnog sektora čime je znatno otežana mogućnost

uspoređivanja podataka među zemljama. Nadalje, rezultati

ukazuju da je većina zemalja članica EU implementirala pri-

mjenu obračunske osnove u nacionalne računovodstvene

standarde, ali važno je istaknuti kako značajan broj zemalja

čak i u nacionalnim okvirima primjenjuje različitu računovod-

21 Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (engl. Interna-tional Financial Reporting Standards).

22 European Commission (2013), Towards implementing harmonised public sector accounting standards in Member States - the suitability of IPSAS for the Member States, str. 123, dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=SWD:2013:0057:FIN:EN:PDF

stvenu praksu na različitim razinama vlasti (središnja država,

regionalna država, lokalna država, savezne države).

Primjena obračunske osnove na makro razini je ostvarena

budući se standard ESA 95 temelji na istoj, a isto se očekuje

i na mikro razini u narednom razdoblju. Implementacija obra-

čunske osnove na mikro i makro razini te primjena jedinstve-

nih i usklađenih računovodstvenih standarda za javni sektor

predstavlja siguran put ka učinkovitom upravljanju javnim

dugom i proračunskim deficitom, povećanju fiskalne transpa-

rentnosti te vraćanju povjerenja u fiskalne podatke.

Evidentno je da u narednom razdoblju slijedi reforma ra-

čunovodstva javnog sektora u zemljama članicama EU koja

podrazumijeva implementaciju obračunske osnove na svim

razinama sektora opće države, a u cilju poboljšanja transpa-

rentnosti financijskih i fiskalnih podataka te međunarodne

usporedivosti očekuje se uvođenje jedinstvenih računovod-

stvenih standarda za javni sektor - EPSAS-a.

Literatura:1. Ernst & Young (2012), Overview and comparison of public

accounting and auditing practices in the 27 EU Member states, dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/

portal/page/portal/government_finance_statistics/docu-

ments/study_on_public_accounting_and_auditing_2012.

pdf .

2. European Commission (2013), Towards implementing har-monised public sector accounting standards in Member States - the suitability of IPSAS for the Member States, dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUri-

Serv.do?uri=SWD:2013:0057:FIN:EN:PDF.

3. IFAC (2011), IFAC Handbook of International Public Sector Accounting Pronouncements - IPSAS 1 Presentation of Financial Statements, IPSASB, New York, USA, dostupno

na: http://web.ifac.org/publications/international-public-

sector-accounting-standards-board/handbooks.

4. SAFA (2006), A Study on Accrual-Based Accounting for Governments & Public Sector Entities in SAARC Coun-tries, South Asian Federation of Accountants, dostupno

na: http://www.esafa.org/About/Study-Accrual_Accoun-

ting_in_SAARC_Governments_1.pdf.

5. Službeni list Europske unije (2011.), Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za pro-računske okvire država članica (Council Directive 2011/85/EU of 8 November 2011 on requirements for budgetary

frameworks of the Member States).

Dr. sc. Mirjana Hladika, Ekonomski fakultet, Zagreb


29Riznica 2/2014


Kako bi se u procesu strateškog planiranja uspostavio sustav odgovornosti za postavljene ciljeve i načine njihova ostvarenja i pratio njihov napredak, uvedena je obveza redovitog polugodišnjeg i godišnjeg izvještavanja o postignutim rezultatima. Ovim člankom autorica daje konkretne upute kako ispuniti tražene izvještaje s osvrtom na greške koje su obveznici izrade istih radili u dosadašnjem izvještavanju.

IVANA KUNIĆ Stručni članak UDK 657.2

Izvještavanje u procesu strateškog planiranja za 2013. godinu

1. UVOD

Proces strateškog planiranja, odnosno obveza izrade

strateških planova za ministarstva i druga državna tijela na

razini razdjela organizacijske klasifikacije (dalje u tekstu:

obveznici) uvedena je Zakonom o proračunu (Nar. nov., br.

87/08. i 136/12.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009.

Kako bi se pratio napredak ciljeva postavljenih u stra-

teškim planovima u proces strateškog planiranja je 2011.

uvedena obveza redovitog polugodišnjeg i godišnjeg izvje-

štavanja o postignutim rezultatima. Obzirom da promjene

vezane uz sadržaj i izgled strateških planova do kojih je došlo

u zadnjem ciklusu strateškog planiranja za razdoblje 2014.

- 2016. nisu utjecale na tu obvezu, godišnje je izvještaje za 2013. (Izvještaj o provedbi načina ostvarenja za 2013. godinu

i Izvještaj o ostvarenju posebnih ciljeva za 2013. godinu), potpisane od strane čelnika, potrebno dostaviti Ministar-stvu financija najkasnije do 31. ožujka 2014.

2. RAZVOJ SUSTAVA PRAĆENJA I IZVJEŠTAVANJA U PROCESU STRATEŠKOG PLANIRANJA

Osnovu za uspostavu sustava praćenja ispunjavanja

postavljenih ciljeva te izvor informacija za redovito polu-

godišnje i godišnje izvještavanje o postignutim rezultatima

predstavljaju pokazatelji uspješnosti. U procesu strateškog

planiranja se utvrđuju dvije vrste pokazatelja: pokazatelji

rezultata (output) i pokazatelji učinka (outcome). Pokazatelji

rezultata (output) postavljaju se na razini načina ostvarenja,

a odnose se na proizvedena dobra i usluge stvorene putem

različitih aktivnosti. Svaki način ostvarenja definiran u stra-

teškom planu veže se uz minimalno jedan, a maksimalno tri

pokazatelja rezultata (output). Međutim, obzirom da ova vrsta

pokazatelja ne pruža informaciju o učinkovitosti, dugoročnim

rezultatima te društvenim i ekonomskim promjenama koje se

postižu ostvarenjem posebnih ciljeva, utvrđuju se i pokaza-

telji učinka (outcome) koji se postavljaju na razini posebnih

ciljeva. Za svaki posebni cilj definira se jedan pokazatelj

učinka (outcome).

Uvođenje obveze definiranja pokazatelja uspješnosti bio

je tek prvi korak u uspostavi sustava odgovornosti za postav-

ljene ciljeve i načine njihova ostvarenja kojem je cilj alokacija

proračunskih sredstava na one ciljeve koji će imati najveći

učinak u prioritetnim područjima. U drugom ciklusu strateš-

kog planiranja za razdoblje 2011. - 2013. uvedena je i obveza

polugodišnjeg i godišnjeg izvještavanja Ministarstva financija

o uspješnosti provedbe ciljeva definiranih strateškim planom.

Izvještaji o pokazateljima rezultata (output), koji se postav-

ljaju na razini načina ostvarenja, dostavljaju se Ministarstvu

financija polugodišnje i godišnje (Izvještaj o provedbi načina

ostvarenja strateškog plana) dok se Izvještaj o pokazateljima

učinka (outcome), koji se postavljaju na razini posebnih cilje-

va, (Izvještaj o ostvarenju posebnih ciljeva strateškog plana)

dostavlja na godišnjoj razini.

Uspostava ovakvog sustava odgovornosti dodatno je

naglašena imenovanjem odgovornih osoba za praćenje

provedbe strateškog plana na razini svakog posebnog cilja i

pojedinog načina ostvarenja, i to imenom i funkcijom putem

odluke koju potpisuje čelnik razdjela. Za svaki posebni cilj,

odnosno način ostvarenja može biti odgovorna samo jedna

osoba, s tim da ista osoba može biti odgovorna za provođe-

nje više posebnih ciljeva, odnosno načina ostvarenja strateš-

kog plana. Osobe imenovane kao odgovorne za provedbu

strateškog plana - odnosno pojedinog posebnog cilja/načina

ostvarenja - odgovorne su i za izvršavanje dijela proračuna

povezanoga s tim posebnim ciljem/načinom ostvarenja. Kako

bi odgovorne osobe i Ministarstvo financija, kojem se odluka

o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog

plana dostavlja, znali tko je odgovoran za koji dio proračuna,

navedenoj se odluci prilaže tablica Veza strateškog plana i

državnog proračuna čiji je izgled dan u nastavku.

kunic.indd 29kunic.indd 29 1/30/14 11:34:53 AM1/30/14 11:34:53 AM

30 Riznica 2/2014


Izgled Veze strateškog plana i državnog proračuna

Opći cilj Posebni ciljProgram u državnom

proračunuPokazatelj učinka Način ostvarenja

posebnog ciljaAktivnost/projekt u državnom proračunu

Pokazatelj rezultata

A123456 AKTIVNOST A Pokazatelj rezultata 1.1.1.1.A234567 AKTIVNOST B Pokazatelj rezultata 1.1.1.2.K123456 PROJEKT C Pokazatelj rezultata 1.1.1.3.A456789 AKTIVNOST D Pokazatelj rezultata 1.1.2.1.K234567 PROJEKT E Pokazatelj rezultata 1.1.2.2.A987654 AKTIVNOST F Pokazatelj rezultata 1.2.1.1.K456987 PROJEKT G Pokazatelj rezultata 1.2.1.2.T321654 PROJEKT HA123789 AKTVINOST I Pokazatelj rezultata 1.2.2.1.A456123 AKTIVNOST J Pokazatelj rezultata 1.2.2.2.K456987 PROJEKT K

Opći cilj 2.

Pokazatelj učinka1234 PROGRAM X

Opći cilj 1.

6789 PROGRAM Z

Pokazatelj učinka

Način ostvarenja 1.2.2.

Posebni cilj 1.1.

Način ostvarenja 1.2.1.2345 PROGRAM Y

Posebni cilj 1.2.



3. IZRADA IZVJEŠTAJA

3.1. Izvještaj o provedbi načina ostvarenja za 2013. godinu

Izvještaj o provedbi načina ostvarenja strateškog plana, odnosno Izvještaj o pokazateljima rezultata (output), koji se postav-

ljaju na razini načina ostvarenja, izrađuje se u obliku sljedeće tablice:

rezultata koji su definirani u strateškom planu za koji se pod-

nosi izvještaj, odnosno u ovom slučaju Strateškom planu za

razdoblje 2013. - 2015.

U stupac 9 upisuje se podatak o tome odvija li se način

ostvarenja prema planu. U ovaj stupac potrebno je upisati DA

u slučaju kada se način ostvarenja odvija prema planu, ili NE

ako se način ostvarenja ne odvija prema planu. Kada postoje

načini ostvarenja koji se ne izvršavaju prema planu uz tablicu

je potrebno opisati razloge odstupanja za svaki od tih načina

ostvarenja.

U stupac 10 upisuju se aktivnosti i/ili projekti iz državnog

proračuna na kojima se osiguravaju sredstva za provedbu

načina ostvarenja. Te aktivnosti i/ili projekti su već utvrđeni

pri izradi tablice Veza strateškog plana i državnog proračuna

koja je uključena u Strateški plan za razdoblje 2013. - 2015.,

a koja je ujedno i sastavni dio Odluke o imenovanju osoba

odgovornih za provedbu Strateškog plana za razdoblje 2013.

- 2015.

U stupac 11 upisuje se iznos proračunskih sredstava

planiran za ostvarenje pojedinog načina ostvarenja u tekućoj

godini pri čemu se posebno izdvajaju pomoći Europske unije.

Dakle, u ovom slučaju se u stupac 11 kao planirana sredstva

državnog proračuna upisuju ukupno planirana sredstva u

2013. na aktivnostima i/ili projektima vezanima uz pojedini

Opći cilj

Sredstva državnog proračuna

Pomoći Europske

unije

Sredstva državnog proračuna

Pomoći Europske

unije

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Aktivnosti/projekti u proračunu

Jedinica

11 12

Redni broj i naziv

IZVJEŠTAJ O PROVEDBI NAČINA OSTVARENJA STRATEŠKOG PLANA

Ciljanavrijednost

Redni broj i naziv

Posebni cilj

Planirana proračunska sredstva

Iskorištena proračunska sredstva

Načini ostvarenja

Odgovorna osoba

Pokazatelj rezultata Polazna

vrijednost

Način ostvarenjase odvija prema planu

DA/NE

Trenutnavrijednost

U stupac 1 upisuje se naziv posebnog cilja. Svi posebni

ciljevi koje su definirani u Strateškom planu obveznika za raz-

doblje 2013. - 2015. moraju biti navedeni u ovom stupcu.

U stupce 2 i 3 upisuju se naziv načina ostvarenja i ime

osobe odgovorne za provođenje svakog pojedinog načina

ostvarenja temeljem odluke o imenovanju osoba odgovornih

za provedbu strateškog plana donesene od strane čelnika.

Kao što je slučaj s posebnim ciljevima, tako ovdje moraju biti

iskazani i svi načini ostvarenja utvrđeni u Strateškom planu za

razdoblje 2013. - 2015. Osobe odgovorne za provedbu istih

preuzimaju se iz Odluke o imenovanju osoba odgovornih za

provedbu Strateškog plana za razdoblje 2013. - 2015. koju je

čelnik tijela bio dužan donijeti po usvajanju Strategije Vladinih

programa za razdoblje 2013. - 2015. te u roku 30 dana od

usvajanja Strategije dostaviti Ministarstvu financija na znanje.

U stupce 4, 5, 6, 7 i 8 upisuju se nazivi pokazatelja rezultata

vezani za pojedine načine ostvarenja, mjerne jedinice u kojima

se iskazuju vrijednosti pokazatelja te polazne, trenutne i ciljane

vrijednosti za tekuću godinu. Kao što je već navedeno, svaki

način ostvarenja vezan je uz minimalno jedan, a maksimalno

tri pokazatelja rezultata. Ako su u strateškom planu definirana

tri pokazatelja za pojedini način ostvarenja u ovom izvještaju

moraju biti iskazani svi. Dakle, ovaj izvještaj mora uključivati

sve posebne ciljeve, sve načine ostvarenja i sve pokazatelje


31Riznica 2/2014


način ostvarenja i to tekući plan (Izmjene i dopune Državnog

proračuna Republike Hrvatske za 2013. i projekcija za 2014.

i 2015., Nar. nov., br. 145/13.). U slučaju kada su planirana

sredstva pomoći Europske unije iskazuje se iznos sredstva

planiranih na izvoru financiranja 51 Pomoći EU.

U stupac 12 za polugodišnje izvještaje upisuje se iznos

iskorištenih proračunskih sredstava do 30. lipnja tekuće

godine, a za godišnje izvještaje do 31. prosinca. Dakle, u

ovom slučaju se u stupac 12 kod planiranih sredstva dr-

žavnog proračuna upisuju ukupno izvršena sredstva na dan

31. prosinca 2013. na aktivnostima i/ili projektima vezanim

auz pojedini način ostvarenja dok se kod planiranih pomoći

Europske unije iskazuje koliko se od toga izvršenja odnosi na

izvor financiranja 51 Pomoći EU, naravno ako je izvršenja po

tom izvoru financiranja bilo.

3.2. Izvještaj o pokazateljima učinka za 2013. godinu

Izvještaj o ostvarenju posebnih ciljeva, odnosno Izvještaj o

pokazateljima učinka (outcome), koji se postavljaju na razini

posebnih ciljeva, izrađuje se u obliku sljedeće tablice:

U stupac 1 upisuje se naziv posebnog cilja. Kao što je

slučaj kod Izvještaja o provedbi načina ostvarenja i kod ovog

izvještaja svi posebni ciljevi koje su definirani u Strateškom

planu za razdoblje 2013. - 2015. moraju biti navedeni.

U stupac 2 upisuje se ime osobe odgovorne za svaki

posebni cilj temeljem odluke o imenovanju osoba odgovornih

za provedbu strateškog plana donesene od strane čelnika.

Osobe odgovorne za provedbu pojedinog posebnog cilja

preuzimaju se iz Odluke o imenovanju osoba odgovornih za

provedbu Strateškog plana za razdoblje 2013. - 2015. koju

je donio čelnik.

U stupce 3, 4, 5, 6 i 7 upisuju se redom pokazatelji učinka

vezani za posebni cilj, mjerne jedinice u kojima se iskazuju

vrijednosti pokazatelja te polazne, trenutne i ciljane vrijedno-

sti za godinu za koju se izvještava. Za svaki posebni cilj u

Strateškom planu za razdoblje 2013. - 2015. bilo je potrebno

odrediti jedan pokazatelj učinka iako je za potrebe internog

praćenja izvršenja aktivnosti obveznik mogao definirati i više

pokazatelja. U ovom izvještaju se iskazuju pokazatelji učinka

i pripadajuće vrijednosti koje su iskazane u Strateškom planu

za razdoblje 2013. - 2015.

U stupac 8 upisuje se podatak o tome ostvaruje li se

posebni cilj prema planu. U ovaj stupac potrebno je upisati

DA u slučaju kada se sve izvršava prema planu, ili NE kada

se posebni cilj ne ostvaruje prema planu.

4. NAJČEŠĆE GREŠKE PRI SASTAVLJANJU IZVJEŠTAJA

4.1. Obveznici izrade i format izvještaja

Izvještaj su dužni izraditi svi obveznici izrade strateških

planova, odnosno sva ministarstva i druga državna tijela na

razini razdjela organizacijske klasifikacije. Strateški planovi

državnih tijela koja su izravno odgovorna Hrvatskom saboru

ili predsjedniku Republike Hrvatske se ne uključuju u strate-

giju Vladinih programa iako i za ta tijela postoji obveza izrade

strateškog plana kao i izvještavanja o provedbi istog.

Izvještaje je potrebno dostavljati u gore opisanim forma-

tima, odnosno tablicama koje su zadane Uputom za izradu

strateških planova koju izrađuje Ministarstvo financija. For-

mati izvještaja prate strukturu strateških planova, a propisani

su kako bi se obveznicima olakšalo i ubrzalo popunjavanje, a

Ministarstvu financija pregledavanje istih.

4.2. Obuhvat izvještaja

Izvještaji trebaju obuhvatiti sve posebne ciljeve, načine

ostvarenja i pokazatelje rezultata (outpute), odnosno poka-

zatelje učinka (outcome) koji su

iskazani u Strateškom planu za

razdoblje 2013. - 2015. svakog

pojedinog obveznika. To znači

da obveznik treba dostaviti jedan

objedinjeni izvještaj na razini raz-

djela organizacijske klasifikacije

za provedbu načina ostvarenja

i jedan za ostvarenje posebnih

ciljeva. Ovaj izvještaj treba pratiti sve ciljeve, načine ostvarenja

i pokazatelje rezultata i pokazatelje učinka definirane u Stra-

teškom planu za razdoblje 2013. - 2015. uključujući i one koji

se odnose na proračunske korisnike unutar razdjela, primjerice

agencije, zavode i ostala tijela u nadležnosti razdjela koja do-

prinose ostvarenju ciljeva toga resora.

Nije dopušteno niti opravdano izostavljanje posebnih ci-

ljeva i/ili načina ostvarenja i/ili pokazatelja rezultata i učinka u

slučajevima kada se pokaže da su pojedini posebni ciljevi i/ili

načini ostvarenja i/ili pokazatelji rezultata i učinka pogrešno

definirani ili su za pokazatelje rezultata i učinka potcijenjene

ili precijenjene ciljane vrijednosti. Iste je potrebno iskazati u

izvještajima te u popratnim obrazloženjima pojasniti kako se

već pri provedbi načina ostvarenja, odnosno posebnog cilja

ili pri izradi izvještaja pokazalo da su krivo definirani ili kako

su ciljane vrijednosti pogrešno utvrđene. Naime, zanemari-

vanje uočenih pogrešaka odnosno neizvještavanje o njima

neće riješiti problem. Suočavanje s pogreškama i analiziranje

razloga koji su do njih doveli uvelike mogu obvezniku olakšati

definiranje boljih i relevantnijih posebnih ciljeva i/ili načina

ostvarenja i/ili pokazatelja rezultata i učinka odnosno realnijih

ciljanih vrijednosti pri izradi strateškog plana za naredno

trogodišnje razdoblje.

U izvještajima je za svaki pokazatelj rezultata i učinka

potrebno iskazati polaznu, trenutnu i ciljanu vrijednost, a za

način ostvarenja, odnosno posebni cilj, odvija li se prema

Opći cilj

1 2 3 4 5 6 7 8

Redni broj i naziv

IZVJEŠTAJ O OSTVARENJU POSEBNIH CILJEVA STRATEŠKOG PLANA

Polaznavrijednost

Ostvaruje li se posebni cilj prema

planuDA/NE

Posebni cilj Odgovorna osobaPokazatelj učinka

(outcome)Trenutnavrijednost

Ciljanavrijednost

Jedinica


32 Riznica 2/2014


planu. Polazne i ciljane vrijednosti pokazatelja su utvrđene pri

izradi Strateškog plana za razdoblje 2013. - 2015. Međutim,

trenutna vrijednost se utvrđuje u trenutku izrade izvještaja

kako bi se iskazalo gdje smo u danom trenutku stigli s

provedbom pojedinih načina ostvarenja, odnosno posebnih

ciljeva. Važno je napomenuti da bez utvrđene i iskazane tre-

nutne vrijednosti nije nikako moguće utvrditi odvija li se način

ostvarenja, odnosno posebni cilj sukladno planu.

4.3. Obrazloženje odstupanja

Polazne i ciljane vrijednosti utvrđene u strateškom planu

i one iskazane u izvještajima ne smiju biti različite. Proved-

bom pojedinog načina ostvarenja, odnosno posebnog cilja,

moguće je doći do saznanja jesu li ciljane vrijednosti potci-

jenjene ili precijenjene. Na temelju tih saznanja moguće je i

dozvoljeno iste korigirati, međutim to u izvještajima treba biti

posebno istaknuto i obrazloženo u prilogu.

Ako se način ostvarenja, odnosno posebni cilj ne odvija

prema planu potrebno je opisati razloge odstupanja. Radi

se o svojevrsnom mehanizmu koji će obvezniku poslužiti da

utvrdi zbog čega je točno došlo do “zastoja” u provedbi i

kako ga je moguće otkloniti. Utvrđivanje razloga odstupanja

olakšat će identificiranje i provedbu potrebnih korektivnih

radnji za otklanjanje “zastoja” u budućnosti ili usmjeriti ob-

veznika na utvrđivanje novih načina ostvarenja, odnosno

posebnih ciljeva, pri izradi strateškog plana za sljedeće tro-

godišnje razdoblje.

4.4. Iskazivanje iskorištenih proračunskih sredstava

Svaki poseban cilj iz strateškog plana povezan je s pro-

gramom iz državnog proračuna, a način ostvarenja s aktiv-

nosti/projektom, i to putem tablice Veza strateškog plana i

proračuna koja je sastavni dio i Strateškog plana za razdoblje

2013. - 2015. i Odluke o imenovanju osoba odgovornih za

provedbu Strateškog plana za razdoblje 2013. - 2015.

S obzirom da se svaki poseban cilj iz strateškog plana

povezuje s programom iz državnog proračuna, a način ostva-

renja s aktivnosti/projektom, u Izvještaju o provedbi načina

ostvarenja moraju su se iskazati sva sredstva obuhvaćena

financijskim planom pojedinog obveznika.

Iznimno, sredstva planirana za tzv. hladni pogon (ad-

ministracija, vozni park i sl…), koja se ne mogu vezati uz

samo jedan način ostvarenja, nego doprinose ostvarivanju

više načina ostvarenja, odnosno posebnih ciljeva, ne moraju

se raspodijeliti po pojedinim načinima ostvarenja, već je u

prilogu potrebno navesti sva preostala sredstva koja nisu

prikazana u Izvještaju raspodijeljena po aktivnostima s pripa-

dajućim iznosima.

4.5. Ovjera, rokovi i oblik dostave izvještaja

Izvještaje izrađene u zadanom formatu potrebno je ovjeriti

i to na način da posljednju stranicu izvještaja potpisuje čelnik

obveznika te se isti ovjerava pečatom.

Obveznici su dužni pridržavati se rokova dostave iz-

vještaja propisanih Uputom za izradu strateških planova

koju priprema Ministarstvo financija. Polugodišnji izvještaj o

provedbi načina ostvarenja dostavlja se u roku 20 dana po

isteku izvještajnog razdoblja (do 20. srpnja), a godišnji izvje-

štaj do 31. ožujka. Izvještaji se dostavljaju pisanim putem

Ministarstvu financija, ali i u elektroničkom obliku na e-mail

naznačen u Uputi za izradu strateških planova.

Obrasci izvještaja mogu se preuzeti na službenim stranicama Ministarstva financija na http://www.mfin.hr/hr/stratesko-planiranje (Prilozi 2014 - Prilog 3. Izvještaj

o provedbi načina ostvarenja strateškog plana i Prilog 4. Iz-

vještaj o ostvarenju posebnih ciljeva strateškog plana).

Ivana Kunić,Ministarstvo financija RH, Zagreb

Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnikaorganizira SEMINAR za neprofi tne organizacije

NOVI ZAKONSKI PROPISI U SUSTAVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2013. G.,

PLAĆE I NAKNADE

početak 9,30 satiu svim gradovima

03. 02. 2014. RIJEKA Udruga RFD Rijeka, Supilova 1106. 02. 2014. ZAGREB Hotel Dubrovnik, Gajeva 1

07. 02. 2014. OSIJEK Udruga RFD Osijek, Šetalište K. Šepera 13/II

neprofitni promjena.indd 1 1/30/14 7:42:38 AM


33Riznica 2/2014

RAČUNOVODSTVONEPROFITNO RAČUNOVODSTVO

Uputa za izradu i predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine (klasa: 400-06/13-01/139; ur.broj: 513-05-02/14-4) objavljena je 22. siječnja 2014. godine na internetskim stranicama Ministarstva financija, konkretnije na: http://www.mfin.hr/hr/upute-za-sastavljanje-financijskih-izvjestaja-nepro-fitnih-organizacija. Ovom Uputom podsjeća se na obveznike izrade i predaje godišnjih financijskih izvještaja, način i rokove predaje godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija, popunjavanje zaglavlja financijskih izvještaja te obrazaca: BIL-NPF i PR-RAS-NPF. Daju se i napomene vezano uz vođenje računovodstva sindikata i ostalih neprofitnih organizacija koje u svom sastavu imaju podružnice, ali i podsjetnik neprofitnim organizacijama koje do danas nisu ispunile obvezu upisa u Registar neprofitnih organizacija da su dužne to odmah učiniti te se ukazuje i na izmjene i dopune Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija.

Mr. sc. IVANA JAKIR-BAJO Stručni članak UDK 657.2

Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013. godinu

1. UVOD

Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici održanoj

27. prosinca 2013. godine Uredbu o izmjenama i dopu-nama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija koja je objavljena u Nar. nov., br. 158/13. Ovom Uredbom

koja je stupila na snagu 1. siječnja 2014. godine mijenja se

računski plan, podiže granica za jednokratni otpis dugotrajne

nefinancijske materijalne imovine i granica za određivanje

obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financij-

skih izvještaja. Međutim, navedene informacije nisu relevan-

tne za sastavljanje i predaju financijskih izvještaja neprofitnih

organizacija za 2013. godinu budući da se financijski izvje-

štaji za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine

predaju na Obrascima BIL-NPF (Bilanca) i PR-RAS-NPF (Izvještaj o prihodima i rashodima), koji su sastavni dio

Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija iz 2008.,

odnosno 2009. godine (Nar. nov., br. 10/08. i 7/09.) i koji se

nisu mijenjali u odnosu na prethodnu godinu.

Financijski izvještaji se predaju u elektroničkom i papir-

natom obliku Državnom uredu za reviziju i instituciji ovla-

štenoj za obradu podataka - FINA-i za potrebe Ministarstva

financija i Državnog zavoda za statistiku do 3. ožujka 2014. godine.

2. OBVEZNICI I ROKOVI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2013. GODINU

Sukladno čl. 2. st. 1. Uredbe o računovodstvu neprofitnih

organizacija obveznici izrade i predaje financijskih izvještaja

za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine jesu:

- udruge i njihovi savezi

- zaklade

- fondacije

- ustanove

- političke stranke

- komore

- sindikati

- vjerske i druge zajednice

- sve druge pravne osobe

kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/

profita, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne

organizacije i koje su upisane u Registru neprofitnih organi-

zacija.

Sindikati, političke stranke i druge neprofitne organizacije

s organizacijskim dijelovima (podružnicama) koji nemaju

pravnu osobnost (svoj matični broj) podnose jedan financij-

ski izvještaj na razini pravne osobe. Poslovanje podružnica

bez pravne osobnosti i matice mora biti obuhvaćeno jednim

financijskim izvještajem, stoga organizacijski dijelovi (po-

jakir.indd 33jakir.indd 33 1/30/14 11:36:29 AM1/30/14 11:36:29 AM

34 Riznica 2/2014

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNO RAČUNOVODSTVO

družnice) bez pravne osobnosti ne podnose polugodišnji

financijski izvještaj FINA-i.

Pitanje:Udruga (zajednica sporta) prima iz lokalnog proračuna

sredstva koja znatno premašuju iznos od 100.000,00 kuna

i raspoređuje ih klubovima koji ponovno ostvaruju na po-

jedinačnoj osnovi prihode veće od 100.000,00 kuna. Tko

podnosi financijske izvještaje - zajednica ili klubovi i tko

kontrolira podnose li se uistinu ti izvještaji?

Odgovor: Prije davanja samog odgovora važno je znati, a što iz

pitanja nije vidljivo jesu li klubovi samostalne pravne osobe.

Ako klubovi imaju pravnu osobnost (svoj matični broj i OIB)

tada i klubovi i zajednica sastavljaju i predaju financijske

izvještaje. Ako klubovi nemaju pravnu osobnost, već djeluju

kao podružnice zajednici se tada podnosi jedan financijski

izvještaj na razini pravne osobe koji mora obuhvatiti poslo-

vanje zajednice i klubova.

Predaju financijskih izvještaja kontrolira Ministarstvo

financija na temelju podataka iz Registra neprofitnih organi-

zacija. Zbog toga su sve neprofitne organizacije kod upisa

u ovaj Registar i dobile RNO broj kojeg unose i u zaglavlje

financijskih izvještaja.

Izuzetak od obveze sastavljanja i predaje godišnjih fi-

nancijskih izvještaja imaju one neprofitne organizacije čija

je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine bila

manja od 100.000,00 kuna na razini godine i godišnji prihod

uzastopno u prethodne tri godine bio manji od 100.000,00

kuna na razini godine.

Granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigo-

vodstva i predaje financijskih izvještaja podiže se Uredbom o

izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih

organizacija sa 100.000,00 kuna na 230.000,00 kuna. Tako

neprofitna organizacija čija je imovina u prethodne tri godine

uzastopno imala vrijednost manju od 230.000,00 kuna, a

godišnji prihod ostvaren u istom razdoblju iznosio manje

od 230.000,00 kuna neće biti u obvezi vođenja dvojnog

knjigovodstva i primjene računovodstvenog načela nastanka

događaja te predaje financijskih izvještaja. Međutim, kako su

izmjene i dopune stupile na snagu 1. siječnja 2014. godine,

za utvrđivanje obveze predaje financijskih izvještaja za 2013.

godinu primjenjuju se stari kriteriji utvrđeni Uredbom iz 2009.

godine.

Neprofitne organizacije osnovane nakon 1. siječnja 2009.

godine, dakle i one koje su osnovane u 2013. godini dužne

su voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te predavati finan-

cijske izvještaje sljedeće tri godine neovisno o visini prihoda

i imovine.

Detaljne upute o tome tko je obveznik sastavljanja i

predaje financijskih izvještaja nalaze se na internetskim stra-

nicama Ministarstva financija (www.mfin.hr→ Državna rizni-

ca→ Računovodstvo→ Neprofitno računovodstvo→ Uputa

o primjeni članka 71. Uredbe o računovodstvu neprofitnih

organizacija).

Pitanje:Udruga je osnovana i registrirana 2. prosinca 2012. godi-

ne. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine

jedini prihod ostvarila je od članarine članova Udruge čime

neće prijeći iznos od 100.000,00 kuna. Udruga nema druge

imovine. Navedena Udruga pita mora li sastavljati financijski

izvještaj za navedeno razdoblje?

Odgovor:Sve neprofitne organizacije, pa tako i ova Udruga,

osnovane nakon 1. siječnja 2009. godine, obvezne su voditi

dvojno knjigovodstvo i sastavljati te predavati sve financijske

izvještaje propisane Uredbom o računovodstvu neprofitnih

organizacija (tromjesečne, polugodišnje i godišnje), neovi-

sno o visini prihoda i imovine.

Pitanje:Neprofitna organizacija osnovana je prije deset godina.

Ostvaruje prihod ispod 100.000,00 kuna, a vrijednost imovi-

ne također je ispod 100.000,00 kuna. Kome treba dostaviti

podatak da organizacija više neće voditi dvojno knjigovod-

stvo i predavati financijske izvještaje?

Odgovor:Sukladno odredbama Uredbe o računovodstvu neprofit-

nih organizacija da bi neprofitna organizacija bila oslobođena

vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja financijskih

izvještaja treba joj vrijednost imovine uzastopno u prethodne

tri godine biti manja od 100.000,00 kuna na razini godine i

godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od

100.000,00 kuna na razini godine. Ako neprofitna organi-

zacija iz pitanja zadovoljava propisane uvjete obavještava

Ministarstvo financija o promjeni u vođenju knjigovodstva i

obvezi sastavljanja te predaje financijskih izvještaja putem

Obrasca Promjene u Registru neprofitnih organizacija (Obra-

zac: RNO-P).

Pitanje:Mora li Udruga ABC sastaviti i predati godišnji financijski

izvještaj iako u ovoj godini nije bilo poslovnih događaja i

transakcija. Udruga je sukladno Uredbi obveznik sastavljanja

i predaje financijskih izvještaja i na taj način je popunila i

Obrazac: RNO. Trenutno se ne zna daljnja sudbina Udruge

ABC.

Odgovor:Iako u ovoj godini nije bilo poslovnih događaja, niti

transakcija preko žiroračuna na temelju kojih bi se provele

knjigovodstvene evidencije, odnosno evidentirali prihodi i

rashodi ili promjene u bilančnim pozicijama, Udruga ABC

je obvezna predati godišnji financijski izvještaj. Obrasce

financijskih izvještaja Udruga ABC popunjava raspoloživim

podacima kao što su primjerice, stanje žiroračuna, odnosno

višak/manjak - preneseni, dok će AOP oznake na kojima se

unose ostvareni prihodi i rashodi razdoblja ostaviti prazne.

Važno je da Udruga ABC preda FINA-i obrasce finan-

cijskih izvještaja budući da Ministarstvo financija provodi


35Riznica 2/2014


kontrolu ispunjavanja obveza utvrđenih Registrom iz kojeg

je vidljivo da je Udruga obveznik sastavljanja i predaje finan-

cijskih izvještaja za 2013. godinu, jasno ako u međuvremenu

ne dođe do brisanja Udruge ABC iz matičnog registra i

Registra neprofitnih organizacija.

Financijski izvještaj koji neprofitne organizacije trebaju

sastaviti i predati za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca

2013. godine jesu:

- Bilanca na Obrascu: BIL-NPF- Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-

RAS-NPF i - Bilješke.

Financijski izvještaji se predaju:

- Državnom uredu za reviziju: Bilancu na Obrascu: BIL, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-

NPF i Bilješke te

- FINA-i (za potrebe Ministarstva financija i Državnog za-

voda za statistiku): Bilancu na Obrascu: BIL i Izvještaj o

prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF. FINA-i se ne predaju Bilješke.Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za nepro-

fitne organizacije je 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja,

odnosno 3. ožujka 2014. godine.Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija pro-

pisano je da se godišnji financijski izvještaj predaju FINA-i u

elektroničkom i papirnatom obliku.

Obrasci za elektroničku predaju godišnjih financijskih iz-

vještaja objavljeni su na internetskim stranicama Ministarstva

financija (www.mfin.hr→ Državna riznica→ Računovodstvo→ Neprofitno računovodstvo) i FINA-e. Obrasci u elektroničkom

obliku imaju ugrađene matematičke i logičke kontrole koje se

aktiviraju u slučaju pogreške kod popunjavanja obrasca. Za-

glavlje financijskih izvještaja popunjava se samo na jednom

mjestu, i to na „Referentnoj stranici“ koja se izlistava i predaje

FINA-i s potpisom zakonskog predstavnika i pečatom, uz

elektroničku verziju obrazaca.

Ako neprofitne organizacije iznimno FINA-i predaju finan-

cijski izvještaj samo u papirnatom obliku, koriste obrasce Na-

rodnih novina. Za razliku od obrazaca koji se popunjavaju u

elektroničkom obliku, kod popunjavanja obrazaca Narodnih

novina pogreške se uočavaju naknadno, odnosno po pozivu

djelatnika FINA-e.

Sukladno članku 66. Uredbe o neprofitnim organizaci-

jama, neprofitne organizacije čuvaju financijske izvještaje

sastavljene za poslovnu godinu trajno i u izvorniku.

3. SADRŽAJ GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Izgled i sadržaj financijskih izvještaja koji se predaju za

2013. godinu nije se mijenjao u odnosu na prethodnu godi-

nu. Bilanca se sastavlja na Obrascu: BIL-NPF koji je jednak

Obrascu: BIL-NPF kojeg su neprofitne organizacije predavale

na kraju 2012. godine, a Izvještaj o prihodima i rashodima za 2013. godinu na Obrascu: PR-RAS-NPF koji se primjenji-

vao na polugodištu 2013. godine i ne razlikuje se od onoga

koji se predavao za 2012. godinu.

3.1. Bilanca

Bilanca je sustavni pregled imovine, obveza i vlastitih

izvora na određeni datum. Dakle, u bilanci s jedne strane

pratimo imovinu (AOP 001), a s druge strane obveze i vlastite

izvore (AOP 145).

Osnovno obilježje bilance je bilančna ravnoteža prema

kojoj ukupna imovina mora biti jednaka, odnosno uravnote-

žena s ukupnim obvezama i vlastitim izvorima.

Imovina jesu resursi koje neprofitna organizacija kontroli-

ra kao rezultat prošlih događaja i od kojih se očekuju buduće

koristi u obavljanju djelatnosti. Prati se po vrsti, trajnosti i

funkciji u obavljanju djelatnosti, a u neprofitnom sustavu

temeljno se klasificira na: nefinancijsku imovinu - razred 0 i

financijsku imovinu - razred 1.

Obveze jesu neizmirena dugovanja proizašla iz prošlih

događaja, za čiju namiru se očekuje odljev resursa. Vlastiti

izvori su ostatak imovine nakon odbitka svih obveza. Imovina

i obveze iskazuju se po računovodstvenom načelu nastanka

događaja, a tuđa imovina prati se u izvanbilančnoj eviden-

ciji.

Za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine

popunjavaju se svi stupci Obrasca: BIL-NPF. U Bilancu se unose podaci iz glavne knjige i ne smiju se

razlikovati. Iznosi se upisuju u kunama bez lipa, a ako nema

evidentiranih iznosa upisuje se crtica.

Kontrole Obrasca: BIL-NPFU elektroničke obrasce ugrađen je sustav kontrola. Riječ

je prvenstveno o matematičkim kontrolama, primjerice: zbroj

svih podAOP oznaka mora dati zbrojnu AOP oznaku i slično.

Matematičke kontrole nadopunjene su i logičkim kontrolama

koje proizlaze iz načina evidencija.

Ključna kontrola Obrasca: BIL-NPF koja ukazuje na

ispravnost i ažurnost provedenih knjiženja u glavnoj knjizi, a

koje su podloga unosu podataka u Bilancu jest:

AOP 001 Imovina = AOP 145 Obveze i vlastiti izvori

Nadalje, u dijelu iskazivanja rezultata važno je istaknuti

da u Obrascu: BIL-NPF neprofitna organizacija ne može isto-

vremeno iskazati višak prihoda na AOP 199 i manjak prihoda

na AOP 200. Na ove dvije AOP oznake iskazani su viškovi

i manjkovi koji su rezultat prebijanja rezultata poslovanja

tekuće godine s prenesenim rezultatom (viškom ili manjkom)

iz prethodnih godina.

Isječak iz Obrasca: BIL-NPF

Račun iz rač. plana

OPIS AOPStanje

1. siječ-nja

Stanje 31. prosinca

1 2 3 4 5

5 Vlastiti izvori (AOP 196+199-200) 195

51 Vlastiti izvori (AOP 197+198) 196

511 Vlastiti izvori 197

512 Revalorizacijska rezerva 198

5221 Višak prihoda 199

5222 Manjak prihoda 200


36 Riznica 2/2014


Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF


OPIS AOP

Ostvare-no pret-hodne godine

Ostvareno tekuće

razdoblje

1 2 3 4 5

VIŠAK PRIHODA (AOP 001-125)

126

MANJAK PRIHODA (AOP 125-001)

127

5221 Višak prihoda - preneseni 128

5222 Manjak prihoda - preneseni 129

Višak prihoda raspoloživ u slje-dećem razdoblju (AOP 126+128-127-129)

131

Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 127+129-126-128)

Jedna od važnih kontrola ispravnosti financijskih izvješta-

ja, kako Obrasca: BIL-NPF, tako i Obrasca: PR-RAS-NPF,

koja ukazuje i na njihovu povezanost, također je u dijelu

iskazivanja rezultat poslovanja.

Ako je neprofitna organizacija iskazala višak prihoda

na AOP 199 Obrasca: BIL-NPF kao konačan rezultat svog

poslovanja na dan 31. prosinca 2013. godine, tada isti taj

rezultat mora imati iskazan na AOP 130 Obrasca: PR-RAS-

NPF. Odnosno u slučaju poslovanja s manjkom, AOP 200

Obrasca: BIL-NPF mora odgovarati manjku prihoda za po-

kriće u sljedećem razdoblju iskazanog na AOP 131 Obrasca:

PR-RAS-NPF.

Dakle, ključne kontrole između Obrasca: BIL-NPF i

Obrasca: PR-RAS-NPF jesu:

AOP 199 Obrasca: BIL-NPF = AOP 130 Obrasca: PR-RAS-NPFAOP 200 Obrasca: BIL-NPF= AOP 131 Obrasca: PR-RAS-NPF

Sljedeća kontrola ispravnosti obrazaca vezana je na

iskazivanje stanja novčanih sredstava. Stanje iskazano na skupini 11 Novac u banci i blagajni AOP 075 Obrasca: BIL-NPF treba odgovarati AOP 135 Stanju novčanih sred-stava na kraju razdoblja Obrasca: PR-RAS-NPF.

3.2. Izvještaj o prihodima i rashodima

Izvještaj o prihodima i rashodima sustavni je pregled

prihoda i rashoda, te financijskog rezultata za poslovnu

godinu.

Popunjavaju se svi stupci Obrasca: PR-RAS-NPF, stupac

4 Ostvareno prethodne godine i stupac 5 Ostvareno tijekom

razdoblja 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine. Stupac

4. Ostvareno prethodne godine ne popunjavaju neprofitne

organizacije koje su osnovane tijekom 2013. godine i pravne

osobe koje su tijekom 2013. godine prešle iz proračunskog

na računovodstvo neprofitnih organizacija.

U obrascu: PR-RAS-NPF ne mogu istodobno biti popu-

njeni podaci na AOP-ima:

• AOP 126 Višak prihoda poslovanja i AOP 127 Manjak

prihoda poslovanja

• AOP 128 Višak prihoda - preneseni i AOP 129 Manjak

prihoda - preneseni

• AOP 130 Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem

razdoblju i AOP 131 Manjak prihoda i primitaka za pokri-

će u sljedećem razdoblju.

Podaci u dijelu “Dodatni podaci”Od AOP 132 do AOP 145 u Obrascu: PR-RAS-NPF upi-

suju se dodatni podaci. Dodatni podaci mogu se po svom

sadržaju i namjeni grupirati u četiri dijela.

U prvom dijelu, od AOP 132 do AOP 135 prati se stanje

novčanih sredstava na početku godine, ukupni priljevi i

odljevi s računa i blagajni te stanje novčanih sredstava na

kraju godine.

Drugi dio dodatnih podataka u potpunosti je za statističke

potrebe i obuhvaća AOP 136 i AOP 137 na kojima je potreb-

no iskazati prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem

godine i na osnovi sati rada.


DODATNI PODACI

11Stanje novčanih sredstava na početku godine

132

11 - dugovnoUkupni priljevi na novčane račune i bla-gajne

133

11 - potražno Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni 134

11Stanje novčanih sredstava na kraju godine (AOP 132+133-134)

135

Prosječan broj zaposlenih na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj)

136

Prosječan broj zaposlenih na osnovi sati rada (cijeli broj)

137

Sadržaj trećeg dijela dodatnih podataka, od AOP 138

do AOP 145, u cijelosti ukazuje na činjenicu da je ovaj dio

izvještaja izrađen i za potrebe Državnog zavoda za statistiku.

U ovom dijelu od neprofitnih organizacija traži se iskazivanje

vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu.


VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJA U NOVU

DUGOTRAJNU IMOVINUAOP

Ostva-rena

vrijednost u istom

razdoblju prethod-

ne godine

Ostva-rena vri-jednost u istom

razdoblju tekuće godine

indeks (5/4

x 100)

051 Građevinski objekti u pri-premi

138

052 Postrojenja i oprema u pripremi

139

053 Prijevozna sredstva u pripremi

140

054 Vešegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi

141

055 Ostala nematerijalna pro izvedena imovina u pripremi

142

056 Ostala nefinancijska imovina u pripremi

143

Cilj prikupljanja podataka od AOP 138 do AOP 143 je

mogućnost obračuna investicija u dugotrajnu imovinu u

kraćim vremenskim razdobljima odnosno tromjesečjima.

Pri tome je važno naglasiti da se u navedene AOP oznake

Obrasca: PR-RAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne imovine


37Riznica 2/2014


na 31. prosinca 2013. iskazano na bilančnim kontima od 051

Građevinski objekti u pripremi do 056 Ostala nefinancijska

imovina u pripremi.

Prema obrazloženjima Državnog zavoda za statistiku pod

pojmom „Vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotrajnu

imovinu“ obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu,

odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje,

rekonstrukciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastar-

jelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapaciteta.

Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje te popravci

dugotrajne imovine.

Ostvarenim investicijama u novu dugotrajnu imovinu sma-

traju se nabavke od izvođača građevinskih radova, proizvođa-

ča opreme, ostvarena ulaganja u vlastitoj režiji, nabavljena du-

gotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi),

nabavke opreme u trgovini, te nabavke imovine od privatnih

osoba, odnosno investicijska dobra koja još nisu bila predmet

kupoprodaje između neposrednih korisnika tih dobara.

Vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje

se po kupovnim cijenama tj. obuhvaća sve transportne troš-

kove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasniš-

tva (naknade bilježnicima, inženjerima, pravnicima i sl.) i sve

poreze koji se plaćaju na prijenos.

U ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu uklju-

čuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu

budući da izravno utječe na porast nacionalnog bogatstva u

zemlji.

Nabavke se smatraju ostvarene u trenutku promjene

vlasnika, a kod građevinskih radova nabavka je definirana

ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situa-

cijama.

Investicije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaganja u

nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i

ulaganja u stambene objekte.

Investicije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu

obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne

stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade, te ulaganja u

važnija poboljšanja zemljišta. Ulaganja u novu nematerijalnu

dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja

u rudarska istraživanja, računalne programe, patente, prava,

licence, književna i umjetnička djela. Podaci obuhvaćaju i na-

bavku dugotrajne imovine financijskim leasingom. U iskazane

podatke ne uključuje se nabava zemljišta, jer se transakcije

nabave i prodaje poništavaju na razini države.

Četvrti dio Obrasca prati bilančnu poziciju - stanje zaliha

na dan 1. siječnja i na 31. prosinca 2013. godine. Budući da se

od AOP 138 do AOP 144 ne mogu uspostaviti matematičke i/ili

logičke kontrole, na AOP 145 uspostavljen je kontrolni zbroj.



AOPStanje 1. si-ječnja

Stanje na kra-ju izvještajnog

razdoblja

indeks (5/4 x 100)

Stanje zaliha 144

Kontrolni zbroj (AOP 136 do 144)

145

3.3. Bilješke

Bilješke uz financijske izvještaje su detaljnija razrada i

dopuna podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda. Bi-

lješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane. Označavaju

se rednim brojevima s pozivom na AOP oznaku izvještaja na

koju se odnose.

Obvezne Bilješke uz Bilancu jesu:

- pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji, uz ispu-

njenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina

(dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u

tijeku…);

- pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoroč-

nih kredita i zajmova te posebno robnih kredita i financij-

skih najmova (leasing).


Na kraju poslovne godine utvrđuje se rezultat poslovanja

na računima skupine 52 Rezultat poslovanja i obavljaju zaključna knjiženja međusobnim zatvaranjem računa rashoda i prihoda na skupinama računa razreda 3 Prihoda

i 4 Rashoda.

Prije sastavljanja temeljnice i utvrđivanja ukupnih rashoda

i prihoda koji se prenose na račun 5211 Obračun prihoda i

rashoda, valja prethodno provjeriti jesu li pravilno iskazani

rashodi i prihodi, pojedinačno i po razinama.

Utvrđivanje rezultata u neprofitnom računovodstvu obav-

lja se kroz nekoliko faza:1. utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda obračunskog

razdoblja;

2. usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun prihoda

i rashoda);

3. prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/ma-

njak.

Primjer:Neprofitna organizacija je u poslovnoj godini ostvarila:

Rashodi (skupina 41 - 46) 500.000,00 kn

Prihodi (skupina 31 - 36) 300.000,00 kn.

1. Utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda za 2013. godinuNa kraju poslovne godine svi računi u razredima 3 i 4

se zatvaraju. U nastavku se daje primjer zatvaranja računa

razreda 3 i 4.

3 Prihodi 3911 Raspored prihodaS° izravnanja 300.000 S° 300.000 (2) 300.000 300.000 (1)

(1) 300.000 300.000 300.000 300.000

5211 Obračun prihoda i rashoda

300.000 (2)


38 Riznica 2/2014


4 Rashodi 4911 Raspored rashodaS° 500.000 500.000 S° izravnanja (1) 500.000 500.000 (2)

500.000 500.000 (1) 500.000 500.000

5211 Obračun prihoda i rashoda

(2) 500.000

2. Usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun pri-hoda i rashoda)Za ukupan iznos rashoda odobrava se račun rasporeda

rashoda u skupini 49 i zadužuje račun 5211 - Obračun pri-

hoda i rashoda.

Za ukupan iznos prihoda zadužuje se račun rasporeda

prihoda u skupini 39 i odobrava račun 5211 - Obračun pri-

hoda i rashoda.

Red.br. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Obračun rashoda i prihoda

- ukupni rashodi 500.000 4911 41 - 46

- obračun rashoda 500.000 5211 4911

- ukupni prihodi 300.000 31 - 36 3911

- obračun prihoda 300.000 39111 5211

- manjak 200.000 5211

Dakle, na račun 5211 Obračun prihoda i rashoda prenose

se (preko računa rasporeda rashoda - 4911 i rasporeda pri-

hoda - 3911) ukupni ostvareni prihodi i rashodi te se utvrđuje

rezultat poslovanja ostvaren u tekućoj godini.

Neprofitna organizacija u primjeru ostvarila je u poslovnoj

godini manjak prihoda od 200.000,00 na što ukazuje i dugov-

ni saldo na odjeljku 5211.

3. Prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/manjakRezultat se utvrđuje prenošenjem stanja s računa obra-

čuna prihoda i primitaka 5211 na račune podskupine 522

Višak/manjak prihoda.

Ako je potražna strana na računu 5211 Obračun prihoda

i rashoda veća od dugovne za utvrđenu razliku zadužuje se

račun obračuna prihoda i rashoda i odobrava odgovarajući

račun viška prihoda u skupini 52, odnosno račun 5221.

Ako je dugovna strana na računu 5211 Obračun prihoda

i rashoda veća od potražne za utvrđenu razliku odobrava se

račun obračuna prihoda i rashoda i zadužuje račun manjka

prihoda u skupini 52, odnosno račun 5222.

Red.br. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Prijenos obračuna pri-

hoda i rashoda- prijenos manjka prihoda poslovanja

200.000 5222 5211

Preneseni višak prihoda iz 2012. godine mogao se, ako

mu nije određena namjena, koristiti za pokriće rashoda teku-

će 2013. godine. Rashodi 2013. godine knjiže se uobičaje-no - primjenom načela nastanka poslovnog događaja, a preneseni višak prihoda nije potrebno ponovno iskazivati kroz prihode tekuće godine. Dakle, višak 2012. godine ne iskazuje se ponovno kroz prihode tekuće - 2013. go-dine. Ostvareni manjak tekuće godine prebit će se s viškom

prihoda prethodnih razdoblja, kao što je utvrđeno člankom

63. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija: “Saldo

na kraju godine na podskupini 522 utvrđuje se prebijanjem

računa viška i manjka.”

Troškovi tekućeg razdoblja ne smiju se direktno knjižiti

na teret viška prihoda prethodnih godina. Kod zaključivanja

godine, na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda sučelja-

vaju se prihodi i rashodi tekuće godine, a stanje se prenosi na

račune podskupine 522 Višak/manjak prihoda na kojem se,

u ovom slučaju, nalazi i preneseni saldo viška iz prethodnih

godina kojim će se pokriti troškovi tekućeg razdoblja.

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija, Zagreb

KONZULTACIJE I SAVJETI:

KONZULTACIJE I SAVJETI:KONZULTACIJE I SAVJETI:(u cijeni pretplate na časopis Rif)

telefonom: 01 / 46 86 506 svakodnevno od 8 do 13 sati

osobno: po dogovoru sa savjetnicima od 13 do 15 sati

e-mail: [email protected]

rekl-savjetnici.indd 1 1/26/11 10:17:15 AM


39Riznica 2/2014


Neprofitne organizacije od siječnja 2008. godine primjenjuju načelo nastanka događaja. Zbog toga se promijenio način prikazivanja troška amortizacije. Trošak amortizacije je sada raspoređen na sustavnoj osnovi kroz razdoblje vijeka upotrebe dugotrajne imovine. U kategoriju neprofitnih organizacija svrstavaju se nevladine neprofitne organizacije, udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj nije stjecanje profita i za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije. O obračunu amortizacije za 2013. godinu detaljnije u nastavku članka.

IVICA MILČIĆ Stručni članak UDK 657.2

Obračun amortizacije neprofitnih organizacija

1. POSLOVNE KNJIGE I OSNOVNA NAČELA

Dugotrajna imovina neprofitne organizacije početno se

mjeri po trošku nabave imovine ili po procijenjenoj vrijedno-

sti. U trošak nabave dugotrajne imovine uključuje se kupovna

cijena po obračunu dobavljača, troškovi proizvodnje ako je

proizvedena u vlastitoj režiji, carine, nepovratni porezi, troš-

kovi prijevoza i svi drugi troškovi koji se mogu izravno dodati

troškovima nabave i osposobljavanja za početak uporabe.

Temeljna podjela dugotrajne imovine je na financijsku i ne-

financijsku čiji je vijek uporabe duži od jedne godine i koja

duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik. U slučajevi-

ma kada dugotrajna nefinancijska imovina ima nabavnu vri-

jednost manju od 2.000,00 kuna može se otpisati jednokrat-

no. Za razdoblje od 1. siječnja 2014. godine, a zbog izmjene

i dopune Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija

(Nar. nov., br. 158/2013.), kao prag priznavanja u okviru

dugotrajne imovine neprofitne organizacije utvrđena je nova

nabavna vrijednost od 3.500,00 kuna. Slijedom navedenog,

dugotrajna imovina nabavne vrijednosti preko 3.500,00 kuna

će se amortizirati prema stopama ispravka vrijednosti pro-

pisanih Uredbom, a imovina do navedenog iznosa može se

jednokratno otpisati (iskazati ispravak vrijednosti u jednom

iznosu u godini nabave). Dugotrajna imovina čija je nabavna

vrijednost manja od 2.000,00 kuna (za razdoblja zaključno s

31. 12. 2013. godine) svrstana je u kategoriju sitnog inventa-

ra. Ispravak vrijednosti sitnog inventara u pravilu se provodi

jednokratno prilikom stavljanja u upotrebu. Na kontu sitnog

inventara u upotrebi i ispravka vrijednosti sitnog inventara,

sitni inventar ostaje evidentiran do dana otuđenja.

Nefinancijska imovina koja je primljena putem donacija,

također se amortizira, ali se u bilanci priznaje odgođeni prihod u visini nabavne vrijednosti. U kasnijim razdobljima

upotrebe imovine, tj. prikazivanjem troškova, u istoj visini

prikazuje se i prihod od donacija.

Nefinancijska imovina obuhvaća:

- 01 Neproizvedenu dugotrajnu imovinu (materijalna i nema-

terijalna imovina)

- 02 Proizvedenu dugotrajnu imovinu (građevinski objekti,

postrojenja i oprema, prijevozna sredstava, knjige, umjet-

nička djela i ostale izložbene vrijednosti, višegodišnji nasa-

di i osnovno stado i nematerijalna proizvedena imovina)

- 03 Plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti (ple-

meniti metali, drago kamenje, knjige, umjetnička djela i

slično)

- 04 Sitni inventar (zaliha sitnog inventara i sitnog inventara

u uporabi)

- 05 Nefinancijsku imovinu u pripremi (ulaganja u tijeku izra-

de ili nabave proizvedene dugotrajne imovine)

- 06 Proizvedenu kratkotrajnu imovinu (zalihe za obavljanje

djelatnosti, proizvodnju i proizvode te robu za daljnju pro-

daju).

Za sva sredstva dugotrajne imovine potrebno je voditi po-

moćnu poslovnu knjigu dugotrajne nefinancijske imovine i to

po vrsti, količini i vrijednosti (nabavna i otpisana). Pomoćne

poslovne knjige nemoraju se voditi ako se izravnim raščla-

njivanjem stavki glavne knjige osiguravaju potrebni podaci o

imovini. Današnji računalni sustavi u pravilu imaju povezane

pomoćne knjige i glavnu knjigu na način da se jednim uno-

som podataka osiguravaju potrebni podaci kroz izvještaje

koje generira program prema zahtjevu korisnika.

2. ISPRAVAK VRIJEDNOSTI DUGOTRAJNE IMOVINE

Ispravak vrijednosti pojedinog sredstva dugotrajne imovine provodi se linearnom metodom u korisnom vi-

milcic-k.indd 39milcic-k.indd 39 1/30/14 11:37:25 AM1/30/14 11:37:25 AM

40 Riznica 2/2014


jeku upotrebe. Osnovica za ispravak vrijednosti dugotrajne

imovine jest njen početni ili revalorizirani trošak nabave (na-

bavna vrijednost) odnosno procijenjena vrijednost. Zemljišta,

obnovljiva prirodna bogatstva, knjige, umjetnička djela i osta-

le izložbene vrijednosti, plemeniti metali i ostale pohranjene

vrijednosti u pravilu se ne ispravljaju.

Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodi se pri-

mjenom stopa propisanih Uredbom. Iznimno, izvanprora-

čunski korisnici državnog proračuna koji su kao neprofitne

organizacije obveznici primjene odredbi ove Uredbe, mogu

u trenutku nabave nefinancijske imovine iskazati rashode

za nabavu nefinancijske imovine u visini ukupnog troška

nabave.

Tablica 1. Stope amortizacije

Red.br

Naziv sredstva ili skupine sredstva

Vijek trajanja

Godišnja stopa (%)

1 2 3 4

I GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1. stambeni i poslovni objekti od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25

od drveta i ostalog materijala 20 5

2. ceste, željeznice i slični građevinski objekti

25 4

3. ostali građevinski objekti 20 5II POSTROJENJA I OPREMA 1. Uredska oprema i namještaj računala i računalna oprema 4 25

uredski namještaj 8 12,5

ostala uredska oprema 5 20

2. Komunikacijska oprema 5 20 komunikacijski uređaji 5 20

pokretni komunikacijski uređaji 2 50

3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 204. Medicinska i laboratorijska

oprema5

205. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5 precizni i optički instrumenti 5 20

mjerni i kontrolni uređaji:

- mehanički 8 12,5

- elektronički 5 20

6. Sportska i glazbena oprema 5 207. Uređaji, strojevi i oprema za

ostale namjene5 20

III. PRIJEVOZNA SREDSTVA 1. Prijevozna sredstva u cestovnom

prometu8 12,5

osobni automobili i vozila hitne

pomoći5 20

2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu

8 12,5

3. Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu

8 12,5

brodovi veći od 1000 brt 20 5

Red.br

Naziv sredstva ili skupine sredstva

Vijek trajanja

Godišnja stopa (%)

4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu

10 10

IV. KNJIGE Knjige u knjižnicama 5 20

V. VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO

5 20

VI. NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA

1. Ulaganja u istraživanja rudnih bogatstva

10 10

2. Ulaganja u računalne programe 4 25VII. NEPROIZVEDENA

NEMATERIJALNA IMOVINA

patenti, koncesije, licence,

pravo korištenja tuđih sredstava,

višegodišnji zakup i slično

prema trajanju iz

ugovora

Za imovinu koja je nabavljena zaključno s 31. 12. 2007.

čiji je trošak nabave iskazan u cijelosti kao rashod u visini

nabavne vrijednosti, ispravak vrijednosti tereti vlastite izvore.

Iako je u najvećem dijelu dugotrajne imovine, osim onih čiji je

vijek upotrebe preko 5 godina, nabavna vrijednost ispravljena

preko izvora, za imovinu čiji je vijek upotrebe duži nastavlja

se ovakav način ispravka vrijednosti preko izvora. U ana-

litičkoj evidenciji dugotrajne imovine, imovina mora ostati

evidentirana do dana otuđenja, neovisno o tome je li njena

knjigovodstvena vrijednost jednaka nuli.

Primjer 1.: Ispravak vrijednosti imovine nabavljene prije

31. 12. 2007. godine

Ribolovno društvo „Kapitalac“ 2005. godine sagradilo je

na jezeru kojim upravlja lovačku kućicu vrijednosti 25.000,00

kuna. Lovačka kućica stavljena je u upotrebu 30. 6. 2005.

godine. Ispravak vrijednosti provodi se po godišnjoj stopi

od 5%.

Tablica 2. Primjer knjiženja ispravka vrijednosti dugotrajne

imovine nabavljene prije 31. 12. 2007. godine.

Red.br.

Opis IznosKonto

Duguje Potražujep.s. Početno stanje u

knjigovodstvu 25.000,00

8.125,00

02129

02911

1. Obračunata amortizacija

objekta za 2013. 1.250,00 5111 02911

Primjer 2. Ispravak vrijednosti imovine nabavljene nakon

1. 1. 2008. godine

U 2013. godini nabavljen je čamac za namjenu sportskog

ribolovnog društva „Kapitalac“ u vrijednosti 12.000,00 kuna

te je pušten u upotrebu 25. 3. 2013. godine. Ispravak vrijed-

nosti provodi se po stopi od 8%.


41Riznica 2/2014



imovine nabavljene nakon 31. 12. 2007. godine.

Red.br.

Opis IznosKonto

Duguje Potražuje1. Obveza dobavljaču 12.000,00 0232 2424

2. Obračunata amortizacija

za 2012. 640,00 4311 02913

Primjer 3. Ispravak vrijednosti imovine primljene dona-

cijom

Trgovačko društvo doniralo je 25. 3. 2013., 2 računala u

vrijednosti 10.000,00 kuna. Grad je kupio i donirao udruzi 20.

10. 2012. vozilo u vrijednosti 75.000,00 kuna.


imovine primljene donacijom od trgovačkog druš-

tva i grada

Red.br.

Opis IznosKonto

Duguje Potražuje1. Računala 10.000,00 02211 29221

2. Vozilo 75.000,00 02311 29221

3. Obračun amortizacije

Računalo

Vozilo

1.875,00

2.500,00

4311

4311

02912

02913

4. Priznavanje prihoda 1.875,00

2.500,00

29221

29221

3531

3512

Donacije dugotrajne imovine prilikom početnog priznava-

nja evidentiraju se kao odgođeni prihod1, a kasnije kako se

imovina amortizira priznaju se prihodi od donacija. Skupina

1 Izmjene i dopune čl. 20. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organi-zacija, Nar. nov., br. 7/2009.

prihoda od donacija ovisi o tome od koga su donacije pri-

mljene. Razlikujemo donacije:

- iz proračuna

- od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija

- od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba

- od građana i kućanstava.

3. ZAKLJUČAK

Računovodstvo neprofitnih organizacija značajnije se

promijenilo donošenjem Uredbe o računovodstvu neprofitnih

organizacija s primjenom od 1 .siječnja 2008. godine. Po-

sljedično tome promjena je nastala i kod iskazivanja troška

amortizacije. Trošak amortizacije za imovinu koja je puštena

u upotrebu nakon 1. siječnja 2008. godine sustavno se

raspoređuje kroz vijek upotrebe dugotrajne imovine primje-

nom propisanih stopa ispravka vrijednosti. Za imovinu koja

je nabavljena i puštena u upotrebu prije ove izmjene način

iskazivanja ispravka vrijednosti ostaje isti. Za takvu imovinu

ispravljaju se izvori budući da je njena nabavna vrijednost

jednokratno iskazana u trošak u trenutku puštanja u upo-

trebu.

Ivica Milčić, HZRIF, Zagreb

SVAKODNEVNO

8-13 SATI

e-mail: [email protected]:

01 / 4686-506☎

Odgovori.indd. .indd 6 1/24/07 1:26:55 PM


42 Riznica 2/2014


Na kraju poslovne 2013. godine neprofitne organizacije utvrđuju financijski rezultat kao razliku ukupnog prihoda i ukupnih rashoda. Pozitivna razlika predstavlja višak prihoda, a negativna razlika manjak prihoda. Temeljni cilj osnivanja i djelovanja neprofitnih organizacija nije ostvarivanje dobiti, a ukoliko neprofitna organizacija obavlja gospodarsku djelatnost kojom se stječe prihod i ostvaruje dobit, propisano je da se ostvarena dobit koristi za obavljanje i unaprjeđenje djelatnosti u skladu s ciljevima propisanih statutom. Iz tih razloga donosi se odluka o namjeni korištenja utvrđenog viška odnosno o pokriću manjka u budućem razdoblju.


Raspored viška i pokriće manjka prihoda neprofitnih organizacija

1. UVOD

Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar.

nov., br. 10/08., 7/09. i 158/13.), prihodi i rashodi se priznaju uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događa-ja. Računovodstveno načelo nastanka događaja u iskazivanju prihoda znači da se prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga - recipročni prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o naplati, ali pod uvjetom da se mogu izmjeriti. Za razliku od recipročnih prihoda, nerecipročni prihodi u koje se ubrajaju članarine, pomoći, doprinosi i slični prihodi, priznaju se pod uvjetom da su naplaćeni odnosno ras-položivi u izvještajnom razdoblju na koje se odnose. Rashodi se priznaju odmah po nastanku poslovnog događaja, u izvje-štajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju.

Načelo sučeljavanja vezano za računovodstveno načelo nastanka događaja zahtijeva da se prihodima razdoblja, recipročnim prihodima po načelu nastanka događaja i nereci-pročnim prihodima po novčanom načelu, sučeljavaju rashodi razdoblja, priznati prema nastanku poslovnog događaja. Su-čeljavanjem prihoda i rashoda priznatih u obračunskom razdo-blju za 2013. godinu, utvrđuje se rezultat poslovanja, odnosno višak ili manjak prihoda.

Sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za 2013. godinu prethodi knjigovodstveno evi-dentiranje svih poslovnih događaja, promjena i transakcija za razdoblje siječanj - prosinac 2013. godine. Knjiženje i eviden-tiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji se na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama i prema propisanom računskom planu za neprofitne organizacije.


Prije izrade financijskih izvješća za 2013. godinu i propi-

sanih obrazaca financijskih izvještaja, potrebno je provesti

zaključna knjiženja kojima se utvrđuje rezultat poslovanja.

Utvrđivanje rezultata obavlja se u nekoliko faza:

1. utvrđivanje prihoda i rashoda izvještajnog razdoblja

2. obračun prihoda i rashoda

3. prijenos razlike prihoda i rashoda na višak/manjak priho-

da.

2.1. Utvrđivanje prihoda i rashoda izvještajnog razdoblja

Na kraju godine, računi razreda 3 - prihodi i razreda 4 -

rashodi se zatvaraju preko računa rasporeda prihoda i rasho-

da skupine 39 i 49. Skupine računa 39 - Raspored prihoda i

49 - Raspored rashoda služi za zaključivanje razreda na kraju

izvještajnog razdoblja.

Red.broj OPIS Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Utvrđivanje prihoda i rashoda

izvještajnog razdoblja- ukupni prihodi - raspored prihoda - ukupni rashodi - raspored rashoda

800.000800.000550.000550.000

Σ 31 - 36Σ 41 - 46

49111

Σ 31 - 3639111

Σ 41 - 46

Ukupni prihodi poslovanja iskazani na skupinama od 31

do 36 se zatvaraju preko računa 39 - raspored prihoda, a

ukupni rashodi poslovanja iskazani na skupinama 41 do 46

zatvaraju se preko računa 49 - raspored rashoda.

2.2. Obračun prihoda i rashoda

Na kraju izvještajnog razdoblja, a u skladu s člankom

62. st. 1. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija,

rezultat se utvrđuje tako da se za ukupan iznos rashoda

odobravaju računi rasporeda rashoda u skupini 49 i zadužuju


43Riznica 2/2014


računi obračuna prihoda i rashoda odjeljka 5211. Za ukupni

iznos prihoda zadužuju se računi rasporeda prihoda u skupini 39 i odobravaju računi obračuna prihoda i rashoda odjeljka 5211.

Red.broj OPIS Iznos


1 2 3 4 51. Utvrđivanje prihoda i rasho-

da izvještajnog razdoblja- raspored prihoda - raspored rashoda

800.000550.000

3911152111

5211149111

Preko računa 39 - raspored prihoda odobrava se obračun prihoda i rashoda za 800.000 kuna prihoda, a preko računa 49 - raspored rashoda terete se ukupni rashodi u iznosu 550.000 kuna.

2.3. Utvrđivanje rezultata poslovanja

Sukladno čl. 62. st. 2. Uredbe o računovodstvu neprofit-

nih organizacija, utvrđeni rezultati s odjeljka 5211 - obračun

prihoda i rashoda se prenose na odgovarajuću podskupinu

522 - višak/manjak prihoda. Ako je dugovna strana na računu

5211 - obračun prihoda i rashoda veća od potražne strane,

za utvrđenu razliku odobrava se račun obračuna prihoda i

rashoda i zadužuje račun 5222 - manjak prihoda. Ukoliko je

veća potražna strana od dugovne, odobravaju se računi na

odjeljku 5221 - višak prihoda.

Red.broj OPIS Iznos

Račun


1.Prijenos obračuna prihoda i rashoda poslovanja - višak prihoda

250.000 52111 52211

Dugovni ili potražni saldo obračuna prihoda i rashoda

prenosi se na skupinu 522 - višak ili manjak prihoda poslov-

ne godine. Shodno tome, u podskupini 522 ne može biti

istodobno iskazan i višak i manjak prihoda. Prema primjeru,

neprofitna organizacija je ostvarila 250.000 kuna viška pri-

hoda.

3. RASPORED VIŠKA PRIHODA

Raspoređivanje viška prihoda neprofitnih organizacija provodi se sukladno internim statutarnim pravilima i nije uređeno posebnim propisima, osim zabrane stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe, dakle raspodjele viška pri-hoda/dobiti članovima i trećim osobama. Donošenje odluke o rasporedu viška nije obvezno propisano. Odluka ima interni karakter i služi određivanju buduće namjene viška.

Ukoliko višku prihoda nije određena namjena, što je slučaj kod većine neprofitnih organizacija, on će se automa-tizmom koristiti za financiranje rashoda u narednoj poslovnoj godini. To znači da će se višak prihoda zadržati na bilančnoj poziciji 5221 - Višak prihoda - preneseni, sve do utvrđivanja rezultata sljedeće poslovne godine kada će biti sučeljen s novim financijskim rezultatom. Bude li taj rezultat pozitivan, preneseni višak će se kumulirati, odnosno uvećati. Ukoliko neprofitna organizacija ostvari negativan rezultat, manjak

prihoda pokrit će se prenesenim viškom iz prethodnih godi-na, jer su prenesenim viškovima prihoda zaista i financirani rashodi tekućeg razdoblja.

Rashodi tekuće godine koji se financiraju iz viška priho-

da knjiže se razvrstavanjem u razredu 4 prema prirodnim

vrstama, a preneseni višak prihoda ne iskazuje se ponov-

no kroz prihode tekuće godine. Troškovi tekućeg razdo-

blja ne knjiže se direktno na teret viška prihoda prethodnih

godina.

U pravilu, o načinu korištenja viška prihoda iskazanog na

računu 5221, odnosno namirenju manjka iskazanog na raču-

nu 5222 na kraju poslovne godine odlučuje osnivač u sklopu

prihvaćanja financijskih izvještaja. Napominjemo da osnivač,

odnosno upravno tijelo može, ali i ne mora, odlukom utvrditi

namjenu korištenja viška, primjerice za rezerve, kupnju ne-

kretnine ili drugu namjenu.

To će u knjigovodstvu značiti da je konto 5221 potrebno

raščlaniti prema strukturi utvrđenoj odlukom. Primjerice,

osnivač može odlučiti da se višak namjenski rasporedi na

dio za buduće investicije, tekuću rezervu i za pokretanje nove

programske aktivnosti. Iznose iz odluke valja proknjižiti na

analitičkim računima, npr. 52211 - Višak prihoda za investi-

cije, 52212 - Višak prihoda za rezerve, 52213 - Višak prihoda

za aktivnost.

Primjer: Udruga je za 2013. godinu ostvarila višak prihoda po-

slovanja u iznosu 250.000,00 kn. Osnivač donosi odluku o

rasporedu viška.

Udruga ZvončićMarka Marulića 6Zagreb

Na temelju čl. ___ Udruge Zvončić iz Zagreba, Marka Marulića 6, Skupština udruge na sjednici održanoj 8. ožujka 2014. godine donosi

ODLUKUO RASPOREDU VIŠKA PRIHODA ZA 2013. g.

Temeljem usvojenih financijskih izvještaja, višak prihoda za 2013. godinu u iznosu 250.000,00 kn raspoređuje se:- iznos od 180.000,00 kn za nabavu nove dugotrajne imovine,- iznos od 70.000,00 kn za rezerve.

Predsjednik Skupštine Udruge:

Računovodstveno evidentiranje rasporeda viška prihoda

za 2013. godinu prema Odluci Skupštine provodi se u 2014.

godini:

5221 - Višak prihoda 52211 - Višak prihoda za nabavu

dugotrajne imovine

So 31. 12. 2013. 250.000

(1) 250 00

180.000 (1) Odluka od 08.03.2014.

52212 - Višak prihoda za rezerve

70.000 (1)


44 Riznica 2/2014


Preneseni višak prihoda za nabavu dugotrajne imovine

će se postupno koristiti sukladno ekonomskom trošenju na-

bavljene imovine iskazanom u visini obračunane amortizacije

novonabavljene dugotrajne imovine.

To ne znači da iznos obračunane amortizacije tekuće go-

dine treba direktno knjižiti na teret prenesenog viška prihoda,

a pogotovo se ne treba preneseni namjenski višak prihoda

prenijeti na prihode. Iznos obračunane amortizacije uveća-

va ukupne rashode, a samim tim odražava se i na rezultat

poslovanja. Ukoliko je ostvaren manjak prihoda poslovanja

u sljedećoj godini, pokriće manjka prihoda će se izvršiti

smanjenjem namjenskog viška prihoda za nabavu dugotrajne

imovine za iznos obračunane amortizacije te imovine.

Neprofitne organizacije kojima je za potrebe poslovanja

potrebna dugotrajna imovina, ponekad ostvareni višak priho-

da poslovanja namijeni za nabavu nefinancijske dugotrajne

imovine (zemljišta, baštine, umjetnička djela, muzejska i

arhivska građa trajne vrijednosti) koja se ne amortizira. S

obzirom da kod ovakve imovine nema ekonomskog trošenja,

neće biti ni evidentiran trošak amortizacije koji će utjecati na

ostvareni rezultat poslovanja pa se shodno tome ne može ni

„iskoristiti“ namjenski višak prihoda za nabavu ovakve imo-

vine. U ovakvom slučaju primjereno je da se dio utvrđenog

viška prihoda, uložen u nabavu dugotrajne imovine koja se

ne amortizira rasporedi u trajne izvore vlasništva, tj. vlasti-

te izvore u podskupinu 511.

Primjer: Golf klub je ostvario višak prihoda za 2013. godinu u

iznosu 1.050.000,00 kn. Tijekom 2013. godine iz ostvarenih prihoda kupljeno je zemljište za 1.000.000,00 kn, iskazano je u razredu 0. U sklopu usvajanja financijskih izvještaja za 2013. g. skupština donosi odluku o rasporedu viška prihoda za 2013. godinu.

Golf klubStjepana Radića 2BrtoniglaNa temelju čl. ___ Statuta Golf kluba iz Brtonigle, Stjepana Radi-ća 2, Skupština Golf kluba na sjednici održanoj 11. ožujka 2014. godine donosi

ODLUKUO RASPOREDU VIŠKA PRIHODA ZA 2013. g.

Temeljem usvojenih financijskih izvještaja za 2013. godinu ostvareni višak prihoda poslovanja u iznosu 1.050.000,00 kn raspoređuje se:- u trajne izvore (uloženo za nabavu neproizvedene dugotrajne

materijalne imovine - zemljišta za igranje golfa) u iznosu od 1.000.000,00 kn

- za prijenos i financiranje rashoda u sljedećoj godini: 50.000,00 kn.

Predsjednik Skupštine:

Računovodstveno evidentiranje rasporeda viška prihoda

za 2013. godinu prema odluci provodi se u 2014. godini, s

danom donošenja Odluke:

5221 - Višak prihoda 511 - Vlastiti izvori

1.050.000 so 31.12.2013. xxxx So

1.000.000 (1) (1) 1.000.000

Logično je ovakvo postupanje i donošenje odluke o ras-

podjeli viška prihoda po kojoj nabava zemljišta tereti ostva-

reni višak prihoda, a povećavaju se vlastiti izvori. Zemljište je

nabavljeno, financijska sredstva smanjena jer je obveza vje-

rojatno plaćena, a budući da se ne obračunava amortizacija

za ovu vrstu imovine, neće se iskazivati rashod.

4. POKRIĆE MANJKA PRIHODA

Ukoliko je poslovanjem neprofitne organizacije u tekućoj

godini ostvaren manjak prihoda, može se pokriti iz prene-

senog viška prethodnih godina, vlastitih izvora ili uplatom

članova ili osnivača. O načinu pokrića manjka prihoda

iskazanog na računu 5222 - manjak prihoda poslovanja od-

lučuje osnivač, ali je to više formalna odluka budući da će se

manjak prihoda računovodstvenim automatizmom pokriti iz

viškova prihoda iz prethodnih godina.

Dakle, ukoliko se ostvarenim viškom prihoda pokriva manjak prihoda prenesenih iz prethodnih obračunskih razdoblja, nije potrebno donositi odluku o raspodjeli viška prihoda tekuće godine.

Pokrivanje ostvarenog manjka tekućeg razdoblja prene-

senim viškom prihoda iz prethodnih godina računovodstveno

će se provesti prebijanjem iskazanih stanja na računima

viškova i manjkova prihoda u podskupini 522. U skladu s

člankom 63. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organiza-

cija „Saldo na kraju godine na podskupini 522 utvrđuje se

prebijanjem računa viška i manjka”, u bilanci će već na dan

31.12. 2013. godine biti iskazano neto stanje viška ili manjka

prihoda.

Međutim, ako su preneseni viškovi nedostatni ili su izri-

čito namjenskog karaktera, osnivač može odlučiti da manjak

pokrije:

- prihodima iz aktivnosti sljedećih razdoblja (budućim viš-

kovima prihoda),

- dodatnim uplatama osnivača za pokriće manjka (npr.

povišenim članarinama, donacijama i sl.).

Valja napomenuti da zakonske obveze pokrića iskazanog

manjka prihoda nema. Dok je neprofitna organizacija solvent-

na i likvidna, dakle uredno izmiruje svoje financijske obveze

prema okruženju, njena uspješnost poslovanja je interna

stvar njenog menadžmenta i osnivača.

Primjer: Odluka o pokriću manjka prihoda

Primjer: Neprofitna organizacija „Hrčak“ je ostvarila manjak pri-

hoda poslovanja u 2013. godini u iznosu 70.000,00 kn. U početnoj bilanci na dan 1. 1. 2013. iskazan je preneseni višak prihoda u iznosu od 100.000,00 kn. Prema formalnoj odluci osnivača, ostvareni manjak prihoda pokrit će prenesenim viškom prihoda iz 2012. godine.


45Riznica 2/2014


Računovodstveno evidentiranje pokrića manjka pri-hoda:5221 - Višak prihoda poslovanja 5222 - Manjak prihoda poslovanja

100.000 70.000,00 REZULTAT ZA 2013.

So 01. 01. 2012.

70.000 (1)

70.000 (1)

pokriće manjka prihoda

iz prenesenog viška

5. NEPROFITNE ORGANIZACIJE OBVEZNICE POREZA NA DOBIT

Temeljni cilj osnivanja i djelovanja neprofitnih organizacija

nije usmjeren ostvarivanju dobiti. Osim statutarnih odredbi

kojima se definira neprofitni karakter djelovanja ovih orga-

nizacija i zakonske odredbe upućuju na to. Tako se u čl. 2.

st. 1. Zakona o udrugama (Nar. nov., br. 88/2001.) i čl. 1. st.

2. Zakona o ustanovama (Nar. nov., br. 76/1993., 29/1997.,

47/1999., 35/2008.), izričito navodi da udruge i ustanove

svoje djelatnosti ne obavljaju radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.

Odredbama čl. 2. st. 6. Zakona o porezu na dobit nave-

deno je da „ ... vjerske zajednice, političke stranke, sindikati,

komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna

društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice,

sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije

nisu obveznici poreza na dobit.“Neprofitne organizacije mogu obavljati ostale pa i gospo-

darske djelatnosti kojima se stječe prihod, a shodno tome i

ostvariti dobit, ali je člankom 5. Zakona o udrugama propi-

sano da se ona mora koristiti isključivo za obavljanje i una-pređenje djelatnosti koja je u skladu s ciljevima neprofitne

organizacije utvrđenih statutom.

U određenim situacijama neprofitne organizacije koje

se bave gospodarskom djelatnošću mogu biti uključene u

sustav oporezivanja dobiti koju ostvare tom djelatnošću,

ako bi neoporezivanje takve djelatnosti dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu. Detaljnije pojašnje-

nje poreznog statusa navedeno je u čl. 2. st. 7. Zakona o

porezu na dobit prema kojem ako se obavlja gospodarska

djelatnost, a ako neoporezivanje takve djelatnosti dovodi do

stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava

može na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih

obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su neprofitne organizacije obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

Prilikom procjene gospodarske djelatnosti koju obavlja

neprofitna organizacija potrebno je utvrditi obavlja li se

gospodarska djelatnost s navedenom namjerom. Prema čl,

6. Pravilnika o porezu na dobit „Ako pravna osoba u svojim

aktima o osnivanju nema cilj ostvarivanje dobiti nego samo

prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe

razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja

djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i

poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti.“

Slijedom citiranih zakonskih odredbi, s aspekta poreznog

položaja u sustavu poreza na dobit, a time i računovodstvenog

statusa, u praksi postoje tri osnovne skupine neprofitnih orga-

nizacija. To su:

1. Neprofitne organizacije koje nisu obveznice poreza na dobit

Ove organizacije su najbrojnije i primjenjuju isključivo

Uredbu o računovodstvu neprofitnih organizacija i u

segmentu računovodstvenog evidentiranja i financijskog

izvještavanja.

2. Neprofitne organizacije koje su rješenjem porezne uprave uključene u sustav oporezivanja dobiti za dio svojih djelatnosti, odnosno samo za određenu gospo-

darsku djelatnost koju obavljaju u sklopu svojih ukupnih

djelatnosti.

Ove organizacije također primjenjuju Uredbu o računo-

vodstvu neprofitnih organizacija na svoje cjelokupno po-

slovanje, ali su za potrebe utvrđivanja osnovice poreza na

dobit dužne osigurati i podatke o prihodima i rashodima

gospodarske, oporezive djelatnosti.

3. Neprofitne organizacije poduzetnici Ove organizacije su zbog posebnih propisa koji uređuju

njihove djelatnosti, formalno-pravno osnovane i statutar-

no uređene kao neprofitne organizacije, ali se smatraju

poduzetnicima. Te su ustanove u cijelosti, sukladno st. 3.

čl. 6. Pravilnika, uključene u sustav oporezivanja dobiti

ukupne djelatnosti, već samim početkom obavljanja dje-

latnosti. Radi se o privatnim ustanovama u djelatnostima

zdravstva, socijalne skrbi, sporta i sl. Ove organizacije ne

primjenjuju Uredbu o računovodstvu neprofitnih organi-

zacija, već kao obveznici poreza na dobit vode poduzet-

ničko računovodstvo prema Zakonu o računovodstvu.

6. ZAKLJUČAK

Prilikom usvajanja financijskih izvještaja osnivač odlučuje

o načinu korištenja viška prihoda odnosno pokrića manjka

prihoda pa je ponekad i neophodno donijeti odluke o na-

mjeni korištenja utvrđenog viška prihoda, odnosno pokriću

manjka u budućim razdobljima. Za razliku od poduzetnika,

višak prihoda ne podliježe raspodjeli i isplatama vlasnicima u

smislu plaćanja poreza na dobit. Kod neprofitnih organizacija

koje su rješenjem Porezne uprave postale obveznici za dio

gospodarske djelatnosti, ostvarena dobit može se koristiti

za obavljanje i unapređenje djelatnosti usklađene s ciljevima

neprofitne organizacije.



46 Riznica 2/2014

FINANCIJE

Temeljem Zakona o fiskalnoj odgovornosti, čelnici proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika već treću godinu zaredom predaju Izjavu o fiskalnoj odgovornosti kojim potvrđuju da su u radu osigurali zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu ili financijskom planu. Čelnik uz Izjavu prilaže popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana tijekom 2013. godine. Autorice u članku daju osnovne napomene za svako od pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti za 2013. godinu.

Mr. sc. ANDREJA MILIĆ, mr. sc. JASNA NIKIĆ Stručni članak UDK 336.64

Popunjavanje Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

1. UVOD

Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2013. godinu s pra-

tećom dokumentacijom dostavljaju do 28. veljače 2014.

godine:

- čelnici proračunskog i izvanproračunskog korisnika dr-

žavnog proračuna

- čelnici proračunskog i izvanproračunskog korisnika pro-

računa JLP(R)S. Ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela or-

ganizacijske klasifikacije te načelnici općina, gradonačelnici

odnosno župani imaju rok do 31. ožujka 2014. godine.Čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskom

saboru dostavljaju Izjavu Hrvatskom saboru uz godišnje

izvješće o radu.

Jedna od vjerojatno najvažnijih podloga temeljem koje

ravnatelji potpisuju Izjavu o fiskalnoj odgovornosti je popu-

njeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti koji obuhvaća pitanja

iz sljedećih područja:

- 15 pitanja iz područja planiranja proračuna/financijskog

plana

- 13 pitanja iz područja izvršavanja proračuna/financijskog

plana

- 13 pitanja iz područja javne nabave

- 20 pitanja iz područja računovodstva i

- 6 pitanja iz područja izvještavanja.

Radi se o detaljnoj analizi i samoprocjeni funkcioniranja

sustava financijskog upravljanja i kontrola te korištenja pro-

računskih sredstava. Po svim pitanjima iz Upitnika provodi

se testiranje te upućuje na način samog testiranja kako bi

procijenili postupa li se i u kojoj mjeri u skladu s propisanim

zakonodavnim okvirom. Testiranje se najčešće provodi na

uzorku, relativnog broja ugovora, vrijednosti ili apsolutnog

broja dokumenata. Ponekad se za uzorak traži preslika do-

kumenta, izvješće ili referenca. S ciljem bolje sistematizacije

dokaza o provedenom testiranju može se formirati tablica za

testiranje u koju se unose reference dokumenata uzetih za

uzorak za testiranje kako bi se kod provođenja naknadnih kon-

trola postupak testiranja mogao ponoviti. Tablice za testiranje

s uzetim uzorcima se zajedno s ostalim rezultatima testiranja

dokumentiraju i pohranjuju u Predmet fiskalne odgovornosti za

određenu godinu.

Na sva pitanja iz Upitnika mora se odgovoriti potvrdno,

djelomično potvrdno ili negativno. Ako pitanje nije primjenjivo

na obveznika, na pitanje se odgovara: „NIJE PRIMJENJIVO

- N/P“. Negativan odgovor i djelomično potvrdan odgovor na

pitanja iz pojedinog područja Upitnika upućuje na postojanje

slabosti i/ili nepravilnosti.

Potvrdan odgovor „DA“ daje se onda ako su usvojeni

potrebni procesi, procedure odnosno kontrole te ako postoje

potrebni pisani dokumenti ili interni akti koji su primijenjeni u

najmanje 98% poslovnih aktivnosti na koje se pitanje odnosi.

Negativan odgovor „NE“ daje se onda ako se potrebni procesi,

procedure odnosno kontrole ne provode ni u jednoj poslovnoj

aktivnosti na koje se pitanje odnosi, odnosno ako se provode

u manje od 90% poslovnih aktivnosti na koje se pitanje odnosi

i ne postoje potrebni pisani dokumenti ili interni akti, s tim da je

u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti potrebno evidentira-

ti slabost odnosno nepravilnost. Djelomično potvrdan odgovor

daje se u slučajevima predviđenima u Upitniku i onima koji

nisu obuhvaćeni potvrdnim i negativnim odgovorom, s tim da

je u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti potrebno eviden-

tirati slabost odnosno nepravilnost.

MILIC NIKIC.indd 46MILIC NIKIC.indd 46 1/30/14 11:40:09 AM1/30/14 11:40:09 AM

47Riznica 2/2014

FINANCIJE

Preslika dokumentacije koja se prilaže uz Izjavu o fi-

skalnoj odgovornosti za 2013. godinu i svi drugi dokumenti

temeljem kojih se daje Izjava, dokumentiraju se u Predmetu

o fiskalnoj odgovornosti za 2013. godinu.

2. PROVOĐENJE TESTIRANJA I DOKAZI PO PITANJIMA IZ PODRUČJA PLANIRANJA PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA

Upitnik obuhvaća 15 pitanja iz područja planiranja pro-

računa/financijskog plana. Na ova pitanja nije moguće dati

djelomičan odgovor, već je potrebno odgovoriti sa „DA“ ili

„NE“ odnosno „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“. U nastavku daju

se pitanja iz ovog područja obuhvaćena Upitnikom o fiskalnoj

odgovornosti i obrazloženja vezana uz ista.

1. Strateški plan je sastavljen i objavljen na web stranicama (odgovaraju ministarstva i druga tije-lo državne uprave na razini razdjela organizacij-ske klasifikacije)

Sukladno članku 23. Zakona o proračunu (Nar. nov., br.

87/08. i 136/12.) strateške planove za trogodišnje razdoblje

izrađuju ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela

organizacijske klasifikacije. Sva ministarstva i druga središ-

nja tijela državne uprave koja su odgovorna Vladi Republike

Hrvatske obvezna su izraditi strateške planove u skladu sa

Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sre-

dišnjih tijela državne uprave (Nar. nov., br. 150/11. i 22/12.).

Svi obveznici dužni su strateške planove objaviti na svojim

službenim web stranicama. Sve upute za izradu strateških

planova za prethodne cikluse dostupne su na službenim

stranicama Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/stra-

teskoplaniranje. Za potrebe popunjavanja Upitnika za 2013.

testira se sastavljanje i objava strateškog plana za razdoblje

2014. - 2016. Dokaz za ovo pitanje je link na web stranicu na

kojoj su objavljeni strateški planovi.

2. Programi iz financijskog plana povezani su s cilje-vima iz strateškog plana (odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije)

Strateškim planom definiraju se pravci djelovanja ob-

veznika, dok se proračunom definiraju programi, aktivnosti

i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za njihovu pro-

vedbu. Budući da je strateški plan nemoguće provesti bez

sredstava, logičan je zaključak da je to jedino moguće ako

su programi u proračunu povezani s ciljevima iz strateških

planova. Stoga su obveznici dužni povezati ciljeve i načine

ostvarenja iz strateškog plana s programima i aktivnostima/

projektima iz državnog proračuna putem veznih tablica. Veza

strateškog plana i državnog proračuna iskazuje se u obliku

tablice, a kao predložak može poslužiti tablica koju kao prilog

uz upute za izradu strateških planova daje Ministarstvo finan-

cija na svojim internetskim stranicama.

Povezivanje strateškog plana za razdoblje 2014. - 2016.

i financijskog plana za isto razdoblje, testira se u 2013., prili-

kom sastavljanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2013.

Dokaz za ovo pitanje su vezne tablice iz kojih je vidljiva

veza programa iz financijskog plana i ciljeva iz strateškog

plana.

3. Upravno tijelo nadležno za financije jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave je na-kon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Mi-nistarstva financija izradilo upute za izradu pro-računa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s limitima i dostavilo ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske i izvanproračunske korisnike)

U skladu s odredbama članaka 26. i 27. Zakona o proraču-

nu ministar financija izrađuje Upute za izradu proračuna jedini-

ca lokalne i područne (regionalne) samouprave za trogodišnje

razdoblje. Upute se objavljuju na web stranici Ministarstva

financija http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni.

Na temelju objavljenih Uputa upravno tijelo županije,

grada i općine nadležno za proračunskog korisnika dužno je izraditi svoje upute za izradu financijskog plana za trogodiš-

nje razdoblje i dostaviti ih proračunskim i izvanproračunskim

korisnicima proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave, kao podlogu za izradu njihovog prijedloga fi-

nancijskog plana. Napominjemo kako se pod izradom uputa

proračunskim korisnicima nikako ne može smatrati prosljeđi-

vanje Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave za trogodišnje razdoblje izrađenih od

strane Ministarstva financija. Davanje usmenih ili telefonskih

uputa, održavanje konzultacija i dogovora je moguće. ali za-

ključci temeljeni na njima trebaju biti pretvoreni u pisane upute

i dostavljeni proračunskim korisnicima. Najčešća pogreška

JLP(R)S je ne dodjeljivanje tzv. limita odnosno visine financij-

skog plana po proračunskim korisnicima. Utvrđivanje visine

financijskog plana za svakog proračunskog korisnika odno-

sno visine sredstava iz proračuna namijenjenih financiranju

programa proračunskog korisnika, olakšat će proračunskom

korisniku izradu prijedloga financijskog plana, a upravnom

tijelu za financije pojednostaviti izradu zajedničkog prijedloga

financijskog plana korisnika iz svoje nadležnosti.

One jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

koje su izradile upute za izradu proračuna jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. - 2016.

i dostavile ih svojim proračunskim i izvanproračunskim koris-

nicima, ali nisu niti na jedan način (u apsolutnim ili relativnim

iznosima) utvrdile limite financiranja iz proračuna tim istim

korisnicima, na ovo pitanje odgovaraju s „NE“.

Jedinica koja ima proračunske korisnike na ovo pitanje

ne može odgovoriti nije primjenjivo -“N/P”. Dokaz o obavlje-

nom testiranju ovog pitanja predstavlja preslika dopisa koji je

dostavljen proračunskim i izvanproračunskim korisnicima s

predmetnom uputom ili jednostavno, referenca dopisa.


48 Riznica 2/2014

FINANCIJE

4. Ministarstvo je nakon primitka Uputa za izradu prijedloga državnog proračuna od Ministarstva financija izradilo i dostavilo upute s limitima pro-računskim korisnicima iz svoje nadležnosti (od-govaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike)

Ovim se pitanjem provjerava jesu li ministarstva koja u

svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike istima dosta-

vila upute s limitima, a ujedno se ministarstva dodatno obve-

zuju na primjenu pristupa planiranja od „vrha prema dnu“ i na

korisnike iz svoje nadležnosti.

Kao što Ministarstvo financija dodjeljuje limite ministar-

stvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela, nadležna

ministarstva obvezna su sastaviti uputu i dodijeliti limite

svojim proračunskim korisnicima, uključujući i treću razinu

korisnika. Na temelju utvrđenih limita proračunski korisnici

izrađuju prijedloge financijskih planova i dostavljaju ih nad-

ležnom ministarstvu, koje na temelju prikupljenih prijedloga

sastavlja usklađeni prijedlog financijskog plana. Ministarstva

su obvezna dostaviti Ministarstvu financija presliku dopisa/

upute kojom su trećoj razini svojih korisnika dostavili upute

za izradu financijskih planova.

Ona ministarstva koja su u 2013. izradila upute za razdo-

blje 2014. - 2016. i proslijedila ih korisnicima iz svoje nadlež-

nosti, ali nisu niti na jedan način utvrdila limite za financiranje

proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti (u apsolutnim

ili relativnim iznosima), na ovo pitanje odgovaraju s „NE“.

Nadležno ministarstvo koje koja ima proračunske ko-

risnike na ovo pitanje ne može odgovoriti nije primjenjivo

-“N/P”.

Dokaz o obavljenom testiranju ovog pitanja predstavlja

preslika ili referenca dopisa koji je dostavljen proračunskim

korisnicima s uputom za izradu prijedloga financijskog plana

za razdoblje 2014. - 2016.

5. Financijski plan proračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodiš-nje razdoblje, razvrstane prema proračunskim kla-sifikacijama i obrazloženje prijedloga financijskog plana

6. Financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rasho-de i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama, obrazloženje prijedloga financijskog plana1

7. Obrazloženje financijskog plana proračunskog ko-risnika državnog proračuna i proračunskog ko-risnika jedinice lokalne i područne (regionalne)

1 Uredbom o izmjenama Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 130/13.) promijenjeno je pitanje br. 6. u obrascu Upitnik o fiskalnoj odgovornosti (Prilog 2).

samouprave sadrži sažetak djelokruga rada pro-računskog korisnika, obrazložene programe, za-konske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocje-ne potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima pro-grama temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju.

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regio-

nalne) samouprave i državnog proračuna treće razine (muzeji,

kazališta, ustanove u kulturi, sveučilišta, fakulteti i ostali) ob-

vezni su izraditi financijski plan koji je do 31. prosinca 2013.

moralo usvojiti sanacijsko vijeće/školski odbor/upravno vije-

će odnosno sveučilišno/fakultetsko/upravno vijeće i sl., i to s

razradom prihoda i rashoda do treće razine računskog plana

za tekuću godinu, a projekcije za sljedeće dvije godine do

druge razine računskog plana. Usvajanje financijskog plana

do 31. prosinca 2013. nužno je kako bi se od 1. siječnja 2014.

mogle preuzimati i izvršavati nove obveze.

Napominjemo kako proračunski korisnik u financijskom

planu treba iskazati sve svoje prihode i rashode bez obzira

na moguće uplate dijela prihoda korisnika u državni proračun

ili proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-

prave kao i podmirivanje dijela rashoda korisnika direktno s

računa proračuna. Financijski plan korisnika treba biti urav-

notežen. Izuzev prihoda i rashoda (korisnici najčešće nemaju

primitaka i izdataka) potrebno je u plan uključiti i predviđeni

manjak, odnosno višak prihoda te i s navedenim bilančnim

kategorijama postići uravnoteženje.

Izmjenom Zakona o proračunu proračunski korisnici je-

dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu više

obvezni izrađivati i predavati razvojne planove te je iz pitanja

br. 6. brisan pojam razvojnih planova. Stoga priloženi finan-

cijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne

(regionalne ) samouprave koji je dokaz provedenom testiranju

uz ovo pitanje ne sadržava razvojni plan.

Dokaz uz ova pitanja predstavlja preslika ili referenca

izrađenog financijskog plana s projekcijama i obrazloženjem

koje je usvojilo sveučilišno/fakultetsko/upravno vijeće odno-

sno sanacijsko vijeće/školski odbor/upravno vijeće ili druga

upravljačka tijela proračunskih korisnika i preslika akta (odlu-

ke ili zaključka) sa sjednice upravnog vijeća ili nekog drugog

upravljačkog tijela da je takav financijski plan usvojen do 31.

prosinca 2013.

8. Financijski plan izvanproračunskog korisnika dr-žavnog proračuna i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i pri-mitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama i obrazlože-nje prijedloga financijskog plana

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna jesu:

Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Državna agencija za osigura-


49Riznica 2/2014

FINANCIJE

nje štednih uloga i sanaciju banaka i Fond za zaštitu okoliša

i energetsku učinkovitost. Financijski planovi izvanproračun-

skih korisnika izrađuju se i donose na način i po postupku

propisanom Zakonom o proračunu odnosno propisima koji

reguliraju njihovu djelatnost. Sukladno čl. 35. Zakona o pro-

računu izvanproračunski korisnik državnog proračuna svoj

prijedlog financijskog plana dostavlja nadležnom ministar-

stvu koje ga zajedno sa svojim financijskim planom dostavlja

Ministarstvu financija.

Dokaz o obavljenom testiranju ovoga pitanja predstav-

lja za izvanproračunske korisnike državnog proračuna broj

Narodnih novina u kojem su objavljeni financijski planovi

izvanproračunskih korisnika za 2014. i projekcije za 2015.

i 2016. uz Državni proračun Republike Hrvatske za 2014. i

projekcije za 2015. i 2016. te link na web stranicu na kojoj je

objavljen financijski plan s obrazloženjem.

Izvanproračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (županijska uprava za ceste) mora

pripremiti prijedlog financijskog plana na osnovi uputa koje

dostavlja nadležna lokalna jedinica, a sukladno odredbama

Zakona o proračunu. Prijedlog financijskog plana izvanpro-

računski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-

mouprave (županijska uprava za ceste) dostavlja upravnom

tijelu za financije, u rokovima koje utvrdi nadležna lokalna

jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima izrade i do-

stave financijskih planova. U skladu sa Zakonom o proračunu

predstavničko tijelo daje suglasnost na prijedlog financijskog

plana zajedno s donošenjem proračuna jedinice lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave. Financijski plan izvanprora-

čunskog korisnika mora biti usvojen do 31. prosinca 2013.

kako bi se od 1. siječnja 2014. mogle preuzimati i izvršavati

nove obveze.

Ako financijski plan županijske uprave za ceste nije objav-

ljen u službenom glasilu, kao dokaz za pozitivan odgovor na

ovo pitanje u Predmet se ulaže preslika (ili referenca) akta

(odluke ili zaključka) kojim je upravno vijeće donijelo finan-

cijski plan do 31. prosinca 2012. i preslika financijskog plana

s obrazloženjem odnosno link na web stranicu na kojoj je

objavljen financijski plan s obrazloženjem.

9. Usklađeni prijedlog financijskog plana ministar-stva sastavljen je temeljem prikupljenih i objedi-njenih prijedloga financijskih planova proračun-skih korisnika (odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike)

Ovo pitanje vezano je uz pitanje broj. 4. u kojem se pro-

vjerava obveza je li Ministarstvo nakon primitka uputa za izra-

du prijedloga državnog proračuna od Ministarstva financija

izradilo i dostavilo upute s limitima proračunskim korisnicima

iz svoje nadležnosti.

Rezultat ovih uputa moraju biti pojedinačni financijski

planovi samog ministarstva, ali i svih njegovih korisnika

izrađeni tako da zbrojeni daju cjeloviti financijski plana za

navedenu djelatnost. Tako npr., zbroj financijskog plan Mini-

starstva znanosti, obrazovanja i sporta (bez korisnika) i svih

pojedinačnih financijskih planova proračunskih korisnika iz

njegove nadležnosti (sveučilišta, fakulteti, instituti, agencije i

sl.) mora davati ukupni financijski plan za djelatnost znanosti,

obrazovanja i sporta. Ovo također znači da svako nadlež-

no ministarstvo nakon usklađivanja ukupnog (zajedničkog)

financijskog plana mora proračunskim korisnicima poslati

informaciju o tome na koji način je usklađenje provedeno te

koliki je pojedinačni udio (prihoda i rashoda) svakog prora-

čunskog korisnika u ukupnom financijskom planu.

Kod sastavljanja Izjave za 2013. sagledavat će se pro-

cedura izrade usklađenog financijskog plana za 2014. i

projekcija za 2015. i 2016. Testiranja se provode na način da

se zbroje prihodi i rashodi iz financijskih planova proračun-

skih korisnika za razdoblje 2014. - 2016. te prihodi i rashodi

financijskog plana nadležnog ministarstva bez proračunskih

korisnika te usporede s podacima u usklađenom „konsolidi-

ranom“ financijskom planu za razdoblje 2014. - 2016.

10. Uz opći i posebni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađen je i plan razvojnih programa

Sukladno članku 16. Zakona o proračunu proračun jedini-

ca lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od

općeg i posebnog dijela te od plana razvojnih programa. Plan

razvojnih programa je dokument jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave sastavljen za trogodišnje razdoblje,

koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave povezane s programskom

i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Predstavlja stra-

teško-planski dokument stvarajući dobru pretpostavku za

povezivanje svih strateških dokumenata jedinice s proračun-

skim planiranjem.

Često je pitanje bilo mora li jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave imati plan razvojnih programa iako

nema proračunske korisnike. Odgovor je da mora jer ako i

nema proračunske korisnike, može imati investicije koje ona

samostalno provodi. Ako nema takvih investicija, onda vjero-

jatno ima kapitalnih pomoći i donacija koje daje iz proračuna.

Ova davanja se također trebaju detaljno obrazložiti u planu

razvojnih programa.

Dokaz odgovora na ovo pitanje je preslika ili referenca

plana razvojnih programa kojeg je predstavničko tijelo usvoji-

lo do 31. prosinca 2013. zajedno s općim i posebnim dijelom

proračuna. Riječ je najčešće o jednoj referenci za cjelokupan

dokument.

11. Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uputio je prijedlog proračuna i pro-jekcija predstavničkom tijelu na donošenje u zakonom predviđenom roku

Sukladno članku 37. Zakona o proračunu načelnik, gra-

donačelnik, župan, utvrđuje prijedlog proračuna i projekcija

te ih podnosi predstavničkom tijelu, na donošenje do 15. stu-

denoga tekuće godine. Ako čelnik predloži proračun bez pro-

jekcija smatra se kako nije udovoljeno odredbama Zakona o

proračunu te se na ovo pitanje mora odgovoriti negativno.

Također, treba dokazati da je predsjednik vijeća zaprimio

prijedlog u zakonskom roku, što znači da nije dovoljan dokaz


50 Riznica 2/2014

FINANCIJE

o sazivu sjednice jer to može biti nakon zakonskog roka. Nije

uvijek nužno prijedlog proračuna i projekcija slati poštom

kako bi se dokazalo da je dokument predan na vrijeme. Do-

kaz može biti i potpisom ovjereni dokument od strane osobe

koja je isti preuzela, ali obvezno mora sadržavati i datum

kada je dokument preuzet uz napomenu da datum mora biti

najkasnije 15. studenoga 2013.

Dokaz na ovo pitanje je preslika odnosno referenca dopisa

odnosno drugi dokaz da je prijedlog proračuna i projekcija

predan predstavničkom tijelu najkasnije 15. studenoga 2013.

12. Doneseni proračun objavljen je u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Odredbe članka 12. Zakona o proračunu propisuju

pridržavanje načela transparentnosti u dijelu donošenja

i izvršavanja proračuna. Načelo transparentnosti iznimno

je važno zbog uvida javnosti i svih zainteresiranih u način

trošenja proračunskih sredstava stoga se i u članku 39. Za-

kona o proračunu ponovno ističe kako se proračun na razini

podskupine ekonomske klasifikacije za iduću proračunsku

godinu i projekcije na razini skupine ekonomske klasifikacije

za sljedeće dvije proračunske godine objavljuju u službenom

glasilu JLP(R)S. Zakon o pravu na pristup informacijama (Nar.

nov., br. 25/2013.) u članku 10. obvezuje jedinicu lokalne i

područne (regionalne) samouprave da na vlastitim internet-

skim stranicama objavi opće akte i odluke, godišnje planove,

programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska

izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na

područje rada tijela javne vlasti, podatke o izvoru financira-

nja, proračunu i izvršenju proračuna.

Napominjemo kako se na ovo pitanje može odgovoriti

potvrdno isključivo u slučaju kada je doneseni proračun i

objavljen u službenom glasilu. Ako se proračun samo usvojio

ali nije objavljen, na ovo pitanje daje se negativan odgovor

jer se smatra kako nije udovoljeno odredbama Zakona o

proračunu.

Broj službenog glasila i datum objave proračuna i pro-

jekcija predstavlja referencu odnosno dokaz koji se prilaže

u Predmet.

13. Uz proračun jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave odnosno financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika za iduću proračunsku godinu donijele su se i projek-cije za sljedeće dvije proračunske godine

Projekcija proračuna je procjena prihoda i primitaka te

rashoda i izdataka proračuna za višegodišnje razdoblje, a

donosi je predstavničko tijelo. Članak 39. Zakona o prora-

čunu propisuje da predstavničko tijelo donosi proračun na

razini podskupine ekonomske klasifikacije za iduću prora-

čunsku godinu dok se projekcija donosi na razini skupine

ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine

do kraja tekuće godine i to u roku koji omogućuje primjenu

proračuna s 1. siječnja godine za koju se donosi proračun.

Članak 28. i 29. Zakona o proračunu propisuje da pri-

jedlog financijskog plana proračunskog korisnika državnog

i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-

prave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode

i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane pre-

ma proračunskim klasifikacijama te obrazloženje prijedloga

financijskog plana.

Upravno vijeće ili drugo upravljačko tijelo obvezno je

usvojiti financijski plan korisnika za tekuću godinu na razini

podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za

sljedeće dvije godine na razini skupine (druga razina račun-

skog plana).

Dokaz za ovo pitanje je broj službenog glasila i datum

objave za proračune; preslika odnosno referenca financij-

skog plana usvojenog do 31. prosinca za proračunske i

izvanproračunske korisnike.

Ako financijski plan korisnika nije donesen do 31. pro-

sinca 2013., onda se u Izjavi za 2013. na ovo pitanje, ali i na

ostala pitanja iz područje planiranja, a vezana uz sam sadržaj

financijskog plana, bez obzira koliko on bio usklađen sa za-

konskim odredbama, odgovara s „NE“.

14. Proračun te izmjene i dopune i odluka o izvrša-vanju dostavljeni su Ministarstvu financija i Dr-žavnom uredu za reviziju u roku 15 dana od dana njihova stupanja na snagu2

Članak 40. Zakona o proračunu obvezuje načelnika,

gradonačelnika i župana da proračun i projekcije, odluku o

izvršavanju proračuna dostave Ministarstvu financija u roku

od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu. Izmjenama

Zakona o proračunu u 2012. ukinuta je obveza dostave na-

vedenih dokumenata Državnom uredu za reviziju.

Na ovo pitanje moguće je odgovoriti pozitivno isključivo

u slučaju kada su svi dokumenti dostavljeni u roku. U slučaju

kada su dostavljeni izvan roka odgovara se negativno.

Dokaz za odgovor na ovo pitanje predstavlja preslika ili

referenca dopisa kojim su Ministarstvu financija upućeni svi

gore navedeni dokumenti.

15. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave se zaduživala/davala suglasnost za zadu-živanje/jamstvo sukladno odredbama Zakona o proračunu i Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Odredbama Zakona o proračunu, od članka 86. do član-

ka 92., propisane su mogućnosti zaduživanja JLP(R)S te

davanje suglasnosti i jamstva za zaduživanje. Krajem 2012.

g. izmijenjen je Zakon o proračunu u pojedinim odredbama

vezanim uz zaduživanje, dok su Pravilnikom o postupku

zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti JLP(R)S pro-

pisani obvezni sastojci zahtjeva za davanje suglasnosti za

zaduživanje, obvezni prilozi i dokumentacija, načini izvješta-

vanja o zaduživanju te o davanju suglasnosti za zaduživanje,



51Riznica 2/2014

FINANCIJE

davanju jamstava i suglasnosti. Zakonom o proračunu pro-

pisana su ograničenja lokalnim jedinicama za zaduživanje.

Ukupna godišnja obveza JLP(R)S može iznositi najviše do 20

posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj

se zadužuje. Zakonom o proračunu propisana je mogućnost

kratkoročnog zaduživanja JLP(R)S. Iako Zakon o proračunu

nije niti do sada ograničavao mogućnost kratkoročnih po-

sudbi, izmjenama zakona utvrđen je način i uvjeti pod kojima

se JLP(R)S smije kratkoročno zaduživati. Takvo je zaduživa-

nje moguće najduže do 12 mjeseci unutar jedne proračunske

godine s tim da se JLP(R)S ne smije kratkoročno zaduživati

uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova radi re-

programa ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim

kreditima ili zajmovima.

JLP(R)S koje se tijekom promatrane godine nisu zadu-

živale, davale suglasnosti za zaduživanje ili jamstvo na ovo

pitanje odgovaraju „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“.

Kao dokaz za odgovor na ovo pitanje u Predmet se prila-

žu preslike ili reference dobivenih i danih suglasnosti.

3. PROVOĐENJE TESTIRANJA I DOKAZI PO PITANJIMA IZ PODRUČJA IZVRŠAVANJA PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA

Upitnik obuhvaća 13 pitanja iz područja izvršavanja pro-

računa/financijskog plana. Svaki obveznik predaje Izjave o

fiskalnoj odgovornosti ne odgovara na svako pitanje. Na pita-

nja se odgovara potvrdno, djelomično potvrdno ili negativno.

Potvrdno se odgovara ako su u najmanje 98 posto poslovnih

aktivnosti provedeni potrebni procesi, procedure, odnosno

kontrole te ako postoje potrebni pisani dokumenti ili interni

akti. Ako se potrebni procesi, procedure, odnosno kontrole

provode u manje od 90 posto testiranih dokumenata, odgo-

vara se negativno. U tom slučaju u Planu otklanjanja slabosti

i nepravilnosti potrebno je evidentirati slabost, odnosno

nepravilnost. Djelomično potvrdan odgovor daje se u sluča-

jevima kada su kod više od 90 posto, a manje od 98 posto

testiranih dokumenata provedeni potrebni procesi, procedu-

re, odnosno kontrole, s tim da je u Planu otklanjanja slabosti

i nepravilnosti potrebno evidentirati slabost, odnosno nepra-

vilnost te aktivnosti koje će se poduzeti u cilju otklanjanja

utvrđene slabosti, odnosno nepravilnosti. Na pitanja broj:

16, 23, 24, 27 i 28 nije moguć odgovor „NIJE PRIMJENJIVO

N/P“, dok na pitanja broj: 17, 19 i 21 nije moguć odgovor

„DJELOMIČNO“.

16. Procedura stvaranja ugovornih obveza jasno je definirana i dostupna svim ustrojstvenim jedinica-ma/upravnim odjelima.

Pisana procedura o stvaranju ugovornih obveza mora biti

i formalno donesena i tada je moguće odgovoriti potvrdno.

U slučaju kada je pisana procedura donesena do kraja lipnja

2013. također se može odgovoriti s DA. Kada obveznik ima

propisanu proceduru, ali ista nije formalno donesena odgo-

vor ne može biti “djelomično” nego “NE”.

Pisana procedura mora biti dostupna svim zaposlenicima

odnosno izvješena na oglasnoj ploči, stavljena na intranetske

stranice ili neki drugi način kojim se osigurava dostupnost

predmetnoj proceduri. Proceduru nije potrebno objavljivati

na internetu ili u službenom glasilu.

Dokaz za potvrdan odgovor je preslika potpisane proce-

dure i dokazi o objavi (npr. link intranet stranice, fotografija

izvješene procedure na oglasnoj ploči i sl.).

17. Obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje iz proračuna u sljedećim godinama preuzimale su se isključivo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske odnosno općinskog načelnika/grado-načelnika odnosno župana, a na prijedlog mini-stra financija odnosno pročelnika upravnog tijela nadležnog za financije (odgovaraju proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski ko-risnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave)

Temeljem čl. 44. Zakona o proračunu proračunski korisnici

državnog proračuna i proračunski korisnici proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu preuzeti

obveze na teret proračuna tekuće godine samo za namjene

i do visine utvrđene proračunom ako su za to ispunjeni svi

zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti. Proračunski koris-

nici za preuzimanje ovih obveza moraju imati suglasnost Vla-

de/načelnika/gradonačelnika/župana, a na prijedlog ministra

financija/pročelnika za financije. Općinama/gradovima/župani-

jama (njihovim upravnim odjelima) nije potrebna suglasnost za

stvaranje višegodišnjih obveza obzirom da ugovore potpisuju

načelnik/gradonačelnik/župan.

Za sklapanje jednogodišnjih ugovora za nabavu koji se ne

poklapaju s proračunskom godinom nije potrebno imati su-

glasnost ako su sredstva za plaćanje osigurana u proračunu

te u slučaju kada je riječ o ugovorima za potrebe redovnog

poslovanja, npr. sklapanje ugovora za opskrbu električnom

energijom koji se zaključuje za jednogodišnje razdoblje,

temeljem provedenog postupka javne nabave i Okvirnog

sporazuma (sklopljenog za razdoblje od 4 god.). Isto se

odnosi i za sklapanje višegodišnjih ugovora, za npr. redovita

održavanja opreme, kompjuterskih programa i slično kad su

predviđeni proračunom i projekcijama proračuna.

Ovo pitanje popunjavaju isključivo proračunski korisnici

državnog proračuna i proračuna JLP(R)S dok općine, gra-

dovi i županije odgovaraju sa NIJE PRIMJENJIVO kao i oni

obveznici predaje Izjave koji u 2013. g. nisu imali višegodiš-

nje ugovore koji zahtijevaju plaćanja u sljedećim godinama.

Napominjemo kako na ovo pitanje nije moguće odgovoriti

DJELOMIČNO.

Dokaz za ovo pitanje je preslika dobivenih suglasnosti

za preuzete obveze po ugovorima na teret proračuna u slje-

dećim godinama na uzorku od najviše 20. Ako korisnik ima

manje od 20 suglasnosti, treba ih sve testirati.

18. Obveze po investicijskim projektima preuzimaju se isključivo ako su predviđene u proračunu i projekcijama, financijskom planu i po provede-nom stručnom vrednovanju i ocjeni opravdanosti te učinkovitosti investicijskog projekta


52 Riznica 2/2014

FINANCIJE

Člankom 45. Zakona o proračunu propisano je kako pro-

računski korisnici državnog proračuna i proračuna JPL(R)S

mogu preuzeti obveze po investicijskim projektima tek po

provedenom stručnom vrednovanju i ocijenjenoj opravdano-

sti i učinkovitosti investicijskog projekta.

Ovo pitanje popunjavaju jedinice lokalne i područne (re-

gionalne) samouprave i svi proračunski i izvanproračunski

korisnici, a mogući odgovori su DA, NE, DJELOMIČNO i

NIJE PRIMJENJIVO pri čemu se NIJE PRIMJENJIVO odnosi

na slučajeve kada nema započetih projekata tijekom godine/

razdoblja za koji se Izjava daje.

Kako se ovo pitanje sastoji iz dva dijela: Obveze po

investicijskim projektima preuzimaju se isključivo ako su

predviđene u proračunu i projekcijama, financijskom planu i

Obveze po investicijskim projektima preuzimaju se isključivo

po provedenom stručnom vrednovanju i ocjeni opravdanosti

te učinkovitosti investicijskog projekta potrebno je voditi

računa o mogućim odgovorima. U slučaju kad je odgovor

na prvi dio pitanja NE i odgovor na pitanje u cjelini mora biti

NE. Ako je odgovor na prvi dio pitanja DA, a na drugi NE

(niti za jedan investicijski projekt nema provedenog stručnog

vrednovanja, ocjene opravdanosti i učinkovitosti) ili DJELO-

MIČNO (za jedan dio investicijskih projekata provedene su u

cijelosti ili djelomično potrebne studije) odgovor na pitanje u

cjelini mora biti DJELOMIČNO.

Iako Uredba iz članka 45. stavka 3. Zakona o proračunu

koja propisuje metodologiju pripreme, ocjene i izvedbe inve-

sticijskih projekata još nije donesena, obveznici bi morali uz

investicije koje pokreću imati zakonom tražene ocjene. Kako

se uglavnom radi o zahtjevnim studijama, najbolje bi bilo

kada bi se te studije za investicije kod proračunskih korisnika

radile na razini osnivača (općina, gradova, županija, nadlež-

nih ministarstava) za sve njihove proračunske korisnike.

Testiranje se provodi na uzorku od najviše 10 investicij-

skih projekata za koje je potrebno dokazati povezanost s

proračunom i projekcijama, odnosno s financijskim planom i

priložiti preslike odnosno reference provedenih vrednovanja.

19. Preraspodjele su izvršene u skladu s odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave (odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave)

Izmjenama Zakona o proračunu u 2012. ukinuta je mo-

gućnost da se odredbama odluke o izvršavanju proračuna

JLP(R)S za pojedinu godinu odlučuje o preraspodjelama

iznad 5%. Od 1. siječnja 2013. više nije moguće odlukama

o izvršavanju utvrditi postotak do kojeg je moguća preraspo-

djela na proračunskim stavkama uz odobrenje gradonačelni-

ka, načelnika i župana. Sve JLP(R)S mogu preraspodjeljivati

sredstva na proračunskim stavkama kod proračunskih kori-

snika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračun-

skih korisnika najviše do 5% rashoda i izdataka na proračun-

skoj stavci donesenoj od strane predstavničkog tijela koja

se umanjuje, ako to načelnik, gradonačelnik, župan odobri.

Temeljem novog Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem

izvještaju o izvršenju proračuna (Nar. nov., br. 24/13.) na-

čelnik, gradonačelnik, župan o preraspodjelama izvještavaju

predstavničko tijelo u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o

izvršenju proračuna. Zbog navedenog kao poseban stupac u

izvještajima, prati se tekući plan u kojem su vidljive izvršene

preraspodjele. Pri tome se kao izvorni plan definira proračun

odnosno posljednje izmjene i dopune proračuna donesene

od strane predstavničkog tijela, a tekući plan kao proračun

odnosno posljednje izmjene i dopune proračuna s uključenim

naknadno izvršenim preraspodjelama.

Ako su tijekom 2013. bile npr. dvije izmjene i dopune,

posljednje izmjene i dopune se unose u stupac izvorni plan.

Ako je nakon tih posljednjih izmjena i dopuna bilo preraspo-

djela onda se u stupcu tekući plan iskazuju izmjene i dopune

s navedenim preraspodjelama. Ako nakon izmjena i dopuna

proračuna nije bilo preraspodjela ne treba iskazivati stupac

tekućeg plana jer su u tom slučaju izvorni i tekući plan jed-

naki, a indeks izvršenja za izvještajno razdoblje iskazuje se u

odnosu na izvorni plan za proračunsku godinu.

Primjer zaglavlja Računa prihoda i rashoda iz izvješta-ja o izvršenju proračuna

Ovo pitanje popunjavaju općine, gradovi i županije dok za

proračunske i izvanproračunske korisnike NIJE PRIMJENJIVO.

Dokaz testiranja ovog pitanja je preslika odnosno referenca

preraspodjela i odluke o izvršavanju proračuna. Za svaku pre-

raspodjelu potrebno je utvrditi je li provedena u skladu s odlu-

kom o izvršavanju proračuna. Ako je samo jedna preraspodjela

provedena suprotno odluci, odgovor na ovo pitanje je NE.

20. Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu na-platu prihoda i primitaka iz nadležnosti i uplatu u proračun

Članak 47. Zakona o proračunu utvrđuje odgovornost

proračunskih korisnika i tijela jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave za potpunu i pravodobnu naplatu

prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u

proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s

namjenama. Proračunski prihodi ubiru se i uplaćuju u prora-

čun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o

tome u kojoj su visini planirani u proračunu.

Testira se naplata prihoda koje obveznici naplaćuju od ko-

risnika usluga/kupaca robe (najam prostora i opreme, prodaja

karata, sufinanciranje cijene usluga u vrtićima, prehrana, pruža-

nje intelektualnih usluga, komunalne naknade, porezni prihodi i slično). Prihodi koje proračunski korisnici dobiju iz nadležnih proračuna, pomoći i donacije nisu predmet ovog pitanja.


53Riznica 2/2014

FINANCIJE

Zakonom o proračunu propisano je kako se namjenski

i vlastiti prihodi uplaćuju u proračun, osim ako je zakonom

o izvršavanju državnog proračuna ili odlukom o izvršavanju

proračuna JLP(R)S nije određeno izuzeće od uplate. Kada

su namjenski i vlastiti prihodi izuzeti od uplate u proračun

nadležno ministarstvo odnosno jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave mora uspostaviti način praćenja

korištenja ovih prihoda. Još uvijek veliki broj jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave, odlukom o izvršavanju

proračuna, proračunske korisnike iz svoje nadležnosti oslo-

bađa od uplate u proračun namjenskih prihoda i primitaka

te vlastitih prihoda. U tom slučaju potrebno je uspostaviti

sustav izvještavanja o naplaćenim namjenskim prihodima i

primicima i vlastitim prihodima te rashodima koji se izvrša-

vaju iz tih prihoda. Jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave treba propisati način i rokove izvještavanja o

naplati i trošenju tih prihoda. Izvještavanje može biti mje-

sečno, kvartalno, polugodišnje i/ili godišnje. Takav sustav

izvještavanja trebaju uspostaviti i ministarstva koja u svojoj

nadležnosti imaju proračunske korisnike.

Mogući odgovori na ovo pitanje:

Ako općine, gradovi i županije način praćenja nemaju

definiran u obliku procedure, odluke ili druge vrste internog

akta, a imaju pisanu komunikaciju kojom traže izviješća i/ili

druge oblike podataka i informacija o korištenju tih prihoda i

primitaka u Predmet prilažu presliku ili referencu na tu pisanu

komunikaciju (dopise) i prikupljene podatke, odgovaraju na

ovo pitanje DA. Ako jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave nemaju ništa od navedenoga, a uz konsolidirani

financijski izvještaj sastavljaju posebni izvještaj o prihodima

koje proračunski korisnici ostvaruju (za koje nemaju obveze

uplate u proračun) i rashodima koje financiraju iz tih prihoda,

na ovo pitanje mogu odgovoriti s DJELOMIČNO.

23. Sredstva su utrošena u skladu s proračunom odnosno financijskim planom

Članak 13. Zakona o proračunu propisuje da je odgovor-

na osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-

ve te proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovorna

za zakonito i pravilno planiranje te izvršavanje proračuna,

odnosno financijskog plana.

Izvršno tijelo odgovorno je svojem predstavničkom tijelu

za planiranje i izvršavanje proračuna, o čemu ga izvještava u

polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna.

Načelnik/gradonačelnik/župan podnosi na donošenje pred-

stavničkom tijelu polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna

do 15. rujna tekuće proračunske godine te godišnji izvještaj o

izvršenju proračuna do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu

godinu.

Kao dokaz da je jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave trošila sredstva u skladu s proračunom, u Pred-

met se ulaže izvještaj o izvršenju proračuna iz kojeg se vidi

da nije utrošeno više sredstava od odobrenih proračunom

(osim za namjenske prihode i primitke definirane člankom

48. Zakona o proračunu) ili broj službenog glasila u kojem

je ovaj izvještaj objavljen. Kako u roku u kojem se predaje

Izjava o fiskalnoj odgovornosti godišnji izvještaj o izvršenju

Dokaz: Na uzorku od 10% dospjelih nenaplaćenih potra-živanja sa stanjem 31. prosinca 2013. g. dokazi o poduzetim radnjama za naplatu (preslike odnosno reference odgovara-jućih dopisa, opomena), a najviše 100.

21. Svi namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi proračunskih korisnika uplaćivali su se u nad-ležni proračun jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave osim onih koji su izuzeti od obveze uplate temeljem odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave (odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike)

Člankom 48. Zakona o proračunu propisano je kako namjenski prihodi i primici proračuna jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela dok članak 52. Zakona o proračunu definira vlastite prihode kao prihode koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne financiraju iz proračuna npr. iznajmljivanje prostora i opreme, izdavanje lista, fotoko-piranje, restoran za zaposlene, dodatno učenje stranih jezika i slično. Svi ovi prihodi uplaćuju se u proračun osim kada su izuzeti od uplate kroz Zakon o izvršavanju državnog proraču-na ili Odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S.

U slučaju kada Odlukom o izvršavanju proračuna nije propisan izuzetak od obveze uplate namjenskih i vlastitih prihoda na račun proračuna dokaz je ispis iznosa uplaćenih namjenskih i vlastitih prihoda po vrstama i proračunskim korisnicima - uplatiteljima.

Kada je Odlukom o izvršavanju proračuna propisano izu-zeće svim proračunskim korisnicima od obveze uplate svih namjenskih i vlastitih prihoda u proračun dokaz je Odluka o izvršavanju proračuna ili referenca na Odluku uz navođenje članaka kojima je navedeno definirano te je odgovor na ovo pitanje DA jer se pridržavaju Odlukom definiranih pravila. Kada je samo određena grupa proračunskih korisnika ili vrsta prihoda izuzeta od uplate, za preostale je potrebno napraviti testiranje i ovisno o tome jesu li uplaćeni ili ne u proračun odgovor može biti DA (u slučaju da su svi prihodi od svih korisnika predviđenih odlukom uplaćeni), ili NE (u slučaju da neki iznosi nisu uplaćeni i da nisu poduzete mjere od strane općine/grada/županije da se uplate). Ovo pitanje popunjava-ju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike, dok svi ostali obveznici odgovaraju da NIJE PRIMJENJIVO. Referenca za ovo pitanje je dokaz o uplati namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda u nadležni proračun i preslika odnosno referenca odluke.

22. Ministarstvo odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pratila je korištenje na-mjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici iz svoje nad-ležnosti koji su izuzeti od uplate u proračun


54 Riznica 2/2014

FINANCIJE

proračuna nije završen, testira se godišnji izvještaj za pret-

hodnu proračunsku godinu koji se izrađuje u tekućoj godini,

te polugodišnji izvještaj za tekuću godinu. Znači da se u Izjavi

za 2013. godinu testira godišnji izvještaj o izvršenju proraču-

na za 2012. te polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za

razdoblje siječanj - lipanj 2013.

Izvještaj o izvršenju financijskog plana proračunskog

koris nika nije propisan Zakonom o proračunu. Uredba o

fiskalnoj odgovornosti ne propisuje izgled i sadržaj ovog

izvještaja tako da to može biti excel tablica u kojoj se daje

usporedba izvršenja i financijskog plana iz koje se vidi da nije

utrošeno više sredstava od odobrenih financijskim planom

proračunskog korisnika, osim za namjenske prihode i primit-

ke definirane člankom 48. Zakona o proračunu.

U nastavku primjer mogućeg izgleda tablice na isječku

iz izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog

korisnika (financira se iz jednog izvora te ima samo jednu

aktivnost).

24. Isplata sredstava temeljila se na vjerodostojnoj dokumentaciji

Članak 54. Zakona o proračunu propisuje da se svaki

rashod i izdatak iz proračuna mora temeljiti na vjerodostojnoj

knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja

dok članak 103. propisuje da se unos podataka u poslovne

knjige mora temeljiti na vjerodostojnim, istinitim i urednim

knjigovodstvenim ispravama, a odgovorna osoba jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog

korisnika ili osoba koju ona ovlasti svojim potpisom, odnosno

elektroničkim potpisom ovjerava vjerodostojnost knjigovod-

stvene isprave.

Tablicom uz pitanje 24. provjerava se istinitost provođe-

nja gore navedenih odredbi zakona.

Tablica uz pitanje 24. može se naći na internetskoj stranici

Ministarstva financija, a sastavni je dio Uredbe, ne dostavlja

Primjer:

Isječak iz Dodatka 1. Tablica: Testiranja uz pitanje 24. Osnovni

račun Naziv Vjerodostojna dokumentacija

Uzorak za testiranje Testiranje Odgovor po pojedinom

testiranju Referenca

31111 Plaće za zaposle-ne

Obračun plaće za 1/2013.

Marko Petrović 1/2013.

Usporedba koeficijenta iz rješenja s koeficijen-tom pri obračunu plaće

Koeficijent je isti (DA) Rješenje br. 888 u tajništ-vu i aplikacija za obračun plaće


Marija Babić 3/2013.

Usporedba evidenci-je radnog vremena za ožujak i obračunatih sati rada

Usporedbom je nađeno da podaci odgovaraju (DA)

Evidencija radnog vreme-na u tajništvu i aplikacija za obračun plaće


Lidija Katić 11/2013.

Usporedba obustava iz evidencije obustava s obračunatom plaćom

Lidija Katić nije imala obu-stava za 11/2013. što od-govara načinu obračuna plaće za 11/2013. (DA)

Evidencija obustava u tajništvu/računovodstvu i aplikacija za obračun pla-će

32111 Dnevnice za služ-beni put u zemlji

Obračun putnog na-loga br. 72.

Marija Babić PN br. 72.

Usporedba iznosa obračunate i isplaćene dnevnice sa stvarno provedenim satima na putu

Marija Babić provela je na putu 75 sati te su joj je obračunate i isplaćene 3 dnevnice što odgovara vremenu početka i kraja putovanja iskazanom na avionskoj karti (DA)

PN br. 72., avionska karta i potvrde o ukrcaju (boar-ding pass)

32113 Naknada za smje-štaj na službenom putu u zemlji

Obračun putnog na-loga br. 90.

Marko Janjić PN br. 90

Usporedba obračunatih i isplaćenih troškova za smještaj Marka Janjića

Marko Janjić nije imao obračunati i isplaćenih troškova za smještaj na službenom putu jer je smještaj plaćen s računa proračuna Hotelu XY pre-ma primljenom ulaznom računu br. 252. (DA)

PN br. 90 iz evidencije put-nih računa, ulazna faktura br. 252. iz knjige ulaznih računa, izvadak bankov-nog računa za datum 15. rujna 2013. g.

32211 Uredski materijal Ugovor br. 12/2013. s dobavljačem XY; narudžbenica za 2/2013., 5/2013., i ulazni računi 25. i 190.

Ulazni računi br. 25. i br. 190.

Uspoređeno je jesu li za račune br. 25. i br.190. izdane narudžbenice te da li su iste izdane temeljem ugovora s do-bavljačem

Za ulazne račune br. 25 i br. 190. dobavljača XY izdane su narudžbenice br. 45/2013 i 99/2013 te-meljem ugovora s dobav-ljačem XY (DA)

Ulazne fakture br. 25. i br. 190 iz knjige ulaznih raču-na, narudžbenice 45/2013. i 99/2013. iz knjige izda-nih narudžbenica i ugovor 12/2013. pod rednim bro-jem 11 iz knjige ugovora.

32373 Ugovori o djelu Ugovor o djelu s Dar-kom Ivićem

Ugovor o dje-lu s Darkom Ivićem o obav-ljanju poslova hortikulturnog uređenja dvo-rišta

Darko Ivić fizička je osoba koja je za potre-be proračuna obavila hortikulturno uređenje dvorišta te je s njim sklopljen ugovor o djelu i isplaćena je naknada za obavljeni posao.

Darko Ivić obavio je ugo-voreni posao te mu je 16. rujna 2013. isplaćena na-knada u iznosu navede-nom u ugovoru.

Ugovor o djelu s Darkom Ivićem br. 48. iz knjige ugo-vora. Izvadak bankovnog računa od 16. rujna 2013. g.

se uz Izjavu nego ostaje u predmetu kako

bi se uvidom u Predmet moglo utvrditi što

je bila podloga za davanje odgovora na

pitanja iz Upitnika.


55Riznica 2/2014

FINANCIJE

25. Pratilo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisni-ka te korištenje istih

Na ovo pitanje odgovaraju svi obveznici predaje Izjave o

fiskalnoj odgovornosti koji su u godini za koju se Izjava pod-

nosi davali donacije, pomoći ili subvencije. Ako obveznik nije

imao isplata ove vrste odgovara s NIJE PRIMJENJIVO.

U slučaju kada su obveznici predaje Izjave davali do-

nacije, pomoći ili subvencije trebaju od primatelja sredstva

tražiti potvrde da su doznačena sredstva korištena zakonito,

namjenski i svrhovito te su dužni kontinuirano pratiti način na

koji se ova sredstva troše od krajnjih korisnika.

Pitanje 25. dijeli se na tri podpitanja.

25.1. Dostupne su preslike odnosno reference odno-sno referenca ugovora koje su podloga za isplate

Donacije, pomoći i subvencije daju se temeljem odluka,

ugovora, sporazuma te je kao dokaz u Predmet potrebno

priložiti preslike navedenih dokumenata.

25.2. Obavljene su provjere na licu mjesta kod kraj-njih korisnika na uzorku za pojedinačne isplate iznad 20.000,00 kn

Za pojedinačne isplate iznad 20.000,00 kn kontrolu troše-

nja sredstva potrebno je obaviti na licu mjesta odnosno od-

laskom kod korisnika sredstva. Pri tome je potrebno sastaviti

zapisnik o obavljenoj kontroli čija će preslika biti odložena u

Predmet te služiti kao dokaz o provedenoj kontroli.

25.3. Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utroš-ku sredstava/realizaciji projekta za pojedinačne isplate iznad 10.000,00

Za pojedinačne isplate iznad 10.000,00 kuna potrebno je

provesti kontrolu na način da se od krajnjeg korisnika traži

izvještaj o utrošku sredstva čija se preslika odlaže u Predmet

te služi kao dokaz o provedenoj kontroli.

Mogući odgovori na pitanja 25.1, 25.2 i 25.3 su DA, NE,

DJELOMIČNO dok proračunski korisnici treće razine u pra-

vilu ne daju subvencije, pomoći i donacije te odgovaraju s

NIJE PRIMJENJIVO.

26. Prilikom isporuke opreme/izvođenja radova obavljene su sve potrebne provjere:

26.1. Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni na način

utvrđen ugovorom.

26.2. Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni u skladu sa

vremenskim rokovima iz ugovora.

26.3. Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni u skladu sa

zahtjevima količine i kvalitete iz ugovora.

26.4. Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni na lokacija-

ma koje su navedene u ugovoru.

26.5. Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni prema opisu

iz ugovora.

26.6. Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni sukladno

nacrtima, analizama, modelima, uzorcima iz ugovora.

26.7. Oprema je instalirana i u upotrebi.

Na ovo pitanje odgovaraju svi obveznici predaje Izjave

o fiskalnoj odgovornosti koji su u testiranoj godini nabav-

ljali opremu/imali radove. Pitanje se odnosi na naknadne

kontrole je li oprema nabavljena i radovi izvedeni u skladu s

ugovorenim uvjetima. Odgovorom na ovo pitanje potvrđuje

se da su provedene potrebne računovodstvene i financijske

kontrole. Provjerava se na uzorku od 5 posto ukupnog broja

svih nabava dugotrajne nefinancijske imovine i minimalno 5

posto ukupne vrijednosti svih nabava dugotrajne nefinancij-

ske imovine. Stoga je potrebno navesti ukupan broj i iznos

nabavljene opreme i izvedenih radova kako bi se mogao

kontrolirati uzorak od 5 posto. U Predmet je potrebno priložiti

odgovarajući dokaz obavljenih kontrola. Važno je formalizirati

kontrole. Može to biti primopredajni zapisnik koji obveznik

sastavlja prilikom završetka radova i koji sadrži sve bitne po-

datke sukladno ugovoru. U takvom dokumentu treba utvrditi

da su provedene sve kontrole prije nego što tražene usluge

budu plaćene.

27. Propisana je procedura zaprimanja računa, nji-hove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima i pravovremenog plaćanja.

Dokaz je preslika pisane procedure priložena u Predmetu

odnosno referenca na mjesto gdje je procedura objavljena.

Ako obveznik ima proceduru koja nije formalno donesena i

propisana, odgovor nije „DJELOMIČNO“, nego „NE“ jer je

formalno usvajanje i donošenje procedure bitan preduvjet

dobrog financijskog upravljanja. Procedura treba biti dostu-

pna svim zaposlenicima na način da je objavljena na oglasnoj

ploči, intranetu ili na drugi način. Proceduru nije potrebno

objaviti na internetskoj stranici.

28. Svi ugovori se čuvaju i arhiviraju sukladno propi-sima o čuvanju arhivske građe.

Svi obveznici dužni su ustrojiti registar sklopljenih ugovo-

ra. Registar treba obuhvatiti sljedeće ugovore:

- ugovori o javnoj nabavi,

- ugovori za nabavu roba, radova i usluga do 70.000

kuna,

- ugovori o intelektualnim uslugama,

- ugovori o stipendijama,

- ugovori o različitim oblicima sufinanciranja,

- svi ostali ugovori koji nisu zasebno navedeni.

Registar sklopljenih ugovora vodi se posebno za svaku

godinu, a obuhvaća sve sklopljene ugovore za radove, robu i

usluge, ugovore o donaciji, ugovore o sponzorstvu, ugovore

o djelu, ugovore o autorskom pravu, ugovore o kreditu, ugo-

vore o sufinanciranju, ugovore o poslovnoj suradnji, ugovore

o raspolaganju nekretninama i sve ostale ugovore kojima se

raspolaže pokretnom i nepokretnom imovinom, a odnose se

na prihode ili rashode obveznika, odnosno u kojima je obve-

znik jedna od ugovornih strana. Svaka ustrojstvena jedinica

obveznika dužna je svaki primjerak ugovora odmah po nje-

govom sklapanju dostaviti u izvorniku ili preslici osobi zadu-

ženoj za vođenje registra ugovora. Registar mora obuhvaćati

sve ugovore koje je obveznik tijekom 2013. trebao čuvati i

arhivirati sukladno odredbama Pravilnika o zaštiti arhivskog i


56 Riznica 2/2014

FINANCIJE

registraturnog gradiva. Člankom 11. Pravilnika o vrednovanju

te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva3 propi-

sana je obveza svakog stvaratelja gradiva da sastavi posebni

popis gradiva s rokovima čuvanja, koji sadržava sve vrste

gradiva koje je nastalo ili nastaje djelovanjem određenoga

stvaratelja, a izrađuje se sukladno razredbenom nacrtu.

U slučaju negativnog ili djelomičnog odgovora, u obra-

zloženju treba opisati razloge zbog kojih nije uspostavljen

registar ugovora odnosno zbog kojih se ugovori ne čuvaju

sukladno rokovima utvrđenima Pravilnikom o čuvanju arhiv-

skog i registraturnog gradiva. Nadalje, u planu otklanjanja

slabosti i nepravilnosti nužno je definirati aktivnosti koje će

se poduzimati kako bi se ubuduće ustrojio registar ugovora

te osiguralo postupanje sukladno Pravilniku o čuvanju arhiv-

skog i registraturnog gradiva.

4. PROVOĐENJE TESTIRANJA I DOKAZI PO PITANJIMA IZ PODRUČJA JAVNE NABAVE

Pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti za područje

javne nabave navedena su u skladu sa aktualnim Zakonom

o javnoj nabavi koji je stupio na snagu 01. siječnja 2012. go-

dine. Zakon je tijekom 2013. godine u dva navrata izmijenjen

i dopunjen. Prve izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi

koje su stupile na snagu 9. srpnja 2013. godine, objavljene

u Nar. nov., br. 83/13., rezultat su usklađenja s regulativom

Europske unije kojoj je Republika Hrvatska pristupila 1. srp-

nja 2013. godine. Druge izmjene i dopune Zakona o javnoj

nabavi koje su objavljene u Nar. nov., br. 143/2013. godine

stupile su na snagu 10. prosinca 2013. godine. Najznačaj-

nija izmjena odnosila se na povećanje praga tzv. bagatelne

nabave sa 70.000 kuna na 200.000 kuna za nabavu roba i

usluga i 500.000 kuna za nabavu radova. Ova izmjena treba-

la je rezultirati izmjenom pitanja broj 31. Upitnika o fiskalnoj

odgovornosti.

Na pitanja iz područja javne nabave odgovaraju jedi-

nice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi

proračunski i izvanproračunski korisnici, kao i proračunski

i izvanproračunski korisnici državnog proračuna.

Upitnik o fiskalnoj odgovornosti u području javne nabave

sadržava 13 pitanja iz područja javne nabave. Na pitanja se

odgovora sa DA, NE , DJELOMIČNO ili NIJE PRIMJENJIVO -

N/P. Na sva pitanja iz Upitnika potrebno je upisati odgovor.

U Upitniku o fiskalnoj odgovornosti se napominje, ako se tijekom 2013. godine nisu provodili postupci javne naba-ve ili je provođenje postupaka javne nabave objedinjeno na razini osnivača, na sva pitanja iz Upitnika potrebno je odgovoriti sa „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“.

Preporuka je, iznimno na pitanje br. 34. (donošenje

plana nabave u skladu s propisima o javnoj nabavi) i pitanje 41. (dostavljanje izvješća o javnoj nabavi za prethodnu go-

dinu Upravi za sustav javne nabave) ne odgovoriti sa „NIJE

PRIMJENJIVO - N/P“, već odgovorima DA ili NE. Navedene

obveze nisu vezane za provođenje postupaka javne nabave,

već se odnose na sve obveznike primjene Zakona, dakle na

3 Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva, Nar. nov., br. 90/02.

sve školske i predškolske ustanove neovisno o činjenici jesu

li ili nisu provodile postupke javne nabave.

Odredbe Zakona o javnoj nabavi obvezuju naručitelje

na donošenje plana nabave, neovisno o činjenici što proci-

jenjena vrijednost predmeta nabave ne upućuje na obvezu

provođenja postupaka javne nabave ili je objedinjeno provo-

đenje postupaka javne nabave. Izvješće o javnoj nabavi za

prethodnu, 2012. godinu trebalo je dostaviti Upravi za sustav

javne nabave do 31. ožujka 2013. godine s generiranim

podacima o provedenim postupcima javne nabave, ali, se u

posebnu rubriku upisuju i kumulativni iznosi za sve nabave

roba, radova i usluga čija je procijenjena vrijednost bila ispod

70.000 kuna.

Testiranje se i dalje provodi na uzorku od 5% provede-nih postupaka, odnosno objava javne nabave koji su završili

danom izvršnosti odluke o odabiru, a izvršnošću odluke o

odabiru nastaje ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni

sporazum. Dakle, testiranjem je potrebno obuhvatiti 5% sklopljenih ugovora koji su rezultat provedenih postupa-ka javne nabave. Kod manjeg broja provedenih postupaka

- potrebno ih je testiranjem sve obuhvatiti. Mnogo je prora-

čunskih korisnika, obveznika primjene Zakona o fiskalnoj od-

govornosti, koji provode veliki broj postupaka javne nabave

tijekom proračunske ili poslovne godine. Pri odabiru dokaza

za testiranje provedenih postupaka javne nabave potrebno je

uzeti u obzir različitost predmeta nabave pa testiranjem obu-

hvatiti kako nabavu roba tako i usluga te izvedene radove.

Ukoliko je provedeno više postupaka javne nabave za istu

skupinu predmeta nabave, primjerice prehrambene namir-

nice, potrošni materijal, usluge osiguranja, nabava opreme i

slično, uzorkom ih ne treba sve obuhvatiti.

Ukoliko se u različitim pitanjima iz Upitnika traži isti dokaz

koji je podloga za davanje odgovora, potrebno ga je u Pred-

met fiskalne odgovornosti za 2013. godinu, priložiti samo

jednom.

29. U zaključenim ugovorima o nabavama velike vri-jednosti ugovoreni su instrumenti za osiguranje urednog ispunjenja ugovornih obveza ili odredbe o ugovornoj kazni.

Ugovaranje odredbi o instrumentima za osiguranje ured-

nog ispunjenja ugovornih obveza ili odredbi o ugovornoj

kazni odnosi se samo na sklapanje ugovora o nabavama velike vrijednosti, a ona podrazumijeva nabavu procijenjene

vrijednosti jednake ili veće od vrijednosti europskih pragova.

Vrijednosti europskih pragova su promijenjene pa u 2013.

godini iznose 134.000 EUR-a za državna tijela i 200.000

EUR-a za JLP(R)S i njihove proračunske korisnike kada skla-

paju ugovore o javnoj nabavi robe i usluga te 5 milijuna eura

za ugovore o javnim radovima.

Vjerojatno je mali broj obveznika primjene Zakona o jav-

noj nabavi koji odgovaraju, jer su tijekom 2013. godine sami

provodili nabavu predmeta nabave velike vrijednosti. Ukoliko

je i bilo nabava velikih vrijednosti zasigurno je postupke javne

nabave provodio osnivač ili nadležno ministarstvo za njih pa

u tom slučaju odgovaraju sa „NIJE PRIMJENJIVO“.


57Riznica 2/2014

FINANCIJE

Neovisno o činjenici, radi li se o nabavama velike ili male

vrijednosti, za osiguranje urednog ispunjenja ugovornih ob-

veza, preporuka je od gospodarskih subjekata - dobavljača

tražiti jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u slučaju povre-

de ugovornih obveza ili jamstvo za otklanjanje nedostataka u

jamstvenom roku za slučaj da ponuditelj u jamstvenom roku

ne ispuni obveze otklanjanja nedostataka koje ima po osnovi

jamstva ili s naslova naknade štete.

Testiranje se provodi samo na 5% sklopljenih ugovora

prilaganjem preslika odnosno referenci ugovora. Potrebno

je navesti članak ugovora o javnoj nabavi u kojem stoje odredbe o instrumentima urednog ispunjenja ugovornih obveza ili odredbi o ugovornoj kazni. Naručitelji, obveznici

primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti s manjih brojem

ugovora o nabavama velike vrijednosti mogu priložiti preslike

svih ugovora, neovisno o uzorku.

30. Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadme-tanje i odabranom ponudom.

Odgovor na ovo pitanje daju samo oni obveznici javne

nabave koji su nakon provedenih postupaka javne nabave

sklopili ugovore. Činjenica, je li ponuda u skladu s dokumen-

tacijom za nadmetanje utvrđuje se prilikom pregleda ponuda

i upisuje u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda. Uobiča-

jeno je i u dokumentaciju za nadmetanje priložiti i prijedlog

ugovora o nabavi koji je izrađen u skladu s dokumentaci-

jom. Potpisom prijedloga ugovora olakšava se potpisivanje

konačnog ugovora koji, sukladno čl. 105. Zakona o javnoj

nabavi mora biti u skladu s uvjetima iz dokumentacije za

nadmetanje i prihvaćene ponude ponuditelja.

Potvrdan odgovor na ovo pitanje dokazuje se provjerom 5% ukupno provedenih postupaka javne nabave tijekom 2013. godine kako bi dokazali da su ugovori o javnoj nabavi

zaključeni u skladu s uvjetima u dokumentaciji za nadmetanje

i odabranom ponudom. U predmet fiskalne odgovornosti za

2012. godinu, kao dokaz prilaže se preslika ili referenca dokumentacije za nadmetanje i ugovora sklopljenog te-meljem provedenog postupka.

31. Za sve predmete javne nabave čija je procije-njena vrijednost veća od 70.000 kuna provedeni su postupci javne nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi.

Budući da je prag bagatelne nabave nakon 10. prosinca

2013. godine (stupanjem na snagu izmijenjenog Zakona o

javnoj nabavi) promijenjen sa 70.000 kuna na 200.000 kuna

za nabavu roba i usluga i 500.000 kuna za nabavu radova,

pitanje iz upitnika trebalo je uskladiti s novom regulati-vom u području javne nabave. Pitanje nije promijenjeno pa

je prilikom davanja odgovora na ovo pitanje potrebno razgra-

ničiti razdoblja primjene Zakona o javnoj nabavi na razdoblje

od 1. 1. 2013. do 9. 12. 2013. i razdoblje od 10. 12. do 31. 12. 2013. godine.

Ukoliko su se u drugom razdoblju koje je trajalo posljed-

njih 20 dana 2013. godine nabavljale robe, usluge i radovi

čija je procijenjena vrijednost bila veća od 70.000 kuna, ali

do vrijednosti novog praga bagatelne nabave, odgovor tre-ba biti potvrdan, budući da je takvo postupanje u skladu s odredbama izmijenjenog Zakona o javnoj nabavi. Potrebno je samo navesti takvo obrazloženje uz tablicu kojom se testira davanje odgovora na ovo pitanje.

Način izračuna procijenjene vrijednosti nabave ne smije se koristiti s namjerom izbjegavanja primjene Zakona o javnoj nabavi kao što niti naručitelj ne smije dijeliti vrijednost radova ili vrijednosti i količine roba i usluga s namjerom izbjegavanja primjene Zakona. Odredbama čl. 18. st. 3. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.), propisano je da Zakon o javnoj nabavi nije potrebno primjenjivati na nabavu čija je proci-jenjena vrijednost manja od 70.000 kuna (od 10. 12. 2013. 200.000 kuna za nabavu roba i usluga, 500.000 kuna za nabavu radova).

Obveznici su vrlo često dijelili predmete nabave na ne-koliko pojedinačnih predmeta vrijednosti do 70.000 kuna i na takav način izbjegavali primjenu Zakona o javnoj nabavi. Takvo postupanje vrlo često upućuje na koruptivno pona-šanje. Povećanjem praga tzv. bagatelne nabave, olakšava se i pojednostavljuje nabava većeg broja predmeta nabave posebice kod malih obveznika s malom vrijednosti financij-skog plana.

Svi postupci javne nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 70.000 kuna obvezno su morali biti objav-ljeni u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hr-vatske. Kao dokaz odgovora na ovo pitanje navodi se oznaka i datum objave postupka javne nabave na uzorku od 5% svih predmeta nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 70.000 kuna.

32. Za provedene postupke javne nabave u Elektro-ničkom oglasniku javne nabave objavljene su odgovarajuće objave sukladno Zakonu o javnoj nabavi

Postupci javne nabave čija je procijenjena vrijednost jed-naka ili veća od 70.000,00 kuna obvezno su morali biti objav-ljeni u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske sadrži bazu svih podataka iz objava javne naba-ve i omogućava njihovu statističku obradu, a naručiteljima omogućava elektroničko sastavljanje i slanje na objavljivanje objava javne nabave na standardnim obrascima te stavljanje na raspolaganje dokumentacije za nadmetanje i moguće do-datne dokumentacije. Standardni obrasci za objavu u EOJN propisani su Uredbom o objavama javne nabave pa je pri-likom objave određene radnje ili određenog postupka javne nabave, potrebno odabrati ispravan obrazac.

Kao dokaz odgovora na ovo pitanje navodi se oznaka i da-tum objave postupka javne nabave na standardnim obrascima

na uzorku od 5% svih provedenih postupaka javne nabave.

33. Na internetskim stranicama (ili u službenom glasilu ili na oglasnoj ploči ili na drugi način) je dostupan popis gospodarskih subjekata s kojima je obveznik, odnosno predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu interesa u smi-slu propisa o javnoj nabavi


58 Riznica 2/2014

FINANCIJE

Odredbom čl. 13., Zakon o javnoj nabavi usklađen je s odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Nar. nov., br. 26/11., 12/12.). Radi provedbe ovog članka Zakona o javnoj nabavi, predstavnici naručitelja dužni su potpisati izjavu o postojanju ili ne postojanju sukoba interesa u smislu njihova odnosa ili odnosa s njima povezanih osoba s gospodarskim subjektima. Temeljem tih izjava, naručitelj je obvezan na svojim internetskim stranicama te u do-kumentaciji za nadmetanje za pojedini postupak javne nabave, objaviti popis gospodarskih subjekata s kojima je u sukobu interesa ili navesti da takvi subjekti ne po-stoje. Ukoliko naručitelj ne posjeduje internetske stranice, navedeni popis dužan je objaviti u svom službenom glasilu ili na oglasnoj ploči ili ga na drugi način učiniti stalno dostupnim zainteresiranoj javnosti.

Sukladno čl. 18. st. 3. Zakona o javnoj nabavi, Zakon se ne primjenjuje na nabavu predmeta nabave tzv. bagatelne vrijednosti. Dakle, naručitelji koji su tijekom 2013. godine pro-vodili samo bagatelnu nabavu i nisu provodili postupke javne nabave prema Zakonu o javnoj nabavi, mogu odgovoriti na ovo pitanje sa „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“.

Dokaz pozitivnog odgovora na ovo pitanje je navođenje adrese internetske stranice, broja i naziva službenog glasila ili druge oznake mjesta gdje je objavljena izjava o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa.

34. Donesen je plan nabave u skladu s propisima o javnoj nabavi

Plan nabave moraju donijeti svi naručitelji, obveznici

primjene Zakona o javnoj nabavi. Ova obveza odnosi se i

na naručitelje čija je procijenjena vrijednost pojedinačnih

predmeta nabave bila manja od tzv. vrijednosti bagatelne

nabave.

Za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jedna-

ka ili veća od 20.000 kuna, a manja od 70.000 kuna, od 10.

12. 2013. 200.000 kuna za nabavu roba i usluga i 500.000

kuna za nabavu radova, u plan nabave se unose samo poda-

ci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave.

Za potvrdan odgovor na ovo pitanje, plan nabave mora sadržavati Zakonom propisane podatke, za predmete

nabave za koje se obvezno provode postupci javne nabave,

sedam minimalnih obveznih podataka, a za predmete na-

bave od 20.000 kuna do manje od 70.000 kuna, samo dva

podatka, procijenjenu vrijednost nabave i predmet nabave.

Ukoliko plan nabave ne sadrži propisane podatke, nije izra-

đen u skladu s propisima o javnoj nabavi. Tada niti odgovor

ne može biti potvrdan.

Uvedena je za javnog naručitelja obveza objave plana nabave na internetskim stranicama u roku 60 dana od

dana donošenja proračuna, odnosno financijskog plana pa

se kao dokaz traži adresa internetske stranice gdje je objav-

ljen plan nabave, neovisno o tome radi li se o internetskim

stranicama naručitelja ili Uprave za sustav javne nabave.

35. U pripremi i provedbi postupaka javne nabave najmanje jedan ovlašteni predstavnik imao je va-žeći certifikat u području javne nabave u skladu s propisima o javnoj nabavi

Pripremu i provedbu postupaka javne nabave čija je pro-

cijenjena vrijednost jednaka ili veća od 70.000 kuna, odnosno

tzv. bagatelne nabave, moraju obavljati ovlašteni predstavni-

ci naručitelja, a najmanje jedan ovlašteni predstavnik mora

posjedovati važeći certifikat u području javne nabave.

Ukoliko naručitelji nemaju adekvatno educirane zaposle-

nike koji bi bili njihovi predstavnici u postupku javne nabave,

dozvoljava se angažiranje drugih osoba s važećim certifika-

tom u području javne nabave čime se osigurava stručnost u

provođenju postupka javne nabave.

Naručitelj ovlaštene predstavnike imenuje internom od-

lukom u kojoj određuje njihove obveze i ovlasti u postupku

javne nabave pa je dokaz odgovora uz ovo pitanje preslika važećeg certifikata u području javne nabave odnosno referenca potvrda ovlaštenog predstavnika i internih od-luka o imenovanju ovlaštenih predstavnika naručitelja kod

5% provedenih postupaka javne nabave, objava odnosno

ugovora.

36. U pripremi tehničke specifikacije sudjelovale su osobe različite od ovlaštenih predstavnika naru-čitelja koje ocjenjuju ponude

37. Ovlašteni predstavnici naručitelja koji daju pri-jedlog za odluku o odabiru bili su različiti od osoba koje prate provedbu ugovora

Ovlašteni predstavnici naručitelja posjeduju stručna zna-

nja za provođenje postupaka javne nabave što dokazuju

certifikatom u području javne nabave. Sukladno traženom,

ovlašteni predstavnici ne smiju pripremati tehničke specifika-

cije niti pratiti provedbu ugovora o javnoj nabavi.

Načelo razdvajanja dužnosti pretpostavlja razdvajanje

poslova planiranja i izvršavanja na dvije i više osoba. Poslove

obavljanja preuzimanja obveza, dakle nabave i ugovaranja

od verifikacije i potvrđivanja obveza te izdavanja naloga za

plaćanje, računovodstvenog evidentiranja i kontrole treba

obavljati više osoba, a nikako ih ne bi trebala obavljati ista

osoba. Načelo razdvajanja dužnosti teško je provesti kod

naručitelja s manjim brojem zaposlenih osoba. Nemaju do-

voljno zaposlenog kadra da bi osigurali razdvajanje dužnosti

kod poslova izrade tehničke specifikacije te provođenja

postupka javne nabave i ocjene i usporedbe ponuda, a pose-

bice imenovanja ovlaštenih predstavnika od osoba koje prate

provedbu ugovora. U tom slučaju se na postavljena pitanja u

Upitniku o fiskalnoj odgovornosti upisuje negativan odgovor

„NE“, ali se navode obrazloženja i postupci kako bi izbjegli

sukob interesa ili zlouporabu položaja.

Ovlašteni predstavnici naručitelja u pojedinom postupku

nabave predlažu donošenje odluke o odabiru. Oni imaju

direktan utjecaj na sklapanje ugovora i ugovorni odnos.

Sukladno načelu razdvajanja dužnosti ovlašteni predstavnici

naručitelja ne bi trebale biti osobe koje prate izvršenje ugo-

vora, količinsko i vrijednosno budući da su imale utjecaj na

samo ugovaranje dijelova ugovora.

Kao dokaz potrebno je priložiti presliku važećeg certifi-kata u području javne nabave odnosno referencu internih odluka o imenovanju ovlaštenih predstavnika uz imena


59Riznica 2/2014

FINANCIJE

osoba koje su sudjelovale u pripremi tehničke dokumen-

tacije odnosno imena osoba koje prate provedbu ugovora na uzorku od 5% svih provedenih postupaka javne nabave. Budući da je i u pitanju 36. i u pitanju 37. potrebno priložiti isti dokaz, preslike internih odluka o imenovanju ovlaštenih predstavnika naručitelja i odluka kojima se imenuju osobe za pripremu tehničkih specifikacija te osoba koje prate provedbu ugovora, potrebno ih je priložiti samo jednom.

38. Naručitelj vodi registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma koji sadrži podatke u skladu sa propisima o javnoj nabavi

U Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma unose se sklopljeni ugovori o javnoj nabavi i okvirni sporazu-mi za koje je postupak nabave vođen u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi. Dakle, ukoliko su provedeni postupci javne nabave, objavljeni u EOJN, a nakon sklapanja ugovora također objavljeni na standardnom obrascu u EOJN, takvi ugovori se upisuju u Registar. Shodno tome, u registar se ne upisuju ugovori sklopljeni nakon tzv. bagatelne nabave.

Registar se uvodi radi usklađivanja sa Zakonom o pravu na pristup informacijama koji tijela javne vlasti obvezuje da na internetskim stranicama objave informacije o izvršavanju ugo-vora, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Naručitelj je obve-zan objaviti registar na internetskim stranicama te podatke iz registra ažurirati najmanje svakih šest mjeseci. Zakonom o javnoj nabavi propisani su obvezni podaci koje registar mora sadržavati pa ukoliko ne sadržava navedene podatke, odgo-vor na ovo pitanje ne može biti potvrdan.

Potvrdan odgovor na ovo pitanje dokazuje se navođenjem adrese internetske stranice na kojoj je objavljen registar ugo-vora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma.

39. Sva dokumentacija o svakom postupku javne na-bave čuva se najmanje četiri godine od završetka postupka javne nabave

Sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi, dokumen-tacija za nadmetanje, odluke, objave postupaka i zapisnici, dakle sva dokumentacija o svakom postupku javne nabave čuva se najmanje četiri godine od završetka postupka javne nabave.

Potvrdan odgovor daje se ako naručitelji mogu na uzorku od 5% provedenih postupaka priložiti ili preslike ovitaka predmeta ili druge oznake predmeta nabave, primjerice evi-dencijski broj i na taj način dokazati da se dokumentacija čuva sljedeće četiri godine od završetka postupka javne nabave. Ukoliko postupci javne nabave nisu provedeni, odgovara se sa „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“.

40. Ugovori o nabavi javnih usluga iz Dodatka II B sklopljeni su na temelju odredaba Zakona o javnoj nabavi

Za nabavu tzv. neprioritetnih usluga, navedenih u Dodatku II B Zakona o javnoj nabavi, čija procijenjena vrijednost prelazi iznos tzv. bagatelne nabave potrebno je provesti jedan od postupaka javne nabave ili pojednostavljeni postupak prema čl .44. Zakona o javnoj nabavi.

Ukoliko naručitelji imaju planirane iznose za nabavu ovih usluga manje od vrijednosti bagatelne nabave, ne primjenjuju se odredbe Zakona o javnoj nabavi. U tom slučaju se upisuje odgovor „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“.

Dokaz za davanje odgovora na ovo pitanje je preslika odnosno referenca dokumentacije za nadmetanje, od-nosno zahtjeva za prikupljanje ponuda kod 5% provedenih postupaka javne nabave ili skraćenog postupka iz čl. 44. Zakona.

41. Do 31. ožujka tijelu nadležnom za sustav javne nabave dostavljeno je izvješće o javnoj nabavi za prethodnu godinu koje sadrži podatke sukladno Zakonu o javnoj nabavi.

Izvješće o javnoj nabavi za prethodnu, 2012. godinu tre-balo je dostaviti Upravi za sustav javne nabave do 31. ožujka 2013. godine. Izvješće se generira temeljem objava o javnoj nabavi za provedene postupke javne nabave u Elektro-ničkom oglasniku javne nabave, ali se u posebnu rubriku ob-vezno upisuju i kumulativni iznosi za sve nabave roba, radova i usluga čija je procijenjena vrijednost bila ispod 70.000 kuna. Za ove nabave nije potrebno provoditi postupke javne nabave pa se podaci upisuju temeljem računovodstvene evidencije ili evidencije o nabavama temeljem narudžbenica.

Obveznici Zakona o javnoj nabavi koji nisu provodili postupke javne nabave, jer je procijenjena vrijednost svih predmeta nabave bila manja od 70.000,00 kn bili su u obvezi izvršiti jednokratnu registraciju u sustav Elektroničkog oglasnika javne nabave u „Narodnim novinama“, te unijeti podatak za nabavljene radove, robe ili usluge bagatelne vrijednosti u ukupnom iznosu za prethodnu godinu.

Dakle, obvezu dostavljanja izvješća imaju svi naručitelji, neovisno o činjenici jesu li ili nisu provodili postupke javne nabave.

Kao dokaz potvrdnog odgovora potrebno je priložiti presliku generiranog izvješća kako bi se utvrdila pravodobnost slanja izvješća o javnoj nabavi za 2012. godinu. Dakle, ukoliko Izvješće nije dostavljeno do navedenog datuma, 31. ožujka 2013. godine već kasnije, na pitanje nije moguće dati potvrdan odgovor.

5. PROVOĐENJE TESTIRANJA I DOKAZI PO PITANJIMA IZ PODRUČJA RAČUNOVODSTVA

Upitnik o fiskalnoj odgovornosti za područje računovod-stva obuhvaća 20 pitanja. Odgovor na postavljena pitanja daju svi obveznici primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Testiranje pojedinih pitanja iz područja računovodstva provodi se na uzorku od 1% svih dokumenata (ugovora, narudžbenica, računa), a najviše 100. Testiranjem i dokazivanjem navodi se broj dokumenta ili njegova klasifikacijska oznaka odnosno referenca, a u Predmet fiskalne odgovornosti za 2013. godinu mogu se priložiti preslike testiranih dokumenata ili tablica s testiranim dokumentima.

42. Rashodi su evidentirani u glavnoj knjizi na temelju nastanka poslovnog događaja (obveze) i u izvje-štajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju


60 Riznica 2/2014

FINANCIJE

Na ovo pitanje odgovaraju svi obveznici Zakona o fiskalnoj

odgovornosti neovisno o činjenici primjenjuju li proračunsko

računovodstvo, računovodstvo poduzetnika ili neprofitno ra-

čunovodstvo.

U računovodstvu obveznika Zakona o fiskalnoj odgovor-

nosti, rashodi se priznaju na temelju nastanka poslovnog do-

gađaja (obveze) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose

neovisno o plaćanju.

Shodno tome, sve nastale rashode tijekom 2013. godine

treba priznati neovisno o činjenici postoji li izvor financiranja za

ove rashode i hoće li njihovo evidentiranje dovesti do manjka

prihoda u proračunskom računovodstvu.

Izuzetak od ovog računovodstvenog načela predstavljaju

kontinuirani rashodi, sukladno čl. 51. Pravilnika o proračun-

skom računovodstvu i računskom planu. Rashodi koji na-

staju kontinuirano obračunavaju se za kalendarska razdoblja

tijekom proračunske godine i uključuju u rashode razmjerno

broju mjeseci u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Kon-

tinuirani rashodi su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge,

opskrba energentima, telekomunikacijske usluge, najamnine

i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela,

naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja te

druge naknade i slično. Rashodi koji se ne uključuju u tekuće

izvještajno razdoblje iskazuju se kao aktivna vremenska raz-

graničenja - rashodi budućih razdoblja.

Testiranje odgovora na ovo pitanje provodi se na uzorku

1% svih dokumenata, a najviše 100 dokumenata temeljem

kojih su evidentirani rashodi u glavnoj knjizi (ulazni računi,

obračuni i temeljnice).

43. Narudžbenice su valjano ispunjene na način da se vidi tko je nabavu inicirao, tko je nabavu odo-brio, koja vrsta roba/usluga/radova se nabavlja uz detaljnu specifikaciju jedinica mjere, količina, jediničnih cijena te ukupnih cijena

Na ovo pitanje odgovaraju svi obveznici Zakona o fiskalnoj

odgovornosti.

Ugovorni odnos između ugovornih strana nastaje skla-

panjem i potpisivanjem ugovora o nabavi roba, izvođenju

usluga ili izvođenju radova. U ugovoru su definirane sve bitne

odredbe za ugovorne strane kako bi ugovorne strane ispunile

svoj dio obveza koje proizlaze iz njega. Ugovorni odnos može

nastati i ispostavljanjem, ovjerom i potpisivanjem narudžbe-

nice, ali je narudžbenicu potrebno ispuniti svim potrebnim

podacima. Iz tog razloga pitanjem se provjerava sadrži li

narudžbenica detaljnu specifikaciju robe, usluga ili radova

koja se nabavlja, jedinicu mjere, količinu te jediničnu i ukupnu

cijenu. Narudžbenicom se stvaraju ugovorne obveze koje će

rezultirati evidentiranjem rashoda i obvezom plaćanja, dakle

potrošnjom proračunskog novca. Treba istaknuti važnost

kontrolne funkcije narudžbenice prije nastanka obveze za

proračunskog korisnika jer svako stvaranje obveze mora biti

u okviru planiranih sredstava. Zbog toga se na narudžbenici

ili specifikaciji u prilogu narudžbenice navodi iznos ukupne

cijene što predstavlja obvezu koja će nastati za naručitelja.

Obveznici primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji imaju

veliki broj narudžbenica trebaju osigurati njihovo informatičko

praćenje, povezivanje s financijskim planom i planom nabave

preko rezerviranja sredstava u trenutku pripreme postupka javne nabave i praćenje izvršenja izdane narudžbenice putem povezivanja s ulaznim računima. Kako bi raspolagali činjenica-ma za racionalno i učinkovito trošenje proračunskih sredstava potrebno je imati spoznaju o osobama koje su inicirale nabavu putem narudžbenica, odnosno imaju li ovlaštenje za ugovara-nje i realiziranje rashoda.

U proceduri za stvaranje ugovornih obveza treba navesti odgovorne osobe koje:- imaju ovlaštenje za iniciranje nabave putem narudžbeni-

ca, - provjeravaju je li nabava planirana u financijskom planu ili

proračunu, odnosno jesu li planirana sredstva za nabavu- odobravaju ispostavljanje narudžbenice sa svim potreb-

nim podacima. Radi primjene razgraničenja dužnosti, sukladno odredba-

ma čl. 96. Zakona o proračunu, potrebno je imenovati više osoba za svaku od navedenih aktivnosti što predstavlja važnu kontrolnu aktivnost radi uspostavljanja sustava financijskog upravljanja i kontrole.

Testiranje ispravnog popunjavanja narudžbenica provodi se na uzorku 1 % svih narudžbenica, a najviše 100. Umjesto ulaganja preslika narudžbenica u Predmet fiskalne odgovor-nosti za 2013. godinu, testiranje se može provoditi popunja-vanjem tablice sa navođenjem broja realizirane narudžbenice uz ulazne račune.

44. U potpisanim ugovorima s dobavljačima/pružate-ljima usluga/izvršiteljima radova detaljno je utvr-đena vrsta robe/usluga/radova koji se nabavljaju

Na ovo pitanje odgovaraju svi obveznici primjene Zakona o

fiskalnoj odgovornosti i nije moguće odgovoriti sa „NIJE PRI-

MJENJIVO - N/P“. Ovo pitanje može poslužiti kao napomena

ili pomoć pri definiranju sadržaja ugovora u proceduri stvara-

nja ugovornih obveza navedenom u pitanju broj 16. Upitnika o

fiskalnoj odgovornosti.

Jedan od obveznih elemenata ugovora o prodaji robe,

izvršenju usluga ili izvođenja radova predstavlja predmet, nji-

me se definira što isporučitelj robe, izvršitelj usluge ili izvođač

radova treba napraviti kako bi izvršio svoju obvezu. Prilikom

popisivanja ugovora s isporučiteljima robe/pružateljima uslu-

ga/izvršiteljima radova potrebno je detaljno utvrditi vrstu robe/

usluga/radova koji se nabavljaju kako bi se izbjegli mogući

nesporazumi. Detaljna specifikacija vrste robe/usluga/radova i

ugovorenih količina koji se nabavljaju omogućit će provođenje

kontrole prilikom isporuke robe/usluga/radova.

Testiranje se provodi se na uzorku 5 % vrijednosti svih

ugovora navođenjem rednog broja ugovora koji je testiran ili

prilaganjem preslika testiranih ugovora u Predmet fiskalne

odgovornosti za 2013. godinu.

45. Iz primke, otpremnice i drugog odgovarajućeg dokumenta potpisanog od skladištara ili druge osobe zadužene za zaprimanje robe od dobav-ljača vidljivo je da je prilikom preuzimanja robe utvrđena količina, stanje i kvaliteta zaprimljene robe


61Riznica 2/2014

FINANCIJE

Na ovo pitanje odgovaraju svi obveznici primjene Zakona

o fiskalnoj odgovornosti i nije moguće dati odgovor „NIJE

PRIMJENJIVO - N/P“.

U sistematizaciji radnih mjesta definirana su radna mje-

sta, a navedeni su i opis poslova i radnih zadataka. Skladištar

je obično osoba zadužena za zaprimanje robe od dobavljača

koji prilikom preuzimanja robe treba utvrditi količinu, stanje i

kvalitetu zaprimljene robe. Shodno tome potpisuje i ovjerava

otpremnicu koja predstavlja osnovu za ispostavljanje fakture

o izvršenoj isporuci robe. Ukoliko nemamo zaposlenog skla-

dištara, definira se i imenuje druga osoba koja će provoditi

potrebne kontrole za zaprimanje robe (kuharica za namirnice,

domar ili kućni majstor za materijal za održavanje, tajnica za

uredski materijal i slično). Pitanje je povezano s pitanjima 26.

Prilikom isporuke opreme/izvođenja radova obavljene su sve

potrebne provjere i 27. Propisana je procedura zaprimanja

računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim

jedinicama/upravnim odjelima i pravovremenog plaćanja iz

dijela Upitnika koji obrađuje područje izvršavanja proračuna/

financijskog plana. U navedenim pisanim procedurama treba

navesti tko je odgovoran i za što, kakvu kontrolu određena

osoba svojim potpisom jamči. Provedena kontrola od strane

odgovorne osobe ovjerava se na računu, otpremnici ili kon-

trolnoj listi koja se prilaže uz račun, ovisno o načinu kako je

definirano procedurom.

Odgovor na ovo pitanje testira se na uzorku do 5 %

ulaznih računa kojima je fakturirana izvršena isporuka robe,

dakle računa kojima su evidentirani materijalni rashodi koji se

odnose na 2013. godinu. U Predmet fiskalne odgovornosti

prilažu se tablice s testiranim ulaznim računima ili njihove

preslike.

46. Postoji izvještaj o obavljenoj usluzi odnosno druga vrsta pisanog odobrenja ili dokumentacije kojom se potvrđuje izvršenje usluge


o fiskalnoj odgovornosti i nije moguć odgovor „NIJE PRI-

MJENJIVO - N/P“.

Pitanje je povezano s pitanjem 26. Prilikom isporuke opre-

me/izvođenja radova obavljene su sve potrebne kontrole i 27.

Propisana je procedura zaprimanja računa, njihove provjere u

odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima i

pravovremenog plaćanja iz dijela Upitnika koji obrađuje po-

dručje izvršavanja proračuna/financijskog plana.

U navedenoj proceduri treba definirati popratnu doku-

mentaciju uz ulazne račune kojima se fakturira izvršena uslu-

ga i tko provjerava izvršenje usluge. Osoba koja provjerava

izvršenje usluge svojim potpisom na izvještaju o obavljenoj

usluzi, servisnom izvješću ili nalogu potvrđuje da su usluge

koje su nabavljene u skladu s ugovorom.

Odgovor na ovo pitanje testira se na uzorku do 1%, a naj-

više 100 ulaznih računa za izvršene usluge, odnosno ulazne

račune kojima su evidentirani rashodi za usluge u računovod-

stvu koji se odnose na 2013. godinu. U Predmet se prilažu

preslike ili reference dokumenata iz uzorka.

47. O izvedenim radovima, sukladno definiranoj proceduri odobrenja radova, postoji privremena odnosno konačna obračunska situacija, koju odobrava osoba odnosno tijelo koje nadzire i odobrava radove


o fiskalnoj odgovornosti koji su tijekom 2013. godine imali

izvođenje građevinskih radova. Shodno tome, moguće je dati

odgovor „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“ ukoliko obveznik nije

imao izvođenje radova.

Odgovor na ovo pitanje povezan je s pitanjima 26. Pri-

likom isporuke opreme/izvođenja radova obavljene su sve

potrebne provjere i 27. Propisana je procedura zaprimanja

računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedi-

nicama/upravnim odjelima i pravovremenog plaćanja iz dijela

Upitnika koji obrađuje područje izvršavanja proračuna/finan-

cijskog plana. Sukladno navedenim kontrolnim aktivnostima

u proceduri, ali i u skladu s odredbama Zakona o gradnji,

potrebno je imenovati nadzornog inženjera ili nadzorno tijelo

koje će nadzirati izvođenje građevinskih radova. Obveznik

davanja odgovora na pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovor-

nosti mora ugovoriti nadzor, a nadzor mora prekontrolirati i

ovjeriti privremene i okončanu situaciju za izvedene radove.

U protivnom, takav se dokument ne treba evidentirati u knji-

govodstvu niti se treba plaćati bez prethodne provjere.

Testiranjem treba obuhvatiti 5 % svih ugovora o izvo-

đenju radova na osnovu kojih su ispostavljene privremene i

okončane situacije. U predmet se prilažu preslike odnosno

klasifikacijske ili druge oznake pod kojim se čuvaju testirane

privremene odnosno okončane situacije.

48. Na zaprimljenim računima navedeni su svi ele-menti računa u skladu sa zakonskim i podzakon-skim propisima



MJENJIVO - N/P“.

Ovisno o obvezniku Zakona o fiskalnoj odgovornosti i

činjenici radi li se o poreznom obvezniku poreza na dodanu

vrijednost i poreza na dobit, potrebno je definirati obvezne

elemente ulaznih računa. Značajna je informacija radi li se

obvezniku fiskalizacije ili ne, jer gotovinski računi imaju pro-

pisan manji broj obveznih elemenata računa.

Odgovor na ovo pitanje povezan je s pitanjem 27. Pro-

pisana je procedura zaprimanja računa, njihove provjere u

odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima

i pravovremenog plaćanja iz dijela Upitnika koji obrađuje

područje izvršavanja proračuna/financijskog plana. U pro-

ceduri treba definirati obvezu provjere elemenata računa te

tko provodi takvu provjeru, likvidator ili neka druga osoba.

Posebnu pažnju treba obratiti na fakturiranu jediničnu cijenu

i ukupnu cijenu koja je sastavni dio računa, te provjeriti je

primijenjena cijena iz ugovora ili narudžbenice. Posebno se

ova obveza odnosi na cijene iz ugovora kojima je ugovorena

nepromjenjiva cijena tijekom cijelog važenja ugovora.


62 Riznica 2/2014

FINANCIJE

Testiranje se provodi na uzorku 1%, a najviše 100 svih

zaprimljenih računa koji se odnose na 2013. godinu. U

predmet se prilažu preslike odnosno klasifikacijske ili druge

oznake pod kojim se čuvaju testirani računi.

49. Zaprimljeni računi sadrže referencu na broj na-rudžbenice/ugovora temeljem kojeg su roba/usluge/radovi isporučeni


o fiskalnoj odgovornosti koji su u godini za koju se podnosi

Izjava o fiskalnoj odgovornosti sklapali ugovore temeljem po-

stupaka javne nabave. Ukoliko obveznik u 2013. godini nije

sklapao ugovore nakon provedenih postupaka javne nabave

može dati odgovor „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“ .

U prijedlogu ugovora kojega naručitelj, obveznika primje-

ne Zakona o fiskalnoj odgovornosti, prilaže dokumentaciji za

nadmetanje potrebno je navesti obvezu ponuditelju da na

ulaznim računima koje ispostavlja temeljem sklopljenog ugo-

vora navede broj tog ugovora. Dakle, poziv na broj ugovora ili

narudžbenice na računima upisuje ponuditelj, a nikako naru-

čitelj kao obveznik primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

Podatak je potreban radi praćenja izvršenja ugovora i potreb-

nih podataka za vođenje registra ugovora o javnoj nabavi i

okvirnih sporazuma. Obvezan podatak u Registru je konačni

iznos koji je naručitelj isplatio na temelju ugovora o javnoj

nabavi. Podatak se daje temeljem ispostavljenih računa po

navedenim ugovorima uz prethodno navođenje broja ugo-

vora na prednjoj strani računa. Referencom na broj ugovora

može se smatrati i pretplatnički broj, broj police osiguranja ili

drugi sličan broj naveden na računima za električnu energiju,

telekomunikacijske usluge, usluge osiguranja i slično.

Odgovor na ovo pitanje povezan je s pitanjem 27. Pro-




dručje izvršavanja proračuna/financijskog plana. U proceduri

treba navesti obvezu provjere postojanja broja ugovora/na-

rudžbenice na računima ispostavljenim temeljem ugovora

sklopljenog nakon provedenog postupka javne nabave i tko

tu provjeru provodi.

Testiranje se provodi na uzorku 1%, a najviše na 100 svih

ulaznih računa zaprimljenih tijekom 2013. godine. U predmet

se prilažu preslike odnosno klasifikacijske ili druge oznake

pod kojim se čuvaju testirani računi.

50. Računi sadrže detaljnu specifikaciju roba/uslu-ga/radova koje odgovaraju opisu i specifikaciji roba/usluga/radova definiranih narudžbenicom odnosno ugovorom

Svi obveznici primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti

odgovaraju na ovo pitanje te nije moguć odgovor „NIJE PRI-

MJENJIVO - N/P“.

Odgovor na ovo pitanje povezan s pitanjem 27. Propi-

sana je procedura zaprimanja računa, njihove provjere u



područje izvršavanja proračuna/financijskog plana. Sastavni

dio ove procedure odnosi se na provjeru računa, a u ovom

pitanju potrebno je provjeriti odgovara li ulazni račun spe-

cifikaciji roba, usluga i radova koju je naručitelj ugovorio

ispunjavajući narudžbenicu ili potpisujući ugovor. Ranije je

navedeno da narudžbenica mora imati sve elemente kao

i ugovor budući da se ovim dokumentima stvara ugovorni

odnos. U proceduri je potrebno navesti obvezu usporedbe

specifikacije roba/usluga/radova navedene na zaprimljenom

ulaznom računu sa specifikacijom roba/usluga/radova iz

ugovora/narudžbenice i tko provodi ovu usporedbu, služba

nabave ili druga ustrojstvena jedinica koja ima ovlaštenje za

ugovaranje, likvidatura ili druga jedinica.


ulaznih računa zaprimljenih tijekom 2013. godine. U predmet

se ulažu preslike odnosno klasifikacijske ili druge oznake pod

kojim se čuvaju testirani računi.

51. Za svaki račun obavljena je matematička kon-trola ispravnosti iznosa koji je zaračunan što je naznačeno na računu


o fiskalnoj odgovornosti te nije moguć odgovor „NIJE PRI-

MJENJIVO - N/P“.

Odgovor na ovo pitanje je povezano s pitanjem 27. Pro-




dručje izvršavanja proračuna/financijskog plana. Vjerojatno je

prilikom sistematizacije radnih mjesta i opisa poslova i radnih

zadataka za radno mjesto likvidatora propisana obveza pro-

vođenja suštinske, materijalne i formalne kontrole. Materijal-

na kontrola obuhvaća i matematičku kontrolu pa procedurom

treba definirati obvezu provođenja matematičke kontrole

svih zaprimljenih ulaznih računa. Kod ponekih obveznika

primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti poslove matema-

tičke kontrole provode druge osobe, definirane procedurom.

Osoba zadužena za provjeru svojim potpisom potvrđuje da

je za svaki račun obavljena matematička kontrola i kontrola

ispravnosti iznosa u odnosu na ugovorene jedinične cijene i

ukupnu cijenu.


ulaznih računa zaprimljenih tijekom 2013. godine. U Predmet

fiskalne odgovornosti za 2013. godinu prilažu se preslike

ulaznih računa odnosno tablice za testiranje s navođenjem

broja ulaznih računa koji su testirani ili druge klasifikacijske

oznake pod kojim se čuvaju.

52. Provjereno je postojanje potpisa, žiga ili druge oznake kojom se može potvrditi da je račun odo-bren za plaćanje


o fiskalnoj odgovornosti. Nije moguć odgovor „NIJE PRIMJE-

NJIVO - N/P“.

Odgovor na ovo pitanje je povezano s pitanjem 27. Pro-



63Riznica 2/2014

FINANCIJE



područje izvršavanja proračuna/financijskog plana. Ovisno

o usvojenoj proceduri postoje različiti načini kojima se ulazni

računi odobravaju za plaćanje. Ponekad je to samo potpis

odgovorne osobe ili osobe na koju je prenesena ovlast za

odobrenje plaćanja. Od posebne je važnosti procedurom

definirati može li ulazni račun biti evidentiran i proknjižen u

knjigovodstvu prije negoli ga ovlaštena osoba odobri i za

plaćanje. Često se prilikom likvidiranja računa stavlja pečat

koji osim podataka potrebnih za likvidiranje ulaznog računa

i njegovog evidentiranja u knjigovodstvu, sadrži i odobrenje

za plaćanje. U proceduri treba navesti tko daje odobrenje

za plaćanje računa i način evidentiranja tog odobrenja (npr.

stavljanjem štambilja s tekstom „ODOBRENO - PLATITI“ i

potpisom).

Testiranje se provodi provjerom postojanja žiga ili potpisa

odobrenja za plaćanje na uzorku 1 % , a najviše 100 svih za-

primljenih ulaznih računa za 2013. godinu. U predmet fiskal-

ne odgovornosti mogu se priložiti preslike ulaznih računa, ali

i tablica s navođenjem broja ili druge klasifikacijske oznake

pod kojim se čuvaju testirani računi.

53. Provjerom suštine računa i dokumentacije obav-ljenih usluga, radova odnosno nabave robe računi se u glavnoj knjizi evidentiraju po proračunskim klasifikacijama

Na ovo pitanje odgovaraju obveznici primjene proračun-

skog računovodstva, a izvanproračunski korisnici odgovaraju

s „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“.

Proračuni i proračunski korisnici iskazuju rashode i iz-

datke prema proračunskim klasifikacijama, a proračunske

klasifikacije su: organizacijska, programska, funkcijska, eko-

nomska, lokacijska te klasifikacija po izvorima financiranja.

Zaprimljene račune obveznici u glavnoj knjizi evidentiraju

prema vrsti - ekonomska klasifikacija, mjestu ili lokaciji

- lokacijska, organizacijskoj jedinici - organizacijska, cilju -

program, aktivnost, projekti - programska, funkciji i izvorima

financiranja. Obveznici koji imaju samo jedan program, aktiv-

nost, projekt, samo jednu funkciju, lokaciju te se financiraju

samo iz jednog izvora, prihode i rashode, primitke i izdatke

iskazuju samo po ekonomskoj klasifikaciji. Obveznici kojima

knjigovodstveni program ne omogućava evidentiranje po

proračunskim klasifikacijama, dužni su podatke osigurati

raščlanjivanjem osnovnih računa iz Računskog plana na

analitičke i podanalitičke račune.


zaprimljenih računa. Za provođenje testiranja u predmet fi-

skalne odgovornosti za 2013. godinu mogu se priložiti presli-

ke računa ili tablica za testiranje davanja odgovora. Za svaku

od navedenih klasifikacija iz glavne knjige, moguće je dobiti

izvješće o rashodima po pojedinoj primijenjenoj proračunskoj

klasifikaciji.

54. Prihodi su evidentirani u glavnoj knjizi u trenutku u kojem su postali raspoloživi i mjerljivi


skog računovodstva. Izvanproračunski korisnici koji nisu ob-

veznici primjene proračunskog računovodstva na ovo pitanje

odgovaraju s „NIJE PRIMJENLJIVO - N/P“.

Proračuni i proračunski korisnici koji primjenjuju modifici-

rano računovodstveno načelo nastanka događaja, sukladno

čl. 21. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i račun-

skom planu. Prema modifikaciji načela, prihodi se priznaju

u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i

pod uvjetom da se mogu izmjeriti, dakle po načelu blagajne.

Postoji i izuzetak od primjene ovog načela kod priznavanja

prihoda, a propisuje se Okružnicom o predaji i konsolidaciji

financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanpro-

računskih korisnika državnog proračuna te proračunskih

i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave za razdoblja za koja se

sastavljaju financijska izvješća. Navedenim pitanjem iz Upit-

nika testira se priznavanje prihoda za 2013. godinu, dakle

osim naplaćenih prihoda tijekom 2013. godine potrebno je

pridržavati se upute o priznavanju prihoda prema Okružnici

za sastavljane financijskih izvještaja za 2013. godinu od 21.

siječnja 2014. godine te priznati u prihode sredstva koja su

doznačena u 2014. godini.


evidentiranih prihoda, provjerom jesu li evidentirani temeljem

uplate preko žiroračuna i blagajne ili nekim drugim dokumen-

tom koji ne odražava raspoloživosti i mjerljivost sredstava,

odnosno prihoda. Preporuka je testiranje svih vrsta prihoda.

55. Za primljene i dane donacije nefinancijske imo-vine u glavnoj knjizi evidentirani su prihodi i rashodi prema procijenjenoj vrijednosti imovine, a međusobni prijenos nefinancijske imovine pro-računa i proračunskih korisnika evidentiran je preko promjena u obujmu




Temeljem članka 21. Pravilnika o proračunskom računo-

vodstvu i Računskom planu za primljene donacije nefinan-

cijske imovine iskazuju se prihodi od donacija iskazanih na

računu 663 i rashodi za nabavu nefinancijske imovine razred

4 prema procijenjenoj vrijednosti. Međusobni prijenosi nefi-

nancijske imovine između proračuna i proračunskih korisnika

temeljem članka 57. istog Pravilnika evidentiraju se preko

promjena u obujmu imovine, odjeljka 915, dakle u tom sluča-

ju se ne evidentiraju prihodi i rashodi. Istovremeno se uz ova

knjiženja zadužuje račun vlastitih izvora podskupine 911, a

odobrava račun nefinancijske imovine u razredu 0.

Dane donacije dugotrajne nefinancijske imovine evidenti-

raju se zaduženjem računa rashoda poslovanja i odobrenjem

računa prihoda od prodaje nefinancijske imovine.

Za davanje odgovora na pitanje potrebno je testirati 5%

svih primljenih i danih donacija, odnosno minimalno 5% uku-

pne vrijednosti svih primljenih i danih donacija.


64 Riznica 2/2014

FINANCIJE

56. Povjerenstva za popis osnovao je čelnik prora-čuna/proračunskog korisnika. Odredio je datum obavljanja popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanje izvještaja s priloženim popisnim listama


o fiskalnoj odgovornosti.

Prema čl. 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu

i Računskom planu propisana je obveza čelnika proračuna

odnosno proračunskog korisnika da osnuje povjerenstvo

za popis, odredi datum popisa, rokove obavljanja popisa i

dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama. Za pro-

vođenje ove obveze čelnik je pred kraj proračunske 2013.

godine morao izdati Odluku o imenovanju povjerenstva za

popis imovine i obveza na dan 31. 12. 2013. godine koja

treba sadržavati predmet popisa, popisna povjerenstva sa

imenima predsjednika povjerenstva i članovima, datume

obavljanja popisa, rokove obavljanja popisa te rok dostavlja-

nja izvještaja s popisnim listama.

Kao dokaz obavljenog testiranja u Predmet fiskalne

odgovornosti za 2013. godinu ulaže se preslika odnosno

referenca odluke o provođenju popisa cjelokupne imovine i

obveza na dan 31. 12. 2013. godine.

57. Povjerenstvo za popis obavilo je popis cjeloku-pne imovine i obveza, sastavilo izvještaj teme-ljem popisnih lista i predalo ga je čelniku



MJENJIVO - N/P“.

Povjerenstva za popis imovine i obveza imaju obvezu

popisa cjelokupne imovine i obveza te sastavljanja izvještaja

o popisu kojega treba dostaviti čelniku. Rok dostavljanja

izvještaja propisan je odlukom čelnika o imenovanju povje-

renstva i provođenju popisa imovine i obveza na dan 31. 12.

2013. godine.

Čest je slučaj da povjerenstva za popis imovine i obveza

prepišu knjigovodstveno stanje kao stvarno stanje bez provo-

đenja fizičkog popisa, što je u suprotnosti sa čl. 16. Pravilnika

o proračunskom računovodstvu i Računskom planu proraču-

na. Nakon sačinjenog popisa treba utvrditi razlike u količini

popisanih predmeta popisa u odnosu na knjigovodstvene

evidencije, iskazati novčanu vrijednost tih razlika, utvrditi

uzroke razlika te dati prijedlog likvidacije. Nakon obavljenog

popisa povjerenstvo mora sastaviti i predati čelniku izvještaj

o popisu uz koji prilaže potpisane popisne liste.

Kao dokaz obavljenog testiranja u Predmet fiskalne

odgovornosti za 2013. godinu se ulaže preslika izvještaja o

obavljenom popisu cjelokupne imovine i obveza na dan 31.

12. 2013. godine.

58. Poslovne knjige i računovodstvene isprave čuva-ju se sukladno rokovima utvrđenima Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu




Članak 10. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i

Računskom planu propisuje da se dnevnik i glavna knjiga ču-

vaju najmanje jedanaest godina, a pomoćne knjige najmanje

sedam godina.

Članak 13. Pravilnika definira da se trajno čuvaju obra-

čunske isprave u vezi s plaćama ili analitička evidencija plaća,

najmanje jedanaest godina čuvaju se isprave na temelju kojih

su uneseni podaci u dnevnik i glavnu knjigu, a isprave na

temelju kojih su uneseni podaci u pomoćne knjige najmanje

sedam godina.

Prilikom testiranja davanja odgovora na pitanje potrebno je

u Predmet fiskalne odgovornosti priložiti preslike ovitka pred-

meta iz kojega je vidljiva oznaka roka čuvanja dokumenata.

59. Uspostavljene računovodstvene evidencije omo-gućile su praćenje korištenja sredstava po izvori-ma financiranja i programima (projektima/aktivno-stima)



Odredbama Zakona o proračunu i Pravilnikom o prora-

čunskom računovodstvu i Računskom planu propisana je ob-

veza uspostavljanja sustava praćenja svih prihoda i primitaka

prema izvorima financiranja: opći prihodi i primici, doprinosi,

vlastiti prihodi, prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije,

prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine, naknade

s naslova osiguranja i namjenski primici. Rashodi i izdaci se

evidentiraju radi informacija iz kojega su izvora financirani,

prate se prema projektima i aktivnostima, jer se temeljem ova-

kvog praćenja omogućava namjensko i zakonito izvršavanje

proračuna i financijskog plana. JLP(R)S ove podatke moraju

osigurati radi izrade izvještaja o izvršenju proračuna. Sve je

veći broj korisnika pomoći iz sredstava Europske unije prema

različitim programima pa je poradi izvještavanja potrebno pra-

titi i prihode i rashode financirane iz dobivenih sredstava.

Ukoliko obveznici proračunskog računovodstva imaju

samo jedan program ili projekt te se financiraju samo iz jed-

nog izvora, prihode i rashode, primitke i izdatke iskazuju samo

po ekonomskoj klasifikaciji. Za razliku od njih, obveznici koji

dobivaju sredstva iz više programa, projekata i financiraju se

iz više izvora moraju osigurati evidentiranje prema proračun-

skim klasifikacijama. Ukoliko im to računovodstveni program

ne omogućava dužni su podatke osigurati raščlanjivanjem

osnovnih računa iz Računskog plana na analitičke i podanali-

tičke račune.

Za davanje odgovora na ovo pitanje potrebno je kao dokaz

priložiti izvješće o korištenju sredstava pojedinih programa ili

analitičke evidencije po izvorima financiranja i programima.

60. Uspostavljena je evidencija svih ugovora


fiskalnoj odgovornosti te nije moguć odgovor „NIJE PRIMJE-

NJIVO - N/P“.


65Riznica 2/2014

FINANCIJE

Pitanje je povezano s pitanjem 16. Procedura stvaranja ugo-

vornih obveza jasno je definirana i dostupna svim ustrojstvenim

jedinicama/upravnim odjelima u kojoj se navodi obveza vođenja

evidencije, ali i označavanje svakog od ugovora brojem iz evi-

dencije kako bi se ulazni računi vezivali na ovaj broj.

Ugovore nije potrebno knjigovodstveno evidentirati, te-

meljem ugovora ne stvaraju se obveze koje se knjigovod-

stveno evidentiraju, ali je važno uspostaviti sustav praćenja

ugovaranja radi rezerviranja sredstava u financijskom planu ili

proračunu, radi informacija o nabavi i prodaji imovine, ostva-

rivanju prihoda, radnicima i slično. Procedurom je potrebno

definirati kako se i tko vodi evidenciju ugovora, a prilikom

određivanja broja primjeraka ugovora, potrebno je osigurati

jedan primjerak za ovu evidenciju. Svakom primjerku ugovora

potrebno je dodijeliti broj iz evidencije radi daljnjeg praćenja

izvršenja. Sam način evidencije ugovora nije propisan pa se

ona može voditi i u excel tablicama, a sve je više softverskih

programa koji uključuju evidenciju ugovora.

Za davanje potvrdnog odgovora potrebno je imati eviden-

ciju svih ugovora: ugovora o radu, kupoprodajnih ugovora,

ugovora o nabavi roba, radova i usluga, ugovora o drugom

dohotku, autorskih ugovora, ugovora o stipendiranju, ugovo-

ra o najmu ili zakupu, ugovora o davanju ili primanju donacije,

ugovora o sponzoriranju, ugovora o nabavi dugotrajne imo-

vine, ugovora o ostvarivanju određenih prihoda i slično. Za

svaki od navedenih vrsta ugovora može se u okviru evidenci-

je odrediti grupa kojoj pripadaju, klasa i Urbroj i slično.

Kao dokaz testiranja ovog pitanja potrebno je priložiti

presliku ili dio preslike evidencije odnosno referencu dijela

evidencije.

61. Vodi se analitička evidencija dugotrajne, nefinan-cijske imovine i usklađena je s glavnom knjigom



Obveza vođenja analitičke evidencije dugotrajne nefinan-

cijske imovine propisana je čl. 8. Pravilnika o proračunskom

računovodstvu i Računskom planu. U analitičkoj evidenciji

dugotrajna nefinancijska imovina vodi se pojedinačno za

svaku vrstu dugotrajne imovine po vrsti, količini i nabavnoj

vrijednosti. Potrebno je evidentirati i podatke o ispravku vri-

jednosti te knjigovodstvenoj vrijednosti, kojoj skupini pripada

imovina i po kojoj stopi se otpisuje. Ponekad je za imovinu

bitan podatak o prostornom mjestu gdje se nalazi, vrsti sku-

pine imovine kojoj pripada, tipu i godini proizvodnje.

Pojedinačna nabavna vrijednost dugotrajne nefinancijske

imovine iskazana u analitičkoj evidenciji mora biti usklađena

s nabavnom vrijednošću iste imovine u glavnoj knjizi. Ispra-

vak vrijednosti imovine provodi se za svaku pojedinačnu

imovinu, evidentira se na analitičkim karticama, a skupno se

evidentira na kontima glavne knjige. Usklađivanje se najče-

šće radi prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja

prilikom obračuna ispravka vrijednosti, ali kod obveznika

s većim brojem imovine posebice onih koji rade mjesečni

ispravak vrijednosti, usklađivanje je mjesečno. Najkasnije pri-

je sastavljanja obrasca bilance za 2013. godinu potrebno je

uskladiti analitičku evidenciju dugotrajne imovine s podacima

iz glavne knjige.

Za odgovor na ovo pitanje potrebno je kao dokaz priložiti

ispis pojedinačne dugotrajne imovine po kontima te uspo-

redba s bruto bilancom obveznika.

6. PROVOĐENJE TESTIRANJA I DOKAZI PO PITANJIMA IZ PODRUČJA FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

Upitnik obuhvaća 6 pitanja iz područja izvještavanja. Na

pitanja iz područja izvještavanja nije moguće dati djelomičan

odgovor. Na pitanja iz ovog dijela potrebno je odgovoriti s

„DA“, „NE“ ili „NIJE PRIMJENJIVO - N/P“. Proračunski i

izvanproračunski korisnici odgovaraju samo na prvo pitanje

iz područja izvještavanja, a to je pitanje pod rednim brojem

62. Na sva ostala pitanja proračunski i izvanproračunski ko-

risnici odgovaraju popunjavajući stupac „NIJE PRIMJENJIVO

- N/P“.

62. Kod predaje financijskih izvještaja poštivali su se rokovi i način predaje utvrđeni Pravilnikom o finan-cijskom izvještavanju u proračunskom računovod-stvu (odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva)

Proračunski i izvanproračunski korisnici te jedinice lokalne

i područne (regionalne) samouprave imaju obvezu sukladno

odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u prora-

čunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/11.) financijske

izvještaje predavati u elektroničkom obliku s ispisom Referen-

tne stranice, ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom, u

rokovima predviđenim Pravilnikom.

Obzirom da se godišnji financijski izvještaji za tekuću go-

dinu (npr. 2013.) sastavljaju i predaju sljedeće godine (2014.),

ne uzimaju se u obzir kod sastavljanja Izjave o fiskalnoj odgo-

vornosti za tekuću godinu (2013.) već se za Izjavu u analizu

uključuju godišnji financijski izvještaji sastavljeni za prethodnu

godinu (2012.) koji su predani u tekućoj godini (2013.).

Dokazi priloženi u Predmetu uz ovo pitanje za odgovor

„DA“ jesu preslike odnosno reference referentnih stranica fi-

nancijskih izvještaja na kojima se vidi i datum predaje izvješta-

ja. Za potvrdan odgovor potrebno se pridržavati svih rokova

i obveza sastavljanja i predaje financijskih izvještaja za sva

razdoblja tijekom godine i za godišnje razdoblje.

63. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave izvještavala je Ministarstvo financija o zaduženjima/danim suglasnostima za zaduženja/jamstva sukladno odredbama Zakona o proraču-nu i Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (odgovaraju jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave)


66 Riznica 2/2014

FINANCIJE

Sustav izvještavanja o zaduživanju, danim jamstvima ili su-

glasnostima uređen je Zakonom o proračunu (čl. 87.) i Pravilni-

kom o postupku zaduživanja kojim se između ostalog detaljno

definira način izvještavanja o zaduživanju, danim jamstvima i

suglasnostima. Rokovi izvještavanja odnose se na rokove za

izvještavanje nakon potpisivanja ugovora i rokove na izvje-

štavanje unutar proračunske godine. JLP(R)S o zaduživanju,

danom jamstvu ili izdanoj suglasnosti izvještava Ministarstvo

financija putem Izvješća o zaduženju/jamstvu/suglasnosti na

Obrascu IZJS.

Kao dokaz odgovoru na ovo pitanje u Predmet se prilaže

preslika odnosno referenca dopisa kojim se izvještaji šalju

Ministarstvu financija te se može vidjeti jesu li slani u skladu

s propisanim rokovima. Uz navedeno u jedinici lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave trebaju biti dostupni izvještaji

koji su na obrascu IZJS redovito dostavljani u Ministarstvo

financija.

64. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (korisnik pomoći izravnanja) dostavila je izvještaj o utrošenim sredstvima resornom mi-nistarstvu ili nadležnom tijelu državne uprave na propisan način i u rokovima utvrđenima Uredbom o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za de-centralizirane funkcije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnov-nog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva (odgovaraju jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave - nositelji decen-traliziranih funkcija)

U skladu sa člankom 45. a, st. 2., Zakona o financiranju

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Vlada do-

nosi godišnju Uredbu o načinu izračuna iznosa pomoći izrav-

nanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave kao i odluke kojima se utvrđuju

bilančna prava županija i Grada Zagreba te gradova i općina

na koje je preneseno financiranje decentraliziranih funkcija

prema posebnim zakonima i to za osnovno i srednje školstvo,

zdravstvo i socijalnu skrb te vatrogastvo. Uredbom se utvrđuje

način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane

funkcije iz Državnog proračuna Republike Hrvatske obzirom

da općine, gradovi i županije te Grad Zagreb imaju vrlo različit

fiskalni kapacitet, i često se dogodi da prihodi koje jedinice

ostvare od dodatnog udjela u porezu na dohodak nisu dostatni

za pokriće bilančnih prava javnih potreba u navedenim djelat-

nostima, a prema posebnim zakonima i odlukama o kriterijima

i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda.

Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine dužni su nadzirati

zakonitost rada upravnih tijela koja obavljaju poslove decen-

traliziranih funkcija i krajnjih korisnika, te zakonito, namjensko

i svrhovito korištenje decentraliziranih sredstava. Uredbom o

načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane

funkcije JLP(R)S propisana je obveza izvještavanja županija,

Grada Zagreba, gradova i općina o utrošenim sredstvima

krajnjih korisnika (ustanova). Ako jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave ne dostavi resornom ministarstvu ili

nadležnom tijelu državne uprave resornom ministarstvu ili nad-

ležnom tijelu državne uprave Ministarstvo financija na zahtjev

resornog ministarstva privremeno može obustaviti doznaku

pomoći izravnanja. Način izvještavanja i rokovi propisuju se

odlukama kojima se utvrđuju bilančna prava za svaku pojedinu

decentraliziranu funkciju.

Kao dokaz odgovoru na ovo pitanje u Predmet se prilaže

preslika odnosno referenca dopisa kojim se izvještaji šalju

nadležnim ministarstvima iz kojih se može vidjeti jesu li dostav-

ljani u skladu s propisanim rokovima.

65. Kod predaje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave poštivali su se rokovi i odredbe o sadržaju izvještaja utvrđene Zakonom o proračunu (odgovaraju jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave)

Člankom 110. Zakona o proračunu propisani su rokovi

izrade, dostave i podnošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna. Sukladno navedenoj odredbi upravno tijelo za

financije izrađuje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i

dostavlja ga općinskom načelniku, gradonačelniku, županu

do 1. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu. Općinski

načelnik, gradonačelnik, župan podnosi predstavničkom tijelu

na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna do 1.

lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Rokovi izrade, dostave i podnošenja godišnjeg izvještaja

o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika

propisani su člankom 111. Zakona o proračunu. Izvještaj


sastavlja se i dostavlja Ministarstvu financija do 30. srpnja

tekuće godine (polugodišnji izvještaj o izvršenju), odnosno

do 31. ožujka tekuće proračunske godine (godišnji izvještaj).

Načelnik, gradonačelnik, župan polugodišnji/godišnji izvještaja


podnosi na suglasnost predstavničkom tijelu, zajedno s polu-

godišnjim i godišnjim izvještajem o izvršenju proračuna iz čl.

109. i 110. Zakona o proračunu.

Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-

ve ne uključuje obrazloženje makroekonomskih pokazatelja i

deficit općeg proračuna koje sastavlja isključivo državni pro-

račun.

Ako je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

sastavila polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna

u skladu sa sadržajem propisanim Zakonom o proračunu, ali

ga nije pravovremeno dostavila predstavničkom tijelu na ovo

pitanje se odgovara s DJELOMIČNO.

Dokaz za ovo pitanje je preslika odnosno referenca dopisa

odnosno drugi dokaz da je polugodišnji i godišnji izvještaj pre-

dan predstavničkom tijelu te broj službenog glasila i datum

objave izvještaja.


67Riznica 2/2014

FINANCIJE

66. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljen je Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku 15 dana nakon što ga je donijelo predstavničko tijelo, odnosno u slučaju da ga predstavničko tijelo nije donijelo, u roku 60 dana od dana podnošenja navedenog izvještaja predstavničkom tijelu (odgovaraju jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave)4

Člankom 112. Zakona o proračunu propisana je obveza

dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu

financija i Državnom uredu za reviziju i to u roku 15 dana

nakon što ga je donijelo predstavničko tijelo.

Izmjenama ovog članka Zakona o proračuna, a na prijed-

log Državnog ureda za reviziju ukida se obveza dostave pro-

računa, izmjena i dopuna proračuna i odluke o izvršenju pro-

računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Državnom uredu za reviziju, dok i nadalje ostaje obveza do-

stave istih Ministarstvu financija. Iznimno, ako predstavničko

tijelo ne donese izvještaj, općinski načelnik, gradonačelnik,

župan izvještaj dostavlja Ministarstvu financija i Državnom

uredu za reviziju u roku 60 dana od dana podnošenja pred-

stavničkom tijelu.

Dokaz za ovo pitanje je preslika odnosno referenca dopi-

sa kojim se potvrđuje da je godišnji izvještaj o izvršenju pro-

računa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

poslan u roku (ako je osobno dostavljeno potvrda primitka s

urudžbenog zapisnika ili potpis i datum osobe koja je preu-

zela dopis ili povratnica ili neki drugi dokaz da je poštanska

služba dostavila dopis).


67. Općinski načelnik/gradonačelnik odnosno župan o preraspodjelama izvijestio je predstavničko tijelo u roku utvrđenom u odluci o izvršavanju proračuna (odgovaraju jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave)

Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012.

članak 46. stavak 5. promijenjen je na način da načelnik,

gradonačelnik, župan o preraspodjelama ne izvještava pred-

stavničko tijelo u roku utvrđenom u odluci o izvršavanju pro-

računa već u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju

proračuna. Međutim, referenca za ovo pitanje nije mijenjana

te se kao dokaz na ovo pitanje traži navođenje članka u odlu-

ci o izvršavanju proračuna kojim se definira rok izvještavanja

predstavničkog tijela o izvršenim preraspodjelama. Obzirom

da je Zakonom o proračunu propisano da se izvještaj o go-

dišnjem obračunu dostavlja do 1. lipnja tekuće za prethodnu

godinu, a polugodišnji do 5. rujna tekuće godine smatramo

kako se, a vezano uz sve gore navedeno, kao dokaz ovog

pitanja može uzeti i dopis kojim je polugodišnji i godišnji iz-

vještaj predan predstavničkom tijelu te broj službenog glasila

i datum objave izvještaja.

Mr. sc. Andreja Milić, mr. sc. Jasna NIkić,HZRIF, Zagreb








68 Riznica 2/2014

FINANCIJE

Način financiranja županija, gradova i općina iz Državnog proračuna Republike Hrvatske propisan je Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. (Nar. nov., br. 152/13.). Osim pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije i pomoći koje općine, gradovi i županije dobivaju od ministarstava i drugih tijela državne uprave za kapitalna ulaganja na svom području iz državnog proračuna se izdvajaju sredstva i za pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na području posebne državne skrbi, te brdsko-planinskim područjima. Autorica u tekstu detaljno pojašnjava kriterije za izračun i raspodjelu pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na području posebne državne skrbi, te na brdsko-planinskim područjima koja se isplaćuju iz državnog proračuna temeljem odredbi Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. kao i način izvještavanja o primljenim i utrošenim sredstvima.

NEVENKA BRKIĆ Stručni članak UDK 336.64

Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na području posebne državne skrbi, te brdsko-planinskim područjima iz državnog proračuna u 2014.

1. UVOD

Županije, gradovi i općine financiraju se iz državnog prora-čuna Republike Hrvatske putem pomoći, i to:• Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koje se

planiraju i izvršavaju iz državnog proračuna kao pomoć je-dinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su nositelji financiranja preuzetih decentraliziranih funkcija i to za financiranje decentraliziranih funkcija u slučaju da prihodi ostvareni iz dodatnog udjela u porezu na dohodak nisu dostatni za financiranje minimalnih financijskih stan-darda, •

• Pomoći koje općine, gradovi i županije, dobivaju od mini-starstava i drugih tijela državne uprave za kapitalna ulaga-nja na svom području,

• Pomoć županijama, te općinama i gradovima s područ-ja prve i druge skupine posebne državne skrbi,

• Neizravne pomoći županijama, te općinama i grado-vima, a odnose se na povrat poreza građanima po godišnjoj prijavi s područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja, na teret prihoda državnog proračuna, umjesto na teret proračuna tih jedinica,

• Pomoć općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima u visini poreza na dobit koji se ostvari na njihovom području.U daljnjem tekstu detaljnije će se objasniti način izvršava-

nja državnog proračuna vezanog uz doznaku pomoći jedinica-ma lokalne i područne (regionalne) samouprave na području posebne državne skrbi, te na brdsko-planinskim područjima iz

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014., s razdjela 025 Ministarstva financija, a sukladno odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. (Nar. nov., br. 152/13., dalje u tekstu: Zakon o izvršavanju).

2. POMOĆI OPĆINAMA I GRADOVIMA PRVE I DRUGE SKUPINE NA PODRUČJU POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, TE POMOĆI ŽUPANIJAMA

Članak 37. Zakona o izvršavanju propisuje kriterije za utvrđivanje visine pomoći općinama i gradovima s područja posebne državne skrbi prve i druge skupine, te pomoći žu-panijama.

2.1. Pomoći općinama i gradovima

Raspored pomoći općinama i gradovima rezultat je pri-mjene odredaba Zakona o područjima posebne državne skrbi (Nar. nov., br. 86/08., 57/11. i 51/13.), odnosno klasifikacija općina i gradova po skupinama iz navedenoga Zakona.

Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći općinama i grado-vima temeljem članka 37. Zakona o izvršavanju su sljedeći:1. Broj stanovnika prema zadnjem popisu gdje se prilikom

utvrđivanja visine pomoći za 2014. koriste podaci o broju stanovnika prema popisu iz 2011. za 111 jedinica lokalne samouprave (50 jedinica lokalne samouprave prve skupine i 61 jedinica lokalne samouprave druge skupine).1

1 Ova vrsta pomoći počinje s 2002., a korisnici su prva i druga skupina područja posebne državne skrbi. Treća skupina tada još nije postojala. Ti-

brkic.indd k.indd 68brkic.indd k.indd 68 1/30/14 11:41:33 AM1/30/14 11:41:33 AM

69Riznica 2/2014

FINANCIJE

2. Prosjek prihoda po stanovniku općina i gradova na razini države (državni prosjek) ostvaren 2012.

3. Prosjek prihoda po stanovniku skupine područja posebne

državne skrbi ostvaren 2012. U izračun ulaze općine i gra-

dovi prve skupine, općine i gradovi druge skupine, gradovi

prve i druge skupine koji imaju više od 30.000 stanovnika.

4. Prosjek prihoda po stanovniku pojedine općine ili grada

ostvaren 2012.

5. Broj stanovnika po jednom km2 na razini prve i druge

skupine područja posebne državne skrbi (ovdje se radi o

prosjeku skupine).

6. Broj stanovnika po jednom km2 pojedine općine i grada.

7. Udio rashoda za kapitalne programe ostvaren 2012. u

ukupnim rashodima.

8. Racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih i

rashod po zaposlenome) ostvareni 2012.

9. Rashodi za funkcije grada (samo za one gradove s manje

od 30 000 stanovnika) ostvareni 2012.

Zakonom o izvršavanju propisano je devet kriterija su-

kladno kojima se izračunava raspored sredstava općinama i gradovima (visina tih sredstava ograničena je Smjernicama

Vlade Republike Hrvatske i Uputama Ministarstva financija)

korištenjem modela koji se sastoji od pet formula, odno-

sno postupaka.

1. Izračun sredstava za korekciju fiskalnog kapacitetaFormula je postavljena na način da se općinama i gra-

dovima koji imaju nizak fiskalni kapacitet dodjeljuju dodatna

sredstva. Iznos sredstava pomoći za korekciju fiskalnog

kapaciteta općina i gradova utvrđuje se na način da se kod

izračuna uzima sljedeće:

• prosječni prihod po stanovniku za promatranu skupinu područja posebne državne skrbi (prvu ili drugu),

• prosječni prihod po stanovniku svih općina i gradova na razini države (državni prosjek),

• prihod po stanovniku promatrane općine, odnosno grada,• multiplikator skupine gdje se u obzir uzima odnos pro-

sječnog prihoda po stanovniku općina i gradova na razini države i prosječnog prihoda po stanovniku skupine (prve, odnosno druge),

• broj stanovnika promatrane općine ili grada gdje se u obzir uzimaju stanovnici promatrane općine i grada koji su u cijelosti na području posebne državne skrbi (prve i druge skupine) i stanovnici naselja onih jedinica koje su djelo-mično na području posebne državne skrbi (prve i druge skupine),

• faktor važnosti, odnosno ponder Ministarstva financija nužan zbog ograničenog iznosa raspoloživih sredstava pomoći na godišnjoj razini. Dakle, općinama i gradovima nižeg fiskalnog kapaciteta

dodjeljuje se veći iznos sredstava u odnosu na općine i grado-ve višeg fiskalnog kapaciteta. U ovoj formuli veliku ulogu imaju pokazatelji vezani uz prihode i broj stanovnika.

2. Sredstva za poticanje kapitalnih ulaganja Temeljem pokazatelja ove formule ocjenjuju se kapitalna

ulaganja u 2012. Iznos sredstava za poticanje kapitalnih ulaga-

jekom 2002. definirana je treća skupina područja posebne državne skrbi, ali nije korisnik ovih pomoći.

nja općina i gradova utvrđuje se na način da se kod izračuna uzima sljedeće: • prosječni prihod po stanovniku za promatranu skupinu

(prvu ili drugu),• prosječni prihod po stanovniku svih općina i gradova (dr-

žavni prosjek),• prihod po stanovniku promatrane općine ili grada,• udio kapitalnih izdataka u ukupnim izdacima općine ili

grada,• udio kapitalnih izdataka u primljenim pomoćima, • broj stanovnika promatrane općine ili grada gdje se u obzir

uzimaju stanovnici promatrane općine i grada koji su u cijelosti na području posebne državne skrbi (prve i druge skupine) i stanovnici naselja onih jedinica koje su djelo-mično na području posebne državne skrbi (prve i druge skupine),

• ponder Ministarstva financija, • faktor važnosti, odnosno ponder Ministarstva financija

nužan zbog ograničenog iznosa raspoloživih sredstava pomoći na godišnjoj razini. Iznos sredstava pomoći koja će općina, odnosno grad do-

biti u 2014. za poticanje kapitalnih ulaganja, proporcionalan je sredstvima kapitalnih ulaganja općine, odnosno grada u 2012. Što znači, veća kapitalna ulaganja u 2012. rezultiraju većim iznosom pomoći za potrebe kapitalnih ulaganja u 2014.

3. Sredstva za racionalizaciju izdataka za zaposleneZa izračun sredstava pomoći temeljem ove formule bitan

je podatak o rashodima za zaposlene i broju zaposlenih pret-

hodne poznate godine, odnosno 2012. Iznos sredstava za ra-

cionalizaciju izdataka za zaposlene općina i gradova utvrđuje

se na način da se kod izračuna uzima sljedeće:

• prosječni izdatak po zaposlenom (plaća i doprinosi) svih

općina i gradova (državni prosjek),

• mogući broj zaposlenih gdje je formulom postavljeno -

jedan zaposlenik na svakih 970 stanovnika. Ako općina ili

grad ima manje od 970 stanovnika, ima pravo/trebala bi

imati najmanje tri zaposlena,

• izdatak po zaposlenom u promatranoj općini ili gradu,

• faktor korekcije (rashodi za zaposlene u promatranoj općini ili gradu u odnosu na državni prosjek),

• faktor važnosti, odnosno ponder Ministarstva financija nužan zbog ograničenog iznosa raspoloživih sredstava pomoći na godišnjoj razini. Cilj izračuna sredstava pomoći za racionalizaciju izdataka

za zaposlene je pomoći onim općinama i gradovima čiji su rashodi za zaposlene manji od 75% državnog prosjeka (svih općina i gradova).

4. Sredstva za pokriće funkcija grada s manje od 30 000 stanovnika za pokriće rashoda komunalnih i društvenih djelatnosti U vrijeme postavljanja ove formule nisu postojale zakonom

propisane različite funkcije općina i gradova. Analiza Ministar-stva financija pokazala je kako gradovi imaju dodatnih funkcija u odnosu na općine stoga je za gradove s manje od 30 000 stanovnika dodan poseban kriterij izračuna sredstava pomoći za navedenu svrhu. Iznos sredstava za pokriće funkcija grada s manje od 30 000 stanovnika za pokriće rashoda komunalnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se na način da se kod izračuna uzima sljedeće:


70 Riznica 2/2014

FINANCIJE

• izdaci za funkcije grada po stanovniku,• prosječni izdaci za funkcije grada po stanovniku svih opći-

na i gradova (državni prosjek), • prosječna veličina grada promatrane skupine područja

posebne državne skrbi (s obzirom na broj stanovnika),• ukupan broj stanovnika promatranog grada,• koeficijent veličine grada,• ponder Ministarstva financija,• faktor važnosti, odnosno ponder Ministarstva financija

nužan zbog ograničenog iznosa raspoloživih sredstava pomoći na godišnjoj razini. Cilj izračuna sredstava pomoći za pokriće rashoda komu-

nalnih i društvenih djelatnosti grada s manje od 30.000 stanov-nika je dostići razinu pružanja javnih usluga većih gradova.

5. Sredstva za pomoć zbog premalene gustoće naselje-

nostiOvaj kriterij se primjenjuje za one općine i gradove s po-

dručja posebne državne skrbi (prve i druge skupine) kojima je broj stanovnika po km2 manji od prosječnog broja stanovnika po km2 općina i gradova promatrane skupine. Iznos sredstava pomoći zbog premalene gustoće naseljenosti utvrđuje se na način da se kod izračuna uzima sljedeće: • broj stanovnika područja posebne državne skrbi po km2

promatrane općine ili grada (ukupan broj stanovnika prve i druge skupine),

• prosječan broj stanovnika po km2 promatrane skupine općina i gradova (prve ili druge),

• površina u km2 promatrane općine ili grada,• površina u km2 promatrane skupine općine i grada (prve ili

druge),• faktor važnosti, odnosno ponder Ministarstva financija

nužan zbog ograničenog iznosa raspoloživih sredstava pomoći na godišnjoj razini. Izračun pomoći temeljem ove formule omogućava slabo

naseljenim općinama i gradovima na području posebne držav-ne skrbi prve i druge skupine dodjelu većeg iznosa pomoći.

2.2. Pomoći županijama

Pomoći županijama odnose se na ulaganja u razvojne pro-grame županija, općina i gradova na njihovu području.

Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći županijama nave-deni su u članku 38. stavku 3. Zakona o izvršavanju i to:1. fiskalni kapacitet županije i 2. gustoća naseljenosti.

Zakonom o izvršavanju propisani su kriteriji temeljem kojih se izračunavaju sredstva pomoći županijama korištenjem modela koji se sastoji od dvije formule, odnosno dva po-stupka:

1. Izračun sredstava za korekciju fiskalnog kapacitetaIznos sredstava pomoći za korekciju fiskalnog kapaciteta

utvrđuje se na način da se kod izračuna uzima sljedeće: • broj stanovnika prema popisu iz 2011., • prosjek prihoda županijskih proračuna za 2012. po stanov-

niku na razini države (državni prosjek) i• prihodi županijskog proračuna za 2012. po stanovniku

županije.Ovom formulom stavljaju se u odnos „izvorni prihodi“

županijskog proračuna za 2012. po stanovniku promatrane

županije s prosjekom prihoda po stanovniku za sve županije, odnosno na razini države (državni prosjek). Formula je postav-ljena na način da jedinicama čijih je 75% prosjeka ispod 75% prosjeka za sve županije dodjeljuje sredstva kojima njihove prihode poravnava na razinu od 75% državnog prosjeka.

2. Izračun sredstava za gustoću naseljenosti Iznos sredstava pomoći za gustoću naseljenosti utvrđuje

se na način da se kod izračuna uzima sljedeće: • broj stanovnika prema popisu iz 2011., • broj stanovnika Republike Hrvatske (bez Grada Zagreba)

po km2 površine Republike Hrvatske (državni prosjek) i• broj stanovnika pojedine županije po km2 površine župani-

je. Ovom se formulom izračunavaju sredstva za gustoću

naseljenosti, čime se županijama s manjom gustoćom nase-ljenosti dodjeljuju određena sredstva zbog povećanih troškova pružanja javnih usluga na području koje je slabo naseljeno. Sredstva se dodjeljuju samo županijama kojima je broj sta-novnika po kilometru kvadratnom manji od prosječnog broja stanovnika po kilometru kvadratnom za sve županije i čini konstantu obzirom da se bazira na površini županije i broju stanovnika (Popis stanovništva iz 2011.).

Temeljem članka 37. stavka 4. Zakona o izvršavanju, župa-nija koja je temeljem navedenih formula dobila pomoći, dužna je najmanje 75% iznosa dobivene pomoći raspodijeliti na općine i gradove sa svoga područja, i to na one općine i gra-dove koji nisu izravno korisnici pomoći iz državnog proračuna. Županijska skupština je dužna donijeti kriterije za raspodjelu dijela svojih pomoći, u visini od najmanje 75%, općinama i gradovima koji nisu izravno korisnici pomoći iz državnog pro-računa. Županijska skupština može donijeti svoje kriterije, a može koristiti kriterije koji su propisani istim člankom stavkom 3. navedenoga Zakona. U svakom slučaju županijska skupšti-na je dužna donijeti kriterije, a u roku 15 dana od donošenja dostaviti ih Ministarstvu financija.

Na temelju kriterija koje je donijela županijska skupština, župan je dužan do 31. ožujka 2014. donijeti raspored sred-stava na općine i gradove s područja svoje županije i dosta-viti ga Ministarstvu financija u roku 15 dana od donošenja.

3. UTVRĐIVANJE KONAČNOG IZNOSA POMOĆI OPĆINI ILI GRADU, ODNOSNO ŽUPANIJI

Konačni iznos pomoći općini ili gradu, odnosno županiji utvrđuje se na način da se zbroje iznosi dobiveni temeljem navedenih formula (pet za općine i gradove i dvije za županije) te se od tako dobivenog iznosa, uz uvažavanje ograničenih financijskih mogućnosti, oduzme planirani iznos povrata po-reza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih područja, koji će u 2014. biti vraćen na teret prihoda državnog proračuna umjesto tih jedinica.

Prema članku 36. Zakona o izvršavanju, povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s po-dručja posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih područja isplaćivat će se, kao i pret-hodnih godina, umjesto iz općinskih, gradskih i županijskih proračuna, na teret državnog proračuna za 2014..

Navedeno znači da je u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014., u razdjelu 025 Ministarstvo financija, plani-


71Riznica 2/2014

FINANCIJE

ran iznos pomoći općinama i gradovima prve i druge skupine, te županijama kao razlika između sredstava izračunatih teme-ljem kriterija iz članka 37. navedenoga Zakona i procijenjenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi za 2013. iz članka 36. Zakona.

4. KORIŠTENJE I IZVJEŠTAVANJE O KORIŠTENJU POMOĆI, TE OBUSTAVA POMOĆI

Županije, odnosno općine i gradovi (izravni korisnici pomo-ći2 iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014.), mogu koristiti pomoći samo za ulaganja u kapitalne programe - Ras-hodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila - osnovni račun 42311 Osobni automobili) dok se općinama i gradovima dodatno omogućava financiranje i rashoda za materijal i energi-ju (podskupina 322 Računskog plana proračuna).

Općine i gradovi koji su korisnici pomoći koje im rasporedi županija (u visini najmanje 75%), dužni su izvještavati svoju županiju o korištenju pomoći, na način i u roku koji propiše županija.

Ako županijska tijela ne donesu kriterije za raspodjelu i ras-pored sredstava općinama i gradovima s područja svoje žu-panije (koji nisu izravni korisnici pomoći iz državnog proračuna za 2014.), i ne dostave ih Ministarstvu financija do Zakonom propisanoga roka, Ministarstvo financija će županiji obustaviti doznaku pomoći iz državnog proračuna za 2014.

Novina u Zakonu o izvršavanju za 2014. u odnosu na prethodna razdoblja je to da izravni korisnici pomoći nisu dužni Ministarstvu financija dostavljati Pregled izvršenja rashoda od primljenih tekućih pomoći iz državnog proraču-na (Obrazac: PIR) za 2014.

Međutim, općine, gradovi i županije koji su bili korisnici pomoći u 2013., dužni su dostaviti Pregled izvršenja rashoda od primljenih tekućih pomoći iz državnog proračuna (Obrazac: PIR) za razdoblje I. - XII. 2013., najkasnije do 15. siječnja 2014.,3 kao uvjet za dodjelu prvog dijela pomoći za 2014.

Zakon o izvršavanju za 2014. predviđa da će općine, gradovi i županije izgubiti pravo na pomoći u budućem razdoblju, ako se nadzorom nad provedbom navedenoga Zakona utvrdi da odobrena sredstva pomoći nisu namjen-ski korištena ili da su općine, gradovi i županije s tim sred-stvima kupovale dionice ili udjele u trgovačkom društvu suprotno članku 64. Zakona o proračunu.

5. POMOĆI OPĆINAMA I GRADOVIMA NA PODRUČJU POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I NA BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA NA IME POVRATA PRIHODA OD POREZA NA DOBIT

U prethodnim razdobljima, uključivo i 2013., isplaćivana je pomoć iz državnog proračuna jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi i na brdsko-planinskim područjima u visini poreza na dobit koji je ostvaren na tim područjima.

2 Općine i gradovi koji su u cijelosti područje posebne državne skrbi prve skupine, općine i gradovi koji su u cijelosti područje posebne državne skrbi druge skupine, te gradovi koji su djelomično na području prve i druge skupine.

3 Sukladno odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Re-publike Hrvatske za 2013. godinu (Nar. nov., br. 139/12. i 53/13.) i u skladu s dopisom Ministarstva financija, klasa: 400-06/13-01/116, urbroj: 513-05-01-13-1, od 11. ožujka 2013., koji je upućen općinama, gradovima i županijama korisnicima pomoći u 2013. godini.

Novina u Zakonu za izvršavanje za 2014., u odnosu na prethodna razdoblja, je način dodjele pomoći općinama i gradovima koja se nalaze na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, temeljem prihoda ostvarenih od poreza na dobit na njihovom području.

Temeljem članka 38. ovoga Zakona, jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima isplaćivat će se pomoći iz državnog proračuna u visini poreza na dobit, koji se ostvaruje na po-dručju posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, na sljedeći način:1. u iznosu od 100% poreznih prihoda, ukoliko indeks razvije-

nosti jedinice lokalne samouprave ne prelazi 75% prosjeka Republike Hrvatske,

2. u iznosu od 75% poreznih prihoda, ukoliko se indeks raz-vijenosti jedinice lokalne samouprave nalazi između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske,

3. u iznosu od 60% poreznih prihoda ukoliko indeks razvije-nosti jedinice lokalne samouprave nalazi između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske,

4. u iznosu od 40% poreznih prihoda ukoliko indeks razvije-nosti jedinice lokalne samouprave prelazi 125% prosjeka Republike Hrvatske.Dakle, pomoći jedinicama lokalne samouprave na područ-

jima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, na ime povrata prihoda od poreza na dobit iz državnog pro-računa, od 1. siječnja 2014. neće se jedinicama na tim po-dručjima isplaćivati u cijelosti i bezuvjetno, kako je to bila praksa u prethodnim razdobljima. Uvođenje indeksa razvijeno-sti jedinice lokalne samouprave kao uvjeta za dodjelu pomoći, u konkretnom slučaju znači da će one jedinice lokalne samou-prave koje su razvrstane u nižu kategoriju indeksa razvijenosti dobiti veći iznos (postotak) pomoći, a one jedinice lokalne sa-mouprave koje su razvrstane u višu kategoriju indeksa razvije-nosti dobit će manji iznos (postotak) pomoći. Odredbe članka 38. Zakona o izvršavanju usklađene su s odredbama posebnih propisa, odnosno predložene su sukladno odredbama Zako-na o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 153/09.), odredbama Uredbe o indeksu razvijenosti (Nar. nov., br. 63/10.), te odredbama Odluke Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave prema stupnju razvijenosti (Nar. nov., br. 89/10.).4 Uz napomenu da je 2014. godina zapravo prijelazno razdoblje jer je u pripremi novi Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a u međuvremenu je u Narodnim novinama objav-ljena nova Odluka Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Za očekivati je da će donošenje navede-nih novih zakonskih i podzakonskih propisa u 2014. rezultirati izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a možda i Zakona o izvršavanju Dr-žavnog proračuna Republike Hrvatske za 2014.

4 Vlada Republike Hrvatske je 27. prosinca 2013. donijela novu Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Nar. nov., br. 158/13.). Danom stupanja na snagu ove Odluke prestala je važiti Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 2010. godine.

Nevenka Brkić, Ministarstvo financija RH, Zagreb


72 Riznica 2/2014

POREZI

Konačni obračun PDV-a proračunski korisnici sastavljaju prema vrijednosti isporuka te ga dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave kao i svi ostali obveznici do 28. veljače 2014. godine. Konačni obračun za 2013. godinu specifičan je zbog početka primjene novog Zakona o PDV-u nakon ulaska Hrvatske u EU i novog načina obračuna PDV-a za poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu. O obvezi i načinu sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2013. godinu detaljno je pisano u RIF-u br. 1., a u ovom članku autorica obrađuje samo specifičnosti koje se mogu javiti kod proračunskih korisnika kao obveznika PDV-a.

Mr. sc. MILJENKA CUTVARIĆ Stručni članak UDK 336.2

Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu - specifičnosti kod proračunskih korisnika

1. UVOD

Proračunski korisnici koji obavljaju gospodarsku djelatnost te su po toj osnovi postali obveznici PDV-a, konačni obračun sastavljaju prema vrijednosti isporuka u kalendarskoj godini kao razdoblju oporezivanja, a poreznu obvezu utvrđuju prema izda-nim računima. Konačni obračun za 2013. godinu sastavlja se na Obrascu PDV-K koji je sastavni dio Pravilnika o PDV-u, objavljen u Nar. nov., br 79/13.

Obveza i način sastavljanja propisani su:- čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13., 99/13.

- Rješenje USRH i 148/13.), i- čl. 178. - 181. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 79/13., 85/13.

i 160/13.).Središnji ured Porezne uprave za svaku godinu daje Uputu o

načinu sastavljanja i podnošenja konačnog obračuna, te se oče-kuje uputa i za sastavljanje konačnog obračuna za 2013. godinu, obzirom da se radi o specifičnom obračunu za godinu u kojoj su sredinom godine izmijenjeni Zakon i Pravilnik.

Za transakcije s EU za koje porezni obveznici tijekom godine sastavljaju Obrazac ZP (Zbirna prijava) odnosno Obrazac PDV-S (Prijava stjecanja) nije propisana obveza sastavljanja godišnjih obrazaca, isto tako osobe koje su samo registrirane za potrebe PDV-a nisu obveznici sastavljanja konačnog obračuna PDV-a.

2. POSEBNOSTI SASTAVLJANJA KONAČNOG OBRAČUNA PDV-a KOD PRORAČUNSKIH KORISNIKA1

2.1. Utvrđivanje konačnog postotka za podjelu pretporeza

Proračunski korisnici jesu obveznici PDV-a ako pored is-poruka koje su po čl. 39. i 40. Zakona (odnosno čl. 11. i 11.a.

1 Cjeloviti članak o konačnom obračunu PDV-a objavljen je u RIF-u 1/14., a u ovom se članku obrađuju samo specifičnosti proračunskih koris-nika kao obveznika PDV-a.

starog Zakona), oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, obavljaju i oporezive isporuke u iznosu većem od praga za ulazak u sustav PDV-a (veće od 230.000,00 kn u prethodnoj godini). Ako ovi porezni obveznici koriste dobra i usluge za isporuke po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke po kojima je isključen odbitak pretporeza, izno-se pretporeza trebaju podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koji se ne može odbiti (sukladno čl. 62. Zakona i čl. 137. Pravilnika o PDV-u).

Ulazni računi poreznog obveznika koji ima obvezu po-djele pretporeza dijele se na:1. ulazne račune koji se odnose na oslobođene isporuke i

za koje nije dopušten odbitak pretporeza,2. ulazne račune koji se odnose na oporezive isporuke i za

koje je dopušten odbitak pretporeza u ukupnom iznosu,

i

3. ulazne račune koji se ne mogu izravno pripisati oslobo-

đenim odnosno oporezivim isporukama i za koje postoji

obveza podjele ulaznog pretporeza.Prema navedenome, podjela pretporeza, obavlja se po

onim ulaznim računima koji se odnose na nabavu dobara i

usluga koje se koriste djelomično za obavljanje oporezi-vih, a djelomično za oslobođene isporuke.

Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i

usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izrav-

no pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i

druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao postotak izračunan prema sljedećoj formuli iz čl. 62. st. 2.

Zakona:

Ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa) bez PDV-a,

od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza

% podjele pretporeza = ———————————————————————————

Ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a

od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije

dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim

onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara

ili usluga iz čl. 33. st. 1. Zakona

CUTVARIC.indd k.indd 72CUTVARIC.indd k.indd 72 1/30/14 1:21:30 PM1/30/14 1:21:30 PM

73Riznica 2/2014

POREZI

Za odbitak pretporeza tijekom 2013. godine, porezni ob-

veznik je koristio % izračunan na osnovi vrijednosti isporuka

u 2012. godini, kao privremeno pravo, pa porezni obveznik

privremenu podjelu treba uskladiti u konačnom obračunu

PDV-a za 2013. godinu. U tu svrhu treba zaključiti porezne

evidencije. Konačni % prava na odbitak pretporeza, pore-

zni obveznik izračunava na temelju podataka o vrijednosti

isporuka iz Knjige I-RA, s uključenim ukupnim razlikama u

obračunu u odnosu na mjesečne/tromjesečne obračune tije-

kom godine. Kod izračuna „pro rate“ treba voditi računa o specifičnostima pojedinih proračunskih korisnika ovisno o vrsti djelatnosti koju obavljaju.

Kao vrijednost godišnjih isporuka (prometa) za koje je dopušten odbitak pretporeza (podaci u brojniku) uzimaju se:- tuzemne isporuke koje podliježu oporezivanju (po stopa-

ma 5%, 10% i 25%),

- isporuke dobara u drugu državu članicu koje su oslobo-

đene PDV-a po čl. 41. st. 1. t. a) Zakona,

- isporuke za koje je propisan prijenos porezne obveze na

primatelja u tuzemstvu prema čl. 75. st. 3. Zakona (odnosi

se na izvođače radova koji prenose poreznu obvezu na

investitora odnosno primatelja usluge),

- izvozne isporuke dobara,

- obavljene usluge ino poreznim obveznicima s prijenosom

porezne obveze temeljem čl. 75. st. 1. odnosno temeljem

čl. 75. st. 2. Zakona,

- oslobođene isporuke u svezi s međunarodnim prijevozom

i druge isporuke izjednačene s izvozom.

U nazivniku kao isporuke koje su oslobođene PDV-a

iskazuju se:

- prihodi iz proračuna po osnovu kojih određeno ministar-

stvo plaća naknadu za usluge iz članka 39. Zakona. U ove

prihode ubrajaju se prihodi iz svih proračuna - središnjeg

proračuna kao i prihodi iz proračuna jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave što znači prihodi koji

se dobiju za pokriće rashoda za zaposlene, za pokriće

materijalnih rashoda, a koji predstavljaju kod pojedinog

proračunskog korisnika naknadu za isporuku (naknadu

za uslugu obrazovanja, uslugu u kulturi, uslugu socijalne

skrbi i sl.). U nazivnik treba uključiti i sredstva za investici-

je i investicijsko održavanje koja su primljena od osnivača

odnosno nadležnog ministarstva (primjerice, prihodi od

županija za troškove dodatnog ulaganja),

- oslobođene isporuke za koje se posebno izdaju računi

(primjerice: kod zdravstvenih ustanova to je prihod od

HZZO-a, kod fakulteta to je prihod od upisnina i škola-

rina). Novo je od 1. srpnja 2013. da je oslobođen PDV-a

i prihod od usluga najma koje su pružene osobama koje

se profesionalno ili amaterski bave sportom ili sudjeluju u

tjelesnom odgoju (npr. najam dvorane sportskom klubu),

- prihodi od sufinanciranja cijene usluga (npr. kod zdrav-

stvenih ustanova participacije za zdravstvene usluge, kod

škola participacija roditelja za školsku kuhinju i sl.),

- prihodi od financijskih usluga (npr. mjenjačka provizija za

usluge mjenjačnice, kamate za pozajmice zaposlenicima,

pravnim osobama i dr.).

Napomena:Kamate na depozite u bankama ne treba iskazivati kao

oslobođene isporuke jer se ne radi o prihodima od gospo-

darske aktivnosti.2

Kod izračuna godišnjeg postotka za podjelu pretpore-za, ne uzima se u obzir:- iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih

dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje

gospodarske djelatnosti,

- iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke

nekretnina,

- iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske

transakcije navedene u čl. 40. st. 1. t. b) do g) Zakona,

iako propisom još uvijek nije definirano što se smatra

povremenim financijskim transakcijama. Dakle, ako se

financijske transakcije obavljaju povremeno ne uključuju

se u izračun % prava na odbitak pretporeza, bez obzira

na visinu prihoda, ali se iskazuju u Knjizi I-RA u stupcu

14, te u Obrascu PDV (r.br. I.8) kao oslobođene isporuke.

Ako se financijske transakcije obavljaju trajno, uključuju

se u izračun %, bez obzira na učešće u ukupnoj vrijedno-

sti isporuka.

Vrijednost ovih isporuka isključuje se iz podataka teme-

ljem kojih se utvrđuje pravo na odbitak pretporeza jer se radi

o povremenim isporukama koje se mogu javiti od slučaja

do slučaja, što bi davalo nerealan postotak koji se koristi za

utvrđivanje prava na pretporez (za podjelu pretporeza).

U PDV obrascu kao niti za izračun postotka ne iskazuju se

prihodi koji ne predstavljaju naknadu za isporuku. Primjeri-

ce, ne uključuju se prihodi od zateznih kamata, tečajnih razlika,

prihodi po osnovu naknade štete od osiguravajućeg društva,

prihodi od zakasnina, prihodi od naknadno odobrenih rabata,

kasaskonta i sl. Isto tako ne uključuju se prihodi od donacija

i darova za koje nije pružena isporuka. Međutim, ako su

ostvareni prihodi od sponzorstva za koje se ugovorom

primatelj sponzorstva obvezao da će posebno reklamirati

sponzora isticanjem njegovog znaka (logotipa), sponzorstvo

predstavlja naknadu za isporuku. U ovom se slučaju radi o

naknadi za uslugu promidžbe za koju treba izdati račun s

obračunom PDV-a.

Postotak koji se dobije iz odnosa oporezivih i ukupnih ispo-

ruka zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja.3 Primjerice

ako je dobiven postotak 18,1% zaokružuje se na 19%.

Primjer 1:Ustanova “A”, tijekom 2013. godine ostvarila je isporuke

u ukupnoj vrijednosti od 1.925.000,00 kuna od čega je:

- 1.640.000,00 vrijednost isporuka koje su po čl. 39. (od-

nosno po čl. 11. do 30. 6. 2013.) Zakona oslobođene

PDV-a,

2 Uputa o načinu sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2012. godinu, klasa: 410-01/13-01/899, ur. br. 513-07-21-01/13-1 od 13. siječnja 2013., objavljeno u RIF-u br. 4/13., str. 141. - 152.

3 Ako porezni obveznik utvrdi postotak za odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98% pri odbitku pretporeza nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza. U ovom slučaju porezni obveznik ima pravo na odbitak pret-poreza u cijelosti, zbog malog učešća oslobođenih u ukupnoj vrijednosti isporuka.


74 Riznica 2/2014

POREZI

- 285,000,00 prihod od gospodarske djelatnosti - oporezi-

vo po stopi 25%.

Temeljem odnosa oporezivih i oslobođenih isporuka u

2012. godini kao privremeni % za odbitak pretporeza tijekom

2013. godine korišten je iznos od 17%, a prema vrijednosti

ukupnih isporuka u 2013. godini utvrđeno je pravo na odbitak

pretporeza 15%:

285.000 x 100

% prava za odbitak pretporeza = ————————— = 14,81 = 15%

285.000 + 1.640.000

Kako je sukladno čl. 62. st. 6. Zakona, postotak prava na

odbitak pretporeza koji je utvrđen prema podacima iz 2012.

godine samo privremeno pravo, porezni je obveznik obvezan

ovaj odbitak uskladiti pri izradi konačnog obračuna za 2013.

godinu. Prema primjeru Ustanova “A” je u 2013. godini imala

račune koji se nisu mogli pripisati oslobođenim ni oporezivim

isporukama i za koje je koristila pretporez 17%. Pretporez na

ovim računima bio je iskazan u ukupnom iznosu 64.350,00

kuna.

Usklađivanje konačnog prava na odbitak pretporezaPravo na pretporez po računima po kojima je pretporez

korišten djelomično:

64.350,00 x 17% (% prema isporukama u 2012. g.) = 10.939,50

64.350,00 x 15% (% prema isporukama u 2013. g.) = 9.652,50

Razlika = 1.287,00

Razlika se evidentira u Knjizi U-RA u stupcima 15 odno-

sno 16. Prema primjeru u stupcu 15 treba smanjiti iznos pret-

poreza koji se može odbiti za 1.287,00 i povećati pretporez

koji se ne može odbiti u stupcu 16 za isti iznos.

Iznos odbitka pretporeza koji se usklađuje u konačnom

obračunu iskazuje se kao prihod (povećano pravo na odbitak

pretporeza), odnosno rashod (smanjeno pravo na odbitak

pretporeza) i ne utječe na nabavnu vrijednost dugotrajne

imovine.

Knjiženje:

OPIS IznosKonto

Duguje PotražujeRashod po osnovu smanje-nog prava na odbitak pret-poreza - razlika po PDV-K 1.287,00 124211

32999

Opis konta:

124211 - Potraživanja za pretporez kod obveznika PDV-a

32999 - Ostali nespomenuti rashodi poslovanja.

Kada se po konačnom obračunu utvrdi veći % prava na

odbitak pretporeza, za iznos razlike evidentira se veći iznos

pretporeza (konto 124211 - Potraživanja za pretporez) i iska-

zuje se prihod (konto 68311 - Ostali prihodi).

2.2. Ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu zbog promjene % prava za odbitak pretporeza u odnosu na godinu nabave

Sukladno odredbama čl. 140. Pravilnika o PDV-u, ako se

glede neke dugotrajne imovine unutar roka od pet godina od

kalendarske godine u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvede-

no, promijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za od-

bitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja

ispravak pretporeza. Kada se radi o nekretninama, tada se

uzima razdoblje od deset godina.

Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza

smatra se i promjena postotka koji je korišten za odbitak pretporeza za dugotrajnu imovinu za koju je pri

nabavi djelomično korišten pretporez.

Ispravak pretporeza u slučaju promjene postotka za od-

bitak pretporeza obavlja se godišnje za jednu petinu (za po-

kretnu dugotrajnu imovinu) ili jednu desetinu (za nekretnine)

razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene postotka.

Ispravak pretporeza u odnosu na godinu nabave, provodi

se samo za dugotrajnu imovinu koja se koristi za obavljanje

oporezivih i oslobođenih isporuka. Ispravak pretporeza za

dugotrajnu imovinu obavlja se na temelju postotka za podjelu

pretporeza utvrđenog prema čl. 62. st. 2. Zakona.

Primjer 2: Ustanova „A“ iz Primjera 1. postala je obveznik PDV-a

od 1. siječnja 2011. U 2011. godini nabavila je dugotrajnu

imovinu za koju je po ulaznom računu iskazan pretporez u

iznosu 15.000 kuna. Kako se ova dugotrajna imovina koristi za

oporezive i oslobođene isporuke pretporez je korišten djelo-

mično, i to u visini 20%. Nakon utvrđenog odnosa oporezivih

i ukupnih isporuka u 2012. godini dobiven je postotak 17%.

U 2011. godini ostvareno je pravo na odbitak pretporeza

u iznosu

- 3.000 kn (15.000 x 20%).

U 2012. godini (druga godina) utvrđen je postotak za od-

bitak pretporeza 17%:

- pravo na odbitak pretporeza u 2012. g.

2.550 kn (15.000 x 17%)

- razlika:

2.550 - 3.000 = 450 < 500 pa se ispravak iskorištenog

pretporeza ne provodi.

Prema podacima iz primjera smanjeno je pravo na pret-

porez, ali razlika između iskorištenog pretporeza i prava na

pretporez prema % iz 2012. godine, manja je od 500,00 kuna

pa se nije trebao provesti ispravak.

U 2013. godini (treća godina) po konačnom obračunu

PDV-a utvrđena je nova „pro rata“ u iznosu 15%, pa treba

utvrditi razliku iskorištenog pretporeza u odnosu na godinu

nabave:

- pravo na odbitak pretporeza u 2013. g. iznosi 2.250,00 kn

(15.000 x 15%)

- razlika 2.250 - 3.000 = 750 > 500 - treba ispraviti iskorišteni

pretporez za 1/5 razlike (750 / 5 = 150,00 kn).


75Riznica 2/2014

POREZI

Povećanje odnosno smanjenje pretporeza koje je nastalo

temeljem ispravka pretporeza, ne utječe na visinu troška

nabave dugotrajne imovine nego se knjiži kao poslovni pri-hod odnosno rashod.4 Iznos za ispravak pretporeza porezni

obveznik iskazuje u obrascu PDV-K pod točkom III.7.

Uz Obrazac PDV-K treba priložiti obračun iz kojega je

vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (neiskorišteno) pravo

na odbitak pretporeza i iznos smanjenja (povećanja) pret-

poreza.

U primjeru, zbog smanjenog % prava na odbitak pretpo-

reza, ispravak za 2013. godinu treba proknjižiti kao storno

pretporeza uz istovremeno povećanje rashoda.

Knjiženje:

OPIS IZNOSKONTO

DUGUJE POTRAŽUJE

2013. godinaIspravak pretporeza za

nabavljenu DI zbog sma-

njenog % prava na odbitak

pretporeza 150,00 124211

32999

Porezni obveznik nastavlja s ispravcima iskorištenog pret-

poreza u slučaju promjene postotka za odbitak pretporeza

ukupno pet godina za pokretnu dugotrajnu imovinu odnosno

deset godina ako se radi o nekretninama. Ispravak pretporeza

se ne provodi ako razlika pretporeza u pojedinoj godini ne pre-

lazi 500,00 kuna, odnosno od 1. siječnja 2014. to će biti iznos

1.000,00 kuna.

Napominje se da se prema izmijenjenom čl. 142. Pravil-

nika o PDV-u, s primjenom od 1. siječnja 2014. ispravak

ne provodi ako je utvrđeni iznos za ispravak po pojedinom

predmetu dugotrajne imovine od 1.000,00 kn (umjesto

500,00 kn, što se primjenjuje još kod konačnog obračuna

za 2013. godinu).

3. KOJE RAČUNE ZA ISPORUKE U 2013. GODINI TREBA UVRSTITI U PDV-K?

3.1. Porezni obveznici koji porez plaćaju prema vrijednosti isporuka

Polazeći od odredbi izmijenjenoga Pravilnika o PDV-u

(Nar. nov., br. 160/13.), koje se primjenjuju od 1. siječnja

2014. godine, pravo na odbitak pretporeza porezni obveznik

ima u obračunskom razdoblju u kojemu je primio isporuku za

što ima odgovarajući račun (izmjena čl. 133. Pravilnika). To

znači da porezni obveznik može odbiti pretporez u onome

obračunskom razdoblju u kojemu je primio isporuku te da

do dana podnošenja prijave za to obračunsko razdoblje ima i

račun. Prema navedenome, moguće je sljedeće postupanje s

ulaz nim računima za isporuke do 31. prosinca 2013., za koje

su računi primljeni u 2014. godini.

4 Sukladno čl. 138. st. 5. Pravilnika o PDV-u.

• Ulazni računi za isporuke u 2013. godiniProračunski korisnici plaćaju PDV prema izdanim raču-

nima pa će u PDV-K uključiti ulazne račune po kojima su primljene isporuke do 31. 12. 2013. i za koje imaju račun (uključivo i R-2 račune za nabave nakon 1. srpnja 2013., bez obzira na plaćanje računa).

Ako ulazni račun za isporuku u 2013. godini, nosi datum

2014. godine on se mogao uvrstiti u obračun za prosinac (ako

je primljen do dana predaje obračuna za prosinac), odnosno

može se uvrstiti u obračun za siječanj (koji se predaje do 20.

veljače), ili u PDV-K. Za konačno tumačenje o postupanju s

ulaznim računima na prijelazu godine očekuje se službeno

stajalište Središnjeg ureda Porezne uprave, a navedeno je

mišljenje autorice članka. U ranijim se godinama javljao pro-

blem kod računa za potrošnju električne energije, računima

za usluge telefona i slično, ako ih je dobavljač ispostavljao

s datumom u siječnju sljedeće godine, iako je isporuka

obavljena u prosincu prethodne godine. Prema prethodno

citiranim izmjenama čl. 133. Pravilnika o PDV-u, pretporez se

može odbiti u onom obračunskom razdoblju u kojemu je pri-

mljena isporuka te je za tu isporuku i primljen račun do dana

podnošenja Obrasca PDV za to obračunsko razdoblje.

• Izlazni računi za isporuke u 2013. godiniPorezni obveznici koji porez plaćaju prema izdanim raču-

nima u PDV-K trebaju uvrstiti sljedeće izlazne račune:- sve izlazne račune koji se odnose na isporuke roba i

usluga obavljene do 31. prosinca 2013. godine. Konač-

nim obračunom moraju biti obuhvaćeni i svi oni računi

za isporuke u 2013. godini koji iz bilo kojih razloga nisu

obuhvaćeni obračunima tijekom godine;

- oporezive manjkove po inventuri sa stanjem 31. prosinca

2013. (ako nisu uključeni u obračun za prosinac).

• Građevinski radovi izvedeni u 2013. godini, a situacije

ovjerene u 2014. godini

Pravilnikom o PDV-u koji se primjenjuje od 1. srpnja

2013., u čl. 36. st. 5. propisano je da u graditeljskoj djelat-

nosti obveza obračuna PDV-a nastaje istekom obračunskog

razdoblja u kojemu je nadzorno tijelo ovjerilo situaciju o

stvarno izvedenim građevinskim radovima, a najkasnije

istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja

u kojemu je ispostavljena obračunska situacija (ako nije ovje-

rena). Međutim, temeljem odredbi čl. 133. st. 2. Pravilnika,

investitor pretporez može odbiti u obračunskom razdoblju

u kojemu je ovjerena situacija.5 Za građevinskim radovima

koji su obavljeni do 30. lipnja 2013., porez je obračunavao

izvođač, međutim, za radove izvedene nakon 1. srpnja porez

se obračunava prijenosom porezne obveze na investitora ako

je on upisan u registar obveznika PDV-a. I u slučaju prijenosa

porezne obveze do 31. prosinca 2013. (prema Pravilniku koji

je u primjeni od 1. srpnja 2013.), porezna obveza je nasta-

jala prema ovjerenim građevinskim situacijama i pravo na

pretporez također. Prema navedenome, po građevinskim

situacijama za radove izvedene u prosincu 2013. godine za

5 Istovjetno je bilo propisano čl. 45. st. 3. (nastanak porezne obveze), odnosno čl. 135. st. 4. (pravo na pretporez) prema Pravilniku o PDV-u koji se primjenjivao do 30. lipnja 2013.


76 Riznica 2/2014

POREZI

koje je situacija ovjerena u siječnju 2014. godine, porezna

obveza za investitora na kojega se prenosi porezna obveza

nastaje u siječnju, a i pretporez se može odbiti u siječnju

2014. godine.

Kod prijenosa porezne obveze za građevinske radove

kod R-2 obveznika ne primjenjuje se načelo blagajne (obveza

po naplati odnosno pretporez po plaćanju), nego istovjetno

prethodno navedenome, obveza za primatelja usluge nastaje

također prema ovjerenoj situaciji (sukladno čl. 139. Zakona

o PDV-u). Nastanak porezne obveze i pravo na pretporez

se veže za ovjeru obračunske situacije još samo za radove

izvedene do 31. prosinca. Međutim, izmjenama čl. 36. Pravil-

nika o PDV-u, propisano je da se u slučaju prijenosa porezne

obveze kod građevinskih radova porezna obveza i pravo na

pretporez ostvaruje u obračunskom razdoblju u kojemu su

radovi izvedeni neovisno o tome je li situacija ovjerena.

• Naknadna odobrenja (popusti) i povrati robe - obavi-jest o knjiženjuObavijesti o knjiženju o ispravku porezne obveze odno-

sno pretporeza po računima iz 2013. godine zbog naknadnih

popusta, odobrenog cassa-sconta, pogreške u obračunu

poreza, povrata robe i slično, evidentiraju se u obračun-skom razdoblju tekuće godine prema datumu obavijesti.

4. SASTAVLJANJE OBRASCA PDV-K

Za sastavljanje konačnog obračuna PDV-a za 2013.

godinu potrebno je ažurirati porezne i knjigovodstvene evidencije te se na temelju usklađenih poreznih eviden-cija sastavlja Obrazac PDV-K, a u skladu s odredbama čl. 178. do 181. Pravilnika. U prvom dijelu Obrasca PDV-K

pod točkom I. iskazuju se transakcije koje ne podliježu opo-

rezivanju i one koje su oslobođene PDV-a, u drugom dijelu

pod točkom II. iskazuju se oporezive transakcije i na kraju u

trećem dijelu pod točkom III. obračunani pretporez.

I. TRANSAKCIJE KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVA-NJU I OSLOBOĐENE - UKUPNO

I.1. Isporuke u RH za koje PDV obračunava primatelj

(tuzemni prijenos porezne obveze) = stupac 7 Knjige

I-RA

- upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i

usluga u tuzemstvu za koje je temeljem čl. 75. st. 3. Za-

kona porezni obveznik primatelj isporuke. Isporučitelj na

ove usluge ne obračunava PDV nego ispostavlja račun s

napomenom “”Prijenos porezne obveze prema čl. 75. st.

3. Zakona o PDV-u”. Na ovom rednom broju podatak će

imati proračunski korisnik kao izvođač građevinskih rado-

va ili isporučitelj otpadnog materijala.

I.2. Isporuke dobara obavljene u drugim državama čla-

nicama = stupac 8 Knjige I-RA (isporuka na daljinu u

drugu državu članicu)

- primjerice ako bi proračunski korisnik prodavao na daljinu

(npr. internetska prodaja krajnjim potrošačima časopisa ili

knjiga, međutim malo je vjerojatno da će s tom prodajom

prijeći prag isporuke u nekoj od država članica u kojem bi

se slučaju morao registrirati u toj državi.

I.3. Isporuke dobara unutar EU = stupac 9 Knjige I-RA

- upisuju se podaci o:o oslobođenim isporukama dobara poreznim obveznici-

ma odnosno osobama registriranima za potrebe PDV-

a u drugim državama članicama. Radi se o poreznom

oslobođenju na temelju čl. 41. st. 1. Zakona ako je

kupac dostavio PDV identifikacijski broj i pod uvjetom

da postoji dokaz o otpremi dobara u drugu državu

članicu.

- tijekom godine vrijednost ove isporuke iskazuje se u

ZP obrascu u stupcu 11.

I.4. Obavljene usluge unutar EU = stupac 10 Knjige

I-RA6

- podaci o vrijednosti obavljenih usluga kod kojih se po-

rezna obveza prenosi na primatelja (“reverse charge”).

Radi se u uslugama iz čl. 17. stavka 1. Zakona za koje

je primatelj iz druge države članice Europske unije

obvezan obračunati i platiti PDV u svojoj državi članici u

skladu s čl. 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Npr. uslu-

ge kliničkog ispitivanja lijekova ako je naručitelj porezni

obveznik iz druge države članice. Radi se o usluzi koja

se oporezuje prema sjedištu primatelja te se na njega

prenosi porezna obveza.

Podaci iskazani na ovom rednom broju iskazuju se tije-

kom godine i u Obrascu ZP, osim usluga koje su oslobođene

PDV-a u državi članici gdje je transakcija oporeziva.

I.5. Obavljene usluge osobama bez sjedišta u RH = stu-

pac 11 Knjige I-RA

- podaci o obavljenim uslugama:

• poreznim obveznicima sa sjedištem u trećim zemlja-ma (usluge za koje je propisano mjesto oporezivanja

prema mjestu primatelja, čl. 17. st. 1. Zakona i usluge

za koje je propisano posebno mjesto oporezivanja iz

čl. 19. do 25. Zakona). Za prijenos porezne obveze

potrebno je imati porezni broj primatelja usluge izvan

EU. Primjerice, usluga kliničkog ispitivanja lijekova

pružena poreznom obvezniku iz trećih zemalja kao

pod točkom I.4 radi se o prijenosu porezne obveze

na primatelja usluge pa ne podliježe obračunu PDV-a

prema hrvatskom Zakonu o PDV-u.

• poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici za koje je propisano posebno mjesto opore-

6 Detaljnije o oporezivanju ino usluga pisano je u članku M. Cutvarić, PDV na usluge u poslovanju s inozemstvom, RIF 10/2013., stranice 110. - 120.


77Riznica 2/2014

POREZI

zivanja i za koje pojedine države članice mogu teme-

ljem čl. 194. Direktive Vijeća 2006/112/EZ propisati

prijenos porezne obveze na primatelja kada uslugu

obavlja porezni obveznik koji nema sjedište u državi

u kojoj se usluga oporezuje. Radi se o uslugama iz čl.

19. do 25. Zakona o PDV-u, npr. usluge na nekretnini

koja se nalazi u drugoj državi članici. Do prijenosa po-

rezne obveze na korisnika ovih usluga u drugoj državi

članici dolazi samo ako je prema propisima te države

propisan prijenos porezne obveze na primatelja uslu-

ge. Ako propis dotične države ne propisuje obvezu

prijenosa na primatelja usluge, a pružatelj usluge

nema sjedište u toj državi mora se registrirati kao

porezni obveznik u državi članici u kojoj se određena

usluga oporezuje. Za usluge koje se iskazuju na ovom

rednom broju ne sastavlja se Zbirna prijava (Obrazac

ZP).

Primjer 3:Građevinski fakultet je obavio uslugu izrade statičkog

proračuna za nekretninu koja se gradi u drugoj državi članici.

Ova usluga ne podliježe oporezivanju u Hrvatskoj, pa ako se

nekretnina nalazi u državi koja je propisala prijenos porezne

obveze na primatelja, a on ima sjedište u državi u kojoj se

nalazi nekretnina, fakultet se neće morati registrirati za svrhe

PDV-a u toj državi, nego će porezna obveza prijeći na prima-

telja usluge.

I.6. Sastavljanje i postavljanje dobara u drugoj državi

članici EU = stupac 12 Knjige I-RA

- mjesto isporuke dobara koja se sastavljaju, ako ih sastav-

lja isporučitelj ili netko u njegovo ime smatra se mjesto

gdje se ta dobra postavljaju ili sastavljaju (primjer: isporu-

ka stroja s montažom u drugoj državi članici).

I.7. Isporuke novih prijevoznih sredstava u EU = stupac

13 Knjige I-RA

- podaci o obavljenim isporukama novih prijevoznih sredsta-

va u druge države članice EU koje su oslobođene PDV-a u

Hrvatskoj jer je stjecatelj obveznik obračuna PDV-a u državi

stjecanja (prema čl. 41. st. 1. t. b) Zakona).

I.8. Tuzemne isporuke = stupac 14 Knjige I-RA

- podaci o obavljenim isporukama u tuzemstvu koje su oslo-

bođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema:o čl. 39. Zakona - isporuke od javnog interesa - obra-

zovne, zdravstvene, usluge u kulturi, usluge socijalne

skrbi, poštanske usluge, djelatnost javnog radija i

televizije itd.

o čl. 40. st. 1. Zakona - financijske usluge, isporuke

poštanskih maraka, državnih i drugih sličnih biljega,

priređivanje lutrijskih igara i igara na sreću, najam

stambenih prostorija i sl.

o čl. 40. st. 2. Zakona - isporuke dobara koja se koriste

isključivo za djelatnosti oslobođene PDV-a na temelju

čl. 39. st. 1., i čl. 40. st. 1. Zakona te isporuke dobara

za čije stjecanje ili nabavu odnosno uporabu nije bio

moguć odbitak pretporeza prema čl. 61. st. 1. Zakona

(npr. prodaja osobnog automobila za koji pri nabavi nije

bio dopušten odbitak pretporeza, prodaja dugotrajne

imovine koja je korištena za oslobođene isporuke pa

pri nabavi nije bio dopušten odbitak pretporeza i sl.),

o čl. 114. Zakona - isporuka investicijskog zlata.

Posebno se napominje da u oslobođene isporuke spadaju i isporuke (uključivo i usluge najma) obavljene osobama koje se profesionalno ili amaterski bave spor-tom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Primjerice, kada

proračunski korisnik daje u najam dvoranu sportskom klubu

radi se o usluzi koja je temeljem čl. 39. st. 1. t. m. Zakona

oslobođena PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.

Porezni obveznik koji na ovom rednom broju iskazuje po-

datak vjerojatno će imati i podatak na rednom broju VII. Iznos godišnjeg razmjernog odbitka pretporeza (%).

- dodaju se podaci o oslobođenim isporukama bez prava

na odbitak pretporeza obavljenim do 30. lipnja 2013.

koje su u starom Obrascu PDV iskazane na red. broju

I.2.2. (isporuke dobara za koje nije bio moguć odbitak

pretporeza iz čl. 11.b. starog Zakona i red. broj I.2.3. (tu-

zemne isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak

pretporeza iz čl. 11. i čl. 11.a. starog Zakona).

I.9. Izvozne isporuke = stupac 15 Knjige I-RA

- podaci o obavljenom izvozu dobara u treće zemlje.

I.10. Ostala oslobođenja = stupac 16 Knjige I-RA

- iskazuju se podaci o isporukama iz čl. 43., 46., 47., 48., 49., 51., 52., 53., 54. i 56. Zakona koje su oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza.

- dodaju se podaci o isporukama do 30. lipnja 2013. koje su

u starom Obrascu PDV iskazane na rednim brojevima:- I.1. Isporuke koje ne podliježu oporezivanju (u vezi

čl. 5. starog Zakona o PDV-u),

- I.2.4. Ostale isporuke (porezno oslobođenje s pravom

na odbitak pretporeza),

- I.3. Isporuke po stopi 0%.

Na ovom rednom broju iskazuje se i vrijednost inače

oporezivih isporuka, a koje se kupcu zaračunavaju kao oslo-

bođene isporuke jer su financirane iz sredstava EU temeljem

čega kupac pri nabavi može ostvariti porezno oslobođenje po

članku čl. 198. Pravilnika o PDV-u.

Prema važećim odredbama Zakona, građevinsko zemlji-šte i stare nekretnine nisu predmet oporezivanja PDV-om

nego porezom na promet nekretnina pa se ne iskazuju u PDV obrascu.


78 Riznica 2/2014

POREZI

II. OPOREZIVE TRANSAKCIJE

II.1., II.2. i II.3. Isporuke dobara i usluga u RH po

stopi 5%, 10% ili 25% = Knjige I-RA -

stupci 17 do 22

Na ovome dijelu Obrasca PDV iskazuju se podaci o vri-

jednosti oporezivih isporuka poreznog obveznika, i to:

- podaci o svim izdanim računima (bez obzira jesu li ispo-

ruke obavljene ili nisu),

- podaci o primljenim predujmovima,

- podaci o isporukama dobara i usluga obavljenim u nepo-

slovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga iz čl. 7. stavka 3.

i čl. 8. st. 3. Zakona),

- podaci o nezaračunanim isporukama (za koje porezni

obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodo-

stojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili

izvanknjigovodstvenoj evidenciji).

Ovdje se upisuju i podaci o ranije obavljenim isporu-kama koje su bile oporezive po stopi 22% i 23%.- na odgovarajući redni broj dodaju se podaci o tuzemnim

isporukama dobara i usluga do 30. lipnja 2013. koje su

se oporezivale stopama 5%, 10% ili 25%, a koje su u

starom Obrascu PDV iskazane na red. brojevima II.1 do

II. 3. ovisno o poreznoj stopi.

II.4. Primljene isporuke u RH za koje PDV obračunava

primatelj (tuzemni prijenos porezne obveze) = po-

sebna evidencija

- iskazuje se vrijednost primljenih isporuka u tuzemstvu kod

kojih je došlo do prijenosa porezne obveze na investitora

proračunskog korisnika koji je upisan u registar obveznika

PDV-a, pa je kao primatelj obvezan prema čl. 75. st. 3.

Zakona obračunati i platiti PDV (odnosi se na primljene

građevinske usluge, na nabavu otpadnog materijala i

druge isporuke iz toga članka). Porezni obveznik koji ima

pravo na odbitak pretporeza, iskazanu obvezu PDV-a na

ovome rednom broju iskazuje i kao pretporez na rednom

broju III.2. Ako se pretporez po navedenoj nabavi koristi

samo razmjerno, razmjerno će biti iskazan i pretporez na

rednom broju III.2. Posebno se napominje da se prilikom

izračuna “pro-rate” nesmije uzeti ovaj podatak jer se ne-

radi o naknadi za isporuku.

II.5., II.6. i II.7. Stjecanje dobara unutar EU po stopi

5%, 10% ili 25% = posebna evidencija

- upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske uni-

je iz čl. 4. st. 1. t. 2., čl. 7. st. 3. i 4. (za vlastite potrebe) i čl.

9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje

iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna

po stopama 5%, 10% ili 25%.

Obveza obračuna PDV-a kod stjecanja dobara unutar

EU prema čl. 31. st. 2. Zakona nastaje u trenutku izdavanja

računa ili ako račun nije izdan najkasnije petnaestog dana

u mjesecu nakon mjeseca u kojemu su dobra stečena. I u

slučaju kada je račun izdan unaprijed (prije stjecanja) porezna obveza se utvrđuje prema datumu računa. Računi u stranoj valuti preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan nastanka obveze obračuna PDV-a, tj. prema datumu računa.

Zbroj podataka s rednih brojeva II.5. do II.7., trebali bi, kod poreznih obveznika koji imaju pravo na pretporez u ukupnom iznosu, odgovarati iskazanom pretporezu na rednom broju III.3. Za odbitak pretporeza porezni obveznik mora imati račun dobavljača iz druge države članice. Me-đutim, kod poreznih obveznika koji nemaju pravo na odbitak pretporeza u ukupnom iznosu svakako će nastati razlika jer se pod ovim točkama iskazuje porezna obveza na stjecanje dobara dok se pretporez koristi samo u određenom iznosu i po određenim računima.

Porezni obveznik tijekom godine stjecanje dobara unutar EU iskazuje i u Obrascu PDV-S

II.8., II.9. i II.10. Primljene usluge iz EU po stopama 5%, 10% ili 25% = posebna evidencija

- upisuje se vrijednost primljenih usluga iz druge države članice i iznos PDV-a po stopama 5%, 10% ili 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skla-du s odredbama čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona (temeljem prije-nosa porezne obveze, odnosno “reverse charge” postup-ka). Plaćanje PDV-a provodi se obračunski bez novčanog toka (porezna obveza i pretporez u istom obračunskom razdoblju samo kod poreznih obveznika koji imaju pravo na pretporez u ukupnom iznosu). Dio pretporeza koji se može odbiti iskazuje se na rednom broju III.4.Porezna obveza za primljene usluge nastaje kada je

usluga obavljena pa se prema datumu obavljene usluge primjenjuje i srednji tečaj HNB. Ako je usluga obavljena, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je na-stao oporezivi događaj (tj. kada je usluga obavljena). Ako je usluga plaćena predujmom, po samom predujmu ne nastaje porezna obveza, nego tek po obavljenoj usluzi.

Za primljene usluge iz EU porezni obveznik tijekom godi-ne sastavlja i Obrazac PDV-S.

Primjer 4: U hrvatskom kazalištu gostuje umjetnik iz inozemstva.

Kako se radi o usluzi koja se oporezuje prema mjestu primate-lja, kazalište je obvezno na uslugu inozemnog umjetnika obra-čunati i platiti PDV u Hrvatskoj. Kada bi ovu uslugu hrvatskom kazalištu obavilo kazalište koje je u svojoj zemlji registrirano kao ustanova u kulturi to bi bila usluga za koju također dolazi do prijenosa porezne obveze, ali se radi o usluzi koja je prema čl. 39. Zakona oslobođena PDV-a, pa u ovom slučaju kazali-šte nije obvezno obračunati porez.

II.11. i II.12. Primljene isporuke dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH po stopama 10% ili 25% = posebna evidencija

- iskazuje se vrijednost usluga koje poreznom obvezniku

obavi porezni obveznik sa sjedištem izvan EU, a za koju


79Riznica 2/2014

POREZI

je primatelj obvezan obračunati i platiti PDV u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona, tj. usluge koje se oporezuju prema

mjestu primatelja (u skladu s čl. 17. st. 1. Zakona).

- na ovim rednim brojevima upisuje se i vrijednost isporuka

koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik sa sje-dištem u državama članicama EU i u trećim zemljama, a za koju je primatelj obvezan obračunati i platiti PDV u

skladu s čl. 75. st. 2. Zakona (isporuke dobara ili usluga

u tuzemstvu koje obavi porezni obveznik koji nema sje-

dište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno

osoba registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena

isporuka dobara ili usluga).

Primjerice, porezna obveza po osnovu isporuke dobara

koja se postavljaju i montiraju od strane isporučitelja iz druge

države članice prelazi na primatelja isporuke poreznog obve-

znika u Hrvatskoj.

II.13. Naknadno oslobođenje izvoza u okviru osobnog

putničkog prometa - evidencija iz Obrasca PDV-F

- upisuju se podaci o naknadnim oslobođenjima izvoza u

okviru osobnog putničkog prometa (čl. 45. st. 2. Zakona).

Odnosi se na porezno oslobođenje dobara koja u osobnoj

prtljazi iznose putnici koji nemaju prebivalište ni uobičaje-

no boravište na području EU.

II.14. Obračunani PDV pri uvozu - posebna evidencija

- upisuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obraču-

nanom PDV-u pri uvozu u smislu čl. 76. st. 8. Zakona.

III. OBRAČUNANI PRETPOREZ

U Obrascu PDV pod točkom III. iskazuje se ukupna vri-

jednost primljenih isporuka i obračunani pretporez u primlje-

nim isporukama dobara i usluga za koje je porezni obveznik

u obračunskom razdoblju ostvario pravo na pretporez. Uvjeti

za ostvarivanje prava na pretporez propisani su u čl. 60.

Zakona.

III.1. Pretporez od primljenih isporuka u

tuzemstvu = Knjige U-RA

- upisuju se podaci o pretporezu sadržanom u primljenim

računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani

računi prema čl. 79. i 80. Zakona, po kojima se može

odbiti pretporez. Prema čl. 58. st. 1. Zakona, porezni

obveznik ima pravo na pretporez koji je obvezan platiti ili

ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje

su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih

oporezivih isporuka,

- podatak iskazan na ovome rednom broju je zbroj stupaca

6, 7 i 8 (osnovica) i zbroj stupaca 11, 13 i 15 (pretporez)

Knjige U-RA za pojedino obračunsko razdoblje,

- u slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez

na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada

u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio (razmjerni dio)

porezne osnovice iz stupca 6, 7 i 8 Knjige U-RA,

- na ovom rednom broju iskazuju se i podaci o pretporezu

koji se odnose na razdoblje u kojemu se primjenjivala

stopa PDV-a 22% ili 23% (naknadna promjena porezne

osnovice zbog povrata robe, naknadnih odobrenja i sl.),

- dodaju se podaci o pretporezu po ulaznim računima do

30. lipnja 2013. koje su u starom Obrascu PDV iskazane

na rednim brojevima III.1, III. 2 i III.3.

III.2. Pretporez od primljenih isporuka u RH za koje PDV

obračunava primatelj (tuzemni prijenos porezne

obveze) = posebna evidencija

- vrijednost primljene isporuke i pretporeza što ga je pore-

zni obveznik primatelj isporuke obračunao temeljem čl.

75. st. 3. Zakona, a za koji iznos ima pravo na pretporez.

Na ovome rednom broju iznos pretporeza iskazuje pri-

matelj građevinskih usluga ili kupac otpadnog materijala

na koje je izvođač radova odnosno prodavatelj otpada

prenio poreznu obvezu, a porezna obveza je iskazana

na rednom broju II.4. Podaci se preuzimaju iz posebne

evidencije o tuzemnom prijenosu porezne obveze koje je

porezni obveznik primatelj isporuke dužan osigurati.

Primjer 5:Škola koja je u sustavu PDV-a primila je račun za građe-

vinske usluge - zamjena krovišta. Po ovom računu škola ima

pravo na odbitak pretporeza temeljem “pro rate” 7%, pa će u

toj visini i iskazati pretporez na ovom rednom broju. Obveza

će biti iskazana na rednom broju II.4 što znači da će razlika

biti uplaćena.

III.3. Pretporez od stjecanja dobara unutar EU -

posebna evidencija

- podaci iz čl. 58. st. 3. Zakona, odnosno podaci o vri-

jednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu

PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao na

takvo stjecanje dobara, i to:

o PDV koji je plaćen, tj. iskazan na rednom broju II.5., II.6.

ili II.7. Obrasca PDV, na stjecanje dobara unutar EU.

- za odbitak pretporeza po osnovu stjecanja dobara unutar

EU, a na temelju posebne evidencije porezni obveznik

mora imati račun u vezi s isporukom dobara i usluga.

III.4. Pretporez od primljenih usluga iz EU - posebna

evidencija

- vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz

drugih država članica te iznos PDV-a koji porezni obvez-

nik primatelj treba obračunati u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6.

Zakona,

- pretporez se iskazuje samo ako je iskazana porezna

obveza (na rednim brojevima II.8., II.9. odnosno II. 10.

Obrasca PDV) za primljene usluge od poreznog obvezni-

ka iz EU za koje se porezna obveza prenosi na tuzemnog


80 Riznica 2/2014

POREZI

Na ovome rednom broju unose se ispravci pretporeza

prema čl. 63. do 65. Zakona odnosno čl. 139. - 142. Pravilni-

ka, a odnose se na ispravak pretporeza koji je odbijen (ili nije

mogao biti odbijen) ako je unutar roka za ispravak došlo do

promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza. Promje-

nom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se:- izlazak iz sustava PDV-a (prelazak na oporezivanje pre-

ma čl. 90. Zakona);

- ulazak u sustav PDV-a (prelazak s oporezivanja prema čl.

90. Zakona na redovni postupak oporezivanja) - u ovom

se slučaju obavlja ispravak neiskorištenog pretporeza;

- prestanak obavljanja oporezivih isporuka i početak obav-

ljanja isporuka oslobođenih poreza bez prava na odbitak

pretporeza (po čl. 39.,i 40. i 114. Zakona). Primjerice,

kada se nekretnina korištena kao poslovni prostor počinje

koristiti kao stambeni prostor - radi se o promjeni namje-

ne gospodarskog dobra;

- prestanak obavljanja oslobođenih isporuka iz čl. 39., 40.

i 114. Zakona i početak obavljanja oporezivih isporuka

(ispravak neiskorištenog pretporeza).

Ispravak se provodi ako je došlo do promjene uvjeta za

nekretnine u razdoblju od 10 godina, a za ostalu dugotrajnu

imovinu u razdoblju od 5 godina. Postupak ispravka provodi

se sukladno odredbama čl. 139. do 142. Pravilnika o PDV-u.

Pretporez se ispravlja za 1/5 odnosno 1/10 iznosa pretporeza

koji je bio (odnosno nije bio) odbijen pri nabavi, proizvodnji ili

izgradnji gospodarskog dobra. Podatak o iznosu pretporeza

koji treba ispraviti iskazuje se na ovome rednom broju s

predznakom (-) ili (+).7

Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza

smatra se i promjena postotka (pro rata) u sljedećim go-dinama u odnosu na godinu nabave dugotrajne imovine (vidjeti Primjer 2. na str. 74. stranici). U ovome se slučaju

ispravak pretporeza obavlja godišnje za jednu petinu ili jednu

desetinu razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene

postotka za odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj

je nabavljena dugotrajna imovina.

Novina je od 1. srpnja 2013. da se prema čl. 64. Zako-

na može ispraviti neiskorišteni pretporez u slučaju prodaje

gospodarskih dobara za koja pri nabavi korišten pretporez

djelomično. Naime, prodaja dobara za koja nije bio moguć

odbitak pretporeza jer su se koristila samo za oslobođene

isporuke, kod prodaje radi se o isporuci koja je oslobođena

PDV-a po čl. 40. st. 2. Zakona o PDV-u. Međutim, kada se

prodaju dobra za koja je djelomično bio odbijen pretporez

(prema “pro rati”), ova je isporuka oporeziva, ali s pravom na

ispravak tada neiskorištenog dijela pretporeza, što se poka-

zuje prema sljedećem primjeru.

Primjer 5.: Ispravak odbitka pretporeza kod isporuke (prodaje) gospodarskih dobara (čl. 65. Zakona)

Bolnica A - nabavila je opremu u studenome 2011. go-dine. Pri nabavi korišten je pretporez 15% prema sljedećem primjeru:

7 Temeljem čl. 180. t. 7. Pravilnika o PDV-u ako porezni obveznik ima podatak na ovome rednom broju, obvezan je uz poreznu prijavu priložiti obračun iz kojega je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja (povećanja) pretporeza.

primatelja usluge - “reverse charge” usluge, i to u iznosu

dopuštenog odbitka pretporeza.

III.5. Pretporez od primljenih isporuka dobara i usluga

od poreznih obveznika bez sjedišta u RH - poseb-

na evidencija

- podaci o pretporezu koji je plaćen, tj. iskazan na red-nom broju II.11. i II.12. po osnovu primljenih usluga iz trećih zemalja za koje dolazi do prijenosa porezne

obveze na tuzemnog primatelja usluge. I u ovome slučaju

(za primljene isporuke iz trećih zemalja) porezna obveza

i pravo na pretporez utvrđuje se samo obračunski (bez

novčanog toka), ako porezni obveznik ima pravo na

odbitak pretporeza, odnosno u visini prava na pretporez

prema dopuštenom postotku.

- podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od po-

reznih obveznika sa sjedištem u državama članicama EU, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj

treba obračunati u skladu s čl. 75. st. 2. Zakona (primjeri-

ce u slučaju instaliranja, montiranja i postavljanja dobara

koje montira sam isporučitelj iz druge države članice),

- na ovome se rednom broju iskazuje i PDV uplaćen na poseb-

ni uplatni račun (1228) po osnovu usluga iz ili izvan EU pri-

mljenih do 30. lipnja, a za koje je PDV temeljem čl. 19. starog

Zakona o PDV-u uplaćen nakon 1. srpnja 2013. godine.

- dodaju se podaci o plaćenom pretporezu na usluge ino

poduzetnika za koje je do 30. lipnja 2013. iskazan pretpo-

rez na rednim brojevima III.5., III.6. i III.7. na starom Obras-

cu PDV, naravno u dijelu u kojem proračunski korisnik ima

pravo na odbitak pretporeza.

III.6. Pretporez pri uvozu - posebna evidencija

- iskazuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obra-

čunanom iznosu PDV-a koji porezni obveznik može odbiti

u skladu s čl. 58. st. 2. Zakona.

- dodaju se podaci o plaćenom pretporezu pri uvozu i za

koji je bi dopušten odbitak pretporeza, a koji je iskazan na

starom Obrascu PDV do 30. lipnja 2013. na rednom broju

III.4.

III.7. Ispravci pretporeza - posebni obračun

- podaci o ispravcima odbitka pretporeza iz čl. 63., 64. i

65. Zakona. Ako porezni obveznik ima podatak na ovo-

me rednom broju, obvezan je uz prijavu PDV-a priložiti

obračun iz kojega je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno

(neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos sma-

njenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik pre-

ma obračunu iskaže obvezu PDV-a, u obrascu na ovom

rednom broju iskazuje podatak s predznakom minus (-).

Kada se radi o pravu na povrat dijela pretporeza, tada se

u obrascu na ovome rednom broju iskazuje podatak s

predznakom plus (+).


81Riznica 2/2014

POREZI

- prebijanje povrata PDV-a s drugim poreznim obvezama,

- razliku za povrat po Obrascu PDV za prosinac/2013. za

koju je dana izjava da se koristi kao porezni kredit u 2014.

godini (izjava da se razlika želi koristiti kao porezni kredit

za 2014. godinu smatra se vraćenim PDV-om po obraču-

nu).

U obrazac PDV-K ne unose se podaci o obračunanim i

uplaćenim zateznim kamatama na nepravovremeno plaćeni

PDV.

Za točno iskazivanje podataka na ovom rednom broju bit-

no je utvrditi jesu li točno iskazani podaci o poreznom kreditu

po obrascima za prethodnu (2012.) godinu.

VI. Ukupno razlika: za uplatu/za povrat

- pod ovom točkom iskazuju se podaci o ukupnoj razlici

PDV-a za uplatu odnosno povrat. Ova razlika rezultat je

obračuna PDV-a za obračunsko razdoblje i prenesene

obveze odnosno preplate (kredita) iz prethodne prijave

PDV-a.

Razliku PDV-a po konačnom obračunu za 2013. godinu,

porezni obveznik mora uplatiti do 28. veljače 2014. godine

(sukladno čl. 76. st. 12. Zakona).

VII. Iznos godišnjeg razmjernog odbitka pretporeza (%)

Upisuje se postotak prava na odbitak pretporeza izraču-

nanog na temelju isporuka prethodne kalendarske godine -

“pro rata” utvrđene po konačnom obračunu za 2013. godinu i

koja se kao privremeni postotak prava na odbitak pretporeza

koristi tijekom 2014. godine do sastavljanja konačnog obra-

čuna PDV-a za tu godinu.

VIII. OSTALI PODACI

Pod točkom VIII.1 Ostali podaci - za ispravak pretpo-reza, iskazuju se podaci mjerodavni za ispravak pretporeza u

slučaju da dođe do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak

pretporeza. U cilju nadzora ispravka iskorištenog pretporeza

u slučaju promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza

u PDV-K obrascu treba iskazati podatke o nabavi i prodaji

dugotrajne imovine i to posebno za nekretnine i osobna vozila,

a posebno za ostalu dugotrajnu imovinu. Proračunski korisnici

na ovom rednom broju iskazuju nabavu odnosno prodaju

samo one dugotrajne imovine za koju je pri nabavi u cijelosti ili

djelomično korišten pretporez.

Mr. sc. Miljenka Cutvarić, HZRIF, Zagreb

• NV 100.000 + 25.000 PDV,

• 25.000 x 15% = 3.750,00 iskorišteni pretporez,

• 25.000 x 85% = 21.250,00 nije iskorišteno.

U prosincu 2013., Bolnica A je prodala opremu privatnoj poliklinici. Radi se o oporezivoj isporuci (jer je pri nabavi dje-lomično korišten pretporez) pa Bolnica ima pravo ispraviti dio pretporeza koji nije bio odbijen prilikom nabave. Uz pretpo-stavku da je postotak prava na odbitak pretporeza i u 2012. godini bio isti, tj. 15%, dio pretporeza koji se može ispraviti (odbiti) je sljedeći:

• 21.250,00 x 3 / 5 = 12.750,00 (ukupno za 2013., 2014. i 2015.

godinu)

• R. br. III.7 - predznak plus.Iznos je izračunan na sljedeći način:iznos pretporeza koji nije odbijen x (broj preostalih punih

razdoblja za ispravak pretporeza + 1) / 5.

IV. Obveza PDV-a u obračunskom razdoblju (za uplatu ili za povrat)

- pod točkom IV. iskazuje se podatak o obvezi PDV-a koja

je utvrđena za obračunsko razdoblje. Obveza može biti

iznos za uplatu ili za povrat. Ako je PDV po obavljenim

isporukama pod II. veći od iznosa pretporeza u primljenim

isporukama iz točke III. obrasca iskazuje se obveza za

uplatu i obrnuto, ako je iznos pretporeza pod III. veći od

iznosa obveze pod II. iskazuje se pravo na povrat PDV-a.

Konačni obračun “poništava” obračune po obračunskim

razdobljima tijekom godine pa se konačna obveza iska-

zuje na ovome rednom broju kao podatak za uplatu ili za

povrat.

V. Po prethodnom obračunu: neuplaćeni PDV do dana podnošenja ove prijave - više uplaćeno - porezni kredit

- pod ovom točkom iskazuju se podaci o neuplaćenom

PDV-u do dana podnošenja obrasca ako je ostala obve-

za po prethodnom obračunu odnosno o preplati PDV-a

(poreznom kreditu) iz ranijeg obračunskog razdoblja.

Iskazuju se podaci o svim uplatama PDV-a koje se odno-

se na obvezu za 2013. godinu. To su sve uplate i prebijanje

poreznih obveza do dana podnošenja Obrasca PDV-K, i to:

- porezni kredit po Obrascu PDV za prosinac/2012. godi-

ne,

- porezni kredit po Obrascu PDV-K za 2012. godinu,

- sve uplate po obračunima tijekom 2013. godine. Kao

uplate ne iskazuje se PDV plaćen na usluge inozemnih

poduzetnika koji se uplaćuje na uplatni račun 1228,

- uplate u 2014. godini do podnošenja PDV-K, a koje se

odnose na obvezu iz 2013. godine.

Navedene uplate umanjuju se za:- sve povrate poreza na žiroračun poreznog obveznika tije-

kom 2013. godine, a koje se odnose na 2013. godinu,


82 Riznica 2/2014

PLAĆE I NAKNADE

Obveznici ispostavljanja dužni su u obrascu JOPPD iskazati podatke za obvezne doprinose koje plaćaju za osobu primljenu na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i neoporezive naknade troškova koje isplaćuju toj osobi. Ukoliko osobi primljenoj na stručno osposobljavanje isplaćuju drugi dohodak, taj primitak također iskazuju u obrascu JOPPD.

Dr. sc. MARIJA ZUBER Stručni članak UDK 330.5 - 331.2

Stručno osposobljavanje za rad u obrascu JOPPD

1. UVOD

U obrascu „Izvješće o primicima, porezu na dohodak

i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - Obrazac

JOPPD“ (dalje: obrazac JOPPD) na kojem se od 1. siječnja

2014. godine prikupljaju podaci o oporezivim i neoporezivim

primicima fizičkih osoba, te o doprinosima za obvezna osi-

guranja, iskazuju se i podaci za osobe primljene na stručno

osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Institut

stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog od-

nosa uređen je u dva propisa: u Zakonu o radu (Nar. nov., br.

149/09. - 73/13.) i u Zakonu o poticanju zapošljavanja (Nar.

nov., br. 57/12. i 120/12.).

Obvezni podaci koji se prikupljaju na obrascu JOPPD

propisani su Zakonom o prikupljanju, obradi, povezivanju,

korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima

po osiguranicima (Nar. nov., br. 157/13.), a sadržaj obrasca

i način iskazivanja podataka uređen je Pravilnikom o porezu

na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - 160/13.; dalje: Pravilnik).

U obrascu JOPPD se za osobe primljene na stručno osposo-

bljavanje iskazuju sljedeći primici odnosno obveze:

- doprinosi koje poslodavac obračunava i uplaćuje za

obvezno osiguranje osobe primljene na stručno osposo-

bljavanje

- naknade troškova koje poslodavac isplaćuje toj osobi i

- primici isplaćeni osobi na stručnom osposobljavanju koji

se oporezuju kao drugi dohodak.

2. PODACI ZA OSOBU NA STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU U OBRASCU JOPPD

2.1. Doprinosi za obvezno osiguranje

Doprinose za obvezno osiguranje osobe primljene na

stručno osposobljavanje obračunava i plaća poslodavac

u visini, rokovima i uz olakšice uređene Zakonom o dopri-

nosima i Zakonom o poticanju zapošljavanja. Osnovica za

plaćanje doprinosa je najniža mjesečna osnovica i za 2014.

godinu iznosi 2.779,35 kn mjesečno (Naredba o iznosima

osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za

2014. godinu, Nar. nov., br. 157/13.).

Za obvezno osiguranje osobe primljene na stručno os-

posobljavanje koja ima evidentiranog mirovinskog staža,

plaćaju se sljedeći obvezni doprinosi:

- doprinosi za mirovinsko osiguranje po stopi 20%, od

čega 15% za generacijsku solidarnost (prvi stup) i 5% za

individualnu kapitaliziranu štednju (drugi stup),

- doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 13% i

- doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5%.

Za obvezno osiguranje osobe primljene na stručno ospo-

sobljavanje koja nema evidentiranog mirovinskog staža, poslodavac je tijekom ukupnog trajanja osposobljavanja

oslobođen obveze plaćanja zdravstvenog doprinosa i do-

prinosa za zaštitu zdravlja na radu. Na primjer, ako ospo-

sobljavanje traje 36 mjeseci, poslodavac je svih 36 mjeseci

oslobođen plaćanja doprinosa na osnovicu. Prema Zakonu o

doprinosima korištenje ove olakšice je ograničeno na najviše

12 mjeseci, a prema Zakonu o poticanju zapošljavanja olak-

šica se koristi tijekom ukupnog trajanja stručnog osposoblja-

vanja (čl. 6. st. 3. Zakona o poticanju zapošljavanja).

Za osobe primljene na stručno osposobljavanje ne plaća

se doprinos za zapošljavanje niti doprinos za zapošljavanje

osoba s invaliditetom. Od 1. siječnja 2014. godine je na te-

melju izmijenjenog Zakona o posredovanju pri zapošljavanju

i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Nar. nov., br. 80/08.

- 153/13.), proširen krug osoba koje su obvezno osigurane u

sustavu osiguranja od rizika nezaposlenosti, ali to proširenje

nije obuhvatilo osobe koje nakon proteka razdoblja stručnog

osposobljavanja ostanu bez posla.

Obveza plaćanja doprinosa dospijeva do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, a uplaćuju se na iste uplatne račune na

koje se plaćaju doprinosi za radnike u radnom odnosu. Dopri-

nosi se iskazuju u obrascu JOPPD na dan plaćanja, a najka-

snije 15-og u mjesecu za prethodni mjesec. Obrazac JOPPD

treba dostaviti na dan plaćanja odnosno dospijeća obveznih

doprinosa (ovisno što je ranije), a najkasnije sljedeći dan.

zuber-k.indd 82zuber-k.indd 82 1/30/14 11:45:48 AM1/30/14 11:45:48 AM

83Riznica 2/2014

PLAĆE I NAKNADE

U šifrarniku Oznaka stjecatelja primitka/osiguranika (poda-

ci pod B-6.1.) su za iskazivanje podataka o osobi na stručnom

osposobljavanju kao osiguraniku predviđene dvije šifre:

- 5701 - osiguranik po osnovi stručnog osposobljavanja za

rad bez zasnivanja radnog odnosa prema Zakonu o radu, i

- 5702 - osiguranik po osnovi stručnog osposobljavanja

za rad bez zasnivanja radnog odnosa prema Zakonu o

poticanju zapošljavanja.

Obveznicima ispostavljanja obrasca JOPPD nameće se

dvojba pri izboru odgovarajuće šifre označavanja osobe pri-

mljene na stručno osposobljavanje jer treba utvrditi po kojem

se propisu osoba stručno osposobljava. Zakon o poticanju

zapošljavanja u dijelu koji se odnosi na osobe koje mogu biti

primljene na stručno osposobljavanje ovaj institut uređuje

šire od Zakona o radu, a u dijelu koji se odnosi na poslo-

davca koji može primiti osobu na stručno osposobljavanje

postavlja strože uvjete nego Zakon radu.

Prema Zakonu o radu na stručno osposobljavanje bez

zasnivanja radnog odnosa može biti primljena osoba koja je

završila školovanje za zanimanje za koje je posebnim propi-

som određena obveza polaganja stručnog ispita. Prema

Zakonu o poticanju zapošljavanja na stručno osposoblja-

vanje uz državnu potporu može biti primljena osoba koja se

duže od 30 dana u evidenciji Zavoda za zapošljavanje vodi

kao nezaposlena i nema više od jedne godine staža u zvanju

za koje se obrazovala, neovisno o tome je li stručni ispit i

radno iskustvo uvjet obavljanja poslova u zanimanju za koje

se školovala. Dakle, prema Zakonu o poticanju zapošljavanja

primaju se na stručno osposobljavanje i osobe koje imaju i

one koje nemaju obvezu polaganja stručnog ispita.

Proizlazi da bi za osobe za koje se stručno osposoblja-

vaju za rad u zanimanju za koje je posebnim propisom ure-

đena obveza polaganja stručnog ispita trebalo koristiti šifru

osiguranika 5701, a za osiguranika koji se stručno osposo-

bljava za rad u zanimanju za koje nije potreban stručni ispit

šifru 5702. Kako iz opisa samih šifri nije precizno određen

kriterij razlikovanja, obveznici ispostavljanja obrasca JOPPD

će izbor šifre vjerojatno odrediti prema kriteriju jesu li odno-

snu osobu primili na osposobljavanje uz novčanu potporu

Zavoda za zapošljavanje ili izravno s tržišta rada, tj. prema

Zakonu o radu.

Za označavanje vrste primitka/obveze doprinosa (pod

B-6.2.) u grupi 5701 - 5719 predviđene su tri šifre kojima se

označava obveza doprinosa za osobu primljenu na stručno

osposobljavanje. Koriste se sljedeće oznake:

- 5701 - u slučaju kad se za osobu primljenu na stručno

osposobljavanje obračunavaju i plaćaju svi propisani do-

prinosi,

- 5702 - kad se radi o osobi koja prvi put stječe status

mirovinskog osiguranika i za koju se prema Zakonu o

doprinosima ne plaćaju doprinosi na osnovicu (olakšica

se koristi najduže 12 mjeseci) i

- 5703 - kad se radi o osobi koja prvi put stječe status

mirovinskog osiguranika i za koju se također ne plaćaju

doprinosi na osnovicu, ali se olakšica koristi prema Zako-

nu o poticanju zapošljavanja (olakšica se može koristiti do

36 mjeseci).

U praksi će se događati zabune oko izbora šifre 5702 i

5703. Obje šifre se odnose na osobe za koje se ne plaćaju

doprinosi za zdravstveno osiguranje i za zaštitu zdravlja na

radu.

U vezi s ostalim podacima koji se za osobe primljene na

stručno osposobljavanje iskazuju u obrascu JOPPD, valja

istaknuti:

- obvezno se iskazuje šifra općine/grada prebivališta osobe

primljene na stručno osposobljavanje, iako poslodavac

nema poreznu karticu te osobe; podatak će se kontrolirati

iz evidencija koje vode nadležna državna tijela;

- mora se navesti šifra općine/grada rada;

- iskazuju se podaci o ugovorenom radnom vremenu i

podaci o satima rada koji se odnose na razdoblje za koje

se obračunavaju obvezni doprinosi, iako se za osobe

primljene na stručno osposobljavanje ne vodi evidencija o

radnom vremenu prema propisima radnog prava;

- u rubrikama predviđenima za iskazivanje podataka o

primicima, ne iskazuju se podaci jer osobe primljene na

stručno osposobljavanje nemaju pravo na plaću.

2.2. Neoporezive naknade troškova koje osobi na stručnom osposobljavanju isplaćuje poslodavac

Poslodavac može osobi primljenoj na stručno osposoblja-

vanje neoporezivo isplaćivati sljedeće naknade određene čl.

45. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak:

- naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i s posla

mjesnim javnim prijevozom i međumjesnim javnim prije-

vozom, u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne

odnosno pojedinačne prijevozne karte

- troškove službenih putovanja u zemlji i inozemstvu, uklju-

čujući dnevnice za službeni put, troškove prijevoza na

službenom putovanju i troškove noćenja

- naknadu za korištenje privatnog automobila u službene

svrhe

- terenski dodatak u zemlji i terenski dodatak u inozemstvu

- pomorski dodatak i

- naknadu za odvojeni život od obitelji.

Sve se nabrojane naknade iskazuju u obrascu JOPPD

prema pravilima iskazivanja podataka o neoporezivim primi-

cima koji se isplaćuju radnicima, što uključuje obvezu iskazi-

vanja šifre općine/grada rada. Za neoporezive se primitke

obrazac JOPPD može dostaviti na dan isplate, a može bilo

kojeg dana do 15-og sljedećeg mjeseca za primitke isplaće-

ne u prethodnom mjesecu. Kao razdoblje na koje se odnosi

primitak navodi se mjesec u kojem su isplaćeni.

Neoporezive primitke koje osobi na stručnom osposo-

bljavanju isplaćuje Zavod za zapošljavanje, Zavod iskazuje

u obrascu JOPPD (novčanu naknadu i naknadu troškova

prijevoza).

2.3. Primici koji se osobi na stručnom osposobljavanju isplaćuju kao drugi dohodak

Osoba primljena na stručno osposobljavanje bez zasniva-

nja radnog odnosa nema pravo na plaću ni pravo na naknadu


84 Riznica 2/2014

PLAĆE I NAKNADE

plaće. Ukoliko poslodavac toj osobi isplaćuje određenu

nagradu ili drugi primitak (npr. plaća joj troškove stručnog

ispita), taj se primitak oporezuje kao drugi dohodak. Ispla-

titelj je dužan obračunati mirovinski doprinos iz primitka po

stopi od 20% (15% + 5%), zdravstveni doprinos na primitak

(13%), te porez na dohodak po stopi od 25% i možebitni

prirez. Isplatitelj je dužan obračunati i uplatiti zdravstveni

doprinos čak i u slučaju kad se radi o osobi za koju pri pla-

ćanju doprinosa za obvezno osiguranje po osnovi stručnog

osposobljavanja koristi olakšicu pri obračunu tog doprinosa.

Primici od drugog dohotka se iskazuju u obrascu JOPPD na dan isplate primitka, s tim da se kao razdoblje na koje

se odnosi primitak uvijek navodi cijela godina u kojoj je drugi

dohodak isplaćen.

3. PRIMJER ISKAZIVANJA PODATAKA U OBRASCU JOPPD

Ustanova „X“ iskazuje u obrascu JOPPD sljedeće po-

datke koji se odnose na osobe primljene na stručno ospo-

sobljavanje:

1. Za osobu A. A. se dana 15. veljače 2014. plaćaju obvezni

doprinosi za mjesec siječanj 2014.; osoba je primljena na

stručno osposobljavanje koje će trajati 24 mjeseca, uz

korištenje poticajnih mjera Zavoda za zapošljavanje; oso-

ba je prvi put stekla status osiguranika i koristi se olakšica

prema Zakonu o poticanju zapošljavanja;

2. Za osobu B. B. se dana 15. veljače 2014. plaćaju obvezni

doprinosi za dio siječnja 2014. godine; osoba je bila na

stručnom osposobljavanju zaključno do 19. siječnja 2014.

i pripremala se za polaganje stručnog ispita; poslodavac

na temelju Zakona o doprinosima koristi pravo na oslo-

bođenje od obveze plaćanja doprinosa za zdravstveno

osiguranje i za zaštitu zdravlja na radu;

3. Osobi B. B. poslodavac dana 15. veljače plaća naknadu

za polaganje stručnog ispita u iznosu 700,00 kn neto;

naknada je plaćena izravno instituciji ovlaštenoj za pro-

vođenje stručnih ispita;

4. Osobi A. A. poslodavac isplaćuje dnevnicu za službeno

putovanje u zemlji i trošak noćenja na službenom puto-

vanju, sveukupno 1.340,00 kn, te naknadu za korištenje

privatnog automobila u službene svrhe u iznosu 1.220,00

kn; putni nalog je obračunan i u gotovini isplaćen 15.

veljače 2014.

Pretpostavka je da su obje osobe s prebivalištem u Za-

grebu i da se osposobljavaju u Zagrebu, te da ustanova „X“

u obrascu JOPPD s oznakom 14046 iskazuje sva plaćanja

obavljena 15. veljače 2014. godine.

- stranica B -I. OIB podnositelja izvješća 11111111111 II. Oznaka izvješća 14046 III. Vrsta izvješća 1 IV. Redni broj stranice 1/1

1. R

edni

bro

j

2. Šifra opći-ne/grada

prebivališta /boravišta

4.OIB stjecatelja/

osiguranika

6.1. Oznaka stjeca-telja/

osigura-nika

7.1. Obveza

dodatnog doprinosa

za MO za staž s

povećanim trajanjem

8. Oznaka prvog/

zadnjeg mjeseca

u osi-guranju po istoj osnovi

10. Sati rada

11.Iznos

primitka (opore-

zivi)

12.1. Doprinos za miro-vinsko osigu-ranje

12.3. Doprinos

za zdrav-stveno

osigura-nje

12.5. Doprinos za zapo-šljavanje

12.7. Dodatni doprinos za miro-vinsko

osiguranje za staž osigu-ranja s

povećanim trajanjem -

II STUP

12.9. Poseban doprinos za zapo-šljavanje osoba s invalidi-tetom

13.2. Izdatak - upla-

ćeni do-prinos

za miro-vinsko

osigura-nje

13.4. Osobni odbi-tak

14.1. Iznos

obraču-nanog poreza na do-hodak

15.1. Oznaka neopo-rezivog primitka

16.1. Oznaka načina isplate

17. Obraču-nani pri-mitak od nesam.

rada (plaća)

3. Šifra općine/grada rada

5. Ime i prezime

stjecatelja/osiguranika

6.2. Oznaka primitka/obveze dopri-nosa

7.2. Obveza

posebnog doprinosa za potica-nje zapo-šljavanja osoba s

invalidite-tom

9. Oznaka punog/

nepunog radnog

vremena ili rada s polo-vicom radnog

vremena

10.1. Razdoblje obračuna

od

10.2. Razdoblje obračuna

do

12. Osno-vica za

obračun doprinosa

12.2. Doprinos za miro-vinsko

osigura-nje - II STUP

12.4. Doprinos

za zaštitu zdravlja na radu

12.6. Dodatni doprinos za miro-vinsko

osig. za staž osi-guranja s pov. tra-janjem

12.8. Poseban doprinos

za korištenje zdravstve-ne zaštite u inozem-

stvu

13.1. Izdatak

13.3. Doho-

dak

13.5. Po-

rezna osno-vica

14.2. Iznos

obraču-nanog prireza porezu na do-hodak

15.2. Iznos neopo-rezivog primitka

16.2. Iznos za isplatu

1. 01333 22222222222 5702 0 3 184 0,00 416,90 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0 0 0,0001333 A.A. 5703 0 1 01.01.2014. 31.01.2014. 2.779,35 138,97 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

2. 01333 33333333333 5701 0 2 104 0,00 255,52 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0 0 0,0001333 B.B. 5702 0 1 01.01.2014. 19.01.2014. 1.703,47 85,17 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

3. 01333 33333333333 4002 0 0 0 1.241,14 186,17 161,35 0,00 0,00 0,00 248,23 0,00 248,23 0 3 0,0001333 B.B. 4030 0 0 01.01.2014. 31.12.2014. 1.241,14 62,06 0,00 0,00 0,00 0,00 992,91 992,91 44,68 0,00 700,00

4. 01333 22222222222 0000 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 17 4 0,0001333 A.A. 0000 0 0 01.02.2014. 28.02.2014. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.340,00 1.340,00

5. 01333 22222222222 0000 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 18 4 0,0001333 A.A. 0000 0 0 01.02.2014. 28.02.2014. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.220,00 1.220,00

Dr. sc. Marija Zuber, HZRIF, Zagreb


85Riznica 2/2014

JAVNA NABAVA

Uprava za sustav javne nabave kao Središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave nadležno je za pružanje stručne pomoći u vezi s primjenom Zakona o javnoj nabavi i drugih propisa u području javne nabave kroz davanje mišljenja i uputa. U članku autor daje odgovore na različita pitanja postavljena od strane javnih i sektorskih naručitelja.

ZORAN VUIĆ Stručni članak UDK 347.7

Primjena Zakona o javnoj nabavi - pitanja i odgovori

1. Odgađa li pokretanje upravnog spora sklapanje ugovora o javnoj nabavi?

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13. i

143/13.) u članku 99. stavku 1. propisuje da odluka o odabiru

postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja. Nadalje, Zakon

u članku 99. stavku 5. propisuje, ako je izjavljena žalba protiv

odluke o odabiru, ona postaje izvršna danom dostave odluke

Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojom

se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak.

Zakon o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10. i

143/12.), u članku 26. propisuje da sud može odlučiti da

tužba ima odgodni učinak tužbe, ako bi se izvršenjem pojedi-

načne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja

bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da

žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije

protivna javnom interesu.

Stoga, podnošenje tužbe upravnom sudu može utjecati

na izvršenje odluke o odabiru pod uvjetom da upravni sud

temeljem članka 26. Zakona o upravnim sporovima odluči da

tužba ima odgodni učinak.

2. Koja su prava gospodarskog subjekta te može li zahtijevati eventualno izgubljenu dobit zbog neo-bjavljivanja otvorenog postupka javne nabave za nabavu robe za koji je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila pregovarački po-stupak javne nabave bez prethodne objave?

Naručitelj je obvezan za nabavu robe čija procijenjena

vrijednost iznosi više od 200.000,00 kn provesti jedan od

propisanih postupaka javne nabave. Ako je naručitelj, nakon

što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne naba-

ve poništila pregovarački postupak javne nabave, nabavio

predmet nabave za koji je naručitelj proveo isti pregovarački

postupak javne nabave, bez provedenog postupka javne

nabave, postoji mogućnost da su se stekla obilježja prekršaja

propisanog člankom 182. stavkom 1. točkom 1. Zakona o

javnoj nabavi.

Nadalje, Zakon o javnoj nabavi u članku 151. propisuje

rok za žalbu u slučajevima sklapanja ugovora bez prethodno

provedenog postupka javne nabave koji iznosi 30 dana od

dana saznanja za takav ugovor, a može se izjaviti unutar roka

od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora.

Stoga, ako gospodarski subjekt ima saznanja da je naru-

čitelj sklopio ugovor o javnoj nabavi za isti predmet nabave

za koji je proveo pregovarački postupak javne nabave koji je

poništen, bez provedenog postupka javne nabave, ima pravo

sukladno propisanim uvjetima iz članka 151. Zakona o javnoj

nabavi izjaviti žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka

javne nabave. Državna komisija sukladno članku 167. stavku

1. točki 1. Zakona može na temelju izjavljene žalbe, ako je to

žalitelj tražio, poništiti ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni

sporazum sklopljen bez prethodno provedenog postupka jav-

ne nabave kada je to u suprotnosti s odredbama Zakona. Pod

uvjetima propisanima člankom 168. Zakona, Državna komisija

za kontrolu postupaka javne nabave, u slučaju poništenja ugo-

vora odnosno okvirnog sporazuma, može izreći novčanu ka-

znu naručitelju u iznosu od 10 do 20 % vrijednosti ugovora.

U žalbenom postupku Državna komisija ne odlučuje o iz-

gubljenoj dobiti žalitelja, već o naknadi eventualno izgubljene

dobiti može odlučivati nadležni sud.

3. Radi li se o sukobu interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi između trgovačkog društva X., javnog naručitelja u smislu članka 5. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi i trgovačkog društva čiji je osnivač i prokurist osoba koja je istovremeno član skupštine trgovačkog društva X, te ako ista osoba vrši otvore-ni pritisak na upravu društva kako bi ono kupovalo robu kroz postupke javne nabave od određenog trgovačkog društva?

Činjenica što je određena osoba član skupštine trgovač-

kog društva X ne znači da je ispunjen uvjet za postojanje

vuic-k.indd 85vuic-k.indd 85 1/30/14 11:46:38 AM1/30/14 11:46:38 AM

86 Riznica 2/2014

JAVNA NABAVA

sukoba interesa propisan člankom 13. stavkom 2. točkom 1.

Zakona, tj. članstvo u skupštini trgovačkog društva ne znači

da je član skupštine čelnik tijela, član upravnog ili nadzornog

tijela naručitelja.

Nadalje, u upitu se navodi da ista osoba vrši otvoreni

pritisak na upravu društva kako bi ono kupovalo robu kroz

postupke javne nabave od određenog trgovačkog društva.

Ukoliko ista osoba ima stvaran utjecaj na odlučivanje u

konkretnom postupku javne nabave, ona se može smatrati

osobom iz članka 24. stavka 5. Zakona o javnoj nabavi. U

pojedinom postupku javne nabave ta osoba mora dati izjavu

o postojanju ili ne postojanju sukoba interesa te naručitelj

isto mora navesti u dokumentaciji za nadmetanje sukladno

članku 13. stavku 9. Zakona. Sukladno navedenom, naruči-

telj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi s gospodarskim

subjektom u kojem je osoba, koja ima utjecaj na odlučivanje,

vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na

temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu tog

gospodarskog subjekta s više od 0,5% ili obavlja upravljačke

poslove. Taj gospodarski subjekt ne može biti niti član zajed-

nice ponuditelja niti podizvoditelj.

4. Postoji li zakonska mogućnost sklapanja ugovora s trgovačkim društvom X prije dovršetka otvorenog postupka javne nabave, a koji bi vrijedio do dovr-šetka postupka javne nabave i sklapanja ugovora temeljem novih okvirnih sporazuma, za nabavu informatičkih usluga?

U upitu je navedeno da su se temeljem Okvirnih spora-

zuma za navedene usluge, koji su sklopljeni 2010. godine,

sklapali pojedinačni ugovori te da su isti Okvirni sporazumi

pojedinačnim ugovorima realizirani, kako u količinskom, tako

i u financijskom smislu. Nadalje, u upitu se navodi da je u

2013. godini naručitelj pokrenuo otvorene postupke javne

nabave za nabavu predmetnih usluga.

Zakon o javnoj nabavi, člankom 103. stavkom 1. propi-

suje da postupak javne nabave završava danom izvršnosti

odluke o odabiru iz članka 96. Zakona ili odluke o poništenju

iz članka 101. Zakona. Sukladno članku 99. stavku 2. Zako-

na, izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovor o javnoj na-

bavi odnosno okvirni sporazum. Stoga, ne postoji zakonska

mogućnost sklapanja ugovora s trgovačkim društvom X prije

dovršetka otvorenog postupka javne nabave, a koji bi vrijedio

do dovršetka postupka javne nabave i sklapanja ugovora o

javnoj nabavi temeljem novih okvirnih sporazuma.

5. Kako naručitelji trebaju postupiti kada nabavljaju robu i usluge za daljnju prodaju nakon pristupanja Europskoj uniji?

Nakon datuma ulaska u Europsku uniju, javni naručitelji

više ne mogu koristiti izuzeće propisano člankom 10. stavkom

1. točkom 12. Zakona o javnoj nabavi. Stoga naručitelji za

robu i usluge koji su namijenjeni za daljnju prodaju moraju

provesti jedan od postupaka javne nabave sukladno Zakonu.

S ciljem pravodobne pripreme javnih naručitelja na svim

razinama na ovu okolnost već je u Zakonu o izmjenama i

dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 125/08.),

koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine, bilo jasno

određeno da predmetno izuzeće vrijedi do dana pristupanja

Republike Hrvatske Europskoj uniji, a ista je odredba uređe-

na i važećim Zakonom.

Također, bitno je napomenuti da i nakon pristupanja

Republike Hrvatske Europskoj uniji, sektorski naručitelji i na-

dalje imaju mogućnost korištenja izuzeća vezanog uz „daljnju

prodaju“ temeljem članka 10. stavka 2. točka 9. Zakona o

javnoj nabavi.

6. Je li dopušteno i sukladno Zakonu o javnoj nabavi za nabavu pravnih (odvjetničkih) usluga, kao što su rješavanje imovinsko pravnih odnosa na nekretni-nama zasnivanjem prava služnosti koje obuhvaća sklapanje ugovora o zasnivanju prava služnosti na nekretnini s vlasnicima nekretnina, podnošenje prijedloga za pokretanje postupka izvlaštenja pred nadležnim upravnim tijelom i podnošenje prijedlo-ga za uknjižbu prava služnosti u zemljišne knjige, primjeniti postupak propisan člankom 44. stavkom 3. Zakona o javnoj nabavi?

Naručitelji mogu za nabavu odvjetničkih usluga provesti:

- jedan od postupaka javne nabave ili

- postupak opisan u članku 44. Zakona, uključujući

objavu zahtjeva na internetskim stranicama uz moguć-

nost upućivanja zahtjeva za prikupljanje ponuda određe-

nom broju odvjetnika po vlastitom izboru, pri čemu broj

odvjetnika ne smije biti manji od tri. Međutim, s obzirom

na prirodu odvjetničkih usluga, uključujući razinu tržišnog

natjecanja u području pružanja odvjetničkih usluga, naru-

čitelji odvjetničke usluge mogu nabaviti sukladno članku

44. stavcima 3. i 5. Zakona. U tom slučaju, naručitelji

mogu postupiti sukladno člancima 44. stavak 2., 3. i 4.

Zakona, dakle:

- naručitelji mogu uputiti zahtjev odvjetnicima za prikuplja-

nje ponuda za nabavu odvjetničkih usluga, pri čemu broj

odvjetnika kojima se upućuje zahtjev može biti manji od

tri, tj. zahtjev se može uputiti i samo jednom odvjetniku;

- naručitelji nisu obvezni objaviti zahtjev za prikupljanje

ponuda na internetskim stranicama.

Nadalje, neovisno o primjeni članka 44. stavka 2. 3., i 4.

Zakona, naručitelji nakon upućivanja zahtjeva za prikupljanje

ponuda, provode postupak propisan člankom 44., stavcima

6. do 14. Zakona.

Vezano uz upit o vrsti pravnih usluga koje se mogu na-

bavljati od odvjetnika bitno je napomenuti da prilikom nabave

odvjetničkih usluga, naručitelji na opisani način, smiju nabav-

ljati samo usluge koje odvjetnici kao oblike pravne pomoći

smiju pružati temeljem Zakona o odvjetništvu, a sukladno

Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar.

nov., br. 142/12.), koji uvjet se odnosi i na vrstu odvjetničkih

usluga navedenih u upitu.


87Riznica 2/2014

JAVNA NABAVA

7. Koja su prava gospodarskog subjekta ako smatra da postoje nezakonitosti dokumentacije za nadme-tanje te ako naručitelj propusti odgovoriti na pravo-dobno postavljen zahtjev gospodarskog subjekta kojim traži objašnjenje ili izmjenu dokumentacije za nadmetanje?

Sukladno članku 31. stavku 3. Zakona, za vrijeme roka za

dostavu ponuda gospodarski subjekti mogu zahtijevati objaš-

njenja i izmjene vezane za dokumentaciju za nadmetanje.

Javni naručitelj obvezan je odgovor staviti na raspolaganje

najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem ističe rok

za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijedno-

sti, odnosno najkasnije tijekom četvrtog dana u kojem ističe

rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijed-

nosti. Zahtjev je pravodoban ako je dostavljen naručitelju naj-

kasnije tijekom osmog dana prije dana u kojem ističe rok za

dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti,

odnosno najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem

ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male

vrijednosti.

Nadalje, sukladno članku 146. stavku 1. točki 3. Zakona,

u otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti žalba

se izjavljuje u roku deset dana, a u otvorenom postupku

javne nabave male vrijednosti u roku pet dana, i to od dana

otvaranja ponuda u odnosu na propuštanje naručitelja da

odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za objašnjenjem

ili izmjenom vezanom za dokumentaciju za nadmetanje te na

postupak otvaranja ponuda.

Stoga zainteresirani gospodarski subjekti za sudjelovanje

u konkretnom postupku javne nabave, imaju mogućnost

sukladno navedenim člancima Zakona zahtijevati objašnjenje

i izmjenu dokumentacije za nadmetanje i pravo na izjavljiva-

nje žalbe u slučaju propuštanja naručitelja da odgovori na

pravodobno dostavljen zahtjev za objašnjenjem ili izmjenom

vezanom za dokumentaciju za nadmetanje.

8. U slučaju da odabrani ponuditelj sam odustane od nabave robe ili usluge, odabire li naručitelj sljede-ćeg ponuditelja koji je bio drugorangiran odmah poslije odabranog ponuditelja u postupku javne na-bave ili naručitelj ima pravo poništiti postupak javne nabave i provesti novi postupak javne nabave?

Ako je na dan izvršnosti odluke o odabiru istekao rok

valjanosti ponude, ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni

sporazum nastaje dostavom pisane izjave ponuditelja o pro-

duženju roka valjanosti ponude, a ako je bilo uvjet, i dostavom

jamstva za ozbiljnost ponude sukladno produženom roku

valjanosti ponude. Ako odabrani ponuditelj u ostavljenom

roku ne dostavi izjavu o produženju roka valjanosti ponude i

jamstvo za ozbiljnost ponude sukladno stavku 7. članka 99.

javni naručitelj će, uvažavajući članak 95. ovoga Zakona,

- ponovno izvršiti rangiranje ponuda prema kriteriju za odabir

ne uzimajući u obzir ponudu odabranog ponuditelja te doni-

jeti odluku o odabiru nove najpovoljnije valjane ponude, ili

- poništiti postupak javne nabave, ako postoje razlozi za to.

Pored navedenog razloga vezanog uz jamstvo za ozbilj-

nost ponude, zbog kojeg može doći do situacije da naručitelj

donosi odluku o odabiru nove najpovoljnije valjane ponude ili

da poništi postupak javne nabave, članak 99. propisuje još tri

razloga, a to su ako odabrani ponuditelj:

- odustane od svoje ponude,

- odbije potpisati ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni

sporazum, ili

- ne dostavi jamstvo za uredno ispunjenje ugovora kako je

zatraženo u dokumentaciji za nadmetanje.

9. Vraća li se i kada ponuditeljima koji nisu izabrani kao najpovoljniji ponuđači bankarska garancija kao jamstvo za ozbiljnost ponude, ukoliko je pred Državnom komisijom za kontrolu postupka javne nabave pokrenut žalbeni postupak protiv odluke o odabiru najpovoljnije ponude, a žalba je odbijena?

Zakon o javnoj nabavi člankom 77. stavkom 6. propisuje

da je javni naručitelj obvezan vratiti ponuditeljima jamstvo za

ozbiljnost ponude neposredno nakon završetka postupka

javne nabave, a presliku jamstva pohraniti sukladno članku

104. Zakona.

Dakle, vraćanje jamstva za ozbiljnost ponude vezano je

uz završetak postupka javne nabave, a odredbe o završetku

postupka javne nabave sadrži članak 103. stavak 1. Zakona o

javnoj nabavi koji propisuje da postupak javne nabave zavr-

šava danom izvršnosti odluke o odabiru iz članka 96. Zakona

ili odluke o poništenju iz članka 101. Zakona. Odredbe o izvrš-

nosti odluke o odabiru u slučaju kada je pokrenut postupak

pravne zaštite, sadrži članak 99. stavak 1. Zakona o javnoj

nabavi koji propisuje da, ako je izjavljena žalba protiv odluke

o odabiru, odluka o odabiru postaje izvršna danom dostave

odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave

sukladno članku 171. Zakona, kojom se žalba odbacuje, od-

bija ili se obustavlja žalbeni postupak.

Prema odredbama članka 171. stavka 5. Zakona, Držav-

na komisija odluke dostavlja javnom objavom na internetskim

stranicama Državne komisije, a dostava se smatra obavlje-

nom istekom osmoga dana od dana javne objave.

Stoga, nakon dostave odluke Državne komisije na opisani

način, nakon koje se smatra da je postupak javne nabave

završen, naručitelj je obvezan vratiti ponuditeljima jamstvo

za ozbiljnost ponude neposredno nakon završetka postupka

javne nabave, dakle, u najkraćem mogućem roku ovisno o

okolnostima konkretnog slučaja.

10. Je u dopunu zapisnika o javnom otvaranju ponuda potrebno pisati sve podatke koji su uneseni u zapi-snik o otvaranju ponuda ili samo ono što se mijenja - dopunjuje?

Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za

nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/2012.), člankom 22.

propisuje obvezne elemente koje mora sadržavati zapisnik o

javnom otvaranju ponuda.

Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom

za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/2012.), izričito


88 Riznica 2/2014

JAVNA NABAVA

ne propisuje koji se sve podaci unose u dopunu zapisnika o

javnom otvaranju ponuda. Međutim, u dopunu ne bi trebalo

unositi podatke koje već sadrži zapisnik o javnom otvaranju

ponuda i koji se dopunom ne mijenjaju ili dopunjuju nego

samo podatke koji se mijenjaju ili dopunjuju.

Stoga bi dopuna zapisnika o javnom otvaranju ponuda,

primjerice mogla sadržavati podatke iz točke 11. članka 22.

iste Uredbe, npr. naziv i sjedište svakog člana zajednice po-

nuditelja ukoliko u zapisniku o javnom otvaranju ponuda isti

podaci nisu uneseni, jer ovlašteni predstavnici naručitelja nisu

prilikom javnog otvaranja ponuda uočili da se radi o ponudi

zajednice ponuditelja.

11. Kome je naručitelj obvezan dostaviti zapisnik o otvaranju ponuda i na koji način ponuditelji mogu doći do informacija o odabranom ponuditelju i o svim predanim ponudama i cijenama?


da naručitelj obvezno sastavlja zapisnik o javnom otvaranju

ponuda koji se odmah uručuje svim ovlaštenim predstavni-

cima ponuditelja nazočnima na javnom otvaranju ponuda, a

ostalima na pisani zahtjev.

Stoga, svi gospodarski subjekti koji su u roku za dostavu

ponuda predali ponudu naručitelju, imaju pravo sukladno

članku 89. stavku 5. Zakona o javnoj nabavi prisustvovati

javnom otvaranju ponuda i nakon otvaranja zaprimiti, tj. preu-

zeti svoj primjerak zapisnika o javnom otvaranju ponuda, dok

ponuditelji koji nisu iz bilo kojeg razloga prisustvovali javnom

otvaranju ponuda, imaju pravo uputiti pisani zahtjev naručite-

lju da im se dostavi primjerak zapisnika o javnom otvaranju

ponuda.

Sukladno članku 90. Zakona o javnoj nabavi, nakon

otvaranja ponuda naručitelj pregledava i ocijenjuje ponude

na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje.

Pregled i ocjena ponuda su tajni do donošenja odluke javnog

naručitelja. O pregledu i ocijeni ponuda sastavlja se Zapi-

snik o pregledu i ocijeni ponuda koji se sukladno članku 96.

stavku 6. Bez odgode dostavlja svakom ponuditelju odnosno

svakom sudioniku u drugom stupnju ograničenog postupka,

pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i natjeca-

teljskog dijaloga na dokaziv način (dostavnica, povratnica,

izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava

i sl.). Odluka o odabiru ne proizvodi pravne učinke ako je javni

naručitelj prethodno nije dostavio svakom ponuditelju odno-

sno sudioniku u postupku javne nabave.

Stoga, svi ponuditelji odnosno sudionici u postupku javne

nabave, imaju mogućnost saznati tko je odabrani ponuditelj,

te saznati podatke o svim ponuditeljima u postupku javne

nabave i cijenama njihovih ponuda.

Pored navedenih mogućnosti, Zakon o javnoj nabavi,

člankom 102. daje ponuditeljima pravo uvida u ponude. Na-

kon dostave odluke o odabiru ili odluke o poništenju do iste-

ka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan je po-

nuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju ponudu

uključujući i naknadno dostavljene dokumente sukladno član-

ku 95. Zakona, te pojašnjenja i upotpunjenja ponude suklad-

no članku 92. Zakona, osim u one podatke koje su ponuditelji

označili tajnima sukladno članku 16. Zakona. Ponuditelji ne

smiju kopirati, umnažati, reproducirati, fotografirati ili snimati

podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji smiju samo

ručno bilježiti podatke iz ponuda drugih ponuditelja.

12. Koje su posljedice za žalitelja ako žalbu ne dostavi naručitelju?

Zakon o javnoj nabavi člankom 145. propisuje kome se

izjavljuje žalba zbog nepravilnosti u postupcima javne nabave.

Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji u pisanom obliku. Žalba

se dostavlja neposredno, poštom, kao i elektroničkim putem

ako su za to ostvareni obostrani uvjeti dostavljanja elektronič-

kih isprava u skladu s propisom o elektroničkom potpisu.

Istodobno s dostavljanjem žalbe Državnoj komisiji, žalitelj

je obvezan primjerak žalbe dostaviti i naručitelju na dokaziv

način. Pravodobnost žalbe utvrđuje Državna komisija. Žalba

koja nije dostavljena naručitelju smatrat će se nepravodob-

nom.

Dakle, žalba se u svakom slučaju mora izjaviti (dostaviti)

Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, ali se

jedan primjerak žalbe mora dostaviti i naručitelju na dokaziv

način. Ako žalba nije izjavljena, tj. dostavljena na opisani

način, neće biti ispunjene postupovne pretpostavke za pokre-

tanje i vođenje žalbenog postupka pa bi žalba iz navedenog

razloga trebala biti odbačena. Stoga žalitelji moraju dokazati

da su žalbu izjavili i dostavili na propisani način.

13. Ako tehničke dijelove ponude ponuditelj želi zaštititi od ostalih ponuditelja, na koji način i primjenom kojih propisa to može učiniti?

Zakon o javnoj nabavi člankom 16. propisuje uvjete pod

kojima gospodarski subjekti mogu označavati tajnim pojedine

podatke iz svojih ponuda. Pri tome Zakon postavlja jasna

ograničenja u smislu koje podatke gospodarski subjekti ne

smiju označavati tajnim.

Zakon propisuje, ako gospodarski subjekt označava

određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je

u ponudi navesti pravnu osnovu na temelju koje su ti podaci

tajni. Stoga se iz navedene zakonske odredbe može uočiti

da ona propisuje uvjete za označavanje podataka poslovnom

tajnom. U slučaju da gospodarski subjekt predaje ponudu i

želi zaštititi kao tajne pojedine podatke, npr. tehničku doku-

mentaciju ili tehnička rješenja zbog čijeg bi saznanja od strane

drugih subjekata mogla za tog gospodarskog subjekta nastati

određena šteta, tada ponuditelj mora navesti pravnu osnovu

na temelju koje su navedeni podaci tajni. Pod pravnom osno-

vom treba podrazumijevati odredbe zakona, drugih propisa i

akata gospodarskog subjekta. Dakle, bitno je navesti koji se

podaci iz ponude gospodarskog subjekta određuju i ozna-

čavaju poslovnom tajnom i navesti pravnu osnovu za takvo

određivanje i označavanje.

Zakon o javnoj nabavi zabranjuje da gospodarski subjekti

označe tajnim podatke o:

- jediničnim cijenama,


89Riznica 2/2014

JAVNA NABAVA

- iznosima pojedine stavke,

- cijeni ponude te

- podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski

najpovoljnije ponude.

Stoga, navedene podatke ponuditelji ne mogu niti svojim

aktima odrediti kao podatke koji se mogu označiti poslovnom

tajnom u postupcima javne nabave koje provode naručitelji

temeljem Zakona o javnoj nabavi.

Ne dovodeći u pitanje primjenu odredaba Zakona, osobito

onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o sklopljenim

ugovorima te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj do-

stavlja natjecateljima i ponuditeljima, naručitelj je obvezan ču-

vati i ne smije dati na uvid podatke iz dokumentacije gospo-

darskih subjekata koje su oni sukladno posebnim propisima

označili poslovnom tajnom. Dakle, naručitelj mora u postup-

cima javne nabave poštivati odredbe o objavljivanju obavijesti

o sklopljenim ugovorima te mora donijeti odluku o odabiru

ili odluku o poništenju te sastaviti zapisnike npr. o otvaranju

ponuda, pregledu i ocjeni ponuda, u kojem slučaju navedeni

dokumenti moraju sadržavati sve propisane podatke.

Međutim, Zakon zabranjuje naručitelju da daje na uvid

podatke iz dokumentacije gospodarskih subjekata koje su oni

sukladno posebnim propisima koji propisuju koji se podaci i

na koji način mogu označiti tajnima, odredili tajnima. Pod do-

kumentacijom gospodarskih subjekata treba podrazumijevati

kompletnu ponudu uključujući sve dokumente koje ponuda

sadrži. Važno je napomenuti da nije dovoljno odrediti odre-

đene podatke tajnima nego je potrebno iste podatke vidljivo

označiti poslovnom tajnom.

Pod opisanim uvjetima, naručitelj će morati čuvati i neće

smjeti dati na uvid podatke koji su određeni i označeni kao

poslovna tajna, drugim gospodarskim subjektima koji su-

djeluju u postupku javne nabave niti drugim osobama. To je

osobito važno vezano uz pravo ponuditelja na uvid u ponude

sukladno članku 102. Zakona o javnoj nabavi, koji propisuje

da je nakon dostave odluke o odabiru ili odluke o poništenju

do isteka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan

ponuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju po-

nudu uključujući i naknadno dostavljene dokumente sukladno

članku 95. Zakona te pojašnjenja i upotpunjenja ponude

sukladno članku 92. Zakona, osim u one podatke koje su

ponuditelji označili tajnima sukladno članku 16. Zakona.

14. Može li ugovor o javnoj nabavi trajati dulje od 4 godine, odnosno biti sklopljen na razdoblje duže od 4 godine?

Zakon o javnoj nabavi ne propisuje vremensko ograniče-

nje važenja ugovora o javnoj nabavi.

Zakon propisuje vremensko ograničenje od 4 godine za

okvirne sporazume. Okvirni sporazum s više gospodarskih

subjekata smije se sklopiti na razdoblje do četiri godine, a

okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom smije se

sklopiti na razdoblje do dvije godine, osim u slučaju kada je

javni naručitelj predvidio sklapanje okvirnog sporazuma s više

gospodarskih subjekata na razdoblje duže od dvije godine,

a dobije samo jednu valjanu ponudu. Okvirni sporazum se

iznimno može sklopiti na duže razdoblje ako postoje oprav-

dani razlozi vezani uz predmet nabave okvirnog sporazuma

koje javni naručitelj mora obrazložiti u pozivu na nadmetanje i

dokumentaciji za nadmetanje.

U odnosu na ugovore o javnoj nabavi, jedino ograničenje

koje Zakon propisuje su osigurana sredstva za nabavu na-

ručitelja. Javni naručitelj može nakon isteka roka za dostavu

ponude poništiti postupak javne nabave ako je cijena najpo-

voljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu. Iz

ove odredbe može se zaključiti da naručitelj sklapa ugovore

o javnoj nabavi vodeći računa o osiguranim sredstvima, pa

tako ako se radi o proračunskom korisniku sukladno prora-

čunskim sredstvima i najdužem razdoblju na koje naručitelj

može osigurati proračunska sredstva nakon isteka roka za

dostavu ponuda odnosno u trenutku sklapanja ugovora o

javnoj nabavi.

Nadalje, bitno je koji se predmet nabave nabavlja, uz što je

vezana i vrsta ugovora o javnoj nabavi, jer će i o tome ovisiti

rok odnosno vrijeme ispunjenja ugovornih obveza.

Stoga naručitelji mogu rok važenja ugovora ili rok ispu-

njenja ugovornih obveza prilagoditi predmetu nabave i svojim

potrebama, s time da to mora biti jasno navedeno u dokumen-

taciji za nadmetanje. Pri tome može doći do izražaja načelo

javne nabave propisano člankom 3. stavkom 2. Zakona, da

naručitelji moraju primjenjivati odredbe Zakona na način koji

omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje

sredstava za javnu nabavu. Naručitelji ne bi smjeli mogućnost

sklapanja ugovora o javnoj nabavi bez Zakonom propisanog

vremenskog ograničenja koristiti s ciljem izbjegavanja primje-

ne odredbi Zakona o javnoj nabavi.

15. Mogu li uredski materijal i sredstva za čišćenje, predstavljati jedan cjeloviti predmet nabave na način kako je to propisano člankom 79. Zakona o javnoj nabavi, odnosno, može li se za nabavu istih provesti jedan postupak, ali za dvije grupe predme-ta nabave?


da javni naručitelj određuje predmet nabave na način da pred-

stavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu

i/ili drugu cjelinu, a člankom 79. stavkom 2. da javni naručitelj

može podijeliti predmet nabave na grupe na temelju objek-

tivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni,

mjestu i/ili vremenu ispunjenja.

Stoga se uredski materijal (papir, fascikli i druga papirna

konfekcija) i sredstva za čišćenje ne mogu smatrati jednom od

cjelina koje Zakon člankom 79. stavkom 1. određuje kao uvjet

za određivanje predmeta nabave.

U vezi upita može li se za uredski materijal i sredstva za

čišćenje provesti jedan postupak javne nabave, ali za dvije

grupe predmeta nabave, I. grupa - uredski materijal, i II. grupa

- sredstva za čišćenje, nema zapreka za provođenje jednog

postupka javne nabave, uz uvjet da naručitelj odredi dvije

zasebne grupe predmeta nabave za koje ponuditelji mogu

podnijeti ponude i sklopiti ugovor o javnoj nabavi.


90 Riznica 2/2014

JAVNA NABAVA

16. Jesu li usluge putničkih agencija predmet javne nabave u smislu usluga specificiranih iz Dodatka II. B?

Sukladno članku 2. točki 25. Zakona o javnoj nabavi,

ugovor o javnim uslugama je ugovor o javnoj nabavi koji nije

ugovor o javnim radovima ili ugovor o javnoj nabavi robe, a čiji

su predmet usluge u smislu Dodatka II. A ili usluge u smislu

Dodatka II. B Zakona o javnoj nabavi.

Nadalje, za sklapanje ugovora o javnim uslugama iz

Dodatka II. A javni naručitelji provode jedan od postupaka

javne nabave ili natječaj, dok za sklapanje ugovora o javnim

uslugama iz Dodatka II. B javni naručitelji provode jedan od

postupaka javne nabave ili postupak opisan u članku 44.

Zakona o javnoj nabavi.

Usluge putničkih agencija navedene su u Pravilniku o

primjeni Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) (Nar. nov.,

br. 6/12.) pod CPV oznakom 63510000-7 - Usluge putničkih

agencija i slične usluge.

Usluge putničkih agencija su usluge iz kategorije br. 20

Dodatka II. B Zakona - Prateće i pomoćne usluge prijevoza.

Dakle, za sklapanje ugovora o uslugama putničkih agenci-

ja javni naručitelji provode jedan od postupaka javne nabave

ili postupak opisan u članku 44. Zakona o javnoj nabavi.

Naručitelj prilikom nabave usluga putničkih agencija može

primijeniti odredbu članka 4. Uredbe o načinu izrade i postu-

panju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Nar.

no., br. 10/12.), koja određuje količinu predmeta nabave

kod ugovora o javnoj nabavi. Naručitelj u dokumentaciji za

nadmetanje kod ugovora o javnoj nabavi određuje točnu

količinu predmeta nabave, ili okvirnu količinu predmeta na-

bave. Okvirna količina predmeta nabave određuje se samo u

slučaju robe ili usluga za koje naručitelj zbog njihove prirode ili

drugih objektivnih okolnosti, primjerice kod režijskih troškova,

ne može unaprijed odrediti točnu količinu. Stvarna nabavljena

količina robe ili usluga na temelju sklopljenog ugovora o jav-

noj nabavi može biti veća ili manja od okvirne količine. Ako je

odredio okvirnu količinu predmeta nabave naručitelj mora u

dokumentaciji za nadmetanje naznačiti da ukupna plaćanja

bez poreza na dodanu vrijednost na temelju sklopljenog ugo-

vora ne smiju prelaziti procijenjenu vrijednost nabave.

17. Postoji li mogućnost poništenja postupka javne nabave u fazi nakon donošenja Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, a prije potpisivanja ugo-vora?

Naručitelj u upitu navodi da je postupak javne nabave

izvođenja građevinskih radova već proveden te da je u istom

postupku Odluka o odabiru dostavljena svima trima ponudi-

teljima koji su sudjelovali u postupku javne nabave, te da je

protekao rok mirovanja.

Stoga je nakon proteka roka mirovanja, sukladno članku

99. stavku 2. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/2011.),

nastao ugovor o javnoj nabavi neovisno o sklapanju tj. potpi-

sivanju ugovora o javnoj nabavi u pisanom obliku.

Iz navedenih razloga naručitelj ne može postupiti sukladno

članku 100. stavku 4. točki 2. Zakona o javnoj nabavi, od-

nosno poništiti postupak javne nabave nakon isteka roka za

dostavu ponuda, ako postanu poznate okolnosti zbog kojih

bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadmetanje

i/ili dokumentacije za nadmetanje da su bile poznate prije,

jer bi poništenje postupka javne nabave bilo u suprotnosti s

člankom 99. stavkom 2. Zakona o javnoj nabavi.

Nadalje, Zakon o javnoj nabavi člankom 105. stavkom

2. propisuje da ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj

nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za

nadmetanje, dok člankom 105. stavkom 6. propisuje da se na

odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovo-

ra o javnoj nabavi primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona

o obveznim odnosima pa se navedene odredbe Zakona o jav-

noj nabavi mogu primijeniti i na konkretan slučaj, odnosno na

ugovor o javnoj nabavi koji je nastao provođenjem postupka

javne nabave izvođenja građevinskih radova.

18. Kako nabaviti usluge stomatološke protetike i orto-doncije?

Navedene usluge obuhvaćene su Dodatkom II. B Zakona

o javnoj nabavi kategorijom 25, pod nazivom „Zdravstvene i

socijalne usluge“, koja kategorija između ostalih obuhvaća i

sljedeće usluge:

85130000-9 Usluge stomatoloških ordinacija i srodne usluge;

85131000-6 Usluge stomatoloških ordinacija;

85131100-7 Usluge ortodonta;

85131110-0 Kirurške usluge ortodonta.

Zakon o javnoj nabavi člankom 43. propisuje moguće

načine javne nabave usluga iz Dodatka II. B, pa tako i uslu-

ga stomatološke protetike i ortodoncije. Naručitelj može za

nabavu navedenih usluga provesti jedan od postupaka javne

nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi ili postupak opisan u

članku 44. Zakona o javnoj nabavi, koje postupke je obvezan

provesti samo ako procijenjena vrijednost predmeta nabave

opisanih usluga iznosi 200.000,00 kn (bez PDV-a) ili više su-

kladno članku 18. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi.

Naručitelj može predmet nabave podijeliti na grupe na

temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima,

namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja, sukladno članku 79.

stavku 2. Zakona o javnoj nabavi u kojem slučaju može za

svaku grupu predmeta nabave odabrati najpovoljniju ponudu

i sklopiti ugovor o javnoj nabavi za svaku pojedinu grupu.

Na taj način moguće je, obzirom na specifičnost usluga koje

nabavljate, predmet nabave odrediti i opisati sukladno vašim

potrebama uz mogućnost podjele predmeta nabave na grupe

te sukladno tome odrediti troškovnik i dokumentaciju za nad-

metanje i odabrati najpovoljniju ponudu za svaku pojedinu

grupu predmeta nabave.

Zoran Vuić, Uprava za sustav javne nabave, Zagreb


91Riznica 2/2014

OBAVIJESTI

1. Plaće i naknade1.1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremninaRed.br.

Naknade, potpore ili nagradeOdredba Zakona o porezu na dohodak1 ili Pravilnika o

porezu na dohodak2

Neoporezivi iznosi(u kunama)

NAKNADE RADNICIMA

1.

Troškovi prijevoza na posao i s posla

(mjesni i/ili međumjesni)

čl. 13. st. 2. t. 3. Pravilnika u visini stvarnih izdataka prema

cijeni mjesečne odnosno

pojedinačne prijevozne karte

javnog prijevoza

2.

Naknada za uporabu privatnog automobila u službene

svrhe (za loko vožnju i za korištenje privatnog automobila

na službenom putu)

čl. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika 2,00 kn/km

POTPORE RADNICIMA

1. Potpore zbog bolovanja dužeg od 90 dana (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 9. Pravilnika 2.500,00 kn

2. Potpora zbog invalidnosti radnika (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 6. Pravilnika 2.500,00 kn

3.

Potpora za slučaj smrti člana uže obitelji radnika (bračnog

druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih

predaka i potomaka u izravnoj liniji)

čl. 13. st. 2. t. 8. Pravilnika 3.000,00 kn

4.

Potpora za slučaj smrti radnika, osim potpora koje poslo-

davci ispaćuju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezi-

vim primicima u ukupnom iznosu


Napomena:Ako se isplaćuje potpora obitelji za slučaj smrti radnika iznad neoporezivog iznosa od 7.500 kuna taj iznos podliježe obvezi obračuna

samo poreza na dohodak (drugi dohodak) bez obveze obračuna doprinosa (prema čl. 209. st. 1. t. 7. Zakona o doprinosima, Nar. nov., br.

84/08. 148/13.), osim potpora djeci koje su neoporezive u ukupnom iznosu.

NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTA I TERENSKI DODATAK RADNICIMA

1. Troškovi prijevoza na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 1. Pravilnika u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 2. Pravilnika u visini stvarnih troπkova bez

ograničenja kategorije hotela

3. Dnevnice u zemlji za službeno putovanje (u mjesto udaljeno

najmanje 30 km) koje traje više od 12 sati dnevno. Za služ-

beno putovanje u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12

sati, neoporezivi dio dnevnice iznosi do 85,00 kn.

čl. 13. st. 2. t. 13. Pravilnika 170,00 kn,

4. Dnevnice u inozemstvu čl. 13. st. 2. t. 14. Pravilnika do propisanog iznosa za

korisnike državnog proračuna

Odluka Nar. nov., br. 8/06.

5. Dnevni iznos troškova smještaja, prehrane, mjesnog prije-

voza i sl. izdaci (“per diem”)čl. 13. st. 12. Pravilnika ukupan iznos troškova službenog

puta koji se radnicima isplaćuju iz

proračuna EU

6.Terenski dodatak u zemlji (dnevno) - za udaljenost najmanje

30 km

čl. 13. st. 2. t. 15. Pravilnika 170,00 kn

7. Terenski dodatak u inozemstvu (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 16. Pravilnika 250,00 kn

8. Pomorski dodatak (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 17. Pravilnika 250,00 kn

9.Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe

(dnevno)

čl. 13. st. 2. t. 18. Pravilnika400,00 kn

10. Naknada za odvojeni život (mjesečno) čl. 13. st. 2. t. 19. Pravilnika 1.600,00 kn

OTPREMNINE RADNICIMA

1. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu čl. 13. st. 2. t. 20. Pravilnika 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza

ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu

godinu rada kod tog poslodavca)


8.000,00 kn za invalide rada

1 Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 125/13. i 148/13.2 Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13. i 160/13.

obavijesti.indd 91obavijesti.indd 91 1/30/14 11:47:35 AM1/30/14 11:47:35 AM

92 Riznica 2/2014

OBAVIJESTI

Red.br.

Naknade, potpore ili nagradeOdredba Zakona o porezu na dohodak ili Pravilnika o pore-

zu na dohodak

Neoporezivi iznosi(u kunama)

NAGRADE I DAROVI RADNICIMA

1. Jubilarne nagrade:

- za 10 godina radnog staža






- za 40 godina i svakih narednih 5 godina radnog staža

čl. 13. st. 2. t. 12. Pravilnika

1.500,00 kn

2.000,00 kn

2.500,00 kn

3.000,00 kn

3.500,00 kn

4.000,00 kn

5.000,00 kn

2. Prigodna nagrada radniku (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 11. Pravilnika 2.500,00 kn

3. Dar radniku u naravi (godišnje) čl. 16. stavak 3 t. 7. Pravilnika 400,00 kn

4. Dar djetetu (radnika) do 15 godina starosti (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 10. Pravilnika 600,00 kn

5.Potpora za novorođeno dijete radnika (do visine jedne prora-

čunske jedinice prema posebnom propisu)čl. 13. st. 2. t. 22. Pravilnika 3.326,00 kn

6.Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac

uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak

čl. 10. t. 17. Zakona Do 500,00 kn mjesečno odno-

sno 6.000,00 kn godišnje

STIPENDIJE

1.Stipendije (učenicima srednje škole i redovnim studentima

- mjesečno)čl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika 1.600,00 kn

2.Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignu-

ćačl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika 4.000,00 kn

3. Stipendije iz proračuna EU čl. 10. t. 13. Zakona u ukupnom iznosu isplate

4.

Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade,

fundacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s

posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja

čl. 10. t. 18. Zakona u ukupnom iznosu isplate

STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA

1.

Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima

isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

(mjesečno)


2. Naknade sportašima amaterima , prema posebnim propisima

(mjesečno) čl. 45. st. 1. t. 6. Pravilnika 1.600,00 kn

3. Nagrade za sportska ostvarenja (godišnje) čl. 45. st. 1. t. 5.Pravilnika 20.000,00 kn

PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1.Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posred-

nika (godišnje)čl. 45. st. 1. t. 2. Pravilnika 50.000,00 kn

2. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada (mjesečno) čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilnika 1.600,00 kn

OSTALE POTPORE I DAROVANJA

1.

Potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju pravne

i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave na temelju svojih općih akata

čl. 9. st. 2. t. 2.8. Zakona

i čl. 209. Zakona o doprinosima

(Nar. nov., br. 84/08. - 22/12.)

u ukupnom iznosu isplate

2. Darovanja za zdravstvene potrebe čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona

čl. 6. st. 6. Pravilnika

Do visine stvarno nastalih izdataka

za tu namjenu

NAPOMENE:

➣ ISPLATE RADNICIMAIznose naknada, potpora i nagrada koji su navedeni u prethodnoj tablici, poslodavac

može isplatiti bez obveze obračuna poreza i doprinosa samo radnicima. Kada poslo-

davac radnicima isplaćuje naknade koje prelaze neoporezive iznose, razlika se smatra

primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom na koju treba obračunati porez na

dohodak i doprinose.

➣ ISPLATE OSOBAMA KOJE NISU U RADNOM ODNOSUAko se naknade, potpora i nagrada isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu kod

isplatitelja ukupna se svota smatra primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak (čl.

44. st. 20. Pravilnika o porezu na dohodak), s iznimkom neprofitnih organizacija.

➣ ISPLATE U NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMANeprofitne organizacije (uključivo i proračunski korisnici), mogu osobama koje nisu u

radnom odnosu neoporezivo isplatiti:

- naknade troškova službenog putovanja (troškove prijevoza, noćenja, dnevnice

te naknadu za upotrebu privatnog automobila na službenom putu) ako te osobe

službeno putuju za potrebe tih organizacije i pod uvjetom da ne ostvaruju naknadu

za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, čl. 10. t. 11.

Zakona o porezu na dohodak i čl. 7. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak).

Iznimno, neprofitne organizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplatiti troš-

kove noćenja i prijevoza na službenom putovanju i osobama koje primaju naknadu za

rad pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glasi na neprofitnu organizaciju odnosno

proračunskog korisnika.

➣ NAČIN ISPLATE- prema izmjenama članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 79/13.)

koje su stupile na snagu 5. srpnja 2013., stipendije i sportske stipendije mogu se

isplatiti osim na žiroračun i na tekući ili štedni račun, ali i nadalje ne u gotovu nov-

cu,

- nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada mogu se isplatiti u gotovu novcu.








93Riznica 2/2014

OBAVIJESTI

1.2. Naknade korisnika državnog proračuna

➣ OsnovicaOsnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za

mirovinu iznosi 3.326,00 (proračunska osnovica), sukladno čl.

21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. g.

(Nar. nov., br. 152/13.).

➣ Jubilarna nagradaPrema čl. 69. Temeljnog kolektivnog ugovora za službeni-

ke i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.) o

visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike

Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine

u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time

da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagra-

du iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto.

Prema Dodatku II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za

službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br.

150/13.), osnovica za isplatu jubilarne nagrade iznosi 500,00 kuna

Prema Dodatku II. Kolektivnom ugovoru za državne služ-

benike i namještenike (Nar. nov., br. 150/13.) osnovica za

isplatu jubilarne nagrade iznosi 500,00 kuna.

➣ Dnevnice, terenski dodatak i druge naknade Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje

u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge

pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se finan-

ciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12.),

proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima

koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, određuju

se sljedeći iznosi naknada:

Visina naknade Iznos u kn

Dnevnice za službeni put u

zemlji

150,00 dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje

privatnog automobila u

službene svrhe

2,00 po prijeđenom km

Terenski dodatak (isključuje

pravo na dnevnicu i naknadu za

odvojeni život od obitelji)

150,00 dnevno

Naknada za odvojeni

život od obitelji (isključuje

pravo na dnevnicu za obavljanje

službenih poslova u mjestu

prebivališta obitelji)

1.000,00 mjesečno

(iznimno, ako je po odobrenju

nadležnog tijela, osiguran smještaj na

teret državnog proračuna, naknada

iznosi 50% propisane naknade)

Prema Dodatku II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za

službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br.

➣ Osnovice za obračun doprinosa u 2014. g.1.3. Plaće

Doprinosi iz plaće:- za mirovinsko osiguranje 20%

- I. stup 15%

- II. stup 5%

Doprinosi na plaću:- za zdravstveno osiguranje 13%

- za zaštitu zdravlja na radu 0,5%

- za zapošljavanje i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7% ili 1,6 + 0,1%

ili 1,6 + 0,2%

➣ Stope doprinosa

- doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći koja ne može biti manja od minimalne plaće ko-

ja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. iznosi 3.017,61 kn.

➢ Najniža mjesečna osnovica - 2.779,35 kn- ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja

na teret poslodavca) u određenim slučajevima manji

od najniže osnovice za obračun doprinosa, iste treba

obračunati na iznos najniže mjesečne osnovice koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn - prema Naredbi

o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna

osiguranja za 2014. godinu (Nar. nov., br. 157/13.).

➢ Najviša mjesečna osnovica - 47.646,00 kn- na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne

osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko

osiguranje (I. i II. stup)

- primjenjuje se samo prilikom obračunavanja mjesečne

plaće za određeni mjesec

- ne može se primijeniti pri isplati bonusa, naknada,

nagrada, otpremnina itd.

➢ Najviša godišnja osnovica - 571.752,00 kn- primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-

ranje za I. stup.

150/13.), visina dnevnica za službena putovanja u zemlji

iznosi 150,00 kuna. Prema članku 65., terenski dodatak

utvrđuje se u visini koja radniku pokriva povećane troškove

života zbog boravka na terenu. Puni iznos terenskog dodatka

isplaćuje se na način kako je to utvrđeno za državna tijela pa

on iznosi 150,00 kuna.

Prema Dodatku II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 150/13.), visina

dnevnica za službena putovanja u zemlji i visina terenskog dodatka iznosi 150,00 kuna.


94 Riznica 2/2014

OBAVIJESTI

1.4. Minimalna plaćaZakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 39/13.), koji je stupio na snagu 11. travnja 2013., propisana je minimalna plaća

kao najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. Visina minimalne plaće utvrđuje

se jednom godišnje, za sljedeću kalendarsku godinu.

* iznimno moguće je kolektivnim ugovorom ugovoriti niži iznos minimalne plaće, ali ne manje od 95% iznosa koji vrijedi za ostale zaposlene. Tako je

primjerice, Kolektivnim ugovorom o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (Nar. nov., br. 142/13.) određena minimalna plaća u visini

2.866,73. Međutim, ove izmjene nisu proširene na sve poslodavce u toj djelatnosti te one obvezuju samo potpisnike istog.

Razdoblje Minimalna bruto plaća - u kunama

Objava u Narodnim novinama

1. srpnja 2008. - 31. svibnja 2009. 2.747,00 67/08.

1. lipnja 2009. - 31. svibnja 2010. 2.814,00 65/09.

1. lipnja 2010. - 31. svibnja 2011. 2.814,00 66/10.

1. lipnja 2011. - 31. svibnja 2012. 2.814,00 58/11.

1. lipnja 2012. - 31. svibnja 2013. 2.814,00 60/12.

1. lipnja 2013. - 31. prosinca 2013.prema Uredbi o visini minimalne plaće

2.984,78* 51/13.

Minimalna bruto plaća za tekstilnu, drvnoprerađivačku i kožarsko-obućarsku industriju

2.609,65 (0,94)

2.701,44 (0,96)

2.729,58 (0,97)

2.757,72 (0,98)

2.814,00

2.984,78

a) prema Zakonu o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08.

- 148/13.), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to

prvo zapošljavanje oslobođeni su godinu dana plaćanja

doprinosa na plaću (čl. 20. st. 2. Zakona).

b) prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (Nar. nov., br.

57/12. i 120/12.), poslodavci koji zaposle:

- nezaposlenu osobu koja nema više od jedne godine

evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u

evidenciji nezaposlenih osoba vodi se duže od 30 dana

ako se zapošljava na temelju ugovora o radu,

- dugotrajno nezaposlenu osobu koja se kao nezaposle-

na osoba vodi neprekidno duže od dvije godine te se

zapoš ljava na temelju ugovora o radu,

imaju pravo na olakšicu u obliku oslobođenja od obveze

plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine

(doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na

radu i doprinos za zapošljavanje i za zapošljavanje osoba s

invaliditetom).

➣ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

➣ Staž osiguranja s povećanim trajanjemNa plaće radnika kojima se staž računa s povećanim

trajanjem pored mirovinskog doprinosa 20%, poslodavac je

obvezan uplatiti i povećani doprinos za mirovinsko osiguranje

na istu osnovicu po sljedećim stopama:

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u

I. stupu

Stope doprinosa za radnike u

II. stupu

14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %

15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %

16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %

18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

poslodavcidoprinosa

za zapošljavanje

posebni doprinos za poticanje

zapošljavanja osoba s

invaliditetom- koji zapošljavaju 1 - 19 radnika

(stanje na 31.12. prethodne godine)1,7% -

- koji zapošljavaju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 143/02. i 33/05.) 1,6% 0,1%

- koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su

odgovarajući broj invalida 1,6% 0,1%

- koji su imali obvezu zapoš. osoba s invaliditetom, a nisu zaposlili odgovarajući broj invalida ( prema starom Zakonu najmanje jedna osoba s inaliditetom na svakih 35 zaposlenih osoba) 1,6% 0,2%

- koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (157/13.) 1,7% _

- do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s inaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) 1,6% 0,1 (ili 0,2)

- od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika - ako ne budu imali zaposlen određeni broj osoba s invaliditetom (osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništva, integrativnih i zaštitnih radionica)

1,7%

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini 30% na umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi- obračunava se do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec

➣ Doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom nakon 1. siječnja 2014.








95Riznica 2/2014

OBAVIJESTI

1.5.3. Osobni odbici

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200

Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji

supružnika, unuci, bake i djedovi) 0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100

Drugo dijete 0,70 1.540

Treće dijete 1,00 2.200

Četvrto dijete 1,40 3.080

Peto dijete 1,90 4.180

Šesto dijete 2,50 5.500

Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava 0,8, 0,9 itd.

Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika

ili uzdržavanog člana) 0,30 660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili

uzdržavanog člana) 1,00 2.200

Umirovljenici

-

visina mirovine

a najviše 3.400

(najmanje 2.200)

Područje posebne državne skrbi (za 2013. g.) I. skupina 3.840

II. skupina 3.200

III. skupina 2.400

Brdsko-planinska područja (za 2013. g.) 2.400

Potpomognuta područja

I. skupina

II. skupina

- područje

Grada

Vukovara

3.200,00

2.700,00

3.200,00

1.5. Porez na dohodak1.5.1. Stope poreza na dohodak

Stope poreza na dohodak

Mjesečna porezna osnovica

12% do 2.200,00 kn

25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn

(tj. daljnjih 6.600,00 kn)

40% iznad 8.800,00 kn

Godišnja porezna osnovica Stopa

do 26.400,00 kuna 12%

od 26.400,00 do 105.600,00 kuna, tj. na razliku od

79.200.00 kuna 25%

iznad 105.600,00 kuna 40%

1.5.2. Stope poreza na dohodak od kapitala

Vrsta dohotka od kapitalaStopa poreza na

dohodak

- Dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u

kapitalu 12%

- Izuzimanje imovine i korištenje usluga na teret

dobiti tekućeg razdoblja 40%

- Primici po osnovi kamata 40%

- Udjeli u dobiti po osnovi dodjele i opcijske kupnje

dionica 25%

Napomene:1. Ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom

osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kuna godišnje.

2. Pri obračunu plaće za osobe s prebivalištem na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom područja odnosno na potpomognutom području primjenjuje se osnovni osobni odbitak, a povećani osobni odbici propisani za navedena područja ostvaruju se tek podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.

1.6. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. g.Osnovica

- brutoPropis

Državni službenici i namještenici 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br.

40/09.)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (Nar. nov., br. 40/09.)

Državni dužnosnici 4.491,236 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 25/13.) primjena od

1. ožujka 2013. - počevši s plaćom za mjesec ožujak 2013., koja će biti isplaćena u mjesecu travnju

2013.

Suci i drugi nositelji pravosudnih

dužnosti

4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (Nar. nov., br.

25/13.) - primjena od 1. ožujka 2013. godine, počevši s plaćom za mjesec ožujak 2013. godine, koja

će biti isplaćena u mjesecu travnju 2013. godine








Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnikaorganizira SEMINAR za neprofi tne organizacije

NOVI ZAKONSKI PROPISI U SUSTAVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2013. G.,

PLAĆE I NAKNADE

početak 9,30 satiu svim gradovima

Program:

Predavači: • Savjetnici - urednici Hrvatske zajednice računovođa i fi nancijskih djelatnikaLiteratura: • Zbirka prezentacija predavačaNaknada: • 500,00 kn za pretplatnike prvi sudionik, drugi i ostali po 400,00 kn (uključuje literaturu, radni pribor, PDV i okrijepu tijekom pauze)• 600,00 kn za nepretplatnike prvi sudionik, drugi i ostali po 500,00 kn (uključuje literaturu, radni pribor, PDV i okrijepu tijekom pauze)

Uplate: HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118; OIB: 75508100288, ili gotovinom prije početka.

Informacije: telefonom 01/4686-500, 01/4686-502, faxom 01/4686-496 ili e-mailom: [email protected].

1. NACRT ZAKONA O FINACIJSKOM POSLOVANJU I RAČUNOVODSTVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA - obveznici primjene - proširuje se krug obveznika primjene Zakona - uvođenje obveze fi nancijskog sustava upravljanja i kontrola u

neprofi tni sustav- uvođenje obveze izrade i izvršavanja fi nancijskih planova za

neprofi tne organizacije- izvještavanje o potrošnji proračunskih sredstava- obveza revizije godišnjih fi nancijskih izvještaja- obavljanje gospodarske djelatnosti - obveza osnivanja trgovačkog

društva - obveza javne objave fi nancijskih izvještaja - načelo transparentnosti- fi nancijski nadzor- uvođenje prekršajnih i kaznenih odredbi

2. PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O UDRUGAMA- jasnije uređivanje osnivanja i članstva u udruzi, strane udruge- upravljanje udrugom te tijelima udruge, posebno u odnosu na

skupštinu- odredbe o imovini i fi nancijskom poslovanju udruge - odredbe o odgovornosti za obveze udruge, odgovornosti osoba

ovlaštenih za zastupanje udruge i članova udruge- nadležnosti za obavljanje nadzora nad radom udruge - nove odredbe o prestanku postojanja, likvidaciji i brisanju udruga- obavljanje gospodarske djelatnosti u udruzi

3. IZMJENA UREDBE O RAČUNOVODSTVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA- usklađenje Uredbe sa Zakonom o fi nanciranju političkih aktivnosti i

izborne promidžbe- nova granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigov-

odstva i predaje fi nancijskih izvještaja - članak 71. Uredbe - izmjena Računskog plana - uvođenje novih računa za prijenose

sredstava između neprofi tnih organizacija- izmjena Obrazaca RNO i RNO-P

4. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I UTVRĐIVANJE REZULTATA ZA 2013. GODINU- Okružnica Ministarstva fi nancija za predaju fi nancijskih izvještaja- knjigovodstveno evidentiranje specifi čnih poslovnih događaja

- donacije, sponzorstva, obračun amortizacije- obrasci fi nancijskih izvještaja - Bilanca, Izvještaj o prihodima i

rashodima i Bilješke - utvrđivanje rezultata za 2013. godinu- raspored viška prihoda i pokriće manjka prihoda - praktični primjeri odluka- izuzeće od sastavljanja fi nancijskih izvještaja - neprofi tne organizacije kao „mali poduzetnici“ - utvrđivanje i

plaćanje poreza na dobit, obveznici fi skalizacije5. PLAĆE, NAKNADE, DOPRINOSI, POREZ NA DOHODAK I NOVI NAČIN

IZVJEŠTAVANJA U 2014. GODINI - minimalna plaća; osnovice za obračun doprinosa za 2014.- obveza kvotnog zapošljavanja invalida i doprinos za zapošljavanje- službena putovanja u inozemstvo; novine u vezi plaćanja posebnog

zdravstvenog doprinosa- osobni odbitak na potpomognutim područjima- rad umirovljenika nakon 1. siječnja 2014.- plaća, naknada plaće na teret HZZO-a i neoporezivi primici zapo-

slenih u obrascu JOPPD- povezivanje podataka u obrascu JOPPD i naloga za plaćanje javnih

davanja- troškovi službenih putovanja članova i vanjskih suradnika u obrascu JOPPD- socijalne potpore i druge neoporezive isplate u obrascu JOPPD

6. KONAČAN OBRAČUN PDV-A ZA 2013. GODINU - uputa Središnjeg ureda Porezne uprave za sastavljanje PDV-K za

2013. godinu- razlike po konačnom obračunu- ispravak iskorištenog pretporeza za dugotrajnu imovinu- knjigovodstveno evidentiranje PDV-K obrasca- izlazak iz sustava PDV-a

03. 02. 2014. RIJEKA Udruga RFD Rijeka, Supilova 1106. 02. 2014. ZAGREB Hotel Dubrovnik, Gajeva 1

07. 02. 2014. OSIJEK Udruga RFD Osijek, Šetalište K. Šepera 13/II

neprofitni promjena.indd 1 1/30/14 7:42:38 AM

96.indd 196.indd 1 1/30/14 12:46:50 PM1/30/14 12:46:50 PM

Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnikaorganizira radionicu


Prijavnicaza radionicu POPUNJAVANJE UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Zagreb, 19. veljače 2014.

Prijavljujemo sljedeće sudionike:

1. ..……………………………….............................. 3. ..………………………………................................2. ..……………………………….............................. 4. ..………………………………................................

NAZIV I ADRESA TVRTKE: ..........………………………………................................……………………………….......................................................

............................................................................................................................................... OIB: ......................................................................

e-mail: .......................................... telefaks: .......................................... telefon: .............................................


…………………………….…………

početak u9,30 sati

Predavači: savjetnice - urednice HZRIF-a Literatura: - priručnik „IZMJENE UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI“ s CD-om - tablice za testiranje i kontrole - prezentacije predavačaNaknada: 550,00 kn za pretplatnike i 650,00 kn za nepretplatnike (uključuje literaturu, ispis prezentacija, PDV i radni pribor).Uplate: HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118 ili gotovinom prije početka. OIB: 75508100288. Informacije: 01/4686 - 500, 4686 - 502, 4686 - 505; e-mail: [email protected]; telefax: 01/4686 - 496.

PROGRAM:

19. veljače 2014.Dvorana Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb,

J. Gotovca 1/II. (kod Kvaternikovog trga)


PRIJAVA OBVEZNA

1. IZMJENE UREDBE O SASTAVLJANJU I PREDAJI IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

- Izmjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornosti

- Novi Upitnik o fi skalnoj odgovornosti - Popunjavanje Izjave prilikom primopredaje dužnosti 2. PRAKTIČNE UPUTE ZA POPUNJAVANJE UPITNIKA O FISKALNOJ

ODGOVORNOSTI - Pitanja i odgovori, provođenje testiranja i dokazi iz područja

planiranja proračuna/fi nancijskog plana - Pitanja i odgovori, provođenje testiranja i dokazi iz područja

izvršavanja - Pitanja i odgovori, provođenje testiranja i dokazi iz područja javne

nabave - posebne napomene i potreba dodatnog obrazloženja zbog promjene praga tzv. bagatelne nabave

- Pitanja i odgovori, provođenje testiranja i dokazi iz područja računovodstva

- Pitanja i odgovori, provođenje testiranja i dokazi iz područja izvještavanja

- Dokumentiranje dokaza u Predmetu za 2013. godinu - Praktični primjeri procedura za stvaranje ugovorne obveze i

zaprimanja računa - Dopuna postojećih procedura - uočene slabosti i formalizam - Provjera i formiranje sadržaja Predmeta o fi skalnoj odgovornosti

3. DOKUMENTI KOJI SE PRILAŽU UZ IZJAVU O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

- Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti - praktična rješenja - Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima - praktična

rješenja - Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i

kontrola

4. PITANJA I ODGOVORI

PREDRAČUN: DANE

radionica fi 19 02.indd 1 1/23/14 1:04:47 PM


NAJAVA RADIONICA

JLP(R)S- OBVEZNICI PDV-a OD 1.SIJEČNJA 2014.



ISKAZIVANJE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA I OSTALIH NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NA OBRASCU JOPPD



PROGRAM IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE

10. - 14. veljače 2014.Zagreb, dvorana Hrvatske Zajednice računovođa i fi nancijskih djelatnika, Jakova Gotovca 1





NAJAVA SEMINARA

NOVI ZAKONSKI PROPISI U SUSTAVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2013. GODINU, PLAĆE I NAKNADE

03. 02. 2014., RIJEKA Udruga RFD Rijeka, Supilova 1106. 02. 2014., ZAGREB Hotel Dubrovnik, Gajeva 107. 02. 2014., OSIJEK Udruga RFD Osijek, Šetalište K. Šepera 13/II

VIŠE NA www.rif.hr

najava riznica.indd 1 1/30/14 7:47:49 AM

unutarnja.indd 1unutarnja.indd 1 1/30/14 12:28:17 PM1/30/14 12:28:17 PM

časopis za računovodstvo, reviziju, fi nancije i pravo u sustavu proračuna i neprofi tnom sektoru2014

2

UDK

657

/687

;337

NAK

LADN

IK H

Z RI

F, 1

0000

Zag

reb,

J. G

otov

ca 1

/II

inte

rnet

: ww

w.ri

f.hr;

e-m

ail:

rif@

rif.h

r

T I

S K

A N

I C

A

Pošt

arin

a pl

aÊen

a H

P-u

d.d.

u s

ortir

nici

10

200

Zagr

eb


Sukladno novom Zakonu o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.) i Pravilniku o izobrazbi u području javne nabave (Nar. nov., br. 6/12.), a s ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupka javne nabave, naručitelji moraju osigurati da najmanje jedan ovlašteni predstavnik u pojedinačnom postupku javne nabave procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 70.000 kuna, posjeduje važeći certifi kat u području javne nabave.

Cilj programa izobrazbe je stjecanje znanja, vještina i sposobnosti u području javne nabave, a mogu ga provoditi ovlašteni nositelji programa.

HRVATSKA ZAJEDNICA RAČUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA temeljem ovlaštenja Klasa: UP/I-406-01/12-01/05, Urbroj: 526-15-02/1-12-2 od 20. lipnja 2012. godine,upisana u Registar nositelja programa pod Evidencijskim brojem 5,

organizira

PROGRAM IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE od 10. veljače do 14. veljače 2014.

Voditelj programa: Jasna Nikić, savjetnica-urednica HZRIF-a.

Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, dvorana HZRIF-a, Jakova Gotovca 1/II, od ponedjeljka do petka od 9,00 do 18,00 sati.

Literatura:Priručnik sa ispisom prezentacija predavačaZbirka novih propisa: Zakon o javnoj nabavi i provedbeni propisi - prikladna za polaganje pismenog ispita

Naknada:Naknada po sudioniku za pohađanje programa izobrazbe iznosi 3.000,00 kn s uključenim PDV-om, a uključuje literaturu i okrijepu tijekom održavanja programa izobrazbe.

Sudionicima će po završetku izobrazbe biti uručena propisana Potvrda o pohađanju Programa izobrazbe koja je preduvjet za pristupanje polaganja pismenog ispita.

Informacije i prijave:HZRIF, Zagreb, Jakova Gotovca 1/II, www.rif.hr, telefoni: 01/4686-500; 4686 502; telefax: 01/4686-496.

Uplate: HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118 ili gotovinom prije početka. OIB: 75508100288.

Prijavnica ZA PROGRAM IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Dvorana HZRIF, Zagreb, 10. 2. 2014. do 14. 2. 2014.

1. .………………………………................................................................. 3. ..………………………………............................................................... Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina: Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina:

2. ...………………………………................................................................. 4. ..………………………………............................................................... Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina: Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina:

Naziv i adresa naručitelja: ……………………………........................……………………………........................……………………………......................

OIB: ............................................ e-mail: ............................................. telefon: ............................................ telefax.: .............................................


……………………………………………….


PRIJAVA OBVEZNA

10 veljace do 14 veljace JN.indd1 1 1/29/14 11:44:48 AM

NAJAVA:

• 49. simpozij HZRIF Investicije, plaće i porezi u Republici Hrvatskoj od 5. - 7. lipnja 2014. godine Solaris hotel Ivan, Šibenik

• Seminari:- Novi zakonski propisi u sustavu neprofitnih

organizacija, financijski izvještaji za 2013. godinu,

plaće i naknade od 3. 2. do 7. 2. 2014.

• Radionice www.rif.hr

IZ SADRŽAJA:

➥ Izvještaj o obvezama

➥ Bilješke uz fi nancijske izvještaje

➥ Utvrđivanje, korekcija i raspodjela rezultata

➥ GFI neprofi tnih organizacija za 2013. godinu

➥ Raspored viška i pokriće manjka prihoda neprofi tnih organizacija

➥ Popunjavanje Upitnika o fi skalnoj odgovornosti

➥ Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu - specifi čnosti kod proračunskih korisnika

vanjska 2.indd 1vanjska 2.indd 1 1/30/14 12:58:25 PM1/30/14 12:58:25 PM

Documents

Hrvatska zajednica računovođa i ﬁ nancijskih · PDF filedr. sc. Silvije Orsag, doc. dr. sc. Hrvoje Perčević, dr. sc. Branka Remenarić, mr. Jozo Serdarušić, doc. dr. sc. Sanja