4
fotogrametrija i kartografija ekscentar br. 6 48 48 48 48 48 Hoce li se sada STARI MOST u Mostaru nazivati NOVI? / v

Hoce li se sada STARI MOST u Mostaru nazivati NOVI?

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Hoce li se sada STARI MOST u Mostaru nazivati NOVI?

fotogrametrija i kartografijaekscentar br. 6

4848484848

Hoce li se sada

STARI MOST u Mostaru

nazivati NOVI?

/

v

Page 2: Hoce li se sada STARI MOST u Mostaru nazivati NOVI?

v

fotog

rame

trija i

karto

grafi

jaek

scen

tar br

. 6

4949494949Puna èetiri stoljeæa mnogi su putnicidolazeæi iz raznih krajeva svijeta bilifascinirani majstorskim djelom MimaraHajrudina. Nakon devet godinamukotrpne i opasne gradnje, godine1566., Neretva je premoštenaprekrasnim zdanjem kojeg su gazileljudske noge preko èetri stotine godina.

Godine 1981. tvrtka Hidroelektrane naNeretvi, zatra•ila je od Zavoda zafotogrametriju, Geodetskog fakulteta uZagrebu, ponudu za terestrièkofotogrametrijsko snimanje i izraduplanova Starog mosta u Mostaru, kojebi se koristilo za ispitivanje upornjaka iza odr•avanje mosta. Ujedno su planovitrebali biti dio arhive mosta za buduæenaraštaje.

Kao što èovjek sazrijeva u svojojunutarnjoj ljepoti, tako i spomenicikulture sa svojom sve veæomstarosti dominiraju prostorom, èineæiga ljepšim i bogatijim.Puna èetiri stoljeæa mnogi putnicidolazeæi iz raznih krajeva svijeta bilisu fascinirani majstorskim djelomMimara Hajrudina, Sinanovoguèenika kojeg je sultan SulejmanVelièanstveni izabrao da izgradimost preko Neretve. Nakon devetgodina mukotrpne i opasne gradnje,godine 1566., Neretva jepremoštena prekrasnim zdanjemkojeg su gazile ljudske noge punaèetiri stoljeæa. Na •alost, u ratnomperiodu, te iste noge, “pregazile” sumost slomeæi ga na dva dijela, abrza i hladna Neretva progutala jestoljetne klesance koji su krasili luk.

Zanimljiva je èinjenica da je cijenjenigraditelj Hajrudin, tri stoljeæa prijenajveæe do sada zabil je•enepoplave 1860. godine, projektiraomost predvidjevši na temelju reljefaokolnih stijena, vegetacije i brzinete dubine rijeke na tom dijelu, kakvamora biti visina konstrukcije,stabilnost, raspon luka, kako bi mostizdr•ao i najviši vodostaj Neretve.Tako oštroumno dimenzioniranjeobjekta rezultiralo je njegovupostojanost preko èetri stotinegodina.Bez obzira na dobro promišljenu ièvrstu konstrukciju, Stari most uMostaru prošao je nekolikosaniranja sa prateæim preinakamau svrhu prilagodbe novim prometno– tehnièkim zahtjevima.Godine 1981. tvrtka Hidroelektranena Neretvi, zatra•ila je od Zavodaza fotogrametriju Geodetskogfakulteta u Zagrebu, ponudu zaterestrièko fotogrametrijskosnimanje i izradu planova Starogmosta u Mostaru, koje bi se koristiloza ispitivanje upornjaka i odr•avanjemosta. Ujedno su planovi trebali bitidio arhive mosta za buduæenaraštaje.Te iste godine, toènije 25.11.1981.potpisani su ugovori, meðutimsnimanju se pristupilo tek godinudana kasnije, jer je bilo potrebnonapraviti odreðene pripreme ukojima je sudjelovala i geodetskaekipa tvrtke Hidroelektrane naNeretvi. Jedan od va•nih preduvjetaza kvalitetno snimanje mosta bio je

Page 3: Hoce li se sada STARI MOST u Mostaru nazivati NOVI?

fotogrametrija i kartografijaekscentar br. 6

5050505050

niski vodostaj Neretve jer je u tomperiodu tok puno mirniji.Osim samog mosta trebalo je snimitiokoliš mosta, te situaciju kako bi sedao cjelovit prikaz konfiguracijeterena koja je dobrim dijelomuvjetovala izgled mosta, a ujedno ibila uzrokom dugogodišnjihpromjena koje su uzrokovali visokivodostaji i divljanje nabujale rijeke.Koristeæi se terestrièkomfotogrametrijom, terestrièkimfotogrametrijskim snimanjem iizmjerom snimki, izraðena jesituacija uzvodnog i nizvodnogdijela kanjona Neretve u du•ini od100 m. Snimanje je izvršenofototeodolitom Photheo 19/1318tvrtke Carl Zeiss Jena. Dobivena jesituacija sadr•avala sve detaljevidljive na terestrièkim snimkama iizohipse s ekvidistancijom 1 m, namjestima gdje je teren vidlj ivstereoskopski.Takoðer, iz terestrièkih snimakamjereni su i kartirani profili koji subili udaljeni od uzdu•ne osi mostana 2, 7, 12, 17, 25, 35, 50, 70, te100 m uzvodno odnosno nizvodno.Terestrièko fotogrametrijskosnimanje samog mosta izvedeno jesa dvije kamere UMK 10/1318 tvrtkeCarl Zeiss Jena.Tom metodom i kameramasnimljene su uzvodna i nizvodnastrana mosta te upornjaci i svodmosta. Za tu svrhu morao se izgraditiplovni objekt (splav), koji se uèvrstiosajlama na polo•ajima bazasnimanja.Taj plovni objekt slu•io je kaostajalište za lijevo i desno snimališteprilikom snimanja stropa mosta, a ijedno od snimališta za snimanjeuzvodne odnosno nizvodne strane,dok se drugo stajalište nalazilo naobali.

Ubrzo nakon dobivene suglasnosti,Zavod je 28. srpnja 2000. god, poslaodvije varijante ponude na adresuUNESCO-a u Sarajevo. Èetirimjeseca kasnije, 23.11.2000. god.,premijer Ivica Raèan potpisujeRješenje o odobrenju sredstava izzalihe Dr•avnog proraèuna RepublikeHrvatske za 2000. god. i Odluku oplaæanju izrade fotogrametrijskedokumentacije potrebne za obnovuStarog mosta u Mostaru.Nakon što je kompletnadokumentacija izvaðena iz arhiveZavoda, krenulo se u sortiranjepodataka, izradu dijapozitiva ikontaktnih kopija, pregled i izradukopija geodetskih i fotogrametrijskihzapisnika, te skeniranju i vektoriziranjuskeniranih planova.Vektorizacija skeniranih planovaraðena je zbog moguænosti primjenekompjutorske tehnologije i lakšegbaratanja podacima.Planovi u mjerilu 1:50, skenirani surezolucijom 400 dpi-a u tiff i cit formatu,nakon èega su otklanjane deformacije,a napravljeno je i geokodiranjeupotrebom programa DESCARTES.Dobivene vektorske podatkenaknadno smo provjeravali i obraðivaliu programu MicroStation SE.Tako pripremljeni i obraðeni materijali,koji su sadr•avali dovoljan brojpodataka za ozbiljnije pothvate obnovemosta, dostavljeni su Ministarstvuvanjskih poslova RH koje je isteproslijedilo Republici Bosni iHercegovini.Tek tada se krenulo u rekonstrukcijupovijesnog zdanja èiji je luk ponovozabljesnuo 22. kolovoza 2003. god.kada je polo•en završni 456-ti kameniblok.Svaki od tih blokova mjeren jepreciznim okom restitutora(fotogrametra), omoguæivši današnjeslavlje graditeljima.

lijeva strana desna strana svod

Kako bi se svi elementi na ukupno11 modela (5 na objektu i ukupno 6uzvodno i nizvodno) mogli povezati,bilo je potrebno odrediti orijentacij-ske toèke.Odreðeno je ukupno 28orijent-acijskih toèaka od kojih je bilo17 detalja, a 11 ugraðenihmarkacijskih toèaka u mostu.Na ugraðene markacijske toèkecentrièno su se postavljali signalivelièine 15 x 15 cm. Trajnostabilizirane toèke omoguæavajuponavljanje fotogrametrijskogsnimanja u sluèaju potrebe i nakonniza godina, a ujedno i za praæenjestabilnosti mosta.Veliki trud koji su ulo•ili struènjaciZavoda za fotogrametriju, pokazaose kao nezamjenjiva informacija,koja je bila prijeko potrebna utrenutku kada se 1993. god., tostoljetno zdanje srušilo poput kuleod karata.

Godine 1999., prvi put je GradMostar, Jedinica za koordinacijuprojekta Starog mosta u Mostaru –PCU, zatra•ila spisak raspolo•ivedokumentacije koju je Zavod zafotogrametriju u svojoj arhiviposjedovao. Kako su se bitnopromijenile politièke prilike u Bosni iHercegovini, Zavod je zatra•io odpravnog slijednika bivše tvrtke“Hidroelektrane na Neretvi”, dapošalje svoju suglasnost, kako bimogli ustupiti postojeæudokumentaciju. Zbog sukobljenostistanovnika Mostara u politièkompreviranju, Zavod je bio uvuèen ujednu nezdravu situaciju. To je bilanaša •ivotna škola, a iz situacije nasje izvukla principijelnost. Naš stavbio je ujedno i potvrda da sedosljednošæu i dobrim argumentimarješavaju svi problemi.

Ljiljana Pleše, dipl. ing.

Page 4: Hoce li se sada STARI MOST u Mostaru nazivati NOVI?

fotog

rame

trija i

karto

grafi

jaek

scen

tar br

. 6

5151515151

Nizvodno

Uzvodno