HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 70/09.

Zagreb, 18. rujna 2009.

Z A P I S N I K

70. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane dana 15. rujna 2009. godine, u sobi 107, objekt B30, I. kat

Započeto u 10.00 sati

PRISUTNI: Hašim Bahtijari, Siniša Grgić, Darinka Janjanin, Suzana Jašić, Želimir

Mesarić, Zvonko Milas, Đuro Popijač, Ilija Rkman, Marina Škrabalo, Anja Šovagović-Despot

OSTALI PRISUTNI: Vanja Sutlić, Josip Guberina, Blago Markota, Davor Mezulić, Tomislav

Meštrić, Božidar Domagoj Burić, Hloverka Novak-Srzić, Duško Radić, Vladimir Kumbrija, Ivan Škoro, Jadranka Šaško

Sjednicu je otvorio predsjednik Programskoga vijeća HRT-a, gosp. Đuro Popijač, konstatirao da sjednici nazočuje 10 članova Vijeća i da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka, te predložio sljedeći DNEVNI RED: 1. a) Ovjera zapisnika 69. sjednice Programskoga vijeća HRT-a b) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 69. sjednice Programskoga vijeća HRT-a 2. Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe

programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom) 3. Izvješće glavnih urednika i direktora programa HR-a i HTV-a o provedbi programskih

usmjerenja HR-a i HTV-a u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. 4. Informacija o provedbi programskog usmjerenja HR-a i HTV-a do kraja 2009. 5. R a z n o Imenovanje radne grupe za izradu Izvješća o radu Vijeća HRT-a u razdoblju listopad

2008.-rujan 2009.

Predloženi dnevni red jednoglasno je prihvaćen. Ad. 1. a) Jednoglasno je ovjeren zapisnik 69. sjednice Programskoga vijeća HRT-a, uz ispravak

na izvatku iz fonograma točke ad. 3. (Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a), koji je sastavni dio zapisnika, na stranici 26., tako da se iza teksta: „GRGIĆ: Moram postaviti pitanje sada glavnom ravnatelju. Znači li to kad vi pređete tih 10% onda dalje nema javnog natječaja, ako sam dobro shvatio, je li to možda poruka?“ započne s novim redom i tekstom: „SUTLIĆ: Kad mi pređemo tih 10% ne postoji zakonska obaveza za javni natječaj. Tada, hoćemo li ići na javni natječaj ili nećemo ići na javni natječaj stvar poslovne odluke Ravnateljstva. A to nije nikakva katastrofa nego to je direktno tako napisano u

2

Zakonu i nije doneseno to zato što bi netko dvojio u pogledu onog što radi Hrvatska radiotelevizija nego ta je odluka donesena kao slijed jedne europske prakse da se podrži opstojnost neovisnih produkcijskih društava i da se ovim sredstvima podrži i osigura jednako tako kao što izdvajanjem za Hrvatski audiovizualni centar Zakonom određeno izdvajanje 2% od audiovizualnih djela za podršku takozvanom europskom, u našem konkretnom slučaju hrvatskog filma i hrvatski audiovizualnih djela.“

b) Jednoglasno je prihvaćeno Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 69. sjednice Programskoga vijeća HRT-a i konstatirano da su isti provedeni.

Ad. 2. Direktori programa i glavni urednici informativnih programa HR-a i HTV-a, gg. D. Radić, V. Kumbrija, D. Burić i gđa. H. Novak-Srzić, ukratko su izvijestili Vijeće HRT-a o najvažnijim događajima koje je pratio informativni programa, kao i o emisijama koje su između dvije sjednice Vijeća HRT-a bile emitirane u programu HR-a i HTV-a. U raspravi o emitiranom programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a, svoja mišljenja i komentare, primjedbe i prijedloge iznijeli su gg. Mesarić, Bahtijari, Rkman, Popijač, Grgić i gđe. Jašić, Janjanin i Šovagović-Despot, a gg. Radić, Burić, i gđa. Novak-Srzić odgovorili su na postavljena pitanja članova Vijeća. Uvodna izlaganja direktora programa i glavnih urednika informativnih programa HR-a i HTV-a, i cjelovita rasprava koja je vođena vezano za emitirani program HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a sastavni je dio ovog zapisnika u obliku izvatka iz fonograma ove točke dnevnoga reda. Vijeće preporuča direktorima programa i glavnim urednicima informativnih programa HR-a i HTV-a da na temelju fonograma, u provedbi programskih usmjerenja nastoje uvažiti prijedloge koje su iznijeli članovi Vijeća, a koji idu u smjeru poboljšanja kvalitete programa. Sukladno odredbi članka 24. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, gđa. Jašić zatražila je da u zapisnik uđe njezino izdvojeno mišljenje, odnosno prijedlog zaključka koji joj se nametnuo sukladno raspravi u ovoj točki dnevnoga reda, a koji glasi: „Vijeće zaključuje da je u razdoblju od protekle sjednice uočeno emitiranje emisija kojih nema u Programskom usmjerenju HTV-a, a o čemu Vijeće HRT-a od odgovornih za program HTV-a nije informirano, zbog čega izražava nezadovoljstvo.“ Ad. 3. Nakon što su direktor programa HR-a, gosp. Radić i glavni urednik Informativnog programa HR-a, gosp. Kumbrija, te direktor programa HTV-a, gosp. D. Burić i glavna urednica IP-a HTV-a, gđa. Novak-Srzić ukratko dodatno izvijestili Vijeće HRT-a o provedbi Programskoga usmjerenja HR-a i HTV-a u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2009., u raspravi o iznesenome je istaknuto: Gosp. Grgić je zamolio da se, zbog racionalizacije vremena, u buduće ne daju uvodna izlaganja koja su prepričavanje napisanoga u Izvješću. Gosp. Mesarić i gđa. Škrabalo zamolili su da se, sukladno donesenom zaključku na 69. sjednici Vijeća HRT-a sazove tematska sjednica Vijeća glede stanja Dramskog programa HTV-a. S tim u svezi zaključeno je da će se sjednica sazvati odmah nakon što se za nju pripreme određene podloge, izvješća, a gosp. Mesarić i gđa. Škrabalo obvezali su se da će nakon dobivanja dokumentacije dati prijedlog dnevnog reda. Gđa. Janjanin se je, vezano za podnesena izvješća o provedbi programskih usmjerenja HR-a i HTV-a u razdoblju od siječnja do lipnja 2009., osvrnula na program HTV-a, i činjenicu da se unatoč svih danih obećanja u programu HTV-a za, i o nacionalnim manjinama, u prvih šest mjeseci 2009. ništa nije promijenilo, što prema njezinom mišljenju ostavlja i nerješivi problem vezano za Akcijski program za implementaciju Ustavnog zakona. Zbog toga je zatražila i odgovor glavnog ravnatelja, budući da je pri donošenju Programskoga usmjerenja HTV-a za 2009. bilo dano obećanje da će se u pogledu programa za nacionalne manjine stvari

3

pomaknuti ukoliko se o tome postigne ugovor s Vladom RH. Izrazila je nezadovoljstvo s dijelom Izvješća HTV-a glede emisije „Prizma“ zbog iznesenih tvrdnji koje ne odgovaraju stanju stvari, a osim toga su rečenice koje se prenose iz izvješća u izvješće. Gosp. Sutlić izvijestio je Vijeće da je s Vladom RH i Ministarstvom kulture, slijedom Akcijskog plana potpisan ugovor. Međutim, što se tiče segmenta edukacije novinara na jezicima nacionalnih manjina, za ovu godinu nije bilo dovoljno sredstava za te namjene, pa će se problem prebaciti u sljedeću godinu. Gosp. Bahtijari mišljenja je da je program HR-a u promatranom razdoblju zadržao standard, neovisno o tome što bi pojedine emisije ili programski segmenti mogli biti i kvalitetniji i moglo bi ih se kritizirati. To je i razlog zbog kojeg je za njega Izvješće o provedbi programskih usmjerenja HR-a u prvih šest mjeseci 2009. prihvatljivo i o njemu će dati pozitivno mišljenje. Kada je riječ o programu HTV-a u istom razdoblju, neovisno o činjenici da HTV ima tradicionalno dobrih emisija, kao što su prema njegovom mišljenju: „Alpe-Dunav-Jadran“, „Euromagazin“„Potrošački kod“, neki segmenti programa HTV-a su takvi da zbog njih ne može generalno dati pozitivno mišljenje o provedbi programskoga usmjerenja HTV-a u prvih šest mjeseci 2009. Ovakav stav temelji na činjenici da kritička mišljenja koja je osobno iznosio glede programa HTV-a u raspravama o programu HRT-a, a koja su iznosili i stali članovi Vijeća tijekom ove godine, u razdoblju za koje se podnosi izvješće nisu naišla na nikakvu reakciju odgovornih za program. Gđa. Škrabalo izrazila je suzdržanost glede podnesenih izvješća o provedbi programskih usmjerenja HR-a i HTV-a u prvih šest mjeseci 2009., iz razloga što se ta izvješća ne drže bazične strukture programa i ne daju kumulativne efekte šestomjesečne provedbe programskih usmjerenja, te ne daju nikakav zaključak i relevantnu podlogu na temelju koje bi se mogla provesti konstruktivna rasprava. Prema njezinom mišljenju radi se o bilješkama, bez argumentacije, pa je predložila da se Vijeće fokusira na ono što predstoji, plan za jesensku shemu. Gosp. Mesarić također je izrazio dilemu glede izvješća i određenja spram njih. Neke stvari s kojima nisu zadovoljni spominju i neki članovi Vijeća. U kojoj mjeri spomenuti izvještaji mogu zadovoljiti sve te prigovore i primjedbe pa da budu prihvatljivi, to je vrlo teško raspoznati. Što znači ako Vijeće izvještaj ne prihvati? Čeka li Vijeće novi izvještaj za neko vrijeme. Njemu se čini da su ovi izvještaji odraz programa kakav on jest, sa svojim plusovima i svojim minusima. Ne vidi da podnositelji izvješća to mogu drugačije napisati drugi ili treći put. Gđa. Novak-Srzić je, vezano za izneseno, istaknula da su u Izvješću IP-a HTV-a u prvih šest mjeseci istaknute upravo one emisije koje su na sjednicama Vijeća u tom razdoblju dobivale pohvale članova Vijeća i koje su zbog tih razloga i zadržale svoje mjesto u programskoj shemi do kraja godine. Gosp. Grgić predložio je da navedena izvješća Vijeće HRT-a primi na znanje, a slijedom svih dilema koje su vezano za njihovo prihvaćanje iznesene u raspravi. Gosp. Mesarić i gđa. Šovagović-Despot su glede provedbe donesenih programskih usmjerenja ukazali i na probleme nepridržavanja zacrtanog i iz razloga financijske naravi, a što je posebno i naznačeno u sklopu Dramskog programa. Naime, kako je istaknula gđa. Šovagović-Despot, u Programskom usmjerenju za 2009. godinu jasno stoji da će se povećati novčana sredstva u prosjeku 15 do 25% u 2009. godini za Dramski, Znanstveno-obrazovni, Dokumentarni, te za programe za kulturu, djecu i mladež što zbog rastuće gospodarske krize nije napravljeno, odnosno rebalansom su smanjena najavljena povećanja. Gosp. Sutlić je, reagirajući na iznesene navode, istaknuo da situacija u kojoj svi živimo pa i zahtjevi koji idu prema HRT-u, idu za racionalizacijom poslovanja, optimizacijom na svaki način, smanjivanju broja ljudi boljim korištenjem kapaciteta, umnogostručivanju proizvoda tamo gdje instalirana snaga to omogućava. U tom smislu unutar HRT-a pokrenute su određene aktivnosti i one daju određene rezultate. Ono što je u konkretnom slučaju važno znati, to je da Dramski program i novac u ovom slučaju nemaju apsolutno nikakve veze. Glavna tema Programa na kojem je dobio mandat ovoga Vijeća sastoji se od povezivanja informativnih kapaciteta u najjači servis u Hrvatskoj, radijskih i televizijskih multimedijskih. Druga glavna točka je – proizvodi trajne vrijednosti. Za proizvode trajne vrijednosti, a tu prvenstveno misli na kvalitetne dramske proizvode, u HRT-u ima dovoljno novaca. Problem je negdje drugdje, a o tome će se razgovarati na tematskoj sjednici.

4

Gosp. Rkman je glede dilema kako glasovati o podnesenim izvještajima predložio da se uvedu kratke, izvanredne sjednice Vijeća na kojima bi članovi Vijeća dobili informaciju, pojašnjenje, onoga o čemu se piše u tisku, kao primjerice informacije da HRT ostaje bez reklama. Takve i slične informacije traže žurno pojašnjenje. U toj situaciji bi članovima Vijeća takve kratke tematske sjednice olakšale praćenje takvih izviješća i prihvaćanje ili ne prihvaćanje ili uzimanje na znanje. Osim toga, predložio je da se zbog dosta dugog vremenskog razmaka održavanja sjednica Vijeća HRT-a na sjednice uvede „Aktualni sat“ za vijećnike. Ima dosta pitanja od građana i kroz taj „Aktualni sat“ moglo bi se riješiti puno problema i dobiti konkretne i jasne odgovore i pojašnjenja. Gđa. Jašić pridružila se konstataciji gđe. Škrabalo da je Izvještaj HTV-a jako loš. U dobro napisanom izvještaju, potkrijepljenom izvještaju, o bilo čemu može se svašta pročitati pa, i to kako ljudi koji su pisali Izvještaj, koji vode nešto, neki projekt, nekakvu instituciju, kakvu imaju viziju, kako vide svoju ulogu i koliko im je zapravo stalo vidjeti da li su ispunili ciljeve i misiju i da li su im korisnici zadovoljni. Iz ovog izvještaja članovi Vijeća nisu dobili nikakve kvalitetne informacije, argumentirane informacije. Konstatacija iz Izvještaja da je program realiziran i pohvala da je to tako, ništa ne znači. Na primjeru ciljeva koje si je postavio Religijski program ilustrirala je besmislenost takvog tipa izvještaja. Gosp. Popijač je slijedom svega iznesenoga u raspravi predložio da se da Izviješće o provedbi programskoga usmjerenja HR-a i HTV-a u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. pošalju na doradu. Da se pored taksativnog nabrajanja realiziranih emisija i programa, i svega onoga što je navedeno, napravi i jedan kraći dokument koji bi govorio i o ostvarenim ciljevima i onome što su članovi Vijeća u raspravama o programu govorili o razini pojedinih emisija. Izvješće treba dati odgovor postoji li zacrtana kvaliteta realizacije pojedinog programa. Statutom je utvrđena obveza direktora program i glavnih urednika IP-a HR-a i HTV-a da dva puta godišnje Vijeću podnose izvješća o provedbi programskih usmjerenja, pa a u tom smislu nema problema da se dostavljena izvješća dorade u nekom roku. Želja je članova Programskoga vijeća da daju doprinos kvaliteti programa, ali i dokumenata u svezi s tim, iza kojih onda Vijeće može meritorno i stajati. Gosp. Burić i gđa. Novak-Srzić istaknuli su da su u podnesenim izvješćima napisali sve što su mislili meritornim i da nije na njima da daju ocjenu je li i kako programsko usmjerenje realizirano, te da vraćanjem izvješća na doradu, kako je predloženo, neće moći ništa u bitnome popraviti. Gosp. Sutlić je prijedlog gosp. Popijača ocijenio prihvatljivim i predložio da se odredi rok u kojem to treba napraviti, te prekinuti s raspravom. Gosp. Radić istaknuo je da mu nije baš sasvim jasno kakvo se izvješće očekuje, budući da je ovo prvo izvješće s kojim Vijeće HRT-a do sada nije zadovoljno, a da su sva dosadašnja bila u istoj formi, te je zamolio da mu se pojasni što se od njega očekuje. Gđa. Jašić istakla je da Izvještaj treba biti objektivan, što znači da treba sadržavati i stvari u kojima se je griješilo, ili stvari koje su se mogle bolje napraviti. Misli da se cijelo vrijeme pri tome zaboravlja jedna osnovna stvar, a to je da je Televizija tu zbog gledatelja. Programsko vijeće brani interes javnosti, interes gledatelja i na neki način ga promovira, a HRT provodi, sve to zbog tih istih gledatelja. Ne sjeća se da je Vijeće HRT-a u zadnjih 6 godina ikad dobilo informaciju o zadovoljstvu korisnika. Gledanost ne može biti jedini parametar. U Hrvatskoj postoje tri nacionalne televizije. Uvijek trećina gledatelja gleda neku televiziju. Sve se gleda, ali je pitanje da li ljudi koji to slušaju ili gledaju imaju dovoljno izbora. U kojoj mjeri su oni zadovoljni. Gleda li program netko zbog toga jer nema ništa bolje ili postoji neki drugi cilj, koji je HTV ostvario kod tog krajnjeg korisnika. Program mora biti puno više od cilja za pukim emitiranjem i preslagivanjem programa i termina u kojem će neki dragi ili manje dragi urednik nešto uređivati. Program ima puno veći cilj, iz ovog Izvještaja ne može se iščitati koji je to cilj, a kamoli je li on ostvaren. Gosp. Bahtijari založio se je za uspostavu jednog standarda u izvještavanju i u tom smislu prihvaća prijedlog da se izvješća vrate na doradu, jer ljudi koji kreiraju program i kojima je Vijeće prihvaćanjem Programskog usmjerenja dalo povjerenje, moraju shvatiti da su odgovorni za realizaciju tog programa do zadnje minute u pojedinoj emisiji i takav odnos mora jasno biti napisan u izvješću. Njemu forma nije presudna, jer bi u suprotnom mogao polemizirati s nekim formulacijama koje kažu da je HTV najgledaniji i najrelevantniji TV program i sl. Na pitanje što Vijeće HRT-a očekuje od programskoga vodstva HRT-a, ima vrlo jednostavan odgovor: bolji program i prema mogućnosti, dobre, realne i objektivne izvještaje.

5

Što smatra dobrim i što smatra lošim i što smatra promašajima nebrojeno je puta izrekao na sjednicama Vijeća, da se ne ulazi u zaključke koje je ovoga Vijeće donosilo o pojedinim emisijama, pojedinim programima, o pojedinim ljudima itd. Stoga, možda je način da se za mjesec dana ili kroz neko vrijeme objektivnije, kroz još neke pokazatelje, bez ovog dizajna, raspravi o tome koliko je primjerice središnji Dnevnik informativna emisija, koliko ispunjava svoju funkciju, kako ga uspoređivati s dnevnicima drugih televizija. To isto važi i za druge emisije. Pravo je članova Programskog vijeća primijetiti da neke stvari ne štimaju i da ima u zadnje vrijeme sve više primjera da Prvi i Drugi program jedan drugome konkuriraju sa istim sadržajem u isto vrijeme. Sve su to stvari koje utječu i na gledanost, ali i na utjecaj Hrvatske televizije, a pravo je i obveza Vijeća HRT-a da to uočava. Nakon svega iznesenoga u raspravi, na prijedlog predsjednika Vijeća HRT-a, jednoglasno je zaključeno kako slijedi: Izviješća direktora programa i glavnih urednika informativnih programa HR-a i HTV-a o provedbi programskih usmjerenja HR-a i HTV-a za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2009., Vijeće HRT-a vraća podnositeljima izvješća na dopunu, sukladno svim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi. Rok za podnošenje novih izvješća je 15 dana. Ad. 4. Gg. Radić i Kumbrija ukratko su informirali Vijeće HRT-a o planu realizacije Programskoga usmjerenja HR-a do kraja 2009., te istaknuli da se isto planira realizirati kako je bilo i doneseno. Gosp. Radić izvijestio je o promjenama koje će se dogoditi na Drugom i Trećem programu do kraja godine, zbog planiranja sezona glazbenog programa, a koje potpuno zaživjeti u 2010. stvarni. Dao je iscrpnu informaciju o otkazima dugogodišnjim vanjskim suradnicima, a konkretno o otkazu Danijelu Dragojeviću, te problemima koji u vanjskoj suradnji nastaju zbog mjera štednje. Izrazio je sumnju da će HR u zadanim financijskim okvirima moći ispuniti sve programske zadaće. Gosp. Mezlić, ravnatelj HR-a, je glede izraženih sumnji direktora programa HR-a, istaknuo da u ovom trenutku ne vidi nikakvog razloga za izražene sumnje. U raspravi o iznesenome gosp. Mesarić i gđe. Šovagović-Despot i Škrabalo istaknuli su značaj Trećeg programa HR-a, njegovu kvalitetu, te vrijednosti koju HR ima kroz vanjsku suradnju sa istaknutim pjesnicima, književnicima, i raznim drugim autorima i založili se da se na takvoj vrsti suradnje ne traže uštede, jer one nisu prevelik trošak, te su od ravnatelja HR-a i Ravnateljstva HRT-a zatražili da posvete punu pozornost osiguranju primjerenih sredstva za normalno funkcioniranje programa HR-a, a to poglavito s osnova izraženih sumnji gospodina Radića o mogućnosti realizacije svih programskih sadržaja u zadanim financijskim okvirima. Gosp. Popijač podsjetio je članove Vijeća HRT-a da je prilikom donošenja rebalansa Financijskog plana HRT-a za 2009., od strane odgovornih, kako za poslovanje, tako i za program, članovima Vijeća, na izričit upit dano jamstvo da rebalans neće imati utjecaja na programske sadržaje i realizaciju programskih usmjerenja HR-a i HTV-a do kraja 2009. Budući da je i na današnjoj sjednici ravnatelj HR-a potvrdio tada dano jamstvo, ne vidi nikakvog razloga za neke posebne zaključke na tu temu. Što se tiče rasprave o financijskom stanju HRT-a, to je točka sljedeće sjednice Vijeća, kada će na dnevnom redu biti izvješća o poslovanju HRt-a u prvih šest i devet mjeseci 2009., iz kojih će članovi Vijeća dobiti informaciju o tome kako su i za koje namjene i u kojim iznosima potrošena planirana sredstva za 2009., a ono što je posebno zanimljivo članovima Vijeća HRT-a, kako su ta sredstva potrošena u odnosu na programske zadaće HR-a i HTV-a. Gosp. Sutlić istaknuo je da kreativni vanjski suradnici nisu upitni za HRT i bez njih ne bi bilo programa HR-a i HTV-a u punoj kvaliteti, no, problem je u restrukturiranju HRT-a i rješavanju svega što predstavlja objektivno opterećenje, zbog čega dolazi do potrebe štednje u svim segmentima, pa i segmentu vanjske suradnje. Što se tiče Trećeg programa HR-a on je za njega, a i vodstvo HRT-a strateški proizvod i skup vrijednosnih sustava i njegova budućnost ne dolazi u pitanje ukoliko ovo vodstvo dobije punu podršku za provedbu reformi u dijelu HRT-a koji nije programski. Ako se usporede sredstva koje u EU od pristojbe dobiva radio, onda se može konstatirati da HR za svoju djelatnost dobiva pristojna sredstva. Što se tiče

6

„slučaja“ Dragojević o njemu je, kao glavni ravnatelj HRT-a saznao iz novina, a mišljenja je da je u pitanju bio oportunizam u provedbi zaključka. Gosp. Popijač suglasio se je s glavnim ravnateljem HRT-a da se sva ova pitanja neće moći riješiti bez dubokog restrukturiranja HRT-a i da to neće moći proći bez Vijeća HRT-a, jer su ta pitanja duboko u svezi s programom, ali do sada Vijeće, osim poziva da dade podršku vodstvu HRT-a za te aktivnosti, nije dobilo strateški plan transformacije. Dok toga nema, nije mu jasno za što Vijeće vodstvu HRT-a treba dati podršku. Gosp. Burić i gđa. Novak-Srzić ukratko su izvijestili kako je planirana provedba programskoga usmjerenja HTV-a do kraja 2009. (jesenska shema), uz posebno obrazloženje zbog kojih neke od planiranih emisija neće naći svoje mjesto u toj shemi, a proizvodnja kojih emisija, serija je odgođena za sljedeću godinu. Gđa. Škrabalo izrazila je zadovoljstvo s činjenicom da su neke od vrlo kvalitetnih i gledanih emisija, kao što su „Dossier. hr“, „Paralele“, „Proces“ našle u prime timeu, budući da one svojom kvalitetom zaslužuju to mjesto. Zamolila je odgovor glavne urednice IP-a HTV-a vezano za emisiju „Latinica“, koja nije previđena u jesenskoj shemi, koji je supstitut za tu emisiju, budući da se radi o emisiji koja ima format najbliži malom čovjeku po temama koje otvara i način na koji ih obrađuje. Gosp. Popijač, je tragom činjenice da je predsjednička kampanja za izbor Predsjednika RH već započela, zapitao hoće li HRT donijeti posebna pravila za praćenje te kampanje, odnosno drži li se HRT u sadašnjem praćenju predsjedničkih kandidata odredaba Etičkoga kodeksa. Naime, evidentno je da su do sada najavljeni predsjednički kandidati duboko u kampanji i da HRT ima obvezu jednakog tretiranja svih kandidata, te da će zadaća Vijeća HRT-a biti da posebnu pozornost obrati na objektivnost i nepristranost informacija kada su u pitanju ti kandidati. Gđa. Šovagović-Despot založila se je za vlastitu proizvodnju dramskih serija, jer dosadašnja praksa dokazuje da HTV u vlastitoj produkciji radi vrhunske dramske serije kao što su „Stipe u gostima“ i „Odmori se, zaslužio si“ i da ne treba ići u koprodukcije čiji je tijek upitan. Zapitala je što je sa serijom o Domovinskom ratu, koja bi trebala ići u sklopu Dramskog programa. Gosp. Grgić zapitao je što je sa dvije najavljene dokumentarne serije o Titu, A. Vrdoljaka i L. Zafranovića, te serijom o raspadu Jugoslavije, L. Mitrovića. Istaknuo je da je, u najmanju ruku, čudno da je gosp. Mitrović protiv HRT-a vodio dugogodišnji sudski spor, a da mu je nakon toga dano da radi seriju. Izrazio je nezadovoljstvo s terminom emitiranja Poslovnih vijesti. Gđa. Jašić napomenula je da se serija o raspadu Jugoslavije nalazi već šest godina u programskome usmjerenju HTV-a, od kada je ona član Vijeća, a što opet dokazuje njezinu tvrdnju iz točke 2. ove sjednice. Gosp. Burić izvijestio je da su serije o Titu pri završetku i da se njihovo emitiranje planira za početak sljedeće godine, a da je završena i serija o raspadu Jugoslavije, međutim, prije početka njezina emitiranja trebalo bi riješiti još neke sporne situacije s autorom, gosp. Mitrovićem. Predsjednik Vijeća HRT-a je, nakon svega iznesenoga, zaključio raspravu po ovoj točki dnevnoga reda i od odgovornih za program HR-a i HTV-a zatražio da u buduće vode računa o obvezi da na vrijeme daju informacije i obrazloženja Vijeću HRT-a ukoliko dolazi do bilo kakvih odstupanja od zacrtanog u programskim usmjerenjima HR-a i HTV-a (prestanak emitiranja nekih emisija ili uvođenje novih). Ad. 5. 5.1. Na prijedlog predsjednika Vijeća HRT-a jednoglasno je imenovana radna grupa

za izradu Izvješća o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom o HRT-u u programima HR-a i HTV-a za razdoblje od 14. listopada 2008. do rujna 2009., u sljedećem sastavu: 1. Marina Škrabalo 2. Siniša Grgić 3. Hašim Bahtijari

7

Zadaća je radne grupe da u što je moguće kraćem roku Vijeću HRT-a dostavi nacrt navedenoga Izvješća.

5.2. Gđa. Jašić zamolila je glavnoga ravnatelja HRT-a da Vijeće HRT-a izvijesti glede

kaznene prijave koju je uputila grupa novinara protiv njega državnom odvjetništvu, a koju su primili i svi članovi Vijeća HRT-a. Istu informaciju zatražio je i gosp. Popijač. Gosp. Sutlić izvijestio je Vijeće HRT-a da je odmah po dobivanju kaznene prijave Ravnateljstvo HRT-a od Državnog odvjetništva zatražilo hitno djelovanje, to tim više što dokument na temelju kojeg je podnesena kaznena prijava ne postoji u HRT-u, da se očekuje nalaz komercijalne revizije glede poslovanja HRT-a u 2008. i da je u HRT-u trenutačno Državna revizija, koja bi sa radom trebala završiti do polovice listopada 2009. Nakon svih provedenih postupaka Vijeće HRT-a dobit će službenu informaciju o sudbini kaznene prijave.

Dovršeno u 14.30 sati

Zapisnik sastavila:

Jadranka Šaško Tajnik Vijeća HRT-a

Predsjednik Programskoga vijeća HRT-a

Đuro Popijač

8

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 70/09 Izvadak iz fonograma 70. sjednice Programskoga vijeća HRT-a (15. rujna 2009.) točka ad. 2. (Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom) POPIJAČ: Prelazimo na 2. točku dnevnog reda: „Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom)“. Molim vas, direktori programa Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije i glavni i odgovorni urednici informativnih programa da nas uvedete u ovu točku. RADIĆ: Dobar dan! Pozdravljam uvažene vijećnike i članove Programskoga vijeća, kolege novinare i suradnike. Dakle, od zadnje sjednice pa sve zaključno do 7. rujna Hrvatski radio je emitirao po, uvjetno mogu reći, ljetnoj shemi. Iako je to bila nešto omekšana. Mi u stvari objektivno imamo jednu shemu. Osnovni kostur zadržavamo cijelu godinu samo tijekom ljeta iz niza razloga, između ostalog, i financija a i zbog toga jer želimo na neki način prezentirati lakše sadržaje malo smanjimo uvjetno onaj govorni dio, tako da je Drugi program Hrvatskoga radija bio uglavnom u funkciji obavještavanja stranih i domaćih turista. Najvećim dijelom su bile prometne servisne informacije, na nekoliko jezika, zatim turizma, glazbe. Mi smo jedinstveni primjer radija u Europi, ja mislim, čak i u svijetu koji na toliko jezika emitira vijesti. Dakle, na njemačkom, engleskom, talijanskom, češkom jeziku. Imamo specijalnu emisiju koju radimo u suradnji s češkim jezikom, jedan magazin za češke turiste. Treći program Hrvatskoga radija koji je sastavljen od Kulturno znanstvenog, Dramskog i Redakcije ozbiljne glazbe najvećim dijelom puni njegov sadržaj. Smatrali smo da tijekom ljeta možemo reprizirati neke najvrjednije sadržaje koji zaslužuju da budu reprizirani iz jednostavnog razloga jer najveći dio naših slušatelja vjerojatno nije uspio te sadržaje konzumirati tijekom godine pa je dobra prigoda da tijekom ljeta im to ponovno omogućimo. Jedan dio programa smo tako i reprizirali u sklop Dječjeg i obrazovnog programa. Često o tome razmišljamo. Šteta je radio je ono što čujete, otišlo je, nema više povratka iako nam nova tehnologija omogućuje da iznova i na drugim platformama prezentiramo sve najvrednije sadržaje koje smo proizveli pa tako u tom smislu ćemo i taj problem riješiti uskoro jer smo potrošili jedno određeno vrijeme da pripremimo Stream 3 koji bi bio sastavljen od najvrjednijih proizvedenih sadržaja Kulturno-znanstvenog, Obrazovnog i Dramskog programa i u sklopu Stream 3 mi smo spremni tehnički i programskih, uskoro će biti pokrenuta, ali to ću kasnije reći u onom dijelu koji se odnosi na informaciju o provedbi Programskog usmjerenja HR-a do kraja 2009. godine. Glazbeni program realiziran u nizu izravnih prijenosa i snimanja koncerata. Bili smo odlično povezani s Dubrovačkim ljetnim igrama. Više-manje smo snimili sve na Dubrovačkim ljetnim igrama, a neke smo događaje i prenosili izravno. Od 7. rujna emitiramo po postojećoj shemi koja je prihvaćena od ovog Programskog vijeća na početku ove godine. POPIJAČ: Hvala. KUMBRIJA: Pozdrav svima. Samo ću taksativno podsjetiti na najvažnije teme i događaje od prošle sjednice kojima se bavio IP Hrvatskoga radija: Prvi potezi nove premijerke Kosor; Krizni porez, povećanje PDV-a i rebalansi proračuna; Privatizacija brodogradilišta; Kriza u gospodarstvu; Nelikvidnost i uvjeti poslovanja u Hrvatskoj; Intenzivno praćenje turističke sezone koja nas je pozitivno iznenadila; Zakoni o umjetnoj oplodnji i zabrani pušenja. Na vanjskopolitičkom planu u središtu pozornosti, naravno, odnosi sa Slovenijom i deblokada hrvatskih pregovora s Europskom unijom. I, naravno, ljeto je vrijeme velikih kulturnih događaja, tako da su novinari Hrvatskoga radija intenzivno izvješćivali s Pula film festivala, Dubrovačkih ljetnih igara, Splitskog ljeta, Riječkih ljetnih noći, Međunarodne smotre folklora, U2 u Zagrebu, Rachlin i prijatelji u Dubrovniku, i zadnji događaj na kojemu smo bili su 11. istambulski bijenale. Hvala lijepa. POPIJAČ: Zahvaljujem. Gospodine Buriću, izvolite. BURIĆ: Hvala lijepa. Pozdravljam cijenjene vijećnike i sve nazočne. Ljetna shema Hrvatske televizije kako je i najavljeno emitirana je po planu zadanim Programskim usmjerenjem.

9

Hrvatska televizija je i u ljetnoj shemi ostala uvjerljivo najgledanija televizija u Hrvatskoj. Posebno veseli činjenica da je to postignuto između ostaloga i emitiranjem velike količine ovih kulturnih, obrazovnih, dokumentarnih i sličnih sadržaja. Naime, ovo ljeto smo imali vrlo intenzivne programske prijenose i Dubrovačkih ljetnih igara, otvaranja Splitskog ljeta. U nekoliko navrata smo imali izravne prijenose iz Dubrovnika od Hamleta na Lovrijencu preko Beethovenove 9. simfonije u prime-timeu. Zatim, emitirali smo nedjeljom popodne domaće arhivske dramske serije koje su vrlo dobro bile prihvaćene od gledateljstva, od javnosti. Zatim, naglasio bih 3 termina dnevno dokumentarnih filmova, domaćih, naših, HTV-ovih. Ujutro, kasno popodne i kasno navečer što je isto tako bilo jako dobro prihvaćeno od gledateljstva. Naravno, standardno vrlo gledano i vrlo uspješni prijenosi sportskih budući da je ljeto, odnosno kraj ljeta uvijek intenzivan u sportskom svijetu. Tu smo isto tako barem što se gledanosti tiče polučili izvanredne rezultate. Da ne duljim, program između dvije sjednice, odnosno ljetni program, ljetna shema provedena je po planu. Rezultati su više nego zadovoljavajući i naglasio bih isto tako i emitiranje kroz cijelo ljeto emisije Hrvatska uživo što je do sada po prvi put da se jedna emisija koja u principu pripada isključivo zimsko-proljetnoj shemi emitirala i cijelo ljeto. Ona je prilagođena za ljetu. Bilo je tu i zabavnih sadržaja. Međutim, ono što je bitno zadržali smo i njezin informativni karakter tako da naši gledatelji nisu ostali uskraćeni za vrlo važne i ažurne informacije na medijskom prostoru. Hvala lijepa. POPIJAČ: Gospođo Hloverka, izvolite. NOVAK-SRZIĆ: Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Evo, ukratko. Informativni program HTV-a ovoga ljeta gotovo da nije imao ljetnu stanku koja je inače godinama bila uobičajena. Mi smo proizvodili doista sve sadržaje koji se inače nalaze u jesenskim i zimskim shemama. Imali smo neke novije formate prilagođene ljetu ali u sadržajnom smislu pokrili smo sve ove događaje o kojima je i kolega Kumbrija govorio. Dakle, promijene u Vladi, nove zakone oko kojih se vodila polemika, najave štrajkova, vanjsku politiku, gospodarstvo, kroz razne sadržaje. Hrvatsku uživo je spomenuo Domagoj Burić. Mi smo tu emisiju zadržali. Umjesto „Otvorenog“ išao je Treći dnevnik koji je pokazao izvanredne rezultate u smislu gledanosti i u smislu vjerodostojnosti pravodobnog informiranja o svim najaktualnijim dnevnim događajima tijekom ljeta. Posebno smo posvetili pažnju turističkoj sezoni s obzirom na najave loše sezone. Tu smo posebnu pažnju posvetili. Boje turizma je specijalizirana emisija koja je bila izvanredno gledana, ali i u ostalim informativnim emisijama smo se bavili turizmom što je kolega Kumbrija rekao za radijske kolege, mi smo isto tako pratili i na informativnoj razini sve važne kulturne događaje koji su se događali u zemlji. Preko ljeta smo kao Informativni program i dalje zadržali našu vodeću poziciju u smislu gledanosti. Tako da mislim da smo se doista jako trudili ovoga ljeta zadovoljiti pažnju gledatelja i mislim da smo donekle u tome uspjeli. Naravno, bilo je i nekih grešaka. U našem poslu je to uobičajeno ali sve u svemu Informativni program HTV-a je prilično zadovoljan ljetnom sezonom. Hvala lijepa. POPIJAČ: Zahvaljujem uvodničarima. Kolegice i kolege članovi Vijeća, izvolite. Gospodin Mesarić prvi. MESARIĆ: Naravno ja ću početi o svome, a to je kultura i uvijek imamo, evo već četvrtu godinu imamo situaciju nakon ljetne sheme da ja izražavam svoje zadovoljstvo kako se ta kultura na televiziji prati kojim kvantitetom i kvalitetom i uvijek na kraju se pitam zašto se to barem djelomično i kroz ostali dio godine tako ne događa jer su kulturna zbivanja jednako intenzivna bez obzira što nema festivala. Ali, ovo što je opet i ovo ljeto funkcioniralo, a to su prijenosi s Dubrovačkih ljetnih igara, direktni prijenos Hamleta uopće ne ulazim u sve kontraverze i kontradikcije koje su se oko te predstave digle ali je to bio jedan kulturološki vrijedan pokušaj Televizije da direktno prenese jednu predstavu. Možda je u tim diskusijama oko predstave, ne znam iz kojih razloga, to je malo prigovor Informativnom programu, čula se u Trećem dnevniku, odnosno u informativnim emisijama samo jedna strana, strana koja prigovara uopće kažem, ne ulazim što je točno što je netočno. Ne uključujem svoje osobno mišljenje o predstavi ali mislim da je isto tako bi bilo dobro da su se uključili i ljudi kojima su prigovori bili upućeni. Tako da je u tom inače jednoj seriji jako dobrih Trećih dnevnika, moram priznati, koji su se usred ljeta pojavili s nekim sugovornicima i tako, da je tome spadalo i to. Koncerti, sve pohvale Radiju koji je te koncerte prenosio, što je sjajno. No, na Radiju kultura štima, po meni, i o tome smo puno puta govorili ali ovi baš prijenosi koncerata s Ljetnih igara klasične glazbe gdje je Radio maksimalan u svojoj funkciji. Repriza dramskih serija, isto nešto vrijedno jer koliko sam malo uspio provjeravati bez obzira što su godišnji

10

odmori ljudi su to gledali. Hoću reći da je hrvatska dramska serija nešto što uvijek izazove interes i to nam može biti neki poticaj kako ćemo pokušati to organizirati na jednoj zavidnoj i za nas zadovoljavajućoj razini i dalje u životu. Apostrofirao bih jednu sjajnu emisiju, a to je emisija „Hrvati i kršćanstvo“ uz opet mali prigovor da ide jako kasno, u pola 12. Pošto je bilo toliko razgovora o Hrvatima i kršćanstvu mislim da jedna ovakva emisija koja na jedan studiozan i vrlo ozbiljan način pokušavala ispripovjediti odnose Hrvata i kršćanstva bez zauzimanja ikakve strasne ili pogrešne pozicije jer ona je napose na jednoj povijesnoj analizi i kontekstu pokušala objasniti gdje je i što je to kršćanstvo iz čega bi se isto dalo zaključiti zbog čega imamo i problema koji na toj razini nastaju. Što smo mi? Jesu li Hrvati kršćanski narod? Kako su što su? No, ovakva jedna emisija bar dobro uputi sve one koji misle drugačije ili misle za ili protiv sasvim svejedno. Apelirao bih da se ta emisija, s obzirom da je išla u ljetu, reprizira u nekom boljem, prime-timeu ako je moguće jer mislim da je jako potrebna i vrijedna da je ljudi vide. To su plusovi. Sada se moram vratiti na nesretni šport. Čitam, nadam se da i vi čitate ovo što dobivamo od Službe za gledatelje. Pa zar je moguće da je ovaj Športski program izvan vaše kontrole? Pitam sve. Pitam ravnatelja, pitam, zar je moguće da je Športski program izvan vaše kontrole? Jer ljudi tamo govore isto što govorim i ja. Onda sam ja već mislio da sam ja bedast jer ja sam pasionirani gledatelj športa i sad sam se ja nešto narogušio i sada ja vidim tamo gdje i nema, neću reći koju riječ, ali ljudi uporno pišu. Pišu ono o čemu smo tu nekoliko puta govorili. Pišu o razini govora. Pišu o sukomentatoru koji nepotrebno brblja nepodnošljivo. Ja ću sada tu pitati. Nisam dugo to htio. Kada ćemo razgovarati o novcima o Trećem programu, koliko to sve košta. Ja ću tražiti koliko je to novaca jer se govori o restrikcijama o ukidanju emisija, a mislim da se u športu nešto netočno događa. Onda, tu smo lijepo zaključili da hoćemo emisiju „Volim šport“. Vidjet će se mali športovi nedjeljom popodne. „Volim nogomet“ smo smatrali mi, ili ja osobno, da je ta emisija pomalo nepotrebna jer ova naša liga na livadi s kukuruzom i kravicama u drugom planu ne zaslužuje toliko sati televizijskog termina. Ali, vidi vraga, sad ide „Volim nogomet“ u subotu navečer, ni manje ni više nego od nedjelje popodne u subotu navečer. To su meni neke potpuno nejasne stvari. Onda, na stranu, sad ja opet moram, ove utrke gledamo nepodnošljivo, to nitko ne gleda, rekli ste da će to biti s tim ciklusom neka drukčija situacija i druga shema ali opet ljudi sad mene pitaju, a i pitaju vas na tom portalu ako čitate zašto nije prenošen teniski meč našeg Čilića koji je odigrao jedan izvrsni meč, prije tog tenisa je bilo koliko hoćemo sad ga uopće nema. To je jedan cijeli niz problema, onda ljudi pitaju zašto naši komentatori, recimo, kad prenose košarku se odnose cinično prema našoj reprezentaciji. Dakle, zašto se stvari privatiziraju do neke neslušljive razine. Prenosi, reci ovo ti je igrač, a nemoj kritizirati da ne valjamo, valjamo pa znamo kakvi smo. Ovo sve što sam rekao izvolite pogledati unatrag mjesec dana što pišu gledatelji. Oni su vrlo razumni ne vrijeđaju, zagovaraju, hvale, pitaju, prigovaraju, ja sam se samo na jedan mali dio koncentrirao. Ovo što sam govorio u kulturi je tamo evidentno. Dakle, nisu to sad nasumce ili slučajna promišljanja gledatelja i njihovi prigovori ili pohvale nego je to očito, to sve ima pokriće i razloga u programu koji gledamo. Mi smo imali sastanak sa Službom za jezik i govor. Ta služba se sjajno postavila. Organizirani su neki seminari. Napravljen je ogroman korak. To je izgledalo perfektno. Da nakon toga u športskom programu se i dalje melje, krivo izgovaraju strana imena da ne govorim o naglascima. Pa ja sam neki Zagrepčanin. Ja isto ne znam reći: Drava, Sava. Kod mene je sve Drava, Sava, nemam dužine, ali imam uho. A neka televizija barem minimalno, ne tražim da se govori k'o u Glembajevima što sam s dragom Suzi jednom polemizirao. Ma ne pada mi na pamet. Ali barem da se ne izgovara krivo da nisam Žunimir, da nije Sazuna i mislim ovakve stvari. Oprostite Suzana što Vas rabim. Mislim, ja, evo zadnji put govorim o športskom programu nakon što sam govorio ovaj pozitivni dio, pardon, plus Sportskom programu da su jedan fenomen uspjeli uhvatiti, a to je da se prenosio hokej Medveščak i Jesenice. U Zagrebu se pojavio, ja volim hokej, eto mene sada opet tu. Ja sam bio na toj utakmici. Ta atmosfera osim malo ovog nekog groznog folklora koji mi ide na jetra, ali ja to neću naglas spomenuti jer je on potpuno nevažan tko igra i s kim igra. Igraju li Nijemci i Austrijanci, ali vrlo malo, ostalo je bilo na takvoj razini. Osim toga na toj utakmici su bile obitelji. To dugo nisam vidio u Zagrebu i čuo sam da su kamere registrirale da se vidi cijela obitelj: otac, mater, dvoje male djece. Dakle, da se u Zagrebu na športsku priredbu omogući i vrati obitelj. To je nekoć bilo i u Maksimiru, a sada se ljudi tamo boje ići od uzvika, od ponašanja od svega da ne govorim što. Dakle, jedne totalne necivilizirane atmosfere koja vlada. To je Televizija pokazala, pokrila jedan kao manje atraktivan šport i

11

onda je sve bilo smješnije i time završavam jer sam sve rekao, da cijeli taj projekt Medveščaka u kojem igra nekoliko sjajnih igrača Kanađana hrvatskog podrijetla, John Hecimovic, Andy Sertich i još neki drugi, da to košta manje nego budžet nogometnog kluba Zagreb koji je meni dragi klub bio pogotovo iz doba pokojnog Tomića, klub iz ulice pjesnika. Ali taj je klub danas ništa, a on ima veću dotaciju i ima tri i pol gledatelja i potroši rasvjete više nego ovo, ali to je sada neki drugi par rukava. Dakle, pohvaljujem da je hokej poduprla Televizija, da je dobro reagirala i točno sa svim ovim športsko-kulturološko-sociološkim momentima koje sam rekao. Hvala. POPIJAČ: Zahvaljujem. Izvolite. JAŠIĆ: Hvala. Neću o ljetnoj shemi da ne duljim u ovoj raspravi. Nekoliko kratkih stvari. Prvo, u posljednje vrijeme sam jako puno slušala Hrvatski radio Prvi program i ovdje želim javno reći da apsolutno čestitam i podržavam Znanstveno-obrazovni program Hrvatskoga radija. Svaka emisija koja se sluša je jako edukativna i tu vrstu sreće koju sam osjećala nakon slušanja takvih emisija rijetko kad mogu doživjeti gledajući Televiziju. Tako da, evo, apsolutno – bravo! Što se tiče Televizije htjela bih govoriti o nekoliko stvari, ne znam da li već mogu o tome tako govoriti s obzirom na tek prvi dan, jučer, kad se emitirala, recimo to tako, shema Informativnog programa. Na ono što sam dobila dojam nakon gledanja jučerašnjeg Dnevnika i Otvorenog i da je Dnevnik iz nekog razloga postao gotovo emisija „uživo“ radi javljanja u živo da bi se javljalo „uživo“, a da je Otvoreno postalo dnevni magazin. Dakle, dnevni magazin u kojem se komentiraju aktualne dnevne teme u jednim puno kraćim formama. Mislim da je takvom koncepcijom Otvorenog HTV izgubio na onom informirati jer informiranje nije samo čitanje vijesti koje su se dogodila ili komentar nekog sudionika toga događaja nego informirati znači i pokazivati građanima što je iza toga, različite strane. Dakle, dublje obrađivati određene teme. Ja ne mislim da su nekakve dvije specijalizirane emisije poput „Lica nacije“ ili ne znam tko se još bavi političkim fenomenima da je to dovoljno. Mislim da je Otvoreno kakvo god da je bilo zadnjih nekoliko godina imao tu svoju važnost upravo u tome što je dozvoljavao jednoj vijesti da ona postane nešto drugo, nešto dublje neki zakonski prijedlog, nekakva nova događanja u društvu ipak su mogla biti dublje prodiskutirana što mislim da onda ono stvarno – informirati – dobiva malo dublji značaj. Također gledajući jučerašnji Dnevnik i vijesti koje su trajale predugo pa vijesti koje su trajale prekratko pa greške i tako dalje, zanimljiva autorska inovacija, cijeli koncept. No, mislim da je napravljena još jedna inovacija. Ostale tv kuće u svijetu u Dnevnik stavljaju lice kojem se vjeruje, a HTV je postavio lice kojemu se ne vjeruje. Zaista ne znam što bih zaključila kakva je intencija bila ovim promjenama i zapravo je li ono što ovo Vijeće ovdje priča i diskutira u zadnjih nekoliko godina uopće ima smisla. Na kraju što se tiče programske sheme također još jedna stvar - „Volim nogomet“ – ja sam se trudila pronaći u shemi za 2009. godinu emisiju koja se zove „Volim nogomet“ a koja se emitira na jesen. Takve emisije nema. U programskoj shemi piše da emisija „Volim nogomet“ traje do kraja sportske sezone 2008./2009. Dakle, meni je sada malo čudno jer nismo dobili informaciju koju smo očekivali. Informaciju o programskoj shemi koje su sve emisije uvedene, a da to u shemi ne piše, a koje su sve emisije ukinute, a koje stoje u programskoj shemi kao emisije koje će se emitirati cijele godine. Dakle, mi tu informaciju nemamo, a to što sada govorim a ne na 4. točci dnevnog reda kada će se razgovarati o jesenskoj programskoj shemi je stoga što je ta shema programska shema već počela pa je već nekoliko dana iza nas, smatram da se te dvije točke dnevnog reda i preklapaju tako da ću na 4. točci dnevnog reda govoriti više o samoj jesenskoj programskoj shemi. POPIJAČ: Hvala lijepa. Izvolite, gospodine Bahtijari. BAHTIJARI: Ja ću isto detaljnije govoriti pod točkom ostvarenje Programskog usmjerenja u prvoj polovici ove godine, a sada za ovaj dio samo dvije stvari od kojih je prva pitanje gospođi Novak-Srzić koja je rekla izvještavajući o programu emitiranom između dvije sjednice na samom kraju je rekla da je bilo i nekih grešaka u Informativnom programu. Moje pitanje glasi, možemo li čuti o kojim je greškama riječ i što se poduzelo da takvih grešaka ne bude ili da ih bude manje u sljedećem razdoblju da ja ne bih sada govorio o istim greškama koje ste možda uočili ili otklonili pa ako možete nešto više reći o tim greškama konkretno. Htio bih reći, odnosno iskazati svoje nezadovoljstvo činjenicom da se nastavlja s praksom kvazi javljanja „uživo“. Mislim da smo na to upozoravali već nekoliko puta. Navodili smo konkretne primjere. Međutim, kao da se ništa nije dogodilo s tom praksom se nastavlja i dalje a po mojem skromnom mišljenju se na taj način angažiraju značajna financijska sredstva,

12

angažiraju se ljudi a zapravo se u samoj kvaliteti informacije koja se na taj način prezentira se ništa ne dobiva. Dakle, javljanje „uživo“ mora imati svoj nekakav cilj. Mora imati sadržaj koji je razlogom da se u Dnevniku, u nekoj drugoj emisiji gledatelji odvedu na mjesto događanja da im se pruži informacija od relevantne osobe koja u tom trenutku zna više nego ljudi u studiju ili ljudi koji sjede pred televizijskim ekranima. Dugo bi trajalo da navodim primjere tzv. javljanja „uživo“ koji zapravo ništa ne znače. Sjetite se samo da je bila redovita praksa kod većih poskupljenja goriva, da se u Dnevnik direktno uključivao novinar koji je stajao ispred benzinske crpke ili ispred zgrade INA-e. Na takve stvari smo ukazivali, međutim, to se i dalje nastavlja. Prije dva dana ili prije jedan dan ste imali nakon afere u kojoj je sudjelovao i koja je sinoć riješena Darko Marinac član uprave, imali ste javljanje „uživo“ ispred zgrade predstavništva „Podravke“ u Zagrebu u kojoj zapravo ništa nije na neki način podiglo kvalitetu odnosno razinu informiranja u tom trenutku. Imali ste kada je bilo nekoliko afera na Hrvatskim željeznicama, što znači javljanje „uživo“ novinara koji stoji ispred Glavnog kolodvora na trgu gdje je Uprava HŽ-a? Što znači javljanje „uživo“ u Dnevnik na dan utakmice Hrvatska – Engleska novinara koji se uključuje u Dnevnik i koji doslovce kaže da je cijelo poslijepodne bio u hotelskoj sobi i gledao Sky News i da nas onda informira što je na toj televizijskoj postaji vidio. Dakle, da bi gledao Sky News nitko ne treba putovati u London, to može raditi u Zagrebu. Dakle, vidim jednu poveznicu i s poslovnom politikom u ovoj kući. Konačno bi trebalo vidjeti što ljudi kojima se osigurava odnosno omogućava putovanje, isplaćuju dnevnice, što kao proizvod nude Hrvatskoj televiziji, odnosno gledateljima Hrvatske televizije. I takvih je primjera jako puno. Ja samo još jedanput apeliram da se još jedanput u Informativnom programu proba razgovarati o temeljnim kriterijima koje mora sadržavati to takozvano javljanje „uživo“ i da ne trčite u utrci s komercijalnim televizijama koje ipak, ruku na srce, ja teško to priznajem, ali u takvoj novinarskoj formi, u takvom novinarskom obliku ipak gledateljima pruže malo više informacija pa makar i malo više zanimljivosti od Hrvatske televizije. Dakle, neka to budu uistinu javljanje „uživo“ s pravim informacijama ili reducirajte takvu praksu. Evo, toliko sada u ovom dijelu, a više ću razgovarati kada bude ovo o realizaciji. Hvala lijepa. POPIJAČ: Ima li još netko od članova Programskog vijeća? ŠOVAGOVIĆ: Samo sam htjela postaviti jedno pitanje gospodinu Radiću bez obzira što možda ovo ne spada konkretno u ovu točku pod kojom sada diskutiramo. Međutim, mislim da ipak na neki način ima veze s obzirom da je cijelo ljeto više-manje u svim novinama bila jedna informacija o tome da je gospodin Danijel Dragojević dobio otkaz što ja naravno ni u snu nisam mogla povjerovati pa me zanima s obzirom i na Treći program Hrvatskoga radija koji se očito nalazi u velikim poteškoćama barem kako je ovdje nama prezentirano. Pitam što je s gospodinom Dragojevićem i je li moguće i zašto je uopće moguće da se njegovo ime na taj način povlači po novinama i da na taj način saznajemo o njegovoj emisiji. Što se tu zapravo radi, ja bih voljela da se to ovdje javno kaže i da znamo što će biti u buduće s tom emisijom i s gospodinom Dragojevićem i njegovim statusom na Hrvatskoj radioteleviziji, odnosno na Hrvatskom radiju. POPIJAČ: Molim vas, zapamtite ovo pitanje pa ćete na kraju kad iscrpimo sve diskusije. RADIĆ: (NERAZUMLJIVO – BEZ MIKROFONA) POPIJAČ: Dobro. Ostavite sada to ćemo kasnije. Gospođo Janjanin, izvolite. JANJANIN: Dva pitanja. Jedno pitanje za urednicu Informativnog programa, a drugo za gospodina Burića. Radi se o sljedećem. Iz godine u godinu Hrvatska televizija na potpuno neadekvatan, nepotpun, neobjektivan, u krajnjoj liniji besmislen način, a reći ću kasnije zašto mislim besmislen, obilježava godišnjicu Oluje. To su zaista postali već stereotipi u Hrvatskoj televiziji. Neki dokumentarac, pobjednička euforija, prolaz hrvatskih vojnika kroz područje koje je trebalo osvojiti, spajanje s korpusom nekim, predaja i onaj jedan krajnje kičerajski hepening u Kninu koji je zaista jedna velika sramota za sve ljude koji su sudjelovali u Oluji. A ono što fali i što godinama fali je upravo ono što mislim da je hrvatska država i hrvatsko društvo zrelo, a to je da se govori i o tamnoj strani Oluje. Toga nema a mislim da se uz ovaj pobjednički mora ustrajavati ili početi ustrajavati i na ovom drugom dijelu a „zahvalnog materijala“ je sijaset. Tu je kuća Factum koja čini mi se ima u svojoj produkciji jedan sjajan film „Oluja nad krajinom“ ili nekih drugih autora koji jednostavno govore snagom dokumentaristike, sudionika i kažem i o tamnoj strani Oluje a to su ubistva stotina srpskih civila, rušenje i razaranje čitavih naselja, i ne bih više duljila. Pitanje je, zašto Hrvatska televizija uporno ustrajava na tome jednom krajnje jednostranom konceptu obilježavanja tog

13

vrlo važnog datuma u hrvatskoj novijoj povijesti. Drugo pitanje je slučaj doktora iz Otočca koji je uzburkao hrvatsku javnost kojemu su mediji tiskani posvetili izuzetno veliku pažnju u kojem se desilo to što se desilo, gdje su izjave išle od nadležne policijske uprave do ministra zdravstva, išlo se i u povijest i vidjelo da je taj liječnik zaista problematičan u tom mjestu. Ali ono najvažnije centralna informativna emisija niti jednom vjesticom taj slučaj nije popratila. Istovremeno Vlada je, čini mi se prije 15-ak dana usvojila 1. izvješće o primjeni Zakona o suzbijanju diskriminacije koji između ostaloga ovaj slučaj spada i u primjenu toga zakona. Ne znam zašto se to desilo i zašto nije bilo prostora za minutu ovog jednog strašnog slučaja. Još jedno kratko pitanje vezano za ovo obilježavanje Oluje. Prva izjava sjećanja tako se zove dokument kojeg je objavilo Srpsko narodno vijeće, krovna institucija srpske zajednice u Hrvatskoj. Iz te Izjave sjećanja koja ima čini mi se četiri kartice ili u svakom slučaju tri sigurno koja šalje vrlo ozbiljne političke poruke, tolerantne gdje se odaje počast svim žrtvama, upozorava na neke buduće manifestacije kako bi se trebala obilježavati Oluja, što bi se sve trebalo dešavati u programu konačnog zbrinjavanja izbjeglica i to na jednoj regionalnoj razini, iz te Prve izjave sjećanja u centralnom Dnevniku je objavljena jedna jedina informacija i to je bila informacija o broju iseljenih Srba iz Hrvatske sada da li samo kao posljedica Oluje ili neki drugi nije bitno, samo taj podatak ništa drugo mnogo teže, mnogo važnije, kažem, u smislu političke poruke krovne srpske organizacije na jedan tako važan datum uz činjenicu, vežem sada za ovo, uz činjenicu da na ovako jednostran način Hrvatska televizija inače Oluju obilježava. Hvala. POPIJAČ: Evo, mislim da je sada dovoljno za ovaj prvi krug diskusija članova Programskoga vijeća. Mislim da je vrijeme da na ova pitanja pokušaju dati obrazloženja odgovorni koji sjede s ove strane. Izvolite. BURIĆ: Gospodin Mesarić ono što je on primijetio, apsolutno se s njim slažem kao i svaki put kad to spomene i podržavam da se o tome priča što više a to je kultura govora općenito u našim medijima ne samo na Hrvatskoj televiziji nego i inače. Na to mogu reći samo u ovom trenutku da i naši sportski komentatori i novinari redovito pohađaju edukacijske sate, da tako kažem, mislim da se pogotovo kod ovih mlađih novinara već vidi znatan napredak a to da se zbilja dogodi da jezik nije primjeren da se krivo izgovaraju imena, to se s Vama slažem. Međutim, to je tolika količina javljana „uživo“, jednostavno matematički govoreći moraju se događati greške. Međutim s Vama se slažem, trebamo još više poraditi na tome da se to izbjegava. Zašto nije bilo Čilića? Vrlo jednostavno, vlasnik prava je, hajde, reći ću tako, ucjenjivao s visokom cijenom. Mi nismo htjeli pristati na ucjenu i nećemo nikada kao i do sada. Dakle, cijena je bila jednostavno prevelika. Mi se moramo ponašati odgovorno i tu smo i gospodin Markota i ja, cijeli dan smo komunicirali i zajedno smo se složili podupirući jedan drugoga u toj odluci jer je cijena zbilja bila skoro tri puta veća nego što je uobičajeno. Što se tiče emisije „Volim nogomet“ u subotu navečer, dakle, malo toga u tome ima veze s Hrvatskom televizijom. To je odluka Udruge prvoligaša da se kolo izuzevši ovaj glavni derbi igra u subotu navečer. Tako su oni odlučili i mi budući da pratimo kao što pratimo i sve lige tako pratimo i nogometnu ligu moramo je pratiti u to vrijeme. Što se tiče emisije „Volim sport“ ona kako je i najavljeno u Programskom usmjerenju kreće ove jeseni i tu što se toga tiče to će biti po Programskom usmjerenju, ona će ići najvjerojatnije nedjeljom popodne i u njoj ćemo dati dostojan prikaz i dostojno praćenje svih ostalih sportova osim nogometa i poklonit ćemo im puno veću pozornost možda nego što je to bio slučaj posljednjih godina. Naš smjer se već vidi i drago mi je da je to gospodin Mesarić primijetio, drago mi je da voli hokej. Upravo tim prijenosom hokeja imali smo dosta i odbojke, ne znam jeste li primijetili, košarke, atletike jako puno, tako da idemo u tom smjeru. Što se tiče prigovora gospođe Jašić da nema informacija o ukinutim emisijama. Ima ih, tu su u informaciji o provedbi Programskog usmjerenja, pasus 5 o odgodi nekih projekata koji su najavljeni u proizvodnji i pasus 9 o emisijama koje više ne idu. Sve je objašnjeno. Što se tiče prigovora gospođe Janjanin o obilježavanju Oluje, ne znam, stvar je osobnog ukusa što je nekome kič. Ja se o tome ne bih izjašnjavao. Postavili ste pitanje, zašto to radimo na tradicionalan način? Pa ja ne vidim drugi način da se obilježava jedna pobjeda. Svugdje u svijetu se ona obilježava tradicionalno. Ne znam što bismo to avangardno trebali imati. A govoriti o nekim tamnim stranama Oluje na dan najveće hrvatske pobijede. Pokažite mi ijedan narod, ijednu naciju, ijednu javnu televiziju u svijetu koja to radi pa tako neće ni Hrvatska televizija. Hvala. POPIJAČ: Gospođo Novak-Srzić, izvolite.

14

NOVAK-SRZIĆ: Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Pa, evo da počnem s odgovorom gospodinu Bahtijariju na ova javljanja „uživo“. Neprihvatljiva mi je ocjena da neke komercijalne televizije imaju za to rezona i da to bolje rade nego što to rade novinari Hrvatske televizije. Ali dobro, svatko ima pravo na svoje mišljenje i shvaćanje javljanja „uživo“. Ja samo želim reći da na Hrvatskoj televiziji u Informativnom programu rade profesionalci pa od sinoćnjeg primjera ću reći zašto je javljanje „uživo“. Kada novinarka ode pred zagradu „Podravke“ gdje se održava sjednica i gdje se očekuje svakoga časa da bi Darko Marinac mogao dati ostavku onda je ona na licu mjesta da nam kaže jesu li izišli uz prilog koji smo imali gdje smo govorili o tome. Kakav kredit s koliko kamate na koliko godina, mi smo sve objasnili. Novinarka je bila samo u javljanju „uživo“ koja govori o tome da sjednica još traje, da se ne zna kad će završiti ali da je završila ona bi se javila i rekla, evo, upravo je završilo pa je data ostavka. Što se tiče javljanja „uživo“ svaki put je povod javljanja „uživo“ nešto što se očekuje, nešto što još nije razjašnjeno i onda novinar stoji na licu mjesta da bi se mogao uključiti s nekom novom informacijom pa tako, recimo, sa službenom potvrdom da je benzin za koji smo čuli da će poskupjeti da je poskupio ili da nije još poskupio pa će od pola noći ili ne znam, trebamo dobiti potvrdu. Dakle, uvijek je u Informativnom programu neki rezon zašto se netko javlja s lica mjesta. Možda uvijek to dobro ne izvedemo. Možda smo nekada nespretni. Možda smo nekada manjkavi u pravoj informaciji ali sasvim sigurno da zato uvijek postoji neki dnevni povod i neki razlog zašto se išlo u javljanje „uživo“ kao što je recimo jučer bio nakon sastanka ministra zdravstva s ginekolozima oko ovog kontroverznoga zakona gdje su stručnjaci rekli da su dali podršku tom zakonu pa je onda čovjek „uživo“ morao obrazložiti zašto je dao tu podršku, je li to zbog toga što se, ne znam, tamo doniralo milijun kuna ili tako dalje, nije ni važno. Još jedan razlog zašto poneki gost u Dnevniku. Zato što smo mi u ovoj programskoj satnici zadnji u odnosu na komercijalne televizije i onda držimo da bismo uvijek trebali dati još nešto dodatno od one samo informacije, dakle, još neku dodatnu informaciju. Što se tiče grešaka, rekla sam, da bilo ih je, koje smo ispravili. Recimo, imali smo tjednu emisiju Korner koja je krenula s više tema unutar emisije pa smo zaključili da bi to trebalo ići tragom ovo što je, recimo, Suzana Jašić govorila za Otvoreno, da idemo na jednu temu koja se onda može s različitih aspekata objasniti, obrazložiti, komentirati, analizirati, pa smo to tijekom ljeta popravili. Što se tiče lica kojemu se vjeruje ili ne vjeruje nisu provedena neka velika ispitivanja javnoga mnijenja istraživanja kome se vjeruje ili ne vjeruje. Ali, recimo, mi za sada držimo da neke gledanosti, neki proboj u gledanosti nekih emisija i nekih autora govore o tome da ih publika želi gledati pa se, recimo, time rukovodimo. Ako HTV bude imao novaca i možda neko istraživanje napravi „Puls“ tko je poželjno lice a tko je nepoželjno lice mi ćemo se i toga držati i prezentirati vam, recimo, takva istraživanja. Što se tiče Oluje, ova izjava koja je bila od Srpskog narodnog vijeća upravo u brojci iseljenih Srba je bilo rečeno i problem iseljavanja Srba, dakle, poziv i taj dan na problem da se treba bolje država brinuti o povratku prognanih Srba iz Hrvatske. Prema tome, mislim da smo tim dijelom izjave, to je bilo na četiri stranice i sami ste rekli, ukazali na taj problem koji je zapravo najveći problem još uvijek Hrvatske kad se tiče bivših okupiranih područjima i na to smo u toj svečanoj obljetnici Oluje također upozorili nismo to skrivali. Što se tiče ovog slučaja kojeg ste spomenuli. Morat ću vidjeti gdje smo to emitirali ili nismo, evo, sada se ne mogu točno sjetiti ali znam da smo emitirali to da je i Ministarstvo zdravstva reklo da je provelo istragu i reklo da će čim provede istragu dati izvješće i znam da nam stoji u Desku zapisano da ćemo pratiti to izviješće i dokle je stigla istraga. Ali možda smo mogli više, evo, to moram provjeriti, doista ne znam jer doista svaki slučaj diskriminacije kroz razne emisije od Hrvatske uživo, Otvorenoga, dnevnih informativnih emisija apsolutno maksimalno pratimo i mislim da u programima Informativnog programa doista ćete vidjeti jednu toleranciju i jedno ozračje gdje se poziva na isključivanje svakog oblika diskriminacija bilo prema nacionalnim manjinama, ženama, spolnoj diskriminaciji ili bilo čemu drugome. Eto, ja samo još jednom želim reći da novinari Informativnog programa Hrvatske televizije se maksimalno trude biti profesionalni, da žele biti najbolji, još uvijek su najbolji barem po rezultatima svih gledanosti, najvjerodostojniji, ne trče za senzacijama ali, slažem se gospodine Bahtijari, da bi mogli u tome biti i bolji. Slažem se i na tome ćemo raditi zato smo tu da to popravimo. Hvala lijepa. POPIJAČ: Hvala, gospođo Hloverka. Gospodin Rkman se javio, izvolite. RKMAN: Lijep pozdrav svima. Držim da su i Hrvatska televizija i Hrvatski radio odgovorili svim izazovima ovoga ljeta. Naime, ovo ljeto je bilo neuobičajeno bez uobičajenih sezona kiselih krastavaca jer je jako puno i političkih i gospodarskih i inih aktivnosti, HRT je bio na

15

neki način u punoj pripravnosti kako bi gledatelje redovito informirao. Radio je i ovoga ljeta kvalitetno i sadržajno odradio, turistima i našim i stranim nudili korisne informacije i savjete i za to im hvala. Radio Sljeme je redovito imao visoku razinu kvalitete i tu moram sto puta ponoviti. Kad je u pitanju HTV imam tri primjera. Dva pozitivna i jedan negativan. Prvi je, bio sam sretan, naime, u prošli petak Branka Slavica iz Washingtona je poslala najbolje sadržajno izvješće o tihoj diplomaciji i deblokadi hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom. Cijeli prilog je bio kratak, sadržajan ali je imao puno pozitivnog naboja i bravo za nju! S druge strane, drugi primjer, ove nedjelje je bio prijenos mimohoda Vinkovačkih jeseni. Bilo je kvalitetno, sadržajno i dinamično. Mislim ovo ocijeniti zbog toga što sam posljednjih 5 godina bio u Vinkovcima na cesti i pogledao i mimohod i sve ostalo. Sada sam napravio jednu cjelinu. TV prijenos je zapravo dopunio sve informacije o kulturnoj i tradicijskoj stečevini ne samo Slavonije nego svima onima koji nude tradicionalne vrijednosti ne samo u Hrvatskoj jer ovo je manifestacija koja postaje međunarodna jer vidim među gledateljima sve više Nijemaca, Šveđana, a vidim i stranci dolaze u samome mimohodu. Sada jedna kritika. Središnji Dnevnik, ne mogu reći točan datum, ali početak trećeg tjedna u kolovozu, urednik je bio Đurica Drobac, a vezano o posljedicama nevremena u Puli kada je došlo do zagađenja jedne plaže. Naglasak je bio na zagađenje jedne plaže. Naime trebalo je govoriti o posljedicama toga nevremena i što napraviti i kako napraviti. Naime, s moga motrišta držim da stavljanje toga priloga u Dnevnik bila je velika greška i propust. Taj prilog se ponavljao i sutra nakon toga. Mislim da je taj prilog bio antireklama turizmu u Istri i Puli. Naime, ja sam uspoređivao neke druge europske televizije na mediteranu, primjerice Španjolska koja je bila prepuna svinjske gripe koja je sve aktivnija. Međutim, u njihovim medijima se ne priča o tome. Držim da je to bio lokalni problem kojeg je to poduzeće trebalo sanirati a ne stavljati ga na televiziju urediti ga i realizirati ga previše žuto. Takav prilog se ne bi smio naći na ekranu Hrvatske televizije. Evo, toliko. POPIJAČ: Zahvaljujem. Ima li još? Evo, gospodin Bahtijari, izvolite. BAHTIJARI: Hvala lijepa. Ja mislim, gospodine predsjedniče, da nije zadaća ljudi odgovornih za program da polemiziraju s mišljenjima članova Vijeća niti s odlukama koje ovo Vijeće donosi, a to se događa vrlo često i dogodilo se i danas. Ako netko od članova Vijeća kaže da na temelju onoga što je vidio na Hrvatskoj televiziji ili na drugim televizijama da su neke novinarske forme bolje na drugim televizijama mislim da to treba biti samo poticaj da se podigne razina kvalitete na Hrvatskoj televiziji a ne samo razlog da se odreagira i da se kaže, pokažite mi činjenice, koja to istraživanja pokazuju ili tko je ta istraživanja proveo i tako dalje. Mislim da to nije način jer ako će se takva praksa i dalje provoditi onda ćemo se vrtjeti u krug i onda ćemo nakon nekoliko mjeseci, nakon nekoliko godina opet ponavljati da smo nešto zaključivali a da nekih pomaka na tim područjima nije bilo. Ja molim da se ljudi koji sjede za ovim stolom da pročitaju i Statut HRT-a i Zakon o HRT-u. Tamo piše zapravo tko dolazi i čija je što zadaća na sjednicama Programskoga vijeća. To je jedno. Drugo, ja sam pitao vrlo korektno o kojim je to greškama riječ, koliko sam uspio razaznati riječ je o jednoj grešci i to u emisiji koja se zove „Korner“. Naime, da nije bilo dogovoreno odnosno ide li jedan prilog, više priloga, jedna tema, više tema i da je razlog zbog kojih se ta emisija više ne emitira. Ja postavljam vrlo konkretno pitanje i mislim da na to pitanje imam pravo kao član Programskog vijeća. Ja želim usporediti ono što je ponuđeno prije manje od godinu dana kroz programsko usmjerenje za ovu godinu i usporediti to što je napisano po svim elementima, po onom standardu kojeg smo mi nakon teških muka i zalaganja uspjeli ustrojiti da za svaku emisiju dobijemo projiciranu gledanost, projiciranu publiku, vrijeme od po prilici emitiranja, je li to vikend ili radni dan i td. to smo dobili. Ja imam pravo, recimo, za tu emisiju pitati na kojoj stranici dokumenta koji se zove Programsko usmjerenje za 2009. godinu se nalazi ta emisija i elementi koji su vezani za tu emisiju kako bih mogao usporediti je li to uistinu greška ili je riječ o nečemu drugome pa Vas molim da mi kažete na kojoj stranici Programskog usmjerenja kojeg smo mi prihvatili kao naš zaključak i kao temeljni dokument kojeg mi donosimo tog dokumenta se nalaze elementi za tu emisiju. Evo, ako mi možete samo reći broj stranice. POPIJAČ: Evo, tu samo jedan mali komentar. Dakle, zaista se sve češće postavlja pitanje ovdje kako na Hrvatskoj radioteleviziji, dakle, i Radio i Televizija se može dogovoriti da se zaista neke emisije se pojave koje uopće nisu bile predmet Programskog usmjerenja ili je to možda neka inovacija ili derivacija neke druge emisije a istovremeno možda neka i nestane koja je i bila za što vjerojatno može i postojati neko obrazloženje, nekakva metrika zašto se to

16

dogodilo. Molio bih zaista direktora programa HTV-a da kaže čega je to bio proizvod, evo, ta informativna emisija i kojeg usmjerenja i kojeg dogovora i kojih odluka, na kraju krajeva. BURIĆ: Budući je riječ o informativnoj emisiji prepustio bih gospođi Hloverki. POPIJAČ: Dobro. Vi kreirate sadržaje… BURIĆ: Kreiramo ga zajedno Programsko usmjerenje, informativne emisije, njihov sadržaj nisu u mojoj nadležnosti. POPIJAČ: Ali, prostor jest. Prostor u satnici je Vaš. BURIĆ: Da. Da. POPIJAČ: Pa, dobro. Gospođo Hloverka, izvolite. NOVAK-SRZIĆ: Pa, evo ja ću reći. Korner je emisija koja je bila preko ljeta se emitirala kao jedan dugogodišnji talk show koji godinama ide. Zvao se „U krupnom planu“ godinama, pa se onda zvao „Fokus“, a ove godine se zvao „Korner“. To je tjedni talk show kad se ukine emisija kao što su „Otvoreno“ i tako, onda damo tjednu emisiju talk show koja obrađuje jednu temu tjednu i to je praksa koja je trajala godinama i prije mene koja je samo nastavljena koju smo mi htjeli ove godine s obzirom da smo doista puno radili i htjeli dosta napraviti preko ljeta htjeli još dodatno osvježiti, o tome se radi. Ja sada gledam u papire, moram to pronaći, ja se ispričavam članovima Vijeća ako sam slučajno odnosno moji suradnici ako su taj naziv izostavili ali vam mogu donijeti sve relevantne podatke u natrag, evo, dvije godine, ili tri, četiri godine upravo oko te emisije koja se emitirala u ljetnom periodu. BURIĆ: Ako smijem samo dodati za ovaj dio što se tiče termina. Uvijek se rukovodimo logikom da slične sadržaje kada ih nemamo ljeti da slične sadržaje emitiramo u istim terminima približno, tu smo imali ponedjeljkom Dossier.hr i onda smo u istom terminu htjeli nastaviti sa sličnim tipom emisije. POPIJAČ: Zahvaljujem. Molim vas još kratke komentare da privedemo kraju i ovu točku dnevnog reda. Izvolite. BAHTIJARI: Hrvatska televizija nije privatna televizija. Dakle, ja molim, da neki to prizovu svojoj pameti i da se jedan dio ljudi prestane ponašati kao da je Hrvatska televizija njihova privatna televizija jer ni privatne televizije ovakvu praksu nemaju. Dakle, i privatne televizije imaju nešto što se zove ili što se ne zove Programsko usmjerenje ali svakako imaju poslovni plan emitiranja gdje se točno dogovaraju unaprijed po godinu dana ponekad i po više godina ali po nekoliko mjeseci sigurno o emisijama, blokovima, ciklusima koji će se zapravo emitirati. Ja molim da to pravilo počne vrijediti i na Hrvatskoj televiziji. Ja neću osim ove emisije spominjati još neke emisije. Ima ih četiri ili pet koje su netragom bez ikakvog objašnjenja nestale s programa a da Programsko vijeće nije dobilo niti jedan redak objašnjenja zašto se to dogodilo. Ja ne tvrdim da se od početka do kraja vi ovog dokumenta trebate pridržavati. Život je jedno a papir je drugo, ali informacija o tome da je prestala potreba da se neke emisije emitiraju mora na vrijeme doći na sjednicu Programskog vijeća isto kao što informacija o tome da dolaze neke nove emisije kojih ovdje nema od jeseni mora doći na ovu sjednicu. Ja, oprostite, ne pristajem, i s time ću završiti, na praksu da iz tiska saznajem da će izvrsna kuharica Ana Ugarković uskoro emitirati, odnosno snimati emisije koje će se emitirati na Hrvatskoj televiziji, dakle, u ovoj godini. Ako je riječ o sljedećoj godini onda izvolite koncem ove godine napisati, obrazložiti i popuniti one rubrike koje su elementi za tu emisiju, a onda ćemo mi raspraviti i reći ćemo je li to, to ili to nije to. Ali ne možete dogovarati kao što ste dogovorili i doveli su vas pred svršen čin, ovi kako se zovu, Udruga, je li, neka od udruga u vezu s ovom emisiju „Volim nogomet“. Ja sam barem, to sam rekao na prošloj sjednici, na Hrvatskoj televiziji čuo da je dogovoreno nešto što nije bilo dogovoreno. Dakle, vi to emitirate u Dnevniku da ćete imati subotom „Volim nogomet“, a to ovdje ne piše, oprostite! Mislim, vaše je pravo da imate i petkom i subotom i ponedjeljkom ako želite ali dajte to napišite i dobijte od nas pozitivno mišljenje, onda imate legitimno pravo raditi po tom usmjerenju. Evo, toliko. POPIJAČ: Hvala. Gospođo Jašić, izvolite. JAŠIĆ: Na istome tragu. Dakle, ono što sam očekivala jest da ćemo mi dobiti objašnjenje jesenske sheme prije nego što se ona počne emitirati jer smo upravo zbog takvih stvari u posljednjih nekoliko godina znali ovdje, sjećate se da je programska shema gotovo kasnila jedne godine jer je nismo raspravili. Dakle, očekivala sam da ćemo dobiti objašnjenje jesenske sheme prije sjednice na kojoj ćemo mi onda dati neko zeleno svjetlo ili barem primiti na znanje izmjene. Izmjene u programskoj shemi uključuju objašnjenje zbog čega su neke emisije ukinute i objašnjenje zbog čega su neke nove emisije uplanirane a sve u odnosu na

17

dokument koji se zove Programsko usmjerenje Hrvatske televizije za 2009. Umjesto toga mi smo preko ljeta dobili emisiju „Korner“ koja se niti pod tim nazivom niti pod nekim drugim nazivom ne spominje u programskoj shemi. Ja ne mogu vjerovati da ste vi na to zaboravili dok ste radili ovo usmjerenje. Nadalje, iz tiska smo čuli i o novoj kulinarskoj emisiji koje nema ovdje. Iz tiska smo čuli da su navodno, dakle, ja molim i tu informaciju, ukinute emisije „Dossier.hr“ i „Proces“ iako u programskoj shemi piše da idu cijele godine. Saznali smo, dakle, to smo vidjeli na televiziji emisija „Volim nogomet“ ide subotom. Prvo i osnovno te emisije nema u Programskom usmjerenju na jesen. Drugo, mi o toj emisiji objašnjenje nismo dobili u dokumentu na koji se upravo pozivate da unutra, gospodine Buriću, sve piše. Ne znam, ja ne vidim da u dokumentu koji ste potpisali Vi objašnjavate zbog čega je emisija „Volim nogomet“ ponovno na programu i to još u nekakvom drugom terminu. Dakle, ove informacije koje ste nama dali ovdje da vas je netko stavio pred gotov čin, iako osobno sumnjam u tu priču, nema u papirima. Dakle, ja sada pitam što ćemo sljedećih tjedana mi gledati jer nismo dobili potpunu informaciju o emisijama koje, gospođa Hloverka je u svom dokumentu je navela da sve emisije osim „Latinice“ idu pa me doista zanima je li tome tako i zbog čega mi nismo dobili jedan cjeloviti dokument u kojemu se točno navodi svaka razlika od Programskog usmjerenja koji smo usvojili. POPIJAČ: Zahvaljujem. Gospodine Grgiću, imate li još Vi? GRGIĆ: Hvala lijepa. Evo, nisam se htio javljati ali ovo, mislim, u pravu su i kolega Hašim Bahtijari i kolegica Suzana Jašić s ovim što govore. Mislim da stvarno nije u redu da mi iz novina doznajemo bilo kakve novosti što se tiče programa jer ovo je najviše tijelo upravljanja Hrvatskom radiotelevizijom, ne upravljanja nego posebno što se tiče programa Hrvatske radiotelevizije. Mislim da bez daljnjega ako je Sabor sve nas izabrao ovdje praktično konsenzusom pa mi smo tijelo kojemu ćete prvo doći najaviti neku promjenu ili nešto a ne da to moramo čitati u novinama. To stvarno mislim da nije ni prikladno niti je primjereno na bilo koji način. Evo, samo sam to htio reći da mi se nikako ne sviđa da iz novina doznajemo te promjene. Hvala lijepa. POPIJAČ: Evo još samo gospodin… MESARIĆ: Samo kratko. Slušao sam sve. Molim gospodina Burića, nisam dobro shvatio da su ligaši premjestili kolo u subotu navečer, nisam točno shvatio kakve to ima veze jer mi smo principijelno razgovarali da emisija „Volim nogomet“ u tom obliku ne bi išla nego da bude neka emisija „Volim šport“ unutar koje će biti, samo da mi se pojasni, i hrvatski nogomet ali bi bili i drugi športovi. Sada smo iznenađeni da je to subota navečer i ne znam koliko je trajanje predviđeno. Molim, samo malo to projasnite. POPIJAČ: Evo, ako dozvolite samo da se kratko ubacim. Ja mislim da smo još dužni, gospodine Radiću, odgovoriti na pitanje gospođe Anje Šovagović da ne zaboravimo to pa ćemo… (ŽAMOR) Neka sada to odgovori pa da to riješimo. RADIĆ: Kratko je pitanje ali odgovor će biti malo duži. POPIJAČ: Onda ipak da ga ostavimo za 4. točku. RADIĆ: Mislio sam jer možda je praktično u sklopu 4. točke. Samo ću reći kratku informaciju. Dvije stvari su bitne. Ono što je objavljeno u tisku nije istinito. Naime, radi se o sljedećem. Emisije gospodina Dragojevića nisu ukinute. Ona i dalje idu. „Poezija naglas“ koju on uređuje i dalje, „Dnevnici i pisma“ idu do listopada. Mi smo počeli pregovarati o redizajnu a o tome ću kasnije reći. Drugo, gospodin Dragojević nije mogao dobiti otkaz jer on nije ni zaposlenik HRT-a. On je vanjski suradnik i na neki način zaštitni znak Trećeg programa, 40 godina već surađuje. Ali ću vam onda pod točkom 4. mogu vam točno reći razloge zbog kojih je došlo oko pregovora bez kompromisnosti i kompromisnosti itd. ako želite ili mogu i sada. POPIJAČ: Zahvaljujem. Predlažem s obzirom da već lagano ulazimo u sljedeću točku dnevnog reda po karakteru diskusije bilo bi dobro da ovu raspravu u 2. točci privedemo kraju pa će vjerojatno biti puno prilike i za nastavak u 4. točci. Želim samo napomenuti jer imao sam i osobnu potrebu i dojam sve što ste u zadnjim diskusijama govorili da se događa i u programu, dakle, s obzirom da ja osobno ne mogu biti skoncentriran na velike dokumente Programskog usmjerenja, ja ne znam sve napamet, ali vi ste na to dobro podsjetili da se zaista događaju stvari i ozbiljne promjene u programu a da Programsko vijeće o tome nije raspravljalo ili donosilo određena stajališta. Mi zapravo ni ne odobravamo koliko mi je jasno iz Zakona i Statuta. Ponukan time premda to nije prema informaciji gospođe Šaško bila praksa ili se formalno ne treba raspravljati o jesenskoj ili ovoj ili onoj shemi. Ja sam predložio

18

i stavili smo upravo ovu točku 4. Informacije o provedbi Programskog usmjerenja do kraja godine jer smo iz medija bili dobro informirani o tomu što se zapravo želi učiniti koje će se kadrovske promjene događati, koje emisije će se događati pa je bila evo i nužnost da tu točku stavimo na dnevni red Programskog vijeća pa da o tome čujemo informaciju i donesemo svoj sud o tome. Dozvolite mi isto kratko da se osvrnem i na ovu točku i svoj osobni nekakav pogled na to što se događalo u programu u ovom vremenu. Sve ono što ste govorili, naravno, nemam namjeru ponavljati samo želim reći i podsjetiti vas da je i 7. i 8. mjesec u vremenu od kada se nismo nalazili u našem društvu bilo vrlo dinamično. Kraj 7. mjesece je zabilježio dramatične promjene i Vlade ali i ono što nam se događalo s nekim odlukama i vezano za poreze i antirecesijske mjere i sve ono što nas je, evo, možda već pomalo i zaboravljamo tih dramatičnih dana što se sve zapravo događalo i želim podsjetiti da je se jedino Informativni program i tu u formi Trećeg dnevnika uspio uspješno nositi koliko toliko s tim temama. Meni je zaista falilo nešto više od toga da novinari koji su čekali da završe te maratonske sjednice, osobno sam na tome prisustvovao pa sam vidio kako to izgleda i pokušali vlastitim interpretacijama iz onoga što su uspjeli uhvatiti od pojedinih sudionika tumačiti razloge, posljedice i sve ono što su te odluke i značile za državu u cjelini. U tim danima je zaista falila jedna ozbiljna politička društveno ekonomska analiza i to u udarnim terminima bez obzira što je bilo središte turističke sezone i što smo svi jedva čekali da se sjurimo na more. To su bila najdramatičnija vremena, spašavao se proračun, uvodili su se porezi a komentiralo se na razini onoga, ponavljam, što se uspjelo uhvatiti kada su novinari satima čekali na suncu i interpretirati ono što su oni sami zaključivali bez ozbiljnih analiza i promišljanja što se tamo zapravo događalo i kakve će sve posljedice i koji su zapravo stvarni uzroci takvih odluka. To je bila i pšenica i naravno sve ono što se tih dana zaista događalo. Osim kratkih informativnih blic pogleda na to, snimanje traktora, uzimanje izjava sudionika, isto tako nije bilo ozbiljnih analiza zašto je to tako u hrvatskoj poljoprivredi. Što znači pšenica i što drugo, pšenica kao trenutna tema ali problemi u tom dijelu gospodarstva puno ozbiljniji od kratkih informacija pa zaista i to držim nedovoljno i kvalitetno obrađeno kao ozbiljan društveni događaj koji ima naravno posljedice na sve nas i na kraju krajeva to osjećamo svakodnevno. Nemam takav dojam da se sa Dnevnikom ne bi ništa događati. Naprotiv. Mislim da je i uredništvo shvatilo da središnji Dnevnik ima takav termin gdje već oni ljudi koji gledaju dnevnike prije toga su manje-više o svemu na razini informacije već informirani. Taj dnevnik mora zaista doživjeti određene promjene upravo da ne bi doživio dramatičan pad interesa. Ne znam što ovoga trenutka za razinu gledanosti ali barem meni ili najvećem dijelu ljudi koji nemaju baš puno vremena ako uspijem odgledati barem jedan od prethodnih dnevnika ili popodnevnih vijesti na Drugom programu ja u Dnevniku Hrvatske televizije nemam što novog saznati osim možda duhovitih komentara i upadica pojedinih urednika, što nisam siguran da je to mjesto na kojem to treba činiti. Pohvaljujem hrabru inicijativu da se dogode određene promjene i sigurno će to potaknuti i druge urednike da pokušaju nekom novom invencijom osvježiti taj Dnevnik kako bi dobili pored suhoparnih informacija nešto više i nešto kvalitetnije a to je pokazao upravo Treći dnevnik tijekom ljeta. I na već prekaljene urednike i voditelje ali i ljude koji su se pojavljivali u Trećem dnevniku i koji su zaista kvalitetno odrađivali taj posao. Evo, ja bih, Vi imate još nešto za dodati? JAŠIĆ: Da. POPIJAČ: Evo, izvolite. JAŠIĆ: Polu polemizirala bih s ovim što ste Vi rekli, odnosno što Vam je došapnula gospođa Šaško vezano za to da li mi imamo ili nemamo pravo odlučivati i raspravljati o Programskom usmjerenju. POPIJAČ: Ne, ne, nisam to rekao. (ŽAMOR) Oprostite, to nisam rekao da li imamo pravo jer mi to moramo čiti. JAŠIĆ: Dakle, mi smo usvojili uoči 2009. godine dokument koji se zove Programsko usmjerenje. Naravno da ukoliko jesenska shema ide po tom usmjerenju da ne vidim… (UPADICA: Nema potrebe za….) Tako je. Međutim, ukoliko se stvari mijenjaju, ukoliko se odstupa… POPIJAČ: Pa zato sam i stavio to na dnevni red. JAŠIĆ: Tako je. Ja očekujem da se o tome raspravlja i da je zapravo Programsko vijeće to koje će onda reći prije emitiranja programske sheme: ekipa, ovo nije na tragu Programskog usmjerenja kojeg smo mi usvojili ili ovo je na tragu Programskog usmjerenja. Nas to nitko

19

nije pitao da li mi mislimo da je jesenska shema na tragu Programskog usmjerenja. Ne da nas nitko nije pitao nego nismo dobili potpunu informaciju. Ja sad molim za potpunu informaciju. POPIJAČ: Gospođo Jašić, idemo sada pa ćemo na 4. točci raspravljati o tome. Zato sam i stavio to jer je očigledna najava putem medija da će se nešto mijenjati. Recite, da li pod 2. točkom imate nešto reći, ne pod 4.? NOVAK-SRZIĆ: Ja samo želim izvijestiti Vijeće da mi u Informativnom programu ni jednu emisiju nismo skinuli, da sve emisije koje su zapisane idu. Ja sam čak dobila… POPIJAČ: Ali, čekajte! To govorite do danas ili ono što će biti od danas pa nadalje. JAŠIĆ: (NERAZUMLJIVO – BEZ MIKROFONA) NOVAK-SRZIĆ: Gospođo Jašić… POPIJAČ: Onda smo prešli na 4. točku. Držim da trebamo zaključiti 2. točku i da odradimo 3. pa ćemo onda nastaviti vjerojatno ovu raspravu i na 4. točci. Mislim da je bilo ovdje dovoljno dobrih sugestija, komentara, analiza, primjedbi i da svi odgovorni na Hrvatskoj radioteleviziji trebaju i razumjeti što se ovdje govorilo ali još svoju memoriju osvježiti čitajući ili slušajući fonogram s ove sjednice i molim da uvažavaju uvažene, odnosno kritike uvaženih članica i članova Programskog vijeća. Nisam vidio da je bio neki prijedlog zaključka ovdje pod ovom točkom osim evo ono što se govorilo oko načina skidanja ili uvrštavanja nekih emisija a to ćemo pod 4. točkom. Ja predlažem sada da zaključimo 2. točku i da prijeđemo na 3. a to je „Izviješće glavnih urednika, direktora programa HR-a i HTV-a o provedbi programskih usmjerenja HR-a i HTV-a od 1. siječnja do 30. lipnja. JAŠIĆ: Ima li neki zaključak za 2. točku? ŠAŠKO: Upravo je sada predsjednik rekao, nemamo zaključka. JAŠIĆ: Mogu li predložiti? POPIJAČ: Pa ja sam pitao da li ima nekakav zaključak? Odšutjeli ste. JAŠIĆ: Odlutala sam mislima. (ŽAMOR) Pa ako smo sat vremena raspravljali o emisijama kojih nije bilo u… POPJAČ: Pa rekao sam o načinu na koji se to čini da ćemo onda o tome u 4. točci, a da ono što se do sada dogodilo da smo to raspravili i da će svatko iz te rasprave morati napraviti određene korekcije u svojim programima, emisijama i sadržajima a da ćemo o tome donositi zaključke na koji se način donose emisije, kako se poštuje ili ne poštuje programsko usmjerenje, onda ćemo to raditi u 4. točci. JAŠIĆ: Dobro. Onda mi nemamo zaključak za 2. točku a činjenica jest da smo raspravljali o programu od prošle sjednice dakle to je u nazad dva i nešto mjeseca i da smo uočili da se u tom programu pojavljuju… POPIJAČ: Dobro. Predložite zaključak. JAŠIĆ: Dakle, Vijeće zaključuje da je u razdoblju od protekle sjednice uočeno emitiranje emisija kojih nema u Programskom usmjerenju o čemu će, ne znam… POPIJAČ: Onda moramo zaključivati sve ono što su pojedini članovi govorili. Dakle, svatko je iznio nešto i dobro i loše i konstatirao pa ćemo raditi zaključke… JAŠIĆ: Ali to je stvar oko koje smo se svi na neki način složili. POPIJAČ: Pa nisam siguran u to. JAŠIĆ: Molim? POPIJAČ: Nisam siguran u to. JAŠIĆ: Ja sam dobila taj dojam. Vi uvijek možete dati na glasanje. (ŽAMOR) BURIĆ: (NERAZUMLJIVO – BEZ MIKROFONA) JAŠIĆ: Ja mislim da gospodin Burić nema pravo predlagati zaključke Programskom vijeću. BURIĆ: (NERAZUMLJIVO – BEZ MIRKOFONA) POPIJAČ: Ja se ne slažem da glasamo o tome što naravno ni ne treba biti relevantno. Možemo glasati o tome da glasamo ili ne glasamo. MESARIĆ: (NERAZUMLJIVO – BEZ MIRKOFONA) POPIJAČ: Ja mislim da sam rekao poantu a da ćemo o formi i načinu na koji se kreira program ili odustaje od nekih imati prilike govoriti u 4. točci. JAŠIĆ: Nećemo izraziti niti izraziti nezadovoljstvo ili zadovoljstvo? POPIJAČ: Vi ste ga osobno izrazili. JAŠIĆ: Dobro. Onda molim da to uđe u zapisnik. POPIJAČ: Dobro. MESARIĆ: (NERAZUMLJIVO – BEZ MIRKOFONA)

20

POPIJAČ: Pa to čitavo vrijeme pokušavam reći da ćemo o tomu raspravljati i ne samo s namjerom da to konstatiramo nego da naložimo... MESARIĆ: (NERAZUMLJIVO – BEZ MIRKOFONA) POPIJAČ: …Naravno. Da se dogovorimo na koji način ćemo to dalje ili penalizirati ili što god. MESARIĆ: (NERAZUMLJIVO – BEZ MIRKOFONA) POPIJAČ: Meni je žao što nismo razgovarali o meritumu, nismo razgovarali o sadržaju te emisije Korner nego o formi. Ja se slažem da forma u mnogočemu možda nije kvalitetna i dobra ne samo po ovom pitanju… JAŠIĆ: (NERAZUMLJIVO – BEZ MIRKOFONA) POPIJAČ: To se slažem isto tako da ono što će i na koji način će se ova kuća ponašati i u budućnosti u tom kontekstu i u vezi s primjedbama koje ste imali do sad. Evo neka ovo neslaganje eksplicitno i uđe u zapisnik gospođice Jašić oko… (UPADICA: Gospođe.) Oprostite. (NERAZUMLJIVA UPADICA – BEZ MIRKOFONA) Nećemo više. Dozvolite mi da idemo dalje na 3. točku dnevnoga reda s obzirom da smo već prošli i nemojte me vraćati, molim vas, pet puta pitam da li ima netko ili nema nešto za dodati kad prijeđemo na sljedeću točku vi se vratite n