Hrvatska 28. članica EU Kr oatien — 28. Mitglied der EUkroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz07+8-2013.pdfEvanđelje života protiv iskoriš tava nja djece Ovom euharistijom

Hrvatska 28. članica EUKroatien — 28. Mitglied der EUHrvatska 28. članica EUKroatien — 28. Mitglied der EU

D 2384 E — 1,50€ — SRPANJ-KOLOVOZ/JULI-AUGUST 2013 — BR./NR.7-8 (336)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

2. DJEČJI FOLKLORNI FESTIVAL — HEUSENSTAMM, 15. 6. 2013.

imp

ress

um

list hrvatskih katoličkihzajednica u njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

izdavač/herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-

za prekomorske zemlje: € 35,-Bankverbindung:

VDD/Kroatenseelsorge in DeutschlandKonto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03 7509 0300 0006 4989 73

Hrvatska 28. članica EUKroatien — 28. Mitglied der EUHrvatska 28. članica EUKroatien — 28. Mitglied der EU

D 2384 E — 1,50€ — SRPANJ-KOLOVOZ/JULI-AUGUST 2013 — BR./NR.7-8 (336)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Detalj s Drugoga dječjeg hrvatskog

folklornog festivala u Heusenstammu;snimio: A. Polegubić

22. hrvatski folklorni festival

lebendige gemeinde

Mališani Hrv. kat. misije Augsburg izveli su „Hajd' na lijevo, hajd' na desno“, kolo u dvi strane

Folklorna skupina „Fra Filip Grabovac“ Hrvatske kat. misije Mainz izvela je splitske plesove

Folklorna skupina „Krešimir“ HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt otplesala je slavonsko kolo

Folklorna skupina „Adria“ Hrv. kat. misije Duisburg izvela je dječje igre i plesove iz Međimurja

Folklorna skupina „Zagreb“ iz Wuppertala izvela je igre, pjesme i plesove iz Hercegovine

U ovom brojU

ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 3

Hrvatska je 1. srpnja postala 28.članica Euorpske Unije. Za naš

narod to je povijesni datum. Na tomje putu Lijepa Naša prošla mnogaiskušenja i reformske prepreke, kao ni-ti jedna druga drža va, članica Unije.„Ulazak Hrvatske u Europ sku Unijuznačajan je i pozitivan događaj zagrađane Hrvatske. Hrvat skoj je po-trebna pomoć u uspostav ljanju odgo-vornosti i transparentih pravila pona-šanja u političkom, gos po dar skom,zakonodavnom i pravosudnom sekto-ru. Uvođenje tih pravila u svakodnev-ni život sigurno neće biti lagano nitiidealno za sve, ali će biti veliki koraknaprijed prema višim standardimaživljenja za veliku većinu hrvatskihgrađana. Posebno će za mlade taj činbiti važan jer će kroz mobilnost i novaiskustva shvatiti da cijenjenje razlika iučenje od drugih, uz istovremenu svi-jest o vlastitom identitetu, kulturi i lo-kalnim vrijednostima, to predstavljajednu novu dimenziju koja će unapri-jediti ovo društvo i omogućiti boljuprezentaciju naših kvaliteta svijetu.Mislim da će nove generacije koje ćese formirati u takvom okruženju posti-ći da za dvadesetak godina Hrvat skabude bitno uspješnija zemlja s do-brom kvalitetom života. Moguće ne-

gativnosti vidim u nepripremljenostipolitičke elite u Hrvatskoj da prati svete izazove te da bude pomoć građ-anima Hrvatske na putu boljeg uključi -vanja u te procese“, kazao je prof. dr.sc. Ivan Đikić, znanstveni ravnateljBuchmann instituta Goethe sveučilištau Frankfurtu na Majni, u razgovoru zaŽivu zajednicu, prigodom ulaskaHrvatske u Europsku Uniju. Nedvoj-beno je da svaki novi korak u inte-gracijskim procesima sa sobom nosipromjene, ali i strah — poglavito akose vidi da se i Unija suočava s bre-menitim izazovima. Neozbiljno bi bi-lo misliti kako će netko drugi rješiti svepobleme u Hrvatskoj. Hrvatska pritommora puzdanije definirati sebe i sna-gom svoje autentične volje i odlučno-sti vlastitih ljudi ostvarivati zadane ci -ljeve. Globalizacijske nas prilike ob-daruju i novim ulogama u kojima bi,uz to, trebalo više nego dosad raču-nati i na brojno hrvatsko izvandomo-vinstvo koje živi desetljećima na pod -ručju zemalja Europske Unije, a kojemože Hrvatskoj biti od velike pomoći.U kojoj će mjeri to Hrvatska u novimokolnostima koristiti, vidjet će se ubuduć nosti. Što poželjeti Domovini naulasku u Europsku Uniju, nego: Hrvat -ska, budi i ostani svoja! Urednik

● INTERVJU: prof. dr. Ivan Đikić

IZ CRKVE U SVIJETUEvanđelje života protiv iskoriš tava nja djeceOvom euharistijom u Godini vjere že-limo zahvaliti Gospodinu za dar živo -ta u svim njegovim izričajima, te isto-dobno želimo navijestiti evanđe lje ži-vota, kazao je papa Franjo u propovi-jedi u nedjelju 16. lipnja na prepunomTrgu sv. Petra u Rimu.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4IZ CRKVE U DOMOVNIVjernici preuzeli odgovornostSkupina volontera građanske inicijative„U ime obitelji“ predala je 52 kutije sukupno 749.316 potpisa građana kojitraže da se na referendumu odlučuje poustavnoj definiciji braka kao životne za-jednice žene i muškarca.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5ZwIEfAlTENHodočašće Hrvata biskupije Rottenburg-Stuttgart. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: Gesellschaft Jesu — Societas JesuEucharistischer Kongress in Köln. . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14

Ulazak Hrvatskeu EU značajan jei pozitivan do gađaj

● GODINA VJERE: dr. Ivan Bodrožić

Busola vjere

Drugi dječjifolklorni festival

● HEUSENSTAMM

Iz delegatove Poruke

str. 6

str. 8

str.12

Otkako je argentinski kardinal Jorge Maria Bergoglio izabran

za papu Franju, prvi put u povijestiCrkve član Družbe Isusove, diljemsvijeta se počelo više pisati i govori-ti o toj najvećoj redovničkoj zajed-nici u Katoličkoj Crkvi. I u nekim di-jelovima naše Domovine malo sezna o isusovcima. Red je osnovaoŠpanjolac, baskijski plemić i vojnikIgnacije Loyolski (1491.—1556.), ageslo reda je „Ad maiorem Dei glo-riam — Sve na veću slavu Božju“.Družba Isusova svoju povijest teme -lji na dubokom duhovnom iskustvusv. Ignacija. Shvatio je da bez ško-le neće moći pomagati, te je odlučiopostati svećenik. Iako je tada većimao 30 godina poduzeo je jedana -estogodišnji studij koji je završio na,tada najpoznatijem sveučilištu, pariš -koj Sorboni. Već za vrijeme studijau Parizu okupio je oko sebe šestori-cu kolega „Prijatelja u Gospo dinu“ s

kojima je u kapeli na Montmartreu15.8.1534. položio zavjete čistoćei siromaštva. Ignacije je vrlo brzo na-pisao „Formulu Instituta“, dokumentu kojemu je sažeto iznio svrhu noveredovničke zajednice i predao gapapi na odobrenje. Papa Pavao III.je 27.9.1540. svečano odobrio no-vu redovničku zajednicu — DružbuIsusovu. Isusovci su najbrojniji red uCrkvi s oko 18.000 članova u 89provincija ili regija u 112 zemalja di -ljem svijeta. Po isusovcima je Duh uCrkvu unio jedan novi tip redovnič-kog života. Isusovci sami za sebe ka-žu da ne žive povučeno nego usredsvijeta i sve ljudske probleme uzi-maju kao svoje. Ne vide protivnostiz među djelovanja i molitve. Jedanod ide ala im je: naći Boga u svemu,na svakom mjestu i u svakom djelo-vanju. Današ nji papa Franjo to zor-no svjedoči.

Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat

Hrvatska bi u Europskoj Uniji trebala više nego dosad računati nabrojno hrvatsko izvandomovinstvo koje djeluje na području Unije,a koje joj može biti od velike pomoći.

Hrvatska, budi i ostani svoja!

Družba Isusova

Ljudski život — od začeća do na-ravne smrti — dar je Božji i imasvoje nedodirljivo dostojanstvo.

U toj bi se rečenici mogla sažeti pros -lava Dana enciklike „Evangelium vi-tae“ pod geslom „Vjerujući imamo ži-vot“, koji je proslavljen u Rimu 15. i16. lipnja, a na kojemu su se okupilivjernici iz cijeloga svijeta. Svrha je teproslave bila u Godini vjere dati za-jedničko svjedočanstvo o posebnoj,

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013

Ovom euharistijom u Godini vjere želimo zahvaliti Gospodinu za dar života u svimnjegovim izričajima, te istodobno želimo navijestiti evanđelje života, kazao je pa-pa Franjo u propovijedi u nedjelju 16. lipnja na prepunom Trgu sv. Petra u Rimu.

Evanđelje života protiv iskorištavanja djece

zahvaliti Gospodinu za dar života usvim njegovim izričajima, te istodob-no želimo navijestiti evanđelje živo-ta.“ Potom je Sveti Otac vjernicima narazmatranje stavio tri — kako je rekao— „jednostavne točke“ za vjeru“: po-najprije, Biblija vjernicima „objavljuježivoga Boga, Boga koji je Život i iz-vor života; na drugome mjestu, IsusKrist daruje život i Duh Sveti nas drži

na životu, treće — slijediti Božji put vo-di životu dok slijediti idole vodi usmrt.“ Vjernike je pitao kakva je nji-hova slika Boga: smatraju li ga stro-gim sucem, nekim tko ograničava slo-bodu života? No, cijelo Sveto pismopodsjeća da je Bog Živi, a njegovezapovijedi nisu zabrane, nego su „hi-man 'da' Bogu, Ljubavi, životu. Dra-gi prijatelji, naš je život potpun samou Bogu, jer samo je Bog Živoga!“ Sve-ti Otac vjernicima je zatim protuma čioevanđelje koje opisuje Isusov susret saženom grješnicom na ručku kod ne- Nastavak na str. 24

Snim

ka: w

ww

.dio

cesi.re.

it

sakralnoj vrijednosti života. Taj je do-gađaj bio ujedno i prigoda za pro-slavu, potvrdu i ohrabrenje svih onikoji se po primjeru Isusa, Dobroga pa-stira skrbe za fizičke, emocionalne,psihološke i duhovne potrebe starih,nemoćnih, bolesnih, nerođenih i pat-nika, poručio je u svojoj poruci pred -sjednik Papinskoga vijeća za promi-canje nove evangelizacije mons. RinoFisichella, koje je i bilo organizatorove proslave.

U subotu navečer 15. lipnja hodo -čas nička je procesija s upaljenimsvije ćama od Castel Sant'Angela doš -la do Trga sv. Petra na molitveno bdi-jenje na kojemu je izmoljeno Vjero-vanje na različitim jezicima. Poslijepodne su se razne jezične skupineokupljale na Trgu sv. Petra, te su ho-dočastile na grob sv. Petra, a vjernicisu imali priliku za pojedinačnu ispo-vijed i euharistijsko klanjanje. Za raz-ličite su jezične skupine prije podnena više mjesta u Rimu održane i kate-heze na teme iz enciklike „Evanđelježivota“, uz koje su slavljene i prigod-ne mise ili organizirana klanjanja. Unedjelju 16. lipnja je misu na Trguprepunome vjernika — a bilo ih je višeod sto tisuća, baš kako je poželiomons. Fisichella — slavio papa Franjokoji je po dolasku na Trg grlio i ljubiodjecu, razgovarao s roditeljima da ihzaštite do jakoga sunca i svima upući -vao pozdrave iz papamobila.

Kršćanin vodi duhovan život

Na početku je svoje propovijediPapa istaknuo da proslava ima jako li-jepo ime: evanđelje života. „Ovomeuharistijom u Godini vjere želimo

Bl. novinar i otac sedmerodjece OdoardoFocherini

koga farizeja. Taj je susret skandali-zirao prisutne, jer je Isus dopustio damu se približi, pa joj je čak i oprostiogrijehe. „Isus prihvaća, ljubi, pridiže,ohrabruje, oprašta i ponovno darujesnagu za hod, ponovno daruje život.“Kroz cijelo evanđelje vidljivo je daIsus donosi život Božji koji preobra -žava, poučio je papa Franjo, pa se ižena grješnica osjeća shvaćenom,ljubljenom, te odgovara gestom lju-bavi. Dopustila je da ju dodirne Bož-je milosrđe, te je dobila oproštenje izapočela novi život. „Jesmo li otvore-ni Duhu Svetome? Dajemo li da nasvodi? Kršćanin je duhovan čovjek, ato ne znači da je osoba koja živi 'uoblacima', izvan stvarnosti, kao da jesablast. Ne! Kršćanin je osoba kojamisli i djeluje u svakodnevnom životupo Bogu, osoba koja dopušta da nje-gov život pokreće, krijepi Duh Svetida bude pun, život prave djece.“Onaj koga vodi Duh Sveti je realist,zna odvagivati i procjenjivati stvar-

nost, te je plodan: nje-gov život stvara život.

Premda Isus daruježivot Božji, a Duh Svetičovjeka uvodi u životniodnos prave djece s Bo-gom, ljudi često ne bira-ju život, ne prihvaćaju„Evanđelje života“, ne-go čovjek dopušta daga vode ideologije i lo-gike koje životu stavlja-ju prepreke, koje ga nepoštuju, jer ih diktirasebič nost, interes, profit,moć, užitak, te ih ne dik-

tira ljubav, traganje za dobrom dru-goga. „Stalna je iluzija željeti izgra-diti grad čovjeka bez Boga, bez ži-vota i ljubavi Božje — novu Babilon skukulu; misliti da odba civanje Boga,Kris tove poruke, evanđelja života do-vodi do slobode, do potpunoga ostva -renja čovjeka. Rezultat je da Boga Živoga nadomještaju ljudski i pro-lazni idoli, koji daju opijenost trenut-kom slobode, no koji su na kraju nositelji novih ropstava i smrti“, upo-zorio je papa Fra njo.

Da i novinari mogu živjeti svetim životompotvrđuje i Odoardo Focherini. Na njegaje prije molitve Anđeoskog pozdravlje nja16. lipnja podsjetio papa Franjo, ističućida je dan ranije 15. lipnja u Carpijuprog lašen blaženim. Bio je novinar i otacsedmero djece, uhićen i zatvoren zbogmrž nje prema vjeri, te je umro u kon-centracijskom logoru Hersbruck 1944., udobi od samo 37 godina. Spasio je ve-lik broj Židova od nacističkih progona.

godine, ali i zahvala sudionicima naaktivnom sudjelovanju u provođenjuobiteljskog pastorala u njihovim žup-nim zajednicama.

Zašto se šuti o zločinu u Baćinu?

Hrvatski žrtvoslovni kongres odr -žan je od 14. do 16. lipnja u Zagre-bu i Sisku u organizaciji Hrvatskogažrtvoslovnog društva i pod pokrovi-

skom arhi đakonatu stradalo 66 sve-ćenika, 22 bila su bila ubijena, a 38ih je zatvoreno, od kojih su petoricaodmah u zatvoru, a mnogi i poslijeumrli od posljedica zatvorskog muče -nja dok su drugi bili protjerani. „Ka-da danas u našoj Sisačkoj biskupiji,koja je dodu še nešto veća od prijašn-jega Gor skog arhiđakonata, brojimosvećenike, trenutačno ih imamo svihukupno 75, od kojih upravo 66 njihdjeluje na pod ručju naše biskupije.“

IZ CRKVE U DOMOVINI

Vjernici preuzeli odgovornost


„Mir i pomirenje: Korak naprijed“

Predsjednik Hrvatskoga saboraJosip Leko posjetio je Bosnu i Herce-govinu na području entiteta Repub -like Srpske. Uz sudjelovanja na me-đunarodnom samitu „Mir i pomire -nje: Korak naprijed“, predsjednik Sabora Leko za boravka u Banjoj Lu-ci pohodio je i neke od župa, od-nosno institucija Banjolučke biskupi-je. Tako je pohodio područje župeStara Rijeka kod Ljubije, zatim sredi-šte župe sv. Josipa u Prijedoru, opus -tjelu župu Šimići. Bio je i u katedralina molitvenom otvorenju samita te naprijemu u Biskupskom ordi narijatu.Pohodio je Katolički škol ski centargdje mu je o odgojno-obrazovnimuspjesima i financijskim poteškoća-ma Opće gimnazije govorio ravna-telj Centra mons. mr. Ivica Božinović.

A.O.

Skupina volontera građanske in-icijative „U ime obitelji“ predalaje 52 kutije s ukupno 749.316

potpisa građana koji traže da se nareferendumu odlučuje o ustavnoj defi-niciji braka kao životne zajednice že-ne i muškarca. U svojoj izjavi dr. Želj-ka Markić je među ostalim kazala:„Ujedinjeni smo oko jednog cilja: osi-gurati da u R. Hrvatskoj građani nanajdemokratskiji način imaju priliku iz-reći kako žele urediti društvo. To je pi-

Pitanje koje je svima nama jako važno jest pita njebraka, obitelji i posvajanja djece — kazala je pred-stavnica inicijative „U ime obitelji“ dr. Ž. Markić

Snim

ka: G

las

Kon

cila

, Ber

nard

Čov

ić

Skupina volontera građanske inicijative „U ime obitelji“ predala je 52 kutije sukupno 749.316 potpisa građana koji traže da se na referendumu odlučuje oustavnoj definiciji braka kao životne zajednice žene i muškarca.

inačkom pothvatu koji bi bio prema to-mu kako je donesena prvostupanjskapresuda krivnja samog državnog vrhaRepublike Hrvatske. To na neki načinstavlja u sasvim novi kontekst odnosHrvatske i BiH. „Smatramo da zbogpravde i mira, što je u duhu naziva Komisije trebamo progovoriti o toj pre-važnoj temi koja počiva na iskrivlje-nom prikazivanju stvari, i želimo pri-donijeti da se i u našoj javnosti i oni-ma koji su odgovorni probude oni po-trebni pokreti da bi se doš lo do pra-vedne presude i da se izbjegne mo-guća nova nepravda i ugrozi mir“, ka-zao je njezin pred sjednik biskup Vla-do Košić.

U organizaciji Ureda za pastoralobitelji Zagrebačke nadbiskupije odr -žan je tradicionalni Godišnji susretpredstavnika župnih zajednica obite -lji te djelatnika u pastoralu obitelji, kaozahvala Bogu na svim primljenim da -rovima i milostima tijekom pastoralne

teljstvom sisačkog biskupa Vlade Ko -šića. Naglasak je stavljen na istraži-vanja žrtava Siska i Sisačko-moslava-čke županije, Sunje i Petrinje, Mosla-vine i Banije, a posebno masovnogzločina u Baćinu. To je mjesto druge,odmah poslije Ovčare, po broju žrta-va masovne grobnice u Hrvatskoj. Ri-ječ je o ratnom zločinu nad Hrvatimakoji su počinile snage JNA i paravoj-nih srpskih pobunjenika 21. listopada1991., kada su odveli 43 osobe izBaćina i 13 drugih ne-Srba civila izCerovljana. Svih 56 njih smaknuto jena mjestu u blizini sela Baćina. Isto-dobno su pobunjeni Srbi dovukli još30 civila iz Baćina i 27 iz Dubice iCerov ljana te ih ubili na nepoznatojlokaciji, ukupno 113 ubijenih i nesta-lih. Bis kup Košić je istaknuo brojnemučenike od Kvirina do vremena Os-manlija, ali posebno je ukazao na iz-nimno veliko stradanje tih krajeva u ti-jeku II. svjetskog rata. Tako je u Gor -

Misu proslave sv. Vida, zaštitnikaRiječke nadbiskupije i katedrale tegrada Rijeke predvodio je poreč-ki i pulski biskup Dražen Kutleša.

Đakovačko-osječki nadbiskupMarin Srakić i imenovani nadbis -kup Đuro Hranić primili su u petak14. lipnja u posjet Josipa Kompa-novića, predsjednika Zajednicepovratnika Hrvatske te potpred -sjednika i tajnika Zajednice TomuPovresla i Branka Peka. Na sas -tan ku su upoznali nadbiskupa s te-škoćama na koje nailaze u dana-šnjem društvu. Predstavnici Zajed-nice upoznali su nadbiskupe s oni-me što se događa na područjimaposebne državne skrbi.

tanje koje je svima nama jako va-žno. To je pitanje braka, obi teljii posvajanja djece.“ Članove ini -cijative primio je predsjednik Sa-bora Josip Leko. Predan je zahtjevza raspisivanje referenduma, aprema zakonodavnoj procedurislijedi provjera valjanosti i brojapotpisa.

Izjava Komisije Hrvatske bis -kupske konferencije „Iustitia etPax“ o nepravomoćnim presuda-ma Haškoga tribunala predstav -ljena je u ponedjeljak 10. lipnja uzgradi HBK u Zagrebu. U Izjaviizmeđu ostaloga stoji da nije riječsamo o pojedinačnim optužbamai predmetima koji im se stavljajuna teret, nego prije svega o zloč-

Prof. dr. Ivan Đikić rodio se 1966. godine u Zagrebu.Diplomirao je i doktorirao na Medicinskom fa kultetu

Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavao se u više laborato-rija u svijetu, a danas djeluje kao znanstveni ravnateljBuchmann instituta Goethe sveučilišta u Frankfurtu naMajni. U svom znanstvenom području postigao je zavidne rezulatate, a među brojnim nagradama i priz-nanjima, koje je dr. Đikić primio za svoj rad, posebnose ističe nagrada njemačke zaklade „Ernst Jung“ za me-dicinu, koju je dobio 8. siječnja 2013. U razgovoru u povodu ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju,na koji se dr. Đikić rado odazvao, govorio je o prednos -tima ulaska Hrvatske u Uniju, kao i drugim važnim pita -njima.

INTERvjU


bu. Potom ste se otisnuli u svijet, takoste se usavršavali u laboratoriju prof.dr. Josepha Schlessingera u New Yor-ku, bili ste voditelj laboratorija za mo-lekularnu biologiju tumora u Ludwi-govom Institutu za istraživanje raka u Švedskoj, a nakon toga djelujete u Frankfurtu na Majni, danas kaoznanstveni ravnatelj Buchmann insti-tuta za proučavanje molekula Goethesveučilišta u Frankfurtu. Koja je for-mula Vašeg uspjeha?

Dr. Ivan Đikić: U znanost me pri-vukla znatiželja, intelektualni izazovii želja za razumijevanjem života i pri-rodnih procesa. Tijekom studija medi-cine shvatio sam da se brojni odgo-

vori na biološka pitanja nalaze u mo-lekulama unutar svake od naših stani-ca i posvetio sam svoj profesionalniput istraživanju kako se kontrolira ži-vot stanice na molekularnoj razini, štouzrokuje razvoj bolesti te kako može-mo biti uspješniji u liječenju ako cilja-no djelujemo na pravi uzrok bolesti.

Nije bilo važno gdje radim, u NewYorku ili Uppsali, nego kakvi su uvje-ti za kreativan rad i kreativno razmi-šljanje. Mislim da je jedan od važnihkomponenti znanstvenog uspjeha bilai mobilnost u mojoj karijeri.

Nepripremljenost političke elite u Hrvat skoj u praćenju izazova

Žz: Kao i brojni mladi ljudi izHrvatske gradite karijeru izvan do-movine. U kojem smislu to može biti idobitak, a ne samo gubitak za domo-vinu?

Dr. Ivan Đikić: Svakako je poželj-no da se buduće generacijeznanstvenika formiraju na te-meljima otvorene komunikaci-je, mobilnosti, interdisciplinar-nog obrazovanja i raznovr -snih profesionalnih iskustava.Stoga je neophodno da mladiiz Hrvatske odlaze u ino zem -stvo i stječu nova znanja i

iskustva, ali i da se vraćaju te prim-jenjuju te nove tehnologije i vještine udomovini. Nažalost, u Hrvatskoj jošuvijek ne postoji konkretan programuključivanja mladih stručnjaka iz ino -zemstva u domovinu.

Žz: Hrvatska je 1. srpnja ušla uEuropsku Uniju. Što to konkretno da-

Važni su uvjeti za kreativan rad

Živa zajednica: Profesore Đikiću,kao još uvijek mlad znanstvenik, po-stigli ste brojne rezultate u znanosti, auz brojna priznjanja početkom ovegodine dobili ste prestižnu Leibniznag radu u iznosu od 2,5 milijuna eu-ra te nagradu njemačke zaklade„Ernst Jung“ za medicinu. Što Vamosobno znači to, ali i brojna drugapriznanja?

Dr. Ivan Điklić: Te nagrade suogromno međunarodno priznanje zacijeli laboratorij, mene osobno, mojestudente i suradnike. Radi se takođeri o značajnim novčanim sredstvima,koje ću uložiti u nove znanstvene pro-jekte i buduća istraživanja. Na sveča -nostima koje su održane u ožujku isvibnju ove godine osjećao sam velikiponos što smo kroz znanstveni rad irad sa studentima uspjeli postići tolikumeđunarodnu prepoznatljivost. Prim-jerice, u obrazloženju nagrade istak-nuto je da nagradu primam zbogznanstvenih otkrića, ali i nesebičnepredanosti obrazovanju mladih i pro-mociji znanosti u Hrvatskoj.

Žz: Nakon završenog Medicin -skog fakulteta u Zagrebu u rekord-nom roku, diplomirali ste i doktoriralina tom fakultetu Sveučilišta u Zagre-

Ulazak Hrvatske u EU značajan jei pozitivan događaj

RAZGOVOR S PROF. DR. IVANOM ĐIKIĆEM, ZNANSTVENIM RAVNATELJEM BUCHMANN INSTITUTA GOETHESVEUČILIŠTA U FRANKFURTU NA MAJNI

Hrvatskoj je potrebna pomoć uuspostavljanju odgovornosti i tran -sparentih pravila ponašanja u političkom, gospodarskom, zako-nodavnom i pravosudnom sektoru.

Žz: U Njemačkoj i u svijetu brojnesu hrvatske katoličke misije i zajedni-ce u kojima se okupljaju Hrvati kato-lici. U čemu je, po Vama, njihova po-sebna važnost?

Dr. Ivan Đikić: Hrvatske katoličkemisije odigrale su važnu ulogu u kul-turnim, obrazovnim i vjerskim progra-mima koji su okupljali i povezivali izvandomovinske Hrvate te poticaliljubav prema domovini posebice u novim generacijama mladih koji su rođeni u inozemstvu.


Osobno sam zainteresiran za po-moć mladima u Hrvatskoj jer sam po-vezan osjećajem pripadnosti svojojdomovini u kojoj sam rođen i u kojojsam završio kompletnu edukaciju (di-plomirao sam medicinu i doktoriraona Sveučilištu u Zagrebu). Mladi su bi-li, i danas jesu, glavna motivacija zamoj rad u Hrvatskoj i oni mi stalno da-ju energiju i motivaciju za nove iza-zove. Stoga su i bile uspjesne sve kon-ferencije, otvaranja labaratorija, ob-razovanje studenata u Splitu i Frank-furtu itd.

Negativnosti u Hrvatskoj, protivkojih sam javno govorio, bile su pos -ljedica iskorištavanja mladih i postup-nog uništavanja njihovih talenata iperspektiva za buduće karijere. Na -

žalost, u Hrvatskoj su egoizam i nez-nanje prolaznih moćnika koji nisu že -ljeli raditi za opći boljitak nego zavlas tite interese ili interese svojih lobi-ja, napravili dosta štete. U ukaziva njuna takve negativne pojave uvijek sambio izravan i jasan, i građani su uvid-jeli prave vrijednosti i dali mi ogrom-nu potporu za takav angažman.

Negativnosti u Hrvatskoj, protiv kojih sam javno govorio, bile supos ljedica iskorištavanja mladih ipos tupnog uništavanja njihovih talenata i perspektiva za budućekarijere. Nažalost, u Hrvatskoj suegoi zam i neznanje prolaznih moć -nika, koji nisu željeli raditi za općiboljitak nego za vlastite interese iliinterese svojih lobija, napravilidos ta štete.

atmosfere u kojoj mladi moraju pro-naći svoj put svoje talente i nastaviti sdaljnjom nezavisnom karijerom. Osimtoga uvijek pokušavama mlade uvje ri -ti da mogu raditi i živjeti kvalitetno uznanosti, da napreduju pošteno raz-vijajući postupno svoje sposobnosti ida nastoje izgraditi kriterije o tome štoje dobro, jer to u pravilu traje i pružatrajno zadovoljstvo.

jest o vlastitom identitetu, kultu-ri i lokalnim vrijednostima, topredstavlja jednu novu dimen-ziju koja će unaprijediti ovodruš tvo i omogućiti bolju pre -zentaciju naših kvaliteta svijetu.Mislim da će nove generacijekoje će se formirati u takvomokruženju postići da za dvade-setak godina Hrvatska bude bit-no uspješnija zemlja s dobromkvalitetom života. Moguće ne-gativnosti vidim u nepripremlje-nosti političke elite u Hrvatskojda prati sve te izazove te da bu-de pomoć građanima Hrvatske na putu bo ljeg uključivanja u te procese.

Hrvatsko izvandomovinstvopomaže i dalje

Žz: Na području Europske Unije,ali i u svijetu, brojno je hrvatsko iz-vandomovinstvo ko je ima brojne po-tencijale. Na koji način naši ljudi izino zemstva mogu pomoći domovini?

Dr. Ivan Đikić: Pomagali su i da-nas pomažu na brojne načine. Imatena tisuće prekrasnih primjera od um-jetnosti, gospodarstva, sporta, zna -nosti i kulture gdje su Hrvati iz inozem -stva pokrenuli kvalitetne projekte nakoje Hrvatska treba biti ponosna. Prim-jerice mladi iz Dramstadta i Frankfur-ta su organizirali prekrasni tjedan pre-zentiranja Hrvatske prije pristupanjaEuropskoj Uniji, gdje je Hrvatskapreds tavljena kao zemlja umjetnosti,kulture i znanosti. U najvećem brojuslučajeva ti programi su posljedicaosobnog angažmana i požrtvovnosti inažalost vrlo rijetko prepoznati odnadležnih institucija u izvr š noj vlasti uHrvatskoj.

nas za domovinu može značiti u pozi-tivnom, ali i u negativnom smislu?

Dr. Ivan Đikić: Mislim da je ulazakHrvatske u Europsku Uniju značajan ipozitivan događaj za građane Hrvat -ske. Hrvatskoj je potrebna pomoć uuspostavljanju odgovornosti i tran -sparentih pravila ponašanja u politič-kom, gospodarskom, zakonodavnomi pravosudnom sektoru. Uvođe nje tihpravila u svakodnevni život sigurnoneće biti lagano niti idealno za sve,ali će biti veliki korak naprijed premavišim standardima življenja za velikuvećinu hrvatskih građana.

Posebno će za mlade taj čin bitivažan jer će kroz mobilnost i novaiskustva shvatiti da cijenjenje razlika iučenje od drugih, uz istovremenu svi-

Hrvatske katoličke misije odigralesu važnu ulogu u kulturnim, obra-zovnim i vjerskim programima ko-ji su okupljali i povezivali izvan-domovinske Hrvate te poticali lju-bav prema domovini posebice unovim generacijama mladih kojisu rođeni u inozemstvu.

Talenti mladih veliki potencijal za Hrvatsku

Žz: Na institutu na kojemdjelujete okupljate u timu spo-sobne mlade ljude, pa i iz do-movine. Vidite li znanost kaodomovinski potencijal i domo-vinski doprinos europskoj isvjetskoj znanosti?

Dr. Ivan Đikić: Na našem institutuu Frankfurtu educirano je više od 20studenata iz Hrvatske, a sada je u la-baratoriju pet studenata. Mislim danjihovi talenti predstavljaju ogromnipotencijal za Hrvatsku u područjuznanosti. Moja uloga je ograničenana osiguravanje kreativne i pozitivne

Žz: Vaša poruka za kraj čitate -ljima Žive zajednice?

Dr. Ivan Đikić: Čitateljima želimtop lo i ugodno ljeto te dobar odmorzajedno s prijateljima i obiteljima.

Razgovarao: Adolf PolegubićSnimio: A. Polegubić

Tradicionalni 22. hrvatski folklornifestival, u sklopu kojega je održ-an Drugi dječji folklorni festival,

na kojem je nastupilo sedamnaest dje-čjih folklornih skupina iz hrvatskih ka-toličkih misija (HKM) i zajednica(HKZ) iz Njemačke, održan je u sub-otu 15. lipnja u Kulturnom i sportskomcentru „Martinsee” u Heusenstammukod Offenbacha na Majni, u organi-zaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ur-eda iz Frankfurta na Majni. Prije fe-stivala održana je Služba riječi u or-ganizaciji i predvođenju HKM Mainzpod vodstvom voditelja HKM Mainz ipredstavnika Rajnsko-majnske regijefra Ante Bilića i pastoralne suradnices. Dionizije Tomas. Sudjelovali su mla-di iz te misije molitvom i pjesmom uzpratnju na gitarama. Duhovnu riječuputio je o. Bilić, koji je istaknuo kakopojam susret dolazi od riječi biti sre-tan. „Vjerujem da smo sretni i veselišto smo se danas zajedno okupili ka-ko bismo pjesmom i plesom slavili Bo-ga. Bilo bi tužno kada bi ta radost tra-jala samo danas. Vjerujem da svatkoželi biti sretan cijeloga svog života.Osjetimo da nismo baš uvijek sretni.Recept za našu cjeloživotnu radost isreću daje Isus Krist. Postići radost uBogu možemo samo ako budemo vr šili Njegovu riječ i zapovijedi. To je

Drugi dječji folklorni festival



HEUSENSTAMM KOD OFFENBACHA NA MAJNI

jedini recept kako čovjek može bitisretan i zadovoljan u svom životu.Njegova se zapovijed ostvaruje lju-beći jedni druge kao što je On nas lju-

bio. Djeca ljube roditelje, ako uče,ako izvršuju svoje obveze. Roditeljiljube djecu, ako se brinu za njih, akobdiju nad njima. Kad god činimo do-

Na Drugom dječjem folklornom festivalu nastupilo je sedamnaest dječjih folklor-nih skupina iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Njemačke.

bro jedini drugima, možemo reći davršimo tu Isusovu zapovijed ljubavi iuvijek ćemo biti sretni, ako to činimou svom životu“, istaknuo je o. Bilić.

Program festivala započeo jehrvatskom himnom, koju je izvela tam-buraška skupina „Plavi Dunav”. Refe-rent za dušobrižništvo katolika drugihmaterinskih jezika Biskupije LimburgHeribert Schmitt sudionicima je zaže-lio puno uspjeha na festivalu, a tako-đer i plodno djelovanje u hrvatskimkatoličkim misijama i zajednicama uNjemačkoj. Izrazio je radost zbog ta-ko velikog broja djece i mladih u na-rodnim nošnjima. Generalni konzulGeneralnog konzulata R. Hrvatske izFrankfurta Josip Špoljarić je kazao ka-ko se sav napor oko festivala isplatio.

Nastupile su dječje folklorne skupine iz hrvatskih katoličkih mi sija i zajednica u Njemačkoj — iz Augsburga (dvije skupije), Mainza, Stuttgart-Bad Cannstatta, Duisburga, Wuppertala, Nürn -berga, Essena, Münchena, Mannheim-Mosbacha, Frankfurt amMain, Esslingena, Offenbach am Main, Main-Taunus/Hochtau-nusa, Mülheim/Oberhausen/Bottropa, Darmstadta i Filderstadta.

Za Službe riječi u organizaciji HKM Mainz. Fra Ante Bilić uputio je duhovnu riječ.

Uz to što su uživali u nastupu skupina, mnogi si željeli ovjekovječiti njihov nastup


tovani organizatori festivala folklora ivoditelji folklornih skupina, uvijek je lijepo i godi srcu kad se ljudi bave ne-čim što je vrijedno, što nas opleme -njuje, što predstavlja našu domovinu,jezik i baštinu, a sve je to skladno

„Hrvatska će 1. srpnja biti punoprav-na članica Europske Unije. Vi koji ži-vite ovdje, na to ste se već naučili, aHrvati u Hrvatskoj će se polako i na topriviknuti. Mislim da će nas po ovombogatstvu naše folklorne baštine koju

stave s tim plemenitim i hvale vrijed-nim djelovanjem. Potom je delegatvlč. Komadina pročitao prigodnu riječravantelja Ureda za hrvatsku inozem-nu pastvu fra Josipa Bebića u kojojstoji:„Draga djeco,dragi roditelji, poš -

Predstavnici skupina ponosni sa zlatnim medaljama

Članovi prosudbene komisije i uzvanici

Uz pjesmu i ples, na festivalu su izvedene i dječje igre

ćete večeras pokazati, i radosti drugiprepoznati“, kazao je generalni kon-zul Špoljarić koji je sve pozvao naHrvatski tjedan u Frankfurtu od 27.lipnja do 2. srpnja u povodu ulaskaHrvatske u EU.

Festival je uz prigodnu riječ otvo -rio delegat za hrvatsku pastvu u Nje-mačkoj vlč. Ivica Komadina koji jezahvalio svima koji su na bilo koji na-čin pomogli da se ostvari festival. „Ra-dosni smo, draga djeco, što vas ima-mo ovdje u Njemačkoj. Vama, vašimroditeljima, voditeljima skupina, sve-ćenicima, časnim sestrama, pastoral-nim suradnicama i suradnicima zah-valni smo za sav trud i žrtvu koja se čini za naše zajedničko dobro”, ka-zao je pozvavši sve neka i dalje na-

Ganga se uči od malih nogu

➧



sjedinjeno baš u folkloru, u obi čajima,narodnim nošnjama, u plesovima kojesmo naslijedili od svojih pradjedova iprenosimo ih svojoj djeci. Želim da bu-dete radosni u tome što radite, želimda radosna srca zahva ljujete Gospo-dinu na 'divnim djelima koja učini za

vonsko kolo, „Sjedi Janko“, „Ćiro“, še -ta no kolo, drmeš, mista te kukunješće.Voditeljica, koreografkinja i utemelji-teljica skupine je Ivanka Kamenšek.Folklorna skupina „Adria“ HKM Duis-burg izvela je dječje igre i plesove izMeđimurja „Mali bratec Ivo i malaMarica“. Skupinu vode Gabrijela i Vik-

je Stjepan Pišta Babli. Folklorna skupi-na „Bijeli golubovi“ HKM Münchenaizvela je Slavonsko kolo. Voditeljice suskupine Tanja Ojvan i Neda Jakić.Folklorna skupina „Vatreni opanci“HKM Mannheim-Mosbach izvela jepjesme i plesove iz Hrvatskog zagor-ja „Bratec Miš kec i Jankić“. Skupinu

Dugo se plesalo i radovalo

Program je vodila Kristina Kovačević

vode Katarina Vladisavljević i IvanaKelava koje su ujedno zadužene i zakoreografiju. Folklorna skupina „Croa -tia Ensemble“ HKM Frankfurt izvela jeSlavonsko kolo „Oj, Ivane Ivaniću“.

torija Galić, a koreografkinja je TanjaMaleš-Krznar. Folklorna skupina „Zag -reb“ HKM Wuppertal izvela je igre,pjesme i plesove iz Zapadne Herce-govine „Biraj, ne čekaj, ne spavaj, nedrijemaj“. Skupinu je uživo na ljericipratio Dominik Kodžoman, a na usnojharmonici Mateo Skorić. Viditeljica ikoreografkinja skupine je AnđelkaMarić. Folklorna skupina „Don JosipKokorić“ HKM Nürnberg izvela je dje-čje igrice i plesove iz Slavonije u glaz-benoj obradi Dražena Varge. Vodite -ljica skupine i koreografkinja je Svjet-lana Miličević. Folklorna skupina HKMEssen izvela je plesove iz okolice Zag -reba „Žena ide u gosti, muža sobomne pusti“. Voditelj skupine i koreograf

sudbenoj komisiji bili su ugledni istra-živač hrvatskog folklora prof. VidoslavBagur i prof. Srebrenka Šeravić, ruko -vo diteljica Odjela za kulturu Hrvat skematice iseljenika. Folklorne skupinepjes mom i plesom povele su okupljenehrvatskim krajevima, pokazavši takobogatstvo hrvatske tradicijske kultu re.

Prva folklorna skupina iz HKMAugsburg izvela je Kolo u dvi strane izSlavonije „Hajd' na lijevo, hajd' nadesno“. Voditeljica i koreografkinjaskupine je Milka Čabro Steiner. Folk-lorna skupina „Fra Filip Grabovac”HKM Mainz izvela je splitske plesove.Voditeljica skupine je Josipa Marić.Folklorna skupina „Krešimir“ HKZStuttgart-Bad Cannstatt izvela je Sla-

Nastavak sa str.9

nas', kao što ja zahval-jujem Gos podinu za svevas koji marljivo, iz go-dine u godinu, sudjeluje-te na folklornim festivali-ma.” Na fes tivalu je biloviše svećenika koji supris tigli sa svojim skupi-nama, kao i pastoralnihsuradnica i suradnika —redovnica i laika, vodi-teljica i vodite lja skupi-na, kao i velikog brojaroditelja i dru gih ljubite -lja hrvatske folklornebaš tine.

Slijedio je nastup fol -k lornih skupina. U pro -

➧

hoDoČaŠĆe


Skupinu vode Silvia Bosnić i Mari-jana Krznarić, koje su postavile kore-ografiju po materijalu Gorana Kneže-vića. Folklorna skupina „Radost“ HKZEsslingen izvela je pjesme i plesoveJas kanskog prigorja i polja nedalekood Zagreba. Voditeljica skupine je Anita Krpan, a koreograf Ivica Ivan-ković. Druga folklorna skupina HKMAug sburg uprisutnila je kako to izgle-da kad se Slavonac Hercegovkom že-ni. Koreografkinja je Marijana Ivano-vić koja je ujedno i voditeljica skupi-ne. Folklorna skupina HKM Offen-bach izvela je baranjske plesove. Vo-diteljice skupine su Katarina Erić i Maja Marić. Folklorna skupina HKŽMain-Taunus/Hochtaunus izvela je

U zabavom programu nastupila je tamburaška skupina „Plavi Dunav“

zao kako je bilo lijepo vidjeti tolikodjece koja prekrasno plešu. U svemutome je bilo puno radosti, istaknuo je.Prof. Bagur i prof. Šeravić su nakonsmotre svakoj skupini pojedinačnouputili stručnu riječ te ukazali na onošto je bilo dobro, a što bi ubuduće tre-balo poboljšati. Delegat vlč. Komadi-na je zahvalio svima na odazivu. Posebno je zahavlio obitelji Vuko kojaje i ove godine pomogla ostvarenjusmotre nastupom u toj dvorani. Pred-stavnicima skupina uručene su zlatnemedalje. Program je znalački vodilaKristina Kovačević. U zabavnom pro-gramu nastupila je skupina „Plavi Dunav”.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

splet moslavačkih i posavskih plesovau koreografiji Ivana Ivančana i glaz-benoj obra di Dubravke Kadić. Vodi-teljica skupine je Klara Banovčić. Folk-lorna skupina „Aurora juniori“ HKMMülheim/Oberhausen/Bottrop izvelaje pjesme i plesove iz Požege. Vodi-teljice skupine su Tanja Ledić-Šapina iGordana Šimunjak. Folklorna skupinaHKM Darmstadt izvela je Slavonskokolo. Skupinu vode Zdenka Lucić i Lucija Raoš. Folklorna skupina „Ruži-ce“ HKZ Filderstadt izvela je igre, ple-sove i pjesme hrvatske Posavine. Sku-pinu vode Dubravka Žugac i AgnezaSlaviček koje su ujedno i postavile ko-reografiju. Na kraju je u ime prosud-bene komisije prof. Vidoslav Bagur ka-

S ponosom se nosi hrvatska nošnja

BIRNAU

Unedjelju 26. svibnja održano je41. godinu za redom hodočaš-će Hrvata na Bodensko jezero,

u marijansko svetište Birnau. Sveča -nom procesijom uz tradicionalnu ulaz-nu pjesmu „Zdravo, Djevo KraljiceHrvata“ započeto je to svečano okup -ljanje. Riječi dobrodošlice Hrvatimahodočasnicima uputio je u ime svetiš-ta cistercit prior o. Johannes Brügger.Svečanu sv. misu predvodio je voditeljHrvatske katoličke misije Singen-Villin-gen fra Dinko Grbavac, koji je ujednobio i domaćin tog slavlja. „Možemo lisada nakon četiri desetljeća svoga ra-da i boravka ovdje reći da smo posti-gli sve ono što smo željeli ostvariti? Jes-mo li danas sretniji i zadovoljniji, ačinjenično danas svi imamo više negošto smo donijeli?“, s tim je pitanjemuveo hodočasnike u taj dan. Potom seosvrnuo na protekle godine hodočaš-ćenja, na osobni rast, obiteljsko za-

jedništvo i hrvatsko stremljenje slobo-di. „Unatoč svim narodnim razoča -ranjima i padovima, unatoč osobnim iobiteljskim padovima i promašajimakao i svim radostima i uspjesima, sklo-pi ruke na molitvu i tada ćeš ići napri-jed, kao što nas je na to poticao bl.Alojzije Stepinac“, kazao je u nadah-nutoj propovijedi o. Grbavac. Kao i uproteklim godinama, uvijek se moliloza hrvatski narod, a toga se dana po-sebno molilo na hodočašću za pra-vednu presudu hrvatskim generalimaiz Bosne i Hercegovine koja se iščeki-

vala toga tjedna. Liturgijsko pučko pje-vanje uveličao je svojim glasovimaujedinjeni zbor iz Konstanza, Singenai Villingena, koje je uz sviranje na or-guljama uvježbao i pratio misijski pa-storalni suradnik Darijo Mrnjavac. Na-kon završenog duhovnog dijela poje-dini hodočasnici, koji su od prvog ho-dočašća davne 1972. godine pa dodanas vjerni i redoviti ovom hodočaš-ću ostali, opisali su nevrijeme toga da-na kao nikada do sada doživljeno naBirnau. Naime, toga je dana Birnaupogodila orkanska bura. D.G.

hrvatsko marijansko hodočašće

➧


GODINA VJERE

Upovijesti ljudske misli mnogi suse filozofi, da bi opisali ljudskiživot sa svim njegovim izazovi-

ma i opasnostima, služili slikom plo-vidbe preko mora, što su ostavili unaslijeđe i kršćanskim piscima i mis-liocima poput svetog Augustina. Že -leći otkriti pravi smisao i doći do cilja,tvrdili su da je ži vot uzburkanomo re koje trebapreploviti kako bise došlo u lukuspasenja. Ujednosu uočavali kakovećina ljudi živo-tu pristupa olako ipovršno, ne skr -beći oko toga daotkriju trajne vri-jednosti, negobez brižno uživaju u zemaljskim sla-stima i porocima. Zamjerali su im štoviše hlepe za slavom i častima, negoda se vježbaju u kreposnom načinuživljenja, trudeći se tako otkrivati in-telektualne istine koje uzdižu dušu.Predbacivali su im da im je više stalodo materijalnog obilja nego doispravnih razumskih zaključaka kojipostaje neotuđiva svojina, ispravni te-melj i najčvršći oslonac u životu.

Izazovi plovidbe

Ni ovo naše vrijeme nije nimalorazličito od vremena kad su grčki fi-lozofi pokušavali odrediti ljudimaispravne koordinate pouzdane plo-vidbe između Scila i Haribda koju suhvatale neoprezne i neiskusne more-plovce u svoje zamke. I danas većinaljudi traži zadovoljenje svojih potrebasamo odajući se častima i nasladamaovoga života, tako da niti ne videopasnosti plovidbe morem života, ni-ti traže siguran način plovidbe. Mno-gi doživljavaju život tako idiličnim dai ne misle na sve izazove, a mnogi ine vide ono svoje krajnje odredišteprema kojem bi trebali upraviti brodživota, te ostaju žrtve površnosti i sa-modopadnosti. Mnogi potom ne zna-ju odrediti ispravne duhovne i ćudo-

Naše je poći za Bogom služeći se darovanom busolomkojom možemo vjerno slijediti njegov trag!

Piše: dr. Ivan Bodrožić

nepogrešivo pokazivala smjer božan -skog života i onu jasnu duhovnu i mo-ralnu vertikalu oko koje se treba kre-tati i kojom se treba voditi život. Bilaje to i jest busola koja čovjeku trajnopokazuje smjer neba. Zato je navješ-taj kršćanske vjere u prvom redu daopotporu nesigurnom razumu za onevaljane zaključke o životu i ponašan-ju do kojih su veliki umovi čovječanst-va znali doći, a masa ih je u praksiopozivala. No kršćanin koji se služiobusolom vjere, znajući da ima nepo-grešivi detektor vječnih vrijed nosti, po-kazuje da poznaje točan put do lukevječnoga spasenja, sukladno riječi inauku Gospodina Isusa.

Imajući busolu vjere ne dopušta se-bi izgubiti dobru savjest, jer bi onda tobio i krah vjere, kako se često događau životu. U tom duhu je i sveti Pavaopoticao svoga učenika Timoteja da bi-je boj plemeniti „imajući vjeru i dobrusavjest, koju su neki odbacili i doživje-

li brodolom vjere“(1 Tim 1,19). U tomduhu nas je i svetiotac Benedikt XVI.pozvao, najavljujućiGodinu vjere, dakao članovi Crkvebrodimo u ovom no-vom tisućljeću, sa si-gurnošću koju nampruža vjera, vođeninaukom Drugog va-tikanskog sabora

kao pravom busolom u današnjem svi-jetu (usp. Porta fidei 5). Naša snaga iiskusni kapetan u ovoj plovidbi je našGospodin Isus Krist, koji je ponukanOčevom ljubav lju, iz solidarnosti pre-ma nama, došao iz vječnog zajedniš -tva s Ocem u ljud ski život, prebrodivšinepregledno more koje odvaja vječ-nost i vrijeme. A ostvarujući svoje pos-lanje otkupljenja ljudskoga roda, te že-leći pokazati ljudima put sigurne plo-vidbe prema Bogu, kako bi nas obda-rio busolom vjere, zabrodio je krozpatnju, muku i smrt otvarajući nam pro-laz prema Ocu. Naše je poći za njimslužeći se darovanom busolom kojommožemo vjerno slijediti njegov trag! n

redne orijentire, dajući se voditi i za-voditi ljudskim ciljevima, poput more-plovca koji luta ne znajući dobro ku-da mu je ploviti, nesposoban procije-niti snagu valova i jačinu vjetra.

Štoviše danas se za mnoge ljudemože ustanoviti da nemaju pouzdanihnavigacijskih uređaja duha, pa se ka-

že da su doistaizgubili busolu.Stječe se dojamda među ljudimaima i takvih more-plovaca kojimasvaka olupina ilipraz na kanta ko-ja pluta moremsluži kao orijentir,umjesto da im bu-de znak upo zore -nja na opasnost.

Umjesto da traže čvrstu uporišnu točkupomoću koje odrediti vlastiti položaj icilj putovanja, oni uporno nastavljajupo svome srljajući usve veće rizike. Doi-sta mnogi su izgubilibusolu ćudorednaživljenja, te ne znajukamo idu, niti sebipostavljaju problemšto žive u tolikim be-zočnim gri jesima, ilipak što se odaju zli-ma i duhovnom ne-redu, što uzima toli-ko maha da je čakmnogo toga proglasio danas normal-nim, pa čak traži i njihovo ozakonjen-je.

Ploviti put neba

Ono što čovjek nije mogao sampo sebi, htio mu je omogućiti Bog.Htio ga je sigurnim putem i pouzda-nom lađom dovesti do luke spasenja.Zato mu je uz navigacijske sposob-nosti razuma dao još i busolu vjere ko-jom se može nepogrešivo orijentiratina nemirnom moru života, želeći takopotkrijepiti i ukrijepiti krhku ljudskusavjest koje se zna pokolebati usredbura i oluja. A busola vjere je doista

Busola vjere

Naša snaga i iskusni kapetanu našoj životnoj plovidbi jeGospodin Isus Krist, koji jeponukan Očevom ljubavlju, izsolidarnosti prema nama, do-šao iz vječnog zajedništva sOcem u ljudski život, prebro-divši nepregledno more kojeodvaja vječnost i vrijeme.

Mnogi potom ne znaju od rediti ispravne duhovne ićudoredne orijentire, daju-ći se voditi i zavoditi ljud -skim ciljevima, poput mo re -p lov ca koji luta ne znajućidob ro kuda mu je ploviti,nesposoban procijeniti sna-gu valova i jačinu vjetra.

Papst Paul III. vor, der später dann am27. September 1540 die neue Ordens -ge meinschaft Gesellschaft Jesu geneh-migte. Die ersten „Jesuiten“ lehnten zu-nächst irdische Ordensobere ab, dennfür sie war einzig und allein Jesus Chri-stus Kopf der Ordensgemeinschaft; nurIhm wollten sie dienen deshalb nann-ten sie sich schließlich auch Gesell-schaft Jesu.

Der Orden wuchs schnell und wur-de in vielen Ländern Europas, vor al-lem in der Bildung aktiv. Ignatius grün-dete das Römische Kolleg. Aus diesemKolleg entwickelte sich die internatio-nale und weltberühmte Gregoriani-sche Universität, die den Namen „Gre-goriana“ trägt sowie mit Unerstützungvon Papst Julius III. das „CollegiumGermanicum“, wo junge Priesteramts-

kandidaten aus dem deutschsprachi-gen Raum ausgebildet werden. Auchviele kroatische Priester, Bischöfe undErzbischöfe studierten an der Greo-griana und im Collegium Germani-cum; auch heute studieren junge kro-atische Priesteramtskandidaten an die-sen beiden römischen Universitäten.Der Orden unterhält um die 800 diverse Einrichtungen im schulischenund universitären Bereich in über 60Ländern, in denen rund 2,9 Millionenjunge Menschen ausgebildet werden.

Seit der Wahl des argentinischenKardinals Jorge Maria Bergogliozum Papst, der zum ersten Mal

aus den Reihen der Jesuiten stammt,rückt die größte Ordensgemeinschaftder katholischen Kirche mehr in denFokus der breiten öffentlichen Wahr-nehmung. In einigen Regionen Kroa-tiens waren die Jesuiten bis dato eben-falls weniger bekannt. So möchte ichheute kurz auf die Entstehungsge-schichte und das Hauptanliegen derkatholischen Ordensgemeinschaft Ge-sellschaft Jesu im allgemeinen und inder nächsten Ausgabe auf die Jesuitenspeziell in Kroatien eingehen.

Der Orden der Jesuiten wurde vonIgnatius von Loyola (1491—1556) ge-gründet. Ignatius stammte aus baski-schem Adel und war zunächst Offi-zier. Das Leitwort des Ordens ist dielateinische Wendung „Ad maioremDei gloriam — Alles zur größeren Ehre Gottes“.

Die Entstehung des Ordens hat ih-ren Ursprung in der tiefen spirituellenErfahrung des hl. Ignatius, die ihn aufden religiösen Lebensweg brachte.Seine Erfahrung wollte Ignatius mit an-deren teilen und beschloss Priester zuwerden. Obwohl er damals schon umdie 30 Jahre alt war, holte er vielSchulbildung nach und absolviertesein elfjähriges Studium, welches er ander damals renommiertesten Univer-sität, der Sorbonne in Paris, beendete.

Noch während des Studiums inParis schloss er Freundschaft mit sechsKommilitonen, die seine „Freude imHerren“ wurde, mit denen er dann ge-meinsam am 15. August 1534 in derKapelle St. Denis am Montmartre einGelöbnis zur Armut, Keuschheit undMission in Palästina ablegte. Sie be-schlossen nach dem Studium und derPriesterweihe nach Jerusalem zu rei-sen, um dort Missionierungsarbeit un-ter den Muslimen zu tätigen, wie esauch schon früher der kroatische Hei-lige Nikola Tavelić tat. Wegen der un-sicheren politischen Lage war jedocheine Missionsreise ins Heilige Landzum damaligen Zeitpunkt unmöglich.Deshalb ersetzten sie die gelobte Mis-sionierung durch die Bereitschaft, inden Dienst des Papstes zu treten. Kurzdarauf verfasste Ignatius die FormulaInstituti, ein Dokument, in dem er sehrgenau die Hauptanliegen des neuenOrdens festschrieb und trug dieses

BOtSchAft DES DElEGAtEN


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.149

Gesellschaft Jesu — Societas Jesu

Hl. Ignatius von Loyola — Gründer des Jesuitenordens und ein großer Kenner dermenschlichen Seele

Der Orden unterhält um die800 diverse Einrichtungen imschulischen und universitärenBereich in über 60 Ländern,in denen rund 2,9 Millionenjunge Menschen ausgebildetwerden.

Der Jesuitenorden ist mit rund18.000 Ordensmitgliedern, 89 Pro-vinzen oder Regionen in 112 Ländernder Welt der zahlenmäßig größte Or-den der katholischen Kirche. Durch dieJesuiten hauchte der Heilige Geist eineneue, offenere Art des Ordenslebensin die Kirche ein. Die Jesuiten, wie sieselbst sagen, leben nicht zurückgezo-gen; vielemehr sehen sie ihre Aufgabein der Zusammenarbeit aller in der ge-meinsamen Sendung für die Nöte derMenschen inmitten der Welt. Gebeteund Werke sind für Jesuiten untrennbarmiteinader verbunden, getreu derenHauptanliegen: Gott in allen Dingenzu suchen und zu finden. Der heutigePapst Franziskus bezeugt dies sehr ein-drucksvoll, wie er dies auch währendseines priesterlichen und bischöflichenWirkens in Argentinien tat.

Im Apostolat der Gesellschaft Jesuhat die Mission einen sehr wichtigenStellenwert. Seit ihren Anfängen wa-ren Jesuiten als Missionare in Indien,Japan, Malaysia, China, Afrika sowiein Nord- und Südamerika tätig. DieArbeit der Jesuiten war geprägt vonder Druck- und Sakralkunst sowie Mu-sik. Kirchen erbauten sie überwiegendim barocken Baustil. Seit der Grün-dung des Ordens war das Jesuiten -theater ein wichtiges pädagogischesMittel, denn es verband Traditionender christlichen Verkündigung und dasweltliche Unterhaltungskonzept. DieErfindung des Diapositivs sowie vieleandere mathematische und physikali-schen Errungenschaften gehen auf dieJesuiten zurück. Ferner brachten sieden Regenschirm, Vanille und andereGewürze nach Europa. Sie warenBeichtpriester für Könige und Ratge-ber an Kaiserhöfen. Sie sind als For-scher bekannt geworden, vor allenDingen aber als Märtyrer und Heilige.Viele weitere Informationen über Je-suiten können Sie auf den Internetsei-ten www.jesuiten.org und www.isu-sovci.hr finden. Ferner bieten auch an-dere Internetseiten und Portale in kro-atischer, deutscher sowie in anderenSprachen interessante und umfassen-de Informationen über die Ordensge-meinschaft Gesellschaft Jesu. Natür-lich gibt es auch eine Reihe von Bü-chern über Jesuiten, die eine gute Lek-türe für die bevorstehende Ferienzeitsein könnten. Ihr

Pfr. Ivica Komadina, Delegat


EuchARIStISchER kONGRESS

Mit einem feierlichen Schluss-gottesdienst ist am Sonntag9.6. der Eucharistische Kon-

gress in Köln beendet worden. SeitMittwoch 5.6. waren mehrere zehn-tausend Teilnehmer in der Domstadtzu Gast. Der Eucharistische Kongressstand unter dem Leitwort „Herr, zuwem sollen wir gehen?“ (Joh 6,68).

Der Vorsitzende der Deutschen Bi-schofskonferenz, Erzbischof Dr. RobertZollitsch, dankte den Gläubigen für ihröffentliches Zeugnis während des Eu-charistischen Kongresses: „Wir habenin den vergangenen Tagen nicht nurwunderbares Wetter erlebt, sondernvor allem ein großartiges Fest desGlaubens gefeiert.“ Christus sei in derMitte der Menschen, er sei die Kraft-quelle für den Glauben. Ausdrücklichging Erzbischof Zollitsch auf die Situa-tion der Flutkatastrophe in den ver-schiedenen Teilen Deutschlands ein:„Christus begleitet uns nicht nur in denfrohen Stunden, er ist auch bei uns,wenn Sorgen uns bedrängen. So wis-sen wir uns in dieser Stunde besondersmit all jenen im Süden und Osten un-seres Landes verbunden, die vom

EUCHARISTISCHER KONGRESS MIT FEIERLICHER MESSE IN KÖLN BEENDET

„Gott braucht Menschen!“

Cordes, eine Grußbotschaft vonPapst Franziskus. Der besondereAuftrag sei es, so Papst Franziskus,„dass die Heilige Messe uns nichtverkümmert zu flacher Routine;dass wir nur ihre Tiefe immer bes-ser ausschöpfen! Sie ist es ja, dieuns in Christi gewaltiges Erlösungs-werk einbezieht, die unser geistli-ches Auge für seine Liebe schärft.“Die Frage, ‚Herr, zu wem sollen wirgehen?‘, stelle sich manchen Zeit-genossen, die Christus suchten: „Ih-nen will der Erlöser entgegenkom-men durch uns, die wir durch die

her gesehen — nicht gottverlassen.Deutschland ist durch die heilige Eu-charistie ein gottverbundenes Land“, soKardinal Meisner. Es gebe keinen leib-losen Christus und folglich keinen welt-

wachse die Kirche. „Unsere Kirche istkein frommer Zweckverband zurDurchsetzung religiöser Interessen, son-dern die Kirche ist der Leib Christi inunserem Land. Und die Herzmitte die-ser Kirche ist der eucharistische Herr.“

Während des Gottesdienstes imRheinEnergieStadion Köln verlas derPäpstliche Legat des EucharistischenKongresses, Kurienkardinal Paul Josef

Hochwasser bedrängt sind und zu-gleich mit allen, die diesen Menschenbeistehen und als Rettungskräfte Hilfeleisten.“

Der Kölner Erzbischof, Kardinal Jo-achim Meisner, unterstrich in seiner Pre-digt die Bedeutung der Eucharistie:„Nirgendwo erhält der Mensch und un-sere Welt einen so unwahrscheinlichenWertzuwachs wie in der heiligen Eu-charistie.“ Eucharistie sei immer auchdas Fest des Menschen. „Christus be-kennt sich zu uns und zu unserem Land.Deutschland ist trotz allem — von Gott

losen Gott und darum keine gottloseWelt: „Wer im privaten und im gesell-schaftlichen Leben Gott theoretisch oderpraktisch ausklammert, der führt sichund die Menschen am Sinn des Lebensvorbei. Indem der auferstandene Chri-stus sich in die Frucht menschlicher Ar-beit, in das eucharistische Brot hineinvergegenwärtigt, fällt von diesem Glau-bensgeheimnis aus Glanz und Würdeauf die Arbeitswelt des Menschen. Gottbraucht Menschen!“ Christus, so Kardi-nal Meisner, identifiziere sich mit denMenschen. Aus dem Leib Christi er-

Taufe seine Brüder und Schwesternwurden und im eucharistischen Mahldie Kraft erhalten, seine Heilssendungmitzutragen“, so Papst Franziskus.„Wir alle, Bischöfe, Priester und Dia-kone, Ordensleute und Laien, habenden Auftrag, Gott zur Welt und dieWelt zu Gott zu bringen. Christus be-gegnen, sich Christus anvertrauen,Christus verkünden — das sind Ek-kpunkte unseres Glaubens, der sich imBrennpunkt der Eucharistie bündelt“,heißt es in der Pressemitteilung derDeutschen Bischofskonferenz vom 9.6.

Der Vorsitzende der Deutschen Bischofskonferenz, Erzbischof Dr. Robert Zollitsch, leiteteden Gottesdienst; die Predigt hielt der Kölner Erzbischof, Kardinal Joachim Meisner

Fotos: A. Polegubić

Während des feierlichen Gottesdienstes im RheinEnergieStadion in Köln


NAŠE ZAJEDNIcE

OFFENBACH AM MAIN Pohod biskupa ulricha Neymeyra

Pomoćni biskup biskupije Mainzmons.dr. Ulrich Neymeyr pohodioje u nedjelju 16. lipnja Hrvat sku

Slavlje prve sv. Pričesti

U nedjelju 2. lipnja u Hrvatskoj katoličkoj misiji Offenbach, 28 djeceu prepunoj crkvi Sv. Josipa primilo jeprvu sv. Pričest. Sv. Pričest prvopričes-nicima je podijelio voditelj misije fraPetar Vučemilo. Djeca su skladnim pje-vanjem i recitacijama svojim roditelji-ma i župljanima priredila nezaborav-no prvopričesničko euharistijsko slav -lje. Prvu sv. Pričest primili su: Ivan Bebek, Jana Beljan, Oliver Blažević,Ena Galić, Ana Ilić, Ema Ilić, Leon Jurić, Daniel Katavić, Gabriel Krzna-rić, Antonia Letica, Tatjana Ljubić, Lucia Mandarić, Adrian Matijašević,Matković Valentina, Mily KatarinaPavlović, Tomislav Orlović, LorenaPrce, Anna-Maria Rakitić, Julian Sra-ka, Celina Alena Svetić, Ružica Štrljić,Anna-Maria Tomić, Mario Topić, TinVidović, Kristian Vuletić, Rafael Vule-tić, Michelle Virag i Dominik Zadro.

A.P./Z.O.

bodu Duha i oslobađa od robovanja.“Mons. Neymeyr je u propovijedi, koju je u velikom dijelu održao na

župni zbor pod vodstvom pastoralnogreferenta Zvonka Orlovića i orgulj -skom pratnjom Kornelije Müller.

hrvatskom jeziku, kazao kako Duh Bo-žji svojim djelovanjem čini ljude bo -ljima. „Duh Božji od običnih ljudi či-ni oduševljene i uvjerene svjedoke. Toje ono što je Bog oduvijek činio i štone prestaje činiti. Bog daje svoga Du-ha malim i običnim ljudima, onima ko-ji su slabi. Bog nam govori i danaspreko običnih ljudi. Dragi krizmanici,po sakramentu sv. potvrde primit ćeteDuha Svetoga. Bog vas snagom togaDuha upućuje i šalje u svijet. Bog vas

Krizmanici s biskupom Neymeyrom, voditeljem misije o. P. Vučemilom i pastoralnim referentom Z. Orlovićem Snimio: A. Polegubić

Prvopričesnici s o. P. Vučemilom u svečanom misnom slavlju

katoličku misiju Offenbach a.M. U tojje prigodi podijelio sakrament pot vrde,koji je primilo četrdeset petero djevo-jaka i mladića. Misno slavlje predvo-dio je mons. Neymeyr u crkvi Sv. Josi-pa u Offenbachu u zajedništvu s vodi-teljem misije fra Petrom Vučemilom.Oca biskupa, krizmanice, krizma nike,kumove, roditelje i sav Božji narod napočetku je pozdravio o.Vučemilo. „Da-našnja podjela sakramenta sv. potvrdeje radosna i vesela vijest za sve nas.

Sve to govori da je naša kršćanska za-jednica živa.“ Ujedno je zahvalio ocubiskupu na odazivu i radosnom prih-vaćanju predvođenja misnog slavlja ipodjele sakramenta sv. potvrde u tojhrvatskoj misiji. Predstavnica krizmani-ca i krizmanika Marija Matijašević jeu pozdravnoj riječi ocu bis kupu istak-nula kako okupljeni krizmanici žele za-jedno s njim moliti darove Duha Sveto-ga i milost da snagom Duha uvježba-ju postojanost u ljubavi, radosti i miru,velikodušnosti, uslužnosti, dobroti, vjer-nosti i uzdržljivosti. „Iskusi li smo kakonas Duh Sveti poziva da radimo na se-bi, a zdrava uzdržljivost nas vodi u slo-

poziva i šalje da ovaj svijet učinite bo -ljim. On vam za to daje svoje da -rove“, kazao je mons. Neymeyr po-taknuvši krizmanice i krizmanike nekau svijetu u kojem žive i djeluju buduKristovi svjedoci. U prikaznim darovi-ma prikazani su kruh i vino, kalež,Bib lija i križ. U ime župne zajednicemons. Neymeyru je uz prigodnu riječzahvalnosti umjetničku sliku s juž no -hrvatskim motivom predala pred -sjednica župnog vijeća Anka Svetić.Milodari toga dana bili su namijenje-ni pogođenima u nedavnim poplava-ma u Njemačkoj, Češkoj, Austriji iMađarskoj. Misno slavlje uveličao je

hodočašće u Svetu Zemlju 2014.Hrvatska katolička misija Mainzorganizira osmodnevno hodočaš-će u Svetu Zemlju, od 06. do 13.3.2014. Ukupna cijena s punimpansionom iznosi 1200 eura. Prijave: HKM Mainz, Emmerans-strasse 17, 55117 Mainz; telefon0049 (0)613122 94 54 ili na E-mail: [email protected]

OBAVIJESt

Naše zaJedNice


Za prvu sv. Pričest se u najvećojhrvatskoj iseljeničkoj zajednici uMünchenu pripremalo 110 dje-

ce, koji su nestrpljivo iščekivali svoj ve-liki dan. Crkva St. Paul, u neposrednojblizini Hrvatske katoličke misije, u sub-

MÜNCHEN „Ja sam svjetlo svijeta“godine održavalo pod geslom „Jasam svjetlo svijeta“, a započelo je pro-cesijom u kojoj su se pored prvopri-česnika nalazili ministranti i svećenici.Svečano misno slavlje je u prepunojcrkvi St. Paul predvodio dušobrižnik u

dati, kao svjetlo koje im treba poka-zivati put kroz njihov život. Fra Filip jemalim prvopričesnicima podijelio sa-krament prve sv. Pričesti, dok su u pre-krasnom dekoru stoljetne münchenskecrkve odzvanjali prelijepi glasovi dje-

čjeg misijskog zbora „Hrvatski slavu-ji“ pod ravnanjem s. Nikoline Bilić.Fra Boris je na kraju misnog slavlja

otu 18. svibnja, bila je premala za sveroditelje, rodbinu i prijatelje koji suželjeli biti uz mališane kada prvi put

misiji fra Filip Mimica, dok su u kon-celebraciji bili fra Boris Čarić, voditeljmisije, dušobrižnici fra Krešo Samar-

budu pristupali Kristovom stolu. Svakesubote su dolazili na satove vjeronau-ka iz različitih dijelova grada želećise sa svojim vršnjacima Hrvatima pri-premati za taj sakrament. S. ViktorijaVukančić ih je sa puno ljubavi upoz-navala sa tajnama katoličke vjere, ta-ko da su obučeni u svečana odijela ibijele haljine spremno dočekali dansvoje prve sv. Pričesti. Slavlje se ove

džić i fra Jozo Župić, a u asistencijiđakon Mate Kutleša. Prvopričesnici suaktivno sudjelovali u slavlju čitajućiposlanice, pjevajući psalme, čitajućimolitve vjernika i prinoseći darove naoltar. Fra Filip je u svojoj djeci prila-gođenoj propovijedi istaknuo poseb-nost ovog sakramenta za male hrvat -ske mališane koji primaju Isusa u svo-je srce kao najveći dar koji Bog može

zahvalio s. Viktoriji na pripremi malihprvopričenika, kao i s. Nikolini kojaje izradila svijeće za prvopričenike, aujedno i na njenom neumornom radusa zborovima u misiji, bez čijeg nas -tupa bi misna slavlja bila siromašnija.Na kraju misnog slavlja su rodite ljiprvopričesnika zahvalili s. ViktorijiVukančić na radu sa njihovim djecomuz prigodne darove. Anđela Drmić


ENNEPETAL-LÜDENSCHEID

sebna prvopričesna pripre-ma ovogodišnjih prvopri-česnika vr lo je uspješno pro-vedena u Elkhausenu kodWissena, Siegerland, za-jedno s djecom iz hrvatskihmisija Bochum, Essen i Gel-senkirchen. Župa se uključi-la u pripremi i sudjelovanjuna 26. bib lijskoj olimpijadiu Godini vjere u Heusen-stammu kod Offenbacha, akoja je održana na radostsvih sudionika u subotu 20.trav nja ove godine. Misijskahodočašća u poznata mari-

pjevati, recitacije, pozdravi, molitvevjernika, prinošenje darova i sve osta -lo skladno se odvijalo i slavilo da je toza sve u crkvi bilo lijepo doživjeti. Nakraju je župnik vlč. Šimović srdačnozahvalio svima koji su pridonijeli takolijepom prvopričesnom misnom slav -lju: roditeljima, župnoj tajnici IvankiKrause, voditelju HKM Siegen vlč.Vinku Puljiću i njegovu glazbenomsas tavu „IHS“, Mariju Maračiću i svi-ma u crkvi. Prvopričesničko slavlje utoj župi je dosad duhovni vrhunac uGodini vjere. Nastavit će se i daljeprodubljivati vjera uz blagoslov papeFranje. Na svetkovinu Tjelova, u četv -rtak 30. svibnja, djeca su zahvalila ucrkvi u Ennepetalu za veliki dar prvesv. Pričesti. B.Š.

Kad je papa Benedikt XVI. pro-glasio Godinu vjere u listopaduprošle godine službenici Hrvat -

ske katoličke župe Ennepetal-Lüden-scheid odlučili su se uključiti sa svojimskromnim prilogom u tu duhovnu akci -ju cijele Crkve. U dogovoru sa župnimvijećem i svima koji su bili spremnisudjelovati u tome, pokušali su sve štoje planirano kroz ovu godinu provestii integrirati u Godinu vjere: vjeronauk,duhovne obnove, hodočašća, prosla-ve i pobožnosti u župi. Župna tajnicaIvanka Krause, koja je ove godinenajviše pripremala djecu za prvu sv.Pričest, napravila je veliki plakat sasimbolom Godine vjere koji je izvje-šen na velikoj praznoj površini zida ucrkvi lijevo iza oltara. S djecom je iz-radila lađu, mrežu ribe…, a djeca susvojim malim ukrasnim plaketićima iimenima okitili sve to i stavila ispodsimbola Godine vjere. Sve to je pos -tavljeno u korizmi i stajat će dok trajeGodina vjere. U korizmi je organizi -rana duhovna obnova u župi, koju jepoduzeo i proveo župnik Hrvatske ka-toličke misije Siegen vlč. Vinko Puljićzajedno sa svojim glazbenim sasta-vom „IHS“. Božić i Uskrs proslavljenisu u Ennepetalu i Lüdenscheidu u du-hu Godine vjere. Na oba mjesta uve-deno je mo ljenje krunice prije svetihmisa. U korizmi je održavana pobož-nost križnog puta u oba mjesta. Po-

Na blagdan Duhova, 19.svibnja, osmero djece izHrvatske katoličke misije

Bielefeld pristupilo je sakramentuprve sv. Pričesti u crkvi Marije Kra -ljice u Bielefeldu. Pričesnici su se uzhvalovrijednu potporu svojih rodi-telja pod vodstvom župnika vlč.Slavka Rake i pastoralne suradniceMarice Mraz s radošću pripremaliza ovo slavlje. Djeca su u procesijisa svećenikom i ministrantima do-čekana u crkvi s pjesmom cijele za-jednice. U oltarskom prostoru je bio

nim recitalom i pjesmama „Hvala, oBože, nek je Tebi hvala” i „Poći ću svi-jetom” uljepšali prvopričesničko slav ljei obradovali sve vjernike u crkvi. Rodi-telji su od srca predali zahvalne da -rove župniku, past. suradnici MariciMraz i misijskoj suradnici Marini

BIELEFELD

Poći ću svijetom

Mraz, koja je to nezaboravno slavljepratila na orguljama. Prvu su Pričestprimili: Ivan Bekavac, Dominik Blaže-vić, Marin Crnjak, Marina Jagar, Patricia Pribanić, Miguel R. Shader,Marie Vrdoljak, Martin Vrdoljak.

Marina Mraz

Godina vjere u misiji

izvješen plakat s lađom na uzburka -nom moru, a u lađi su dominirale slikeprvopričesnika, ribe i mreža. Taj bib -lijski motiv je kreirala misijska suradni-ca Marina Mraz, koji je očito i na-dahnuo svećenika u izrečenoj homili-ji. Poslije sv. Pričesti djeca su prigod-

janska svetišta Lurd (Francuska), Fati-ma (Portugal) i Neviges u Marijinumjesecu svibnju mnogi su lijepo doživ -jeli. Vrhunac misijskog hoda kroz Go-dinu vjere bio je dan prve sv. Pričestiu toj hrvatskoj župi, u nedjelju 26.svibnja, u crkvi Sv. Josipa i Medardau Lüdenscheidu. Osmero prvopričes-nika: Katarina Alilović, Angelina Be-kavac, Matea Čulina, Julija Jurić, Ma-teo Knez, Marko Lovrić, Luka Mara čići Monika Perko došli su svečano od-jeveni u sakristiju i vrlo radosno čeka-li početak sv. mise. Bila je vrlo lijepai dobra suradnja roditelja i tajniceIvanke Krause koja je pripremala dje-cu za taj dan, kao i župnika. Vrlo sve-čano je započelo prvopričesno misnoslavlje. Pjesme koje su djeca naučila

MAINZ

Bis kupskom ordinarijatu u Mainzu.Kroz svoj posao u bis kupiji upoznaoje svećenika koji je bio nadležan zađakone i njemu je povjerio svoj poziv,a to je također povjerio i svom župni-ku fra Berislavu Nikiću. Oni su ga po-držali i ohrabrili. Dvije je godine sud-jelovao u tečaju dopisnog studija uWürzburgu gdje je završio teologiju inastavio je trogodišnju pastarolarnuobuku u đakonatu. Iako je Goran biožupljanin HKM Rüsselsheim, biskup

Trajni đakon Goran Andrijević

NAŠE ZAJEDNICE


Hrvat Goran Andrijević je ređenza trajnog đakona BiskupijeMainz, u subotu 18. svibnja, u

katedrali Sv. Martina u Mainzu pola-ganjem ruku biskupa Mainza kardi-nala Karla Lehmanna. Toga su danaređena tri stalna đakona, a među nji-ma je bio i Hrvat Goran Andrijević.Goran Andrijević rođen je 9. lipnja1966. u Strizivojni u Hrvatskoj. Ože -njen je i otac četvero djece — Marije(25), Ljubice (24), Marka (19) i Kata-rine (17). U Njemačku je došao 1969.godine sa svojim roditeljima, koji supodrijetlom iz Kotor Varoša, kao i nje-gova supruga Marija, rođena Lučić.Završio je osnovnu školu u Hocheimu,zatim i zanat za automehaničara. Na-kon toga zaposlen je kao predradniki vozač u poduzeću za vrtove i uređi-vanje. Iz zdravstenih razloga moraose 2000. godine preškolovati. Izab -rao je izobrazbu za stučnjaka zakompjutorsku i telefonsku mrežu. Na-kon završene škole nije se mogao za-posliti i stigao je na rub života kaootac koji treba skrbiti o svojoj obitelji.Odlučio je hodočastiti krenuvši pješiceiz Hofheima ranom zorom u Marien-thal. To hodočašće mijenja njegov ži-

Karl kardinal Lehmann izdaje Goranudekret za službu đakona, na njemač-koj župi gdje i živi sa svjom obitelji. Unedje lju 19. svibnja Goran je imaosvoju prvu službu kao đakon u HKMRüsselsheim. Misno slavlje slavili su de-legat za hrvatsku pastvu u Njemačkojvlč. Ivica Komadina, župnik župe Kut-jevo iz domovine vlč. Marijan Đukić ivoditelj HKM Rüsselsheim o. Nikić uzGoranovu asistenciju.

Marija Ritter rođ. Andrijević

Slijeva nadesno: delegat vlč. Ivica Komadina, fra Berislav Nikić,trajni đakon Goran Andrijević i vlč. Marijan Đukić

MÜNCHEN Proslava Tijelova

Svetkovina Tijelova, 30. svibnja,koja se ove godine održavalapod geslom „Sa vjerom zajedno

kročimo“ privukla je tisuće vjernikarazličitih nacionalnosti na münchen skiMarienplatz gdje se slavilo središnjeeuharistijsko slavlje, koje je predvodiomünchenski kardinal dr. Reinhard

Marx. Među mnoštvom različitih na-cionalnih skupina isticala se i velikaskupina hrvatskih vjernika, koju supredvodili voditelj misije fra Boris Čarić i dušobrižnik fra Ante Krešo Samardžić. Već 65 godina hrvatskiiseljenici žive u milijunskoj metropoli iod samih početaka svog iseljeništva

pa sve do današnjih dana pokazujusvoju neizbrisivu povezanost sa kori-jenima i vjerom svoga naroda. Takoje bilo i za vrijeme tijelovske mise iprocesije kroz središte grada. Hrvatisvih generacija su s ponosom isticalikako su narod koji je obogatio životsredine u kojoj žive i narod koji vječ-no živi glavne odrednice svoga naro-da, bogoljublje, domoljublje i čovje-koljublje. Internacionalnost Crkve naovom prostoru očitovala se i u prino-šenju darova koje su prinosili vjernicirazličitih nacionalnih skupina koji žive na području nadbiskupije Mün-chen-Freising. Tako su mladi misijskifolkloraši iz folklorne skupine „Fra An -dri ja Kačić Miošić“ u povodu 65. ob -ljet nice misije darovali kardinalu Mar-xu repliku krstionice kneza Višeslava.Nakon završenog misnog slav lja usli-jedila je procesija od Marienplatzado „Vrata pobjede“ u Ludwigstrasse.Najbrojniju skupinu od 21 strane ka-toličke misije činili su Hrvati. Na po-četku hrvatske skupine nalazili su seo.Čarić i o. Samardžić uz mlade folk-loraše iz misije, koji su nosili hrvatskanacionalna obilježja. Anđela Drmić

Snim

ka: w

ww

.franj

evci

-split

.hr

vot. Kaže da pri-je nikad nije biopobožan. „Samoponekad sam išou crkvu. Ali mojaje žena odraslau dobroj katolič-koj obitelji i svojuvjeru i ljubav pre-nijela na cijelunašu obi telj.“ Od-mah nakon ho -do čašće nja Go-ran dobiva po-sao u Bis kupijiMainz, gdje radiveć deset godinau svojoj struci u


LUDWIGSBURG

UHrvatskoj katoličkoj zajedniciLudwigsburg zadarski nadbis -kup i predsjednik HBK mons.

Želimir Puljić, u subotu 15. lipnja, po-dijelio je sakrament sv. potvrde koji jeprimilo trideset dvoje djevojaka i mla-dića. Na početku slavlja voditelj za-jednice fra Ante Maleš pozdravio jevjernike, krizmanike, kumove i njiho-

Nadbiskup Puljić podijelio sakrament potvrde

Krizmanice i krizmanici s mons. Želimirom Puljićem i voditeljem zajednice fra Antom Malešom

Hrvatska katolička župaMain-Taunus/Hochtaunussa sjedištem u Kelkheimu

proslavila je 30. svibnja Dan žu-pe i svetkovinu Tijelova na otvorenom ispred Gospine ka-pele na brdu iznad Hofheim amTaunus. Svečano misno slavlje,na kojem se okupio veliki brojvjernika, predvodio je fra SinišaBalajić, rektor Internacionalnogzavoda sv. Ante u Rimu u kon-celebraciji sa župnikom fra Ma-rinkom Vukmanom, koji je napočetku pozdravio nazočne teistaknuo da danas želimo, uovoj prekrasnoj Božjoj prirodi, pro-dubiti, učvrstiti i osnažiti svoju ljubavprema Isusu Kristu, koji nam je ostavionajdragocjeniji dar, svoje Tijelo. FraSiniša je istaknuo u propovijedi četiriosnovna dinamizma Tijela Kristova uživotu mističnog tijela Crkve: TijeloKristovo darovano i prenošeno u vje-ri, Tijelo Kristovo oživljavano u vjeri,Tijelo Kristovo iskušano u patnji, Tije-lo Kristovo oživljeno. „Tijelo iskušanou patnji, ali otvoreno vjeri i ljubavi,

KELKHEIM

postaje izvor osobne promjene i ob-nove tijela zajednice.“

Nakon sv. mise i blagoslova sPresvetim te blagoslova vozača i auto-mobila, slijedio je kulturno-zabavniprogram. Prigodnu riječ, na početkuprograma, uputio je hrvatski konzul uFrankfurtu Damir Sabljak, koji je, osimšto je čestitao Dan župe, potaknuo naokupljanje i zajedništo oko oltara koje je izvor našeg i narodnog i vjer -skog života. U programu su nastu pili

župni dječji zbor, pod vodstvom pastoralne suradnice s. Magdalene Višić, veliki folklor, pod vodstvom Renate Dadić, pobjednici nedavnoodržanog tradicionalnog Dječjeg festivala „Mikrofon je vaš“ te misijskazabavna skupina „Trio Rio“, koja jenazočne uveseljavala do kasnih po-podnevnih sati. Program je vodila uč-iteljica i koordinatorica Hrvatske na-stave Smiljana Veselić-Vučina.

www.franjevci-split.hr

Proslavljeno Tijelovo i Dan župe

ve roditelje. Nadbiskupu je zaželiodobrodošlicu. Nadbiskupa je potom uime krizmanika pozdravila krizmani-ca Helena Rašić. Nadbiskup je zah-valio za dobrodošlicu. Pohvalio jezbor i pjevače. Čitanja i molitve vjer-nika čitali su krizmanici. Pripjevni psa-lam pjevala je Monika Peter, a nakeyboardu ju je pratila kći Matilda.

Pri završetku mise krizmanici su izvelirecital. Pjesmom je to ponovio BlagoGalić, a na gitari ga je pratio nećakIvan. Završnu pjesmu pjevao je BlagoGalić i zaradio veliki pljesak. O. Ma-leš je zahvalio svima, a posebno ocunadbiskupu i zaželio ugodnu prosla-vu svim slavljenicima.



NAŠE ZAJEDNICE

Hrvatska katolička misija izDarmstadta sudjelovala je kaosuorganizator „Hrvatskog tjed-

na kulture“ u gradu Darmstadtu. Radi-lo se o jednoj od najvećih prezentaci-ja hrvatske kulture u Njemačkoj uočipristupa R. Hrvatske Europskoj Uniji. UDarmstadtu je u toj prigodi gostovaoi Nacionalni ansambl narodnih pleso-va i pjesama Hrvatske „Lado“. Naspektakularnom večernjem koncertu, usubotu 25. svibnja, u lijepom ambi-jentu sportske dvorane Böllenfalltor uDarmstadtu, oko 1500 posjetitelja izcijele srednje Njemačke, ali i udalje-nijih gradova velikim je pljeskom is -pratilo svaki nastup ansambla „Lado“.Prekrasne nošnje i velika profesional-nost jednostavno su oduševili posjeti-telje. Članovi „Lada” na kraju nisusmjeli s pozornice bez da otplešu jošnekoliko dodatnih plesova. U ime organizatora priredbe, HKM Darm-stadt i Hrvatskog svjetskog kongresa uNjemačkoj, goste su pozdravili fraNediljko Brečić i mr. Edi Zelić. Veliko„hvala“ zaslužili su svi pomagači izHKM Darmstadt, župskog vijeća i„Croatije“ Griesheim, koji su se pob -rinuli da večer proteče u što bo ljemskladu. I protekla je. Za pamće nje!Nakon „Lada“ zabavu je nastavio dou sitne jutarnje sate Robert Čolina sasvojim bandom.

I kada se mislilo da je koncert upoznatoj dvorani Böllenfalltor biovrhunac „Hrvatskog tjedna kulture“,onda je uslijedilo u nedelju 26. svib -

nja sv. misno slavlje u crkvi Sv. Fideli-sa. U veličanstvenom ambijentu s „La-dom“ u narodnim nošnjama i podvodstvom prelata i generalnog vikarabiskupije Mainz Dietmara Giebel -manna te voditelja misije fra NediljkaBrečića, delegata za hrvatsku pastvuu Njemačkoj vlč. Ivice Komadine tenjemačkog, poljskog i talijanskog žup-nika slavjeno je misno slavlje u znakzahvalnosti za veleban događaj

Mainzu. „Od vas Hrvata mi Nijemcimožemo puno toga naučiti. Možemonaučiti kako se cijeni obitelj, kako secijeni svoj jezik, vjera i kultura, može-mo naučiti kako roditelji s djecom unaručju mogu doći u crkvu na sv. mi-su“, kazao je mons. Giebelmann. Nje-mu su fra Nediljko Brečić i mr. Edi Zelić, predsjednik župskog vijeća, pre-dali prigodnu dvojezičnu monografi-ju o ansamblu „Lado“.

Valja podsjetiti kako su Hrvatskikulturni dani održani u Darmstadtu od

DARMSTADT Gostovanje ansambla „Lado“

hrvatske kulture i u znak zahvalnostisv. Leopoldu Mandiću, zaštitniku HKMDarmstadt.

„Lado“ je otpjevao cijelu misu i ve-ćinu vjernika dirnuo do suza. Sjajniaranžmani i izuzetni vokali nisu osta -vili ravnodušnim ni generalnog vikaraiz Manza koji je poželio nastup našegansambla u katedrali Sv. Martina u

18. do 26. svibnja. Tijekom dana pre-davanje je održao istaknuti hrvatskiznanstvenik koji djeluje u Njemačkojprof. dr. Ivan Đikić o izazovima zna-nosti u borbi protiv raka. Predstavlje-na je i knjiga spisateljice Jagode Ma-rinić te je predstavljena Hrvatska i podvidom filma, glazbe, kulture i politike.


REUTLINGEN Radosni dar hrvatskim zajednicama

Prvu sv. Pričest primilo je u crkviSv. Wolfanga u Reutlingenu, 15.lipnja, trideset sedmero prvopri-

Snim

io: Pe

tar Ć

uk

česnika — 20 dječaka i 17 djevojčicai sve tri hrvatske katoličke zajednice:Reutlingen, Metzingen i Tübingen.

Djeca su u svečanom prolazu u prat njiroditelja pjesmom dočekana u prepu-noj crkvi. Misno slavlje predvodio jevoditelj zajednica vlč. Ante Kutleša. Upropovijedi je vlč. Ante Kutleša rekaoda je to najradosniji dar za naše za-jednice i čitav hrvatski narod, jer do -živjeti Isusa u maloj bijeloj hostiji jenajveća radost za svakoga od njih.Nakon sv. mise djeci su uručeni pri-godni darovi i čestitke za najrados nijidan u njihovu životu. Vjernika, rodbi-ne i uzvanika bilo je iz Hrvatske, BiHi mnogih europskih zemalja koji sunasta vili slavlje do kasno u noć. Sut-radan, po običaju djeca su posjetilasa svojim vjeroučiteljima park prirode„Trips Trill“ u pratnji pastoralne surad-nice s. Mirjam Laco. Ante Kekez


Trideset treće hodočašće Hrvatakatolika iz hrvatskih katoličkih za-jednica (HKZ) iz biskupije Rotten-

burg-Stuttgart organizirano je pod ge-slom „Mira daj srcima!“ na svetkovi-nu Presvetoga Trojstva, u nedjelju 26.svibnja, u marijanskom svetištu Ro-đenja Blažene Djevice Marije u Zwiel-faltenu. Svečano misno slavlje, koje je

Trideset treće hrvatsko hodočašćeneka njihov život bude živo svjedo -čanstvo najprije vjere u Boga, a on-da i ljubavi prema dragom hrvatskomnarodu.

Misno slavlje uveličalo je pjes-mom i glazbom, uz potporu svih vjer-nika, tamburaški sastav „Plavi Du-nav“, a i sami vjernici koji su skladnopjevali uz orguljsku pratnju.

biskupa i sve okupljene na početku jepozdravio vlč. Kutleša. Potom jemons. Scharfenecker okupljenima pre-nio pozdrave mjesnog biskupa mons.Gebharda Fürsta te je zaželio hodo -časnicima neka im iskustvo blizineBlažene Djevice Marije u tom dragomsvetišu pomogne u njihovu vjerničkomživotu. Mjesni župnik vlč. Zeller je ta-

WAIBLINGEN

Prvopričesničkoslavlje

Slavlje prve sv. Pričesti bilo jeu nedjelju 28. travnja u crkviSt. Antonius u Waiblingenu.

Prvu pričest primilo je dvadeseteroprvopričesnika. Geslo prve sv. Pri-česti bilo je „Isuse, vjerujem“.

Tin Kušić

ZWIEFALTEN

započelo ophodom u kojem su mladiu hrvatskim narodnim nošnjama noslilik Gospe Velikoga hrvatskog krsnogzavjeta i položili ga ispred oltara,predvodio je predsjednik Vijeća Hr -vat ske biskupske konferencije i Bis -kupske konferencije Bosne i Hercego-vine za hrvatsku inozemnu pastvu, po-moćni vrhbosanski biskup mons. PeroSudar. U suslavlju su bili u ime Bisku-pije Rottenburg-Stuttgart kanonikmons. dr.Uwe Scharfenecker, pred-stavnik regije, voditelj HKZ Stuttgart —Bad Cannstatt fra Jure Zebić, njemač-ki župnik u Zwiefaltenu vlč. Paul Zel-ler, u ime organizatora voditelj HKZReutlingen, Mezingen i Tübingen vlč.Ante Kutleša te još četrnaest bisku-pijskih i redovničkih svećenika. Oca

kođer uputio pozdravnu riječ okuplje-nima izrazivši radost ponovnim hodo -čašćenjem Hrvata u to Marijino sveti-šte, kojima je ujedno izrazio srdačnudobrodošlicu.

Mons. Sudar je izrazio radost štomože biti dionik tog hrvatskog hodo-čašća u to marijansko svetište, u tuprekrasnu crkvu koja je, kako je ka-zao, svjedočanstvo snage vjere ge-neracija koje su je gradile i koje su jes ljubavlju čuvale i čuvaju. „Donosimvam pozdrave domovine koja vas sljubavlju prati. Također i Crkve u do-movini, koja vas preko svećenika ko-je vam šalje, želi imati svojim sastav-nim dijelom, iako ste i sastavni dioovdašnje Crkve u Njemačkoj.“ Mons.Pero Sudar je potaknuo hodočasnike

Popodnevno slavlje nastavljeno jeu obližnjem šatoru zajedničkim ruč-kom i prigodnim programom. Pri-godnu riječ uputili su vlč. Kulteša,mons. Scharfenecker, u ime General-nog konzulata R. Hrvatske iz Stutt-garta konzulica savjetnica Sanja Ja-vor, te mons. Sudar. Šale i dosjetke jekazivao fra Radovan Ćorić, a u za-bavnom programu je nastupilo tam-buraški sastav „Plavi Dunav“. Hodo -čašće je završilo u svetištu molitvomkrunice i blagoslovom s Presvetim.Molilo se i uoči haaške presude zahrvatske haaške uznike iz Bosne iHercegovine. Vjernici su imali prigo-du i za sakrament pomirenja i osob-ne molitve.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

Svečano misno slavlje predvodio je i propovijedao pomoćni sarajevski biskup mons. Pero Sudar

djeČji kutak


ugleda jedan dio sunčeve zrake. Bio je to jedan malikrak, koji se blistao i zračio toplinu. Prestrašeno ioprezno dohvati Mara zraku i iznenadi se zbog njezi-ne ljepote i nježnog svijetlenja, koji je zračio u okoli-nu. Držeći zraku u ruci, pogleda znatiželjno premaSuncu i pomisli kako to nije moguće, da samo sanja.Pogleda opet u zraku u svojoj ruci, pa opet u Sunce.

Nije mogla vjerovati, alistvarno je drža la sunčevuzraku. Moram to pokušativratiti Suncu. Pogođeno jei oštećeno, moram mu po-moći, mislila je, i Mara jepoku šavala visoko u nebobacati zraku u blizinu Sun-ca. Ali nikako nije uspjela.Tuž no pomisli kako sadaSunce neće moći ovako li-jepo dalje sjati, bez jednogkraka. „Nemoj se brinuti”,javi se jedan glas iznena-da, ja imam još tisuće tak-vih zraka, svih veličina, ne-će mi nikad ponestati.” Ma-ra nije mogla vjerovati svo-jim ušima, da Sunce s njomrazgovara. S nevjericompog leda opet prema nebu,

ali smo začu ponovno glas, koji joj tiho govori: „Uvi-jek, kad ti je dosadno ili kad nemaš volje za nešto ilikad je loše vrijeme i kiša pada, pogledaj u moju zrakui bit će ti lakše, jer ću ja sve rasvijetliti.” Mara sretna ponese sunčevu zraku u svoju sobu, jer će sada zasi-gurno brže završiti domaću zadaću i uvijek imati sun -čev sjaj uz sebe. Kristian i Niko, koji su Maru promat -rali iz susjednog vrta, iznenađeno se pogledaše. „Ni-sam znao da se tvoja velika sestra isto voli igrati sa ka-menčićima”, reče Niko. A, Kristian samo zamišljeno na-doda: „Nemam pojma, ali pitam se kako ću dobiti onajsjajni blistavi dio od mog Lego-zrakoplova od nje na-zad, koji sam nedavno izgubio u vrtu?” n

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!

Ljeto nam donosi sunčane dane i vrijeme odmora. Nada-mo se da vam je školska godina bila uspješna i da možete bezbrižno na odmor. Želimo svima lijep i ugo-

dan odmor s puno sunca i lijepih doživljaja, a onima koji putuju sretan put i povratak.

Mara je sjedila za svojim pisaćim stolom i pisa-la domaću zadaću. Neku veliku volju za to ni-je imala jer je vrijeme bilo predivno. Ljepše se

vani igrati, kad sunce ovako lijepo sija. Samo još ma-lo, pa ću završiti i onda idem u vrt, pomisli. Iz tih mis-li trgnu je dovikivanje iz vana. Znatiželjno pogledakroz prozor i ugleda svog mlađeg brata Kristiana i nje-gova prijatelja Niku, kakostoje u vrtu i bacaju kame-nčiće u zrak. Uh, baš njihdvojicu sad ne trebam,pomisli mrzovoljno. Togtrena se začu Kristian ve-selo: „Jesi li vidio, pogo-dio sam u jednom mahuonu crvenu jabuku.” „Ma,ja mogu čak daleko višegađati. Ja ću pogoditiSunce”, uzvrati Niko i ba-ci kamen čić u nebo. Međ-utim nije pogodio, niti kadje pokušavao više puta.Kristijan nadoda: „Ja ću tipomoći, možda zajednopogodimo.” I tako su njihdvojica bacali kamenčićesvom snagom u nebo upravcu Sunca. Mara seužasnu vidjevši to. Pa, ozlijedit će se ili nekog pogo-diti, moram ih upozoriti. Pojuri van prema vrtu. U tomtrenutku začu se glasno veselje. Niko je oduševljeno vi-kao: „Uspio sam. Pogodio sam Sunce.” Kad su primje-tili da Mara dolazi, brzo su odjurili. Baš su djetinjasti,ti mali dečki, pomisli Mara, gledajući za njima kakoskaču i bježe. Oni stvarno misle da mogu Sunce po-goditi, što je nemoguće. Pogleda u vrtu oko sebe i ugle-da bezbroj malih kamen čića na travi i otpalu jabuku,koju je njen brat pogodio. Dok je tako promatrala ne-red u vrtu, primijeti nekakvo blistanje iza jednog veli-kog drveta u samoj blizini. Znatiželjno krene prematom neobičnom svjetlom sjaju i između cvijeća i trave

Sunčeva zraka

Zanimljiva priča

Snim

ila: K.

Čol

ić

Snim

ka: R.

Han

dke,

pixe

lio.d

e

SVijet MLadiH — juGeNdWeLt


Ujednom vicu pitaju Juru, što bion napravio, kada bi došlo dosmaka svijeta. „Spakirao bih

stvari i otišao u Njemačku”, odgovoriJure. Taj vic mi je pao napamet, dokovih dana čitam o masovnom dose lja -vanju mladih ljudi iz južnoeurop skihzemalja u Njemačku. Posebne prilogeo tomu emitiraju također radijske itele vizijske postaje. Pritom sam nale-tio i na jedan prilog na hrvatskim por-talima, koji govori o inicijativi mladihpod naslovom „Napustimo Hrvat sku!”

Njemačka — „obećana zemlja“

Tako dakle, dok Hrvatska 1.srpnja 2013., konačno postaje 28.članica Europske Zajednice i time izakonski ulazi u Europu — njezinamladež bježi iz Hrvatske!? I ne samomladi, nego svatko, tko god ima prili-ku i uvjete. Ulaskom u EZ taj će bijegbiti još lakši. Razlozi napuštanjaHrvatske su poznati: neznanje, nez-relost i samovolja političke nomenkla-ture, ekonomski slom i beznađe. Raz-lozi napuštanja BiH od starne hrvat skei druge mladeži još su očigledniji: po-litička nestabilnost i neodređenost,ekonomsko stanje na rubu preživlja-vanja. Mladi su prepušteni sami sebi.Oni koji bi im trebali omogućiti nor-malan život i perspektivu brinu seuglavnom za svoje džepove i za svo-je „sponzore“, vraćajući uporno vrije-me unatrag. Oni i dalje biju davnodemitizirane bitke na svojim sutjeska-ma i neretvama, a ignoriraju Bleiburg,Vukovar, „Oluju“, da ne govorimo ototalnoj nebrizi za hrvatske „ostatkeostataka“ u BiH. Zato ne čudi što jeNjemačka i dalje „obećana zemlja“za većinu mladih, pa i starijih.

Trend doseljavanja u Njemačku ni-je samo hrvatski fenomen, nego je po-godio i druge južnoeuropske zem lje,pogođene ekonomskom i financijskom

Trend doseljavanja u Njemačku nije samo hrvatski fenomen, nego je pogodio i druge južnoeuropskezemlje, pogođene ekonomskom i financijskom krizom te visokom stopom nezaposlenosti.

krizom te nevjerojatno visokom stopomnezaposlenosti. Broj mladih doseljeni-ka u potrazi za poslom i boljim živo-tom sve je veći. Tako je 2012. u Nje-mačku iz Portugala stiglo 11000 mla-dih, iz Španjolske 30000, iz Italije42000, iz Grčke 34000… (IzRumunj ske i Bugarske njemačke sugradove preplavili Romi, koji se uglav-nom bave prosjačenjem, živeći odobil ne socijalne pomoći, što je sve ve-ći problem za njemačke gradove.) Sviti mladi ljudi su većinom visoko školo-

Hrvatske i BiH. Danas je međutim ovd-je takvo vrijeme. Vani se traže mladi,školovani i ambiciozni ljudi. U Hrvat -skoj, a pogotovo u BiH, za imalo nor-malan život, a osobito za kvalitetan isretan život, nema uvjeta, niti koga zato briga. Ja sam se odlučio na taj ko-rak, a nadam se, kada uspijem, da ćubiti u mogućnosti nekom drugom po-moći da me slijedi. Vas bih zamolioda mi pomognete oko smještaja u F.,dok se ne snađem i ne stanem na svo-je noge.“

Snim

ka:

ww

w.rt

l.h

vani i mogu u Njemačkojbrzo naći posao, ako kolikotoliko govore njemačkim jezi-kom. Tečajevi njemačkoga je-zika su u tim zem ljama pretr-pani. U Njemačkoj se govorio novom valu dose ljavanja,poput onoga šezdesetih i se-damdesetih godina 20. sto -ljeća. Razlika je u tomu što sutada „gastarbajteri“ dolazili

na tzv. „privremeni rad“ — a os tali,ako još žive, do danas — a ako nisu ži-vi, tu je kod kuće već njihova druga,treća, a u pojedinim slučajevima ičetvrta generacija. Sadašnji mladi do-seljenici dolaze da — os tanu i žive ovd-je. Ako im slučajno ne uspiju, mogu seuvijek vratiti. Oni su fleksibilni. Emailporuka s početka teksta to potvrđuje.Oni žele ovdje ne samo raditi nego iživjeti. Zašto Njemačka? Zato što ov -dje „jednostavno funkcionira”. Čak bo -lje nego u Engleskoj ili USA.

Njemačka je za naše ljude većpreko 50 godina „obećana zemlja”.Bez gastarbajterskih plaća i mirovinastanje bi kod kuće (u HR i u BiH) bilojoš gore. S ulaskom Hrvatske u Eu-ropsku Zajednicu brzo će nestati i for-malno-pravne prepreke za dobivanjeradne dozvole u Njemačkoj za sveone koji posjeduju hrvatsku putovnicu.Budući da školovani mladi iz našihkrajeva ionako govore ne samo eng -leski nego vrlo često i njemački, ovaće ih zemlja dočekati raširenih ruku,jer posla ima i bit će ga. Što će me -đutim biti od hrvatske ekonomije, ko-ju Nijemci ovih dana nazivaju sljede-ćim europskim pacijentom? Tko će os tati pored nesposobnih političara iekonomskih neznalica? T. G.

Usred teme na moju email-adresu stiže ova poruka:„Moja namjera da Vas kon-takiram se odnosi na studij(magisterij) koji namjeravamupisati u Njemačkoj. Naime,već odavno namjeravam dasvoj „životni put“, bilo da seto odnosi na studij ili posao,započnem u jedoj od zema -lja njemačkoga govornog po-dručja. Ime mi je J. B., imam 26 go-dina i završavam ekonomski fakultet uZ. Nisam zaposlen, ali ponekad ra-dim kao konobar u kafićima kada seukaže prilika. Cijeli svoj studij samsam financirao. Do prije dva mjesecasam bio privremeno zaposlen u po-duzeću, u kojemu mi je poslodavacbio Nijemac. To mi je puno koristilo,jer volim tu disciplinu i način na kojifunkcionira posao kod stranaca. Sadaimam vremena za dip lomski rad i zarazmiš ljanje o svojoj budućnosti. Na-kon završenog fakulteta namjeravamse prijaviti na neki njemački fakultetradi upisa na magisterij. Ovog ću lje-ta podnijeti molbu za dobivanje sti-pendije i na neki način sebi osiguratiodskočnu dasku za bolji i perspektiv-niji život. Jedan od važnih uvjeta zadobivanje stipendije je poznavanjenjemačkog jezika, koji mnogimapredstavlja barijeru. Ali kako sam os-novnu školu kao ratni izbjeglica po-hađao u Njemačkoj, to meni ne pred-stavlja nikakvu prepreku, jer njemačkijezik govorim perfektno. Posjedujemmnogo osobina za koje mislim da bise tek pokazale plodnima kada bihsvoj daljni život nastavio u Njemač-koj. Možda se Vama čini malo žalos-nim ( i jest ) što mnogi mladi odlaze iz

NAGRADNA KRIŽALJKA

Ukrajin-skatele-vizija

MariofilSoldo Poznat,

omiljenStara

franjevač-kasvetko-vina2.8.

Meteor-skiroj(orion)

Najvišiuzor(mn.)Strugaljka,maklja

Američkakoš. ligaNje-mačka

„Element“Kemijskielement(O)

Šarenepapige

Koraljniotok

Plesnikorak

Europskadržava

Prostirkazapod

MađarPavao

Tajsedanmože

dobiti…

„Učenik“

Premazza

nokte

Zrako-plov

Visinatijela;stas

AnkicaDobrić

Grčkipolu-otok

Niukojevri-

jeme

Svinjac

Tkalački… Kalcij

Hrv.po-duzetnik

Luka

Vrstako-njskoghoda

Ulagatiubankunaodre-đenirok

Zemljišteuzrijeku

EngleskipjevačJulian

Polisaha-ridizvoćnogšećera

Ženskiprincipkineskefilozofije

GradnasjeveruItalije Kalij

Teban-skakra-ljica

Azijskadržava

Preživ-ljavati

Stručnjakuveteri-narstvu

OliverTihi

Napra-vazagrijanje


KRIŽALJKA

Gospa od Anđela Rješenje poslati najkasnije do 27. kolovoza

Nastavak sa str. 4

Osuda nepoštivanja životaSvoju je oštru osudu nepoštivanja

života — i to života maloljetnika — Sve-

rodna zajednica uzmogne pokrenutijoš učinkovitije mjere za suočavanje stom autentičnom ranom. Sva se djecamoraju moći igrati, učiti, moliti i rastiu svojim obiteljima, i to u skladnomeokruženju, okruženju ljubavi i vedrine.To je njihovo pravo i naša obveza.

Mnogi ljudi umjesto da im se dajuigrati pretvaraju ih u robove: to je ra-na. Vedro djetinjstvo djeci omoguća-va da s povjerenjem gledaju prema životu i sutrašnjici. Jao si ga onometko u njima guši radosni polet nade!,poručio je Papa. M.K.

IZ CRKVE U SVIJETU

Svetkovinu Tijelova u Frankfurtu zajedno su proslavile katoličke župe Sv. Kristofora gdje je župnik fra Anto Batinić, dugogodišnji bivši urednik Žive zajednice, župa Presvetog Trojstvai evange lička župa Srca Isusova. Sudjelovali su i hrvatski vjernici s područja tih župa.

Snim

ila:

Lj.M

.-Baban

ti Otac iznio i na općoj audi-jenciji na Trgu sv. Petra u Ri-mu 12. lipnja. U toj je prigo-di uputio snažnu poruku pro-tiv maloljetničkoga rada i zlo-porabe djece u prigodi Svjet -skoga dana protiv maloljetni-čkoga rada. U svom apeluSveti Otac je posebno pod -sjetio na iskorištavanje djeceu kućanskim poslovima. To jeodurna pojava koja sve višeraste, posebno u siromašnimzemljama, poručio je Papa.„Milijuni maloljetnika, najvišedjevojčica, žrtve su toga skri-venoga oblika iskorištavanjakoja često uključuje također izloporabe, zlostavljanja i dis-kriminacije. To je pravo rop -stvo! Živo želim da međuna-


NAŠE ZAJEDNICE

LURD Hodočašće Hrvata iz Zapadne EuropeIove godine pohodili su

vjernici iz hrvatskih kato -lič kih misija i zajednica iz

Zapadne Europe Gospinosvetište u Lurdu. Bilo je to oUzašašću, od 9. do 11.svib nja. Većina vjernika bi-la je iz Njemačke i Švicar -ske, ali i drugih zem lja.Okupilo se otprilike 3000vjernika. Ni kišni dan, kadsu pristigli u Lurd, nije ihomeo da pođu u svetište iizvrše svoje nakane i odlu-ke. Poslije podne, na blag-dan Kristova uza šašća, sla-vili su sv. misu, u 17.30 sati,u bazilici Sv. Krunice. Namisi je bilo 25 svećenika.Misno slavlje predvodio jefra Zvonko Tolić, voditeljHrvatske katoličke zajedni-

ce Stuttgart. Mnogi su i po lošem vre-menu sudjelovali na večernjoj proce-siji i molitvi Gospine krunice. Pokisli,mokri, promrzliotiš li su radosnina noćni poči-nak.

U petak 10.svib nja slavili sumisu u baziliciSv. Krunice, u8.00 sati. Misuje predvodio fraMićo Pinjuh, vo-ditelj HKM St.Gallen i delegatza hrvatsku pas -tvu u Švicarskoj.U tijeku cijelogdana mije njale

13.30 sati do 15.30, ispovijedio seveliki broj vjernika. Svećenici su punadva sata ispovijedali. Na večernjojprocesiji sa svijećama i molitvi Gos -pine krunice aktivno su sudjelovali iHrvati moleći dijelove krunice i pje-vajući na hrvatskom jeziku. Pos ljednjidan hodočašća, u subotu 11. svibnja,slavila se sv. misa pred Gospinomšpiljom, u 7.30 sati. U kon celebracijije bilo trideset svećenika, a misu jepredvodio o. Vidan Mišković, voditeljHKM Mülheim a.d. Ruhr i HKM Duis-burg. Pjevanje je tijekom svih misapredvodila je s. Pavlimira Šimunović,orguljašica u HKM Frankfurt a.M.Sveje na kraju mise, sveće nike i vjernike,pozdravio voditelj i organizator ho-dočašća u Lurdu fra Željko Ćurković,voditelj HKŽ Frankfurt a.M.

hrzupa-frankfurt

su se skupine u molitvi križnoga putana brdu kalvarije, u blizini svetišta.Poslije podne u crkvi Cote Grotte, od

Za misnog slavlja ispred Gospine špilje

Vjernici na misnom slavlju u crkvi Gospine krunice

Na hodočašću se okupio veliki broj vjernika

šale — saVjeTI — RecePTI

F e R d I N a N d ■ g o g a■ M a R K ■ g o V o R N I Kl I M a R I ■ K a R g o ■ aI T ■ g a R d a ■ T U M o Rs I T a ■ a N T e ■ R a d Ia R e N a ■ R I d a jb a l ■ l ■ a X ■ l ao T a d a ■ s ■ V e ZN I c o T ■ T R s K a

RješeNje IZ PRošlog bRoja


Nagrađeni: Nikola Srić, LindlarDubravka Mihaljević, Eschborn

Prije ili nakon jelaMate se u nekoliko godina bra-

ka natukao kilograma pa je vagakrenula debelo preko stotke. Poša -lje ga žena Luca liječniku. Liječnikga pregleda i vrteći glavom, počnegovoriti: — E moj, Mate, dobro si se ti ugo-jio, evo šta ćemo: moraš jesti desetdeka špinata, dva tvrdo kuhana ja-ja, čašu jogurta, pet deka posnogsira i šnitu integralnog kruha…

Mate poslušno klimne glavom iupita: — Dobro, doktore, samo mi recitejel to uzimam prije ili nakon jela?

NeboBio mali Ivica na satu vjero-

nauka i kaže vjeroučiteljica:— Neka svi dignu ruke koji želeići u Nebo.

Svi su dakako digli ruke osimIvice. Pita ga vjeroučiteljica:— Zar ti ne želiš u Nebo?

Ivica odgovori:— Mama mi je rekla da nakonvjeronauka odmah dođem kući.

Ipak samo niska— Doktore, koliko bi trebala bitivisoka da bi bila u skladu sa svojimkilogramima?!— Negdje oko 4 metra.— Eto, ja lijepo kažem da sam niska, a oni zapeli debela pa de-bela…

MobiteliSvađali se Englezi, Nijemci i

Hercegovci koja je država prvaimala telefone. Kažu Englezi: — Mikopali i na 50 metara našli tele-fonske žice stare stotinu godina.Nijemci odmah nato odgovaraju: —Ma nije to ništa! Mi kopali i tek na100 metara našli telefonski žicestare 150 godina!

A Hercegovci će na to: — Mikopali i kopali i ništa nismo našli.Dakle, mi smo oduvijek imali mo-bitele!?!

ZabunaJedan blizanac pita drugog:

— Pa, gdje si ti cijeli dan?— Ma, mama me dva puta kupa-la!?!

Suprotnosti se privlače, kako kažu?Možda je to istina za magnete,ali nije za ljude. Često je ono što

te najviše privuklo nekome, stvar kojaje bila posve suprotna tebi, ona stvarkoja će te izluđivati u braku. PsihologNeil Clark Warren piše u „Finding TheLove of Your Life” (op. Potraga za lju-bavi svog života): „Gotovo svaka da-našnja psihološka studija ukazuje da jepresudno pronaći bračnog druga kojiti je vrlo sličan. Ako je drugačiji od te-be, to može biti donekle privlačno upočetku, ali najtrajniji i najbolji brako-vi najčešće su oni u kojima su supruzivrlo slični.” To je logično jer je najvaž-niji sastojak dobrog braka prijateljstvo.Budući da je prijateljstvo temeljeno nadijeljenju zajedničkog zanimanja, po-dudarnosti su vrlo važne. Koje su klju-čne sličnosti potrebne nekom paru zauspješan brak? Sigurno vjera i moralčine temelj. Osobne navike također suvažne. Ovdje su uključene karakteristi-ke poput urednosti, pouzdanosti, od-govornosti i točnosti. Jednom sam izla-zio s djevojkom koja je, u prosjeku,svagdje kasnila četrdeset i pet minuta.Ako ti to smeta u doba dok hodate,

smetat će ti u braku još više. Daljnja va-žna područja su navike pušenja, jela(zdrava hrana ili brza hrana), razinaenergije, način trošenja, sposobnost ivolja za razgovor. To ne znači da tre-bate prekinuti ako se razlikujete u jed-nom ili dva od ovih područja. Radije,kao što kaže Neil Clark Warren, budioprezan ako se razlikujete u nekim odovih područja, a s razlikama teško iz-laziš na kraj. To bi zaista mogao bitiproblem. Jedno svojstvo koje može na-doknaditi velik broj razlika, te olakšatibezbrojne probleme u braku, jest mo-gućnost prilagodbe. To je prijeko po-trebno u svakom odnosu, ali posebnou braku. (...) Ako bilo tko — muško iližensko - kaže: „Morat ćeš me prihvati-ti takvoga ili takvu kakva jesam”, krozperiod udvaranja, a njihovo je pona -šanje zbilja nepodnošljivo, vrijeme jeza povlačenje iz cijelog odnosa. Reci:„Žao mi je, ali ne mogu prihvatiti tak-vo ponašanje”, i budi spremna na zavr -šetak. Bolje sada nego kasnije.Preuzeto iz knjige Thomasa G. Morrowa

„Kršćansko udvaranje u svijetu nagla -šene spolnosti — Vodič za katolike”;

www.bitno.net

Privlače li se suprotnosti?

Sastojci 6 do 8 osoba: 2 kg telećeplećke bez kosti; 50-100 ml limunovasoka; 2 žličice naribane limunove ko-rice; 1 žlica Vegete; sol; svježe mlje-veni papar; 300 g luka; 100 ml ulja.Za prilog:1 kg krumpira; 1 žličica svje-že narezanih listića ružmarina; 2 žli -čice Vegete Twist krumpir; 50 ml; ulja.

Mirisna telećaplećka

mažite meso. Popaprite ga, savij-te u roladu, izvana posolite i po-vežite kuharskim koncem. Očišće-ne cijele glavice luka nabodite nadrvene štapiće i popecite na ulju.Izvadite ih pa na istom ulju pope-cite meso. U sredinu tepsije stavi-te popečene glavice luka, a nanjih stavite meso. Podlijte sa 100ml vode i pecite u pećnici zagri-janoj na 180°C oko sat vremena.Tijekom pečenja povremeno pod-lijevajte vodom. Krumpir narežitena kriške, dodajte narezani ruž-marin, Vegetu Twist krumpir i dvi-je žlice ulja pa sve dobro izmije -

Priprema: Meso operite, posušite iobradite tako da dobijete veliki odre-zak. Vegetu, naribanu limunovu koricui limunov sok pomiješajte pa time pre-

šajte. Stavite ga oko mesa i pecite jošotprilike 40 minuta.

Posluživanje: Pečenoj mesnoj rola-di maknite konac, a zatim meso nare-žite na odreske te uz njih poslužite pe-čeni krumpir. www.vegeta.com.hr


2. DJEČJI FOLKLORNI FESTIVAL HEUSENSTAMM, 15.6.2013.


Folklorna skupina Hrvatske katoličkemisije Essen izvela je plesove iz okolice Zagreba

Folklorna skupina „Vatreni opanci“Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach izvela je „Bratec Miškec i Jankić“ —pjesme i plesove Hrvatskog zagorja

Folklorna skupina „Bijeli golubovi“Hrvatske katoličke misije München

otplesala je kolo iz Slavonije

Folklorna skupina „Croatia Ensemble“Hrvatske katoličke misije

Frankfurt am Main izvela je „Oj Ivane Ivaniću“ — slavonsko kolo

Folklorna skupina „Don Josip Kokorić“

Hrvatske katoličke misije Nürnberg izvela je dječje igrice i plesove

iz Slavonije

Folklorna skupina „Radost“ Hrvatske katoličke zajednice Esslingen izvela je pjesme i plesove Jaskanskog prigorja i polja

2. dječji folklorni festival15. 6. 2013.

2. dječji folklorni festival15. 6. 2013.

Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije

Augsburg izvela je Slavonac se Hercegovkom ženi

Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije Offenbach am Mainizvela je baranjske plesove

Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije Darmstadt izvela

je slavonsko kolo

Folklorna skupina Hrvatske katoličkemisije Mülheim/Oberhausen/Bottrop nastupila je sa pjesmama i plesovima iz Požege

Folklorno društvo „Ružice“ Hrvatske katoličke zajednice Filderstadt izvelo je igre, plesove i pjesme iz hrvatske Posavine

Folklorna skupina Hrvatske katolička misije Main-Taunus/

Hochtaunus izvela je splet moslavačkih i posavskih plesova

Documents

Hrvatska 28. članica EU Kr oatien — 28. Mitglied der EUkroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz07+8-2013.pdfEvanđelje života protiv iskoriš tava nja djece Ovom euharistijom