Hrvatska nastava u inozemstvu

Hrvatska nastavau inozemstvu

Ante Been i Milan Bonjak(priredili)

Zagreb, 2012.

prirunik za uiteljice i uitelje

Hrvatska nastava u inozem

stvu, priredili: Ante Been i M

ilan Bonjak prirunik za uiteljice i uiteljeM

inistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Izdavai:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaDonje Svetice 38Zagreb

Uiteljski fakultet Sveuilita u ZagrebuSavska cesta 77Zagreb

Za izdavae:dr. sc. eljko Jovanoviprof. dr. sc. Ivan Prskalo

Urednik i jezina obradaprof. dr. sc. Ante Been

Recenzenti:prof. dr. sc. Dubravka MaleIngrid Jurela Jarak, prof.

Grafiki urednik:prof. Vladimir Kuhari

Likovni konzultant:prof. Marijan Jakubin

Crte na naslovnoj stranici:Tomislav Podnar, uenik 2. razreda, Bad Urach, SR Njemaka

Grafika priprema:D.N. d.o.o., www.dngrafika.hr

Tisak:Grafiki zavod Hrvatske

ISBN 978-953-7210-56-4 (Uiteljski fakultet)CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice

u Zagrebu pod brojem 825123

Hrvatska nastavau inozemstvu

prirunik za uiteljice i uitelje

Ante Been i Milan Bonjak(priredili)

Zagreb, 2012.

Sadraj

Uvodne rijeiUvodna rije ministra znanosti, obrazovanja i sporta .................................................................................................................. 9Uvodna rije dekana Uiteljskog fakulteta u Zagrebu .................................................................................................................10

Hrvatska nastava u inozemstvu: sustav, propisi, ustanove, informacije M. Bonjak, S. Sto: Sustav hrvatske nastave u inozemstvu ............................................................................................. 13Broj nastavnih mjesta, uitelja i uenika ...................................................................................................................................................... 17Iz Zakona o odgoju i obrazovanju ......................................................................................................................................................................... 18Pravilnik o uvjetima i postupku izbora uitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu .... 19Odluka o visini plaa i novanih naknada uiteljima hrvatske nastave u inozemstvu ............... 23Upute o podnoenju izvjea uitelja i koordinatora hrvatske nastave u inozemstvu ................ 25

Vaniji kontaktni podatci Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ........................................................................................................................................... 27Centri hrvatske nastave u inozemstvu ............................................................................................................................................................ 29Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske ...................................................................................................................... 29Hrvatska matica iseljenika ................................................................................................................................................................................................ 29Agencija za odgoj i obrazovanje ............................................................................................................................................................................... 29Diplomatsko-konzularna predstavnitva Republike Hrvatske .................................................................................... 30Hrvatske katolike misije u inozemstvu (izbor) ................................................................................................................................ 34

Kurikul hrvatske nastave u inozemstvu G. Cetini: Uvod u kurikul hrvatske nastave u inozemstvu .............................................................................................. 39Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu (Narodne novine 194/03.) ........................................................... 45

Polazita, oblici i metode hrvatske nastave u inozemstvu A. Been: Hrvatski identitet pregled temeljnih sastavnica i nositelja ........................................................ 139M. Samardija: Zato uiti hrvatski? .............................................................................................................................................................. 175D. Pavlievi-Frani: Inojezino usvajanje hrvatskoga kao nasljednogajezika u hrvatskoj nastavi u inozemstvu ................................................................................................................................................... 181M. Bonjak: Vanost komunikacije i suradnje u hrvatskoj nastavi u inozemstvu ......................... 187D. Miljkovi: Suvremene metode i oblici uenja i pouavanja ................................................................................. 193L. Kanajet-imi, L. Cviki: Mogunosti uporabe suvremenih tehnologija u nastavihrvatskoga jezika ........................................................................................................................................................................................................................ 197D. Bregant: Bilingvizam u ulozi razvoja viejezinosti ......................................................................................................... 203S. Sto: Izvannastavne aktivnosti uenika u hrvatskoj nastavi u inozemstvu ..................................... 207J. Anii, N. Bali: Primjeri iz nastavne prakse hrvatske nastave u inozemstvu ............................... 211D. Miljkovi: Ponaanje u kriznim situacijama .............................................................................................................................. 229

Abecedni popis autora ....................................................................................................................................................................................................... 235

Uvodne rijei

9

Uvodne rijei

Uvodna rije ministra znanosti, obrazovanja i sporta

Prirunik koji drite u ruci prva je knjiga koja u sebi objedinjuje osnovne informacije o sustavu hrvatske nastave u inozemstvu, zakonskim i podzakonskim temeljima za odra-vanje nastave, koja donosi vane kontaktne podatke, Kurikulum hrvatske nastave u ino-zemstvu, kao i cijeli niz lanaka relevantnih strunjaka o najvanijim temama u hrvat-skoj nastavi u inozemstvu.

Prirunik zajedno izdaju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvat-ske i Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu, to pokazuje dobru suradnju dviju institucija u ovom podruju koje ima iznimno znaenje u cijelom naem obrazovnom sustavu.

Hrvatski graani i graani hrvatskoga podrijetla koji ive izvan domovine postali su su-dionici drugih kultura, esto njihovi aktivni nositelji i pokretai, ali su istodobno sauvali i svijest o potrebi ouvanja i njegovanja svoga hrvatskoga identiteta te stoga Republika Hr-vatska kao njihova matina drava od svoga postanka ulae velike napore i znatna finan-cijska sredstva da im pomogne u tim nastojanjima i razvijanju pripadnosti hrvatskoj kul-turi. A pripadnost hrvatskoj kulturi ne moe se ostvariti bez poznavanja hrvatskoga jezi-ka, medija kojim moemo izravno sudjelovati u svim oblicima komunikacije i razmjene kulturnih elemenata: znanja, vjerovanja, umjetnosti, morala, prava, obiaja i navika, koji ine jednu kulturu osebujnom.

Upravo zato Ministarstvo ve vie od 20 godina afirmira hrvatski jezik i kulturu, unapr-jeuje poznavanje hrvatskoga jezika te potie ouvanje i razvijanje hrvatskoga identiteta izvan Republike Hrvatske organiziranjem i financiranjem uenja hrvatskoga jezika i kul-ture izvan domovine kroz dva velika sustava: sustav lektorata hrvatskoga jezika i knjiev-nosti na stranim visokim uilitima i sustav hrvatske nastave u inozemstvu.

Ovaj e prirunik zasigurno koristiti uiteljicama i uiteljima koji trenutano rade u hr-vatskoj nastavi te, osobito, novoizabranim uiteljicama i uiteljima koji e najvanije in-formacije o strunom radu koji je pred njima dobiti sustavno, temeljito i na jednom mje-stu. Prirunik e biti koristan i studentima i strunjacima koji se bave hrvatskom nastavom, kao i svim drugim zainteresiranim osobama, kulturnim djelatnicima, roditeljima uenika. Vjerujem da e pridonijeti jo boljem i kvalitetnijem radu uitelja, to e rezultirati veim obuhvatom uenika i ostvarivanjem najvanijeg cilja hrvatske nastave u inozemstvu, a to je ouvanje i razvijanje hrvatskog identiteta i pripadnosti hrvatskoj kulturi djece i mladih koji odrastaju u inozemstvu.

U Zagrebu, 2. listopada 2012.

dr. sc. eljko Jovanovi, ministar znanosti, obrazovanja i sporta

10


Uvodna rije dekana Uiteljskog fakultetaSveuilita u Zagrebu

Hrvatska nastava u inozemstvu posebni je vid obrazovnog programa kojemu je temelj-ni cilj ouvanje i razvoj hrvatskoga identiteta kod djece naih iseljenika u drugim zemlja-ma. U dananjem vremenu gospodarske, kulturne i jezine globalizacije ta nastava odra-va svijest o pripadanju hrvatskom narodu i zemlji kod djece iji su roditelji Hrvati koji su zbog gospodarskih, politikih ili drugih prilika morali napustiti domovinu. ivot u drugoj kulturnoj i jezinoj sredini neumitno asimilacijski utjee na nae iseljenike i njihove po-tomke, slabei veze s domovinom. Mnogi se tomu odupiru upravo ukljuujui svoju djecu u hrvatsku nastavu koja djeluje pri redovitim osnovnim kolama ili katolikim misijama u zemljama boravka. Brojni su se nai iseljenici i njihova djeca, nakon osamostaljivanja Hrvatske 1991., vratili u domovinu i u njoj nastavili ivjeti. Pri tome im je svakako pomo-glo znanje hrvatskoga jezika i kulture koje su stekli u tuini zahvaljujui hrvatskoj svijesti roditelja, ali i hrvatskoj nastavi u inozemstvu tamo gdje je bila organizirana.

Vana je zadaa hrvatske drave i njezina obrazovnog sustava da podupre, usavrava i iri hrvatsku nastavu u inozemstvu zbog ouvanja identiteta Hrvata diljem svijeta. Pri-tom je iznimno znaajna struna spremnost uitelja koji izvode tu nastavu, a koje Mini-starstvo znanosti, obrazovanja i sporta upuuje u zemlje gdje je ta nastava organizirana. Kako nema posebnog programa dodiplomskog studija za takav profil uitelja, oni se uglav-nom regrutiraju meu uiteljima primarne edukacije, hrvatskoga jezika i povijesti te usa-vravaju na tematskim seminarima. Sustav obrazovanja uitelja na uiteljskim fakulteti-ma danas je takav da se u nj moe bez veih problema ugraditi i studij ili modul obrazova-nja za hrvatsku nastavu u inozemstvu. Potrebna je samo inicijativa i materijalna potpora dravnih tijela da se to i ostvari. Uiteljski fakultet u Zagrebu ve sada moe preuzeti poje-dine dionice obrazovanja i strunog usavravanja uitelja hrvatske nastave u inozemstvu. Ova knjiga neka bude poziv mjerodavnima za ostvarivanje te ideje.

Stoga je Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu s osobitom radou prihvatio biti suiz-davaem ovog prirunika za uitelje hrvatske nastave u inozemstvu zajedno s naim Mi-nistarstvom. Ovakav prirunik, s osnovnim dokumentima, informacijama i strunim uputama za izvoenje ove nastave, pojavljuje se prvi put u neovisnoj Republici Hrvatskoj i predstavlja pravu praktinu monografiju o toj nastavi te vjerujem da e biti dragocjena po-mo uiteljima. Zahvaljujem prireivaima i autorima priloga na uloenom trudu koji e bez sumnje poluiti obilne plodove.

U Zagrebu, 5. listopada 2012.

prof. dr. sc. Ivan Prskalo, dekan Uiteljskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Hrvatska nastava u inozemstvu:sustav, propisi, ustanove, informacije

13

Sustav hrvatske nastave u inozemstvuu nadlenosti Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta Republike HrvatskeMilan Bonjak, Sanja Sto

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pridaje veliku vanost obrazovanju djece i mladei hrvatskih dravljana koji privremeno ili stalno ive izvan Republike Hrvatske, kao i afirmaciji hrvatskoga jezika, knjievnosti i kulture u svijetu te stoga postoje broj-ne aktivnosti Ministarstva usmjerene prema unaprjeivanju poznavanja hrvatskoga je-zika izvan Republike Hrvatske, od kojih su najznaajnije odravanje i razvijanje susta-va hrvatske nastave u inozemstvu i lektorata hrvatskoga jezika na stranim visokokol-skim ustanovama.

Trenutano su u nadlenosti Ministarstva 33 slubena razmjenska lektorata u 22 dr-ave (Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bugarska, eka, Francuska, Indija, Italija, Kanada, Kina, Maarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Sjedinjene Ameri-ke Drave, Slovaka, Slovenija, panjolska, Ukrajina, Velika Britanija) na kojima nasta-vu hrvatskoga jezika i knjievnosti pohaa vie od 1.500 studenata, a sustavom hrvatske nastave u inozemstvu obuhvaeno je oko 6.800 uenika koje na 328 nastavnih mjesta u 20 drava pouavaju 93 uitelja (Argentina, Austrija, Belgija, Crna Gora, ile, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Makedonija, Nizozemska, Norveka, Njemaka, Rumunjska, Rusija, Slovaka, Slovenija, Srbija, vicarska, Velika Britanija).

Za potrebe hrvatske nastave i lektorata hrvatskoga jezika Ministarstvo dostavlja recen-tnu kroatistiku literaturu, udbenike, radne materijale, lektirne naslove i audiovizualne materijale. Nadalje, u okviru projekta potpore meunarodnoj suradnji osnovnih i sred-njih kola Ministarstvo podupire suradnju uenika osnovnih i srednjih kola iz Republi-ke Hrvatske s uenicima pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i uenicima hrvat-skoga podrijetla koji ive diljem svijeta. Ministarstvo dodjeljuje stipendije pripadnicima hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta za usavravanje hrvatskog jezika i knjievnosti na Croaticumu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu te u Centru za hrvatske studije u svijetu pri Filozofskom fakultetu Sveuilita u Splitu, kao i stipendije za znanstvenoi-straivaki rad u svrhu izrade diplomskih, magistarskih i doktorskih radova.

Hrvatska nastava u inozemstvu, nastava hrvatskoga jezika i kulture, obuhvaa jeziko-slovlje, stjecanje znanja o Hrvatskoj i njezinoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj batini, upoznavanje sa svakodnevnim ivotom i vrijednostima stanovnika Republike Hrvatske te razvijanje osjeaja pripadnosti hrvatskoj kulturi. Namijenjena je djeci hrvatskih gra-

14


ana, djeci hrvatskoga podrijetla koja privremeno ili stalno ive u europskim zemljama, djeci hrvatskih iseljenika koja ive u prekomorskim zemljama, djeci pripadnicima hr-vatske nacionalne manjine, kao i ostaloj djeci koja ele uiti hrvatski jezik i upoznati hr-vatsku kulturu, a za to imaju potrebno jezino predznanje.

Postoje tri temeljna oblika organizacije hrvatske nastave izvan domovine: nastava u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, nastava in-tegrirana u obrazovni sustav zemalja primateljica te nastava koju organiziraju hrvatske zajednice i katolike misije u inozemstvu. Prvi oblik je ono o emu je rije u ovom lan-ku, nastava koju organizira, financira i provodi Ministarstvo a odrava se u 20 drava i-rom svijeta. Drugi oblik je najei u dravama u kojima su Hrvati nacionalna manjina, primjerice u Republici Maarskoj i Republici Austriji, ali i u skandinavskim zemljama. Trei oblik je izvaninstitucionalni i najei je u prekomorskim zemljama. Postoje esta preklapanja ovih oblika organiziranja nastave hrvatskoga jezika i kulture. Najee je pre-klapanje drugog i treeg oblika, gdje nai graani, ukoliko nisu zadovoljni ponudom na-stave materinskoga jezika u zemlji primateljici, samostalno pokuavaju organizirati po-uavanje hrvatskoga jezika svojoj djeci i mladei. Ponegdje, kao recimo u Beu, postoji preklapanje sva tri modela: u obrazovnom sustavu Republike Austrije postoji sustav na-stave materinskih jezika, gdje se hrvatski jezik ui u okviru BKS-a (Bosnisch/Kroatisch/Serbisch). Ministarstvo temeljem ugovora o djelu plaa uitelje koje hrvatski pouavaju u Hrvatskoj djejoj koli, a postoje i skupine graana koji za svoju djecu sami organizi-raju uenje hrvatskoga jezika i kulture.

Hrvatska nastava u nadlenosti Ministarstva odrava se temeljem Kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu (Narodne novine 194./03.), koji se primjenjuje se od 2004. godine. Ri-je je o modernom kurikulu, u kojem je naglasak stavljen na odgojno-obrazovna postignu-a i oekivane odgojno-obrazovne ishode i gdje je umjesto disciplinarnog primijenjen inte-grativni pristup u povezivanju nastavnih sadraja. Kurikul je vrlo otvoren i uiteljima nudi velike mogunosti za pripremanje nastavnog sata. U naem sustavu temeljne jedinice nisu kole i nastavni odjeli, nego nastavna mjesta i nastavne skupine. Treba rei da su nastavne skupine u hrvatskoj nastavi u inozemstvu vrlo heterogene, pa se u nastavi primjenjuju in-dividualni i grupni oblik nastave te da je, osobito s uenicima starije dobi, esta i problem-ska i projektna nastava. Kako je hrvatski naim uenicima uglavnom drugi jezik, esto se u izvoenju nastave koriste metode koje podrazumijevaju dvojezini pristup i usporedno tumaenje pojedinih nastavnih sadraja. Takav pristup moe se ostvarivati s uenicima ra-zliitih dobnih skupina i razliitoga jezinog predznanja, uenicima je vrlo zanimljiv i oni samostalno, preslikavajui ili usporeujui nauene modele iz jednoga jezika u drugi ili pre-vodei s jednoga jezika na drugi produbljuju svoja znanja iz oba jezika. Stoga su i projekti koji se ostvaruju na dva jezika vrlo dobro prihvaeni meu uenicima, oni u njima rado su-djeluju, vrlo su aktivni i kreativni te takvi projekti rezultiraju vrijednim uradcima.

Kako bi to lake odgovarali izazovima vremena i mogli odravati suvremenu i zanimlji-vu nastavu, Ministarstvo uiteljima redovito dostavlja audiovizualne materijale, strunu i metodiku literaturu, radne prirunike, lektirne naslove, a budui da su usto opremljeni informatikom opremom, moemo rei da su stvoreni uvjeti za kvalitetan rad.

Isto tako, iznimna vanost se pridaje odgojnom aspektu nastave i vrlo su vane razli-ite izvannastavne aktivnosti koje se organiziraju za nae uenike.

Ministarstvo organizira struno usavravanje uitelja kroz program strunih seminara u domovini (redoviti pripremni seminari za novoizabrane uitelje u Zagrebu, viednevni

15

Bonjak, Sto: Sustav hrvatske nastave u inozemstvu u nadlenosti Ministarstva znanosti...

seminari u Stubikim Toplicama 2004. i u Tuhelju 2006.) i inozemstvu (u SR Njema-koj 2011. i u vicarskoj 2012.)

U dravama u kojima ive pripadnici hrvatske nacionalne manjine nastava na hrvat-skom jeziku organizirana je najee u sklopu redovnog obrazovnog sustava. Ministar-stvo potporu odravanju nastave daje kupnjom knjiga i drugih nastavnih materijala, a u pojedinim dravama uz odobrenje njihovih obrazovnih vlasti financira rad uitelja u cilju unaprjeenja hrvatske nastave za potrebe hrvatske nacionalne manjine (Austrija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Slovaka, Srbija, Rumunjska). Ministarstvo je 2010. go-dine u Austriju uputilo povjerenicu za obrazovanje, temeljem Programa suradnje u po-druju kulture i obrazovanja izmeu Republike Hrvatske i Republike Austrije za razdo-blje od 2010. 2012. godine.

Hrvatska nastava za potrebe hrvatskih iseljenika u prekomorskim zemljama najee je integriranog tipa ili se ostvaruje u sklopu katolikih misija i hrvatskih zajednica (Au-stralija, Kanada, SAD). Ministarstvo je 2010. godine uputilo uiteljicu hrvatskoga jezika i kulture u Australiju, kao strunu pomo uiteljima i uenicima koji hrvatsku nastavu pohaaju u Victorian School of Languages u Melbourneu. Hrvatsku nastavu u ileu te dijelom u Argentini organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

U pojedinim europskim zemljama (Danska, vedska, Finska) hrvatska nastava je u pot-punosti integrirana, organiziraju i financiraju je obrazovne vlasti zemalja domaina.

Uitelji koji rade izvan sustava Ministarstva imaju mogunost sudjelovati na strunom usavravanju na seminaru koji svake godine organizira Agencija za odgoj i obrazovanje u ljetnim mjesecima u Hrvatskoj, a prema potrebama i mogunostima organiziraju se i seminari u organizaciji ili uz potporu Ministarstva u dravama u kojima se nastava odr-ava, tijekom proteklih desetak godina odrani su seminari u Australiji, Austriji, Kana-di, Maarskoj i SAD-u.

Treba rei da ostvareni rezultati u uenju, studiranju i ouvanju hrvatskoga jezika u inozemstvu ne ovise samo o institucijama hrvatske drave koja osigurava i nudi razli-ite mogunosti uenja, ali i cijelu infrastrukturu za ostvarenje tih mogunosti, kao ni o institucijama zemlje primateljice. Rezultati velikim dijelom ovise i o stavu polaznika na-stave, njihovoj svijesti i angamanu.

Ovdje treba razbiti jednu uvrijeenu predrasudu o tome kako materinski jezik naprosto znamo i ne trebamo ga uiti. U domovini, zbog sveope izloenosti jeziku, dijete ga usvaja automatski kao materinski jezik, kroz godine formalnog kolovanja usavrava svoje zna-nje standardnoga knjievnoga jezika, savladava njegovu normu, otklanja pogreke.

U svakom kolskom sustavu materinski jezik zastupljen je s najveim brojem sati ue-nja, iako ga svaki uroeni govornik u odreenoj mjeri izravno usvaja. Ipak, bez sustav-nog uenja ne moe savladati njegov knjievni standard, obogatiti rjenik i razviti stil go-vornog i pismenog izraavanja.

Velikom broju graana hrvatskoga podrijetla koji ive izvan domovine, hrvatski vie nije obiteljski jezik ili su obiteljske veze tako slabe da im ne omoguuju usvajanje hrvat-skoga kao materinskog jezika. Ukoliko se ovakav trend nastavi, hrvatski jezik postajat e i naim sunarodnjacima sve ee strani jezik, a to pretpostavlja sasvim drugaiji odnos prema jeziku i kulturnim elementima koje preko njega usvajamo. Mijenja se osobni, in-timni odnos prema jeziku i cijeloj batini koja je njime napisana.

16


I u domovini i u inozemstvu vano se oduprijeti sve agresivnijim nanosima tuica svih vrsta i svjesno birati rijei hrvatskoga jezika koje su istoznane, u svojim obiteljima po-ticati itanje knjievnih djela i publicistike na hrvatskom jeziku, govorenje i pisanje na hrvatskim dijalektima i standardnom jeziku.

Zbog svega toga elimo jo jednom naglasiti da je, u suradnji s roditeljima uenika i svim zainteresiranim subjektima, kontinuirana zadaa ovog Ministarstva organiziranje i unaprjeivanje odgojno-obrazovanog rada u sustavu hrvatske nastave koji je u nadle-nosti Ministarstva, kao i potpora odravanju nastave izvan sustava Ministarstva. Razvi-janjem jezinih kompetencija te usvajanjem hrvatske kulturne, povijesne i prirodne ba-tine pridonosi se razvijanju osjeaja pripadnosti hrvatskoj kulturi i hrvatskoj domovini djece i mladei koji odrastaju u inozemstvu i tako ostvaruje najvaniji cilj hrvatske na-stave u inozemstvu.

Uenici hrvatske nastave u Punta Arenasu, ile, 2011.

17

Bonjak, Sto: Sustav hrvatske nastave u inozemstvu u nadlenosti Ministarstva znanosti...

drava nastavna mjesta uitelji uenici

Argentina 2 1 120

Austrija 3 2 239

Belgija 6 2 117

Crna Gora 2 1 47

ile 4 1 105

Francuska 11 4 170

Irska 1 1 12

Italija 8 3 175

Luksemburg 1 1* 0

Makedonija 4 1 50

Nizozemska 4 2 98

Norveka 1 1 32

Njem. Bavarska 30 7 479

Njem. Berlin 7 3 181

Njem. Hamburg 10 3 288

Njem. Hessen 15 3 313

Njem. Mannheim 25 8 592

Njem. Stuttgart 52 13 966

Njem. Ulm 28 8 555

Njemaka ukupno 167 45 3374

Rumunjska 4 1 250

Rusija 1 1 25

Slovaka 5 1 68

Slovenija 4 1 85

Srbija 8 3 367

vicarska 91 21 1450

Velika Britanija 1 1 21

UKUPNO 328 93 6805

Broj nastavnih mjesta, uitelja i uenika u hrvatskoj nastavi u inozemstvu na polugoditu k. god. 2011./2012.

*u Luksemburgu radi uitelj iz Belgije

18


Iz Zakona o odgoju i obrazovanjuu osnovnim i srednjih kolama*

(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12 i 86/12)


lanak 47.

(1) Za dodatno kolovanje djece dravljana Republike Hrvatske u inozemstvu organi-zira se nastava hrvatskog jezika i kulture hrvatska nastava u inozemstvu, koja se obav-lja prema kurikulumu hrvatske nastave u inozemstvu, u skladu s ovim Zakonom, meu-narodnim ugovorima i propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi.

(2) Uvjete i postupak izbora uitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu propisu-je ministar.

lanak 111.

(1) Ugovor o radu osobe koja u kolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neo-dreeno vrijeme, a izabrana je za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, ili osobe koja je izabrana za lektora hrvatskog jezika i knjievnosti na visokokolskoj ustanovi u inozem-stvu na njezin e zahtjev mirovati najdulje do prestanka trajanja izbora za rad u hrvat-skoj nastavi u inozemstvu, odnosno izbora za lektora hrvatskog jezika i knjievnosti na visokokolskoj ustanovi u inozemstvu.

(2) Ako se radnik i kolska ustanova drugaije ne sporazumiju, mirovanje e otpoeti danom dostave radnikova zahtjeva koli.

(3) Radnik iz stavka 1. ovog lanka ima se pravo vratiti na rad u kolsku ustanovu u ko-joj je prethodno radio, ako o svojoj namjeri povratka obavijesti kolsku ustanovu najka-snije u roku od sedam dana od dana prestanka trajanja izbora iz stavka 1. ovog lanka.

(4) Ako radnik iskoristi pravo iz stavka 1. ovog lanka ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio u roku od sedam dana od dana dostave obavijesti iz stav-ka 3. ovog lanka.

* Ovaj i ostali slubeni tekstovi (dokumenti) u ovoj knjizi donose se u izvornom obliku, tj. nisu lektorirani u pri-premi ove knjige.

19

Pravilnik o uvjetima i postupku izbora uitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu

PRAVILNIKo uvjetima i postupku izbora uitelja za rad u hrvatskoj nastavi

u inozemstvu

Na temelju lanka 47. stavka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine, broj 87/08.), ministar znanosti, obrazovanja i porta donosi

PRAVILNIKO UVJETIMA I POSTUPKU IZBORA UITELJA ZA RAD

U HRVATSKOJ NASTAVI U INOZEMSTVU

lanak 1.Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti i postupak izbora uitelja za rad u hrvatskoj

nastavi u inozemstvu (u daljnjem tekstu: uitelji) te kriteriji i mjerila za njihove plae i druge novane naknade.

I. UVJETI I POSTUPAK IZBORA

lanak 2.Hrvatsku nastavu u inozemstvu (u daljnjem tekstu: hrvatska nastava) mogu izvo-

diti osobe koje uz ope uvjete: imaju odgovarajuu razinu obrazovanja za uitelja razredne nastave, uitelja hrvat-

skog jezika, uitelja povijesti, a u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnov-noj i srednjoj koli;

imaju odgovarajuu razinu obrazovanja za nastavnika hrvatskoga jezika ili na-stavnika povijesti, a u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i sred-njoj koli;

vladaju jezikom zemlje u koju se upuuju ili jednim stranim jezikom navedenim kao natjeajni uvjet.

lanak 3.Uitelji se biraju na temelju javnog natjeaja koji raspisuje ministarstvo nadleno za

obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).Natjeaj se objavljuje u dnevnom tisku i kolskim novinama te oglaava putem Hr-

vatskog zavoda za zapoljavanje.

lanak 4.Ministar nadlean za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) donosi odluku o iz-

boru uitelja izmeu natjecatelja koji ispunjavaju uvjete natjeaja.Ministar, iznimno, moe donijeti odluku o izboru uitelja i bez raspisivanja javnog

natjeaja kada za to postoji stvaran i vaan razlog.

20


lanak 5.Odluku iz lanka 4. stavka 1. ovog pravilnika ministar donosi na prijedlog stru-

nog povjerenstva.Struno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga lanka imenuje ministar.Odlukom o imenovanju strunog povjerenstva utvruju se nain rada i zadaci po-

vjerenstva.

II. UITELJI

lanak 6.Uitelj se upuuje na rad u hrvatsku nastavu, na rok od dvije godine.Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka, uitelj se moe uputiti na rad u hrvat-

sku nastavu na najvie jo dvije godine.Nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga lanka, uitelj moe biti ponovno izabran, ako

je nakon povratka s rada u hrvatskoj nastavi radio najmanje godinu dana u obrazov-nom sustavu Republike Hrvatske.

S uiteljima koji se upuuju na rad u hrvatsku nastavu Ministarstvo sklapa ugovor o radu na odreeno vrijeme.

lanak 7.Puno radno vrijeme uitelja iznosi 40 sati tjedno, a neposredan rad u hrvatskoj na-

stavi iznosi 20 sati tjedno.Ako uitelj uz najmanje 18 sati neposrednog rada u hrvatskoj nastavi izvodi i pro-

grame predkolskog odgoja ili izvannastavne aktivnosti priznaje mu se puno radno vrijeme.

Uitelj obavlja i druge poslove po nalogu koordinatora ili Ministarstva, u skladu sa sklopljenim ugovorom o radu.

Prekovremeni rad u hrvatskoj nastavi, a najvie do 5 sati tjedno neposrednog rada u hrvatskoj nastavi, odobrava Ministarstvo.

lanak 8.Uitelji se obvezno ukljuuju u program priprema za rad u hrvatskoj nastavi prije

njihova upuivanja u inozemstvo.U program metodikog obrazovanja uitelji se obvezno ukljuuju tijekom rada u

hrvatskoj nastavi.Programe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka utvruje i provodi Ministarstvo.

lanak 9.Uitelji su duni za svaku kolsku godinu izraditi program rada na temelju nastav-

nog programa za hrvatsku nastavu u inozemstvu te ga dostaviti Ministarstvu.Uitelji su duni najmanje dva puta godinje Ministarstvu dostaviti izvjee o svom

radu.

lanak 10.Ugovor o radu osobe koja u kolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neo-

dreeno vrijeme, a izabrana je za rad u hrvatskoj nastavi, na njezin e zahtjev mirova-ti najdulje do prestanka trajanja izbora za rad u hrvatskoj nastavi.

21

Pravilnik o uvjetima i postupku izbora uitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu

Ako se radnik i kolska ustanova drugaije ne sporazumiju, mirovanje e otpoeti danom dostave radnikova zahtjeva koli.

Radnik iz stavka 1. ovog lanka ima se pravo vratiti na rad u kolsku ustanovu u kojoj je prethodno radio, ako o svojoj namjeri povratka obavijesti kolsku ustanovu najkasni-je u roku od sedam dana od dana prestanka trajanja izbora iz stavka 1. ovog lanka.

Ako radnik iskoristi pravo iz stavka 1. ovog lanka ima pravo povratka na poslo-ve na kojima je prethodno radio u roku od sedam dana od dana dostave obavijesti iz stavka 3. ovog lanka.

III. KOORDINATOR HRVATSKE NASTAVE

lanak 11.Za podruje na kojem hrvatsku nastavu izvode najmanje tri uitelja s punim rad-

nim vremenom moe se imenovati koordinator hrvatske nastave (u daljnjem tekstu: koordinator).

Koordinator moe biti osoba koja ispunjava uvjete propisane lankom 2. ovog pra-vilnika i ima najmanje dvije godine iskustva u hrvatskoj nastavi.

Koordinatora imenuje ministar na rok od dvije godine.Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga lanka, moe ga se imenovati na najvie jo dvi-

je godine, imajui u vidu da trajanje cjelokupnog mandata, kao uitelja i koordinato-ra, moe biti najvie etiri godine.

Nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga lanka, moe biti ponovno upuen na rad u hr-vatsku nastavu, kao uitelj ili koordinator, ako je nakon povratka s rada u hrvatskoj na-stavi radio najmanje godinu dana u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske.

lanak 12.Koordinator obavlja sljedee poslove: organizira hrvatsku nastavu, prati realizaciju izvoenja hrvatske nastave, daje miljenje o uspjenosti rada uitelja, ako je imenovan za podruje na kojem hrvatsku nastavu izvodi od tri do est ui-

telja, izvodi etiri dana nastave, ako je imenovan za podruje na kojem hrvatsku nastavu izvodi od sedam do dva-

naest uitelja, izvodi tri dana nastave, surauje s hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavnitvima, udrugama hr-

vatskih graana i obrazovnim vlastima u zemlji primateljici, obavlja i druge poslove po nalogu Ministarstva, u skladu sa sklopljenim ugovo-

rom o radu.

IV. PLAE I DRUGE NOVANE NAKNADE

lanak 13.Sredstva za isplatu plaa i ostalih novanih naknada za rad uitelja i koordinatora

osiguravaju se u Dravnom proraunu na poziciji Obrazovanje djece hrvatskih gra-ana u inozemstvu.

22


lanak 14.Plaa uitelja s punim radnim vremenom i naknada za prekovremeni rad obrauna-

va se i isplauje u valuti drave prijma na osobni raun uitelja otvoren u dravi prij-ma, sukladno odluci Ministarstva.

Doprinose za mirovinsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje za uitelje u hrvatskoj nastavi u inozemstvu uplauje Ministarstvo.

lanak 15.Uitelji odnosno koordinatori imaju pravo na sljedee novane naknade, i to:1. jednokratnu pomo pri prvom upuivanju na rad u odreenu zemlju u iznosu od

80% plae koja se uitelju isplauje u zemlji prijma, sukladno odluci Ministarstva;2. putne trokove pri prvom upuivanju na rad u odreenu zemlju, kao i prigodom

vraanja s rada nakon isteka roka iz lanka 6. stavka 1. odnosno stavka 2. ovog pravil-nika, u visini cijene karte za vlak prvog razreda, autobus ili brod za zemlje u Europi, odnosno za spavaa kola za udaljenije europske destinacije, te ekonomski najpovolj-niju zrakoplovnu kartu za prekomorske zemlje;

3. putne trokove prijevoza za potrebe strunog usavravanja koje organizira Mi-nistarstvo;

4. trokove gradskog i meugradskog prijevoza koji proizlaze iz obavljanja poslova hrvatske nastave u visini stvarnih mjesenih trokova;

5. za pokrie trokova didaktikog i potronog materijala, potanskih i drugih uslu-ga, koji proizlaze iz obavljanja poslova hrvatske nastave, prema stvarno predoenim raunima, ako se takvi trokovi ne pokrivaju iz dobrovoljnih priloga roditelja;

6. ako organizirano i planirano te uz suglasnost Ministarstva vode uenike u po-sjet domovini, koristei sredstva javnog prometa, imaju pravo na naknadu trokova osobnog prijevoza, ako na drugi nain nije osiguran besplatan prijevoz, te na troko-ve punog pansiona B kategorije, ako na drugi nain nije osiguran besplatan smjetaj i prehrana.

V. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 16.Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o uvjetima i postupku

izbora uitelja za rad u dopunskoj nastavi s djecom hrvatskih graana u inozemstvu (Narodne novine, broj 2/05 i 60/05).

lanak 17.Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novina-

ma.

Klasa: 605-02/09-03/00007Urbroj: 533-06-09-0001Zagreb, 27. veljae 2009.

Ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac, v. r.

23

Odluka o visini plaa i novanih naknada uiteljima hrvatske nastave u inozemstvu

ODLUKAo visini plaa i novanih naknada uiteljima hrvatske nastave

u inozemstvu

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTAKLASA: 605-02/08-03/00046URBROJ: 533-06-08-0001Zagreb, 10. travnja 2009.

Na temelju lanka 14. Pravilnika o uvjetima i postupku izbora uitelja za rad u hrvat-skoj nastavi u inozemstvu (Narodne novine, broj 41/09.), dravni tajnik dr. sc. Radovan Fuchs donosi

O D L U K Uo visini plaa i novanih naknada uiteljima hrvatske nastave u inozemstvu

I.Sredstva za isplatu plaa i ostalih novanih naknada za rad uitelja i koordinatora osi-

guravaju se u Dravnom proraunu na poziciji kolovanje djece hrvatskih graana u inozemstvu.

II.Plaa uitelja s punim radnim vremenom i naknada za prekovremeni i honorarni rad,

kao i ostale novane naknade, obraunavaju se i isplauju u valuti drave prijma na osob-ni raun uitelja otvoren u dravi prijma prema sljedeoj tablici:

dRava valUta Plaa IZnoS po satu

REPUBLIKA ARGENtINA USd 1.632,00 12 USd

AUStRALIJA AUd 1.800,00 12 AUd

REPUBLIKA AUStRIJA EUR 1.411,00 12 EUR

KRALJEVINA BELGIJA EUR 1.411,00 12 EUR

CRNA GORA EUR 1.176,00 12 EUR

REPUBLIKA ILE USd 1.632,00 12 USd

FRANCUSKA REPUBLIKA EUR 1.411,00 12 EUR

REPUBLIKA IRSKA EUR 1.411,00 12 EUR

tALIJANSKA REPUBLIKA EUR 1.411,00 12 EUR

JUNOAFRIKA REPUBLIKA USd 1.632,00 12 USd

VELIKO VOJVOdStVO LUKSEMBURG EUR 1.411,00 12 EUR

24


REPUBLIKA MAKEdONIJA EUR 1.176,00 12 EUR

KRALJEVINA NIzOzEMSKA EUR 1.411,00 12 EUR

KRALJEVINA NORVEKA EUR 1.646,00 12 EUR

NOVI zELANd USd 1.632,00 12 USd

SAVEzNA REPUBLIKA NJEMAKA EUR 1.411,00 12 EUR

RUMUNJSKA EUR 1.176,00 12 EUR

RUSKA FEdERACIJA EUR 1.294,00 12 EUR

SLOVAKA REPUBLIKA EUR 1.176,00 12 EUR

REPUBLIKA SLOVENIJA EUR 1.176,00 12 EUR

REPUBLIKA SRBIJA EUR 1.176,00 12 EUR

VICARSKA KONFEdERACIJA CHF 3.120,00 15 CHF

UJEdINJENA KRALJEVINA VELIKE BRItANIJE I SJEVERNE IRSKE

GBP 960,00 10 GBP

OStALE zEMLJE EUR 1.411,00 12 EUR

III.Doprinose za mirovinsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje za uitelje u hrvatskoj

nastavi u inozemstvu uplauje Ministarstvo.

IV. Uitelju koji obavlja poslove koordinatora uveava se iznos osnovne plae odreene

u tablici u lanku 2.:1. u koordinaciji s tri do deset uitelja za 10%,2. u koordinaciji s vie od deset uitelja za 15%.

V.Ova odluka stupa na snagu danom donoenja.

Dravni tajnik dr. sc. Radovan Fuchs

25

Upute o podnoenju izvjea uitelja i koordinatora hrvatske nastave u inozemstvu

Upute o podnoenjuizvjea uitelja i koordinatora hrvatske nastave u inozemstvu

Uitelji hrvatske nastave u inozemstvu podnose izvjee o radu svom koordinatoru (uitelji bez koordinatora izravno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta) tri puta tijekom kolske godine: prvo izvjee podnose mjesec dana nakon poetka kolske godi-ne, drugo na polugoditu, a tree odmah nakon zavretka nastave, pri emu treba napo-menuti da prvo i tree izvjee treba napisati detaljnije i opirnije.

Koordinator hrvatske nastave, isto tako, podnosi izvjee za svoje podruje Ministar-stvu znanosti, obrazovanja i sporta tri puta godinje. Izvjee se temelji na podatcima iznesenim u izvjeima uitelja te na osobnim zapaanjima samog koordinatora. Izvje-u koordinatora trebaju biti priloena i izvjea svih uitelja (zajedno s ispunjenim od-govarajuim obrascima Matice hrvatske nastave u inozemstvu).

Na zahtjev Ministarstva i uitelji i koordinatori hrvatske nastave u inozemstvu pod-nose i dodatna izvjea o svojem radu.

Izvjea o radu treba skenirati i iskljuivo e-potom dostaviti nadlenom slubeniku u Mi-nistarstvu.

Izvjea o radu u hrvatskoj nastavi trebaju sadravati sljedee elemente:

1. Osnovni podatci (1 kartica teksta)a) ime i prezime uitelja, adresa, vremensko razdoblje za koje se izvjee podnosi;b) nastavna mjesta na kojima se nastava izvodi, imena i potpune adrese kola,c) broj nastavnih skupina, broj uenika u skupini, broj uenika po razredima, ukupan

broj uenika.

Struna zapaanja uitelja (2-4 kartice teksta)a) Kurikul hrvatske nastave u inozemstvu napomene vezane za realizaciju kuriku-

la (stupanj realizacije, eventualna odstupanja i razlozi, metodiki postupci, razina usvojenog gradiva, prijedlozi za promjene).

Prvo izvjee treba sadravati izvedbeni program uitelja temeljen na kurikulu. Tree izvjee treba sadravati komentar o realizaciji izvedbenog programa.b) udbenici, didaktiki materijali, nastavna pomagala (primjenjivost u radu, inova-

cije).

Pedagoke i drutvene aktivnosti uitelja (1-2 kartice teksta)a) roditeljski sastanci i individualni kontakti s roditeljimab) rad s uenicima u okviru slobodnih aktivnosti, suradnja s drugim imbenicima hr-

vatske zajednice u inozemstvu i suradnja s prosvjetnim vlastima, kolama i udru-gama zemlje primateljice.

26


Izvjea o putnim trokovima, prekovremenom radu i naknadama za rad temeljem ugovora o djelu

Putni trokovi obraunavaju se na temelju stvarnih trokova odlaska na posao i po-vratka s posla uitelja javnim prijevozom, na obrascu HN/P-15 uz koji se prilau origi-nalne putne karte. Izvjee o honorarnom radu i prekovremenom radu uitelja dostav-lja se na obrascu HN/P -17 Matice hrvatske nastave u inozemstvu.

Za odobravanje prekovremenog rada koordinator ili uitelj treba unaprijed zatraiti suglasnost Ministarstva uz obrazloenje zahtjeva.

Izvjee o putnim trokovima, prekovremenom radu i ostvarenoj satnici temeljem ugovora o djelu uitelj podnosi koordinatoru do 5. u mjesecu (uitelji bez koordinato-ra izravno Ministarstvu), koordinator objedinjuje podatke za cijelu koordinaciju i Mi-nistarstvu do 8. u mjesecu e-potom dostavlja MIK Mjeseno izvjee koordinatora o putnim trokovima, prekovremenom radu i honorarnom radu.

Priredba u Frankfurtu, SR Njemaka, 2011.

27

vaniji kontaktni podatci

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Donje Svetice 3810000 ZagrebT: +385 1 4569 000F: +385 1 4594 301E: [email protected]

Smjetaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u Zagrebu

28


Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

Uprava za odgoj i obrazovanjeSektor za odgojno-obrazovni sustavMilan Bonjak, voditelj Odjelatel: + 385 1 4594464e-pota: [email protected]

Glavno tajnitvo MinistarstvaSektor za ljudske potencijale i pravne posloveMirjana Rukavina, vii upravni referenttel: + 385 1 4569030e-pota: [email protected]

Dubravka Krinik, upravni referenttel: + 385 1 4569280e-pota: [email protected]

Sektor za financijske posloveZvjezdana Franulovi, raunovodstveni referenttel: + 385 1 4569073e-pota: [email protected]

29

Vaniji kontaktni podaci

Centar hrvatske nastave u Baden-WrttemberguMercedesstr. 370372 StuttgartSR NjemakaT: + 49 711 55346341E: hrvatska.nastava.stuttgart@googlemail.comwww.hrvatska-nastava-stuttgart.com

Centar hrvatske nastave u vicarskoj KonfederacijiZrcherstrasse 48-508953 Dietikonvicarska KonfederacijaT: + 41 44 2126544F: + 41 44 2126546E: [email protected]://www.hds-ch.com

Dravni ured za Hrvate izvan Republike HrvatskeTrg sv. Marka 210000 ZagrebT: + 385 4569334F: + 385 4569325E: [email protected]

Hrvatska matica iseljenikaTrg Stjepana Radia 310000 ZagrebT: + 385 1 6115116F: + 385 1 6111522E: [email protected]

Agencija za odgoj i obrazovanjeDonje Svetice 3810000 ZagrebT: + 385 2785000F: + 385 2785001E: [email protected]

30


diplomatsko-konzularna predstavnitva Republike Hrvatske

Veleposlanstvo Republike Hrvatskeu Argentinskoj Republici (Pokriva Paragvaj i Urugvaj) Gorostiaga 21041426 Buenos AiresT: 0054 11 4777 6409, 4777 7284F: 0054 11 4777 9159, 4777 [email protected] [email protected]

Veleposlanstvo Republike Hrvatskeu Republici Austriji Heuberggasse 101170 WienT: 0043 1 485 9524F: 0043 1 480 [email protected] http://at.mvp.hr

Veleposlanstvo Republike Hrvatskeu Kraljevini Belgiji(Pokriva Veliko Vojvodstvo Luksemburg) Avenue Louise 4251050 BruxellesT: 0032 2 639 20 36F: 0032 2 512 [email protected] http://be.mvp.hr

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Crnoj Gori Vlada etkovia 2PodgoricaT: 00 382 20 269 760F: 00 382 20 269 [email protected]

Generalni konzulat Republike Hrvatskeu Crnoj Gori, Kotor Trg od oruja bbKotorT: 00 382 32 323 127F: 00 382 32 323 [email protected]

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici ile(Pokriva Vienacionalnu Dravu Boliviju, Ekvador i Republiku Peru Ezequias Alliende 2370ProvidenciaSantiago de ChileT: 0056 2 269 6141F: 0056 2 269 [email protected]

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Republici ile, Punta Arenas Quillota 606Casilla 644Punta ArenasT: 0056 61 223 574F: 0056 61 223 [email protected]

Misija Republike Hrvatske pri Europskoj uniji i pri Europskoj zajednici za atomsku energiju, Bruxelles Avenue des Arts 501000 BrusselsT: 0032 2 507 54 11F: 0032 2 646 56 [email protected] http://eu.mvp.hr

31


Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Francuskoj Republici(Pokriva Benin, ad, Evatorsku Gvineju, Gvineju, Kongo, Niger, Demokratsku Republiku Kongo, Togo, Srednjoafriku Republiku) 7, Square Thiers75116 ParisT: 0033 1 5370 0280F: 0033 1 5370 [email protected] http://www.amb-croatie.fr

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Irskoj Adelaide ChambersPeter StreetDublin 8T: 00353 1 4767 181F: 00353 1 4767 [email protected] http://ie.mvp.hr

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici(Pokriva Republiku Cipar, Republiku San Marino i Republiku Maltu) Via Luigi Bodio 74/7600191 RomaT: 0039 06 3630 7650, 3630 7300F: 0039 06 3630 [email protected] http://it.mvp.hr

Generalni konzulat RepublikeHrvatske u Talijanskoj Republici, Trst Piazza Goldoni 934122 TriesteT: 0039 040 775 144F: 0039 040 773 [email protected]

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Makedoniji Mitropolit Teodosij Gologanov 4491000 SkopjeT: 00389 2 32 48 170, 32 46 013F: 00389 2 3246 [email protected] http://mk.mvp.hr

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kraljevini Nizozemskoj Amaliastraat 16NL-2514 JC Den HaagT: 0031 70 362 36 38F: 0031 70 362 31 [email protected] http://nl.mvp.hr

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kraljevini Norvekoj Drammensveien 820244 OsloT: 0047 2 3014 050F: 0047 2 3014 [email protected]

Veleposlanstvo Republike Hrvatskeu Saveznoj Republici Njemakoj Ahornstrae 410787 BerlinT: 0049 30 2191 5514F: 0049 30 2362 [email protected] http://de.mvp.hr

Generalni konzulat Republike Hrvatske u SR Njemakoj, Dsseldorf Corneliusstr. 5340215 DsseldorfT: +49 211 336 8062F: +49 211 994 [email protected]

32


Generalni konzulat RepublikeHrvatske u SR Njemakoj, Frankfurt Am Weingarten 2560487 Frankfurt/MT: 0049 69 7071 005F: 0049 69 7071 [email protected]

Generalni konzulat RepublikeHrvatske u SR Njemakoj, Hamburg Hermannstr. 1620095 HamburgT: 0049 40 311 317, 317 39 33F: 0049 40 311 [email protected]

Generalni konzulat RepublikeHrvatske u SR Njemakoj, Mnchen Oberfhringer Strae 681679 MnchenT: 0049 89 9090 1650F: 0049 89 260 87 [email protected] http://de.mvp.hr/muenchen

Generalni konzulat RepublikeHrvatske u SR Njemakoj, Stuttgart Liebenzeller Strae 570372 StuttgartT: 0049 711 95 57 135, 95 57 10F: 0049 711 55 60 [email protected] http://de.mvp.hr/stuttgart

Veleposlanstvo Republike Hrvatskeu Rumunjskoj(Pokriva Republiku Moldovu) St.r Dr. Burghelea nr. 1Sector 2, BucurestiT: 0040 21 3003 655F: 0040 21 3130 [email protected] http://ro.mvp.hr

Veleposlanstvo Republike Hrvatskeu Ruskoj Federaciji (Pokriva Republiku Bjelarus) Korobejnikov pereulok 16/10119034 MoskvaT: 0074 95 637 3222, 637 38 68F: 0074 95 637 [email protected]://ru.mvp.hr

Veleposlanstvo Republike Hrvatskeu Slovakoj Republici Miikova 2181106 BratislavaT: 0042 12 5720 2090, 0042 12 5720 2091F: 0042 12 5443 [email protected] http://sk.mvp.hr

Veleposlanstvo Republike Hrvatskeu Republici Sloveniji Gruberjevo nabreje 61000 LjubljanaT: 00 386 1 4256 220F: 00 386 1 4258 [email protected] http://si.mvp.hr/

Veleposlanstvo Republike Hrvatskeu Republici Srbiji Kneza Miloa 6211000 BeogradT: +381 11 36 79 150, 36 79 151F: +381 11 36 10 032, 36 21 [email protected] http://rs.mvp.hr/

Generalni konzulat RepublikeHrvatske u Republici Srbiji, Subotica Maksima Gorkog 624000 SuboticaT: 00381 24 557 793F: 00381 24 556 [email protected]

33


Veleposlanstvo Republike Hrvatske u vicarskoj Konfederaciji(Pokriva Kneevinu Lihtentajn) Thunstrasse 453005 BernT: 0041 31 352 0275, 352 0279F: 0041 31 352 [email protected]

Generalni konzulat Republike Hrvatske u vicarskoj Konfederaciji, Zrich Bellerivestrasse 58008 ZrichT: 0041 44 386 6750, 386 6751F: 0041 44 422 [email protected]

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske(Pokriva Republike Ganu, Gambiju, Liberiju, Sijera Leone, Ugandu i Saveznu Republiku Nigeriju) 21 Conway StreetLondon W1T 6BNT: 0044 20 73872022F: 0044 20 [email protected] http://uk.mvp.hr

Podatci su uzeti sa mrene stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova Re-publike Hrvatske, na ijim se mrenim stranicama mogu se pronai kontaktni podatci diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske irom svi-jeta: www.mvep.hr

Sudionici interkulturalnog projekta Wir leben hier, Nuertingen, SR Njemaka, 2002.

34


Hrvatske katolike misije u inozemstvu (izbor)

ARGENTINA

HKM Buenos AiresAvenida dr. Ricardo Balbin 49251430 Buenos Airestel. i faks (11) 45423400e-mail: [email protected]

BELGIJA

HKM BruxellesAvenue E. Pirmez 47 bte 421040 Bruxelles tel. (04) 85783342 i 86738135

HKM LiegeRue St. Gilles, 924000 Liegetel. (04) 3420653faks 2221569

FRANCUSKA

HKM Lyon20, rue Laporte69009 Lyontel. i faks (0) 478471180e-mail: [email protected]

HKM Nica06000 Nice, 6, rue Verniertel. i faks (0) 493885851e-mail: [email protected]

HKM Paris124, rue de Bagnolet75020 Paristel. (0) 143720319faks 143720466e-mail: [email protected]

ITALIJA

Papinski hrv. zavod sv. JeronimaPontificio collegio Croato di san GirolamoVia Tomacelli 13200186 Romatel. 0699694500faks 0699694401e-mail: [email protected]

Domus CroataDom hrvatskih hodoasnika Dr. Ivan MerzVia del Grano 3500172 Romatel. 062302660 faks 062300836e-mail: [email protected]

HKM MolisePiaza Neri 486030 Acquaviva Collecroce (CB)tel. 0875970016

LUKSEMBURG

HKM Luksemburg14, rue Sigefroi 2536 Luxembourgtel. i faks (00352) 226041faks 26203753

NIZOZEMSKA

HKM RotterdamRobert Fruinstraat 363021 XE Rotterdam privremena adresa:2661 CK Bergschenhoek, Smitshoek 120tel. i faks (0) 10 2760655www. tavelic.nle-mail: [email protected]

35


NORVEKA

HKM Oslo0177 Oslo, Akersveien 16btel. (0047) 23219570e-mail: [email protected]

NJEMAKA

Kroatenseelsorge in DeutschlandHrvatski duobriniki ured u NjemakojAn den Drei Steinen 42 d60435 Frankfurttel. (0 69) 95 40 48-0faks (0 69) 95 40 48-24www.kroatenseelsorge.dewww.hrvatskodusobriznistvo.dee-mail: [email protected]

HKM BerlinFeldstr. 413355 Berlintel. (030) 2611540faks 2628397

HKZ Otac Ante AntiNiedenau 2760325 Frankfurt a.M. (bisk. Limburg)tel. (069) 723125faks 723363www.hrzupa-frankfurt.dee-mail: [email protected]

HKM Freiburg i. Br.Ludwigstr. 40-4279104 Freiburg i. Br.tel. (0761) 33935faks 34879

HKM HamburgSchmilinskystr. 1420099 Hamburgtel. (040) 247958faks 240970www.hkmhamburg.dee-mail: [email protected]

HKZ Mittelbaden KarlsruheMarienstr. 8076137 Karlsruhe (nadbisk. Freiburg)tel. (0721) 664734-0faks 664734-20

HKM MannheimD 6, 9-1168159 Mannheim (nadbisk. Freiburg)tel. (0621) 151257faks 25716e-mail: [email protected]

HKM Mnchen80336 Mnchen,Schwanthaler Str. 96-98tel. (089) 1795810faks 17958111www.baykro.dewww.kroatische-mission-muenchen.dee-mail: [email protected]@hrvatska-misija-muenchen.deinfo@[email protected]

HKZ Sveta ObiteljBismarckstr. 2072764 Reutlingen(bisk. Rottenburg-Stuttgart)tel. (07121) 320288 faks 340035e-mail: [email protected]

HKM SaarbrckenSt. Elisabeth-RockershausenBeethovenstr. 466111 Saarbrcken (bisk. Trier)tel. (06898) 8520237faks 8520620www.hkm-saar.eue-mail: [email protected]: [email protected]

36


HKZ Sveti MartinHeusteigstr. 1870182 Stuttgart (bisk. Rottenburg-Stuttgart)tel. (0711) 6403040/-49faks 6493278www.kkgs.dee-mail: [email protected]: [email protected],

HKZ Sveti Nikola TaveliSalacher Str. 3370327 Stuttgart-Wangen(bisk. Rottenburg-Stuttgart)tel. (0711) 9561919faks 9561918www.hkz-badcannstatt.dee-mail: [email protected]

HKZ Sveti JosipBeethoventr. 189073 Ulm (bisk. Rottenburg-Stuttgart)tel. (0731) 23933faks 27321

HKM WiesbadenHolsteinstr. 1565187 Wiesbaden (bisk. Limburg)tel. (0611) 846440faks 8138455e-mail: [email protected]

SLOVENIJA

HKM LjubljanaPreernov trg 41000 Ljubljana tel. (01) 2429322faks 2429323e-mail: [email protected]

VICARSKA

HKM BaselKleinriehenstr. 534058 Baseltel. i faks (061) 6927640e-mail: [email protected]

HKM BernZhringerstr. 403012 Berntel. (031) 3020215faks 3020513www.hkm-bern.come-mail: [email protected]: [email protected]

HKM SolothurnUnterer Winkel 74500 Solothurntel. (032) 6219202faks 6219208e-mail: [email protected]

HKM ZrichSchlossgasse 32Postfach 90578036 Zrichtel. (01) 4558060faks 4611939www.hkm.zuerich.che-mail: [email protected]

VELIKA BRITANIJA

HKM London17 Boutflower RoadLondon SW111REtel. i faks (0207) 2233530www.hkmlondon.orge-mail: [email protected]

Podatci su uzeti s mrene stranice Hrvatskog duobrinikog ureda u SR Njemakoj, na ijim se mrenim stranicama mogu pronai kontaktni podatci hrvatskih katolikih misija u SR Njemakoj i irom svijeta: http://www.kroatenseelsorge.de.

Kurikul hrvatske nastaveu inozemstvu

39

Uvod u kurikul hrvatske nastaveu inozemstvu

Gea Cetini

Naziv kurikulum potjee od latinske rijei curriculum (ivot, teaj, krug, proces), u raz-doblju srednjovjekovlja oznauje tijek odgajanja mladia u samostanima, a u hrvatskoj jezinoj tradiciji naziv je i za tijek ivota (curriculum vitae). U standardnome hrvatskom jeziku, posebice u metodikoj literaturi, danas je u uporabi naziv kurikul, stoga e se on rabiti i u ovome radu. U pedagokoj i didaktikoj literaturi sloenost pojma odraava se i u njegovim razliitim razumijevanjima te s tim u vezi i brojnim definicijama kurikula. Na temelju razliitih definicija kurikula mogu se izdvojiti njegove temeljne sastavnice i osnovne znaajke istaknute jo 1962. godine. Strukturu kurikula ine: utvrivanje po-treba, oblikovanje ciljeva, izbor sadraja, organizacija sadraja, izbor naina uenja, or-ganizacija pouavanja, metode vrednovanja (Taba, H., Curriculum Development, Theory and Practice, 1962.). Pod utjecajem njemakoga govornog podruja u europskoj je tra-diciji prevladavao naziv nastavni plan i program, a iz Sjedinjenih Amerikih Drava i an-glosaksonskih zemalja dvadesetih godina 20. stoljea pojam curriculum poinje se rabi-ti i u europskim zemljama.

Nazivi kurikul i nastavni plan i program ne mogu se poistovjetiti. Danas se u europ-skoj, pa tako i hrvatskoj kolskoj praksi, rabe oba pojma tako da se nastavnim planom i programom odreuju propisani nastavni sadraji, a kurikul oznauje njihovu konkreti-zaciju u nastavnoj praksi (Paleki, M., 2000., str. 269). Kurikul se definira i kao plan za sastavljanje i odvijanje nastavnih jedinica, a mora sadravati iskaze o ciljevima, organi-zaciji i kontroli uenja te slui uiteljima i uenicima za optimalno ostvarivanje uenja. (Shultz, W., Cube, F., Winkel, R., Blankertz, H.,1992., str. 79)

Istiui razliku izmeu kurikula i nastavnoga plana i programa treba naglasiti ire zna-enje kurikula koje ne obuhvaa samo sadraj, nego i aktivnosti planiranja, primjene i vrednovanja te postupke planiranja i izrade samog kurikula koji iskazuju proces njegova razvoja, a razliitost definiranja kurikula uvjetuje razliite pristupe, teorije i vrste kuriku-la. Vrste kurikula odreuju se prema izboru, organizaciji i usmjerenosti sadraja: slube-ni, kolski, predmetni, otvoreni, zatvoreni, formalni, neformalni, modularni, kurikul ute-meljen na kompetencijama, jezgrovni, skriveni, holistiki, integrirani.

Integrirani se kurikul temelji na naelu integracije vanom za promjene naina milje-nja o obrazovanju i uenju. Ono osvjeuje potrebe za zajednikim, suradnikim, tim-skim djelovanjem svih imbenika koji odgovorno i konkretno sjedinjuju vlastite spo-

40


sobnosti, znanja i umijea sa svrhom postizanja uinkovitih rezultata nove, kvalitetne razine postignua na razliitim podrujima djelovanja u drutvu visoko razvijene teh-nologije i mnotva informacija i razliitosti. Integrirani kurikul, za razliku od deduktiv-no-disciplinskog pristupa preoblike znanja u nastavne predmete i aktivnosti uenja koji nastavne predmete organizira na temelju znanstvenih disciplina, pretpostavlja induktiv-no-empirijski pristup transformaciji znanja koji je situacijski u kojem se zahtjevi ivota, odnosno pojedinih ivotnih uloga uzimaju kao referentne toke za izbor i organizaciju sadraja programa. Taj je pristup vie u skladu s konceptom cjeloivotnog obrazovanja. (Pastuovi, N., 1999., str. 524)

Istraivanja pokazuju da uenici znanje i umijea steena u koli teko primjenjuju izvan kolskoga, odnosno nastavnog konteksta, ne povezuju ga s osobnim iskustvima, stoga je i nedostatna njegova trajnost. Uenici moraju samostalno povezivati, ponekad nelogino i nesvrhovito podijeljene sadraje, a time se oteava stjecanje znanja i umije-a. Dokazano je da uenje nije linearni proces nizanja i nadopunjavanja znanja i umije-a, nego povezivanje novih iskustava s ve dostignutim postignuima. Razumijevanje se postie povezivanjem i interpretacijom novosteenih znanja i umijea u sklopu posto-jeih te stvaranja novih znaenja. Nova znanja i znaenja nastaju polazei od pojedin-ca, u komunikaciji sa irokim kulturolokim kontekstom, povezivanjem pojedinanoga i zajednikog. S tim u vezi kurikul se ustrojava na stvarnim ivotnim problemima, a te-meljna se postignua za djecu i mlade ostvaruju na primjerenim sadrajima, odgovara-juim umijeima iz mnogih znanstvenih disciplina i razliitih podruja. Cilj je integri-ranog kurikula pomoi uenicima u osmiljavanju ivotnoga iskustva i pouiti ih aktiv-nome sudjelovanju u demokratskim procesima (Vars, G. F., Beane, J., Integrative Curri-culum, Standards Based World, 2000.).

Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu integrirani je kurikul kojim se nastoji pove-zati ope i posebne sadraje i ciljeve, ciljno usmjeren na postignua uenika u svim po-drujima: intelektualnom, afektivnom i psihomotornom, polazi od njihova iskustva i kul-turnoga konteksta, jezine i kulturne posebnosti te time potie iskustveno i situacijsko uenje, uvaava sloenost znanja i umijea, njihovu primjenu u razliitim okolnostima, problemima i situacijama, viejezinost i multikulturalnost. Djeca hrvatskoga podrijetla temeljno se obrazuju na jeziku zemlje primateljice, a iskustvo, znanja i vjetine steene u okviru nastave u zemlji boravka utjeu na njihovo uenje hrvatskoga kao materinskoga jezika. Uenjem hrvatskoga jezika i kulture potie se njihova uspjena interkulturna ko-munikacija i razumijevanje.

Naela kurikula odraavaju kurikulske postavke i raznovrsna iskustva planiranja i pro-gramiranja nastave u Republici Hrvatskoj i u zemljama u kojima se provodi nastava hr-vatskoga jezika i kulture: uravnoteenost, koherentnost i kontinuitet, otvorenost, fleksi-bilnost, interkulturalnost, inkluzivnost i ueniku usmjeren pristup. Navedena su nae-la polazita za njegovu primjenu u nastavnoj praksi: planiranje i programiranje, izvoe-nje i vrednovanje svih oblika uenja i pouavanja, ostvarivanje opih ciljeva i operativ-nih ciljeva na svim razinama te postizanja minimalnih standarda znanja, vjetina, vri-jednosti i stavova.

U skladu s potrebama za uvijek novim i raznovrsnim kompetencijama suvremeni ku-rikul ine: znanja, umijea, stavovi i vrijednosti. Obiljeje je kurikula hrvatske nastave u inozemstvu kao integriranog kurikula da se znanja, umijea, stavovi i vrijednosti postiu kao ishodi uenja i kao procesi, stoga ga moemo odrediti razvojnim kurikulom. Svaki

41

Cetini: Uvod u kurikul hrvatske nastave u inozemstvu

se kurikul sastoji od neizostavnih dijelova strukture koji su meusobno logiki i funkci-onalno povezani. Strukturu integriranog kurikula ine sastavnice koje su temeljne i za svaki drugi kurikul, ali je bitna razlika to svaki dio integriranog kurikula ukljuuje pro-nalaenje istraivanje i osmiljavanje elemenata integracije na sadrajnoj (tematskoj) i procesnoj (djelatnoj) razini. Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu obuhvaa: temat-ske cjeline i teme, ope ciljeve koji se izvode se iz naela kurikula, operativne ciljeve te njihovu razradu po razinama, osnovne i minimalne standarde znanja i vjetina, didakti-ko-metodike smjernice za izvoenje kurikula, odrednice o kadrovskim uvjetima, pro-storu i opremi, evaluaciju odgojno-obrazovnih postignua uenika i kurikula te literatu-ru i izvore za pripremu i izvoenje nastave.

Sadraj kurikula ine tematske cjeline i teme integriranih podruja hrvatskoga jezi-ka i knjievnosti, povijesti, zemljopisa, likovne i glazbene kulture. Kurikulske teme i ci-ljevi iz hrvatskoga jezika obuhvaaju komunikacijsku osposobljenost u jezinim djelat-nostima sluanja, govorenja, itanja i pisanja te jezinu osposobljenost uenika u pravo-pisu, pravogovoru, gramatici i leksikologiji. Uenje i pouavanje knjievnosti temelji se na naelu izbornosti: u kurikulu je naveden prijedlog knjievnih tekstova i lektire koji uenicima i uiteljima omoguuje izbor knjievnih djela za samostalno itanje i inter-pretaciju u skladu s potrebama i interesima uenika te njihovom jezinom i komunika-cijskom osposobljenou. Predloeni neknjievni tekstovi, uz knjievne, polazite su za stjecanje komunikacijske osposobljenosti uenika te oprimjeruju naelo integracije ku-rikulskih podruja.

Teme i postignua uenika u Kurikulumu hrvatske nastave u inozemstvu operativni ciljevi za hrvatski jezik i knjievnost, povijest, zemljopis, likovnu i glazbenu kulturu ras-poreeni su na tri razine, s obzirom na osposobljenost uenika za komunikaciju na hrvat-skome jeziku, poznavanje jezinih injenica i zakonitosti, dob, interese, potrebe, iskustva i temeljna znanja uenika hrvatskoga podrijetla koji su obuhvaeni hrvatskom nastavom u inozemstvu te posebnostima organizacije i provedbe oblika rada u heterogenim skupina-ma uenika. Usporeujui tri kurikulske razine sadraja i postignua uenika sa sustavom obrazovanja u Republici Hrvatskoj okvirno se prva razina moe prikazati kao razredna nastava (1.- 4. razred osnovne kole), druga razina kao predmetna nastava u viim razre-dima osnovne kole (5.- 8./9. razred osnovne kole), a trea se razina moe poistovjetiti sa srednjokolskim obrazovanjem (9./10. razred, tj. 1.- 4. razred srednje kole).

Osnovni i minimalni standardi znanja i vjetina koje uenici moraju usvojiti po za-vretku uenja i pouavanja usustavljeni su u dva podruja: Hrvatski jezik i knjievnost i Hrvatska povijesna, kulturna i prirodna batina. Utvreni osnovni standardi smjerni-ce su za vrednovanje postignua uenika, njihovo aktivno praenje i ocjenjivanje kao i za samovrednovanje i samoocjenjivanje. Integrirani kurikul od uitelja trai promjene u vrednovanju postignua: odreuje se svrha i vrijeme procjene, potrebe za vrednovanjem uenikog napretka, uinci koje procjena ima na uenika. U vrednovanju znanja i umi-jea primjenjuju se razliiti pristupi i meusobno se usporeuju. Jasne i pedagoki svr-hovite biljeke, individualizirane povratne obavijesti o radu uenicima i njihovim rodi-teljima motivacija su za trajno i sustavno uenje hrvatskoga jezika i kulture te ukljue-nost u hrvatsku nastavu u inozemstvu.

Usmjerenost Kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu kao integriranog kurikula na uenike pred sve uitelje postavlja izazov promjene odnosa prema uenju i pouavanju te preispitivanje vlastitih uvjerenja o uenju i pouavanju. Ukljuivanje osobnosti ueni-

42


ka u odgojno-obrazovni proces znai da je i osobnost uitelja dio kurikula, njegova isku-stva, znanja, umijea, stavovi i vrijednosti, a uitelji pomau uenicima u otkrivanju osob-nih interesa i potreba te afirmaciji vlastitih stavova i vrijednosti. Aktivna se uloga uitelja prepoznaje u otkrivanju veza meu temama podrujima i aktivnostima, povezivanju steenih znanja i umijea s mogunostima njihove primjene u praksi i planiranju koje nee biti unaprijed i u cijelosti osmiljeno. Uitelj moe ostvarivati individualne preina-ke i prilagodbe, sukladno vlastitom razvoju te potrebama i interesima uenika, pokazati osobno zanimanje za napredak uenika, izgraditi odnos uzajamnog razumijevanja na te-melju pozitivnih oekivanja i poruka. Posebnosti pojedinih uenikih skupina u sklopu hrvatske nastave u inozemstvu zahtijevaju stalno i sustavno pripremanje uitelja za na-stavu i svaku pojedinu situaciju uenja, u skladu s potrebama i interesima svakoga poje-dinog uenika. Prema tome, osnovna znanja i umijea u uenju i pouavanju hrvatsko-ga jezika i kulture stjeu se aktivnim sudjelovanjem uenika u nastavi. Uenik surauje s uiteljem, raspravlja, istrauje, postavlja pitanja, problematizira, rjeava stvarne i zadane probleme, a motivacija za uenje ostvaruje se primjerenim i zanimljivim sadrajima koji su povezani sa ivotom te ukljuuju iskustva uenika i njihove jezine i kulturne ivot-ne uvjete. Komunikacijski model uenja i pouavanja hrvatskoga jezika, hrvatske povi-jesne, kulturne i prirodne batine obuhvaa primjenu i razvoj komunikacijskih i jezinih djelatnosti, sukladno razvoju uenikih sposobnosti.

Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu temeljni je dokument kojim se utvruju smjernice za ostvarivanje glavnih ciljeva hrvatske nastave u inozemstvu: poticanje djece hrvatskoga podrijetla koja privremeno ili trajno ive izvan Republike Hrvatske na sustav-no i postojano uenje hrvatskoga jezika, njegovu uspjenu uporabu u govoru i pismu u razliitim ivotnim situacijama, otkrivanje i promicanje hrvatske kulture i hrvatske pri-rodne batine kao odrednice vlastitoga osobnoga i nacionalnog identiteta, stjecanje zna-nja, vjetina, stavova i vrijednosti koje e im omoguiti samostalno i cjeloivotno uenje hrvatskoga jezika i kulture te upoznavanje osnovnih obiljeja suvremenoga hrvatskog drutva u usporedbi s drugim jezicima i kulturama.

literatura

1. Bruner, J., Kultura obrazovanja, Educa, Zagreb, 2000. 2. Marsh, C. J., Kurikulum, Educa, Zagreb, 1994. 3. Matijevi, M., Didaktika i obrazovna tehnologija, Osnove suvremene pedagogije, HPKZ,

Zagreb, 1998. 4. Oliva, P. F., Developing the Curriculum, Longman, New York, 1997., http://www.mste.

uiva.edu/courses/ci499sp01/students/ezzatkhh/curriculum.html, 2004. 5. Paleki, M., Nastavni sadraji i znanje, Paleki, Osnove suvremene pedagogije, HPKZ,

Zagreb, 1998. 6. Pastuovi, N., Edukologija, Teorija kurikuluma: praksiologija obrazovanja i odgoja na mi-

krorazini, Educa, Zagreb, 1999.

43

Cetini: Uvod u kurikul hrvatske nastave u inozemstvu

7. Rosandi, D., Kurikulski metodiki obzori, kolske novine, Zagreb, 2002. 8. Scheller, I., Erfarungsbezogener Unterricht, Scriptor, Frankfurt am Main, 1987. 9. Stoll, L., Fink, D., Mijenjajmo nae kole, Educa, Zagreb, 2000. Schulz, W., Cube, F., Win-

kel, R., Blankertz, H., Didaktike teorije, Educa, Zagreb, 1992. 10. Vars, G. F., Beane, J., Integrative Curriculum, Standards Based World, 2000., ERIC NO:

ED 44/618, http://www.ed.gov/pubs/Standards/integrat.html 11. Walker, D., Integrative education, 2000, ERIC NO ED390112, http://www.ed.gov/pubs/

Standards/integrat.html).

Uenici hrvatske nastave u Parizu, Francuska, 2010.

45

Kurikul hrvatske nastave u inozemstvu

Na temelju lanka 24. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90, 27/93, 7/96, 59/01, 114/01) i lanka 10. Zakona o srednjem kolstvu (Narodne novine broj 19/92, 26/93, 27/93, 50/95, 59/01, 114/01), a u vezi s lankom 4. Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/01), ministar prosvjete i porta donio je

KURIKULUM* HRVATSKE NASTAVE U INOZEMSTVU1)

UvodKurikulum hrvatske nastave u inozemstvu nastava hrvatskog jezika i kulture nami-

jenjen je djeci hrvatskih dravljana koji privremeno ili stalno ive u drugim zemljama, odnosno djeci u inozemstvu kojima je hrvatski jezik obiteljski jezik. Hrvatska nastava je istovremeno otvorena i za djecu dravljana drugih zemalja koji su ivjeli u Hrvatskoj, kao i za ostalu djecu koja ele uiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu, a za to imaju potrebnojezino predznanje.

Sastavnice kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu su:1. Metodologija izrade i struktura kurikuluma2. Naela kurikuluma3. Odreenje nastavnog predmeta4. Teme5. Opi ciljevi kurikuluma6. Operativni ciljevi kurikuluma7. Razrada operativnih ciljeva 7.1. Operativni ciljevi za hrvatski jezik i knjievnost prva razina 7.1.1. Komunikacijska osposobljenost 7.1.2. Jezina osposobljenost 7.1.3. Knjievnost 7.2. Operativni ciljevi za hrvatski jezik i knjievnost druga razina 7.2.1. Komunikacijska osposobljenost 7.2.2. Jezina osposobljenost 7.2.3. Knjievnost 7.3. Operativni ciljevi za hrvatski jezik i knjievnost trea razina 7.3.1. Komunikacijska osposobljenost 7.3.2. Jezina osposobljenost 7.3.3. Knjievnost

1) Dokument je stupio na snagu 2003. god. pa se u njemu rabi oblik kurikulum. Oblik kurikul, kao termin u stan-dardnom hrvatskom jeziku, usvojen je na Hrvatskom slavistikom kongresu 2010., te znanstvenim jezikoslovnim objanjenjima (asopis Jezik br. 2/2010.).

46


7.4. Operativni ciljevi zapovijesnu, kulturnu iprirodnu batinu Hrvatske (zemljopis, povijest, glazbena i likovna kultura) prva razina 7.5. Operativni ciljevi zapovijesnu, kulturnu iprirodnu batinu -druga razina 7.6. Operativni ciljevi zapovijesnu, kulturnu iprirodnu batinu -trea razina8. Literatura i izvori za pripremu i izvoenje nastave 8.1. Hrvatski jezik i knjievnost 8.2. Glazbena kultura 8.3. Povijest 8.4. Zemljopis 8.5. Likovna kultura9. Osnovni i minimalni standardi znanja i vjetina (katalog znanja uenika) 9.1. Hrvatski jezik i knjievnost 9.2. Hrvatska povijesna, kulturna i prirodna batina (povijest, likovna i glazbena kultura i zemljopis)10. Didaktiko-metodike smjernice za izvoenje kurikuluma 10.1. Hrvatski jezik i knjievnost 10.2. Glazbena kultura 10.3. Likovna kultura 10.4. Povijest 10.5. Zemljopis11. Kadrovski uvjeti12. Prostor i oprema13. Evaluacija odgojno-obrazovnih postignua uenika i kurikuluma14. Prijelazne i zavrne odredbe

47


1. MEtodoloGIJa IZRadE I StRUKtURa KURIKUlUMa

Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu nastava hrvatskog jezika i kulture polazi od obrazovne i jezino-kulturne specifinosti iskustva uenika kojima je namijenjen (vi-ejezinost i multikulturalnost), dosadanjih iskustava u nastavi, ali isto tako i od najno-vijih dostignua i razvojnih tendencija u podruju izrade i razvoja kurikuluma.

Za razliku od dosadanjih nastavnih programa koji su bili usmjereni na definiranje sa-draja obrazovanja, ovaj program se zasniva na konceptu programiranja nastave koji na-glasak stavlja na rezultate, odnosno postignua u uenju. Kako bi se i terminoloki izrazila ova razlika, umjesto rijei nastavniprogram koristi se rije kurikulum.

Navedena promjena se oituje i u strukturi kurikuluma. Umjesto na detaljno defini-ranje tematske strukture, naglasak je stavljen na definiranje odgojno-obrazovnih posti-gnua ili oekivanih odgojno-obrazovnih rezultata, teje stoga pozornost posveena defi-niranju ciljeva i njihovoj operacionalizaciji ili konkretizaciji u odgovarajua znanja, vje-tine i vrijednosti koje uenici nakon zavretka nastave trebaju stei.

U tekstu kurikuluma razlikujemo:1. ope ciljeve kurikuluma (izvode se iz naela kurikuluma)2. operativne ciljeve po razinama (predstavljaju operacionalizaciju opih ciljeva)3. razradu operativnih ciljeva po razinama (predstavlja opis ili razradu operativnih ci-

ljeva). Razrada ili opis operativnih ciljeva zapravo predstavlja njihovu konkretiza-ciju u kojoj se ciljevi iskazuju kao oekivani rezultati nastave i to u formi standarda znanja, vjetina i stajalita koje uenici moraju na kraju nastave usvojiti. Kako stan-dardi opisuju to uenik mora usvojiti, oni se iskazuju ciljevima kao to su npr. pre-poznati, opisati, razumjeti, usporediti, uoiti slinosti i razlike itd. Stoga se esto na-zivaju i operativni ciljevi (termin koji je koriten u tekstu). Ovako iskazani ciljevi su lako mjerljivi i oni su ona komponenta koju je mogue pratiti i koja je podlona razliitim oblicima evaluacije.

4. Na kraju su definirani osnovni i minimalni standardi (katalog) znanja, vjetina i vri-jednosti. Oni predstavljaju minimum znanja koje uenici moraju usvojiti, odnosno koje trebaju obvezno znati.

Ovakvom metodologijom izrade kurikuluma osigurava se koherentnost i logika po-vezanost naela, ciljeva i rezultata odgojno-obrazovnog procesa. Uitelju se istovreme-no ostavlja sloboda izbora sadraja i metoda kojima e ostvariti definirane ciljeve, odno-sno oekivane rezultate kurikuluma. Kurikulum, kada je rije o sadrajima i metodama, daje samo okvirne elemente.

U tekstu kurikuluma se navode i teme, odnosno tematske cjeline koje su odreene na osnovi naela i opih ciljeva. One odreuju sadrajni kontekst i osnovu s pomou koje su definirani operativni ciljevi. One su dakle konkretizirane u operativnim ciljevima i osiguravaju stjecanje osnovnih pojmova, vokabulara i ocrtavaju komunikacijske situaci-je i si. Uz teme, u kurikulumu su navedene i didaktiko-metodike smjernice za izvoe-nje kurikuluma, literatura, kadrovski uvjeti te prostor i oprema, stoje potrebno da bi se kurikulum mogao ostvarivati. No, to ne znai da se uitelji moraju doslovno drati pred-loenih tekstova, metoda, nastavnog materijala itd. tovie, imaju veliku slobodu izbora prema vlastitom vienju nastave, uvjetima u kojima rade, iskustvu i interesima uenika itd. Svakako se u izradu nastavnog materijala i odabir tema za obradu nastavnih jedinica

48


trebaju to vie ukljuivati i uenici. Njihovo iskustvo treba biti polazite za izbor sadr-aja i metoda u izvoenju nastave. Ono to treba stalno imati na umu je ostvarenje ku-rikulumom odreenih operativnih ciljeva (oekivana odgojno-obrazovna postignua), posebice minimalnih i osnovnih standarda.

Druga bitna karakteristika kurikuluma je integrativnost. Rije je o integrativnom ku-rikulumu. Uz hrvatski jezik i knjievnost, koji ine osnovni dio, nastava ukljuuje i stje-canje znanja o povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj batini Hrvatske. Da bismo povezali sve sadraje koji ine batinu Hrvatske i da bismo ih mogli prikazati u meusobnoj poveza-nosti, tj. kao cjelinu, umjesto disciplinarnog pristupa primijenili smo integrativni. Teme su strukturirane u tematske cjeline oko kljunih pojmova koji su inili okvir za integri-ranje znanja iz podruja povijesti, glazbene i likovne umjetnosti te zemljopisa, odnosno povijesno kulturne i prirodne batine. U posebnu tablicu smo za svako od ovih po-druja izdvojili kljune pojmove koji ine temelj za stjecanje osnovnog pojmovnog apa-rata. Radi lakeg snalaenja uitelja, na nekim smo mjestima navodili i naziv discipline kojoj gradivo pripada. Tekstovi o prolosti (iz povijesti), zemljopisni opisi, likovni i glaz-beni izrazi takoer su inkorporirani u podruje hrvatskog jezika i knjievnosti, gdje slu-e kao sadrajna osnova za uenje jezika i razvijanje komunikacijskih sposobnosti ue-nika u razliitim formalnim i neformalnim situacijama.

Kurikulum takoer polazi od injenice da je struktura uenika u nastavnoj grupi vrlo heterogena, da je ine uenici razliite dobi, predznanja, kulturnih sredina i konano, ra-zliitih interesa i obrazovnih potreba. Stoga su ciljevi odreeni trima razinama: Prva ra-zina 1.-4. razred; Druga razina 5.-8./9 razred;

Trea razina 9./10.-12. razred, tj. 1.-4. razred srednje kole.U sluaju da starosna struktura uenika ne odgovara navedenoj klasifikaciji, operativni

ciljevi su dovoljno iroko koncipirani da se mogu prilagoditi danoj situaciji.Za ostvarivanje kurikuluma planira se minimalno 2 sata nastave tjedno za svaku na-

stavnu grupu, to godinje iznosi 70 sati nastave, odnosno 280 sati nastave za ostvariva-nje svake razine. Svaka razina ukljuuje 4 godine uenja.

Kako je kurikulum dovoljno otvoren za dorade i dopune, svaka sugestija na osnovi iskustva steenog njegovom primjenom pridonijet e njegovu inoviranju i daljnjem ra-zvoju.

2. naEla KURIKUlUMa

Naela kurikuluma predstavljaju osnovna vrijednosna uporita na kojima se zasni-va kurikulum i njegova realizacija u nastavi. Daju osnovne smjernice za programiranje, izvoenje i evaluaciju nastave, odnosno ocrtavaju vrijednosni okvir koji osigurava ko-herenciju svih osnovnih elemenata kurikuluma i ostvarivanje planiranih kurikularnih ciljeva u razliitim socijalno-kulturnim i obrazovnim situacijama u kojima se kuriku-lum ostvaruje.

Naela su izvedena iz kurikularnih postavki i iskustva u kurikularnom planiranju u Hr-vatskoj i zemljama u kojima se provodi nastava hrvatskog jezika i kulture.

Naela kurikuluma su sljedea:1. Uravnoteenost odnosi se na uravnoteenu zastupljenost osnovnih kurikularnih

podruja u kurikulumu: znanje, vjetine, stajalita i vrijednosti. Ovim naelom se osigu-rava takva struktura kurikuluma koja omoguuje uenicima da osim stjecanja znanja

49


razviju i osnovne vjetine i usvoje stajalita i sustav vrijednosti koje zahtijeva nain ko-munikacije i obrazovanja u suvremenom drutvu. S obzirom na dosadanje iskustvo op-tereenosti kurikuluma znanjem (najee injeninim), intencija je naela uravnotee-nosti kurikuluma da omogui uenicima da razviju jezino-komunikacijske sposobno-sti i vjetine koje zahtijeva suvremen nain komunikacije, ali i da usvoje stajalita prema uenju materinskog jezika i kulture koji e ih motivirati i omoguiti im daljnje obrazo-vanje te snalaenje i razvijanje osobnog identiteta u uvjetima multikulturalnog drutva. Uz ovo naelo vee se i zahtjev za odgovarajuim opsegom kurikuluma, tj. opsegom ko-jije usklaen s ciljevima kurikuluma.

2. Koherentnost i kontinuitet oznaava meusobnu usklaenost i povezanost svih osnovnih elemenata kurikuluma horizontalno i vertikalno. Horizontalna koherentnost se oituje u organskoj povezanosti ciljeva, sadraja, oblika i metoda pouavanja s rezulta-tima obrazovanja. Ciljevi obrazovanja se izraavaju u operacionalnoj formi kao rezultati obrazovanja, ija se ostvarenost vrednuje razliitim evaluacijskim tehnikama, to znai da ne ostaju na deklarativnoj razini. Vertikalna povezanost se odnosi na osobinu kurikulu-ma da omoguuje povezanost, odnosno kontinuitet pouavanja i uenja na svim razina-ma uenja (u ovom sluaju na tri razine). Svaka razina nastavlja se na prethodnu, odno-sno na prethodno obrazovno iskustvo (znanje) uenika i priprema ih za sljedeu razinu, osiguravajui na taj nain progresivno napredovanje uenika u uenju.

3. Otvorenost oznaava da se kurikulumom okvirno definiraju osnovni elementi, koji uiteljima slue kao okvir za izradu vlastitih nastavnih planova. Kurikulum defini-ra ope ciljeve, operacionalizira ih u operativnim ciljevima koji kazuju to uenik treba znati (standardi znanja, vjetine i vrijednosti) i odreuje minimalne i obvezne standar-de znanja, vjetina i vrijednosti koje uenici moraju stei. Uitelju ostaje sloboda da sam kreira nain na koji e realizirati programirane ciljeve.

4. Fleksibilnost oznaava da kurikulum treba omoguiti uiteljima da oblikuju pro-grame koji e odgovarati obrazovnim potrebama i mogunostima uenika u razrednom odjelu/skupini. To znai ne samo zahtjev da kurikulum bude takav da omogui indivi-dualiziranu nastavu, nego i mogunost prilagoavanja razliitim socijalnim i kulturnim uvjetima izvoenja nastave koji e bitno obiljeiti realizaciju kurikuluma.

5. Interkulturalnost naelo koje oznaava da kurikulum reflektira i respektira mul-tikulturalnu strukturu hrvatskog drutva i strukturu drutva u kojem uenici ive, odno-sno bikulturalnost kao nain ivota uenika. Treba omoguiti uenicima usvajanje jezika, kulture i openito naina ivota razliitih drutvenih grupa (religijskih, etnikih, mladih, subkultura, itd.) u Hrvatskoj i u zemlji u kojoj ive, to je jedna od osnovnih pretpostav-ki boljeg razumijevanja i potovanja drugih, ali i osvjeivanja vlastitog naina ivota i identiteta u suvremenom drutvenom kontekstu.

6. Inkluzivnost kurikulum svojim ciljevima i strukturom treba biti primjeren i omo-guiti djelotvorno uenje hrvatskog jezika i kulture djeci svih hrvatskih dravljana koji privremeno ili trajno ive u drugim zemljama, bez obzira na njihovo etniko podrijetlo, religiju, spol, politiko uvjerenje (njihovo ili roditelja) ili bilo koje drugo obiljeje. Tako-er treba omoguiti djeci dravljana drugih zemalja koji su ivjeli u Hrvatskoj, ili ima-

50


ju odgovarajua jezina predznanja, da se ukljue u nastavu hrvatskog jezika i kulture ako to ele.

7. Ueniku usmjeren pristup oznaava da se kurikulum zasniva na naelu uenja usmjerenog na uenika i to je odrednica koja bitno odreuje sve njegove komponen-te. Ona postavlja zahtjev da se u nastavi polazi od potreba djeteta, da se sadraj, oblici i metode nastave zasnivaju na iskustvu (ivotnim situacijama) uenika i da budu znaaj-ni i korisni za uenike. Ovo naelo takoer znai da uenici nisu samo pasivni prima-telji, ve aktivni sudionici u nastavnom procesu, tj. procesu uenja, to ujedno znai za-htjev za koritenjem metoda koje e poticati i omoguavati njihov angaman (projektna nastava, participativno uenje, organiziranje predstava, izlobi, snalaenje u grupi, ue-niki tekstovi itd.).

3. odREEnJE naStavnoG PREdMEta

Pouavanje materinskog jezika je od temeljnog znaaja za osobni razvoj i socijaliza-ciju uenika. Po znaaju i uincima ono prelazi okvire znanja sadraja samog predme-ta. Omoguuje uenicima osobno izraavanje i razvoj pojedinca (intelektualni, estetski, moralni itd.), djelotvornu komunikaciju s drugima u razliitim ivotnim situacijama te sudjelovanje uenika u brojnim aktivnostima (uenje, drutvene, kulturno-umjetnike aktivnosti itd.).

Jezik takoer reflektira iskustvo naroda koji njime govori i kljuni je medij kojim se prenosi i njeguje njegovo kulturno i povijesno naslijee. Uenje hrvatskog jezika kao istovremeno uenje hrvatske kulture znaajna je odrednica koncepta hrvatske nastave u inozemstvu. Osim jezikoslovlja ono ukljuuje i stjecanje znanja o Hrvatskoj i njezinoj kulturi u irem smislu (hrvatskoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj batini, ukljuujui usvajanje oblika svakodnevnog ivota i vrijednosti stanovnika Hrvatske, ekonomske, po-litike te ostale sadraje hrvatskog drutva). Osim razvoja jezinih kompetencija, usva-janje hrvatske kulturne, povijesne i prirodne batine pridonosilo bi boljem shvaanju i-vota u Hrvatskoj i razvoju osjeaja pripadnosti hrvatskoj kulturi.

U oblikovanju nastave hrvatskog jezika i kulture vodilo se rauna o tome da je rije o obrazovanju djece hrvatskog podrijetla koja ive u bilingvalnoj ili multilingvalnoj sre-dini i da temeljnu nastavu pohaaju na drugom jeziku. Otuda se uenje hrvatskog jezi-ka i kulture vidi i kao sredstvo za njihovu uspjeniju interkulturalnu komunikaciju i ra-zumijevanje.

Specifinosti nastave hrvatskog jezika i kulture uzele su se u obzir i pri metodikom oblikovanju programa nastave. Naime, budui da se uenje hrvatskog jezika i kulture dogaa u uvjetima gdje je temeljna nastava organizirana na jeziku zemlje primateljice, nuno je potovati psiholingvistike odrednice koje se odnose na jezino i jezikoslovno iskustvo/spremnost uenika. Uenikovo jezino i jezikoslovno znanje i spremnost koje je stekao u nastavi jezika zemlje prmateljice te stranog jezika, uvelike utjeu na recepci-ju, razumijevanje i uenje materinskog tj. hrvatskog jezika.

Zbog navedenih karakteristika, nastava hrvatskog jezika i kulture koncipiranaje tako da omogui uenicima da se osposobe za razliite jezine djelatnosti i komunikacijske te sociokulturne kompetencije.

51


4. tEME

Tematske cjeline Teme

JATO SAM o sebiJA OSOBNI predstavljam se: ime, prezime, adresa, telefon, datum iIDENTITET mjesto/zemlja roenja, dravljanstvo, nacionalnost, vjera kakav sam/kakva sam? kako sebe vidim? kako me vide drugi? kako izgledom pokazujem svoj identitet? kako se odijevam? koju modu volim? koje boje volim imati na sebi? karakter, temperament, raspoloenja i osjeajna stanja samopotovanje razvijanje pozitivne slike o sebi moje tijelo dijelovi tijela osobna higijena, briga o tijelu i kozmetika spolnost

JA i OBITELJ ja i moja obitelj ovdje i tamo kako vidim svoju obitelj? proslava roendana, imendana i obiteljski obiaji lanovi ue i ire obitelji, njihova zanimanja i odnosi meu njima, enski i muki lanovi obitelji gdje ive i to rade moji roaci (baka i djed, tetke, ujaci, strievi i njihove obitelji) roditelji nam priaju o svojim obiteljima zdravlje i bolest, bolesti, nesree, lijekovi, briga za zdravi ivot

JA I DRUGI (MOJA UA ZAJEDNICA) moji susjedi moji prijatelji, stari i novi dopisivanje, pozivi i posjeti kola naih slinosti i razlika pozitivne osobine drugih

JA I IRA ZAJEDNICA pripadamo razliitim grupama i zajednicama (narodima, religijama, imamo razliita dravljanstva itd.) u zemlji podrijetla i u zemlji boravka Hrvatska domovina mojih roditelja i moja domovina (dravni simboli, plateno sredstvo u Hrvatskoj, glavni grad Hrvatske itd.)

52


imam dvije domovine (zemlja podrijetla i zemlja boravka) meusobno upoznavanje, potovanje nacionalnih, kulturnih i religijskih razlika kao obiljeja identiteta pojedinca (u razredu, obitelji, gradu, dravi, npr. moji prijatelji u razredu i ljudi u mojem gradu se razliito odijevaju, hrane, mole itd.)

KOLAUENJE RAD kako izgleda moja kola, moj razred, himna razredaSLOBODNO kola kakvu bih elio/eljelaVRIJEME tko sve radi u koli odnosi u koli (uiteljica/uitelj uenica/uenik uenica/ uenik druge osobe zaposlene u koli) suradnja s drugima prava djeteta, prava i odgovornosti uenika moji doivljaji iz kole svi ue (kole moje brae, sestara, mlaih i starijih roaka i prijatelja itd.) kako se ui u zemlji boravka i podrijetla/ slinosti i razlike obrazovnog sustava u Hrvatskoj i zemlji boravka kako su uile nae bake i djedovi kako se razvijala kola (od benediktinskih samostana do Zagrebakog sveuilita) stripovi o koli I. Bednjanca kako uimo razvijanje kreativnog naina rjeavanja problema pomo drugima

SLOBODNO VRIJEME to radim u slobodno vrijeme? kino, kazalite, koncerti, radio, TV, kompjutor igre, sport i rekreacija, glazba i ples, moja omiljena pjesma, instrument, sastav itd. hobiji, lanstvo u klubovima i organizacijama, himna sportskog kluba za koji navijam moje omiljene igrake i igre usporedba: igrake i igre u zemlji u kojoj ivim i zemlji podrijetla slinosti i razlike svijet knjige (najdrae knjige, knjige iz kojih se ui) masovni mediji (novine, radio, televizija, film, kompjutor, internet) kako su se zabavljale nae bake i djedovi? razvoj sporta od pastirskih igara do sportskih drutava kako se nekad zabavljalo u Hrvatskoj tijekom stoljea knjievne i plesne veeri, kazalite, promenade


53


RAD moj radni dan koje obveze imam kod kue moj radni dan u stripu (metodike napomene) to bih volio biti/voljela biti kad odrastem zanimanja (alat i pribor za rad) to rade moji roditelji (zanimanjaroditelja, podjela kuanskih poslova itd.) nezaposlenost kako su radile nae bake i djedovi rad kroz stoljea (razvoj novih orua i djelatnosti, razlike i slinosti orua u Hrvatskoj i zemlji boravka, tipino hrvatsko orue itd.)

Gdje sam roen/a?LJUDI gdje sam se rodio/rodila (stan/kua, ulica, mjesto/grad,U PROSTORU regija, zemlja)I VREMENU gdje su se rodili moji roditelji, moja baka i djed (mjesto/grad, regija, zemlja) plan putovanja u stripu

Geografska obiljeja prostora geografski poloaj mjesta (sela ili grada), zaviaja i zaviajne regije u Hrvatskoj i zemlji boravka geografski poloaj Hrvatske (sloenost i tranzitna vanost) i zemlje boravka obiljeja zaviaja i zaviajne regije: nizinski, breuljkasti i gorski zaviaj, primorski i otoni zaviaj itd. nizinska, breuljkasta, gorska i primorska podruja Hrvatske (obala, otoci i Jadransko more itd.) zaviaj i Hrvatska na zemljovidu (prepoznavanje i odreivanje) i usporedba sa zemljom boravka

Priroda i prirodne ljepote Hrvatske klima, biljke i ivotinje u zaviaju mojih roditelja i zemlji boravka (slinosti i razlike, biljke i ivotinje koje ive samo u Hrvatskoj) prirodne ljepote Hrvatske (Jadransko more, otoci, nacionalni parkovi, rezervati, parkovi prirode itd.) vaniji turistiki krajevi u Hrvatskoj (u usporedbi sa zemljom boravka) ouvanje prirode i okolia (zatiene ivotinje, biljke, krajolici, suivot ovjeka i prirode) pejzai i priroda u umjetnikim djelima hrvatskih umjetnika


54



pejzane sli

Documents

Hrvatska nastava u inozemstvu