HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 68/09.

Zagreb, 26. lipnja 2009.

Z A P I S N I K

68. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane dana 23. lipnja 2009. godine, u sobi 107, objekt B30, I. kat

Započeto u 11.00 sati

PRISUTNI: Hašim Bahtijari, Siniša Grgić, Suzana Jašić, Darinka Janjanin, Želimir

Mesarić, Zvonko Milas, Đuro Popijač, Ilija Rkman, Anja Šovagović-Despot ODSUTNI: Zdenko Ljevak (isprič.), Marina Škrabalo (isprič.) OSTALI PRISUTNI: Vanja Sutlić, Josip Guberina, Blago Markota, Davor Mezulić, Božidar

Domagoj Burić, Hloverka Novak-Srzić, Vladimir Kumbrija, Ivan Škoro, Nevenka Šintić, Jadran Antolović, Jadranka Šaško

Sjednicu je otvorio dopredsjednik Programskoga vijeća HRT-a, gosp. Siniša Grgić, konstatirao da sjednici nazočuje 8 članova Vijeća i da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka, te predložio sljedeći DNEVNI RED: 1. a) Ovjera zapisnika 67. sjednice Programskoga vijeća HRT-a b) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 67. sjednice Programskoga vijeća HRT-a 2. a) Razrješenje predsjednika Programskoga vijeća HRT-a

b) Izbor predsjednika Programskoga vijeća HRT-a 3. Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a 4. Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe

programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom) 5. R a z n o Vezano za izneseni prijedlog dnevnoga reda, budući da je svim članovima Vijeća pri izboru predsjednika Vijeća HRT-a dana ista mogućnost kandidiranja, gosp. Bahtijari predložio je da se dnevni red dopuni i točkom: Izbor dopredsjednika Vijeća HRT-a. Ovaj prijedlog je prihvaćen, pod uvjetom da za kandidata za predsjednika Vijeća HRT-a bude istaknut i izabran sadašnji dopredsjednik Vijeća HRT-a. Gđa. Janjanin predložila je da se zadrži raspored točaka dnevnoga reda tako da točka: Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom) ostane točka 2. dnevnoga reda, budući da je Vijeće zaključilo da to uvijek bude točka 2. Gosp. Mesarić je vezano za ovaj prijedlog istaknuo da bi se ipak trebao prioritet dati izmjenama i dopunama Statuta HRT-a, jer je za današnju sjednicu to najvažnija točka. Dopredsjednik Vijeća HRT-a stavio je na glasovanje prijedlog gđe. Janjanin. „ZA“ prihvaćanje njezinog prijedloga glasovala su 2 člana Vijeća HRT-a, a 6 „PROTIV“, pa je dopredsjednik Vijeća stavio na glasovanje prihvaćanje dnevnoga reda koji je predložio na početku sjednice.

2

Predloženi dnevni red prihvaćen je većinom glasova (7 „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“). Ad. 1. a) Jednoglasno i bez primjedaba ovjeren je zapisnik 67. sjednice Vijeća HRT-a. b) Prihvaćeno je Izvješće predsjednika Vijeća HRT-a o provedbi odluka i zaključaka Vijeća

HRT-a sa 67. sjednice i konstatirano da su odluke i zaključci provedeni. Gosp. Bahtijari zapitao je što je s provedbom zaključka vezano za prijedlog rebalansa Poslovnog plana HRT-a za 2009. Gosp. Sutlić odgovorio je da je prijedlog pripremljen, ali da se zbog opsežnosti dnevnoga reda današnje sjednice i kratkoće rokova, u dogovoru s dopredsjednikom Vijeća HRT-a, nije uvrstio na dnevni red. Prijedlog rebalansa Poslovnog plana HRT-a za 2009. bit će dostavljen za sljedeću sjednicu Vijeća HRT-a koja se planira početkom srpnja 2009.

Ad. 2. a) Nakon što su članovi Vijeća HRT-a upoznati s pisanim zahtjevom gosp. Zdenka

Ljevaka da ga se razriješi dužnosti predsjednika Vijeća HRT-a, iz razloga koje je naveo u dopisu, sukladno članku 22. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a pristupilo se je tajnom glasovanju o razrješenju.

Na temelju rezultata tajnog glasovanja (7 „ZA“ razrješenje, 1 „PROTIV“ razrješenja), na temelju članka 9. stavka 1. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a i na temelju vlastitog zahtjeva gosp. Ljevaka, donijeta je sljedeća odluka: ZDENKO LJEVAK, razrješava se dužnosti predsjednika Programskoga vijeća HRT-a s danom donošenja ove odluke.

Nakon ove točke dnevnoga reda sjednici je pristupila gđa. Jašić, pa je sjednica nastavljena sa 9 članova Vijeća HRT-a. b) Nakon što su članovi Vijeća HRT-a upoznati s načinom provedbe postupka

kandidiranja i glasovanja za izbor predsjednika Programskoga vijeća HRT-a, sukladno odredbama Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, pristupilo se je predlaganju kandidata za izbor predsjednika Programskoga vijeća HRT-a. Gosp. Grgić predložio je za predsjednika Vijeća HRT-a gosp. Đuru Popijača, a gđa. Jašić, Sinišu Grgića. Budući da drugih prijedloga nije bilo, sukladno članku 7. stavku 3. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a utvrđena je sljedeća lista kandidata za predsjednika Programskoga vijeća HRT-a:

1. SINIŠA GRGIĆ, 2. ĐURO POPIJAČ,

te se pristupilo tajnom glasovanju, sukladno članku 22. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a. Na temelju rezultata tajnog glasovanja (6 glasova za kandidata pod rednim brojem 2., Đuru Popijača, 3 nevažeća listića), i članka 7. i 8. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, donijeta je sljedeća odluka: ĐURO POPIJAČ bira se za predsjednika Programskoga vijeća HRT-a za razdoblje od dana donošenja ove odluke, do 17. listopada 2011., kada prestaje njegov mandat u ovom sazivu Vijeća HRT-a.

3

Nakon izbora, sjednicu je nastavio voditi novoizabrani predsjednik Programskoga vijeća, gosp. Popijač. Ad. 3. Budući da je prije sjednice Vijeća HRT-a održan sastanak članova Ravnateljstva i članova Vijeća HRT-a na kojem su prezentirane i detaljno obrazložene sve izmjene i dopune koje se predlažu u Statutu HRT-a, predsjednik Vijeća HRT-a, je bez uvodnog obrazloženja glavnog ravnatelja HRT-a, otvorio raspravu o predloženom. Rasprava koja se je vodila vezano za predloženu Odluku o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a, a u kojoj su sudjelovali gg. Grgić, Popijač, Bahtijari i Rkman, čini sastavni dio ovog zapisnika, u formi izvatka iz fonograma sjednice. Nakon svega iznesenoga, jednoglasno je zaključeno kako slijedi: Glavni ravnatelj HRT-a, očitovati će se napismeno o svim iznesenim prijedlozima (amandmanima) za izmjenu predloženih članaka, kao i iznesenim primjedbama i najkasnije do 30. lipnja 2009. to očitovanje dostaviti Vijeću HRT-a. Članovi Vijeća HRT-a će se o dostavljenom očitovanju, odnosno korigiranom prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a napismeno izjasniti, najkasnije do 3. srpnja 2009. putem maila tajnici Vijeća HRT-a, kako bi glavni ravnatelj HRT-a imao mogućnost i dodatnog očitovanja na prijedloge članove Vijeća HRT-a do sljedeće sjednice Vijeća HRT-a, koja će se održati 9. srpnja 2009. Ad. 4. Direktori programa i glavni urednici informativnih programa HR-a i HTV-a, gg. V. Kumbrija, D. Burić i gđa. H. Novak-Srzić, ukratko su izvijestili Vijeće HRT-a o najvažnijim događajima kojima se je između dvije sjednice Vijeća HRT-a bavio program HR-a i HTV-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a. U raspravi o emitiranom programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a, svoja mišljenja i komentare, primjedbe i prijedloge iznijeli su gđe. Janjanin, Jašić, Šovagović-Despot i gg. Bahtijari, Mesarić, Grgić, Rkman i Popijač,, a gosp. Burić i gđa. Novak-Srzić odgovorili su na postavljena pitanja članova Vijeća. Uvodna izlaganja direktora programa i glavnih urednika informativnih programa HR-a i HTV-a, i cjelovita rasprava koja je vođena vezano za emitirani program HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a sastavni je dio ovog zapisnika u obliku izvatka iz fonograma ove točke dnevnoga reda. Ad. 5. Gđa. Janjanin osvrnula se je na pismo gosp. Nenada Puhovskog, koje je objavljeno na jednom portalu, a vezano za raspisani natječaj za dokumentarni program HTV-a, a kojim se ne daje mogućnost stranim partnerima da sudjeluju u tome natječaju, uz još niz stvari koje uz taj natječaj nisu u redu, a što je sve razlog zbog kojeg Factum neće sudjelovati u natječaju. Budući da se radi o vrlo uglednoj producentskoj kući i autoru, zamolila je odgovor u svezi s tim pismom. Direktor programa HTV-a obećao je pisani odgovor za sljedeću sjednicu Vijeća HRT-a, a gosp. Sutlić izvijestio je da HRT-u, sukladno odredbama općih akata HRT-a, osim 10% programa koji se od neovisnih produkcijskih društava treba nabaviti putem natječaja, ostaje i mogućnost kupnje gotovog programa, pa time ostaje otvorena mogućnost za suradnju s autorima kao što je gosp. Puhovski. Gđe. Jašić i Šovagović-Despot, a pitanju se je pridružio i gosp. Grgić, zapitale su je li točna informacija da su se vanjskim suradnicima honorari smanjili za 50%. Gg. Sutlić i Markota

4

odgovorili su da je visina honorara uređena Cjenikom i da se Cjenik nije mijenjao, pa stoga takva informacija nije točna, ali je točno da je od urednika programa zatraženo da masu za honorare do kraja godine, sukladno zahtjevima za racionalizacijom poslovanja, moraju smanjiti za 50%, čime je urednicima prepušteno kako će sukladno tome naputku organizirati posao i s kojim brojem kadrova.

Dovršeno u 14.45 sati

Zapisnik sastavila:

Jadranka Šaško Tajnik Vijeća HRT-a

Siniša Grgić Dopredsjednik Programskoga vijeća

HRT-a

Đuro Popijač Predsjednik

Programskoga vijeća HRT-a

5

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 68/09. Izvadak iz fonograma 68. sjednice Programskoga vijeća HRT-a (23. lipnja 2009.) točka ad. 3. (Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a) POPIJAČ: ……………………………… Posvetimo se radu i krenimo sada na 3. točku dnevnog reda, prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a. Kao što je rečeno pored Zakona o HRT-u Statut je sljedeći fundamentalni dokument ove kuće u kojemu je mnogo toga rečeno i što definira sam zakon, ali mnogo je toga što pojašnjava u određenim dijelovima same odredbe a i dodatno uređuje funkcioniranje ovog sustava i svih njegovih tijela. Glavni ravnatelj je dostavio prijedlog Statuta HRT-a s njegovim izmjenama i dopunama… Dobro, ja ću malo pričekati s vođenjem dok gospođica Jašić ne uredi svoju tehniku. Trebate li pomoć? JAŠIĆ: Ne, hvala. POPIJAČ: Molim. Da budemo svi koncentrirani da svi uspješno pratimo tijek sjednice. Na prvom čitanju ili kada je taj Statut bio na dnevnom redu na prošloj sjednici rekli smo da nećemo raspravljati da nam treba malo više vremena. U međuvremenu je potpredsjednik Programskog vijeća uz pomoć Tajništva i gospođe Šaško tražio da li i u kojoj mjeri i da li članovi Vijeća imaju potrebe za određenim amandmanima, kako je to nazvano, i čini mi se da je i u pisanom obliku jedan dobar dio tih amandmana pristigao i na adresu potpredsjednika i gospođe Šaško pa ja ovim otvaram raspravu povodom prijedloga novog Statuta koji je podnio gospodin glavni ravnatelj. Izvolite, mikrofoni su vaši. Predložio bih da prvi koji će govoriti bude upravo gospodin Grgić koji je i sublimirao 12-ak amandmana koji su pristigli od pojedinih članova pa ga molim neka on i kratko iskomentira predložene amandmane. Inače, molim sve koji će diskutirati da u istom takvom obliku predlože eventualno komentar ili izmjenu i dopunu pojedinog članka, dakle, ovog novog prijedloga Statuta i da u jednom ograničenom vremenu kratko pored eksplicitnog navođenja amandmana obrazloži razloge i obrazloži suštinu svog prijedloga, pa gospodine Grgiću, izvolite. GRGIĆ: Hvala lijepa. Znači, nekoliko članova Vijeća na poziv upućen u sazivu za ovu 68. sjednicu dostavilo je svoje prijedloge i onda smo to pokušali uobličiti to sve u konkretnim amandmanima pa bih redom čitao prijedloge amandmana na predloženi tekst Statuta od strane glavnog ravnatelja. Prvi amandman bi bio sljedeći: U prijedlogu novog članka 2.b kojim se govori da će HRT kao javna radiotelevizija svojim programskim sadržajima ostvarivati osobito sljedeće ciljeve pa su pobrojani ciljevi dodali bismo uz „čuvati, njegovati i promicati nacionalni identitet, dodatak je hrvatski jezik, kulturnu i civilizacijsku baštinu.“ To je prvi amandman, mislim da to ne treba posebno obrazlagati. Idemo na amandman broj 2. Iz prijedloga izmjene članka 5. brišu se riječi „u skladu s misijom i strategijom HRT-a“. Zašto? Zato što misija i strategija HRT-a nisu definirane Statutom, ne zna se točno što je misija i strategija HRT-a, a Zakonom je vrlo precizno riješeno što je HRT, u biti je definirana njegova misija i strategija. Ako i dođe do toga da Ravnateljstvo ima prijedlog misije, strategije HRT-a, onda će to iznijeti pa ćemo to ugraditi u Statut kao temeljni dokument. Zato se to mijenja. Zatim, 3. amandman. Ne prihvaća se prijedlog izmjene članka 18. u stavku 4. i brišu se riječi „i razrješenju“. Zato što to Zakonom nije rečeno ali imamo i drugi koji je još bolji po meni, nažalost i jedan i drugi smo ostavili ali mislim da ovaj drugi to također rješava. Znači, u članku 18. Zakona govori se o tome kako Vijeće HRT-a donosi svoje odluke i kaže se da Vijeće HRT-a pravovaljano donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja članova Vijeća. Amandman broj 4 kaže: Stavak 4. članka 18. mijenja se i glasi: „Vijeće HRT-a pravovaljano donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja članova Vijeća, osim u slučajevima opisanim Zakonom o HRT-u.“ Time se mi ne upuštamo ovdje u tumačenje zakona nego se pozivamo na ono kako je riješeno Zakonom. Amandman broj 5. : Predložena točka 12 u članku 19. a ta je bila odbor za nadzor nad sredstvima RTV pristojbe i donosi pravilnik ili pravila o radu odbora na prijedlog Ravnateljstva. Mi smo tražili ako se sjećate od Ravnateljstva da iznese prijedlog samoregulacije nadzora nad poslovanjem, općenito nad poslovanjem, ne samo nad sredstvima pristojbe i dobili smo ovaj prijedlog odbora. No, međutim, moje osobno viđenje je da nam taj odbor u biti ne treba jer taj odbor je sada

6

zamišljen ovako, ako mogu ilustrirati. Članove odbora predlaže Vijeću Ravnateljstvo ali na način uzmi ili ostavi, ako ih mi prihvatimo onda je dobro ako ih ne prihvatimo predlažu nam novoga sve dok ne prihvatimo i onda naravno Ravnateljstvo određuje iznos njihove naknade koju će dobivati, koja sigurno neće biti mala s obzirom da je riječ o ekspertima, koji onda nama članovima Vijeća tumače ono što bismo mi trebali i onako vidjeti iz poslovnog rezultata. Tako da mislim da ta cijela konstrukcija nema smisla. Barem osobno ne vidim razloga da nam netko dodatno pojašnjava i daje mišljenje što znače brojke koje mi vidimo u izviješću. Znači, prijedlog je da se ta odredba, 5. amandman glasi: Predložena točka 12 u članku 19. „imenuje članove stručnog tijela: Odbora…“ mijenja se i glasi, ono što je puno važnije, citiram: „bira i imenuje revizorsko društvo ili samostalnog revizora u skladu sa Zakonom o reviziji i Zakonom o računovodstvu“. Naime, Zakonom o reviziji je propisano obično u trgovačkim društvima tj. nadležnosti skupštine, ovdje je to logično da to radi Vijeće zato što je to jedino tijelo kojem je Ravnateljstvo na neki način odgovorno a s druge strane imamo situaciju da je revizor trenutno kojega imenuje HRT u biti imenuje ga Ravnateljstvo, što je potpuno neprimjereno da tijelo koje upravlja samo sebi određuje reviziju. Tako ne bi trebalo ostati po logici stvari. 6. amandman. Ne prihvaća se predložena točka 10 u skladu s člankom 21. utvrđuje misiju i strategiju, to se ne prihvaća iz istih razloga, to sam rekao ranije. Također se ne prihvaća predložena točka 10, opet ovo što se tiče toga odbora, „predlaže Vijeću HRT-a članove stručnog tijela – Odbora za nadzor nad sredstvima RTV pristojbe i predlaže Poslovnik ili Pravila o radu odbora“. Amandman broj 8. Članak 22. mijenja se u stavku 2 tako da novi stavak glasi: „Glavni ravnatelj HRT-a može sklapati pravne poslove do vrijednosti svakog pravnog posla u iznosu do 1.000.000 kn…. a iznad toga iznosa uz prethodnu suglasnost Ravnateljstva HRT-a. Mislim, i to je opet ono Ravnateljstvo koje je opet glavni ravnatelj imenovao tako da je to ionako dio njegovog tima za koje treba suglasnost, ali 10 milijuna držim da je previše. 9. amandman. U prijedlogu izmjena članka 24. mijenja se stavak 1, tako da se na kraju stavka umjesto točke dodaju riječi: „i Statutom HRT-a“… (ŽAMOR) Znači u prijedlogu Statuta, da. 9. amandman. Imamo situaciju članka… (NERAZUMLJIVA UPADICA) Pričamo o prijedlogu Statuta koji je dostavljen kao pomoćni materijal, pročišćeni tekst. (ŽAMOR) Ne odluku. (ŽAMOR) POPIJAČ: Samo malo, da raščistimo. U čemu je problem, gospodine Bahtijari? BAHTIJARI: (BEZ MIKROFONA – NERAZUMLJIVO) POPIJAČ: Izvolite. BAHTIJARI: Dakle, nema problema nego je samo moje čuđenje i pitanje, sada su se pojavili amandmani koji nisu u nikakvoj vezi s izvornim prijedlogom izmjena Statuta i ovo što gospodin Sutlić, mislim da on to pokušava reći, da pri izmjeni i donošenju Statuta postoji procedura. Postoji ovlašteno tijelo, odnosno subjekt koje jedino može predlagati Vijeću donošenje, izmjenu ili promjenu Statuta. Ovdje se sada govori o amandmanima koji nisu sadržani u izvornom prijedlogu, u inicijalnom prijedlogu, dakle toga nije bilo. Ako ih nije bilo onda predlagatelj kojega je zakon ovlastio da može predlagati promjene Statuta treba se u najmanju ruku upoznati ili suglasiti s tim novim inicijativama. Meni se čini da te suglasnosti nema. Zbog toga se ja malo čudim i ljutim. Evo. I oprostite zbog toga. POPIJAČ: Nije postojao vjerojatno drugačiji način da se članovi Vijeća uključe u izradu Statuta bez obzira da li je to eksplicitno dužnost stručnih službi, Ravnateljstva ili bilo koga od strane same kuće. Dakle, Programsko vijeće donosi Statut i ima pravo podnositi izmjene i dopune, kako ih god hoćemo zvati. Dakle, taj proces je definitivno to. Čim je Ravnateljstvo podnijelo zahtjev sa svojim prijedlozima izmjena i dopuna i članovi Vijeća su pozvani isto tako da ili prihvate te izvorno predložene izmjene i dopune ili da ih korigiraju eventualno sa svojim novim izmjenama i dopunama upravo tih i vjerojatno da interveniraju i u određene članke koji nisu bili tretirani direktno izmjenama i dopunama koje je predložio ravnatelj. Ne vidim razloga zbog čega članovi Programskog vijeća ne bi imali eksplicitno pravo donošenja i predlaganja izmjena i dopuna i prijedloga i samih članaka pojedinih članaka Statuta a s obzirom da je čitav proces u toku. Izvolite, ravnatelju, a poslije Vas ćemo nastaviti sa iznošenjem izmjena i dopuna. SUTLIĆ: Ja ne bih uopće ulazio u sadržaj, ja ipak moram upozoriti da je ova problematika proizlazi iz same biti zakona i cjelokupne europske prakse i da stvari ne stoje tako i ja kao ovlaštena osoba za tumačenje zakona barem na ovoj razini moram upozoriti da je ovo što je gospodin Bahtijari rekao ispravno. Članak 49. upravo utvrđuje ovu dvojnost i to neupitno, uloge, koja glasi: Statut HRT-a donosi Vijeće na prijedlog ravnatelja HRT-a. Ja u ovom

7

slučaju ću se samo izjasniti u jednome, da ja nemam ništa protiv da se meni dostave prijedlozi da ih mi kao tijelo Ravnateljstva, naravno, u procesu i u skladu s pravnom zakonitošću razmotrimo i da ono što smatramo da možemo prihvatiti, dakle ja se ovdje uopće ne želim izjašnjavati za ili protiv predloženih prijedloga, ali procedura ne može ići ovako kako je zamišljena. Ona može biti ono što mi nismo predložili nama upućeno na izjašnjavanje i da prihvatimo ili ne prihvatimo. Inače, ova odredba u Zakonu uopće ne bi trebala stajati. Moglo bi stajati samo da Vijeće donosi Statut. Zakonodavac je upravo htio s obzirom na specifičnost Vijeća koje nije stručno tijelo zaštititi samostojnost i neovisnost javne radiotelevizije od toga da se nekim aktom mijenja bit cijelog zakonskog rješenja i standardna europska praksa. Utoliko, dakle, nemam ništa protiv ovih prijedloga ali procedura ne može biti ovakva i nije u skladu sa zakonom kako je zamišljena. Dakle, ona može ići samo oko izjašnjavanja koji se tiču nas koja smo mi dali odnosno prijedloga koji mogu biti upućeni glavnom ravnatelju da ih prihvati ili ne prihvati, naravno, on to ne radi sam nego u skladu sa cijelom pravnom procedurom u kući. POPIJAČ: Dobro. Hvala glavnom ravnatelju. Ja bih molio da gospodin Grgić za početak nastavi iznošenje svojih primjedbi, odnosno prijedloga dopuna i izmjena. Konkretno se govori o amandmanima i onda da nastavimo raspravu i s drugim prijedlozima ako drugi članovi Vijeća imaju potrebu za dodatnim izmjenama i dopunama. Molio bih da nastavite s amandmanima pa da onda prokomentiramo samu proceduru i da odlučimo da li radimo zakonito ili ne. GRGIĆ: Amandman broj 9. glasi: U prijedlogu izmjena članka 24. mijenja se stavak 1, tako da se na kraju stavka umjesto točke dodaju riječi: „i Statutom HRT-a“, sukladno predloženim promjenama u člancima 32. i 35. te se dodaje nastavak koji glasi, sve je isto osim ona riječ „ili“ u onim drugim člancima koji se tiču ravnatelja podružnica i urednika programa, dodaje se „primjerice“, a za glavnog ravnatelja bi bilo sljedeće: „Glavni ravnatelj HRT-a može biti razriješen prije isteka vremena na koje je imenovan ako to sam zatraži, a bit će razriješen: ako ne postupa po propisima i općim aktima HRT-a, ako svojim nesavjesnim i nepravilnim radom prouzroči HRT-u veću štetu, primjerice, ako iz neopravdanih razloga ne ostvari poslovne ciljeve pod uvjetima određenim poslovnim planom.“ Drugim riječima glavni ravnatelj je ovakav isti prijedlog proširio na Zakon o HRT-u, iznio je proširenu verziju razloga za smjenu ravnatelja podružnica i direktora programa, i glavnih urednika. Prema tome nema razloga da i njemu ne pripada, jer je on najodgovorniji za poslovanje, logično je da i njemu pripadaju isti razlozi za smjenu koje on navodi drugima, prema tome nema razloga da njemu ne. Jedina razlika u odnosu na njegov prijedlog je ono „ili“. „Ili“ bi bilo proširivanje zakonske odredbe, a „primjerice“ bi bilo pojašnjenje štete. Znači ovo „primjerice“ se odnosi na štetu koja proistječe iz toga ako se ne ostvare ciljevi iz neopravdanih razloga pod uvjetima utvrđenim poslovnim planom. Evo to bi bio amandman broj 9. Amandman broj 10. U članku 24. briše se predloženi stavak 3, onaj koji kaže „glavni ravnatelj HRT-a može u roku najviše 30 dana od dana svoga imenovanja, predložiti Vijeću HRT-a razrješenje ravnatelja podružnice i njihovo imenovanje za vršitelja dužnosti do imenovanja ravnatelja podružnice na temelju javnog natječaja, ako u tom razdoblju procjeni da nema jamstvo za provedbu programa rada i razvoja HRT-a na temelju kojeg je glavni ravnatelj HRT-a izabran i imenovan.“ Tu je problem s ostalim člancima u Statutu na koji se pozivaju na taj stavak, novopredloženi stavak, a taj novopredloženi stavak u biti opet proširuje Zakon i govor s jasnom namjerom da riješi neke stvari koje se prije nisu mogle riješiti ali opet oduzima na neki način ovlasti Vijeća i prebacuje na glavnog ravnatelja. Amandman broj 11. U predloženom članku 29. a u stavku 1 briše se predložena 4. točka „u slučaju iz članka 24. st. 3…“, to je stavak kojega bismo mi brisali. Amandman broj 12. U predloženom članku 29. a u stavku 1 mijenja se prijedlog točke 3 koja glasi, i sad opet ona riječ se samo mijenja „ili“ u „primjerice“, da ne čitam sve. Također se mijenja isti stavak kao i kod ravnatelja. Amandman broj 13. U članku 32. u predloženom stavku 2 mijenja se prijedlog točke 3 i glasi: „ako svojim nesavjesnim i nepravilnim radom prouzroči veću štetu…“, ista stvar i opet imamo riječ „primjerice“ i briše se točka 4. To je ona „u slučaju…“ koja se poziva na ono što smo odbacili prije. Amandman broj 14. U članku 35. u predloženom stavku 2. mijenja se prijedlog točke 3 i glasi: „ako svojim nesavjesnim radom…“, ista stvar mijenja se riječ „ili“ u „primjerice“, da sada ne čitam sve. Amandman broj 15. U članku 32. u predloženom stavku 2 mijenja se prijedlog točke 3 i glasi: „ako svojim nesavjesnim i i nepravilnim radom prouzroči veću štetu…“, ovo sve što čitam to su bili glavni urednici, direktori programa kojima se dodaje razlog za smjenu i kao što sam rekao uvijek se

8

to povezuje s „ili“ čime se proširuje razlog za smjenu, mi samo mijenjamo u „primjerice“, a ne „ili“. Znači, razlog za smjenu se pojašnjava kao šteta a ne kao nešto novo što ne piše u Zakonu. Amandman broj 16. U članku 42. u stavku 2. riječ „Naredbodavac“ mijenja se u riječi „Odgovorna osoba“. Treba li vam reći o kojem se članku tu radi. To je članak 42. Znači, kaže: „Naredbodavac za izradu, donošenje, izvršenje strategije i planova HRT-a, glavni ravnatelj HRT-a…“ to nije lijepa riječ, predložili bismo „odgovorna osoba“. Amandman broj 17. Brišu se predloženi članci 43a i 43b. Jer taj odbor kao što sam uvodno i rekao nema nekakvog smisla. To je novo savjetodavno tijelo, novi ljudi na plaći. Amandman broj 18. U članku 45. dodaje se stavak 2 koji glasi, prepisana je jedna rečenica iz Zakona koja je jako važna: „Vijeće HRT-a zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora i unapređenjem radijskog i televizijskog programa. Svaki član Vijeća HRT-a ima pravo uvida u poslovanje HRT-a i u svu dokumentaciju HRT-a.“ (ŽAMOR) Mislim da je dobro da se to kaže. Baš zato što smo imali pravo ali nismo uvijek mogli doći do svega. Amandman broj 19. Prihvaća se predložena alternativa za članak 51. a to je alternativa koja govori o raspodjeli troškova između Hrvatskog radija i Hrvatske radiotelevizije. U onome gornjem prijedlogu se govori o raspodjeli koja bi bila u donosu na troškove. To bi onda izazvalo natjecanje u potrošnji. Ako trošiš više, dobiješ više. Taj princip nije dobar i mislim da bi bilo puno pametnije da se prihvati alternativa koju predlaže Ravnateljstvo s tim da ne za stavak 2 nego za cijeli taj članak zato što „Vijeće HRT-a…“ kako je u alternativi predloženo, „…prilikom davanja mišljenja o utvrđenom prijedlogu poslovnog plana utvrđuje svojom odlukom predloženi omjer za podjelu sredstava prikupljenih od RTV pristojbe.“ To bi bio onda cijeli članak 51, ne samo stavak 2 kako je rečeno. Amandman broj 20. U stavku 1 članka 52. prije predložene točke 12. dodaje se točka: „Pravilnik o sudjelovanju HRT-a u humanitarnim i javnim akcijama“, ako smo imali, mislim da smo imali taj Pravilnik, tu je ne znam zašto izostavljen. Amandman broj 21. Mijenja se stavak 3 članka 52. tako da novi stavak glasi, podsjećam ranije je bilo „Vijeće HRT-a može Ravnateljstvu dati mišljenje u postupku donošenja općih akata“, mijenja se na način da se kaže: „Ravnateljstvo HRT-a mora dobiti prethodnu suglasnost Vijeća HRT-a u postupku donošenja sljedećih općih akata…“ i onda su pobrojani svi ovi akti koji su bili i ranije, plus Pravilnik o sudjelovanju HR-a u humanitarnim i javnim akcijama. Amandman 22. Članak 53. mijenja se i glasi, cijeli članak zato što smo tu dobili neki novi prijedlog koji dodatno komplicira ovo što je glavni ravnatelj istaknuo sada kao problem koji dodatno komplicira proceduru donošenja ovoga novoga Statuta i taj sada glasi: „Statut HRT-a donosi Vijeće HRT-a.“ Novi stavak: „Glavni ravnatelj HRT-a upućuje prijedlog Statuta HRT-a, odnosno njegovih izmjena i dopuna, Vijeću HRT-a.“ Novi stavak: „Vijeće HRT-a može pozvati Glavnog ravnatelja HRT-a da dostavi prijedlog Statuta HRT-a, odnosno njegovih izmjena i dopuna, što je glavni ravnatelj HRT-a dužan učiniti u roku od 30 dana.“ A ne da čekamo dvije godine kao što smo čekali. Amandman broj 23. Mijenja se prijedlog članka 54a i glasi, zašto se mijenja, zato što je ovo toliko zapetljano i tu smo imali jedan veliki problem oko tih 20% gdje se kaže, u prijedlogu Ravnateljstva se govorilo da „HRT ne smije sklopiti ugovor s neovisnim produkcijskim društvom ako čelnik ili član tijela istodobno obavlja upravljačke poslove u tom produkcijskom društvu ili ako je vlasnik poslovnog udjela dionica, odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju, odnosno kapitalu toga društva s više od 20%.“ I ova alternativa također propisuje ovo s više od 20% a proširuje to još i na zaposlenike. To je suludo da u Statutu imamo takvu odredbu pogotovo da kažemo što znači, da pet članova Ravnateljstva može zajedno osnovati firmu sa 100% udjela, svaki po 20% i radi produkciju za HRT. To ne dolazi u obzir. Tako da to ni pod razno. Znači, tu prilično striktno stojimo iza prijedloga. Znači, da se mijenja prijedlog članka 54a koji bi glasio: „HRT ne smije sklopiti ugovor s neovisnim produkcijskim društvom iz prethodnog članka ovoga Statuta ako član tijela HRT-a ili druga osoba koja je mogla utjecati na odabir predmetnog društva, istodobno obavlja upravljačke poslove u tom produkcijskom društvu ili ako je vlasnik poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju, odnosno u kapitalu toga društva“. Ne ni 20%, ni 1% ni 0,1%. Ništa. Ako ima dionice neka ih proda. Ne smije ih imati. To je logika stvari. Amandman broj 24. U članku 64. to je zadnji članak ako se ne varam Statuta, dodaje se još samo jedna rečenica a to je da se“Glavni ravnatelj HRT-a obvezuje se istaknuti Statut na oglasnoj ploči HRT-a u roku od najduže osam dana od dana donošenja Statuta na sjednici Vijeća HRT-a.“ Nije bilo precizno, prije je bilo rečeno da Statut stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploči, a nije

9

rečeno kad to mora biti, tako da bismo to pojasnili i ovim izmjenama. Evo, to bi bili ukratko svi prijedlozi. POPIJAČ: Zahvaljujem se prvenstveno na strpljenju članova Vijeća i ostalih prisutnih. Ovo je bilo, koliko god izgledalo dugo, ali ipak kratki sukus obrazloženja predloženih amandmana od strane nekolicine vijećnika koji su dostavili amandmane u pisanom obliku. Molim članove Vijeća, da li netko želi još nešto dodati vezano za predložene izmjene i dopune Statuta? Evo, članovi Vijeća još razmišljaju pa će glavni ravnatelj imati još nešto reći. SUTLIĆ: Predložio bih, s obzirom na to da smo ovaj materijal dobili na ovoj sjednici da taj materijal uđe u proceduru kao što sam na početku i rekao da se na ovoj sjednici uopće ne nastavi rasprava, da mi preuzmemo materijal da se o svakoj predloženoj točci u pisanom obliku izjasnimo i da sukladno tome iziđemo s prijedlogom onoga što mislimo da možemo prihvatiti ili onoga što ne možemo prihvatiti, pri čemu ja odmah mogu kazati ovako, da ovdje ima cijeli niz vrlo dobrih prijedloga koji dopunjuju onu intenciju o kojoj smo rekli, neki prijedlozi su proširenje zakonskih ovlasti a neki su nažalost i u sukobu s cjelokupnom europskom praksom. Ja ću vam podijeliti jedan materijal iz kojeg ćete vidjeti, odnosi se na dodatak preporuci Vijeća Europe o jamstvu neovisnosti javnog emitiranja koja vrlo precizno regulira nadležnost i kontrolu nad aktivnostima javnih radiotelevizijskih organizacija, izričito ističe pravo njihovo je autonomno da organiziraju aktivnosti u službi, zapošljavanju, u kupnji, unajmljivanju, prodaji i korištenju roba i usluga, upravljanju financijskim resursima, pripremi i izvršenju proračuna, pregovorima, pripremi i potpisivanju pravnih akata, zastupljenosti usluga u pravnim postupcima, kao i u vezi s trećim osobama. Ovdje bit priče sastoji se u tome da Zakon izričito… , osim u sferi izbora, nadležnost Vijeća u davanje mišljenja. To nije slučajno. Prema tome ne možemo uvesti drugačije pojmove od onih koje je zakon izričito propisao a da se, naravno, ne uvedemo i u raspravu s, ja ću ovdje vrlo precizno reći s onim tijelima koji su ovaj zakon verificirali ne više samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj komisiji. Ono što je ovdje posebno jasno a to je to da mi inače imamo reviziju. (ŽAMOR) Čak tri revizije. Dakle, komercijalnu, kućnu i državnu. (NERAZUMLJIVA UPADICA) Upravo sukladno smjernici Europskoj direktivi tijelo koje jedino može uspostaviti pravne odnose s njom, a to je HRT kao organizacija, dakle ne može tijelo nadzora uspostavljati takav pravni odnos. To je potpuno jasno. Prema tome nije problem u tome da li mi trebamo ili ne trebamo revizorsko društvo. Možemo mi uvesti i mišljenje o tome da li je neko revizijsko društvo pogodno ili nije, o tome se možemo razgovarati, ali je potpuno jasno da to ne može činiti ovo tijelo. Što se tiče naše intencije koja je bila najavljena o povećanju onoga što Europa od nas traži, dakle, ovo pitanje nije pitanje što mi mislimo o tome kako nadzor uspostaviti nego Europa traži izravni dodatni nadzor dan uporabom javnih sredstava sa stanovišta dvaju principa: transparentnosti i razmjernosti koje smo ovdje rekli. U tom pogledu se mijenja i Zakon o elektroničkim medijima kao što znate. U tom kontekstu mi smo željeli samoregulacijom doći do tijela koje ne bi bilo samo tijelo kontrole nego tijelo radne pomoći u poslovanju ove kuće, dakle koje bi moglo savjetovati i jednu i drugu instituciju i Ravnateljstvo i Programsko vijeće u stručnim pitanjima. Mi možemo razgovarati o tome kako do toga tijela doći ali ako to tijelo nemamo onda možemo očekivati samo drugu stvar da to uđe u zakonsku proceduru ali da do tada nemamo ništa. Prema tome, u tom smislu ja i očekujem kada završe pregovori s Europskom komisijom da će i HRT pokrenuti inicijativu da se u Saboru promijeni ta odredba Zakona kako bi se upravo takvo tijelo unijelo i u sami Zakon. Dakle, to nije sporno. Međutim, u ovom trenutku vi biste otvorili ponovno već zatvoreno poglavlje da mijenjamo samu bit Zakona. Prema tome ne možemo donositi unutar ovog rješenja nešto što Zakon ne dopušta. Zato smo išli na samoregulaciju. Ne može biti proširenja ovlasti u uspostavljanju nadzora iz vanjskog tijela kad je ono izričito, citiram, ograničeno, i izričito glasi: „nikakva a priori kontrola nad aktivnostima javnih RTV organizacija neće biti upotrijebljena od strane vanjskih osoba ili tijela osim u iznimnim slučajevima koji su zakonom određeni.“ Oni su ovdje izričito precizirani i ne mogu biti bez promjene Zakona proširivani. Ali, da ja ne bih dalje išao ja predlažem da mi ove amandmane uzmemo u proces izjašnjavanja, da danas ne nastavljamo više s raspravom, osim ako nema nekih novih prijedloga i da se u pisanom obliku na njih u cijelosti očitujemo, odnosno da vam dostavimo prijedlog s onim što smo uvažili, odnosno onim što ne da nećemo nego ne možemo uvažiti osim ako ne želimo mijenjati ono što je bilo što se tiče europske Direktive, ili što je europska praksa ili ono što je naše zakonodavstvo.

10

POPIJAČ: Hvala glavnom ravnatelju. Naravno. Iščitavamo iz svega ovoga da je ravnatelj, dakle, Ravnateljstvo je nezadovoljno s načinom na koji je iznesen čitav niz prijedloga. Prva konstatacija je bila da… pa da vidi o čemu će se govoriti. No, međutim, s obzirom da je i drugi put stavljeno ovo na dnevni red nije bilo drugog načina da se komunicira druga strana, dakle Programsko vijeće prema Ravnateljstvu osim u podnošenju na ovom tijelu, dakle na ovoj sjednici Programskog vijeća predložen niz izmjena i dopuna vaših prijedloga i još određenih dopuna. Da li je u potpunosti točno da samo Ravnateljstvo ima isključivo pravo podnošenja Statuta, u to nisam sasvim siguran. Vjerojatno ćemo… (UPADICA) Dobro, oprostite, ja vas sada gledam, lijepo je da ste svi zajedno pa vas imamo prilike vidjeti da se sasvim jasno i precizno dogovorimo o tome na koji način Statut uopće može biti proizveden i donesen. Jer ako je jedan dio članova Vijeća eksplicitno tražilo da se s ovi amandmanima dopuni ovaj prijedlog Statuta onda ne vidim da mi bilo koji Statut ukoliko Ravnateljstvo neće biti suglasno s tim možemo donijeti. Novi ili njegove izmjene i dopune. Mislim da je dobro, evo, gospodin Grgić se prvi javio da on ima tu neki ekspertni stav o tome što je uloga Vijeća upravo u pogledu donošenja Statuta pa bi bilo možda zgodno da to čujemo. GEGIĆ: Htio bih samo obavijestiti druge članove Vijeća da sam 15. lipnja dobio odgovor na moj upit od akademika Jakše Barbića koji sam poslao 12. lipnja upravo radi definiranja i razrješenja tih proceduralnih pitanja s kojima smo bili već jednom suočeni. Mada vas podsjećam da je praksa dosadašnjih izmjena i dopuna Statuta upravo išla ovako kako danas mi radimo. Znači, najnormalnije su članovi Vijeća mogli davati svoje amandmane. ( ŽAMOR) Da, to je bila dosadašnja praksa usvajanja Statuta. Znači pitanje koje sam uputio profesoru akademiku Barbiću glasi: „Jesu li članovi Vijeća HRT-a vezani isključivo prijedlogom izmjena i dopuna Statuta HRT-a koji mu je uputio glavni ravnatelj ili pri odlučivanju o izmjenama i dopunama Statuta mogu usvojiti i drugačija rješenja od predloženih. Odgovor glasi: Odredbom članka 19.“, kojeg ste Vi zaboravili spomenuti, „podstavak 8 Zakona o HRT-u donošenje Statuta HRT-a je u isključivoj nadležnosti Vijeća HRT-a. Ovlast i obveza donošenja Statuta što uključuje i njegovu izmjenu ne može se isključiti ni ograničiti ni jednim aktom Hrvatske radiotelevizije pa ni njezinim Statutom. Zakon u članku 49. stavak 1 propisuje“, što ste Vi spomenuli, „da Vijeće donosi Statut na prijedlog glavnog ravnatelja HRT-a. Ta je odredba postupovne naravi i njome se samo uređuje jedan od postupaka za donošenje, izmjenu Statuta, tj. izrada prijedloga Statuta odnosno njegovih izmjena. To se zakonom povjerava glavnom ravnatelju koji rukovodi Hrvatskom radiotelevizijom pa prema tome i njegovim stručnim službama zbog čega je razumljivo da je odgovoran za izradu prijedloga Statuta odnosno njegovih izmjena. Za donošenje statuta odgovorno je Vijeće pa prema tome i za to što će i kako njime biti uređeno. To ne znači da Vijeće ne može zahtijevati od glavnog ravnatelja da izradi prijedlog Statuta što je glavnom ravnatelju dužnost i kada mu se ne postavi takav zahtjev ali time se ne dira u isključivu nadležnost Vijeća da odlučuje o tome što će i kako će biti njime uređeno vodeći računa samo o tome da to ne smije biti protivno prisilnim zakonskim odredbama. Podnošenjem prijedloga Statuta izmjene prestaje nadležnost glavnog ravnatelja u vezi s donošenjem izmjena Statuta. Sve ostalo je u rukama Vijeća koje će odlučiti što će od predloženoga prihvatiti a što ne i hoće li Statut donijeti koji u potpunosti odgovara onome što je predloženo ili će se razlikovati od toga. Kada bi Vijeće bilo vezano stavljenim prijedlogom glavnog ravnatelja“, ovo što glavni ravnatelj tvrdi, „tada bi zapravo on donosio Statut uz suglasnost Vijeća a to nije tako propisano Zakonom. Razumije se da glavni ravnatelj sam ili putem svojih stručnih službi može sudjelovati u raspravi koja se vodi u Vijeću u vezi s donošenjem Statuta, braniti svoj prijedlog, mijenjati ga a po potrebi podnijeti i novi ali to ne utječe na slobodu odlučivanja Vijeća kakva će se rješenja u Statutu usvojiti pa je moguće da budu i ona koja nisu predložena. Kada bi Zakonom bilo propisano da Statut donosi glavni ravnatelj uz suglasnost Vijeća Vijeće bi imalo samo izbor između davanja i uskrate suglasnosti pri čemu bi moglo stavljanjem primjedbi na konačni tekst Statuta utjecati samo na to da na njega ne dade suglasnost sve dok glavni ravnatelj ne postupi o primjedbama i predloži tekst Statuta s kojim se Vijeće slaže. Ono samo ne bi moglo ništa mijenjati na donesenom Statutu za kojega se traži njegova suglasnost. No, to ne proizlazi iz Zakona.“ Evo, to je vrlo precizno tumačenje akademika prava. POPIJAČ: Izvolite, gospodine ravnatelju. SUTLIĆ: Pa ja moram reći sada iskreno s obzirom i na neke druge propise o radu ovoga Vijeća da sam ja malo začuđen, sada mi se neki ukupni dojam potpuno mijenja. Ja sam prvo

11

doista očekivao da ćemo biti suočeni s prijedlozima koji će ići individualno i koji će individualno biti dostavljeni nama i koje ćemo mi individualno vidjeti da li će ih netko objediniti u ime Vijeća ili neće, to je u redu. Ali da mi uopće nemamo pojma o prijedlozima a da postoji objedinjavanje neidentificiranih prijedloga to je zapravo rad koji je izvan pravila rada samog Vijeća i javnosti o radu toga Vijeća pa i zaključaka koji ovdje temeljem toga mogu biti doneseni. Znači, ovo je jedan grupni prijedlog za kojega ja ne znam prije svega tko ga je podnio. Druga stvar, vi dobro znate da smo mi već imali principe, osim što znam da ga je podnio gospodin Grgić. Druga stvar vi znate da mi imamo nadležna tijela i da smo mi već jedanput tražili određena mišljenja. Ta mišljenja ne mogu biti ovog tipa. U ovom slučaju možemo zatražiti samo mišljenje nadležnog tijela Sabora odnosno možemo ići onim istim postupkom koji smo tražili kod specijaliziranih programa da preko Odbora za medije zatražimo da Odbor za zakonodavstvo da svoje mišljenje. Ali, bojim se da ova diskusija nas vodi u jako, jako opasne vode na koje na kraju nećemo moći razriješiti, ponavljam, bez toga da mi dodatno zatražimo o svemu ovome izvijestimo i dodatno zatražimo mišljenje nadležnih tijela Europske komisije u Hrvatskoj jer ovo smatramo, ovako formulirano, stanovitim upadom u zakonodavno rješenje u cjelini Vlade Republike Hrvatske o čemu ću ja izvijestiti i ministra i premijera i potpredsjednicu nadležne za društvene djelatnosti i nadležno tijelo Sabora jer mislim da je došlo do, s ovim posljednjim upravo, do nekog odstupanja od principa koji ovdje su do sada vladali. Mi možemo sada početi se dopisivati s pojedinačnim mišljenjima. Međutim, mi možemo samo razgovarati o procedurama. Da je ovo Vijeće zatražilo takvo mišljenje ja ne bih imao ništa protiv pa čak da je zatraženo i od pravnih stručnjaka. Ali da se ono individualno traži i da se onda ovdje nama priopćava a da ono nije priloženo ni u dokumente niti da se o ovome uopće kao dokumentu dostavilo da bi se ovako ozbiljna stvar koja ulazi u samu bit zakona… (NERAZUMLJIVA UPADICA) Pa, ja ću se očitati u pisanom obliku onda kada bude u cjelini moguće, a za sve ostalo mi ćemo morati razgovarati sa zakonodavcem. Upravo iz tog razloga kao što znate postoji još jedna odredba koju ima glavni ravnatelj, koja nije nikad korištena. Nemojte me dovoditi u situaciju da moram tu ovlast koristiti i otvoriti o ovome cjelokupnu raspravu pred Saborom. POPIJAČ: Jeste li završili? SUTLIĆ: Jesam. POPIJAČ: Nije mi sasvim jasna intervencija gospodina glavnog ravnatelja. Ne mogu sasvim dokučiti razloge ovakve reakcije. Dakle, ovo je sasvim legitiman način iznošenja primjedbi članova Programskog vijeća na predloženi Statut. Ne znam koji bi to drugačiji način mogao biti. Ako je on javan, tim bolje. Ja se slažem da Ravnateljstvo mora imati priliku kao što i je i Programsko vijeće imalo priliku da dobro iščita, da prouči predložene izmjene a s obzirom da je to dokument Programskog vijeća i da Programsko vijeće snosi odgovornost za taj dokument, jer Programskom vijeću piše u 1. članku Zakona da Programsko vijeće HRT-a zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora i unapređenjem radijskog i televizijskog programa. To je razlog postojanja. Mislim da ne bismo trebali miješati nadležnosti da Programsko vijeće ne štiti interese javnosti, pa hvala Bogu i izabrani smo ovdje da bismo štitili interese javnosti. Sada se Ravnateljstvo, odnosno glavni ravnatelj postavlja u situaciju da glavni ravnatelj štiti interese javnosti i zakonitosti jer ga Programsko vijeće krši. Bojim se da i sugeriranje da će se o tome obavijestiti i nadležna tijela, nemam ništa protiv, mi se skupa možemo suočiti s nadležnim tijelima i ako je to mjesto gdje ćemo rješavati pitanje Statuta, nema problema. Mi zapravo o svemu tome možemo razgovarati pred Vladom i pred Hrvatskim saborom ako je to način. Ali dobronamjeran čin iznošenja svojih primjedbi na Statut da bude bolji, kvalitetniji, učinkovitiji Vi ste ga prokomentirali kao napad na autonomnost ili ne znam što ste sve iznijeli u Vašem obraćanju. To namjera Programskog vijeća nije. A to što se je interveniralo u određene odredbe koje ste već vi ugradili unutra, ako ste ocijenili ove amandmane da poništavaju ovakve onakve sve regulative i dosege Europske unije oni su već i u vašem prijedlogu duboko onda nagriženi, jer neke stvari su se ovdje samo dodale i protumačile i prokomentirale. To što ste unijeli odgovornost svih članova Ravnateljstva, svih članova programskih tijela i ako je prijedlog da se ista takva odgovornost stavi i kod Vas ja ne vidim da je to kršenje europskih načela. Ako Programsko vijeće inzistira da ono odluči nakon vašeg provedenog natječaja za izbor revizora, u čemu je to kršenje bilo kakvih konvencija i zakona. Pa to rade sva nadzorna tijela u ovoj državi. U čemu je to smetnja? Zar bi vama smetalo da mi odlučimo o… jer ne postoji drugi mehanizam, Programsko vijeće nema ni jedan ozbiljni i objektivni mehanizam nadzora, a ovdje piše: štiti

12

interes javnosti provođenjem nadzora. U ovom drugom vi kontinuirano i konstantno donosite izvješća, programske ciljeve, donosite poslovne dokumente i mi po zakonu dajemo samo mišljenje. Ali mi imamo u Zakonu i obvezu nadzora pa iako je nadzor jedini u onom segmentu provođenja materijalnog, financijskog poslovanja nama jedino tijelo može biti vanjsko tijelo, a ono kao što kažete da ga hvala Bogu već i imate mi bi bili jako sretni i zadovoljni da imamo priliku znati tko je to i da eventualno na zahtjev možemo to dobiti pa eventualno i o tome razgovarati na Programskom vijeću jer smo mi suočeni s vašim financijskim-materijalnim poslovanjem i nemamo drugog načina, to sva nadzorna tijela u ovoj državi rade. To nije nikakav udar na proeuropsku Hrvatsku radioteleviziju, po meni. Dakle, tu je nekoliko stvari navedeno koje samo ne dozvoljavaju, naravno, i vama da umanjite taj značaj Programskog vijeća a koje ima svoju odgovornost u Zakonu a kojem se kroz Statut pokušava još umanjiti njegovo značenje. Ovaj odbor za nadzor, pa vi ste unutra unijeli jedno tijelo koje je vrlo upitno sa stanovišta Programskog vijeća. Dakle, neki autoriteti koji bi bili na vašem platnom spisku koji bi nadzirali samo pristojbu i trošenje od strane pristojbe koje je tek samo dvije trećine vaših prihoda, a prihodi su još i marketing, kao što znamo, i prodaja ovoga i onoga, imate još 5 ili 5 do 7, da ne otvaram sada Zakon, načina na koji Hrvatska radiotelevizija ostvaruje prihode. Što s tim? To nije obuhvaćeno nikakvih nadzorom, recimo, tog tijela. U kojem je položaju, u kojoj je poziciji onda Programsko vijeće? Da prima i prihvaća ili dobiva mišljenje nekih eksperata koji su organ Ravnateljstva da utječe i da vrši bilo kakav nadzor. Pa, onda će ga Programsko vijeće formirati. To bi bilo normalno da je to tijelo Programskog vijeća, ako mu već treba. Jer ono ima ulogu i zadatak nadzora, ako se ne varam. To je samo kratak dodatak ovome što je ovdje bilo izrečeno. Ovo su vrlo ozbiljne stvari. Dobro je da razgovaramo o tome. Čini mi se da sam zadnji put diskutirao o tome da je potrebna jedna zajednička radna skupina koja će prethodno, prije nego Statut dođe na samu sjednicu Programskog vijeća razmotriti sve ideje i sve prijedloge, to niste prihvatili. Jedini je način da mi to iznesemo ovdje pojedinačno ili ovako sublimirano u jednom prijedlogu i da o tome raspravljamo. Mi možemo ovu točku zatvoriti, vama dostaviti ove prijedloge na očitovanje što ne znači da će vaše očitovanje u kontekstu donošenja može biti relevantno a ne mora, vjerojatno ali za to je potrebno opet nekakvo dodatno tumačenje samih zakonskih rješenja i što je sama uloga Programskog vijeća. Da li se još netko javio? Tko je sad na redu? Izvolite. BAHTIJARI: Htio bih podsjetiti na jednu stvar. Zapravo bih postavio pitanje, kako je sve počelo. Mislim da je tu dio odgovora na traženje rješenja jer mi smo se sada našli pred nekakvim zidom i mislim da treba ići korak dalje a ne se vraćati. A, počelo je tako što se na sjednicama ovog tijela ponavljao jedan zahtjev, jedna potreba da se ustroji, da se organizira jedno tijelo koje bi preuzelo na neki način funkciju nadzora, kontrole nad trošenjem sredstava koje bi vodilo na jedan kvalitetniji način brigu o tome kako se donosi i kako se provodi Poslovni plan, financijski planovi i tako dalje. I to je bio, zapravo, osnovni razlog i nekakav motiv koji je pokrenuo cijelu proceduru i mi smo nakon toga dobivali obećanja da se radi na izmjenama Statuta, da ćemo to uskoro imati. To, istinabog traje predugo, više od godinu dana i nedavno smo dobili konkretne prijedloge koja to područja, koje formulacije, ja to posebno naglašavam jer mislim da je to bitno, treba u Statutu promijeniti odnosno o njima promišljati zajednički. Ono što je zanimljivo meni je da je kod jednog broja članova došlo do promjene stajališta o tome treba li ustrojiti to nadzorno tijelo. Dakle, prije godinu i pol dana se tvrdilo da treba, a sada se ta ideja i taj projekt odbacuje. Dakle, ja to postavljam kao upit premda ja osobno i to ću kada dođe vrijeme za to, kad konkretno budemo razgovarali o pojedinim člancima ću biti protiv jednog takvog nadzornog tijela jer mislim da barem po onome što je predloženo u postojećim izmjenama koje smo dobili od Ravnateljstva da ovlasti tog tijela ulaze na neki način u kompetencije i ovlasti i Programskog vijeća ali i Ravnateljstva. Moja je deviza da svatko treba snositi dio odgovornosti u skladu s primanjima, s funkcijom koju obavlja. Prema tome, kompetencije se ne mogu zadržati a odgovornost još s nekim dijeliti. Dakle, to je moj načelni stav o tome, dakle to bi u jednoj fazi došlo za raspravu odnosno za izjašnjavanje. Ja sam na prošloj sjednici, mislim da su na taj način razgovarali još neki članovi Programskog vijeća, se zalagao za jednu postupovnost. Postoje dva načina, dva modela tih izmjena kada se jedan ovako važan dokument s puno područja mijenja. Jedan model može biti da idemo po područjima, dakle, da izdvojimo i da kažemo: program i organizacija, dakle funkcioniranje Hrvatske radiotelevizije je jedno područje, drugo područje je Programsko vijeće i njegove nadležnosti i treće područje je ovaj odbor, odnosno to tijelo za

13

nadzor. Ako bismo išli po tim područjima mi onda možemo vrlo praktično i vrlo brzo se usuglasiti i ovdje reći tko je za što, tko se zalaže za ovo rješenje, za ono rješenje, dati amandmane i mislim da smo već na ovoj sjednici mogli odraditi jedan dio izmjena Statuta. Dakle, to pohraniti privremeno, ići na drugo područje i nakon dva ili tri mjeseca mi bismo imali izdiskutiran novi Statut kojeg onda možemo glasovanjem prihvatiti. Drugi način, drugi model je da se ide po fazama, odnosno da se prihvati ono što je lakše, oko čega se svi slažemo. Dakle, oko formulacija koje ne izazivaju prijepore i tako dalje a ono što je teže da ostavimo i što je upitnije da ostavimo za sam kraj, dakle, to bi vremenski značilo isto. Mi smo se odlučili sada za jednu novu verziju i ja osobno nemam ništa protiv toga da se stvari stave na papir, da se ide s konkretnim amandmanima ali sam protiv toga da se izlazi iz područja za koje Ravnateljstvo odnosno ravnatelj nije smatrao da ih treba mijenjati. U nekoliko slučajeva se izišlo s ovim amandmanima i predlažu se izmjene u člancima koji nisu bili predmet rasprave s tim da ja ne tvrdim da i te članke ne treba mijenjati ali treba se uklopiti u proceduru i upozoriti na teškoće u provođenju, na krive formulacije u tim člancima i tražiti da se Ravnateljstvo na to hitno očituje. Na taj način onda mi imamo podlogu da raspravljamo o izmjenama i takvih i tih područja, odnosno tih konkretnih članaka, odnosno stavaka pojedinih članaka. Ovdje se, da sada ne elaboriram posebno, mislim da ako se traži da Vijeće bira i imenuje reviziju onda je to nešto što izlazi ne iz okvira postojećeg Statuta nego izlazi iz okvira Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. Isto i neke formulacije iz ovih amandmana gdje se zapravo preciziraju razlozi za smjenu odnosno za davanje ostavki. Mislim da je u tim elementarnim stvarima Zakon vrlo precizan. On ima, naravno, puno nedostataka ali ako ćemo ulaziti u suštinu funkcioniranja onda je po meni praktičnije da jedna radna skupina analizira kako se Zakon u ovih šest godina provodio i da kaže koje su njegove manjkavosti i da to bude razlogom za podnošenje inicijative za izmjenu Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. Mislim da bi to bilo praktičnije i bolje i da bismo onda mi dobili jedan temelj za izradu novoga Statuta. Sve ono što mislim kazati o pojedinim formulacijama, ono s čime se slažem ili sa čime se ne slažem ću reći kad za to dođe vrijeme. Mi još ovdje razgovaramo o načelnim pitanjima ali dobili smo zapravo i vrlo precizne formulacije koje ja pozdravljam i mislim da ih jednostavno treba uputiti da one proceduralno prođu tu fazu da se o njima očituje onaj koga je Zakon ovlastio da je odgovoran kao predlagač odnosno inicijator promjena. Hvala lijepa. POPIJAČ: Imamo li još prijavljenih članova? Izvolite. RKMAN: Gospodin glavni ravnatelj je spomenuo EU dokumente, je li to direktiva, uredba, preporuka ili tome slično o nadzoru. Mi, a tu su čini mi se dva ili tri člana ovoga Vijeća, smo doživjeli EU nadzor i programski i financijski bez najave ili s najavom bez utjecaja na sastav nadzornog tijela. Da li sastav nadzornog tijela delegacije određuje matična uprava Europske komisije ili Europska komisija. Kada dođe to više nije razgovor nego gotovo policijski nadzor. Naime, traže sve dokumente od onog trenutka kada ste stavili potpis na neki dokument o suradnji s Europskom unijom. Dakle, financijski dokumenti od 2009. do 2000. Svaku stavku, štambilj revizije, objašnjenje koja budžetna stavka od kuda dolazi, kako ste ga napravili, ugovori o djelu i autorski ugovori, sve dokumente dakle i danas potpisane i one potpisane 2000. godine, to su po njihovim pravilima dokumenti trajne vrijednosti. Traže organizacijske dokumente. Traže pravilnike, statute, zaključke, zapisnike sa skupština i tome slično. Dakle, traže sve dokumente kako bi vidjeli da li prihvaćate odnosno ugrađujete u svoje djelovanje pravila Europske unije do toga da moram pokazati fotokopiju karte za metro u Bruxellesu koju je recimo… (NERAZUMLJIVO) Prema tome kada je u pitanju nadzor ponavljam još jednom mi u Hrvatskoj nećemo, pa i HRT neće sudjelovati u određivanju tko će biti revizor, tko će biti nadzorno tijelo, povjerenstvo i tome slično, nego će to tijelo doći a vi ćete pokazati sve ono što oni traže, tražiti pojašnjenje, pokazati koji su problemi. Ja sam u Bruxelles poslao da bih postao član nečega ovoliko stotina stranica i financijskih i organizacijskih ugovora i tome slično neovisno o tome je li taj novac dala Europska unija, ministarstvo, nacionalna zaklada, Vlada, parlament ili bilo što tome slično. Prema tome to je praksa EU. POPIJAČ: Mislim da su sendviči već stigli. (SMIJEH) Držim da nam je potrebna pauza od nekoliko minuta jer sjedimo tu već neko vrijeme, evo, možemo se dogovoriti da nastavimo u 13 sati. (PAUZA) POPIJAČ: Evo, nakon izmjene argumenata članova Programskog vijeća i glavnog ravnatelja očito je da će biti još potreba da raspravljamo prije konačnog donošenja Statuta

14

HRT-a. Molio bih da li netko do Programskog vijeća ima još nekih prijedloga, primjedbi i da zaključimo ovu raspravu. GRGIĆ: Samo bih zamolio da se za iduću sjednicu kada budemo ponovno stavljali, pretpostavljam na idućoj sjednici prijedlog Statuta da onda svi članovi također isto tako u pismenom obliku dostave prijedloge amandmana a ne da ovdje, na ovim prijedlozima je sudjelovalo pet članova i bio sam dužan reći kojih pet. Znači, ali sada ako hoćete mogu reći nije problem. Nisu neki anonimni članovi kao što ste implicirali. Također pozivam i sve druge članove ako žele i to sam već pozvao sve druge članove u sazivu ove sjednice da to učine. No, međutim, drugi nisu dostavili ništa u pismenom obliku. Bilo bi nam puno lakše za sjednicu da imamo konkretne prijedloge amandmana i da nemamo onda na idućoj sjednici opet isutu situaciju da onda odgađamo zato što se onda Ravnateljstvo opet mora očitovati o tim novim prijedlozima. Znači, da to stvarno učinite svi u roku od nekoliko dana. Hvala lijepa. POPIJAČ: Ima li još netko? Izvolite, ravnatelju. SUTLIĆ: Mi doista možemo to napraviti vrlo brzo što znači da ćemo mi negdje, recimo, u ponedjeljak ili utorak sljedeći tjedan, ovaj tjedan ima stvarno skraćeno radno vrijeme, dostaviti vam očitovanje na ove prijedloge i sukladno tome cjeloviti prijedlog izmjena i dopuna Statuta HRT-a. Predlažem da onda odredimo da se do kraja tjedna glavnoj tajnici dostave izravno amandmani pojedinačni potom ćemo onda dostaviti konačnu varijantu prijedloga i očitanje i na te popravke. Ovdje doista ima cijeli niz, ja sam rekao, stvari koje mi od 1. amandmana do ne znam nekih stvari koje se tiču i završnih amandmana koji su za nas apsolutno prihvatljivi i nemaju uopće razloga, možda je na ovoj temi o reviziji došlo do nesporazuma mi smo htjeli tijelo koje će pratiti poslovanje i ići unaprijed sa savjetodavnim, ova revizija to uvijek radi naknadno. Prema tome za nas nije uopće sporno kakav će biti oblik verificiranja revizije nego je pitanje da to nije uopće podrazumijevano pod ovim člankom. Prema tome, i to možemo prihvatiti sa stanovišta verificiranja izbora revizije ali ono se ne odnosi na kontinuitet rada nego na naknadni kao što nam je poznato nadzor. Doista također možemo prihvatiti to da ne propisujemo i da prihvatimo ovu varijantu koja se ovdje kaže osim u slučajevima opisanim u Zakonu o HRT-u. Dakle da se tom formulacijom dosljedno služimo svugdje bit priče bi bio što se tiče mandata bio samo to da u situaciji ukoliko iz određenih razloga određeni ravnatelj bude podnio ostavku, bude razriješen, napusti dužnost zbog bolesti odlaska negdje drugdje ili ne znam čega da postoji jasna procedura kako i koje posljedice su za one koje on po funkciji predlaže za dužnosti. Dakle, možda smo ovdje malo u toj ambiciji isto išli preširoko pa ćemo se vratiti samo nazad u onu stvar koja se tiče, mislim da se možemo naći što bi se reklo na zajedničkim osnovama u jednom procesu kako je ovdje predloženo. Evo, da ne bude dugog razvlačenja da to ne bude u nedogled ja predlažem, mislim da je ovo sasvim realan rok i vjerujem da ćemo mi to do ponedjeljka završiti da ćemo u utorak moći proslijediti ovima, da do petka vi odradite stvari kako bismo negdje do sredine 7. mjeseca mogli imati sjednicu Programskog vijeća na kojoj bi se raspravljalo i o rebalansu i o Statutu. POPIJAČ: Mislim da se manje-više približavamo kraju ove rasprave. Od jednog dijela članova ste dobili vrlo konkretne prijedloge izmjena i dopuna vaših prijedloga i još neke dopune nekih članaka koji nisu bili predmet vaših prijedloga. Vi ćete se naravno očitovati i o jednom i o drugom setu primjedbi i o onima koje dobijete od ostalih ili još nekih eventualno novih prijedloga od članova Programskog vijeća. Prihvaćamo ove termine. Dakle, ja predlažem da prihvatimo u vidu zaključka ove termine, da gospođa Šaško još jednom ponovi te termine koje ste predložili i da vidimo onda kada ćemo zakazati novu sjednicu, vjerojatno onda u potpunosti posvećenu donošenju Statuta gdje ćemo češljati članak po članak i očitovati se i o vašim prijedlozima i o prijedlozima članova Programskog vijeća. Gospođo Šaško, kakvi su nam termini? ŠAŠKO: Evo, ako sam dobro gospodina glavnog ravnatelja razumjela, očitovanje Ravnateljstva, odnosno glavnog ravnatelja po prijedlozima amandmana koje je danas gospodin Grgić iznio i naravno ova rasprava koja je vođena, gospodin Bahtijari i gospodin Rkman, bi se dalo najkasnije do utorka, to je 30. lipnja. Mi bismo onda proslijedili čisti tekst i očitovanje članovima Vijeća na e-mail. Dakle, do drugog petka, do 3. srpnja još ostaje mogućnost svim drugim članovima Vijeća da se i oni koji na temelju tog očitovanja misle da bi trebalo još nešto promijeniti, dakle ostaje još termin do 3. srpnja da dodatno napišu svoje primjedbe ukoliko ih imaju, da ih proslijede meni na e-mail i da onda u konačnici mi bismo mogli pripremiti materijal tako da 5 dana prije, sukladno Poslovniku, Vijeće dobije taj

15

materijal u konačnoj verziji. (UPADICA: Kada bi onda sjednica Vijeća mogla biti?) Do 10. srpnja. 9. srpnja. ili 10. srpnja, 9. je četvrtak, a 10. petak. (ŽAMOR) POPIJAČ: Kontaktirat ćemo još koji će datum biti moguć u odnosu na većinu članova koja bude mogla tako ćemo i odrediti datum. (NERAZUMLJIVA UPADICA) To je načelno 9. srpnja. (ŽAMOR) Dobro. Zahvaljujem na konstruktivnoj raspravi i svima koji su u njoj su

16

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 68/09. Izvadak iz fonograma 68. sjednice Programskoga vijeća HRT-a (23. lipnja 2009.) točka ad. 4. (Rasprava o emitiranom programu HRT-a između dviju sjednica Vijeća HRT-a – nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih zakonom) POPIJAČ: Kontaktirat ćemo još koji će datum biti moguć u odnosu na većinu članova koja bude mogla tako ćemo i odrediti datum. (NERAZUMLJIVA UPADICA) To je načelno 9. srpnja. (ŽAMOR) Dobro. Zahvaljujem na konstruktivnoj raspravi i svima koji su u njoj sudjelovali i na strpljenju onima koji nisu. S tim zaključujemo treću točku dnevnog reda. Preživio sam. Nadam se da ćemo u istom tonu nastaviti i sljedeću točku i sve sljedeće sjednice. Sljedeća točka je: „Rasprava o programu Hrvatske radiotelevizije između dviju sjednica Vijeća HRT-a“. Izvolite. ŠAŠKO: Radio je prvi, gospodin Kumbrija. Gospodin Radić se ispričao jer je bolestan. KUMBRIJA: Po našem dobrom starom običaju ja ću samo, naravno da se nećemo prisjećati svega ali barem onih najosnovnijih tema koje smo imali u programu tako da bi eventualno i vas podsjetili ako ste nešto zaboravili. U vremenu od kad se nismo vidjeli od zadnje sjednice Informativni program HR-a posebno se bavio lokalnim izborima. Kontinuirano i dalje, nažalost, recesijom i njezinim posljedicama u zemlji i svijetu, prosvjedom seljaka, zatim odlukom Ustavnog suda o ukidanju Odluke o zabrani rada nedjeljom, blokada Slovenije u pregovorima s EU koja je dobila svoj epilog posljednjih dana i dvije najnovije stvari a to su: Dan antifašizma i posjet kineskog predsjednika Hrvatskoj. Eto, to su onih šest-sedam najznačajnijih tema kojima smo se bavili u proteklom razdoblju. POPIJAČ: Hvala lijepa. Izvolite. BURIĆ: Hvala lijepa. Isto vrlo kratko. Od programskih događaja između dviju sjednica naglasio bih odvijanje humanitarne akcije, prva koja je izabrana na javnom pozivu koji je raspisala Hrvatska televizija za humanitarne akcije, postigla je veliki uspjeh što se tiče gledanosti, humanitarna svrha je isto tako ostvarena na najbolji mogući način. Zatim bih naglasio daljnje povećanje emitiranja javnih sadržaja dokumentarnog tipa u prime time-u u programu poput nekih dokumentaraca, nakon Rijeka Hrvatske koje smo završili u prošlom razdoblju pa smo sada emitirali izvrsne dokumentarce o starom Rimu, još uvijek ih emitiramo, o Göringu i tako dalje koji su našili isto na vrlo dobar, dapače, odličan odjek gledateljstva i svakako je važno napomenuti da Hrvatska televizija u ovom razdoblju se priprema za ljetnu shemu, dobro što nije sada tema, pripremamo jedan veliki broj premijernih sadržaja za ljeto što do sada baš nije bilo uvijek uobičajeno i, evo, na dispoziciji smo za pitanja. Hvala lijepa. POPIJAČ: Izvolite, gospođo Novak-Srzić. NOVAK-SRZIĆ: Hvala lijepa. Evo, kolega Kumbrija je podsjetio na sve ove političke, ekonomske i društvene događaje koje je pratio Hrvatski radio, to je radila i Hrvatska televizija. Imali smo dosta i izravnih prijenosa. Evo, jučer smo imali izravni prijenos iz Brezovice. Imali smo izravne prijenose dolaska kineskog predsjednika. Bavili smo se također gospodarskim temama ne samo hrvatskim nego i svjetskim, prosvjedom seljaka, smjenama u Vladi. Mislim da smo bili informativni i da smo se trudili napraviti što smo god bolje mogli ovaj posao koji ima Informativni program pred sobom. Ja ne znam hoće li biti informacija o Ljetnoj shemi sada ili ćemo to poslije. (ŽAMOR) POPIJAČ: Bili ste vrlo kratki i sadržajni. Evo, članice i članovi Programskog vijeća izvolite s vašim komentarima, primjedbama, prijedlozima. JANJANIN: Pa u stvari moje pitanje nije direktno vezano za emitiran program u proteklom razdoblju ali u svakom slučaju za jedan vrlo zanimljiv istup gospodina Nenada Puhovskog, vrsnog dokumentariste i direktora kuće „Fakctum“ koji se osvrće na raspisani natječaj HTV-a za nabavku dokumentarnog programa. Ja vjerujem da ste vi to vidjeli. Koju vrst zamjerki on tu daje, a kako se radi zaista o uglednom autoru i uglednoj produkcijskoj kući čini mi se da ovaj istup ima izuzetnu težinu i da bi mi ovdje trebali dobiti neki odgovor na ovo što ovdje gospodin Puhovski navodi. Sad da ja ne čitam stranicu i pol… (ŽAMOR) Ne vidim kraj stranice…

17

POPIJAČ: Oprostite je li to u programu ili je to van programa? JANJANIN: To je vezano za program, odnosno za natječaj za nabavu dokumentarnog programa pa smatram da je to vezano za program, a kažem… POPIJAČ: Oprostite, mi možemo o tome raspravljati ali sada da vidimo o programu da iscrpimo to pa ćemo onda ovo staviti na kraju. Nećemo zaboraviti to. Izvolite. BAHTIJARI: Kolegice i kolege, ja ću podsjetiti na nekoliko odluka Programskog vijeća u vezi s dijelom informativnog programa koji se odnosi na praćenje rada Hrvatskoga sabora. Znam da je to možda nekima zamorno, dosadno ali ja se na neki način osjećam odgovornim zbog činjenice što se dio naših odluka čak kad je riječ o nekim odlukama odnosno zaključcima koji su nekoliko puta donošeni ovdje na sjednicama Programskoga vijeća se ne provode i što je još gore od toga, o razlozima zašto se ti zaključci ne provode mi ne dobivamo nikakvu informaciju niti, imam dojam, itko smatra da mi tu informaciju trebamo dobiti. Ja se jednostavno ne mogu pomiriti s takvom našom i vlastitom pozicijom i zbog toga ću ponoviti jedan zaključak koji se temeljio i koji je došao kao rezultat jedne vrlo opsežne rasprave, čini mi se da je to bilo 2007. godine. Naime, tada se otvorilo pitanje i gledanosti programa, zanimljivosti programa, cijene koju je potrebno uložiti da bi se neki program proizvodio i naravno razgovaralo se i o načinu na koji Hrvatska televizija prati rad Hrvatskog sabora. Tadašnje Ravnateljstvo je dobilo zadaću, odnosno suglasilo se s primjedbama i raspravo da napravi novi koncept praćenja rada Hrvatskog sabora i taj je njihov prijedlog prihvaćen. Ja se sjećam da sam dva puta nakon toga upozoravao na činjenicu da se taj novi način praćenja Hrvatskog sabora ne realizira u programu i taj zaključak, ja sam zapravo tražio da se taj zaključak ili poništi ili da ga se izvoli primjenjivati. Programsko vijeće je još jedanput potvrdilo taj zaključak i pokazalo da je to pravi način kako uz obogaćivanje programa u sadržajnom smislu je moguće i uštedjeti financijska sredstva. Dakle, koncept se sastojao u tome, nismo ga mi izmislili, on je na tragu naših prijedloga i našeg traženja da se prekine s dosadašnjom praksom praćenja rada Hrvatskoga sabora od 9 sati pa do pola 2 ili pola 3, ovisno kako koji dan nego da se izravno prate samo „aktualni sat“ i da se izravno prenosi obraćanje odnosno posjet stranih državnika Hrvatskom saboru ili kada je hrvatski Predsjednik ili premijer kada imaju posebno obraćanje Hrvatskom saboru. Dakle, to je bio koncept a da se kao nadopuna sad ovom ja ga nazivam praznom hodu, počne s emitiranjem specijaliziranih emisija, tu se razgovaralo o nekim emisijama koje bi se zvale „Saborska kronika“ i tako dalje, i naravno to je prihvaćeno na sjednici Programskog vijeća. Kada smo raspravljali o Programskom usmjerenju za ovu godinu taj koncept je kao zasebni dio unesen u ovaj dokument, svi ste ga dobili, i tamo cijela jedna stranica posvećena tome i decidirano se tvrdi da će se taj zaključak Programskog vijeća početi primjenjivati, čak se i kaže da će se ustrojiti nekoliko novih emisija među kojima je i „Saborska kronika“ koja će započeti s emitiranjem u proljeće 2009. godine. Sad ja mogu uvažiti činjenicu da vas gospodin Borivoj Čapka nije obavijestio na vrijeme da je proljeće završilo prije dva dana a da ovaj zaključak vi ne namjeravate ispoštovati. Mene jedino zanima što o tom problemu najodgovorniji ljudi u ovoj kući imaju za reći. Nažalost, vi možete reći ove ili one razloge i oni će prolaziti na sjednicama tako dugo dok u sastavu Programskog vijeća sjede ljudi koji su spremni tolerirati jednu takvu neodgovornu praksu, ali ja upozoravam na to da ovo nije jedini slučaj nepoštivanja odluke Programskog vijeća, dakle, tijela koje je nadležno i po Zakonu i po Statutu i po svim drugim propisima za realizaciju, za definiranje i realizaciju programa i Hrvatskom radiju i na Hrvatskoj televiziji. Dakle, ja sam nezadovoljan i nema tog odgovora koji može opravdati i dalje opravdavati ovakve postupke. Napominjem da ovo nije jedini segment programa koji se ne realizira. Na prošloj sjednici sam rekao a takvih slučajeva je bilo i ranije da se bez ikakvog objašnjenja, bez ijedne rečenice ukidaju emisije koje su definirane Programskim usmjerenjem za koje smo mi na neki način digli ruku na sjednicama Programskoga vijeća. Takva praksa je nedopustiva i ponavljanje takve prakse svuda bi značilo otvaranje rasprave o odgovornosti ljudi koji su za program i odgovorni. Zašto tomu nije tako ovdje neka svatko za sebe postavi to pitanje. To je ovako načelno. Još bih htio kazati, a o tome se razgovaralo i na prošloj sjednici i razgovara se gotovo na svakoj sjednici o najelitnijim emisijama u Informativnom programu Hrvatske televizije. Naravno, ja tu ubrajam još uvijek, a mislim da to vrijeme neće još dugo trajati, emisiju „Otvoreno“ za koju u zadnje vrijeme tvrdim da gubi na neki način i kredibilitet i kvalitetu zbog toga što se događaju po meni i urednički i novinarski propusti u uređivanju i vođenju te emisije. Mi smo razgovarali o tome koliko jedna emisija da bi bila brand, da bi se na nju netko mogao pozivati kao kvalitetnu emisiju što koje kvalitete treba

18

imati ali govorili smo i o tome obrađuju li se aktualni događaji, tko su sugovornici, i drugi članovi Vijeća su govorili o tome: tko se sve poziva i koliko često je gost u toj emisiji, ali ono što se dogodilo prije desetak dana je za mene korak nazad u kvaliteti te emisije. Naime, bila je tema o nelikvidnosti, dakle tema koja je aktualna. Međutim, ono što je bilo po meni potpuni promašaj su sudionici, odnosno gosti u toj emisiji koji ni po jednom novinarskom ili uredničkom kriteriju ne bi mogli biti kompetentni. Ne svi, možda neki da. Da podsjetim, gosti u toj emisiji u kojoj se govorilo o nelikvidnosti i o tome da javna i državna poduzeća ne otplaćuju račune i na taj način otežavaju ukupnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj. Gosti u toj emisiji su bili: Đuro Popijač – Hrvatska udruga poslodavaca, Krešimir Sever – Hrvatski nezavisni sindikati, Gordan Maras – Socijaldemokratska partija Hrvatske, Željko Lovrinčević - Ekonomski institut, Zdravko Marić – državni tajnik u Ministarstvu financija. Oprostite, a o čemu je ovdje riječ? O kakvoj nelikvidnosti? Gdje su predstavnici poduzeća koja generiraju nelikvidnost. I, kada bi se u tiskanim medijima na ovakav način s ovakvim sugovornicima obradila ovakva tema, mislim da ni jedan urednik ne bi takav tekst objavio. Prema tome, vodite računa o tome koga pozivate, o tome postoje i konkretni zaključci i rasprave članova Vijeća da se pojavljuju isti gosti i nije mi jasno da svako malo gosti emisije „Otvoreno“ trebaju biti: Šuker, Linić, Mudrinić, Novotni, Lovrinčević, Puhovski i povremeno Popijač i Sever. To je ta rukometna ekipa o kojoj sam govorio na prošloj sjednici Programskog vijeća, a nedavno, prije sedam dana ste imali dvije teme vrlo aktualne koje su zasluživale obradu u toj emisiji. To je smjena ravnatelja, kako god to nazivali mediji, smjena ravnatelja policije i posjet kineskog predsjednika koji je po kriterijima medija drugi vanjskopolitički događaj u ovoj godini ali, naravno, u to vrijeme u taj dan ste vi umjesto da izaberete jednu od te dvije teme izabrali temu „Seksualne navike u Hrvata“. To je bila jako dobra tema, je li? Evo, hvala lijepa. POPIJAČ: Izvolite. MESARIĆ: Moram priznati, koliko stignem pratiti program, ali ono što uzorno pročitam to je ovo što dobivamo od „Službe za gledatelje“ primjedbe gledatelja. Da li ljudi s Televizije provire u to, pogledaju li to slučajno? Jer to je nevjerojatno, ovo što je kolega Bahtijari govorio i što ću ja govoriti tamo na tome piše. O istim gostima. Ja to svaki dan uredno pogledam navečer i to je velika stvar što nam šaljete. Vidim da ljudi govore neke iste stvari i to mene ispunjava „zadovoljstvom“ jer vidim da smo mi ipak pravi predstavnici te nekakve javnosti, koliko god nam se to priznaje ili ne priznaje. Jer da mi reagiramo na način koji reagira to bude tamo između 80 i 100 zaprimljenih komentara koji su naprosto briljantni. Ljudi vide isto što vidimo i mi. Nitko tu ne otkriva toplu vodu pa ću ja sada nekim redoslijedom probati. Naravno, bio sam oduševljen da je bilo aklamativno pohvaljeno a i ja osobno pohvaljujem da je bio direktni prijenos u podne i 15 minuta dodjela Nazorovih nagrada. To je ovako nekih za razliku od svih mogućih festivala pjesama, ovih onih i svakojakih događanja ovo je bio jedan melem na moju napaćenu televizijsku gledateljsku dušu. Sada malo o športu. „Volim nogomet“ je na odmoru ali vi tamo imate isto primjedbe tih gledatelja isto o toj emisiji „Volim nogomet“, vidim da sami nogometni prvoligaši viču da je to grozna emisija, da ne valja ništa, citiram Športske novosti, jer valjda ne dobivaju dosta novaca koliko traže pa sam živo zainteresiran, nije direktno pitanje, kad sada ova liga sa 16 koja će to ujdurma nastati od nedjeljnog popodneva ako ta emisija ostane u ovakvom obliku a osim toga ako se oni svade oko para koje dobivaju a mi smo na pragu neke uštede i želje, ja bih jako bio sretan kad bi se ovako na tome uštedjela neka para sitna. To bi bilo odlično. Formule ćemo se, barem treninga ćemo se riješiti koji se uporno vrte, gledam tu gledanost Formule i to je isto neki podatak zanimljiv ako uvažavamo sve te stvari. Dakle, tu bi se mogla neka ušteda napraviti naprosto na tragu nekih za kojima neće niko previše plakati, nešto će ostati, naravno ja sam isto ljubitelj športa i gledam ga intenzivno ali neke stvari koje smo napravili, samo podsjećam da smo se tu i dogovorili kada smo pogledali i te silne ugovore i koliko je to koštalo da će to biti na neki način reducirano. Služba za govor i Edukacijski centar su pokrenuli neki sjajni posao imali smo s njima jedan razgovor. To je bilo odlično i ja se nadam da će to dati, tu ću biti strpljiv i da će to dati i rezultate na neku razinu govora pogotovo najava i vođenja kojekakvih festivala. Zanima me tko piše te komentare. Pa zaboga ljudi, pa mi jesmo neduhoviti narod ali baš tako neduhoviti nismo kakve se tamo dosjetke, kakva razina je na nekim tim festivalima. Ja iz inata se mučim pa idem gledati da čujem što čitaju napisano voditelj i voditeljica. Pa ljudi moji, pa to je ispod razine civilizacijske. Stalno jedno te isto govorim. Molim, apeliram, to sada se ne tiče Službe za jezik i govor jer oni ne

19

diraju sadržaj samo način na koji se to govori da se tu nešto poduzme. Postoje krasni glazbeni festivali. Prije jedno mjesec dana bio je u Beču krasan koncert Bečke filharmonije s Barenboim i to sam na Sloveniji gledao bez obzira na probleme s Deželom njihov Drugi program bar dva-tri dana iza toga vrti snimku. Zar je tako strašno da s naše televizije potpuno nestalo u nekom prime-timeu ovakvi nekakvi prekrasni gala koncerti, gdje se sviraju i polke i valceri. Ne bude ekskluzivnu, ne bude gledalo deset ljudi. Vjerujte mi, ali to podiže neku razinu toj našoj televiziji. O domaćem prijenosu sam govorio i to, ali da je baš nestao svaki mogući koncert. Prije neko vrijeme smo tu i tamo smo gledali barem onda u 8 sati ako je snimka drugi dan neki gala ugledni koncert s vrhunskim glazbenicima, s vrhunskim programom. Pa u čemu je problem? To kao neko generalno lice, neki imidž popravlja ili drži. Eto, to bi uz puno nade uz Ljetnu shemu koja je uvijek puna kulture više nego išta jer postoje festivali, postoje predviđeni prijenosi, o tomu ćemo razgovarati i uvijek sam na kraju zaključivao kako bi bilo lijepo i kako se vidi da ima prostora za emisije o kulturi i o kazalištu u svemu da se dio te ljetne sheme prebaci i u normalnu godišnju shemu, mislim da pokazuje ljeto da ima i prostora i uredničke volje a da to ne mora biti samo zato da je ljeto pa izostaju događaji drugi. Mislim da bi od toga nešto trebalo i ostati. Hvala. POPIJAČ: Hvala lijepa. Izvolite. GRGIĆ: Evo na tragu ovoga što je gospodin Mesarić prije mene rekao također vrlo rado i vrlo pomno čitam službu gledatelja i mislim da oni komentari gledatelja zapravo najviše govore i upravo nama koji bi trebali štititi interes te javnosti. Zato vas podsjećam prije svega gospodina Burića koji je ovdje u ime programa jer vama pripada Športski program. Radi se o tome da imamo jako puno pritužbi čak bih rekao najveći broj pritužbi tiče se pristranog prijenosa određenih prvenstava. Ja sam osobno dinamovac i navijam za Cibonu ali nismo u pravu, Hrvatska radiotelevizija ako negiramo činjenicu da postoje i neki drugi u ovoj istoj našoj Hrvatskoj ljudi koji možda navijaju za Hajduk i zašto onda naš komentator mora biti na bilo koji način pristran i navijati za određeni klub. To se neprestano događa. Imamo neprestano pritužbe gledatelja a ništa se ne čini po tom pitanju. Molim vas, čak bih predložio i članovima Vijeća da usvojimo zaključak u tom smislu da se prijenosi nogometnih i općenito športskih događaj odvijaju na nepristran način mada to ne treba posebno reći ali očito je da treba zato što smo imali taj problem. To je ono što sam stigao od ovoga svega. Ima masa drugih stvari, sada potezanje nekih starih tema ne bih htio ponovno provocirati i produljivati raspravu, mislim da je ovo nekako najvažnije, ono što su gledatelji zapazili kroz svoje primjedbe prema službi gledatelja. Hvala lijepa. POPIJAČ: Ima li još prijavljenih? Izvolite. ŠOVAGOVIĆ: Samo sam htjela ovako usput. Nisam mogla vjerovati kad sam na našoj televiziji vidjela, odnosno čula jednu reklamu koja zapravo sada kad vrtim film ne mogu se sjetiti odnosno nisam shvatila što se zapravo reklamira tom reklamom, je li tampon, je li kondom, je li nekakav seksualni čin koji je spomenuo i gospodin Bahtijari. Međutim, ono što sam čula sasvim jasno i glasno to je bila arija Kraljice noći iz Mozartove „Čarobne frule“, inače meni jedne od najdražih opera koju gospodin Mesarić u posljednje vrijeme nema prilike i prigode čuti na Hrvatskoj televiziji. Znaju li odgovorni koji su otkupili tu reklamu da je u pozadini Mozart i znaju li tu ariju Kraljice noći i o čemu ona pjeva i u kojem okruženju ona pjeva i kakve to veze ima s dotičnim proizvodom jer ne znam što se reklamira. Obično se reklamiraju proizvodi, a ovdje je u prvom planu nešto što se ne može reklamirati. Barem ja mislim da se ne može, subjektivni jedan događaj i doživljaj. Tako da ja molim, mislim da je to ne neukusnu nego je to ispod svake obrazovnog nivoa jer sam duboko uvjerena da nitko nije čuo uopće za tu Kraljicu noći. Jer meni je super, ja sam zvala djecu dođite čuti: Kraljica noći! Mozart! I onda sam shvatila o čemu se radi pa sam brzo promijenila program. Hvala. POPIJAČ: Dobro. Hvala i Vašem doprinosu. Izvolite. JAŠIĆ: Samo bih se najprije htjela nadovezati na gospodina Bahtijarija vezano za Informativni program i odabir teme i gostiju u emisijama Hrvatske televizije. Kako sam tijekom prvog kruga izbora bila bolesna imala sam po prvi put čast da u detalje gledam izbornu emisiju. Kako je to područje koje prilično dobro poznam ostala sam zaprepaštena razinom informiranosti, upućenosti vođenja te emisije. Dakle, od toga da su gosti u studiju odabrani nekim čudnim kriterijima, da su oni zapravo služili za kulisu i bili prekidani svaki put kad se na ekranu pojavio neki od drugih gostiju ili kandidata do toga da ti voditelji ne znaju kako izgleda izborni dan i uopće ne poznaju izbornu dinamiku i pristizanje izbornih rezultata. Ova televizija je imala već nekoliko iskustava sa zbunjivanjima javnosti vezano za

20

rezultate. To se nakon toliko puta ponovno dogodilo, da su isčitavali beskrajne brojke i zapravo lažno informirali hrvatsku javnost najmanje sat i pol prije nego što su napisali na dnu ekrana o koliko se biračkih mjesta govori do, rekla bih i nekulture, recimo prekinuti onako predsjednika Državnog izbornog povjerenstva koji je ipak značajan na taj izborni dan u najmanju ruku bilo neukusno. Emisija je trajala u beskraj i ja nisam mogla vjerovati da netko može na razini Hrvatske televizije napraviti jednu takvu diletantsku emisiju. Najbolje tome u prilog govori to što za drugi krug gotovo nitko nije htio doći u emisiju od onih prvih pozvanih kandidata zapravo je trebalo moliti ljude da se dođu pojaviti u toj emisiji. Bila je nešto bolja samo zato što je bila kraća i zato što su naučili neke stvari iz prvog kruga. Od kad sam u Vijeću svaki put o izborima imam istu priču i žao mi je što se ne događaju nikakvi pozitivni pomaci. Drugo, ponekad imam dojam da Informativni program se samo pravi da postoji. Neki dan smo se pokušali podsjetiti kad je zadnji put taj Informativni program otkrio neku pravu priču i o njoj izvijestio i o njoj izvještavao neko vrijeme, osvrtao se. Dakle, to Hrvatska televizija ne radi. Drugo, osim što vi nekad ne morate znati ili ne morate htjeti pogoditi temu, relevantnu temu o kojoj će se taj dan govoriti vi također možete odabrati pravu temu ali ne morate odabrati prave goste koji će o toj temi govoriti otvoreno kritički i informirano. Dakle, možemo razgovarati je li toga dana bila zapravo primjerena emisija o seksualnim navikama Hrvata ili je bilo mnogo važnijih stvari, a s druge strane mislim da je i tema o seksualnim navikama jednako važna ali da treba imati primjerene goste. Doista ne mislim da je gospođa Jelinek osoba koja bi u ozbiljnoj političkoj emisiji navečer trebala imati niti prostora niti vrijeme jer ne vidim kakvi su to stavovi koje Hrvatska televizija kroz nju promiče. Šta? Da žene trebaju biti sretne ako im se muškarac vrati nakon prevare. Mislim, ja ne razumijem zbog čega takve ljude moram gledati i u emisiji ponedjeljkom u 9 navečer i u političkoj emisiji u 10 ili 11 navečer. Dakle, stvar je relevantnosti sugovornika, stvar je da li netko može doći u Dobro jutro ili može doći u Otvoreno s obzirom na ozbiljnost… Tako da zapravo ono što sam ja zaključila je da Informativni program već dulje vremena namjerno zaobilazi prave teme ili kad ih ne zaobilazi namjerno odabire krive goste ne bi li se o temi šutjelo ili iskrivljeno izvijestilo. Jer, naime, svi znamo da situacija u ovoj zemlji kad gledamo HTV nije toliko teška i dramatična, dapače. Evo, ne tražim ni odgovor ni očitovanje ja sam samo htjela ukazati na to. Htjela bih obavijestiti kolege i kolegice u Vijeću da sam evo dobila danas jednu dopisnicu ako dozvolite mogu je pročitati, kratka je. Suzana, pratili smo tvoje dilanje, nisi čista. Za koga u stvari radiš jer muljaš da je strahota. Poduzeli smo što moramo a ti se snađi sada kako znaš. Možda je najbolje da sama daš ostavku jer će to zaustaviti istrage. Kolega. (ŽAMOR) POPIJAČ: Dobro, ako želite komentirat ćemo i to. Sada mislim da je vrijeme za odgovore naših odgovornih ljudi koji sjede ovdje i strpljivo čekaju i slušaju sve primjedbe. Tko će prvi? Gospodine Buriću, izbolite. BURIĆ: Gospodine Mesariću, apsolutno potpisujem sve što ste rekli. Što više kulture u prime-timeu. Ali, bilo je kulture u prime-timeu. Recimo, Opera pod zvijezdama baš u prime-timeu. Svake nedjelje imamo termin klasične glazbe koji je dolaskom ove uredničke ekipe postavljen u konačno jedan termin koji je gledljiv. Uveli smo potpuno novi termin koji nikad nije prije postojao na Hrvatskoj televiziji, a to je Noć u kazalištu gdje veliki dio otpada i na opere i na klasičnu glazbu. (NERAZUMLJIVA UPADICA) Dobro, subota je, vikend je. Ali, evo, kažem, spomenuli ste da nije bilo u prime-time kulture, evo, bilo je, Opera pod zvijezdama. Apsolutno se s Vama slažem i s ovim dijelom Vaše konstatacije da kultura treba i preko zime a ne samo u ljetnoj shemi biti zastupljena u boljim terminima. Svakako da ćemo svi se potruditi da se to i dogodi. Sportski program. Osobno nisam upoznat o kojima se to prijenosima radi, ali pogledat ću na Službu gledatelja. Ne znam, to mi je promaklo, to nisam vidio. Međutim, ako se stvarno utvrdi da je netko bio pristran sigurno će prvo biti kažnjen u skladu s svim našim pravilima, a naravno da ćemo uvijek inzistirati na tome da komentiranje sportskih pa i svih drugih događaja bude nepristrano. Samo bih odgovorio gospođi Janjanin. Osobno nisam upoznat s tekstom koji je gospodin Puhovski, je li to intervju ili je njegov tekst, to ne znam, nisam upoznat točno o čemu se radi, ali svakako za iduću sjednicu ću dati pismeno…. POPIJAČ: Dobro. To ćemo kasnije, rekli smo da će gospođa to pročitati malo kasnije. Da Vas podsjetim, gospodin Bahtijari je eksplicitno izrekao da se bez objašnjenja ukidaju emisije bez obavijesti i rasprave na Vijeću… BURIĆ: To smo zadnji put raspravili za konkretnu emisiju koja je u mom dijelu programa, emisija „Bez komentara“, o tome sam se očitovao.

21

POPIJAČ: Gospođo Novak-Srzić, izvolite. NOVAK-SRZIĆ: Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Meni je žao ako gospodin Bahtijari misli da Informativni program ne uvažava naputke i savjete i preporuke Programskog vijeća. Mi smo rekli i na tome radimo da ćemo od Jesenske sheme s obzirom na kapacitete, kamere koje nam trebaju i novinare organizirati se i napraviti Saborske kronike. One imaju svoju cijenu, one će u ovom Rebalansu proračuna također biti unesene kao dio naše programske obveze ali one također financijski koštaju. Ja se sjećam da sam upravo prije lokalnih izbora u razgovoru i s gospodinom Stazićem i gospodinom Ljevakom upravo govorila o tome da ćemo te kronike upravo najesen pokrenuti. Nije bilo govora o tome da ćemo ukidati izravne prijenose. Čak smo govorili o tome da ćemo zadržati ovu izravnu količinu prijenosa i da bismo išli na kronike. Meni je žao ako je bio neki nesporazum da smo to ranije zapisali. Uglavnom to smo shvatili kao svoju programsku obvezu i na tome radimo. Bila je tema oko Otvorenog. Otvoreno ide svaki dan. Naravno da najviše upada u oči gosti, neke teme. Međutim, gostovanje gospodina Popijača, gospodina Šukera, gospodina Polančeca, gospodina Ljube Jurčića govore o tome kako je zemlja u recesiji i kako odgovorni ljudi ili Severa i sindikati, dakle, Vlada, sindikati, oporba su česti gosti jer su to takve teme. Recimo, sinoć je isto bila emisija „Latinica“ o nelikvidnosti gdje je bio gospodin Čačić ali nikoga nije bilo iz Ministarstva financija što isto držimo manjkavim. Mi smo u Informativnom programu govorili o tome tko su zapravo proizvođači nelikvidnosti danas u zemlji, koja glavna javna poduzeća i Ministarstvo financija kao izvršno tijelo naravno da je tu najbolje upućeno. Ovisno o kojoj temi se radi. Međutim, mi nemamo samo emisiju „Otvoreno“. Mi imamo niz drugih emisija, političkih magazina gdje se izmjenjuju raznolike teme i raznoliki sugovornici. Slažem se i s dosadašnjim primjedbama oko Otvorenog da treba još neke nove ljude treba uvoditi, međutim, teme uglavnom diktiraju neke goste. Ponekad, evo dogodilo nam se da jednu temu nismo uopće mogli složiti jer goste nismo mogli dobiti. Postoji tu i objektivnih okolnosti jer je emisija na dnevnoj razini. Uglavnom trudimo se, mislim da dobivate gledanosti emisija. Emisija „Otvoreno“ je u posljednje vrijeme dosta gledana. Od 7 do 8%, njezin rejting raste. Naravno pitanje je treba li doći gospođa Žuži Jelinek u emisiju, to je pitanje autora. Ja bih je isto zvala. Možda bih zvala još neku mlađu predstavnicu ženskog spola ili mlađeg predstavnika muškog spola i radila bih možda malo drugačije. Ali hoću reći, to je pitanje sada autora i u to… Bio je profesor Štulhofer za kojeg mislim da je relevantan sugovornik, provodio je istraživanje prema tome on je bio tu najrelevantniji za to istraživanje. Kad ste rekli da Informativni program nije ništa istražio ja Vam mogu reći da smo mi prvi objavili vijest da će HEP od Krškoga dobiti odštetu, to je bilo prije neki dan, a upravo smo pronašli jednu mladu Hrvaticu koja je sa 17 godina u Kaliforniji, priču ćemo objaviti za jedno dva-tri dana, koja će postati doktor znanosti sa 17 godina. Mi radimo i takve teme, takve priče otkrivamo. Bavimo se analitičkim i istraživačkim novinarstvom. Naravno da pitanje ukusa, pitanje percepcije nekog programa je uvijek i osobne naravi uz one objektivne okolnosti, a ja mogu reći da se ljudi u Informativnom programu jako trude da budu na zavidnoj razini. Ja mislim da smo izuzetno jako pratili gostovanje kineskog predsjednika kroz niz informativnih emisija. Bila bi to i tema Otvorenog da nisu bili dani vikenda i sasvim sigurno je da ćemo ovaj tjedan tu temu također raditi u smislu kineskih ulaganja i nekih dogovora koji su se postigli. Recimo, danas je na dnevnom redu pšenica ako se gosti ne dobiju na tu temu oko pregovora Vlade i seljaka onda će se raditi možda tema predsjednički kandidat jer su već neka imena izišla u javnost. Neke stranke su svoje delegirali pa ćemo o tome razgovarati. Danas su na stolu dvije teme i tako je dnevno po dvije tri teme na stolu. Kažem uvijek su u pitanju ne samo objektivne okolnosti za neku temu nego i subjektivne. Nekada naprosto ne možete dobiti relevantne goste pa to onda odgodite. Uglavnom samo još jednom želim ponoviti da sve preporuke Vijeća se itekako uvažavaju i da mi doista pokušavamo svaku vašu primjedbu uvažiti. Hvala lijepa. POPIJAČ: Izvolite. BURIĆ: Ja bih zbog ovih razloga koje sam vam spominjao, zbog žurbe ovog terena na kojem radim, gospođa Janjanin mi je dala da pročitam ovo što je gospodin Puhovski rekao pa bih ja samo što mogu reći kao direktor programa… (ŽAMOR) Onda ću morati pismeno za iduću sjednicu. ( ŽAMOR) POPIJAČ: Gospodine Bahtijari, izvolite. BAHTIJARI: Ne bih htio započinjati polemiku ali moram reagirati s obzirom na činjenicu. Ovdje je gospođa Hloverka rekla da je u kontaktima, da je obavila razgovore s Nenadom

22

Stazićem i da će od jeseni se nešto promijeniti. To je lijepo da ona razgovara, u ostalom to je i njezin posao. Ja to pozdravljam i treba se pripremati za pisanje i realizaciju Programskog usmjerenja za 2010. godinu. Kakva jesen? Ja sam ovdje citirao ono što piše u Programskom usmjerenju za ovu godinu. Vrlo decidirano i vrlo konkretno piše da će emisija Saborska kronika početi u proljeće 2009. godine i da će se u međuvremenu promijeniti koncept praćenja rada Hrvatskoga sabora. O tome se radi. Tu pročitajte na stranici 35 što ste napisali, a mi prihvatili. Naravno, kada su u pitanju gosti, ja ne bih htio da se mene sada svađa s gostima. Sa svim onim ljudima, gospodom ja apsolutno nemam ništa protiv njih. Ja njih uvažavam kao stručnjake na svom području ali sam protiv toga da oni tako često budu u emisijama na Hrvatskoj televiziji. Bilo je slučajeva da vam je ista osoba, ispričavam se ali to nemam u ovim papirima, bila u Dnevniku gost, bila vam je u Otvorenom gost i ujutro ste je zvali u emisiju Dobro jutro Hrvatska. Ista osoba, da ne govorim o tome da se radilo o istoj temi. Je li to urednička koncepcija? Je li to komunikacija između dijelova programa? Je li to zapravo informativni program Hrvatske televizije? Ja mislim da nije. O „Otvorenom“, ja nemam ništa protiv urednika, urednica ali mislim da je emisija „Otvoreno“ prije dvije, tri ili četiri godine nešto značila u Informativnom programu u Hrvatskoj, u medijima, ona je nešto značila. Kako vrijeme prolazi ona znači sve manje, a razlog tomu je što je izgubila svoj koncept, izgubila je svoj format koji je potpuno suprotan od onoga što piše u ovom dokumentu. Jednog dana o jednoj temi imate šestero gostiju, drugi dan jer ne možete skupiti ili ne znate tko se bavi pojedinim pitanjima, problemima imate četvero gostiju, pa onda imate jedan miks od dvoje gostiju s još dvoje koji su na liniji u Splitu ili Osijeku i tako dalje. Imali ste na početku emisije s gledateljima u studiju pa ste onda gledatelje izbacili pa ste ih kasnije opet doveli pa ste ih opet izbacili pa ste imali emisiju s uključenjima gledatelja pa bez toga. Na kraju mene neće iznenaditi ako budemo gledali emisiju „Otvoreno“ samo s voditeljem ili s voditeljicom. Ni to nije isključeno. Neki dan ste imali, znate koga ste imali, imali ste jednu osobu u studiju. Pogledajte kako te emisije takvog formata rade neke druge televizije. Recimo, RAI. Vi ne trebate vidjeti njihov logo da znate, ne trebate čuti talijanski jezik da znate da je to „Porta a porta“. Recimo, a takvih primjera imate koliko hoćete samo treba gledati i povremeno samo nešto prepisati. Ali ovo što se sada radi u emisiji „Otvoreno“ nije dobro, to je moje skromno mišljenje kao člana Programskog vijeća. Hvala lijepa. POPIJAČ: Zahvaljujem gospodine Bahtijari. MESARIĆ: Samo dvije rečenice da nije tako crno-bijelo. O tom „Otvorenom“, ja sam tu „Porta a porta“ i gospodina Bruna Vespu spominjao sto puta u proteklih četiri-pet godina. Prijašnja emisija „Otvoreno“ ako je bila na formalnom planu možda organiziranija ali ja sam tamo imao silne prigovore na voditelja Bagu. To je meni osobno bilo sve skupa nepodnošljivo za gledati. Samo da objektiviziramo, jest da se sada „Otvoreno“ gubi u konceptu na ovom tragu broja gostiju u emisiji ali na tragu uključenja Sarajevo, Beograd, emisija koja je bila ne mogu se sada sjetiti koji dan točno, bila je vrlo atraktivna, vrlo zanimljiva i bogata. Nisu stvari crno-bijele. Ima jedan dio emisija koje su apsolutno su bolje, koje su svježije, čovjek koji je vodi, Mislav Togonal, je jedan izuzetno obdaren i civilizirani momak i voditelj. On je pravo osvježenje za tu emisiju. Dakle, postoji neki oblik te emisije za koju mi se čini da odgovara i da je puno bolji i puno napredniji nego što je bio. Postoje i ove neke stvari: jedan gledatelj, više gledatelja, malo i nonšalantnih ponašanja, to sam nešto malo prije i s glavnom urednicom razgovarao i tako dalje, prema tome, ne mislim da je emisija „Otvoreno“ nazadovala nego da se očito iz različitih okolnosti razmrvila u smislu kako bi ona trebala izgledati u svom obliku i formi kako treba izgledati. Apeliram na Bruna Vespu i njegovu emisiju „Porta a porta“ koja uvijek izgleda isto u svojoj formi i po izboru gostiju i po svemu. Prema tome predlažem, gospođo Novak Srzić da negdje jedan mali rezime nam napravite tog koncepta „Otvorenog“, razloga zašto ima gostiju ili nema pa da ova diskusija bude konstruktivna. Jer, kažem, ako ima emisija koje su bile vrlo dobre, vrlo gledljive a ima lutanja pa da se to nekako na tragu ovih naših prigovora, plusova i minusa nekako ispravi. Mislim da govorimo svi pro domo sua za tu televiziji i svi bismo htjeli da to bude atraktivna politička emisija i magazin pa nešto molim u tom smislu da se tu svi posložimo i pomognemo koliko možemo. GRGIĆ: Evo, ja sam se sjetio jedne stvari za koju mislim da je dosta bitna. Na tragu onoga što je kolegica Šovagović-Despot prije spominjala – reklame. Reklame nisu nevažne. Mislim da upravo reklamama mi sebi rušimo „Otvoreno“. Probao sam uhvatiti sebe u kojem trenutku ja gubim volju dočekati „Otvoreno“ i prijeći na drugi kanal. Uistinu imam često tu volju, kada

23

vidim sagove, rolete i onaj blok reklama. Mislim da je to jako važno. Vi ste donijeli tu poslovnu odluku. Opet tu sada govorim o spoju između poslovnog i informativnog. Pazite, vi ste donijeli tu odluku i sada ste taj prostor medijski ruinirali. Nakon toga vi imate što imate. Imate ulaz u „Otvoreno“. Mislim da je to očito, gledao sam svoje ukućane u kojem trenutku oni prebace. Čim krenu ovi sagovi, sada da ih ne spominjem i ostale reklame od kojih mi se zavrti. To je loš blok gospodarski. To nas ruši, po meni. To je sada evo moje pravo kao člana Vijeća da vam na to ukažem. Drugo što sam htio reći je jedna važnija stvar. Onaj Treći dnevnik koji ide u ponoći. U njemu ja već dugo vremena ne nalazim ni jednu novu vijest. Ona vam je kao da se ništa u Hrvatskoj ni u svijetu ne dogodi od 8 sati navečer pa do ponoći. To je jedno slijepo razdoblje u kojem mi zapravo nemamo novih vijesti. Evo, tu čisto dobronamjerna kritika, probajte vidjeti, jer imam osjećaj da se to sve radi po principu hajmo preuzeti nešto što imam tamo u kompjuteru ili gdje već imam, hajmo malo skratiti što sam imao u Drugom dnevniku i objaviti u Trećem dnevniku. To nije ono što bi gledatelji htjeli vidjeti. Sigurno se nešto dogodilo u Hrvatskoj u tih četiri sata, a u svijetu da i ne govorim. U ostalom i zbog vremenskih zona, neki su tek otvorili dan, neke burze su se zatvorile, ne znam, što šta se događalo u svijetu ovih mjeseci i dana ali stvarno kod nas to nije ništa zabilježeno ili vrlo malo. Rijetko se sjećam jednog Dnevnika da je bio drugačiji. Hvala lijepa. POPIJAČ: Hvala. Ima li još prijavljenih? Izvolite, gospodine Rkman. RKMAN: Ja ću sada ponoviti ono što sam kazao otprilike prije šest mjeseci za emisiju „Otvoreno“. Napraviti listu eksperata za gospodarstvo, znanost, obrazovanje, šport itd. Prema tome, da neki imaju svoju pretplatu a nekih nema. Međutim, s druge strane neki ne žele doći. Ponekad je vrlo teško, gledam sada s pozicije, recimo, Dijane ili nekoga dobiti nekog gosta, ja sam jedanput došao u pola 7 navečer po poziv dođi u „Otvoreno“. Prema tome, vodite računa i o tome. I urednici su pod pritiskom izbora pravih gostiju. S druge strane u ovoj situaciji recesije koja je malo onako tamnih tonova nađimo neku temu koja će dati malo više nade za bolje sutra. Ima dobrih poduzetnika koji su napravili nešto dobro i u ovoj teškoj situaciji, zatim športaši, znanstvenici itd. Prema tome, napraviti malo mišung koji će ipak ljudima podignuti zadovoljstvo, odnosno nadu za bolje sutra. Ali inzistiram za tu širu listu gostiju koji mogu sudjelovati u ovoj emisiji. POPIJAČ: Hvala lijepa. Mislim da smo iscrpili manje-više sve, dalje se samo vrtimo u krug. Morat ću iskomentirati premda to možda i nije uobičajeno neke navode koji su ovdje izrečeni. Sat vremena, nešto malo manje smo utrošili na ovo ili evo konstruktivno razgovarali od toga najveći dio je otišao po običaju na Informativni program, odnosno na „Otvoreno“, bolje rečeno. Ne mogu se složiti da „Otvoreno“ gubi kredibilitet i kvalitetu. Ne govorim to subjektivno jer sam često u tome, za to je moguća metrika vrlo eksplicitna, premda jedno opće gledateljstvo nije vjerodostojnost niti metrike, to ipak gleda jedna uža populacija ljudi i oni zaista to gledaju. Kada se radi o temama o gospodarstvu, a ja inzistiram na ovom svakom vijeću da se gospodarstvo uvijek stavlja kao žarište interesa javne Hrvatske radiotelevizije, ona je jedino, nažalost, još uvijek mjesto, možda bi trebalo pronaći i druga, sve ove političke emisije prvenstveno „Otvoreno“. Mi smo izuzetno zadovoljni kada urednici odaberu takvu temu a postoji razloga gotovo svakodnevno da se samo o toj temi govori. Kada dođe ta tema na dnevni red onda i u političkim strankama, jer je to politička emisija, postoje ljudi koji su određeni da govore o gospodarstvu. Zna se tko je to u SDP-u, zna se tko je to u HDZ-u i poneko u nekoj oporbenoj stranci. Ne ide svatko svagdje. Zato vam se pojavljuju imena uvijek ili otprilike ista. Kada se traži gospodarstvena strana, poduzetnička strana ja imam izuzetno veliko zadovoljstvo s obzirom na posao koji radim da sam izuzetno i zadovoljan što se Hrvatska udruga poslodavaca nametnula kao jedini relevantni promotor poduzetničkih interesa. U tom kontekstu kada se pojavi u studiju ili kada budem najavljen gost kada se raspravlja o toj temi da bude političar bilo Šuker, Polančec ili bilo koji drugi ministar vi nećete dobiti ni jednog gospodarstvenika da sjedi za stolom u toj emisiji. Jednostavno oni imaju instituciju koja se time bavi. Imaju instituciju koja govori u njihovo ime i za njihov račun i imaju osobu od koje to očekuju i koju plaćaju. To sam ja, to je gospodin Kuštrak kao predsjednik, naravno njega se ne plaća i to je gospodin Mudrinić koji je potpredsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća i eventualno još poneko, ili gospodin Miloloža koji je predsjednik Vijeća koji se po funkciji moraju odazivati i raditi taj posao, i vi ćete uvijek ispred gospodarstva gledati ta četiri imena. Inzistiram da tih emisija i tih tema bude i više. Uvijek će vam iz političkih stranaka ispred određenih skupina dolaziti manje-više isti ljudi. Da li je to jedino otvoreno mjesto gdje se govori o gospodarstvu, to je drugo pitanje. Da li

24

Hrvatska radiotelevizija, Radio i Televizija naravno ne mogu pronaći ovakve sadržaje kao što govori gospodin Rkman da se i pozitivno nešto pokaže na televiziji. To će vam svaki gospodarstvenik sigurno doći da promovira svoj uspjeh, da nije sve crno i da nije sve ružno u ovoj državi. Toga zaista ima, nema na televiziji, jedino Otvoreno i tada se govori o problemima. Jučer je nelikvidnost bila u „Latinici“. Mene je gospodin Latin zvao. Evo, morali biste me i jučer gledati ali nažalost nisam mogao jer taj dan kad je snimanje bilo bio sam na putu. Ja osobno sam imao prošle godine 4 tisuće medijskih objava. Najveći dio toga je bio u tiskanim medijima, a dobar dio toga je bio i na konkurentskim televizijama, RTL-u i Novoj TV, zato što sam plaćen za to. I uvijek će to tako biti bez obzira sad i na ovo gdje sjedim. Kada su gospodarske teme, a bit će ih sve više vjerujte jer će kriza postajati još ozbiljnija i još će se intenzivnije i radio i televizija baviti tim temama i morat ćete gledati manje-više ista lica, zato što su ona određena da to tako bude. To je komentar. Naravno, evo, podržavamo i one druge diskusije koje su i o jeziku i o sportskom programu, nepristranosti vođenja i sve što su kolege govorile i naravno da se poštuju sve one odluke koje su donesene u programskim ciljevima da se poštuju ovih zahtjevi koje Programsko vijeće postavlja pred glavne i odgovorne kreatore programa Hrvatske radiotelevizije. Ima li još potrebe da netko komentira nešto? (NERAZUMLJIVO) Ako možete nešto novo reći, ali sumnjam u to. NOVAK-SRZIĆ: Mi smo zapisali u programskoj orijentaciji u konceptu „Otvorenog“ jesu najaktualnije teme, ne samo jedna ovisno o aktualnostima može biti i do dvije pa nekad i do tri treme. Ako je jedan gost, on dolazi informativno na kratki razgovor, recimo kao što je bio, evo gospodin Bahtijari je spomenuo, ministar Jandroković oko važnih pregovora iz Bruxellesa u vezi odnosa Hrvatske i Slovenije. Samo da dobijemo informaciju više što… POPIJAČ: Dobro, dobro. Razumjeli smo. Hvala lijepa. Ako nema više potrebe za daljnje širenje ove rasprave, zahvaljujem vam se na iscrpnom sudjelovanju i s time zaključujem 4. točku dnevnog reda. Otvaram točku „Razno“ pa molim, gospođo, izvolite, Vi ste prvi na redu.