Higijena hrane animalnog porijekla (3) U primjeni ovog Pravilnika za maloprodaju važi sljedeće: a) ako nije isključivo navedeno drugačije, ovaj Pravilnik se ne primjenjuje na maloprodaju;

1

Na osnovu odredbi čl. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 34/02), čl.16. i 72. Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04), i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine i Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 2012. godine, donijelo je

P R A V I L N I K

O HIGIJENI HRANE ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

DIO PRVI – OPĆE ODREDBE

Član 1. (Predmet)

(1) Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla (u daljem tekstu: Pravilnik) se propisuju

posebna pravila o higijeni hrane životinjskog porijekla kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju sa hranom. Ova pravila su dopuna propisa utvrđenih Pravilnikom o higijeni hrane („Službeni glasnik BiH“, broj......). Ona se primjenjuju na neprerađene i prerađene proizvode životinjskog porijekla.

(2) Ako nije izričito navedeno suprotno, ovaj se Pravilnik neće primjenjivati na hranu koja

sadrži proizvode biljnog porijekla i obrađene proizvode životinjskog porijekla. Međutim, sa obrađenim proizvodima životinjskog porijekla koji se upotrebljavaju za pripremanje takve hrane treba se rukovati u skladu sa odredbama ovog Pravilnika.

Član 2.

(Izuzimanje od odredbi)

(1) Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se u vezi sa: a) primarnom proizvodnjom namijenjenom za ličnu upotrebu u domaćinstvima; b) pripremom, rukovanjem ili skladištenjem hrane u domaćinstvu namijenjene za ličnu

potrošnju u domaćinstvima; c) direktnim snabdijevanjem malim količinama primarnih proizvoda kojima proizvođač

snabdijeva krajnjeg potrošača ili lokalni maloprodajni objekat koji direktno snabdijeva krajnjeg potrošača;

d) direktnim snabdijevanjem malim količinama mesa peradi i lagomorfa zaklanih na farmama, a kojima proizvođač snabdijeva krajnjeg potrošača ili lokalni maloprodajni objekat koji ovim svježim mesom, direktno snabdijeva krajnjeg potrošača;

e) lovcima koji direktno snabdijevaju krajnjeg potrošača ili lokalni maloprodajni objekat koji direktno snabdijeva krajnjeg potrošača malim količinama lovne divljači ili mesom lovne divljači.

(2) Posebnim propisima se uređuju područja iz stava (1) tač. c), d) i e) ovog člana. Ti posebni

propisi osiguravaju ostvarivanje ciljeva ovog Pravilnika.

2

(3) U primjeni ovog Pravilnika za maloprodaju važi sljedeće:

a) ako nije isključivo navedeno drugačije, ovaj Pravilnik se ne primjenjuje na maloprodaju; b) međutim, ovaj se Pravilnik primjenjuje na maloprodaju ako se poslovi obavljaju u cilju

snabdijevanja drugog objekta sa hranom životinjskog porijekla, izuzev ako se: 1) poslovi sastoje samo od skladištenja ili prijevoza, u kojem slučaju će se primijeniti

posebni zahtjevi vezani za temperaturu definisani u Aneksu III ovog Pravilnika; ili 2) objekat u maloprodaji snabdijeva hranom životinjskog porijekla isključivo drugi

objekat u maloprodaji i ako se, prema posebnom propisu, radi o marginalnoj, lokalnoj i ograničenoj djelatnosti.

(4) Posebnim propisom određuju se maloprodajni objekti na koje se ne primjenjuju odredbe iz

stava (3) tač. a) i b) ovog člana. (5) Ovaj Pravilnik se primjenjuje ne dovodeći u pitanje :

a) važeće propise o zdravlju životinja i javnom zdravlju, uključujući mnogo strožije definirane propise za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (TSE);

b) zahtjeve koji se odnose na dobrobit životinja; i c) zahtjeve koji se odnose na identifikaciju životinja i sljedivost proizvoda životinjskog

porijekla.

Član 3. (Definicije)

U svrhu ovog Pravilnika primjenjuju se sljedeće definicije:

a) definicije utvrđene Zakonom o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04); b) definicije utvrđene Pravilnikom o higijeni hrane, sa navedenim nadležnim organima; c) „nadležni organi“ za provođenje ovog Pravilnika u skladu sa svojim definisanim

nadležnostima su: 1) Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Ured) u skladu sa

Zakonom o veterinarstvu BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 34/02); 2) Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) u skladu

sa Zakonom o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) kao referentna tačka zahvaljujući svojoj nezavisnosti u okviru svoje nadležnosti;

3) entitetska ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 3.1.) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u skladu sa

Zakonom o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima Federalne uprave („Službene novine FBiH“, broj 58/02);

3.2.) Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u skladu sa članom 12. Zakona o ministarstvima („Službeni glasnik RS“, br.: 70/02, 33/04, 118/05 i 33/06);

4) entitetska ministarstva zdravlja: 4.1.) Federalno ministarstvo zdravstva u skladu sa Zakonom o federalnim ministarstvima i

drugim tijelima Federalne uprave („Službene novine FBiH“, broj 58/02);

3

4.2.) Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u skladu sa članom 11. Zakona o ministarstvima („Službeni glasnik RS“, br.: 70/02, 33/04, 118/05 i 33/06);

5) entitetski inspektorati: 5.1.) Federalna uprava za inspekcijske poslove u skladu sa Zakonom o inspekcijama u

Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH “, broj 69/05); 5.2.) Republička uprava za inspekcijske poslove u skladu sa Zakonom o inspekcijama u

Republici Srpskoj („Službeni glasnik RS“, broj 74/10); 6.) Obaveze kantona, općina: 6.1.) Kantoni, općine, osiguravaju usklađenost, koordiniranje i provođenje sistema

sigurnosti hrane u skladu sa navedenim zakonima i donesenim provedbenim propisima o hrani, zakonima o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima uprave definisanih u ovom članu, stavu (1) tačka d), „nadležni organi“, podtačka 1), 2), 3.1.), 4.1.) i 5.1.), kao i svojim zakonima koji definišu navedenu oblast, osiguravanjem efektivne i efikasne saradnje sa svim institucijama odgovornim za provođenje politike sigurnosti hrane u BiH.

6.2.) Kantoni, općine, osiguravaju i neophodne informacije za djelovanje sistema monitoringa hrane, kao i korištenje prikupljenih podataka za poboljšanje procesa godišnjih planiranja, prilagođavanja i redefinisanja mjera u skladu sa nalazima sistema monitoringa i evaluacije.

7) nadležni organi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine: 7.1.) Inspektorat Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o

inspekcijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 24/08 i 25/08). (Izmjene zamjenik Đerić)

d) definicije utvrđene u Aneksu I, koji je sastavni dio ovog Pravilnika; e) sve tehničke definicije iz Aneksa II i III, koji su sastavni dio ovog Pravilnika.

DIO DRUGI – POSEBNE ODREDBE

POGLAVLJE I. OBAVEZE SUBJEKATA U POSLOVANJU SA HRANOM

Član 4. (Opće obaveze)

(1) Subjekti u poslovanju sa hranom obavezni su ispunjavati odgovarajuće odredbe propisane u

Aneksu II i III Pravilnika.

(2) Subjekti u poslovanju sa hranom ne smiju koristiti ni jednu drugu materiju osim vode za piće za uklanjanje površinske nečistoće sa proizvoda životinjskog porijekla, ili kada Pravilnik o higijeni hrane ili ovaj Pravilnik dopušta upotrebu čiste vode. Upotreba neke druge materije, osim vode za piće ili čiste vode, za uklanjanje površinskih nečistoća se može odobriti, od strane Vijeća ministara BiH, na prijedlog Agencije. Upotreba takve materije ne smije da ima uticaja na obavezu subjekta u poslovanju sa hranom da ispuni zahtjeve ovog Pravilnika.

Član 5.

(Registracija i odobravanje objekata )

4

(1) Subjekti u poslovanju sa hranom mogu stavljati na tržište proizvode životinjskog porijekla proizvedene na teritoriji Bosne i Hercegovine samo ako su pripremljeni i ako se njima rukovalo isključivo u objektima: a) koji ispunjavaju odgovarajuće uslove propisane Pravilnikom o higijeni hrane; b) koji ispunjavaju odgovarajuće uslove sadržane u Aneksu II i III Pravilnika; c) koji ispunjavaju druge odgovarajuće zahtjeve utvrđene Zakonom o hrani; i d) koje je nadležni organ registrovao ili gdje je to potrebno, odobrio u skladu sa stavom (2)

ovog člana. (2) Ne dovodeći u pitanje član 7. stav (3) Pravilnika o higijeni hrane, objekti u kojima se posluje

onim proizvodima životinjskog porijekla koji podliježu zahtjevima iz Aneksa III ovog Pravilnika ne smiju poslovati ako ih ne odobri nadležni organ u skladu sa odredbama stava (3) ovog člana, osim objekata koji vrše samo: a) primarnu proizvodnju; b) obavljaju prijevoz; c) skladište proizvode koje nije potrebno čuvati u uslovima kontrolisane temperature; ili d) maloprodajnu djelatnost, osim one određene na osnovu člana 2. stav (3) tačka b) ovog

Pravilnika. (3) Objekat koji mora da dobije odobrenje u skladu sa odredbama stava (2) ovog člana, ne smije

da radi, ako nadležni organ, u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj......).: a) tom objektu nije izdao odobrenje za obavljanje djelatnosti nakon pregleda objekta na licu

mjesta; ili b) tom objektu nije izdao privremeno odobrenje.

(4) Subjekti u poslovanju sa hranom su dužni surađivati sa nadležnim organom u skladu sa

odredbama Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla. Subjekti u poslovanju sa hranom garantuju da će objekat prestati sa obavljanjem djelatnosti ako nadležni organ: a) stavi van snage odobrenje; b) ne produži privremeno odobrenje; ili c) ne izda potpuno odobrenje.

(5) Odredbe ovog člana ne sprječavaju objekte da plasiraju hranu na tržište između datuma primjene ovog Pravilnika i prve sljedeće inspekcije nadležnog organa, ako objekat: a) podliježe odobrenju u skladu sa stavom (2) ovog člana i ako je stavio proizvode

životinjskog porijekla na tržište u skladu sa važećim propisima neposredno prije primjene ovog Pravilnika; ili

b) predstavlja tip objekta za koji odobrenje nije bilo potrebno prije primjene ovog Pravilnika.

Član 6. (Oznake zdravstvene ispravnosti i identifikacione oznake)

5

(1) Subjekti u poslovanju sa hranom ne smiju staviti na tržište proizvod životinjskog porijekla kojim se rukovalo u objektu koji podliježe odobrenju u skladu sa članom 5. stav (2) ovog Pravilnika ako: a) taj proizvod nema oznaku zdravstvene ispravnosti u skladu sa odredbama Pravilnika o

službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla, ili b) ako Pravilnikom o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla nije predviđena

oznaka zdravstvene ispravnosti, nema identifikacione oznake na osnovu Aneksa II, Dio I ovog Pravilnika.

(2) Subjekti u poslovanju sa hranom smiju staviti identifikacijsku oznaku na proizvod

životinjskog porijekla isključivo ako je proizvod proizveden u skladu sa odredbama ovog Pravilnika u objektima koji ispunjavaju uslove iz člana 5. ovog Pravilnika.

(3) Subjekti u poslovanju sa hranom ne smiju sa mesa označenog oznakom zdravstvene

ispravnosti u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla ukloniti oznaku, osim ako to meso rasijecaju, prerađuju ili ga na neki drugi način obrađuju.

Član 7.

(Proizvodi životinjskog porijekla iz ostalih zemalja )

(1) Subjekti u poslovanju sa hranom koji uvoze proizvode životinjskog porijekla osiguravaju da se uvoz obavi jedino: a) ako je zemlja otpreme uvrštena na listu ostalih zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz tog

proizvoda, a koji se sastavljaju na osnovu člana 11. Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla;

b) ako se objekat, iz kojeg je dotični proizvod otpremljen, i u kojem je on dobiven ili prerađen, nalazi na listi objekata iz kojih je dozvoljen uvoz tog proizvoda, a koja je sačinjena na osnovu člana 12. Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla, ako je to primjenljivo;

c) ako je, u slučaju svježeg mesa, mljevenog i usitnjenog mesa, mesnih prerađevina i MOM-a (napisati od čega je skraćenica), proizvod proizveden od mesa dobivenog iz klaonica i pogona za rasijecanje koji se nalaze na listama sačinjenim i ažuriranim na osnovu člana 12. Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla, i

d) ako se u slučaju živih školjki i ostalih mekušaca, bodljokožaca, plaštaša i morskih puževa, proizvodna zona nalazi na listi sačinjenoj na osnovu člana 13. Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla, ako je to primjenjivo;

e) ako proizvod zadovoljava: 1) zahtjeve ovog Pravilnika, uključujući zahtjeve iz člana 6. ovog Pravilnika koji se

odnose na oznaku zdravstvene ispravnosti i identifikacijsku oznaku; 2) zahtjeve Pravilnika o higijeni hrane; i 3) sve uslove uvoza prema posebnim propisima.

f) ako su zadovoljeni zahtjevi iz člana 14. Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla koji se odnose na certifikate i prateću dokumentaciju.

(2) Izuzimajući stav (1) ovog člana, proizvodi ribarstva se mogu uvoziti i na osnovu posebnih

odredbi iz člana 15. Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla.

6

(3) Subjekti u poslovanju sa hranom koji uvoze proizvode životinjskog porijekla osiguravaju

da: a) pri uvozu proizvodi budu kontrolisani na osnovu odredbi Odluke o uslovima i načinu rada

graničnih veterinarsko-inspekcijskih prijelaza u BiH ( ''Službeni glasnik BiH'' broj 49/04); b) uvoz bude u skladu sa zahtjevima posebnih propisa koji uređuju proizvodnju, obradu,

distribuciju i unošenje proizvoda životinjskog porijekla za ishranu ljudi; i c) djelatnosti koje su pod njihovom kontrolom i koje se obavljaju nakon uvoza budu

obavljene na osnovu zahtjeva iz Aneksa III. ovog Pravilnika.

(4) Subjekti u poslovanju sa hranom koji uvoze hranu koja sadrži i proizvode biljnog i prerađene proizvode životinjskog porijekla osiguravaju da prerađeni proizvodi životinjskog porijekla sadržani u takvoj hrani zadovoljavaju zahtjeve iz st. (1) do (3) ovog člana. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju dokazati da su ispunili navedeni zahtjev (putem odgovarajućih certifikata i prateće dokumentacije, čiji oblik ne mora biti kako je propisano stavom (1) tačka f) ovog člana).

POGLAVLJE II. TRGOVINA

Član 8.

(Dokumenti) (1) Ako je potrebno u skladu sa Aneksom II ili III Pravilnika, subjekti u poslovanju sa hranom

osiguravaju da certifikati ili drugi dokumenti prate pošiljke proizvoda životinjskog porijekla. (2) Nadležni organ može:

a) utvrditi obrazac dokumenata; i b) propisati upotrebu dokumenata u elektronskom obliku.

Član 9.

(Posebne garancije)

(1) Subjekti u poslovanju hranom koji namjporijekla moraju poštovati zahtjeve u odnosu na Salmonelu iz

stava (2) ovog člana, za sljedeću hranu životinjskog porijekla: a) goveđe i svinjsko meso, jeveno meso, ali isključujući mesne pripravke i

MSM; b) meso od slj peradi perad , g

jeveno meso, ali isključujući mesne pripravke i MSM; i

c) jaja. (2) Ako se radi o:

7

a) goveđem i svinjskom mesu te mesu peradi, uzorci iz pošiljke se uzimaju u objektu za otpremanje, podvrgavaju se mikrobiološkom ispitivanju i moraju imati negativan rezultat u skladu sa važećim propisima.

b) jajima, centri za pakovanje daju garanciju da pošiljka potiče iz jata koje je, u skladu sa važećim propisima, bilo podvrgnuto mikrobiološkom ispitivanju čiji je rezultat negativan.

c) goveđem i svinjskom mesu, ispitivanje predviđeno tačkom (a) ne mora se vršiti za pošiljke koje su namijenjene za objekte u svrhu pasterizacije, sterilizacije ili obrade sličnim tretmanom. Ukoliko se radi o jajima, ispitivanje predviđeno tačkom (b) ne mora se vršiti za pošiljke namijenjene proizvodnji prerađenih proizvoda postupkom koji garantuje uništavanje salmonele.

d) ispitivanja predviđena tačkama (a) i (b) ne moraju se sprovesti za prehrambene proizvode koji potiču iz objekta u kojemu se sprovodi program kontrole koji je za dotičnu hranu životinjskog porijekla i u skladu sa važećim procedurama, koje su priznate, kao ekvivalentne onim koji su odobrene za Švedsku i Finsku.

e) goveđem i svinjskom mesu te mesu peradi, iste mora pratiti trgovačka isprava ili certifikat koji je u skladu sa obrascem utvrđenim važećim propisima i koji potvrđuje da: 1) su izvršeni pregledi predviđeni tačkom a) stava (2) ovog člana, i da su dali negativni

rezultat; ili 2) je meso namijenjeno za jednu od namjena iz tačke c) stava (2) ovog člana; ili 3) meso dolazi iz objekta koji je obuhvaćen tačkom d) stava (2) ovog člana.

f) pošiljkama jaja, iste mora pratiti certifikat koji potvrđuje da su izvršena ispitivanja predviđena tačkom b) stava (2) ovog člana, i da su dala negativan rezultat, ili da su jaja namijenjena za upotrebu na način predviđen tačkom c) stava (2) ovog člana.

(3) Vijeće ministara može, na prijedlog Agencije, ažurirati zahtjeve iz st. (1) i (2) ovog člana,

posebno radi uzimanja u obzir promjene u programu kontrole koji se utvrđuje na osnovu posebnog propisa ili usvajanja mikrobioloških kriterija u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane.

DIO TREĆI – ZAVRŠNE ODREDBE

Član 10.

(Dopune, izmjene i prilagođavanje Aneksa II i III)

(1) Vijeće ministara, na prijedlog Agencije, može vršiti dopune, izmjene ili ažuriranje Aneksa II i III ovog Pravilnika uzimajući u obzir: a) izradu vodiča za dobru praksu; b) iskustva dobivena implementacijom HACCP-a u skladu sa članom 6. Pravilnika o higijeni

hrane; c) tehnološka dostignuća i njihove praktične posljedice i očekivanja potrošača u pogledu

sastava hrane; d) naučna mišljenja, naročito nove procjene rizika; e) mikrobiološke i temperaturne kriterije za hranu; f) izmjene u načinu potrošnje.

(2) Vijeće ministara, na prijedlog Agencije, u određenim slučajevima može odobriti izuzimanja

od Aneksa II i III ovog Pravilnika, osiguravajući da ta izuzimanja ne utiču na postizanje ciljeva ovog Pravilnika.

8

(3) Vijeće ministara, na prijedlog Agencije, može, ne dovodeći u pitanje provođenje odredbi

ovog Pravilnika i Zakona o hrani odobriti odstupanja, odnosno donijeti mjere za prilagođavanje zahtjeva utvrđenih u Aneksu III Pravilnika.

(4) Cilj mjera iz stava (3) ovog člana su:

a) Omogućavanje nastavka primjene tradicionalnih metoda u svakoj fazi proizvodnje, prerade ili distribucije hrane; ili

b) prilagođavanje potrebama subjekata u poslovanju sa hranom koji se nalaze u područjima sa specifičnim geografskim ograničenjima; u drugim slučajevima ove mjere se primjenjuju samo na izgradnju objekata, raspored i na opremu u objektu.

(5) Vijeće ministara, na prijedlog Agencije, može posebnim propisima:

a) zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište sirovog mlijeka ili sirove pavlake namijenjenih za direktnu ishranu ljudi; ili

b) dozvoliti upotrebu sirovog mlijeka koje ne zadovoljava kriterije utvrđene u Aneksu III, Dio IX ovog Pravilnika, u pogledu broja mikroorganizama (broja kolonija na podlozi) i broja somatskih ćelija za proizvodnju sireva sa periodom starenja ili zrenja od najmanje 60 dana i mliječnih proizvoda dobivenih pri proizvodnji takvih sireva, pod uslovom da ovo ne dovodi u pitanje provođenje odredbi ovog Pravilnika.

Član 11.

(Posebne odluke) Vijeće ministara, na prijedlog Agencije, ne dovodeći u pitanje opću primjenu člana10. stav (1), ovog Pravilnika, može utvrditi provedbene mjere ili donijeti izmjene i dopune Aneksa II ili III koje mijenjaju i dopunjuju one elemente ovog Pravilnika koji nisu suštinske prirode, kako bi se:

a) utvrdila pravila za prijevoz mesa dok je još toplo; b) odredio sadržaj kalcija u MSM-u koji nije značajno veći od sadržaja kalcija u mljevenom

mesu; c) utvrdili drugi oblici prerade kojim se u objektima za preradu mogu podvrgnuti žive

školjke i ostali mekušci iz proizvodnih područja iz klase B ili C koji nisu bili podvrgnuti pročišćavanju ili presađivanju/premještanju;

d) odredile priznate metode ispitivanja morskih biotoksina; e) utvrdile, u saradnji sa relevantnim referentnim laboratorijem (?) dodatni zdravstveni

standardi za žive školjke, uključujući: 1) granične vrijednosti i analitičke metode za druge morske biotoksine; 2) procedure ispitivanja virusa i virusološke standarde; i 3) planove uzorkovanja te metode i dopuštene analitičke tolerancije koje se primjenjuju

pri provjeravanju usklađenosti sa zdravstvenim standardima. f) utvrdili zdravstveni standardi ili provjere ako naučni dokazi ukazuju da su oni neophodni

za zaštitu javnog zdravlja; g) proširenja Aneksa III, Dio VII, Poglavlja IX, ovog Pravilnika na žive školjke i ostale

mekušce, izuzev Pectinidae; h) utvrdili kriteriji na osnovu kojih će se određivati kada epidemiološki podaci ukazuju da

ribolovno područje ne predstavlja rizik za zdravlje zbog prisustva parazita, te shodno tome, određivati kada nadležni organ može dopustiti subjektima u poslovanju sa hranom

9

da ne moraju zamrzavati proizvode ribarstva u skladu sa Aneksom III, Dio VIII, Poglavlje III D, ovog Pravilnika;

i) utvrdili kriteriji svježine i granične vrijednosti histamina i ukupnog isparljivog dušika u proizvodima ribarstva;

j) dozvolila upotreba za proizvodnju određenih mliječnih proizvoda proizvedenih od sirovog mlijeka, koje ne zadovoljava kriterije koji su utvrđeni u Aneksu III, Dio IX ovog Pravilnika, u pogledu ukupnog broja mikroorganizama i broja somatskih ćelija;

k) ne dovodeći u pitanje provođenja odredbi Odluke o praćenju rezidua određenih materija u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 1/03), utvrdila maksimalna dozvoljena vrijednost ukupne količine rezidua antibiotika u sirovom mlijeku; i

l) odobrili ekvivalentni postupci proizvodnje želatine ili kolagena.

Član 12. (Prelazni period primjene propisa)

(1) Prelazni period za primjenu ovog Pravilnika je 24 mjeseca od dana njegovog stupanja na

snagu. (2) Nadležni organi su dužni da osiguraju usaglašenost u pogledu nadležnosti sa zahtjevima

ovog Pravilnika.

Član 13. (Stupanje na snagu)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“.

Predsjedavajući

Vijeća ministara BiH

Vjekoslav Bevanda

VM, broj_____________/12

_____________ 2012. godine

S a r a j e v o

1

ANEKS I DEFINICIJE

Pojedine definicije u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeće značenje: 1. M E S O

1.1. „Meso“ označava jestive dijelove životinja iz tač. 1.2. do 1.8. ovog Aneksa uključujući i krv.

1.2. „Domaći papkari i kopitari“ su domaća goveda, (uključujući vrste Bubalus i Bizone), svinje, ovce i koze i domaći kopitari.

1.3. „Perad“ označava uzgajane ptice, uključujući ptice koje se ne smatraju domaćim, ali se uzgajaju kao domaće životinje, izuzimajući ptice iz porodice Ratitae (ptice trkačice).

1.4. „Lagomorfi“ označavaju zečeve, kuniće i glodare. 1.5. „Divljač“ označava divlje papkare i kopitare i divlje lagomorfe kao i ostale kopnene

sisare koji se love za ishranu ljudi i koji se smatraju lovnom divljači prema posebnim propisima, uključujući i sisare koji žive na ograničenoj teritoriji u uslovima slobode sličnim onima u kojima živi slobodna divljač i divlje ptice koje se love za ishranu ljudi.

1.6. „Gajena divljač“, označava uzgajane ptice trkačice i uzgajane kopnene sisare koji nisu obuhvaćeni stavom (2) ovog Aneksa.

1.7. „Sitna divljač“, označava divlje ptice i lagomorfe koji slobodno žive u divljini. 1.8. „Krupna divljač“, označava divlje kopnene sisare koji žive slobodno u divljini, a koji

nisu obuhvaćeni definicijom sitne divljači. 1.9. „Trup“ je tijelo životinje nakon klanja i obrade. 1.10. „Svježe meso“ je meso koje nije izlagano nikakvom procesu konzerviranja osim

hlađenja, zamrzavanja ili brzog zamrzavanja, uključujući vakuumski pakovano meso i meso pakovano u kontrolisanim uslovima.

1.11. „Jestivi nusproizvodi“ označavaju svježe meso osim mesa trupa, uključujući unutrašnje organe i krv.

1.12. „Unutrašnji organi“ su organi grudne, abdominalne i karlične šupljine, kao i dušnik i jednjak i kod ptica voljka.

1.13. „Mljeveno meso“ označava meso bez kostiju samljeveno u komadiće koje sadrži manje od 1% soli.

1.14. „Mehanički separisano meso“ ili „MSM“ je proizvod koji je dobiven odvajanjem mesa sa kostiju na kojima je ostalo mesa nakon otkoštavanja ili sa trupa peradi uz upotrebu mehaničkih sredstava, što ima za rezultat gubitak ili modifikaciju strukture mišićnih vlakana.

1.15. „Mesni pripravci“ označavaju svježe meso, uključujući i meso koje je usitnjeno na komadiće, kome se dodaju prehrambeni proizvodi, začini ili aditivi ili koje je bilo izloženo procesu nedovoljnom za promjenu unutrašnje strukture mišićnih vlakana mesa i ne eliminišu karakteristike svježeg mesa.

1.16. „Klaonica“ je objekat u kojem se obavlja klanje i obrada životinja čije je meso namijenjeno za ishranu ljudi.

1.17. „Objekat za rasijecanje“ je objekat u kome se vrši otkoštavanje i/ili rasijecanje mesa. 1.18. „Objekat za obradu i rasijecanje divljači“ je svaki objekat u kome se nakon lova

divljač i meso divljači pripremaju za stavljanje na tržište.

2

2. ŽIVE ŠKOLJKE

2.1 „Školjke“ su lamelibranhije koje se hrane filtriranjem. 2.1. „Morski biotoksini“ su otrovne materije koje se akumuliraju u školjkama, a naročito

kao rezultat ishrane planktonom koji sadrži toksine. 2.2. „Kondicioniranje“ je skladištenje živih školjki koje potiču iz proizvodnih zona klase A,

centra za pročišćavanje ili centra za isporuku, u rezervoarima ili nekim drugim postrojenjima koji sadrže čistu morsku vodu ili na prirodnim lokacijama, radi otklanjanja pijeska, blata ili mulja, radi očuvanja ili poboljšanja organoleptičkih svojstava i radi garancije dobre vitalnosti prije umotavanja ili pakovanja.

2.3. „Sakupljač“ je svako fizičko ili pravno lice koje u zoni sakupljanja na bilo koji način sakuplja žive školjke u svrhu rukovanja školjkama i stavljanja školjki na tržište.

2.4. „Proizvodna zona“ je bilo koja zona mora, ušća ili lagune koja je prirodno stanište školjki ili lokacije koje se koriste za uzgajanje školjki, iz kojih se žive školjke sakupljaju.

2.5. „Zona presađivanja“ je zona mora, ušća ili lagune sa jasno označenim granicama obilježenim plutačama, stubovima ili nekim drugim fiksnim oznakama, koja se koristi isključivo za prirodno pročišćavanje živih školjki.

2.6. „Centar za isporuku“ je objekat na obali ili na moru za prijem, kondicioniranje, pranje, čišćenje, sortiranje, umotavanje i pakovanje živih školjki upotrebljivih za ishranu ljudi.

2.7. „Centar za pročišćavanje“ je objekat sa rezervoarima koji se napaja čistom morskom vodom i u koji se stavljaju žive školjke na period koji je potreban da se smanji kontaminacija kako bi bili upotrebljivi za ishranu ljudi.

2.8. „Presađivanje“ je premještanje živih školjki u područja za ponovno polaganje, u kojima se drže na potreban vremenski period radi smanjenja njihove kontaminacije kako bi bili podesni za ishranu ljudi. To ne uključuje posebne postupke premještanja školjki u zone koje su pogodnije za njihov dalji rast ili tov.

3. PROIZVODI RIBARSTVA

3.1. „Proizvodi ribarstva“ su sve morske ili slatkovodne životinje (izuzev živih školjki,

živih morskih ježeva, živih plaštaša, živih morskih puževa i svih sisara, reptila i žaba) bez obzira da li su divlje ili uzgajane, uključujući i sve jestive oblike, dijelove i proizvode tih životinja.

3.2. „Plovilo fabrika“ je svako plovilo na kome se proizvodi ribarstva obrađuju na jedan ili više sljedećih operacija, te se nakon toga pakuju ili stavljaju u ambalažu i, ako je potrebno, rashlađuju ili zamrzavaju, filetiraju, sijeku na komade, odstranjuje im se koža, ljuštura, ljuska, usitnjavaju se ili prerađuju.

3.3. „Plovilo hladnjača“ je svako plovilo na kom se vrši zamrzavanje proizvoda ribarstva, gdje je to prikladno nakon pripremnih postupaka kao što je iskrvarenje, odstranjivanje glave, utrobe i peraja i, gdje je to potrebno, umotavanje i pakovanje.

3.4. „Mehanički odvojen proizvod ribarstva“ je svaki proizvod dobiven odvajanjem mesa ribe sa proizvoda ribarstva uz upotrebu mehaničkih sredstava uz gubitak ili promjenu strukture ribljeg mesa.

3.5. „Svježi proizvodi ribarstva“ su neobrađeni proizvodi ribarstva, bilo da su cijeli ili obrađeni, uključujući proizvode koji se pakuju u vakuumu ili proizvode pakovane u

3

kontrolisanim uslovima, koji, da bi se sačuvali, nisu bili podvrgnuti nikakvom tretmanu osim hlađenja.

3.6. „Obrađeni proizvodi ribarstva“ su neprerađeni proizvodi ribarstva koji su bili podvrgnuti postupku koji utiče na njihovu anatomsku cjelinu, kao što je vađenje utrobe, odstranjivanje glave, sječenje na komade, filetiranje i sjeckanje.

4. MLIJEKO

4.1. „Sirovo mlijeko“ je mlijeko proizvedeno sekrecijom mliječne žlijezde životinja iz

uzgoja koje nije zagrijavano na više od 40º C niti je izlagano nikakvom tretmanu sa istim efektom.

4.2. „Gazdinstvo za proizvodnju mlijeka“ je objekat u kojem se drži jedna ili više životinja iz uzgoja radi proizvodnje mlijeka sa ciljem puštanja mlijeka na tržište kao hrane.

5. JAJA

5.1. „Jaja“ su jaja u ljusci, izuzev razbijenih, inkubiranih ili kuhanih jaja, koja potiču od

uzgajanih ptica i koja su ispravna za direktnu ishranu ljudi ili za pripremanje proizvoda od jaja.

5.2. „Tečno jaje“ je neprerađeni sadržaj jajeta nakon uklanjanja ljuske. 5.3. „Napukla jaja“ su jaja sa oštećenom ljuskom i neoštećenom membranom. 5.4. „Centar za pakovanje“ je objekat u kojem se jaja sortiraju po kvalitetu i težini.

6. ŽABLJI BATACI I PUŽEVI

6.1. „Žablji bataci“ označavaju zadnji dio tijela životinja vrste Rana (iz porodica Ranidae)

odvojen poprečnim rezom iza prednjih udova, sa uklonjenim unutrašnjim organima i kožom.

6.2. „Puževi“ su kopneni puževi koji pripadaju vrstama Helix pomatia Linne, Helix aspersa Muller, Helix lucorum, te vrsta iz porodice Achatinidae.

7. PRERAĐENI PROIZVODI

7.1. „Proizvodi od mesa“ su proizvodi koji su dobiveni preradom mesa ili daljom preradom

takvih prerađenih proizvoda, tako da površinski presjek pokazuje da proizvod više nema svojstva svježeg mesa.

7.2. „Mliječni proizvodi“ su proizvodi koji su dobiveni preradom sirovog mlijeka ili daljom preradom takvih prerađenih proizvoda.

7.3. „Proizvodi od jaja“ su proizvodi koji su dobiveni preradom jaja ili različitih komponenti ili mješavine jaja ili daljom preradom takvih prerađenih proizvoda.

7.4. „Prerađeni proizvodi ribarstva“ su proizvodi koji su dobiveni preradom proizvoda ribarstva ili daljom preradom takvih prerađenih proizvoda.

7.5. „Topljena životinjska mast“ je mast dobivena topljenjem mesa, uključujući i kosti, koja je namijenjena za ishranu ljudi.

7.6. „Čvarci“ su ostatci topljenja mesa koji sadrže proteine, a koji nastaju nakon djelomičnog odvajanja masnoće i vode.

4

7.7. „Želatin“ je prirodan, rastvorljivi protein, želatinast ili ne, dobiven djelimičnom hidrolizom kolagena iz životinjskih kostiju, kože, žila i tetiva.

7.8. „Kolagen“ je proteinski proizvod dobiven od životinjskih kostiju, kože i tetiva, proizveden u skladu sa odredbama ovog Pravilnika.

7.9. „Obrađeni želuci, mjehuri i crijeva“ su želuci, mjehuri i crijeva koji su nakon vađenja i čišćenja bili podvrgnuti obradi kao što je soljenje, sušenje ili termička obrada.

8. OSTALE DEFINICIJE

8.1. „Proizvodi životinjskog porijekla“ su:

− hrana životinjskog porijekla, uključujući med i krv; − žive školjke, živi morski ježevi, živi plaštaši i živi morski puževi namijenjeni ishrani

ljudi; i − ostale životinje namijenjene pripremi koje se u živom obliku dostavljaju krajnjem

potrošaču. 8.2. „Veletržnica“ je objekat koji posluje sa hranom koji uključuje nekoliko zasebnih

jedinica koje imaju zajedničke prostore i opremu u kojima se hrana prodaje subjektima u poslovanju sa hranom.

8.3. „Ostale zemlje“ su zemlje koje nisu zemlje članice Evropske unije. 8.4. „Države članice“ su države članice Evropske unije.

1

ANEKS II ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA VIŠE PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

DIO I - IDENTIFIKACIJSKA OZNAKA U skladu sa zahtjevima člana 6. ili 7. ovog Pravilnika i prema odredbama Aneksa III ovog Pravilnika, subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da proizvodi životinjskog porijekla budu označeni identifikacijskom oznakom u skladu sa sljedećim odredbama. A. STAVLJANJE IDENTIFIKACIONE OZNAKE 1. Identifikacijska oznaka se mora staviti prije nego što proizvod napusti proizvodni objekat. 2. Međutim, jedino ako se proizvod vadi iz omota i/ili ambalaže ili se dalje prerađuje u drugom

objektu, na proizvod se mora staviti nova oznaka pri čemu na novoj oznaci mora biti naveden broj odobrenja objekta u kojem se obavljaju ti poslovi.

3. Identifikacijska oznaka nije potrebna na pakovanjima jaja, gdje ima oznaka centra za

pakovanje u skladu sa odredbama Pravilnika o standardima za stavljanje jaja na tržište („Službeni glasnik BiH“, broj 25/10).

4. U skladu sa članom 28. Zakona o hrani, subjekti u poslovanju sa hranom moraju imati

uspostavljene sisteme i postupke za identifikaciju subjekata u poslovanju sa hranom od kojih su primili i kojima su isporučili proizvode životinjskog porijekla.

B. OBLIK IDENTIFIKACIONE OZNAKE 5. Oznaka mora biti čitka i neizbrisiva, a slova/brojevi na njoj lako razumljiva. Mora biti

postavljena na vidljivom mjestu radi stavljanja na uvid nadležnim organima. 6. Oznaka mora da sadrži naziv države u kojoj se nalazi objekat, pri čemu to ime može biti

napisano u punom nazivu ili u vidu dvoslovnog koda prema odgovarajućem ISO standardu. Ako se oznaka stavlja u objektu koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, navodi se oznaka „BOSNA I HERCEGOVINA“ ili dvoslovni kod „BA“. Države članice upotrebljavaju oznake BE, BG, CZ, DK, DE, EE, GR, ES, FR, IE, IT, CY, LV, LT, LU, HU, MT, NL, AT, PL, PT, SI, SK, FI, RO, SE i UK.CE, EC, EF, EG, EK, EO, EY, ES, EÜ, EK, EB ili WE.

7. Na oznaci mora biti naveden broj odobrenja objekta. Ako se u tom objektu proizvodi i hrana

na koju se odnosi ovaj Pravilnik i hrana na koju se ne odnosi ovaj Pravilnik, subjekat u poslovanju sa hranom može primjenjivati istu identifikacijsku oznaku na obje vrste hrane.

8. Ako se oznaka stavlja u objektu koji se nalazi na području EU, ona mora biti ovalnog oblika

te sadržavati skraćenicu CE, EB, EC, EF, EG, EK, EO, EY, ES, EÜ, EK, ili WE. Ove skraćenice ne smiju biti na oznakama koje se stavljaju na proizvode koji se uvoze u EU iz objekata smještenih izvan EU.

2

C. NAČIN OZNAČAVANJA 9. U zavisnosti od predstavljanja različitih proizvoda životinjskog porijekla, oznaka se može

staviti direktno na proizvod, omot ili pakovanje ili da bude odštampana na etiketi koja je pričvršćena na proizvod, omot ili pakovanje. Oznaka također može biti i na privjesku koji se ne može skinuti i koji je napravljen od otpornog materijala.

10. U slučaju da pakovanje sadrži sječeno meso ili jestive nusproizvode, oznaka se mora nalaziti

na etiketi pričvršćenoj na pakovanju ili štampana na pakovanju, na način da se uništi prilikom otvaranja pakovanja. Ovo međutim nije neophodno ako se otvaranjem uništava pakovanje. Ako omot osigurava istu zaštitu kao i pakovanje (ambalaža), etiketa može biti pričvršćena na omot.

11. Za proizvode životinjskog porijekla koji se stavljaju u prijevozne kontejnere ili veća

pakovanja i koji su namijenjeni za dalje rukovanje, preradu, umotavanje ili pakovanje u drugom objektu, oznaka se može staviti na vanjsku površinu kontejnera ili pakovanja.

12. U slučaju proizvoda životinjskog porijekla u tečnom, zrnastom ili praškastom obliku koji se

prevoze u rinfuzi i proizvoda ribarstva koji se prevoze u rasutom stanju, identifikacijska oznaka nije potrebna ako prateća dokumentacija sadrži podatke navedene u tač.. 6., 7. i gdje je to odgovarajuće u tački 8.

13. Kada se proizvodi životinjskog porijekla stavljaju u pakovanje namijenjeno direktnom

snabdijevanju krajnjeg potrošača, dovoljno je staviti oznaku samo na vanjsku stranu pakovanja.

14. Kada se oznaka stavlja direktno na proizvode životinjskog porijekla, upotrijebljene boje

moraju biti dozvoljene Pravilnikom o upotrebi boja u hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 85/08).

DIO II - CILJEVI POSTUPAKA ZASNOVANIH NA HACCP-u 1. Subjekti u poslovanju sa hranom u objektima za klanje moraju osigurati da procedure koje se

obavljaju u skladu sa općim odredbama člana 6. Pravilnika o higijeni hrane ispunjavaju uslove za koje analiza rizika pokazuje da su neophodni, kao i posebne zahtjeve navedene u tački 2.

2. Procedure moraju garantovati da svaka životinja ili, gdje je to prikladno, svaka pošiljka

životinja koja se prihvata u prostorijama klaonice: (a) bude propisno identifikovana; (b) bude propraćena odgovarajućim podacima vezanim za gazdinstvo porijekla iz Dijela III

ovog Aneksa; (c) ne dolazi iz gazdinstva ili područja za koje vrijedi zabrana kretanja ili druga ograničenja

radi očuvanja zdravlja životinja ili ljudi, osim uz odobrenje nadležnog organa; (d) bude čista; (e) bude zdrava, koliko to može procijeniti subjekat u poslovanju sa hranom; i

3

(f) na prijemu u klaonicu, bude u zadovoljavajućem stanju u vezi dobrobiti životinja. 3. U slučaju neispunjavanja bilo koje odredbe navedene u tački 2., subjekat u poslovanju sa

hranom mora izvijestiti službenog veterinara i poduzeti odgovarajuće mjere. DIO III - PODACI O LANCU ISHRANE

Za sve životinje, osim divljači, koje su otpremljene ili se namjeravaju otpremiti u klaonicu, subjekat u poslovanju sa hranom koji vodi klaonicu mora, gdje je to potrebno, zahtijevati, primati i provjeravati podatke o lancu ishrane koji su predviđeni ovim Dijelom i postupati u skladu sa njima. 1. Odgovorna lica u klaonicama ne smiju primiti životinje u prostore klaonice, izuzev ako su

zahtijevali i dobili odgovarajuće podatke o lancu ishrane koji su sadržani u evidencijama na gazdinstvu porijekla u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane.

2. Odgovorna lica u klaonicama moraju primiti podatke najkasnije 24 sata prije prispijeća

životinja u klaonicu, osim u slučajevima navedenim u tački 7. ovog Dijela. 3. Odgovarajuće informacije o lancu ishrane iz tačke 1. ovog Dijela posebno obuhvaćaju:

(a) status gazdinstva sa kojeg potiču životinje ili zdravstveni status životinja u regiji; (b) zdravstveno stanje životinja; (c) veterinarsko-medicinski proizvodi koji su davani životinjama ili drugi tretmani

primijenjeni na životinjama tokom određenog perioda i čija je karenca veća od nule, zajedno sa datumima aplikacije tih lijekova odnosno liječenja i karence;

(d) pojavu bolesti koje mogu uticati na zdravstvenu ispravnost mesa; (e) rezultate, ako su bitni za zaštitu javnog zdravlja, bilo kojih analiza urađenih na uzorcima

uzetim od životinja ili drugim uzorcima uzetim radi dijagnosticiranja bolesti koje mogu uticati na zdravstvenu sigurnost mesa, uključujući uzorke uzete u okviru plana praćenja i kontrole zoonoza i rezidua;

(f) odgovarajuće izvještaje o ranijim ante i post mortem pregledima životinja iz istog gazdinstva porijekla uključujući posebno izvještaje službenog veterinara;

(g) podatke o proizvodnji, ako bi oni mogli ukazati na prisustvo bolesti; i (h) ime i adresu veterinara odgovornog za liječenje životinja na gazdinstvu porijekla.

4. (a) Međutim, nije neophodno da se odgovornim licima u klaonici dostave sljedeći podaci:

i) podaci iz tač. 3. (a), (b), (f) i (h) ovog Dijela ako su tom subjektu ti podaci već poznati (npr., na osnovu nekog stalnog sporazuma ili sistema kontrole kvaliteta); ili

ii) podatke iz tač. 3. (a), (b), (f) i (g) ovog Dijela ako proizvođač tvrdi da nema bitnih podataka koje bi trebao prijaviti;

(b)podaci se ne moraju dostavljati u formi izvoda iz evidencije gazdinstva porijekla. Mogu da budu dostavljeni putem elektronske razmjene podataka ili u formi tipske izjave koju potpisuje proizvođač.

5. Subjekti u poslovanju sa hranom koji, nakon procjene relevantnih podataka o lancu ishrane,

odluče da prihvate životinje u klaonicu moraju te podatke dostaviti na uvid službenom veterinaru i to bez odlaganja, izuzev okolnosti koje se navode u stavu (7) ovog Dijela, najmanje 24 sata prije dolaska životinje ili pošiljke životinja. Subjekat u poslovanju sa

4

hranom mora prije ante mortem pregleda obavijestiti službenog veterinara o svim podacima koji mogu biti povod za zabrinutost u vezi zdravlja dotične životinje.

6. Ako se bilo koja životinja dopremi u klaonicu bez podataka o lancu ishrane, subjekat u

poslovanju sa hranom mora o tome odmah obavijestiti službenog veterinara. Životinja se ne smije klati dok službeni veterinar to ne odobri.

7. Ako nadležni organ to dozvoli, pod uslovom da ne ugrožava ciljeve ovog Pravilnika,

informacije o lancu ishrane mogu da stignu za manje od 24 sata prije dolaska životinja na klanje, ili uz životinje u klaonicu Ako to dopusti nadležno tijelo i pod uvjetom da se ne dovode u pitanje ciljevi ovoga Pravilnika, podaci o lancu prehrane mogu se dostaviti u klaonicu u vremenu manje od 24 sata prije dolaska životinja svih vrsta ili zajedno sa životinjama na koje se odnose

Međutim, bilo koja informacija ili saznanje o lancu ishrane koja može da dovede do ozbiljnog narušavanja aktivnosti klaonice, treba da bude dostupna odgovornom licu subjekta u poslovanju sa hranom koje radi u klaonici, dovoljno vremena prije nego što životinje stignu na klanje, kako bi odgovorno lice subjekta u poslovanju sa hranom moglo planirati aktivnosti klaonice.

Odgovorno lice subjekta u poslovanju sa hranom koje rukovodi klaonicom mora da procijeni relevantnost informacija o lancu ishrane i mora podnijeti dobivene informacije službenom veterinaru. Klanje životinja ili obrada mesa se ne može vršiti dok službeni veterinar to ne dozvoli.

8. Odgovorna lica subjekta u poslovanju sa hranom moraju provjeriti propisane identifikacijske

dokumente koji prate domaće kopitare kako bi se uvjerili da je životinja namijenjena klanju u svrhu ljudske ishrane. Ako prihvate životinju za klanje, identifikacijske dokumente moraju predati službenom veterinaru.

1

ANEKS III POSEBNI ZAHTJEVI

DIO I – MESO DOMAĆIH PAPKARA I KOPITARA

POGLAVLJE I. PRIJEVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA U KLAONICU

Subjekti u poslovanju sa hranom koji prevoze žive životinje u klaonicu moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva: 1. u toku sabiranja i prijevoza, sa životinjama se mora postupati pažljivo kako bi se izbjeglo

nepotrebno uznemiravanje životinja; 2. životinje koje pokazuju simptome bolesti ili potiču iz stada za koje se zna da je zaraženo

uzročnicima koji su značajni za javno zdravstvo smiju se prevoziti u klaonicu samo uz dozvolu nadležnog organa.

POGLAVLJE II. USLOVI ZA KLAONICE Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da klaonice u kojima se kolju domaći papkari i kopitari ispunjavaju sljedeće uslove u pogledu izgradnje, rasporeda prostorija, uređenja i opreme: 1.(a) klaonice moraju imati odgovarajuće prostorije koje ispunjavaju higijenske uslove za

smještaj životinja za klanje (depo) ili, ako dozvoljavaju klimatski uslovi, prijemne torove za držanje životinja prije klanja koji se lako čiste i dezinfikuju. Ti torovi moraju imati opremu za napajanje i, gdje je to potrebno, hranjenje životinja. Odvod otpadne vode ne smije ugroziti sigurnost hrane;

(b) klaonice moraju imati odvojene prostorije koje se mogu zaključavati ili, ako dozvoljavaju klimatski uslovi, torove za smještaj bolesnih ili na bolest sumnjivih životinja sa posebnim odvodom otpadnih voda i koji su smješteni tako da se izbjegne kontaminacija ostalih životinja, osim ako nadležni organ smatra da takvi prostori nisu potrebni;

(c) veličina prostorija za prijem i privremeni smještaj životinja prije klanja mora biti takva da se osigura dobrobit životinja. Njihov raspored mora biti takav da olakšava ante mortem pregled, uključujući i identifikaciju životinja ili grupa životinja.

2. Kako bi se izbjegla kontaminacija mesa, klaonice moraju:

(a) imati dovoljan broj prostorija pogodnih za poslove koji se u njima obavljaju; (b) imati posebnu prostoriju za pražnjenje i čišćenje želudaca i crijeva, osim ako u

pojedinačnim slučajevima nadležni organ dozvoli vremensko odvajanje ovih poslova u određenoj klaonici;

(c) osiguraju prostornu ili vremensku odvojenost sljedećih poslova: i) omamljivanje i iskrvarenje;

ii) kod svinja: šurenje, brijanje, struganje i opaljivanje; iii) evisceracija i dalja obrada; iv) obrada čistih želudaca i crijeva; v) pripremanje i čišćenje drugih jestivih nusproizvoda, naročito rukovanje glavama sa

kojih je skinuta koža ako se to ne obavlja na liniji klanja;

2

vi) pakovanje jestivih nusproizvoda; i vii) otpremu mesa.

(d) imati opremu koja sprečava kontakt mesa sa podovima, zidovima i fiksnom opremom; i (e) imati linije klanja koje su izvedene tako da (kada su u funkciji) omogućuju neprekidan tok

procesa klanja kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija između različitih dijelova linije klanja. Tamo gdje rade više od jedne linije klanja u istom objektu, mora postojati adekvatno razdvajanje linija kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija.

3. Klaonice moraju imati opremu za dezinfekciju alata toplom vodom od najmanje 82 ºC ili

neki alternativni sistem sa istim efektom. 4. Oprema za pranje ruku za lica koja rukuju neupakovanim mesom mora imati slavine koje

sprečavaju širenje kontaminacije. 5. Klaonice moraju raspolagati prostorijama koje se zaključavaju, za hladno skladištenje

zadržanog mesa i odvojene prostorije koje se zaključavaju, za skladištenje mesa koje je proglašeno neupotrebljivim za ishranu ljudi.

6. Klaonice moraju imati odvojeni prostor sa odgovarajućom opremom za čišćenje, pranje i

dezinfekciju sredstava za prijevoz životinja. Međutim, klaonice ne moraju da imaju ove prostore ako nadležni organ to dozvoli i ako u blizini postoje za to zvanično odobreni objekti.

7. Klaonice moraju raspolagati prostorijama koje se zaključavaju i koje se upotrebljavaju

isključivo za klanje bolesnih i na bolest sumnjivih životinja. Ovo nije obavezno ako se klanje takvih životinja obavlja u drugom objektu sa dozvolom nadležnog organa za ovakvu namjenu ili na kraju redovnog klanja.

8. Ako se stajsko đubrivo ili sadržaj digestivnog trakta drže u klaonici, mora da postoji poseban

prostor ili mjesto za tu namjenu. 9. Klaonice moraju imati adekvatno opremljenu prostoriju koja se zaključava ili, gdje je to

potrebno, prostoriju za isključivu upotrebu veterinarske službe. POGLAVLJE III. ZAHTJEVI ZA OBJEKTE ZA RASIJECANJE MESA Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da objekti za rasijecanje mesa domaćih papkara i kopitara: 1. budu izgrađeni tako da se spriječi kontaminacija mesa, posebno:

(a) omogućavanjem kontinuiteta odvijanja poslova, ili (b) osiguravanjem razdvojenosti između različitih proizvodnih serija;

2. imaju prostorije za izdvojeno skladištenje upakovanog i neupakovanog mesa, osim ako se

skladište u različito vrijeme ili na takav način da materijal za pakovanje i način skladištenja ne mogu biti izvor kontaminacije mesa;

3. imaju prostorije za rasijecanje opremljene na način koji osigurava ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u Poglavlju V ovog Aneksa;

3

4. imaju opremu za pranje ruku licima koja rukuju neupakovanim mesom, sa slavinama

izvedenim tako da sprečavaju širenje kontaminacije; i 5. imaju opremu za dezinfekciju alata toplom vodom od najmanje 82 ºC ili alternativnim

sistemom sa istim efektom. POGLAVLJE IV. HIGIJENA KLANJA Subjekti u poslovanju sa hranom koji posluju u klaonicama za klanje domaćih papkara i kopitara moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva: 1. Nakon dopreme u klaonicu, životinje se moraju zaklati bez nepotrebnog odgađanja.

Međutim, zbog njihove dobrobiti, životinjama se mora omogućiti određeno vrijeme odmora prije klanja.

2. (a) Meso životinja izuzev onih iz alineje (b) i (c) ove tačke ne smije se upotrebljavati za

ishranu ljudi ako su te životinje uginule na neki drugi način, a nisu zaklane u klaonici. (b) u prostore klaonice smiju se dovesti samo žive životinje namijenjene klanju,

izuzimajući: i)životinje koje su prinudno zaklane van klaonice u skladu s Poglavljem VI ovog

Dijela; ii)životinje koje su zaklane na mjestu proizvodnje u skladu sa Dijelom III ovog Aneksa;

i iii)divljači, u skladu sa Dijelom IV, Poglavlja II ovog Aneksa.

(c) meso životinja zaklanih nakon što su doživjele nezgodu u klaonici može se koristiti za ishranu ljudi ako se pregledom ne utvrde nikakve ozbiljne ozljede osim onih koje su nastale uslijed nezgode.

3. Životinje ili, gdje je to potrebno, svaka pošiljka životinja upućenih na klanje moraju biti

obilježene kako bi se moglo utvrditi njihovo porijeklo. 4. Životinje moraju biti čiste. 5. Odgovorna lica u klaonicama moraju slijediti uputstva veterinara imenovanog od strane

nadležnog organa u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla, kako bi osigurali da ante mortem pregled svake životinje bude obavljan u odgovarajućim uslovima.

6. Životinje koje se dovode u prostoriju za klanje moraju biti zaklane bez nepotrebnog

odlaganja. 7. Omamljivanje, iskrvarenje, skidanje kože, evisceracija i druge vrste obrade, moraju se

obaviti bez nepotrebnog odlaganja te na način koji sprečava kontaminaciju mesa, a posebno : (a) dušnik i jednjak moraju ostati neoštećeni tokom iskrvarenja, izuzev u slučaju klanja u

skladu sa vjerskim obredom; (b) tokom skidanja kože i runa:

4

i) mora se spriječiti dodir između vanjske površine kože i oderane površine trupa;

ii) radnici i oprema koji dolaze u dodir sa vanjskom površinom kože ili runa ne smiju doticati meso;

(c) moraju se poduzeti mjere kako bi se spriječilo isticanje sadržaja digestivnog trakta u toku i nakon evisceracije i osigurati da se obavljanje evisceracije završi što je moguće prije nakon omamljivanja; i

(d) uklanjanje vimena ne smije dovesti do kontaminacije trupa mlijekom ili kolostrumom. 8. Sa trupa i drugih dijelova tijela namijenjenih za ishranu ljudi mora se potpuno skinuti koža,

osim kod svinja, te ovčijih, kozijih i telećih glava, njuški i usana goveda i nogu goveda, te ovčijih i kozijih nogu. Glavama, uključujući njuške i usne, te nogama, mora se rukovati da se izbjegne kontaminacija.

9. Kada im se ne skida koža, svinjama se moraju odmah ukloniti čekinje. Rizik od

kontaminacije mesa vodom za šurenje, mora se svesti na najmanju moguću mjeru. Pri ovom se postupku smiju upotrebljavati samo odobreni aditivi. Nakon toga, svinje se moraju detaljno oprati vodom za piće.

10. Trupovi ne smiju biti vidljivo onečišćeni fekalijama. Svaki vidljivo onečišćeni dio mora se

odmah ukloniti bez odlaganja isijecanjem ili na neki drugi način sa istim efektom. 11. Trupovi i jestivi nusproizvodi ne smiju doći u dodir sa podovima, zidovima ili radnim

postoljima. 12. Subjekti u poslovanju u klaonicama moraju da poštuju uputstva nadležnog organa kako bi

osigurali da post mortem pregled bude obavljen u propisanim uslovima u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla.

13. Dok se ne obavi post mortem pregled, dijelovi zaklanih životinja koji podliježu tom

pregledu: (a) moraju biti obilježeni tako da se zna da pripadaju trupu određene životinje, i (b) ne smiju dolaziti u dodir sa drugim trupovima, jestivim nusproizvodima ili unutrašnjim

organima, uključujući i one koji su već pregledani post mortem;

Međutim, penis se može odmah ukloniti i odbaciti ako nema patoloških promjena. 14. Oba se bubrega moraju izvaditi iz masnog tkiva kojim su obavijeni. Kod goveda, svinja i

kopitara mora se ukloniti i vezivno tkivna perirenalna kapsula. 15. Ako se prije završetka post mortem pregleda krv ili drugi jestivi nusproizvodi koji potiču od

više životinja sakupljaju u istu posudu, čitav sadržaj posude mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi ako je trup jedne ili više životinja proglašen neupotrebljivim za ishranu ljudi.

16. Nakon post mortem pregleda:

(a) krajnici goveda, svinja i kopitara moraju se ukloniti na higijenski način;

5

(b) dijelovi koji su neupotrebljivi za ishranu ljudi moraju se što je moguće prije ukloniti iz čistog dijela objekta;

(c) zadržano meso ili meso koje je proglašeno neupotrebljivim za ishranu ljudi i nejestivi nusproizvodi ne smiju doći u kontakt sa mesom koje je proglašeno upotrebljivim za ishranu ljudi; i

(d) unutrašnji organi ili dijelovi unutrašnjih organa koji ostaju u trupu, osim bubrega, moraju se što je prije moguće u potpunosti ukloniti, izuzev u slučaju kada nadležni organ odobri drugačije.

17. Nakon obavljenog klanja i post mortem pregleda, meso se mora skladištiti u skladu sa

uslovima utvrđenim u Poglavlju VII ovog Dijela. 18. Ako su predviđeni za daljnju obradu:

(a) želuci se moraju ošuriti ili očistiti; (b) crijeva se moraju isprazniti i očistiti; i (c) sa glava i nogu se mora skinuti koža ili moraju biti ošurene i izbrijane.

19. U slučaju da objekti posjeduju odobrenja za klanje različitih životinjskih vrsta ili za obradu

trupova divljači iz uzgoja i lovne divljači, moraju se poduzeti mjere za prevenciju unakrsne kontaminacije, mjerama razdvajanja poslova u vremenu ili prostoru u odnosu na različite vrste životinja. Moraju se osigurati odvojene prostorije za prijem i skladištenje trupova odstrijeljene lovne divljači, i gajene divljači zaklane na gazdinstvu, sa kojih nije skinuta koža.

20. Ako klaonica nema prostorije koje se mogu zaključavati, a koje su isključivo namijenjene za

klanje bolesnih ili na bolest sumnjivih životinja, prostorije koje se koriste za klanje takvih životinja moraju se očistiti, oprati i dezinfikovati pod službenim nadzorom prije nego što se počne sa klanjem drugih životinja.

POGLAVLJE V. HIGIJENA U TOKU RASJECANJA I OTKOŠTAVANJA Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da rasijecanje i otkoštavanje mesa domaćih papkara i kopitara bude obavljeno u skladu sa sljedećim zahtjevima: 1. Trupovi domaćih papkara i kopitara mogu se u klaonicama rasijecati na polutke ili četvrtine, a

polutke na najviše tri dijela. Dalje rasijecanje i otkoštavanje mora se odvijati u objektu za rasijecanje.

2. Obrada mesa mora biti organizovana tako da se spriječi ili što je više moguće smanji

kontaminacija. U tu svrhu, subjekti u poslovanju sa hranom naročito moraju osigurati: (a) da se meso namijenjeno za rasijecanje doprema u radne prostorije postupno prema potrebi; (b) da se u toku rasijecanja, otkoštavanja, isijecanja, sječenja mesa na šnicle i kocke,

umotavanja i pakovanja temperatura mesa održava na najviše 3 ºC za jestive nusproizvode i 7 ºC za ostalo meso, putem održavanja okolne temperature od najviše 12 ºC ili pomoću nekog drugog alternativnog sistema sa istim efektom; i

(c) ako se radi o objektima koji su odobreni za rasijecanje mesa različitih vrsta životinja, poduzimaju se mjere predostrožnosti radi izbjegavanja unakrsne kontaminacije, tako što

6

će gdje je to potrebno, poslovi na različitim životinjama biti vremenski ili prostorno odvojeni.

3. Međutim, meso se može otkoštavati i rasijecati i prije nego što dostigne temperaturu iz tačke

2. (b) ovog Poglavlja u skladu sa Poglavljem VII, tačka 3. 4. Meso se može otkoštavati i rasijecati i prije nego postigne temperaturu iz tačke 2. (b) ovog

Poglavlja ako je rasjekaona na istoj lokaciji kao i klaonica. U tom slučaju, meso se mora dopremiti u rasjekaonu bilo direktno iz klaonice ili nakon perioda čekanja u prostoriji za hlađenje ili zamrzavanje. Čim je rasječeno i, gdje je to prikladno, upakovano, meso mora biti ohlađeno na temperaturi iz tačke 2. (b) ovog Poglavlja.

POGLAVLJE VI. PRINUDNO KLANJE VAN KLAONICE Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da se meso domaćih papkara i kopitara koji su prinudno zaklani van klaonice može upotrebljavati za ishranu ljudi samo ako su ispunjeni sljedeći uslovi: 1. Mora se raditi o zdravoj životinji koja je doživjela nezgodu zbog koje se nije mogla dopremiti

u klaonicu radi zaštite njene dobrobiti. 2. Veterinar mora obaviti ante mortem pregled životinje. 3. Zaklana i iskrvarena životinja mora biti prevezena do klaonice na higijenski način i bez

nepotrebnog odlaganja. Odstranjivanje želudca i crijeva, bez dalje obrade, može se izvršiti na licu mjesta pod nadzorom veterinara. Svi izvađeni unutrašnji organi moraju biti poslati u klaonicu zajedno sa zaklanom životinjom i identifikovani da pripadaju toj životinji.

4. Ako prođe više od dva sata između klanja i prispijeća u klaonicu, zaklana životinja mora biti

smještena u hladnjaču i ohlađena. Ako to dozvoljavaju klimatski uslovi, aktivno hlađenje nije potrebno.

5. Zajedno sa zaklanom životinjom u klaonicu se mora poslati izjava subjekta u poslovanju sa

hranom koji je gajio životinju, u kojoj se navode identitet životinje, svi veterinarski proizvodi ili drugi tretmani primijenjeni na životinjama, datumi primjene terapije i karenca.

6. Zaklanu životinju u klaonicu mora pratiti izjava veterinara o zadovoljavajućem nalazu ante

mortem pregleda, datum, vrijeme i razlozi prinudnog klanja te priroda bilo kojeg tretmana primijenjenog od strane veterinara na životinji.

7. Na osnovu post mortem pregleda obavljenog u klaonici u skladu sa odredbama Pravilnika o

službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla, uključujući i sva dodatna ispitivanja koja su neophodna u slučaju prinudnog klanja, mora se utvrditi da li je meso upotrebljivo za ishranu ljudi.

8. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju slijediti sva uputstva koje u vezi sa upotrebom mesa

izda službeni veterinar nakon post mortem pregleda.

7

9. Subjekti u poslovanju sa hranom ne smiju staviti na tržište meso prinudno zaklanih životinja

ako ono nema posebnu oznaku zdravstvene ispravnosti koja se mora razlikovati od oznake zdravstvene ispravnosti propisane Pravilnikom o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla ili identifikacione oznake određene Aneksom II, Dio I ovog Pravilnika. Takvo se meso smije staviti samo na domaće tržište u skladu sa važećim propisima.

POGLAVLJE VII. SKLADIŠTENJE I PREVOZ Subjekti u poslovanju sa hranom dužni su da osiguraju skladištenje i prijevoz mesa domaćih papkara i kopitara u skladu sa sljedećim zahtjevima: 1.(a) Ako posebnim odredbama nije predviđeno drugačije, nakon post mortem pregleda meso se

u klaonici mora odmah rashladiti, kako bi se osigurala maksimalna temperatura u svim dijelovima mesa od najviše 3 ºC za jestive nusproizvode i 7 ºC za ostalo meso po krivulji hlađenja koja osigurava kontinuirano smanjenje temperature. Međutim, meso se može rasijecati i otkoštavati i u toku hlađenja u skladu sa Poglavljem V tačka 4. ovog Dijela;

(b) u toku procesa hlađenja, mora biti osigurana ventilacija radi prevencije kondenzacije na

površini mesa. 2. Meso mora postići temperaturu navedenu u tački 1. ovog Poglavlja i ostati na toj temperaturi

tokom uskladištenja. 3. Meso mora zadržati temperaturu navedenu u tački 1. ovog Poglavlja prije prijevoza i ostati na

toj temperaturi tokom prijevoza. Međutim, prijevoz se također može izvršiti ako nadležni organ to odobri kako bi omogućio proizvodnju specifičnih proizvoda, pod uslovom: (a) da se taj prijevoz odvija u skladu sa zahtjevima koje odredi nadležni organ s obzirom na

prijevoz iz jednog određenog objekta u drugi; i (b) da meso odmah napusti klaonicu ili rasjekaonu koja se nalazi na istoj lokaciji kao i

klaonica i da prijevoz ne traje duže od dva sata. 4. Meso namijenjeno zamrzavanju mora biti zamrznuto bez nepotrebnog odlaganja, uzimajući,

gdje je to potrebno, u obzir period stabilizacije prije zamrzavanja. 5. Neupakovano meso mora biti skladišteno i prevezeno odvojeno od upakovanog mesa, izuzev

ako se skladištenje i prijevoz obavljaju u različito vrijeme ili tako da materijal za pakovanje i način skladištenja ili prijevoza ne mogu biti izvor kontaminacije mesa.

DIO II – MESO PARADI I LAGOMORFA POGLAVLJE I. PREVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA DO KLAONICE

Subjekti u poslovanju sa hranom koji vrše prijevoz živih životinja do klaonice moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva: 1. U toku sakupljanja i prijevoza, sa životinjama se mora postupati pažljivo kako bi se izbjegla

njihova nepotrebna patnja.

8

2. Životinje koje pokazuju simptome bolesti ili potiču iz jata, odnosno grupa za koje se zna da su

zaražene uzročnicima koji su bitni za javno zdravlje smiju se prevoziti u klaonicu samo uz dozvolu nadležnog organa.

3. Ako se za prevoz životinja u klaonicu koriste sanduci i moduli, tamo gdje se koriste, moraju

biti izrađeni od materijala koji ne koroziraju i koji se lako čiste i dezinfikuju. Odmah nakon pražnjenja i, gdje je to potrebno, prije ponovne upotrebe, sva oprema korištena za sakupljanje i isporuku živih životinja mora se očistiti, oprati i dezinfikovati.

POGLAVLJE II. ZAHTJEVI ZA KLAONICE Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da se ispunjavaju sljedeći zahtjevi u pogledu izgradnje, rasporeda prostorija i opreme klaonica u kojima se kolju perad i lagomorfi. 1. Klaonice moraju imati prostoriju ili natkriveni prostor za prijem životinja i za njihov pregled

prije klanja. 2. Da bi se izbjegla kontaminacija mesa, klaonice moraju:

(a) imati dovoljan broj prostorija odgovarajućih za poslove koji se u njima obavljaju; (b) imati posebnu prostoriju za evisceraciju i daljnju obradu, uključujući dodavanje začina

cijelim trupovima peradi, osim u pojedinim slučajevima u kojima nadležni organ odobri vremensko razdvajanje ovih poslova u određenoj klaonici;

(c) osigurati prostorno ili vremensko razdvajanje sljedećih poslova: 1) omamljivanje i iskrvavljenje, 2) čerupanje perja ili skidanje kože, te bilo kakvo šurenje, i 3) otpremanje mesa.

(d) imati opremu koja sprečava kontakt mesa sa podovima, zidovima, instalacijama i fiksnom opremom; i

(e) imati linije klanja koje su izvedene tako da (kada su u funkciji) omogućuju neprekidan tok procesa klanja kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija između različitih dijelova linije klanja. Tamo gdje rade više od jedne linije klanja u istom objektu, mora postojati adekvatno razdvajanje tih linija kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija.

3. Klaonice moraju imati opremu za dezinfekciju pribora toplom vodom koja ima najmanje82

ºC ili neki alternativni sistem sa istim efektom. 4. Oprema za pranje ruku lica koja rukuju neupakovanim mesom mora imati slavine koje

sprečavaju širenje kontaminacije. 5. Klaonice moraju raspolagati prostorijama koje se zaključavaju, za hladno skladištenje

zadržanog mesa i odvojene prostorije, koje se zaključavaju, za skladištenje mesa koje je proglašeno neupotrebljivim za ishranu ljudi.

6. Klaonice moraju imati odvojeni prostor sa odgovarajućim prostorijama za čišćenje, pranje i

dezinfekciju: (a) prijevozne opreme kao što su kavezi; i (b) prijevoznih sredstava.

9

Ovi prostori i prostorije nisu obavezni za prijevozna sredstva iz tačke (b) ako za to u blizini postoji službeno odobreni objekat.

7. Klaonice moraju imati adekvatno opremljenu prostoriju koja se zaključava ili, gdje je to

potrebno, prostoriju za isključivu upotrebu veterinarske službe. POGLAVLJE III. ZAHTJEVI ZA OBJEKTE ZA RASJECANJE MESA Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da objekti za rasijecanje mesa peradi ili lagomorfa ispunjavaju sljedeće zahtjeve: 1. (a) da su izgrađeni tako da se izbjegne kontaminacija mesa, a naročito:

i) osiguranjem konstantnog toka operacija; ili ii) osiguranjem razdvajanja različitih proizvodnih serija;

(b) imaju prostorije za izdvojeno skladištenje upakovanog i neupakovanog mesa, osim ako se

skladište u različito vrijeme ili na takav način da materijal za pakovanje i način skladištenja ne mogu biti izvor kontaminacije mesa;

(c) imaju prostorije za rasijecanje opremljene na način koji osigurava ispunjavanje zahtjeva

utvrđenih u Poglavlju V ovog Aneksa; (d) da imaju opremu za pranje ruku za lica koja rukuju neupakovanim mesom, sa slavinama

izvedenim tako da sprečavaju širenje kontaminacije; i (e) da imaju prostorije za dezinfekciju alata toplom vodom od najmanje 82 ºC ili

alternativnim sistemom sa istim efektom.

2. Ako se u pogonu za rasijecanje obavljaju sljedeći poslovi: (a) evisceracija guski i patki koje su gajene za proizvodnju masne jetre (foie gras) i koje su

omamljene, iskrvarene i očerupane na gazdinstvu u kome su tovljene; ili (b) odložena evisceracija peradi, subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati odvojene prostorije za tu namjenu.

POGLAVLJE IV. HIGIJENA KLANJA Subjekti u poslovanju sa hranom koji posluju u klaonicama u kojima se kolje perad ili lagomorfi moraju osigurati ispunjavanje sljedećih uslova: 1. (a) meso životinja izuzev onih navedenih pod (b) ove tačke ne smije se upotrebljavati za

ishranu ljudi ako su te životinje uginule na drugi način, a nisu zaklane u klaonici; (b) u prostor klaonice mogu se dopremati samo žive životinje namijenjene klanju, izuzev:

i) odložene evisceracije peradi, guski i patki koje se uzgajaju za proizvodnju masne jetre

(foie gras) i ptica koje se ne smatraju domaćim ali su gajene kao domaće životinje, ako su zaklane na gazdinstvu u skladu sa Poglavljem VI ovog Dijela,

ii) gajene divljači zaklane na mjestu proizvodnje u skladu sa Dijelom III ovog Aneksa; i

10

iii) sitne divljači u skladu sa Dijelom IV Poglavlje III ovog Aneksa. 2. Odgovorna lica u klaonicama moraju se pridržavati uputstava nadležnog organa kako bi

osigurali da se ante mortem pregled izvrši pod odgovarajućim uslovima. 3. Ako su objekti odobreni za klanje različitih vrsta životinja ili za obradu gajenih ptica trkačica i

sitno gajene divljači, moraju se preduzeti mjere opreza kako bi se vremenskim ili prostornim odvajanjem poslova koji se obavljaju na različitim vrstama životinja spriječila unakrsna kontaminacija. Moraju se osigurati odvojene prostorije za prijem i skladištenje trupova gajenih ptica trkačica zaklanih na gazdinstvu i za sitnu divljač.

4. Životinje koje se dopremaju u prostorije za klanje moraju biti zaklane bez nepotrebnog

odlaganja. 5. Omamljivanje, iskrvarenje, skidanje kože ili čerupanje, evisceracija i drugi oblici obrade

moraju se izvršiti bez nepotrebnog odlaganja, te na način koji sprečava kontaminaciju mesa. Naročito se moraju poduzeti mjere kako bi se spriječilo isticanje sadržaja probavnog trakta tokom evisceracije.

6. Subjekti u poslovanju u klaonicama moraju se pridržavati uputstava nadležnog organa kako bi

osigurali da post mortem pregled bude obavljen u odgovarajućim uslovima, a naročito da zaklane životinje budu propisno pregledane.

7. Nakon post mortem pregleda:

(a) dijelovi koji nisu upotrebljivi za ishranu ljudi moraju se ukloniti što je moguće prije iz čistog dijela objekta;

(b) meso koje je zadržano ili proglašeno neupotrebljivim za ishranu ljudi kao i nejestivi nusproizvodi ne smiju doći u kontakt sa mesom za koje je utvrđeno da je upotrebljivo za ishranu ljudi; i

(c) unutrašnji organi ili dijelovi unutrašnjih organa koji ostaju u trupu, izuzev bubrega, moraju se u potpunosti izvaditi, ako je moguće, i što je prije moguće, izuzev ako drugačije ne odobri nadležni organ.

8. Nakon pregleda i evisceracije, zaklane se životinje moraju što je prije moguće, očistiti i

rashladiti na najviše 4 ºC, osim ako se meso ne rasijeca dok je još uvijek toplo. 9. Ako se trupovi rashlađuju potapanjem u vodu, mora se voditi računa o sljedećem:

(a) moraju se poduzeti sve mjere opreza kako bi se izbjegla kontaminacija trupova, uzimajući u obzir parametre kao što su težina trupova, temperatura vode, količina i smjer protoka vode i vrijeme hlađenja;

(b) oprema se mora potpuno isprazniti, očistiti i dezinfikovati kad god je to potrebno, a najmanje jednom dnevno.

10. U objektu se ne smiju klati bolesne ili na bolest sumnjive životinje i životinje koje se kolju u okviru programa iskorjenjivanja ili suzbijanja bolesti, osim ako to odobri nadležni organ. U tom slučaju, klanje se mora obaviti pod službenim nadzorom i moraju se poduzeti mjere za sprečavanje kontaminacije; prostori se moraju očistiti i dezinfikovati prije ponovne upotrebe.

11

POGLAVLJE V. HIGIJENA TOKOM I NAKON RASIJECANJA I OTKOŠTAVANJA

Odgovorna lica subjekta u poslovanju sa hranom moraju osigurati da se rasijecanje i otkoštavanja mesa paradi i lagomorfa odvija u skladu sa sljedećim zahtjevima: 1. Obrada mesa se mora obavljati tako da se spriječi ili što je moguće više smanji kontaminacija.

U tu svrhu, odgovorna lica subjekata u poslovanju sa hranom moraju naročito osigurati: (a) da se meso koje je namijenjeno rasijecanju doprema u radne prostorije postepeno prema

potrebi; (b) da se u toku rasijecanja, otkoštavanja, isijecanja, sječenja mesa na šnicle i kocke,

umotavanja i pakovanja, temperatura mesa održava na najviše 4 ºC, putem održavanja temperature okoline od najviše 12 ºC ili alternativnog sistema sa istim efektom; i

(c) ako se radi o objektima koji su odobreni za rasijecanje mesa različitih vrsta životinja, poduzimaju se mjere predostrožnosti radi izbjegavanja unakrsne kontaminacije, tako što će, gdje je to potrebno, poslovi na različitim životinjama biti vremenski ili prostorno odvojeni.

2. Međutim, meso se može otkoštavati i rasijecati i prije postizanja temperature iz tačke 1. (b)

ovog Poglavlja ako se prostorija za rasijecanje nalazi na istoj lokaciji kao i prostorija za klanje, pod uslovom da se meso otpremi u prostoriju za rasijecanje: a) direktno iz prostorija za klanje; ili b) nakon perioda čekanja u prostoriji za hlađenje ili zamrzavanje.

3. Čim je isječeno i, prema potrebi, upakovano meso mora biti ohlađeno na temperaturu ne većoj

od 4 °C. 4. Meso mora da dostigne temperaturu ne veću od 4 °C prije transporta, kao i da se održava na

toj temperaturi tokom transporta. Međutim, ako je to odobrio nadležni organ, jetre za proizvodnju (foie gras) mogu da se prevoze na temperaturi većoj od 4 ° C, pod uslovom da: (a) takav transport se odvija u skladu sa zahtjevima koje određuje nadležni organ u odnosu na

prevoz iz jednog objekta u drugi, i (b) meso napusti klaonicu, ili prostoriju za sječenje odmah, i da prevoz ne traje duže od dva

sata. 5. Meso koje potiče od peradi i lagomorfa namijenjene za zamrzavanje mora da bude zamrznuto

bez nepotrebnog odlaganja. 6. Izloženo meso mora da se skladišti i transportuje odvojeno od upakovanog mesa, osim ukoliko

se skladište ili transportuju u različito vrijeme ili na takav način da materijali za pakovanje i način skladištenja ili transporta ne mogu biti izvor kontaminacije mesa.

POGLAVLJE VI. KLANJE NA FARMI Subjekti u poslovanju sa hranom mogu klati perad iz Poglavlje IV tačka 1. (b) alineja i) ovog Dijela na farmi jedino uz odobrenje nadležnog organa i u skladu sa sljedećim zahtjevima: 1. Farma mora biti podvrgnuta redovnoj veterinarskoj inspekciji.

12

2. Subjekat u poslovanju sa hranom mora unaprijed obavijestiti nadležni organ o datumu i vremenu klanja.

3. Gazdinstvo mora imati prostorije za prikupljanje ptica kako bi se mogao obaviti ante mortem pregled grupe ptica.

4. Gazdinstvo mora imati odgovarajuće prostore za higijensko klanje i dalju obradu ptica. 5. Moraju se ispunjavati zahtjevi koji se odnose na dobrobit životinja. 6. Zaklane ptice u klaonici mora pratiti izjava subjekta u poslovanju sa hranom koji je gajio te

životinje, u kojoj se navode svi veterinarski proizvodi koji su davani životinjama ili drugi tretmani primijenjeni na životinjama datumi primjene terapije i karenca, kao i datum i vrijeme klanja.

7. Zaklanu životinju u klaonicu mora pratiti certifikat koji u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla izdaje službeni ili ovlašteni veterinar.

8. U slučaju peradi koja je gajena za proizvodnju (foie gras), ptice kojima nisu izvađeni unutrašnji organi, moraju se odmah, gdje je to potrebno, rashlađene prevoziti u klaonicu ili objekat za rasijecanje. Evisceracija se mora obaviti u roku od 24 sata od trenutka klanja pod nadzorom nadležnog organa.

9. Perad sa odgođenom evisceracijom koja je zaklana na farmi proizvodnje smije se čuvati najviše 15 dana na temperaturi od najviše 4 ºC. Evisceracija se potom mora obaviti u klaonici ili objektu za rasijecanje koji se nalaze u istoj državi kao i farma na kojoj je perad proizvedena.

POGLAVLJE VII. MATERIJE KOJE VEŽU VODU Subjekat u poslovanju sa hranom mora osigurati da se meso peradi koje je bilo tretirano materijama koje pospješuju vezanje vode ne stavlja na tržište kao svježe meso, već kao mesni pripravak ili da se koristi za proizvodnju proizvoda od mesa. DIO III – MESO GAJENE DIVLJAČI

1. Odredbe Dijela I ovog Aneksa primjenjuju se na proizvodnju i stavljanje na tržište mesa sisara

gajene divljači (Cervidae i Suidae), osim ako ih nadležni organ smatra neprikladnim. 2. Odredbe Dijela II ovog Aneksa primjenjuju se na proizvodnju i stavljanje na tržište mesa ptica

trkačica. Međutim, odredbe Dijela I ovog Aneksa, primjenjuju se uz odobrenje nadležnog organa. Moraju se osigurati odgovarajući objekti prilagođeni veličini životinja.

3. Sa izuzetkom tač. 1. i 2. ovog Dijela, odgovorna lica subjekata u poslovanju sa hranom smiju,

uz odobrenje nadležnog organa, klati gajene ptice trkačice i gajene papkare i kopitare iz tačke 1. ovog Dijela, na mjestu porijekla: (a) ako se životinje ne mogu prevoziti, kako bi se izbjegao svaki rizik za lice koje sa njima

rukuje ili zaštitila dobrobit životinja; (b) ako veterinar redovno pregleda životinje; (c) ako vlasnik životinja podnese zahtjev; (d) ako nadležni organ bude unaprijed obaviješten o datumu i vremenu klanja životinja; (e) ako gazdinstvo ima sistem za sakupljanje životinja koji omogućava ante mortem pregled

grupe;

13

(f) ako gazdinstvo ima odgovarajuće prostorije za klanje i iskrvarenje, a ako se ptice trkačice moraju čerupati, i prostorije za čerupanje;

(g) ako se poštuju zahtjevi u odnosu na dobrobit životinja; (h) ako se zaklane i iskrvarene životinje prevoze do klaonica na higijenski način i bez

nepotrebnog odlaganja. Ako prijevoz traje duže od dva sata, životinje se, gdje je to potrebno, drže u hladnjačama. Evisceracija se može obaviti na licu mjesta pod nadzorom veterinara;

(i) ako se zajedno sa zaklanim životinjama u klaonicu pošalje izjava subjekta u poslovanju sa hranom, koji je odgojio životinje, u kojoj se navodi identitet životinja svi primijenjeni veterinarski proizvodi koji su davani životinjama ili drugi tretmani primijenjeni na životinjama, datumi primjene terapije i period karence, kao i datum i vrijeme klanja; i

(j) ako za vrijeme prijevoza do odobrenog objekta, zaklane životinje prati certifikat koji je izdao i potpisao službeni ili ovlašteni veterinar kojim se potvrđuje uredan rezultat ante mortem pregleda, da su klanje i iskrvarenje obavljeni ispravno, te u kojoj se navodi datum i vrijeme klanja.

3 a. Izuzetno od odredbi tačke 3 (j), nadležni organ može odobriti da potvrda o pravilnom klanju

i iskrvarenju, te o datumu i vremenu klanja budu uključena samo u izjavi subjekta u poslovanju sa hranom iz tačke 3. (i), pod uslovom da: (a) da se gazdinstvo nalazi u državi ili regiji koja nije pod mjerama zabrane u skladu sa

posebnim propisima; (b) da je subjekat u poslovanju sa hranom dokazao odgovarajući nivo osposobljenosti za

klanje životinja bez da životinjama uzrokuje nepotrebnu bol, uznemirenost i patnju u skladu sa posebnim propisom.

4. Subjekti u poslovanju sa hranom smiju, u izuzetnim okolnostima, na gazdinstvu da izvrše

klanje bizona u skladu sa tačkom 3. ovog Dijela. DIO IV – MESO LOVNE DIVLJAČI

POGLAVLJE I. EDUKACIJA LOVACA O HIGIJENI I ZDRAVLJU 1. Lica koja love divljač sa namjerom da je stave na tržište za ishranu ljudi moraju dovoljno

poznavati patologiju divljači i proizvodnju i postupanje sa njom i njenim mesom nakon lova, kako bi mogli na licu mjesta izvršiti prvi pregled.

2. Međutim, dovoljno je da barem jedno lice iz lovačke ekipe posjeduje znanje iz tačke 1. ovog

Poglavlja, na koje se odnose odredbe ovog Dijela o educiranom licu. 3. Educirano lice također može biti i lovočuvar ili upravnik lovišta, ako je on ili ona dio

lovačke ekipe ili se nalazi u neposrednoj blizini mjesta lova uz uslov da mu se pokaže ulovljena divljač i da obavijesti nekoga od njih o svakom neuobičajenom ponašanju primijećenom prije odstrela.

4. Nadležni organ mora utvrditi da edukacija lovaca omogućuje odgovarajuću osposobljenost.

Edukacija mora obuhvatiti najmanje sljedeća područja: (a) anatomiju, fiziologiju i ponašanje divljači;

14

(b) neuobičajeno ponašanje i patološke promjene koje se javljaju kod divljači zbog bolesti, kontaminacije čovjekove okoline ili drugih faktora koji mogu uticati na zdravlje ljudi nakon konzumiranja mesa te divljači;

(c) propise o higijeni i pravilnoj tehnici za rukovanje, prijevoz, evisceraciju, itd. divljači nakon odstrela; i

(d) odgovarajuće propise koji se odnose na životinje i javno zdravstvo i higijenske uslove za stavljanje na tržište divljači.

5. Nadležni organ bi trebao da ohrabri lovačka udruženja da osiguraju organizovanje takve

edukacije. POGLAVLJE II. POSTUPANJE SA KRUPNOM DIVLJAČI 1. Nakon odstrela, krupnoj divljači se moraju izvaditi želudac i crijeva što je moguće prije i,

gdje je to potrebno, ispustiti krv. 2. Educirano lice mora da izvrši pregled trupa i unutrašnjih organa koji su izvađeni kako bi se

utvrdile sve promjene koje bi mogle da ukažu na to, da meso predstavlja rizik za zdravlje. Pregled mora da se obavi što je moguće prije nakon odstrela.

3. Meso krupne lovne divljači smije se staviti na tržište jedino ako se trup odstrijeljene životinje

prevozi u objekat za obradu divljači što je moguće prije nakon pregleda iz tačke 2. ovog Poglavlja. Zajedno sa trupom, moraju se poslati i unutrašnji organi kao što je navedeno u tački 4. ovog Poglavlja. Unutrašnji organi moraju biti obilježeni kako bi se znalo da pripadaju određenoj životinji.

4.

(a) Ako se u toku pregleda iz tačke 2. ovog Poglavlja ne otkriju nikakve neprirodne promjene, ne otkrije neuobičajeno ponašanje prije odstrela i ako se ne sumnja na kontaminaciju okoline, edukovano lice mora na trup životinje pričvrstiti izjavu u kojoj se to potvrđuje, sa datumom, vremenom i mjestom odstrela. Izjava ne mora biti pričvršćena na trup životinje i može se odnositi na više od jednog trupa pod uslovom da je svaki trup životinje propisno označen i da izjava sadrži podatke o identifikacijskom broju svakog trupa životinje na koji se odnosi sa odgovarajućim datumom, vremenom i mjestom odstrela. Svi trupovi životinja na koje se odnosi jedna izjava moraju se uputiti u isti objekt za obradu divljači. U tom slučaju se glava i unutrašnji organi ne moraju slati zajedno sa trupom, osim ako se radi o životinjskim vrstama koje se mogu smatrati podložnim na trihinelozu (svinje, kopitari i ostale vrste), čija se glava (osim kljova) i dijafragma moraju slati zajedno sa trupom.

Nadležni organ može odobriti da glave životinja prijemčljivih na infestaciju Trichinellom budu opremljene u tehnički objekt za proizvodnju trofeja, a koji je odobren u skladu sa posebnim propisom (NUS PROIZVODI-ADMIR) Tehnički objekt mora biti naveden na izjavi edukovanog lica. Kopija te izjave mora se poslati u tehnički objekt. Kada su rezultati pretrage trupa na Trichinellu pozitivni nadležni organ će sprovesti službenu

15

kontrolu kako bi verifikovao da se u tehničkom objektu sa glavom postupalo na propisani način.

Međutim, lovci se moraju pridržavati i dodatnih zahtjeva, a naročito da dozvole monitoring određenih rezidua i materija u skladu sa Odlukom o praćenju rezidua određenih materija u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla (''Službeni glasnik BiH'', broj 1/04).

(b)u ostalim slučajevima, glava (izuzev kljova, jelenskih rogova i rogova) i svi unutrašnji organi osim želuca i crijeva moraju se poslati uz trup. Edukovano lice koje je obavilo pregled mora obavijestiti nadležni organ o svim neprirodnim promjenama, neuobičajenom ponašanju ili sumnjama na kontaminaciju okoline zbog kojih nije moglo da sačini izjavu u skladu sa tačkom 4. alineja a) ovog Poglavlja;

(c) ako u određenom slučaju nema edukovanog lica koje bi obavilo pregled iz tačke 2. ovog Poglavlja, glava (osim kljova, jelenskih rogova i rogova) i svi unutrašnji organi osim želuca i crijeva moraju se poslati uz trup.

5. Hlađenje mora početi u razumnom roku od trenutka odstrela i mora se postići temperatura

koja u svim dijelovima mesa iznosi najviše 7 ºC. Tamo gdje to dozvoljavaju klimatski uslovi, nije potrebno aktivno hlađenje.

6. U toku prijevoza do objekta za obradu divljači, mora se izbjeći nagomilavanje odstrijeljene

divljači. 7. Krupna divljač koja je isporučena u objekat za obradu divljači mora se predati nadležnom

organu na pregled. 8. Krupnoj divljači sa koje nije skinuta koža može se skinuti koža i takva se divljač može staviti

na tržište jedino: (a) ako se prije skidanja kože divljač skladišti i obrađuje odvojeno od druge hrane i ako nije

zamrznuta; i (b)ako se nakon skidanja kože divljač podvrgne završnom pregledu u skladu sa odredbama

Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla. 9. Zahtjevi utvrđeni u Dijelu I Poglavlje V ovog Aneksa primjenjuju se na rasijecanje i

otkoštavanje krupne divljači.

POGLAVLJE III. POSTUPANJE SA SITNOM DIVLJAČI 1. Educirano lice mora da izvrši pregled radi utvrđivanja bilo koje promjene koja bi mogla

ukazivati da meso predstavlja rizik po zdravlje. Pregled se mora obaviti što je moguće prije nakon odstrela.

2. Ako se primijete neuobičajene promjene u toku pregleda, neuobičajeno ponašanje prije

odstrela ili se sumnja na kontaminaciju okoline, educirano lice mora obavijestiti nadležni veterinarski organ.

16

3. Meso sitne divljači može se staviti na tržište jedino ako se trup odstrijeljene životinje prevozi u objekat za obradu divljači što je moguće prije nakon pregleda iz tačke 1. ovog Poglavlja.

4. Hlađenje mora početi u razumnom roku od trenutka odstrela i mora se postići temperatura u

svim dijelovima mesa od najviše 4 ºC. Ukoliko to dozvoljavaju klimatski uslovi, nije potrebno aktivno hlađenje.

5. Evisceracija se mora obaviti ili završiti po dolasku u objekat za obradu divljači, bez

nepotrebnog odlaganja, osim ako nadležni organ drugačije odobri. 6. Sitna divljač koja je isporučena objektu za obradu divljači mora se predati nadležnom organu

na pregled. 7. Zahtjevi utvrđeni u Dijelu II Poglavlje V ovog Aneksa primjenjuju se na rasijecanje i

otkoštavanje sitne divljači. DIO V - MLJEVENO MESO, MESNI PRIPRAVCI I MEHANIČKI SEPARISANO MESO (MSM) POGLAVLJE I. ZAHTJEVI ZA PROIZVODNE OBJEKTE Subjekti u poslovanju sa hranom koji posluju u objektima za proizvodnju mljevenog mesa, mesnih pripravaka ili mehanički separisanog mesa (MSM) moraju osigurati da ti objekti:

1. budu izgrađeni tako da se spriječi kontaminacija mesa i proizvoda, naročito: (a) omogućujući kontinuirano obavljanje poslova; ili (b) osiguravajući razdvajanja različitih proizvodnih serija;

2. raspolažu prostorijama za odvojeno skladištenje upakovanog i neupakovanog mesa i proizvoda, osim ako se skladište u različito vrijeme ili na takav način da materijal za pakovanje i način skladištenja ne mogu biti izvor kontaminacije mesa ili proizvoda;

3. raspolažu prostorijama koje su opremljene tako da se osigura ispunjavanje zahtjeva u pogledu temperature utvrđenim u Poglavlju III ovog Dijela;

4. raspolažu opremom za pranje ruku za lica koja rukuju neupakovanim mesom i proizvodima, čije su slavine takve da sprečavaju širenje kontaminacije; i

5. raspolažu prostorom za dezinfekciju pribora toplom vodom od najmanje 82 °C ili nekim

alternativnim sistemom sa istim efektom. POGLAVLJE II. ZAHTJEVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI SIROVINE Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode mljeveno meso, mesne pripravke ili MSM moraju osigurati da sirovine koje se upotrebljavaju ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

17

1. Sirovine za pripremanje mljevenog mesa moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve: (a) moraju ispunjavati zahtjeve za svježe meso; (b) moraju poticati od mišića skeleta, uključujući i pripadajuća masna tkiva; (c) ne smiju poticati od:

i) otpadaka koji nastaju pri rasijecanju i rezanju mesa (osim cijelih komada mišića); ii) mehanički separisanog mesa;

iii) mesa koje sadrži dijelove kostiju ili kožu; ili iv) mesa glave osim mišića za žvakanje, nemišićnog dijela bijele linije (lineae albae),

regije karpusa i tarzusa, strugotina kostiju i mišića dijafragme (osim ako je uklonjena seroza).

2. Sljedeće se sirovine smiju koristiti za pripremu mesnih pripravaka: (a) svježe meso; (b) meso koje ispunjava zahtjeve iz tačke 1. ovog Poglavlja; (c) ako mesni pripravci definitivno neće biti namijenjeni za ishranu ljudi prije termičke

obrade: i) meso dobiveno mljevenjem ili usitnjavanjem mesa koje ispunjava zahtjeve iz tačke1.

ovog Poglavlja osim zahtjeva iz tačke 1. (c) alineja i) ovog Poglavlja; i ii) MSM koje ispunjava zahtjeve iz Poglavlja III tačka 3. (d) ovog Dijela.

3. Sirovina koja se upotrebljava za proizvodnju MSM-a mora ispunjavati sljedeće zahtjeve: (a) mora ispunjavati zahtjeve za svježe meso; (b) sljedeće sirovine se ne smije koristiti za proizvodnju MSM:

i) kod peradi, noge, koža vrata i glava; i ii) kod ostalih životinja, kosti glave, noge, repovi, femur, tibia, fibula, humerus, radius i

ulna. POGLAVLJE III. HIGIJENA TOKOM I NAKON PROIZVODNJE

Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode mljeveno meso, mesne pripravke ili MSM moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

1. Obrada mesa mora biti organizovana tako da se spriječi ili što je moguće više smanji kontaminacija. U tu svrhu, subjekti u poslovanju sa hranom moraju naročito osigurati da se korišteno meso: (a) održava na temperaturi od najviše 4 °C za perad, 3 °C za jestive nusproizvode i 7 °C za

ostalo meso; i (b) doprema u prostoriju za pripremanje postepeno i kako je to potrebno.

2. Sljedeći se zahtjevi primjenjuju za proizvodnju mljevenog mesa i mesnih pripravaka: (a) ukoliko nadležni organ ne odobri otkoštavanje neposredno prije mljevenja, zamrznuto i

duboko zamrznuto meso koje se upotrebljava za pripremu mljevenog mesa ili mesnih pripravaka, mora biti otkošteno prije zamrzavanja. Ono može biti skladišteno samo na ograničen vremenski period;

(b) ukoliko se priprema od rashlađenog mesa, mljeveno meso se mora pripremiti: i) u roku od najviše tri dana od klanja ako se radi o peradi;

18

ii) u roku od najviše šest dana od klanja ako se radi o drugim životinjama, a ne o peradi; ili

iii) u roku od najviše 15 dana od klanja životinja kada se radi o otkoštenoj, vakuumski upakovanoj govedini i teletini.

(c) odmah nakon proizvodnje, mljeveno meso i mesni pripravci moraju se umotati i upakovati i:

i) ohladiti do unutrašnje temperature od najviše 2 °C za mljeveno meso i 4 °C za mesne pripravke; ili

ii) zamrznuti do unutrašnje temperature od najviše -18 °C. Ovi temperaturni uslovi moraju se održavati tokom skladištenja i prijevoza.

3. Sljedeći zahtjevi se primjenjuju na proizvodnju i upotrebu MSM-a koji se proizvodi tehnikama koje ne mijenjaju strukturu kostiju što se upotrebljavaju za proizvodnju MSM-a i čiji sadržaj kalcija nije značajno veći od onoga u mljevenom mesu: (a) sirovine za otkoštavanje ne smiju biti starije od pet dana, a ako potiču iz klaonice koja se

nalazi u sastavu istog objekta ne smiju da budu starije od sedam dana. Trupovi peradi ne smiju biti stariji od tri dana;

(b) mehaničko separisanje mora se obaviti odmah nakon otkoštavanja; (c) ako se ne upotrijebi odmah po dobavljanju, MSM se mora umotati ili upakovati te ohladiti

do temperature od najviše 2 °C ili zamrznuti do unutrašnje temperature od najviše -18° C. Ovi se temperaturni zahtjevi moraju održavati tokom skladištenja i prijevoza.

(d) ako je subjekat u poslovanju sa hranom izvršio analize koje pokazuju da MSM zadovoljava mikrobiološke kriterije za mljeveno meso koji su usvojeni u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane, ono se može upotrijebiti u mesnim pripravcima koji definitivno neće biti namijenjeni za potrošnju bez prethodne termičke obrade te u proizvodima od mesa;

(e) MSM za koje nije dokazano da zadovoljava kriterije iz tačke 3. alineje (d) ovog Poglavlja smije se upotrebljavati samo za proizvodnju termički obrađenih proizvoda od mesa u objektima koji su odobreni u skladu sa ovim Pravilnikom.

4. Sljedeći se zahtjevi primjenjuju u proizvodnji i upotrebi MSM-a proizvedenog tehnikama drugačijim od navedenih u tački 3.ovog Poglavlja: (a) sirovine za otkoštavanje ne smiju biti starije od pet dana, a ako potiču iz klaonice koja je u

sastavu istog objekta ne smiju biti starije od sedam dana. Međutim, trupovi peradi ne smiju biti stariji od tri dana;

(b) ako se mehaničko otkoštavanje ne obavlja odmah nakon otkoštavanja, kosti sa mesom se moraju skladištiti i prevoziti na temperaturi od najviše 2 °C ili ako je zamrznuto, na temperaturi od najviše -18 °C;

(c) kosti sa mesom dobivene od zamrznutih trupova, ne smiju se ponovo zamrzavati; (d) ako se ne upotrijebi u roku od jednog sata od dobivanja, MSM se mora odmah rashladiti

do temperature od najviše 2 °C; (e) ako se nakon hlađenja, MSM ne preradi u roku od 24 sata, mora se zamrznuti u roku od 12

sati od proizvodnje i u roku od šest sati mora postići unutrašnju temperaturu od najviše -18 °C;

19

(f) zamrznuti MSM mora se umotati ili upakovati prije skladištenja ili prijevoza, ne smije se skladištiti duže od tri mjeseca, a tokom skladištenja i prijevoza mora se održavati na temperaturi od najviše -18 °C;

(g) MSM se smije upotrebljavati samo za proizvodnju termički obrađenih proizvoda od mesa u objektima koji su odobreni u skladu sa ovim Pravilnikom.

5. Nakon što se jednom odmrzne mljeveno meso, mesni pripravci i MSM, ne smiju se ponovo

zamrzavati. POGLAVLJE IV. DEKLARISANJE 1. Pored zahtjeva u skladu sa Pravilnikom o Općem deklarisanju ili označavanju upakovane

hrane („Službeni glasnik BiH“, broj 87/08), subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva iz tačke 2. ovog Poglavlja i u onoj mjeri u kojoj to zahtijevaju propisi države na čijoj teritoriji se proizvod stavlja na tržište.

2. Pakovanja koja su namijenjena snabdijevanju krajnjeg potrošača koja sadrže mljeveno meso peradi ili kopitara ili mesnih pripravaka koje sadrže MSM moraju nositi oznaku na kojoj stoji da se ti proizvodi trebaju skuhati, odnosno termički obraditi prije upotrebe.

DIO VI - PROIZVODI OD MESA

1. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da se pri pripremanju proizvoda od mesa ne

upotrebljava sljedeće: (a) spolni organi ženskih i muških životinja, osim testisa; (b) mokraćni organi, osim bubrega i mjehura; (c) hrskavica grkljana, dušnika i ekstralobularnih bronhija; (d) oči i očni kapci; (e) vanjski ušni kanal; (f) tkivo rogova; i (g) kod peradi, glava, osim krijeste, ušiju, rese i podvoljka, jednjak, voljka, crijeva i spolni

organi. 2. Svo meso, uključujući mljeveno meso i mesne pripravke, koje se upotrebljava za proizvodnju

proizvoda od mesa mora ispunjavati zahtjeve za svježe meso. Međutim, mljeveno meso i mesni pripravci koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda od mesa ne moraju ispunjavati ostale posebne zahtjeve iz Dijela V ovog Aneksa.

DIO VII- ŽIVE ŠKOLJKE 1. Ovaj Dio se odnosi na žive školjke.. Sa izuzetkom odredaba za prečišćavanje, on se također

odnosi na žive bodljokošce, žive tunicate i žive morske gastropode. Odredbe o razvrstavanju proizvodnih oblasti navedene u Poglavlju II A tog Dijela ne primjenjuju se na morske gastropode koji se ne hrane preko filtera.

20

2. Poglavlja I do VIII ovog Dijela primjenjuju se na životinje sakupljene iz proizvodnih područja koja je nadležni organ razvrstao u skladu sa Pravilnikom o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla. Poglavlje IX ovog Dijela primjenjuje se na školjke iz familije pectinidae sakupljene izvan ovih područja.

3. Poglavlja V, VI, VIII i IX i tačka 3. Poglavlja VII ovog Dijela primjenjuju se na maloprodaju.

4. Zahtjevi ovog Dijela su dopuna zahtjevima koji su utvrđeni Pravilnikom o higijeni hrane: (a) ako se radi o poslovima koji se obavljaju prije dopreme školjki u otpremni centar ili

centar za pročišćavanje, oni su dopuna zahtjevima utvrđenim u Aneksu I Pravilnika o higijeni hrane;

(b) ako se radi o drugim poslovima, oni predstavljaju dopunu zahtjeva utvrđenih u Aneksu II Pravilnika o higijeni hrane.

POGLAVLJE I. OPĆI ZAHTJEVI ZA STAVLJANJE NA TRŽIŠTE ŽIVIH ŠKOLJKI 1. Žive školjke se smiju stavljati na tržište u maloprodaju samo preko centra za otpremanje gdje

se moraju obilježiti identifikacijskom oznakom u skladu sa Poglavljem VII ovog Dijela.

2. Subjekti u poslovanju sa hranom mogu primati serije živih školjki jedino ako su ispunjeni zahtjevi o dokumentaciji koji su utvrđeni u tač. 3. do 7. ovog Poglavlja.

3. Kad god subjekat u poslovanju sa hranom premješta seriju živih školjki iz objekta u objekat i uključujući dopremu serije u centar za isporuku ili objekat za preradu, seriju mora pratiti registracijski dokument.

4. Registracijski dokument mora biti napisan najmanje na jednom službenom jeziku koji se koristi u Bosni i Hercegovini, a ukoliko se objekat koji prima proizvodnu seriju nalazi izvan Bosne i Hercegovine i na najmanje jednom službenom jeziku države u kojoj je lociran objekat koji prima robu, te mora sadržavati najmanje sljedeće podatke: (a) ako se radi o proizvodnoj seriji živih školjki koja se otprema iz proizvodnog područja,

registracijski dokument mora sadržavati najmanje sljedeće podatke: i) ime i adresu sakupljača;

ii) datum sakupljanja; iii) lokaciju proizvodnog područja opisanu što je moguće detaljnije ili označenu

brojčanom šifrom; iv) zdravstveni status proizvodnog područja; v) vrstu i količinu školjki; i

vi) odredište proizvodne serije. (b) ako se radi o proizvodnoj seriji živih školjki koja se otprema iz područja za presađivanje,

registracijski dokument mora da sadrži najmanje one podatke iz tačke 4. (a) ovog Poglavlja i sljedeće podatke:

i) lokaciju područja za presađivanje; i ii) trajanje presađivanja.

21

(c) ako se radi o proizvodnoj seriji živih školjki otpremljenih iz centra za pročišćavanje, registracijski dokument mora da sadrži najmanje one podatke iz stava 4. tačke (a) ovog Poglavlja i sljedeće podatke:

i) adresu centra za pročišćavanje; ii) trajanje pročišćavanja; i

iii) datume kad je proizvodna serija dopremljena u centar i otpremljena iz centra za pročišćavanje.

5. Subjekti u poslovanju sa hranom koji otpremaju proizvodne serije živih školjki moraju da popune odgovarajuće rubrike u registracijskom dokumentu tako da se mogu lako pročitati i da se ne mogu ispravljati. Subjekti u poslovanju sa hranom koji primaju proizvodne serije moraju pri prijemu proizvodne serije pečatom staviti datum na dokument ili evidentirati datum prijema na neki drugi način.

6. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju da sačuvaju kopiju registracijskog dokumenta za svaku otpremljenu i primljenu proizvodnu seriju najmanje 12 mjeseci po otpremanju ili prijemu proizvodne serije, ako nadležni organ ne odredi duži period.

7. Međutim:

(a) ako lica koja sakupljaju žive školjke istovremeno rade i u centralnom objektu za isporuku, centru za pročišćavanje, području za presađivanje ili objektu za preradu na prijemu živih školjki; i

(b) ako su svi navedeni objekti pod nadzorom istog nadležnog organa, registracijski dokumenti nisu potrebni ako to odobri navedeni nadležni organ.

POGLAVLJE II. HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PROIZVODNJU I SAKUPLJANJE ŽIVIH ŠKOLJKI A. Zahtjevi za proizvodna područja 1. Sakupljači mogu jedino sakupljati žive školjke iz proizvodnih područja sa utvrđenim

lokacijama i granicama i koja su razvrstana od strane nadležnog organa, tamo gdje je izvodljivo, u saradnji sa subjektima u poslovanju sa hranom u razrede A, B ili C u skladu sa odredbama Pravilnika o službenoj kontroli hrane životinjskog porijekla.

2. Subjekti u poslovanju sa hranom mogu staviti na tržište žive školjke namijenjene za neposrednu ishranu ljudi koje su sakupljene u proizvodnom području iz razreda A jedino ako te školjke ispunjavaju zahtjeve iz Poglavlja V ovog Dijela.

3. Subjekti u poslovanju sa hranom mogu staviti na tržište žive školjke namijenjene za ishranu ljudi sakupljene u proizvodnom području iz razreda B samo nakon njihove obrade u centru za

pročišćavanje ili nakon presađivanja.

4. Subjekti u poslovanju sa hranom mogu stavljati na tržište žive školjke namijenjene za ishranu ljudi koje su sakupljeni u proizvodnom području iz razreda C samo nakon što su školjke bile tokom dužeg vremena presađivane u skladu sa C ovog Poglavlja.

22

5. Nakon pročišćavanja ili presađivanja, žive školjke iz proizvodnih područja razreda B ili C moraju ispunjavati zahtjeve iz Poglavlja V ovog Dijela. Žive školjke iz tih područja koje nisu podvrgnute pročišćavanju ili presađivanju, smiju se poslati u objekat za preradu u kome se moraju podvrgnuti postupku eliminacije patogenih mikroorganizama (gdje je to adekvatno, nakon uklanjanja pijeska, blata i mulja u istom ili drugom objektu). Dozvoljene metode obrade su: (a) sterilizacija u hermetički zatvorenim kontejnerima/posudama; i (b) termička obrada koja uključuje:

i) potapanje u ključalu vodu na period koji je potreban da podigne unutrašnju temperaturu mesa mekušaca na najmanje 90 °C i održi tu minimalnu temperaturu najmanje 90 sekundi;

ii) kuhanje u vremenu od tri do pet minuta u zatvorenoj posudi u kojoj je temperatura između 120 i 160 °C pod pritiskom između 2 i 5 kg/cm2, nakon čega slijedi vađenje mesa iz školjki i zamrzavanje mesa na temperaturi od -20 °C u sredini mesa; i

iii) izlaganje pari pod pritiskom u zatvorenoj posudi pri čemu se moraju ispuniti zahtjevi koji se odnose na vrijeme kuhanja i unutrašnje temperature mesa mekušaca koji su navedeni u stavu (5) tačka b) alineja 1) ovog Poglavlja. Metoda koja se koristiti mora biti odobrena. Ravnomjerna distribucija toplote mora se provjeravati postupcima koji se baziraju na HACCP načelima.

Subjekti u poslovanju sa hranom ne smiju proizvoditi niti sakupljati žive školjke u područjima koje nadležni organ nije razvrstao u razrede ili koja nisu odgovarajuća iz zdravstvenih razloga. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju da evidentiraju svaki bitan podatak koji se odnosi na podobnost područja za proizvodnju i sakupljanje, uključujući tu i informacije dobivene na osnovu sopstvenih provjera i od nadležnog organa. Oni moraju da koriste te podatke, naročito podatke o vremenskim uslovima i stanju okoline, radi utvrđivanja odgovarajućeg načina obrade sakupljenih proizvodnih serija.

B. Zahtjevi za sakupljanje i rukovanje nakon sakupljanja

Subjekti u poslovanju sa hranom koji sakupljaju žive školjke ili njima rukuju odmah nakon sakupljanja moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve.

1. Tehnike sakupljanja i kasnije rukovanje ne smiju uzrokovati dodatnu kontaminaciju ili pretjerano oštećenje školjki ili tkiva živih školjki niti dovesti do bilo kakve promjene koja bi značajno uticala na mogućnost njihovog pročišćavanja, prerade ili ponovnog presađivanja. Subjekti u poslovanju sa hranom naročito:

(a) moraju na odgovarajući način zaštititi žive školjke od drobljenja, ogrebotina ili vibracija;

(b) ne smiju izlagati žive školjke ekstremnim temperaturama;

(c) ne smiju ponovo potapati žive školjke u vodu koja bi mogla dovesti do dodatne kontaminacije; i

(d) ako se održavanje obavlja u prirodnim područjima, koriste se samo ona područja koja je nadležni organ razvrstao u razred A.

23

2. Prijevozna sredstva moraju imati odgovarajući odvod otpadnih voda, moraju biti opremljena tako da osiguravaju najbolje moguće uslove preživljavanja i efikasnu zaštitu od kontaminacije.

C. Zahtjevi za presađivanje živih školjki

Subjekti u poslovanju sa hranom koji se bave presađivanjem živih školjki moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva

1. Subjekti u poslovanju sa hranom smiju koristiti samo ona područja koje je nadležni organ odobrio za presađivanje živih školjki. Bove, pritke i ostala fiksna sredstva moraju jasno da obilježavaju granice te lokacije. Mora da postoji minimalna razdaljina između različitih područja presađivanja i također između područja presađivanja i proizvodnih područja, da bi se svaki rizik od širenja kontaminacije sveo na najmanju moguću mjeru.

2. Uslovi presađivanja moraju biti takvi da osiguraju optimalne uslove za pročišćavanje. Subjekti u poslovanju sa hranom: (a) moraju da primjenjuju tehnike za rukovanje živim školjkama namijenjenim presađivanju

koje dozvoljavaju nastavak hranjenja filtriranjem nakon potapanja u prirodnim vodama; (b) ne smiju da presađuju žive školjke tako gusto da to sprečava pročišćavanje; (c) moraju da potapaju žive školjke u morsku vodu u području za presađivanje na određeni

vremenski period, određen na osnovu temperature vode, koji mora trajati najmanje dva mjeseca ako nadležni organ ne odredi kraći period na osnovu analize rizika koju je proveo subjekat u poslovanju sa hranom; i

(d) moraju da osiguraju dovoljnu udaljenost lokacija u okviru područja za presađivanje radi sprečavanja miješanja proizvodnih serija; mora se koristiti sistem „sve unutra, sve napolje“ tako da se nova serija ne može presaditi prije nego što čitava prethodna serija nije uklonjena.

3. Subjekti u poslovanju sa hranom koji upravljaju područjima za presađivanje moraju, u svrhu nadzora od nadležnog organa, voditi trajnu evidenciju o porijeklu živih školjki, periodima presađivanja, korištenim područjima presađivanja i sljedećem odredištu proizvodne serije nakon presađivanja.

POGLAVLJE III. STRUKTURNI ZAHTJEVI U CENTRIMA ZA PROČIŠĆAVANJE I OTPREMANJE

1. Objekti na kopnu moraju biti smješteni na lokaciji koja nije podložna poplavama zbog uobičajeno visokih plima ili izlijevanjima iz okolnih područja.

2. Rezervoari i bazeni za vodu moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve: (a) unutrašnje površine moraju biti glatke, čvrste, nepropusne i lake za čišćenje; (b) moraju biti tako konstruisane da omogućuju potpun odvod vode; (c) svi otvori za dovod vode moraju biti tako postavljeni da se izbjegne kontaminacija vode.

3. U centrima za pročišćavanje, rezervoari za pročišćavanje moraju odgovarati zapremini i vrsti

proizvoda koji se pročišćavaju.

24

POGLAVLJE IV. HIGIJENSKI ZAHTJEVI U CENTRIMA ZA PROČIŠĆAVANJE I ISPORUKU A. Zahtjevi u objektima za pročišćavanje

Subjekti u poslovanju sa hranom koji rade na pročišćavanju živih školjki moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva.

1. Prije pročišćavanja, žive školjke se moraju oprati čistom vodom od mulja i nakupljene nečistoće.

2. Rad sistema za pročišćavanje mora omogućiti živim školjkama da brzo počnu i nastave da se hrane kroz filtere, da eliminiše kanalizacijsku kontaminaciju, da ne dođe do ponovne kontaminacije i da im omogući da ostanu žive i u odgovarajućim uslovima nakon pročišćavanja radi pakovanja, skladištenja i prijevoza prije puštanja na tržište.

3. Količina živih školjki koje idu na pročišćavanje ne smije da bude veća od kapaciteta objekata za pročišćavanje. Žive školjke moraju se neprekidno pročišćavati u toku vremenskog perioda koji je dovoljan da se dostignu zdravstveni standardi iz Poglavlja V ovog Dijela i mikrobiološki kriteriji usvojeni u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane.

4. Ako rezervoar za pročišćavanje sadrži više proizvodnih serija živih školjki, one moraju biti od iste vrste i dužina tretmana mora da se odredi prema onoj seriji kojoj je potreban najduži period pročišćavanja.

5. Kontejneri koji se koriste za držanje živih školjki u sistemu za pročišćavanje moraju biti takve konstrukcije da omogućavaju protok čiste morske vode. Dubina slojeva živih školjki ne smije ometati otvaranje školjke u toku pročišćavanja.

6. U rezervoaru za pročišćavanje u kome se obavlja pročišćavanje živih školjki ne smiju se nalaziti rakovi, ribe ni druge morske vrste.

7. Svako pakovanje koje sadrži pročišćene žive školjke i koje se šalje u centar za otpremanje mora imati oznaku kojom se potvrđuje da su svi mekušci prošli pročišćavanje.

B. Zahtjevi u centrima za isporuku

Subjekti u poslovanju sa hranom u centrima za isporuku moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

1. Rukovanje živim školjkama, naročito njihovo održavanje, kalibriranje, umotavanje i pakovanje ne smije biti uzrok kontaminacije proizvoda ili uticati na vitalnost školjki.

2. Prije isporuke, ljuske živih školjki moraju se temeljito oprati čistom vodom.

3. Žive školjke moraju poticati iz: (a) proizvodnog područja iz razreda A ; (b) područja presađivanja;

25

(c) centara za pročišćavanje; ili (d) drugog centra isporuke.

4. Zahtjevi koji su utvrđeni u tač. 1. i 2. primjenjuju se i na centre za isporuku koji su smješteni na plovnim objektima. Žive školjke kojima se rukuje u tim centrima moraju poticati iz proizvodnog područja A ili područja za presađivanje.

POGLAVLJE V. ZDRAVSTVENI STANDARDI ZA ŽIVE ŠKOLJKE Pored osiguranja usklađenosti sa mikrobiološkim kriterijima usvojenim u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane, subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da žive školjke koje su stavljene na tržište za ishranu ljudi zadovoljavaju standarde navedene u ovom Poglavlju.

1. Žive školjke moraju imati organoleptička svojstva koja ukazuju na svježinu i vitalnost, da su im ljuske očišćene od prljavštine, da imaju odgovarajući zvuk pri perkusiji i imati normalnu količinu intravalvularne tečnosti.

2. Žive školjke ne smiju da sadrže morske biotoksine u ukupnim količinama (mjereno u cijelom tijelu ili pojedinim jestivim dijelovima) koji prelaze sljedeće granične vrijednosti: (a) za biotoksin koji uzrokuje paralizu (Paralytic Shellfish Poison – PSP): 800 mikrograma po

kilogramu; (b) za biotoksin koji uzrokuje gubitak pamćenja (Amnesic Shellfish Poison – ASP): 20

miligrama domoinske kiseline po kilogramu; (c) za okadainsku kiselinu, dinofizistoksine i pektenotoksine zajedno, 160 mikrograma

ekvivalenata okadainske kiseline po kilogramu; (d) za jesotoksine, 1 miligram ekvivalenata jesotoksina po kilogramu; i (e) za azaspiracide, 160 mikrograma ekvivalenata azaspiracida po kilogramu.

POGLAVLJE VI. UMOTAVANJE I PAKOVANJE ŽIVIH ŠKOLJKI 1. Ostrige moraju biti umotane ili upakovane sa konkavnom stranom školjke na dole. 2. Sva pakovanja živih školjki koja napuštaju centar za isporuku ili su namijenjena za drugi

centar za isporuku, moraju biti zatvorena. Pakovanja živih školjki namijenjena za direktnu prodaju na malo, moraju biti zatvorena, sve do ponude za prodaju krajnjem potrošaču.

POGLAVLJE VII. IDENTIFIKACIONA OZNAKA I DEKLARACIJA 1. Deklaracija, uključujući identifikacijsku oznaku, mora da bude vodootporna.

2. Pored općih uslova za identifikacijske oznake navedene u Aneksu II, Dio I Pravilnika deklaracija mora sadržavati i sljedeće podatke: (a) vrstu školjke (uobičajeni naziv i naučni naziv); i (b) datum pakovanja, koji se sastoji obavezno od dana i mjeseca.

Odstupajući od Pravilnika o općem deklarisanju ili označavanju upakovane hrane rok trajanja se može zamijeniti tekstom: „Ove životinje moraju biti žive u trenutku prodaje“.

26

3. Deklaraciju sa pakovanja živih školjki koje nisu u pojedinačnim pakovanjima direktno

namijenjeni potrošaču, trgovac na malo mora čuvati najmanje 60 dana nakon otvaranja sadržaja pakovanja.

POGLAVLJE VIII. OSTALI ZAHTJEVI 1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji skladište i prevoze žive školjke moraju osigurati da se

one čuvaju na temperaturi koja ne djeluje štetno na zdravstvenu ispravnost ili vitalnost.

2. Žive školjke se ne smiju ponovo potapati u vodu niti prskati vodom, nakon što su spakovane za maloprodaju i otpremljene iz centra za isporuku.

POGLAVLJE IX: POSEBNI ZAHTJEVI ZA ČEŠLJAŠE (PECTINIDAE) I MORSKE GASTROPODE KOJE SE NE HRANE PREKO FILTERA SAKUPLJENI IZVAN PROIZVODNIH PODRUČJA, KOJI SU RAZVRSTANI U RAZREDE Subjekti u poslovanju sa hranom koji sakupljaju češljaše (pectinidae) i morske gastropode, koji se ne hrane preko filtera, izvan proizvodnih područja razvrstanih u razrede ili koji rukuju tim češljašima (pectinidama) i/ili tim morskim gastropodima moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve: 1. Češljaši (Pectinidae) i morske gastropode, koji se ne hrane preko filtera, ne mogu se stavljati u

promet osim ako nisu sakupljeni i ako se nije sa njima rukovalo u skladu sa Poglavljem II, B i ako ne zadovoljavaju standarde propisane u Poglavlju V ovog Dijela, što se dokazuje sistemom samokontrole..

2. Pored toga, gdje podaci službenih programa monitoringa omogućavaju nadležnom organu da klasifikuje ribolovna područja-gdje je to potrebno, u saradnji sa subjektima u poslovanju sa hranom - odredbe Poglavlja II, A, primjenjuju se analogno i na češljaše (Pectinidae).

3. Češljaši (Pectinidae) i morske gastropode, koji se ne hrane preko filtera, ne mogu se stavljati na tržište za ishranu ljudi izuzev preko aukcijske prodaje, otpremnog centra ili objekta za preradu. Ukoliko subjekti u poslovanju sa hranom koji vode takve objekte rukuju sa češljašima (pectinidama) i/ili morskim gastropodima, moraju o tome obavijestiti nadležni organ, a ako se radi o otpremnom centru, moraju ispunjavati odgovarajuće uslove iz Poglavlja III i IV, ovog Dijela.

4. Subjekti u poslovanju sa hranom koji rukuju češljašima (pectinidima) i živim morskim gastropodima, koji se ne hrane preko filtera, moraju ispunjavati: (a) zahtjeve u pogledu dokumentacije koji su predviđeni u Poglavlju I tačkama 3. do 7. ovog

Dijela, gdje je to primjenjivo. U tom slučaju, u registracijskom dokumentu mora biti jasno navedena lokacija područja na kom su češljaši (pectinidae) izlovljene; ili

(b) zahtjeve iz Poglavlja VI, tačka 2. koji se odnose na zatvaranje svih pakovanja živih češljaša (pectinida) i živih morskih gastropoda otpremljenih za maloprodaju, i Poglavlja VII ovog Dijela u pogledu identifikacijskih oznaka i deklarisanja.

DIO VIII - PROIZVODI RIBARSTVA

27

1. Ovaj Dio se ne primjenjuje na školjkaše, morske ježeve, plaštaše i morske puževe ako se stavljaju na tržište u živom stanju. Izuzimajući Poglavlja I i II, ovaj Dio se primjenjuje na te životinje ako se one ne stavljaju na tržište u živom stanju, pri čemu one moraju biti dobivene u skladu sa Dijelom VII ovog Aneksa.

2. Dio VIII ovog Aneksa se odnosi na otopljene neobrađene proizvode ribarstva i svježe proizvode od ribe u koje su dodani aditivi u hrani u skladu sa odgovarajućim propisima.

3. Poglavlje III, A, C i D, Poglavlje IV, A i Poglavlje V se odnose na maloprodaju

4. Zahtjevi iz ovog Dijela dopunjuju zahtjeve utvrđene Pravilnikom o higijeni hrane: (a) ako se radi o objektima, uključujući plovne objekte, koji se bave primarnom proizvodnjom

i pratećim djelatnostima, oni su dopuna zahtjevima iz Aneksa I Pravilnika o higijeni hrane;

(b) ako se radi o ostalim objektima, uključujući plovne objekte, oni su dopuna zahtjevima iz Aneksa II Pravilnika o higijeni hrane.

(c) U slučaju snabdijevanja vodom dopunjavaju se zahtjevi Poglavlja VII, Aneksa II Pravilnika o higijeni hrane; Čista morska voda se može upotrebljavati za obradu i pranje proizvoda ribarstva, proizvodnju leda koji se upotrebljava za hlađenje proizvoda ribarstva i brzo hlađenje rakova i mekušaca nakon kuhanja.

5. Ako se radi o proizvodima ribarstva: (a) primarna proizvodnja obuhvata uzgoj, ribolov i sakupljanje živih proizvoda ribarstva u

cilju njihovog stavljanja na tržište; i (b) prateće djelatnosti obuhvaćaju sve sljedeće djelatnosti ako se one izvode na ribarskim

plovilima: klanje, iskrvarenje, odstranjivanje glave, utrobe i peraja, hlađenje i pakovanje, one također uključuju: 1) prijevoz i skladištenje proizvoda ribarstva čija se priroda nije suštinski izmijenila,

uključujući žive proizvode ribarstva, unutar ribnjaka na kopnu; i 2) prijevoz proizvoda ribarstva čija priroda nije suštinski izmijenjena, uključujući žive

proizvode ribarstva, od mjesta proizvodnje do prvog objekta destinacije. POGLAVLJE I. ZAHTJEVI ZA PLOVILA Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da:

1. plovila koja se koriste za sakupljanje proizvoda ribarstva iz njihovog prirodnog okruženja ili za njihovu obradu ili preradu nakon sakupljanja, zadovoljavaju konstrukcijske zahtjeve i zahtjeve vezane za opremu koji su navedeni u dijelu I. ovog Poglavlja;

2. poslovi koji se obavljaju na plovilima budu provodeni u skladu sa pravilima koja su utvrđena u dijelu II. ovog Poglavlja.

I. Zahtjevi vezani za konstrukciju i opremu

A. Zahtjevi za sva plovila

28

1. Plovila moraju biti tako projektovana i građena da ne izazivaju kontaminaciju proizvoda blatnjavom vodom, otpadnim vodama, dimom, gorivom, uljem, masnoćom ili drugim neželjenim materijama.

2. Površine sa kojima proizvodi ribarstva dolaze u kontakt moraju biti od odgovarajućeg materijala otpornog na koroziju koji je gladak i lako se čisti. Premazi površina moraju biti trajni i netoksični.

3. Oprema i materijali koji se koriste za rad sa proizvodima ribarstva moraju biti od materijala otpornog na koroziju i koji se lako čisti i dezinfikuje.

4. Ako plovila imaju otvor za dovod vode koja se koristi za rad sa proizvodima ribarstva, on se mora nalaziti na mjestu koje sprečava kontaminaciju vode.

B. Zahtjevi za plovila izgrađena i opremljena za čuvanje svježih proizvoda ribarstva duže od 24 sata

1. Plovila koja su projektovana i opremljena za čuvanje svježih proizvoda ribarstva duže od 24 sata moraju raspolagati prostorijama, bazenima ili kontejnerima za čuvanje proizvoda ribarstva na temperaturama koje su utvrđene u Poglavlju VII ovog Dijela.

2. Prostorije za čuvanje proizvoda ribarstva moraju biti odvojene od mašinskog pogona i od prostorija za posadu zidovima ili pregradama koji su dovoljni da spriječe svaku kontaminaciju skladištenih proizvoda ribarstva. Prostorije i kontejneri koji se koriste za čuvanje proizvoda ribarstva moraju da osiguraju njihovo čuvanje pod zadovoljavajućim higijenskim uslovima i gdje je to potrebno, osigurati da voda koja nastaje otapanjem leda ne ostaje u kontaktu sa proizvodima.

3. Na plovilima koja su opremljena za hlađenje proizvoda ribarstva u ohlađenoj čistoj morskoj vodi, bazeni moraju imati uređaje za postizanje ravnomjerne temperature u cijelom bazenu. Tim se uređajima mora postići takva brzina hlađenja koja osigurava da mješavina ribe i čiste morske vode postigne temperaturu od najviše 3 °C, šest sati nakon utovara i ne više od 0 °C nakon 16 sati i oni moraju omogućiti praćenje i gdje je to potrebno, evidentiranje temperatura.

C. Zahtjevi za plovila hladnjače

Plovila hladnjače moraju:

1. imati opremu za zamrzavanje dovoljne snage za brzo snižavanje temperature i u središtu proizvoda postizanje temperature najviše -18 °C;

2. imati rashladnu opremu dovoljne snage da održe proizvode ribarstva u skladišnim prostorima na temperaturi od najviše -18 °C. Skladišni prostori moraju biti opremljeni uređajem za evidentiranje temperature smještenim na mjestu na kome se može lako očitavati. Senzor čitača temperature mora se nalaziti u dijelu skladišnog prostora gdje je temperatura najviša; i

3. da zadovolje zahtjeve iz B tačka 2. ovog Poglavlja, koji se odnose na plovila koja su projektovana i opremljena za čuvanje proizvoda ribarstva duže od 24 sata.

29

D. Zahtjevi za plovila fabrike

1. Plovila fabrike moraju imati najmanje: (a) prijemni prostor za prijem proizvoda ribarstva, izgrađen tako da svaki sljedeći ulov može

biti odvojen od prethodnog. Taj se prostor mora lako čistiti i mora biti projektovan tako da zaštiti proizvode od sunca ili vremenskih nepogoda i od svih izvora kontaminacije;

(b) higijenski sistem prenošenja proizvoda ribarstva iz prijemnog u radni prostor; (c) radne prostore koji su dovoljno veliki za pripremu i preradu proizvoda ribarstva na

higijenski način, laki za čišćenje i dezinfekciju i projektovani i raspoređeni tako da spriječe kontaminaciju proizvoda;

(d) skladišne prostore za skladištenje gotovih proizvoda koji su dovoljno veliki i projektovani tako da se lako čiste. Ako na plovilu radi i jedinica za preradu otpada, mora se odrediti odvojeni prostor namijenjen za skladištenje takvog otpada;

(e) mjesto za skladištenje materijala za pakovanje koje je odvojeno od prostora za pripremu i preradu proizvoda;

(f) posebnu opremu za ispuštanje otpada ili proizvoda ribarstva koji su neupotrebljivi za ishranu ljudi direktno u more ili ako to okolnosti zahtijevaju, u vodonepropustan bazen namijenjen za tu namjenu. Ako se otpad privremeno skladišti i obrađuje na plovilu u cilju njegove sanitacije, odvojeni prostori se moraju osigurati za takvu svrhu;

(g) otvor za dovod vode smješten na mjestu koje sprečava kontaminaciju vode; i (h) opremu za pranje ruku za lica koja rukuju neupakovanim proizvodima ribarstva sa

slavinama izvedenim tako da sprečavaju širenje kontaminacije.

2. Plovila fabrike u kojima se kuhaju, rashlađuju i pakuju rakovi i mekušci ne moraju ispunjavati zahtjeve iz tačke 1., ako se na tim plovilima ne obavlja nikakva druga obrada ili prerada.

3. Plovila fabrike u kojima se zamrzavaju proizvodi ribarstva, moraju imati opremu koja ispunjava zahtjeve koji su utvrđeni u C u tač. 1. i 2. za plovila hladnjače.

II. Higijenski zahtjevi

1. Dijelovi plovila ili kontejneri koji se upotrebljavaju za skladištenje proizvoda ribarstva moraju, za vrijeme upotrebe, biti čisti i održavani u dobrom i ispravnom stanju. Posebno, ne smiju da budu onečišćeni gorivom ili blatnjavom vodom.

2. Što je moguće prije, nakon dopreme na plovilo, proizvodi ribarstva moraju biti zaštićeni od kontaminacije te uticaja sunca i svih ostalih izvora toplote.

3. Proizvodima ribarstva mora se rukovati i moraju se skladištiti tako da se spriječi njihovo oštećenje. Lica koja njima rukuju smiju upotrebljavati šiljati pribor za premještanje velikih riba ili riba koje bi ih mogle povrijediti, pod uslovom da se ne ošteti meso proizvoda.

4. Proizvodi ribarstva, osim onih koji se čuvaju živi, moraju se rashladiti što je moguće prije nakon ulova odnosno utovara. Međutim, ako hlađenje nije moguće, proizvodi ribarstva se moraju dopremiti na kopno što je moguće prije.

5. Ako se ribama na plovilu odstranjuju glave i/ili crijeva, takve postupke je potrebno izvesti u što kraćem roku nakon ulova i to propisanim higijenskim uslovima, zatim se proizvodi moraju

30

odmah detaljno oprati. U tom slučaju, unutrašnji organi i dijelovi koji bi mogli predstavljati opasnost za javno zdravlje moraju se ukloniti što je moguće prije i držati odvojeno od proizvoda koji su namijenjeni za ishranu ljudi. Jetre i ikra namijenjeni za ishrani ljudi moraju se sačuvati pod ledom na temperaturi koja je približna temperaturi topljenja leda ili se moraju zamrznuti.

6. Tamo gdje se primjenjuje zamrzavanje cijele ribe u salamuri namijenjene za konzerviranje u

limenci, mora se postići temperatura proizvoda od najviše -9 °C. Salamura ne smije biti izvor kontaminacije ribe.

POGLAVLJE II. ZAHTJEVI KOJI SE MORAJU ISPUNITI U TOKU I NAKON ISKRCAVANJA 1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji su odgovorni za istovar proizvoda ribarstva sa plovila na

kopno moraju: (a) osigurati da oprema za istovar koja dolazi u dodir sa proizvodima ribarstva bude

konstruisana od takvog materijala koji je lak za čišćenje i dezinfekciju i da se ista održava u ispravnom i čistom stanju; i

(b) izbjeći kontaminaciju proizvoda ribarstva u toku istovara, a naročito osiguravajući: i) brzo obavljanje istovara;

ii) da se proizvodi ribarstva bez odlaganja uskladište u zaštićenu sredinu na temperaturi navedenoj u Poglavlju VII ovog Dijela; i

iii) da se ne koristi oprema niti primjenjuju postupci koji izazivaju nepotrebna oštećenja jestivih dijelova proizvoda ribarstva.

2. Subjekti u poslovanju sa hranom koji su odgovorni za aukcije i veletržnice ili njihove dijelove u kojima su proizvodi ribarstva izloženi na prodaju, moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva: (a) i) moraju postojati posebne prostorije za hladno skladištenje zadržanih proizvoda ribarstva

i za skladištenje proizvoda ribarstva koji su proglašeni neupotrebljivim za ishranu ljudi, koje se zaključavaju;

ii) ako nadležni organ tako zahtijeva, mora postojati adekvatno opremljeni prostor koji se zaključava ili prostorija namijenjena isključivo za potrebe nadležnog organa;

(b) u vrijeme izlaganja ili skladištenja proizvoda ribarstva: i) prostorije se ne smiju koristiti u druge svrhe;

ii) vozilima koja ispuštaju izpušne gasove koji bi mogli štetno djelovati na kvalitet proizvoda ribarstva zabranjen je pristup prostorijama iz ove tačke;

iii) lica koja imaju pristup prostorima ne smiju unositi druge životinje; i iv) prostori moraju biti dobro osvijetljeni kako bi se mogle obavljati službene kontrole.

3. Ako se na plovilu ne može obaviti hlađenje, svježi proizvodi ribarstva, osim onih koji se čuvaju živi, moraju se ohladiti što je moguće prije nakon istovara i uskladištiti na temperaturi koja je blizu temperaturi topljenja leda.

4. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju sarađivati sa nadležnim organom kako bi omogućili

provođenje službenih kontrola u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama

31

hrane životinjskog porijekla, naročito u vezi sa procedurama obavještavanja o istovaru proizvoda ribarstva koje nadležni organ može smatrati neophodnim.

POGLAVLJE III. ZAHTJEVI ZA OBJEKTE, UKLJUČUJUĆI I PLOVILA, U KOJIMA SE RUKUJE SA PROIZVODIMA RIBARSTVA

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da se u objektima u kojima se rukuje proizvodima ribarstva ispunjavaju, gdje je to potrebno, sljedeći zahtjevi.

A. Zahtjevi za svježe proizvode ribarstva

1. Ako se ohlađeni, neupakovani proizvodi ne distribuiraju, otpremaju, pripremaju ili prerađuju odmah nakon prispijeća u objekat na kopnu, oni se moraju uskladištiti pod ledom u odgovarajućim prostorijama. Led se mora obnavljati onoliko često koliko je to neophodno. Pakovani svježi proizvodi ribarstva moraju se ohladiti do temperature koja je blizu temperature topljenja leda.

2. Postupci kao što su odstranjivanje glava i evisceracija moraju se obavljati na higijenski način. Ako je evisceracija moguća sa tehničke i komercijalne tačke gledišta, ona se mora obaviti što je moguće brže nakon ulova ili istovara proizvoda. Proizvodi se moraju nakon tih radnih faza detaljno oprati.

3. Postupci kao što je filetiranje ili sječenje na komade moraju se obavljati tako da se izbjegne kontaminacija ili kvarenje fileta ili komada. Fileti i komadi ne smiju ostati na radnim stolovima duže nego što je potrebno za njihovu pripremu. Fileti i komadi se moraju umotati i, gdje je to potrebno, upakovati i moraju biti ohlađeni što je moguće prije nakon pripreme.

4. Kontejneri koji se upotrebljavaju za otpremanje ili skladištenje neupakovanih pripremljenih svježih proizvoda ribarstva koji se drže pod ledom moraju osigurati da otopljena voda ne ostaje u kontaktu sa proizvodima.

5. Cijeli i eviscerirani svježi proizvodi ribarstva se mogu prevoziti i skladištiti u ohlađenoj vodi na plovilu. Nakon iskrcavanja, mogu se dalje prevoziti u hladnoj vodi i prevoziti iz objekata akvakulture, dok ne stignu do prvog objekta na kopnu u kojem se obavlja neka druga djelatnost osim prijevoza i sortiranja.

B. Zahtjevi za zamrznute proizvode

Objekti na kopnu u kojima se zamrzavaju proizvodi ribarstva moraju imati opremu koja ispunjava uslove Dijela VIII, Poglavlje I , pod I. C, točka 1. i 2.utvrđenih za plovila hladnjače.

C. Zahtjevi za proizvode ribarstva dobivene mehaničkim separisanjem

Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode mehanički separisane proizvode ribarstva moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

1. Sirovine koje se upotrebljavaju moraju ispuniti sljedeće zahtjeve:

32

(a) za proizvodnju proizvoda ribarstva dobivenih mehaničkim separisanjem smiju se upotrebljavati samo čitave ribe i kosti nakon filetiranja;

(b) sve sirovine moraju biti bez unutrašnjih organa.

2. Proces proizvodnje mora ispuniti sljedeće zahtjeve: (a) mehaničko separisanje mesa mora se izvršiti bez odlaganja nakon filetiranja; (b) ako se koriste cijele ribe, moraju se prethodno izvaditi unutrašnji organi i moraju se

oprati; (c) nakon proizvodnje, proizvodi ribarstva dobiveni mehaničkim separisanjem moraju se što

je moguće prije zamrznuti ili dodati u proizvod koji je namijenjen za zamrzavanje ili stabilizaciju.

D. Zahtjevi koji se odnose na parazite

1. Sljedeći se proizvodi ribarstva moraju kroz najmanje 24 sata zamrzavati na temperaturi ne višoj od -20 °C u svim dijelovima proizvoda; ovom se postupku moraju podvrgnuti sirovine ili gotovi proizvodi: (a) proizvodi ribarstva koji se konzumiraju sirovi ili skoro sirovi; (b) proizvodi ribarstva koji pripadaju sljedećim vrstama, ako su izloženi postupku hladnog

dimljenja kojim se postiže unutrašnja temperatura proizvoda ribarstva ne veća od 60 °C: i) haringe;

ii) skuše; iii) papaline; iv) (divlji) losos iz Atlantika ili Pacifika; i

(c) marinirani i/ili usoljeni proizvodi ribarstva, ako postupak prerade nije dovoljan za uništavanje larvi nematoda.

2. Subjekti u poslovanju sa hranom ne moraju da obavljaju postupak iz tačke 1., ako: (a) postoje epidemiološki podaci koji ukazuju da ribolovno područje iz kojeg potiču

proizvodi ne predstavlja rizik po zdravlje vezano za prisustvo parazita; i (b) to dozvoli nadležni organ.

3. Pri stavljanju na tržište proizvoda ribarstva iz tačke 1., osim kada se dostavlja krajnjem

potrošaču, proizvode ribarstva mora pratiti dokument u kome proizvođač navodi vrstu postupka kome su ti proizvodi bili podvrgnuti.

POGLAVLJE IV. ZAHTJEVI ZA ODREĐENE PRERAĐENE PROIZVODE RIBARSTVA Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati usklađenost sa sljedećim zahtjevima u pogonima, gdje se prerađuju neki prerađeni proizvodi ribarstva. A. Zahtjevi za kuhanje rakova i mekušaca

1. Nakon kuhanja proizvode treba brzo ohladiti. Ako se ne upotrijebi ni jedan drugi postupak

konzervisanja, hlađenje se mora nastaviti sve dok se ne postigne temperatura koja se približava temperaturi topljenja leda.

33

2. Odstranjivanje školjke ili ljuske se mora obaviti na higijenski način da ne dođe do

kontaminacije proizvoda. Ako se to obavlja ručno, radnici moraju posvetiti posebnu brigu pranju ruku.

3. Nakon što se odstrane školjke ili ljuske, potrebno je kuhane proizvode odmah zamrznuti ili

čim prije ohladiti na temperaturu određenu u Poglavlju VII. B. Zahtjevi za riblje ulje namijenjeno za ishranu ljudi 1. Sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju ribljeg ulja za ishranu ljudi moraju:

(a) doći iz pogona, uključujući plovila registrovanih ili odobrenih po zahtjevima Pravilnika o higijeni hrane ili u skladu sa tim Pravilnikom;

(b) da potiču od proizvoda ribarstva koji su upotrebljivi za ishranu ljudi i koji su u skladu sa odredbama iz ovog Odjeljka;

(c) biti prevezeni i skladišteni u higijenskim uslovima; (d) biti ohlađeni čim prije je moguće na temperaturu koja je utvrđena u Poglavlju VII.

Odstupanjem od odredbi iz tačke 1(d) subjekat u poslovanju sa hranom može da ne hladi proizvode ribarstva, kada se cijeli proizvodi ribarstva upotrebljavaju direktno za proizvodnju ribljeg ulja namijenjenog za ishranu ljudi i da je sirovina prerađena u roku od 36 časova nakon utovara, ako su ispunjeni kriteriji za svježinu i vrijednost ukupnog isparljivog osnovnog dušika (TVB-N) u neprerađenim proizvodima ribarstva i da ne prelazi granične vrijednosti u skladu sa posebnim propisom o mikrobiološkim kriterijima u hrani. 2. Proizvodni postupak za riblje ulje mora zadovoljavati da su sve sirovine namijenjene za

proizvodnju sirovog ribljeg ulja prerađene, što uključuje kada je to izvodivo, sa zagrijavanjem, presovanjem, separisanjem, centrifugiranjem, preradom, rafiniranjem i prečišćavanjem, neposredno prije stavljanja u promet za krajnjeg potrošača.

3. Pod uslovom da su sirovine i proizvodni postupci u skladu sa zahtjevima koji se

upotrebljavaju za riblje ulje za ishranu ljudi, subjekti u poslovanju sa hranom mogu proizvoditi i skladištiti u istom pogonu riblje ulje za ishranu ljudi, te riblje ulje i riblje brašno koji se ne koriste za ishranu ljudi.

POGLAVLJE V. ZDRAVSTVENI USLOVI ZA PROIZVODE RIBARSTVA Pored toga što moraju da zadovolje mikrobiološke kriterije u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane, subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da proizvodi ribarstva koji se stavljaju na tržište koji su namijenjeni za ishranu ljudi zadovoljavaju uslove utvrđene u ovom Poglavlju, zavisno od prirode proizvoda ili vrste životinja. Zahtjevi iz B i D se ne upotrebljavaju za sve proizvode ribarstva koji se direktno upotrebljavaju za proizvodnju ribljeg ulja namijenjenog za ishranu ljudi.

A. Organoleptička svojstva proizvoda ribarstva

34

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju izvršiti organoleptički pregled proizvoda ribarstva. Ovim pregledom se mora provjeriti zadovoljavaju li proizvodi ribarstva kriterije svježine.

B. Histamin

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da granice koje su utvrđene za histamin ne budu prekoračene.

C. Ukupan isparljivi azot Neprerađeni proizvodi ribarstva ne smiju se staviti na tržište ako se hemijskim testovima otkrije da su prekoračene granične vrijednosti koje su utvrđene za TVB-N ili TMA-N (Trimetthylamine nitrogen). D. Paraziti Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da proizvodi ribarstva budu vizualno pregledani kako bi se prije njihovog stavljanja na tržište otkrili vidljivi paraziti. Proizvodi ribarstva koji su vidljivo invadirani parazitima ne smiju se staviti na tržište za ishranu ljudi. E. Toksini štetni za zdravlje ljudi 1. Na tržište se ne smiju stavljati proizvodi ribarstva dobiveni od otrovnih riba iz sljedećih

porodica: Tetraodontidae, Molidae, Diodontidae i Canthigasteridae. Svježi, pripremljeni i prerađeni proizvodi ribarstva koji pripadaju porodici Gempylidae, posebno Ruvettus pretiosus i Lepidocybium flavobrinneum, mogu biti stavljeni na tržište samo umotani/upakovani, i moraju biti deklarisani na odgovarajući način da potrošaču osiguraju informaciju o metodama pripreme/kuhanja, i o riziku u odnosu na prisustvo materija sa štetnim gastrointestinalnim efektima. Naučno ime mora biti napisano zajedno sa nazivom proizvoda na deklaraciji.

2. Proizvodi ribarstva koji sadrže biotoksine kao što su ciguatoksini i toksini koji parališu mišiće

ne smiju se stavljati na tržište. Međutim, proizvodi ribarstva dobiveni od školjki, morskih ježeva, plaštaša i morskih puževa smiju se stavljati na tržište ako su proizvedeni u skladu sa Dijelom VII ovog Aneksa i ako zadovoljavaju uslove utvrđene u Poglavlju V tačka 2. Dijela VII ovog Aneksa.

POGLAVLJE VI. UMOTAVANJE I PAKOVANJE PROIZVODA RIBARSTVA 1. Kontejneri u kojima se proizvodi ribarstva drže pod ledom, moraju biti vodootporni i

osiguravati da voda koja nastaje topljenjem leda ne ostaje u kontaktu sa proizvodima. 2. Zamrznuti blokovi pripremljeni na plovilima moraju se na odgovarajući način upakovati prije

iskrcavanja. 3. Ako se proizvodi ribarstva pakuju na ribarskom plovilu, subjekti u poslovanju sa hranom

moraju osigurati da materijal za pakovanje:

35

(a) nije izvor kontaminacije; (b) bude tako skladišten da ne bude izložen riziku od kontaminacije; (c) ako je namijenjen ponovnoj upotrebi, bude lak za čišćenje i gdje je to potrebno, za

dezinfekciju. POGLAVLJE VII. SKLADIŠTENJE PROIZVODA RIBARSTVA Subjekti u poslovanju sa hranom koji skladište proizvode ribarstva moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

1. Svježi proizvodi ribarstva, otopljeni neprerađeni proizvodi ribarstva, te kuhani i rashlađeni proizvodi od rakova i mekušaca moraju se održavati na temperaturi koja je blizu temperaturi topljenja leda.

2. Zamrznuti proizvodi ribarstva moraju se čuvati na temperaturi koja ne prelazi -18 °C u svim dijelovima; međutim, zamrznuta riba iz jednog komada koja se čuva u salamuri i namijenjena je za proizvodnju konzervirane hrane može se čuvati na temperaturi koja ne prelazi -9 °C.

3. Proizvodi ribarstva koji se čuvaju živi moraju se održavati na takvoj temperaturi i na način

koji ne utiče štetno na sigurnost hrane ili njihovu životnu sposobnost. POGLAVLJE VIII. PREVOZ PROIZVODA RIBARSTVA Subjekti u poslovanju sa hranom koji vrše prijevoz proizvoda ribarstva moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

1. U toku prijevoza, proizvodi ribarstva se moraju održavati na temperaturi, i to: (a) svježi proizvodi ribarstva, otopljeni neprerađeni proizvodi ribarstva, te kuhani i rashlađeni

proizvodi od rakova i mekušaca moraju se održavati na temperaturi koja je blizu temperature topljenja leda;

(b) zamrznuti proizvodi, ribarstva, sa izuzetkom zamrznute ribe u salamuri koja je namijenjena proizvodnji konzervirane hrane, moraju se, u toku prijevoza, čuvati na ravnomjernoj temperature ne većoj od -18 ºC u svim dijelovima proizvoda, pri čemu je moguće da se, u kratkim vremenskim intervalima, temperatura povisi za najviše 3 ºC.

2. Subjekti u poslovanju sa hranom ne moraju ispunjavati zahtjeve iz stava 1. tačka 1. alineja b) ovog Poglavlja kada se zamrznuti proizvodi ribarstva prevoze iz hladnjače do odobrenog objekta u kojem će se po prispijeću odmrznuti za potrebe pripreme i/ili prerade, ako prijevoz traje kratko i ako to dozvoli nadležni organ.

3. Ako se proizvodi ribarstva drže pod ledom, voda koja nastaje otapanjem leda ne smije ostati u kontaktu sa proizvodima.

4. Proizvodi ribarstva koji se namjeravaju živi stavljati na tržište moraju se prevoziti na način koji ne utiče štetno na zdravstvenu ispravnost hrane ili njihovu životnu sposobnost.

36

DIO IX - SIROVO MLIJEKO, KOLOSTRUM, MLIJEČNI PROIZVODI I PROIZVODI NA BAZI KOLOSTRUMA Za potrebe ovog Dijela se koriste sljedeće definicije: 1. „kolostrum“ znači tečni sekret mliječne žlijezde muzne životinje od tri do pet dana nakon

porođaja, koji je bogat antitijelima i mineralima i prethodi proizvodnji sirovog mlijeka. 2. „proizvodi na bazi kolostruma“ su proizvodi koji nastaju preradom kolostruma ili daljom

preradom tako prerađenih proizvoda.

POGLAVLJE I. SIROVO MLIJEKO I KOLOSTRUM– PRIMARNA PROIZVODNJA

Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode ili, gdje je to potrebno, prikupljaju sirovo mlijeko i kolostrum moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u ovom Poglavlju.

I. Zdravstveni zahtjevi za proizvodnju sirovog mlijeka i kolostruma

1. Sirovo mlijeko i kolostrum moraju da potiču od životinja: (a) koje ne pokazuju bilo kakve simptome zaraznih bolesti prenosivih na ljude putem mlijeka i

kolostruma; (b) koje su dobrog općeg zdravstvenog stanja, bez znakova bolesti koja može da dovede do

kontaminacije mlijeka i kolostruma, i naročito, koje ne boluju od nekih infekcija genitalnog trakta sa iscjetkom, enteritisa sa dijarejom i temperaturom ili prepoznatljive upale vimena;

(c) koje nemaju nikakvu ranu na vimenu koja bi mogla uticati na mlijeko i kolostrum; (d) kojima nisu davane neodobrene supstance ili proizvodi i nisu bile podvrgnute nikakvom

obliku nedopuštenog tretmana u smislu Odluke o praćenju rezidua određenih materija u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 1/04);

(e) kod kojih se, kada su primale odobrene proizvode ili supstance, poštovala karenca propisana za te proizvode ili supstance.

2. (a) U pogledu bruceloze, sirovo mlijeko i kolostrum moraju da potiču naročito od:

i) krava ili bivolica koje pripadaju stadu koje je, u smislu posebnih propisa iz ove oblasti, slobodno ili službeno slobodno od bruceloze;

ii) ovaca ili koza koje pripadaju gazdinstvu koje je slobodno ili službeno slobodno od bruceloze u smislu posebnih propisa iz ove oblasti; ili

iii) ženki drugih vrsta, kod vrsta osjetljivih na brucelozu, koje pripadaju stadima koja su redovno kontrolisana na tu bolest prema planu kontrole koji je nadležni organ odobrio.

(b) U pogledu tuberkuloze, sirovo mlijeko i kolostrum moraju da potiču od:

i) krava ili bivolica koje pripadaju stadu koje je, u smislu posebnih propisa iz ove oblast, službeno slobodno od tuberkuloze; ili

37

ii) ženki drugih vrsta, kod vrsta osjetljivih na tuberkulozu, koje pripadaju stadima koja se redovno kontrolišu na ovu bolest prema planu kontrole koji je nadležni organ odobrio;

(c) ako se koze drže zajedno sa kravama, takve koze moraju da budu pregledane i testirane na tuberkulozu.

3. Međutim, sirovo mlijeko životinja koje ne zadovoljava zahtjeve iz tač. 2. može se koristiti uz odobrenje nadležnog organa:

(a) kod krava ili bivolica koje ne reaguju pozitivno na testove za tuberkulozu ili brucelozu, niti pokazuju simptome ovih bolesti, poslije termičke obrade koja treba da pokaže negativnu reakciju na test alkalne fosfataze;

(b) kod ovaca i koza koje ne reaguju pozitivno na test za brucelozu ili koje su vakcinisane protiv bruceloze u okviru odobrenog programa za iskorjenjivanje bolesti i koje ne pokazuju nikakve simptome te bolesti:

i) za proizvodnju sira sa periodom zrenja od najmanje dva mjeseca; ili

ii) pošto je podvrgnuto termičkoj obradi koja treba da pokaže negativnu reakciju na test alkalne fosfataze;

c) kod ženki drugih vrsta koje ne pokazuju pozitivnu reakciju na testove za tuberkulozu ili brucelozu, niti pokazuju bilo kakve simptome ovih bolesti, ali pripadaju stadu gdje je otkrivena bruceloza ili tubekuloza nakon pregleda spomenutih u tački 2. (a)(iii) ili tački 2. (b)(ii), ukoliko je obrađeno kako bi se osigurala njegova ispravnost.

4. Sirovo mlijeko i kolostrum dobiveno od bilo koje životinje koja ne ispunjava zahtjeve iz tač. 1. do 3., a naročito od bilo koje životinje koja pojedinačno pokazuje pozitivnu reakciju na profilaktičke testove u pogledu tuberkuloze ili bruceloze kako je utvrđeno posebnim propisima iz ove oblasti, ne smije se upotrebljavati za ishranu ljudi.

5. Izolacija životinja koje su zaražene, ili se sumnja da su zaražene bilo kojom od bolesti iz tačke 1. ili 2., mora da bude efikasna da bi se izbjegao bilo koji neželjeni efekat na mlijeko i kolostrum drugih životinja

II. Higijena na gazdinstvima za proizvodnju mlijeka i kolostruma A. Zahtjevi za prostorije i opremu 1. Oprema za mužu i prostorije gdje se mlijeko i kolostrum skladišti, njima rukuje ili se hlade,

moraju biti tako smješteni i izgrađeni da se ograniči rizik od kontaminacije mlijeka i kolostruma.

2. Prostorije za skladištenje mlijeka i kolostruma moraju biti zaštićeni od štetočina, odgovarajuće

odvojene od prostorija u kojima su smještene životinje, i tamo gdje je to potrebno radi ispunjavanja uslova utvrđenih u B imaju odgovarajuću opremu za hlađenje.

38

3. Površine opreme koje dolaze ili mogu doći u kontakt sa mlijekom i kolostrumom (pribor, posude, cisterne, itd. namijenjeni za mužu, sakupljanje ili prijevoz) moraju se lako čistiti i gdje je to potrebno, dezinfikovati i održavati u dobrom stanju. Ovo zahtijeva upotrebu glatkih, perljivih i netoksičnih materijala.

4. Poslije upotrebe, takve površine se moraju očistiti i gdje je to potrebno, dezinfikovati. Poslije

svakog prijevoza ili poslije svake serije prijevoza kada je period između istovara i sljedećeg utovara veoma kratak, ali u svakom slučaju najmanje jednom dnevno, posude i cisterne upotrijebljeni za prijevoz sirovog mlijeka i kolostruma se moraju očistiti i dezinfikovati na odgovarajući način prije ponovne upotrebe.

B. Higijena tokom muže, sakupljanja i prijevoza

1. Muža se mora obavljati na higijenski način, osiguravajući naročito: (a) da su prije početka muže sise, vime i okolni dijelovi čisti; (b) da mlijeko i kolostrum svake životinje bude pregledano, bilo od strane muzača ili

pomoću metode kojom se postižu slični rezultati, kako bi se utvrdile organoleptičke ili fizičko-hemijske promjene i da mlijeko i kolostrum koji pokazuju te promjene ne budu upotrijebljeni za ishranu ljudi;

(c) da mlijeko i kolostrum životinja koje pokazuju kliničke znakove bolesti vimena ne budu upotrijebljeni za ishranu ljudi prema/po uputstvu veterinara;

(d) da životinje koje su podvrgnute liječenju kod kojeg bi moglo doći do prisustva rezidua lijekova u mlijeku i kolostrumu budu obilježene i da mlijeko i kolostrum dobiveni od tih životinja ne budu upotrijebljeni za ishranu ljudi prije isteka propisane karence; i

(e) da se sredstva u koja se uranjaju ili kojima se peru sise upotrebljavaju samo poslije odobrenja nadležnog organa u skladu sa posebnim propisom;

(f) da se kolostrum prikuplja odvojeno i da se ne miješa sa sirovim mlijekom.

2. Odmah nakon muže, mlijeko i kolostrum moraju se čuvati na čistom mjestu koje je tako uređeno i opremljeno da se izbjegne kontaminacija. (a) mlijeko se, u slučaju svakodnevnog sakupljanja, mora odmah ohladiti do temperature ne

više od 8 °C ili ne više od 6 °C ako se sakupljanje ne obavlja svakodnevno; (b) kolostrum se mora skladištiti odvojeno i odmah ohladiti na temperaturu ne višu od 8 °C,

u slučaju dnevnog sakupljanja ili ne višu od 6 °C ako sakupljanje nije svakodnevno ili zamrznuto.

3. Tokom prijevoza se mora održavati hladni lanac i prilikom pristizanja u odredišni objekat, temperatura mlijeka i kolostruma ne smije biti viša od 10 °C.

4. Subjekti u poslovanju sa hranom ne moraju ispunjavati zahtjeve za temperaturu koji su utvrđeni u tačkama 2. i 3. ako mlijeko zadovoljava kriterijima predviđenim u i ako: (a) se mlijeko prerađuje u roku od dva sata od muže; ili (b) je potrebna viša temperatura iz tehnoloških razloga vezanih uz proizvodnju određenih

mliječnih proizvoda i ako to odobri nadležni organ.

C. Higijena osoblja

39

1. Osoblje koje vrši mužu i/ili rukuje sirovim mlijekom i kolostrumom mora da nosi odgovarajuću čistu odjeću.

2. Osoblje koje vrši mužu mora da održava visoki stepen lične higijene. U blizini mjesta na kojem se obavlja muža mora biti obezbjeđena osigurana odgovarajuća oprema za pranje podlaktica i šaka licima koja obavljaju mužu ili rukuje sirovim mlijekom i kolostrumom.

III Kriteriji za sirovo mlijeko i kolostrum 1. (a) Sljedeći kriteriji za sirovo mlijeko primjenjuju se do uspostavljanja standarda u okviru

posebnih propisa o kvalitetu mlijeka i mliječnih proizvoda. (b) Kriteriji za kolostrum, u vezi broja somatskih ćelija, ukupnog broja mikroorganizama i rezidua antibiotika određuju se posebnim propisima.

2. Reprezentativan broj uzoraka sirovog mlijeka i kolostruma sakupljenih na gazdinstvima za

proizvodnju mlijeka, uzet metodom slučajnog uzorka odabira, mora biti provjeren kako bi se utvrdila usklađenost sa odredbama tački 3. i 4. u slučaju sirovog mlijeka, i sa posebnim kriterijima iz tačke 1. (b) u slučaju kolostruma. Provjere obavlja ili se one obavljaju u ime: (a) subjekta u poslovanju sa hranom koji proizvodi mlijeko; (b) subjekta u poslovanju sa hranom koji sakuplja ili prerađuje mlijeko; (c) grupe subjekata u poslovanju sa hranom; ili (d) u okviru državne ili regionalne šeme kontrole.

3. (a) Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da sirovo mlijeko zadovoljava sljedećim kriterijima:

i) za sirovo kravlje mlijeko:

ii) za sirovo mlijeko od drugih vrsta:

Broj mikroorganizama (broj kolonija na podlozi) na 30 °C (u 1 ml)

Broj somatskih ćelija (u 1 ml)

< 100 000 (*)

< 400 000 (**)

(*) Geometrijski prosjek u toku dvomjesečnog perioda, sa najmanje dva uzorka mjesečno.

(**) Geometrijski prosjek u toku tromjesečnog perioda, sa najmanje jednim uzorkom mjesečno, osim ako nadležni organ ne odredi neku drugu metodologiju koja ima u vidu sezonska odstupanja u proizvodnim količinama.

40


< 1 500 000 (*)

(*) Geometrijski prosjek u toku dvomjesečnog perioda, sa najmanje dva uzorka mjesečno.

(b) Međutim, ako je sirovo mlijeko koje potiče od drugih vrsta životinja, a ne od krava, namijenjeno za proizvodnju proizvoda koji se prave od sirovog mlijeka postupkom koji ne obuhvata bilo koju termičku obradu, subjekti u poslovanju sa hranom moraju preduzeti mjere kako bi osigurali da sirovo mlijeko koje se upotrebljava zadovoljava sljedeći kriterij:


< 500 000 (*)

(*) Geometrijska sredina u toku dvomjesečnog perioda, sa najmanje dva uzorka mjesečno.

iii) Ne dovodeći u pitanje primjenu Odluke o praćenju rezidua određenih materija u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 1/04), subjekti u poslovanju sa hranom moraju primijeniti postupke kako bi osigurali da sirovo mlijeko ne bude stavljeno na tržište ako:

(a) sadrži rezidue antibiotika u količinama koje, za svaku materiju koja je propisana posebnim propisom, prelazi nivoe odobrene tim propisom; ili

(b) ukupna količina rezidua antibiotika prelazi maksimalnu dozvoljenu vrijednost u skladu sa posebnim propisom.

iv) Ako sirovo mlijeko nije u skladu sa zahtjevima navedenim u tačkama 3. ili 4., subjekat

u poslovanju sa hranom mora o tome obavijestiti nadležni organ i da preduzme mjere da popravi stanje.

POGLAVLJE II. ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA MLIJEČNE PROIZVODE I PROIZVODE NA BAZI KOLOSTRUMA I. Zahtjevi za temperaturu 1. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da se po prijemu u objekat za preradu:

(a) mlijeko brzo ohladi do temperature od najviše 6 °C,

41

(b) kolostrum brzo ohladi do temperature ne više od 6 °C ili održava zamrznut i da se održava na toj temperaturi do prerade.

2. Međutim, subjekti u poslovanju sa hranom smiju držati mlijeko i kolostrum na višoj temperaturi ako: (a) prerada počne odmah poslije muže ili u roku od četiri sata od prijema u objektu za preradu;

ili (b) nadležni organ odobri višu temperaturu zbog tehnoloških razloga vezanih za proizvodnju

određenih mliječnih proizvoda ili proizvoda na bazi kolostruma. II. Zahtjevi za termičku obradu 1. Ako se sirovo mlijeko, kolostrum, mliječni proizvodi ili proizvodi na bazi kolostruma termički

obrađuju, subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da to bude u skladu sa zahtjevima iz Poglavlja XI Aneksa II Pravilnika o higijeni hrane. Naročito moraju osigurati, ako koriste sljedeće proizvodne postupke, zadovoljavanje navedenim zahtjevima: (a) postupak pasterizacije koji uključuje:

i) visoku temperaturu kroz kratko vrijeme (najmanje 72 °C u trajanju od 15 sekundi); ii) nisku temperaturu kroz duže vrijeme (najmanje 63 °C u trajanju od 30 minuta); ili

iii) bilo koju drugu kombinaciju vremena i temperature koja daje isti efekat, tako da proizvodi, gdje je primjenljivo, pokazuju negativnu reakciju na test alkalne fosfataze odmah nakon takvog postupka obrade.

(b) obrada ultra visokom temperaturom (UHT) postignuta postupkom: i) koji uključuje kontinuirani protok toplote na visokoj temperaturi kroz kratko vrijeme

(ne nižoj od 135 °C u kombinaciji sa odgovarajućim vremenom održavanja) tako da nema preživjelih mikroorganizama ili spora koje bi se mogle razvijati u obrađenom proizvodu, ako se drži u aseptički zatvorenoj posudi na sobnoj temperaturi, i

ii) koji osigurava da proizvod ostane mikrobiološki stabilan nakon inkubacije od 15 dana na temperaturi od 30 °C u zatvorenoj posudi ili sedam dana na 55 °C u zatvorenoj posudi ili nakon bilo koje druge metode koje dokazuju da je primijenjeni način obrade odgovarajući.

2. Pri odlučivanju o tome treba li sirovo mlijeko ili kolostrum termički obraditi, subjekat u poslovanju sa hranom mora: (a) da poštuje postupke određene u skladu sa načelima HACCP u skladu sa odredbama

Pravilnika o higijeni hrane, i (b) zadovoljavati svim zahtjevima koje u tom pogledu donese nadležni organ pri odobravanju

objekata ili vršenju službenih kontrola u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla.

III. Kriteriji za sirovo kravlje mlijeko 1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode mliječne proizvode moraju neposredno prije

termičke obrade i u prihvatljivom vremenskom periodu određenom na osnovu načela HACCP, inicirati postupke koji osiguravaju da: (a) sirovo kravlje mlijeko koje se upotrebljava za pripremu mliječnih proizvoda pri 30 °C ima

ukupan broj mikroorganizama manji od 300 000 u ml; i

42

(b) termički prerađeno kravlje mlijeko, koje se upotrebljava za proizvodnju mliječnih proizvoda pri 30 °C ima ukupan broj mikroorganizama manji od 100 000 u ml.

2. Kada mlijeko ne zadovoljava kriterijima koji su utvrđeni u tački 1. ovog Odjeljka, subjekat u

poslovanju sa hranom mora obavijestiti nadležni organ i preduzeti mjere da popravi stanje. POGLAVLJE III. PAKOVANJE I AMBALAŽIRANJE Pakovanja namijenjena potrošaču moraju se zatvoriti odmah nakon punjenja u objektu u kojem se obavlja posljednja termička obrada tečnih mliječnih proizvoda i proizvoda na bazi kolostruma i to pomoću uređaja za zatvaranje koji sprečava kontaminaciju. Sistem zatvaranja mora da bude takav da poslije otvaranja ostaje jasan, lako provjerljiv dokaz da je pakovanje otvarano. POGLAVLJE IV. DEKLARISANJE 1. Pored zahtjeva iz Pravilnika o Općem deklarisanju ili označavanju upakovane hrane, osim u

slučajevima predviđenim članom 9. navedenog Pravilnika, na deklaraciji moraju biti jasno navedene: (a) riječi „sirovo mlijeko“, ako se radi o sirovom mlijeku namijenjenom za direktnu ljudsku

potrošnju; (b) riječi „napravljeno od sirovog mlijeka“, ako se radi o proizvodima napravljenih na bazi

sirovog mlijeka, pri čemu proizvodni postupak ne obuhvata nikakvu termičku obradu ili bilo kakvu fizičku ili hemijsku obradu;

(c) riječ „kolostrum“ u slučaju kolostruma; (d) riječ „napravljeno od kolostruma“, ako se radi o proizvodima na bazi kolostruma.

2. Zahtjevi iz tačke 1. ovog Poglavlja se primjenjuju na proizvode namijenjene maloprodaji.

Izraz „deklarisanje“ obuhvata svako pakovanje, dokumentaciju, obavještenje, etiketu, prsten ili kragnu koja ide uz ili se odnosi na te proizvode.

POGLAVLJE V. IDENTIFIKACIJSKA OZNAKA Odstupajući od zahtjeva iz Dijela I Aneksa II ovog Pravilnika:

1. umjesto da na njoj bude naveden broj odobrenja objekta, identifikacijska oznaka može upućivati gdje se na pakovanju ili ambalaži nalazi broj odobrenja objekta;

2. ako se radi o bocama za višekratnu upotrebu, na identifikacijskoj oznaci može biti navedena samo šifra zemlje pošiljaoca i broj odobrenja objekta.

DIO X- JAJA I PROIZVODI OD JAJA POGLAVLJE I. JAJA

43

1. U proizvodnim prostorijama i do prodaje potrošaču, jaja moraju biti čista, suva, bez stranog mirisa, dobro zaštićena od udara i ne smiju biti izložena direktnoj sunčevoj svjetlosti.

2. Jaja se moraju skladištiti i prevoziti do prodaje krajnjem potrošaču pri temperaturi, po mogućnosti nepromjenljivoj, koja najviše odgovara da bi se osigurala optimalna očuvanost njihovih higijenskih osobina, osim ako nadležni organ ne naredi drugačije.

3. Jaja moraju da se dostave krajnjem potrošaču najkasnije 21 dan od dana nošenja. POGLAVLJE II. PROIZVODI OD JAJA I. Zahtjevi za objekte

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da objekat za proizvodnju proizvoda od jaja bude tako izgrađen, raspoređen i opremljen da osigura odvojeno obavljanje sljedećih poslova:

1. pranje, sušenje i dezinfekciju prljavih jaja, ako se ti poslovi obavljaju;

2. lupanje jaja, sakupljanja njihove sadržine i otklanjanje dijelova ljuske i membrana; i

3. poslovi koji nisu navedeni u tačkama a) i b) ovog Odjeljka.

II. Sirovine za izradu proizvoda od jaja

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da sirovine koje se koriste za proizvodnju proizvoda od jaja zadovoljavaju sljedećim zahtjevima:

1. Ljuske jaja koja se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda od jaja moraju da budu potpuno razvijene i ne smiju biti napukle. Napukla jaja smiju se koristiti za proizvodnju proizvoda od jaja ako ih objekat u kome se obavlja proizvodnja ili centar za pakovanje direktno dostavi objektu za preradu, gdje se ona moraju razbiti što je prije moguće.

(2) Tečna jaja dobivena u objektu odobrenom u tu svrhu mogu se koristiti kao sirovina. Tečna jaja

moraju da se dobiju u skladu sa uslovima iz tački 1., 2., 3., 4. i 7. III ovog Poglavlja. III Posebni higijenski zahtjevi za izradu proizvoda od jaja Subjekti u poslovanju sa hranom moraju da se pobrinu za to da se svi poslovi sprovode na način kojim će se izbjeći kontaminacija tokom proizvodnje, rukovanja i skladištenja proizvoda od jaja, naročito moraju osigurati ispunjavanja sljedećih zahtjeva.

1. Jaja se ne smiju razbijati ako nisu čista i suva.

2. Jaja se moraju razbiti na način kojim se kontaminacija svodi na najmanju mjeru, naročito osiguravanjem adekvatne odvojenosti tog posla od drugih poslova. Napukla jaja se moraju obraditi što je prije moguće.

44

3. Jaja koja nisu dobivena od kokošiju, ćurki ili od biserki se moraju obrađivati i prerađivati odvojeno. Sva oprema mora biti očišćena i dezinfikovana prije početka prerade jaja dobivenih od kokošiju, ćurki ili biserki.

4. Sadržaj jaja se ne smije dobiti centrifugiranjem ili drobljenjem jaja, niti se iz praznih ljuski centrifugiranjem smije vaditi ostatak bjelanca za ishranu ljudi.

5. Poslije lupanja, svaki dio tečnog jajeta mora se što je moguće prije preraditi da bi se eliminisali ili na prihvatljiv nivo smanjili mikrobiološki rizici. Serija koja je nedovoljno prerađena može se odmah ponovo preraditi u istom objektu, ako tom preradom postaje pogodna za ishranu ljudi. Ako se smatra da serija nije pogodna za ishranu ljudi, ona se mora denaturisati tako da se ne može koristiti za ishranu ljudi.

6. Nije potrebna prerada bjelanca namijenjenog za proizvodnju suhog ili kristalisanog albumina koji je namijenjen termičkoj obradi.

7. Ako se ne prerade odmah poslije lupanja, tečna jaja se moraju skladištiti pri temperaturi od najviše 4 °C ili u zamrznutom stanju. Period skladištenja na temperaturi od 4 °C prije prerade ne smije trajati duže od 48 sati. Međutim, ovi zahtjevi nisu primjenjivi na proizvode iz kojih će se odvojiti šećer, ako se postupak obavi što je prije moguće.

8. Proizvodi koji nisu tako stabilizovani da se mogu čuvati na sobnoj temperaturi moraju se ohladiti na najviše 4 °C. Proizvodi namijenjeni za zamrzavanje se moraju zamrznuti odmah poslije prerade.

IV Analitičke specifikacije 1. Koncentracija 3-hidroksi-buterne kiseline ne smije biti veća od 10 mg/kg u suhoj materiji kod

neizmijenjenog proizvoda od jaja.

2. Sadržaj mliječne kiseline kod sirovine za proizvodnju proizvoda od jaja ne smije biti veći od 1g/kg suhe materije. Za fermentisane proizvode, ta vrijednost mora biti vrijednost evidentirana prije procesa fermentacije.

3. Količina ostataka ljuski, membrana jaja i drugih dijelova u prerađenom proizvodu od jaja ne smije biti veća od 100 mg/kg proizvoda od jaja.

V . Deklaracija i identifikacijska oznaka

1. Pored općih zahtjeva za stavljanje identifikacijskih oznaka koji su navedeni u Aneksu II Dio I Pravilnika pošiljke proizvoda od jaja koje nisu namijenjene za maloprodaju, već će se upotrebljavati kao sastojci za proizvodnju drugog proizvoda, moraju imati deklaraciju sa navedenom temperaturom na kojoj se proizvodi od jaja moraju čuvati i periodom tokom kojeg se time može osigurati njihova očuvanost.

2. Ako se radi o tečnim jajima, deklaracija iz tačke 1. mora sadržavati i riječi: „nepasterizovano

tečno jaje-obraditi na odredištu“, sa naznačenim datumom i satom lupanja.

45

DIO XI - ŽABLJI BATACI I PUŽEVI Subjekti u poslovanju sa hranom koji pripremaju žablje batake ili puževe za ishranu ljudi moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva.

1. Žabe i puževi moraju da se ubijaju u objektima izgrađenim, postavljenim i opremljenim za tu namjenu.

2. Objekti u kojima se pripremaju žablji bataci moraju da imaju rezervisanu prostoriju namijenjenu isključivo skladištenju i pranju živih žaba te za njihovo klanje i iskrvarenje. Ova prostorija mora da bude fizički odvojena od prostorije za preradu.

3. Žabe i puževi koji uginu na neki drugi način, osim ubijanja u objektu, ne smiju da se pripremaju za ishranu ljudi.

4. Žabe i puževi se moraju podvrgnuti organoleptičkom pregledu koji se obavlja uzimanjem uzoraka. Ako ovaj pregled pokaže da one mogu da predstavljaju neki rizik, ne smiju se koristiti za ishranu ljudi.

5. Odmah poslije pripreme, žablji bataci se moraju potpuno oprati tekućom vodom za piće i odmah ohladiti na temperaturu koja je blizu temperaturi topljenja leda, zamrznuti ili preraditi.

6. Poslije ubijanja, puževima se mora ukloniti hepato-pankreas, ako bi mogao predstavljati rizik i

ne smije se upotrijebiti za ishranu ljudi. DIO XII - TOPLJENA ŽIVOTINJSKA MAST I ČVARCI POGLAVLJE I. ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA OBJEKTE KOJI SAKUPLJAJU ILI PRERAĐUJU SIROVINE Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da objekti u kojima se sakupljaju ili prerađuju sirovine za proizvodnju topljene životinjske masti i čvaraka zadovoljavaju sljedeće zahtjeve.

1. Centri za sakupljanje sirovina i dalji prijevoz do objekata za preradu moraju raspolagati prostorijama i opremom za skladištenje sirovina na temperaturi od najviše 7 °C.

2. Svaki objekt za preradu mora da ima: (a) prostoriju i opremu za hlađenje; (b) prostoriju za otpremu, osim ako se iz objekta ne otprema topljena životinjska mast samo u

cisternama; i (c) gdje je to potrebno, odgovarajuću opremu za pripremu proizvoda koji se sastoje od

topljene životinjske masti izmiješane sa drugim prehrambenim proizvodima i/ili začinima.

3. Međutim, prostorije za hlađenje koje su propisane u tač. 1. i 2. (a) ovog Poglavlja nisu potrebni ako organizacija snabdijevanja sirovina garantuje da se one nikada ne skladište ili prevoze bez aktivnog hlađenja i na drugačiji način nego što je to predviđeno u Poglavlju II tačka 1. (d).

46

POGLAVLJE II. HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PRIPREMANJE TOPLJENE ŽIVOTINJSKE MASTI I ČVARAKA Subjekti u poslovanju sa hranom koji pripremaju topljenu životinjsku mast i čvarke moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva.

1. Sirovine moraju da: (a) potiču od životinja zaklanih u klaonici i koje su na osnovu ante mortem i post mortem

pregleda proglašene upotrebljivim za ishranu ljudi; (b) se sastoje od masnog tkiva ili kostiju, koji sadrže što je moguće manje krvi i nečistoća; (c) potiču iz objekata koji su registrovani ili odobrenih u skladu sa odredbama Pravilnika o

higijeni hrane ili u skladu sa ovim Pravilnikom; i (d) budu prevezene i skladištene do topljenja, u higijenskim uslovima i na unutrašnjoj

temperaturi od najviše 7 °C. Međutim, sirovine mogu biti skladištene i prevožene bez aktivnog hlađenja ukoliko se tope u roku od 12 sati od kada su dobivene.

2. Tokom topljenja je zabranjena upotreba rastvarača.

3. Kada mast za rafinisanje zadovoljava standarde koji su utvrđeni u tački 4. ovog Poglavlja, topljena životinjska mast pripremljena u skladu sa tač. 1. i 2. ovog Poglavlja može se rafinisati u istom objektu ili u drugom objektu sa ciljem da se poboljša fizički i hemijski kvalitet.

4. Topljena životinjska mast, u zavisnosti od vrste, mora ispunjavati sljedeće standarde:

Preživari Svinje Druga životinjska mast

Jestivi loj Loj za

rafinisanje

Jestiva mast Salo i druga

mast za rafinisanje

Jestive Za rafinisanje Loj ('premier jus') (1)

Ostalo Mast (2) Ostalo

Slobodne masne kiseline (m/m % oleinska kiselina) – max

0,75 1,25 3,0 0,75 1,25 2,0 1,25 3,0

Peroksidni broj-max

4 meq/kg

4 meq/kg 6 meq/kg 4

meq/kg 4

meq/kg 6 meq/kg 4 meq/kg 10 meq/kg

Ukupne nerastvorive nečistoće

Maksimum 0,15 % Maksimum 0,5 %

Miris, okus, boja Normalni

(1) Topljena životinjska mast dobivena topljenjem svježe masti na niskoj temperaturi, sa srca, trbušne maramice, bubrega i mezenterija goveda i mast iz prostorija za rasijecanje.

(2) Topljena životinjska mast dobivena od masnog tkiva svinja.

47

5. Čvarci namijenjeni za ishranu ljudi moraju se skladištiti u skladu sa sljedećim temperaturnim zahtjevima. (a) kada se čvarci tope na temperaturi ne višoj od 70 °C, moraju se skladištiti:

i) na temperaturi ne višoj od 7 °C na peroid ne duži od 24 sata; ili ii) na temperaturi ne višoj od -18 °C.

(b) kada su čvarci topljeni na temperaturi višoj od 70 °C i imaju sadržaj vlage od 10 % (m/m) ili više, moraju se skladištiti: i) na temperaturi ne višoj od 7 °C na period ne duži od 48 sati ili prema drugim

kombinacijama temperature i vremena koja daje iste rezultate; ili ii) na temperaturi ne višoj od -18 °C.

(c) kada se čvarci tope na temperaturi višoj od 70 °C i imaju sadržaj vlage manji od 10 % (m/m), ne postoje posebni zahtjevi.

DIO XIII- OBRAĐENI ŽELUCI, MJEHURI I CRIJEVA

Subjekti u poslovanju sa hranom koji obrađuju želuce, mjehure i crijeva moraju osigurati ispunjavanje sljedećih zahtjeva.

1. Životinjska crijeva, mjehuri i želuci smiju se staviti na tržište samo ako: (a) potiču od životinja koje su zaklane u klaonici, i za koje je ustanovljeno da su upotrebljive

za ishranu ljudi poslije ante mortem i post mortem pregleda; (b) su soljeni, termički obrađeni ili sušeni; i (c) poslije obrade iz alineje (b) ove tačke, su preduzete efikasne mjere za sprečavanje naknadne

kontaminacije. 2. Obrađeni želuci, mjehuri i crijeva koji se ne mogu čuvati na sobnoj temperaturi, moraju se, do

njihovog otpremanja, skladištiti ohlađeni u prostorijama koje su za to namijenjene. Proizvodi koji nisu soljeni ili sušeni moraju se čuvati na temperaturi ne višoj od 3 °C.

DIO XIV - ŽELATIN 1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode želatin moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva

ovog Dijela. 2. U smislu ovog dijela „štavljenje“ znači otvrdnjavanje kože uz upotrebu biljnih agenasa za

štavljenje, soli hroma ili drugih supstanci kao što su soli aluminija, soli željeza, soli silicija, aldehide i hinone ili drugih sintetičkih agensa za štavljenje

POGLAVLJE I. ZAHTJEVI ZA SIROVINE 1. Za proizvodnju želatina namijenjenog za upotrebu u hrani, smiju se koristiti sljedeće sirovine:

(a) kosti, osim specificiranog rizičnog materijala kako je definirano Pravilnikom kojim se utvrđuju mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija („ Službeni glasnik BiH“, broj 25/11);

48

(b) svinjske kože; (c) koža peradi; (d) tetive i žile; (e) kože lovne divljači; i (f) riblja koža i kosti.

2. Zabranjena je upotreba kože koja je podvrgnuta bilo kom postupku štavljenja, bez obzira je li ovaj proces okončan.

3. Sirovine nabrojane u tački 1. a) do e) ovog Poglavlja moraju da potiču od životinja koje su zaklane u klaonici i za čije je trupove ustanovljeno da su upotrebljivi za ishranu ljudi poslije ante mortem i post mortem pregleda ili ako se radi o koži lovne divljači, od životinja koje su proglašene upotrebljivim za ishranu ljudi.

4. Sirovine moraju da dolaze iz objekata registrovanih ili odobrenih u skladu sa odredbama Pravilnika o higijeni hrane ili u skladu sa ovim Pravilnikom.

5. Centri za prikupljanje i štavionice mogu da isporučuju sirovine za proizvodnju želatina namijenjenog za ishranu ljudi ako im nadležni organ posebno odobri u tu svrhu i ako oni ispunjavaju sljedeće zahtjeve: (a) moraju da imaju prostorije za skladištenje sa čvrstim podovima i glatkim zidovima koji se

lako čiste i dezinfikuju i, tamo gdje je potrebno, prostorije za hlađenje; (b) skladišta se moraju održavati u zadovoljavajućem čistom i ispravnom stanju, tako da ne

predstavljaju izvor kontaminacije za sirovine; (c) ako se u tim prostorijama skladište i/ili prerađuju sirovine koje ne ispunjavaju zahtjeve iz

ovoga Poglavlja, one moraju biti odvojene od sirovina koje ispunjavaju zahtjeve iz ovoga Poglavlja tokom cijelog perioda primanja, skladištenja, prerade i otpremanja.

POGLAVLJE II. PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE SIROVINA 1. Na mjestu identifikacijske oznake predviđene u Aneksu II Dio I ovog Pravilnika, u toku

prijevoza kod isporuke centru za prikupljanje ili štavionici i objektu za preradu želatine, sirovine mora pratiti dokument u kojem se navodi objekat porijekla i koji sadrži podatke koji su navedeni u Dodatku ovog Aneksa.

2. Sirovine moraju da se prevoze i skladište ohlađene ili zamrznute, osim ako se prerađuju u roku od 24 sata od početka prijevoza. Međutim, odmašćene i sušene kosti ili koštana tkiva, soljene, sušene i krečom obrađene kože i kože tretirane bazom ili kiselinom smiju se prevoziti i skladištiti na sobnoj temperaturi.

POGLAVLJE III. ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA PROIZVODNJU ŽELATINA 1. Proizvodnja želatina mora osigurati da:

(a) sav koštani materijal preživara koji potiče od životinja rođenih, odgajanih ili zaklanih u državama ili regijama sa kontrolisanim ili neodređenim rizikom od BSE (bovina spongioformna encefalopatija), mora da se podvrgne procesu kojim se osigurava da sav koštani materijal bude fino zdrobljen i odmašćen toplom vodom i tretiran razrijeđenom

49

hlorovodoničnom kiselinom (pri minimalnoj koncentraciji od 4 % i pH < 1,5) tokom perioda od najmanje dva dana. Nakon ovog tretmana primjenjuje se: − alkalna obrada rastvorom zasićenog kreča (pH > 12,5) u toku perioda od najmanje 20

dana termičke obrade od najmanje 138 °C u trajanju od najmanje četiri sekunde, − tretman sa kiselinom (pH < 3,5) u trajanju od najmanje deset časova, sa termičkom

obradom od najmanje 138 °C u trajanju od najmanje četiri sekunde, ili − postupkom temperature i pritiska u trajanju od najmanje 20 minuta sa zasićenom

parom od 133 °C i na više od 3 bara, ili − bilo kojim drugim odobrenim ekvivalentnim postupkom;

(b) druge sirovine budu podvrgnute obradi sa kiselinom ili bazom iza koje slijedi jedno ili više ispiranja. Nakon toga se mora prilagoditi pH. Želatin se mora ekstrahovati jednokratnim ili uzastopnim višekratnim termičkim obradama, iza čega slijedi pročišćavanje pomoću filtriranja i sterilizacije.

2. Subjekat u poslovanju sa hranom može proizvoditi i skladištiti želatin namijenjen za ishranu ljudi i želatin koji nije namijenjen za ishranu ljudi u istom objektu, ukoliko su sirovine i proizvodni postupak ispunjavaju zahtjeve vezane za želatin namijenjen za ishranu ljudi.

POGLAVLJE IV. ZAHTJEVI ZA GOTOVE PROIZVODE Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da želatin bude u skladu sa graničnim vrijednostima rezidua utvrđenih u sljedećoj tabeli.

Rezidue Granica

As 1 ppm

Pb 5 ppm

Cd 0,5 ppm

Hg 0,15 ppm

Cr 10 ppm

Cu 30 ppm

Zn 50 ppm

SO2 (Evropska farmakopeja iz 2005) 50 ppm

H2O2 (Evropska farmakopeja iz 2005) 10 ppm POGLAVLJE V. DEKLARISANJE

Pakovanje i ambalaža koji sadrže želatin moraju sadržavati riječi „želatin namijenjen za ishranu ljudi“ sa naznačenim rokom trajanja. DIO XV - KOLAGEN

50

1. Subjekti u poslovanju sa hranom koji proizvode kolagen moraju osigurati ispunjavanje zahtjeva iz ovog Dijela.

2. Za potrebe ovog Dijela se koristi sljedeća definicija:

„štavljenje“ znači otvrdnjavanje kože uz upotrebu biljnih agenasa za štavljenje, soli hroma ili drugih supstanci kao što su soli aluminija, soli željeza, soli silicija, aldehide i hinone ili drugih sintetičkih agensa za štavljenje.

POGLAVLJE I. ZAHTJEVI ZA SIROVINE 1. Za proizvodnju kolagena namijenjenog za upotrebu u hrani smiju se upotrebljavati sljedeće

sirovine: (a) kosti, osim specificiranog rizičnog materijala kako je definirano Pravilnikom kojim se

utvrđuju mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija („ Službeni glasnik BiH“, broj 25/11);

(b) koža preživara iz uzgoja; (c) svinjska koža; (d) koža peradi; (e) tetive; (f) koža slobodno živuće divljači; i (g) riblja koža i kosti.

2. Zabranjena je upotreba kože ako je bila podvrgnuta nekom procesu štavljenja, bez obzira da li je ovaj proces okončan.

3. Sirovine nabrojane u tački 1. (a) do (d) ovog Poglavlja moraju da potiču od životinja koje su zaklane u klaonici i za čije je trupove utvrđeno da su upotrebljivi za ishranu ljudi poslije ante mortem i post mortem pregleda ili, u slučaju kože lovne divljači od životinja za koje utvrđeno da su upotrebljivi za ishranu ljudi.

4. Sirovine moraju da dolaze iz objekata registrovanih ili odobrenih u skladu sa odredbama

Pravilnika o higijeni hrane ili u skladu sa ovim Pravilnikom.

5. Centri za prikupljanje i štavionice mogu da isporučuju sirovine za proizvodnju kolagena namijenjenog za ishranu ljudi ako im nadležni organ posebno odobri u tu svrhu i ako oni ispunjavaju sljedeće zahtjeve: (a) moraju da imaju prostorije za skladištenje sa čvrstim podovima i glatkim zidovima koji

se lako čiste i dezinfikuju i, gdje je to potrebno, prostorije za hlađenje; (b) skladišta se moraju održavati u zadovoljavajućem čistom i ispravnom stanju, tako da ne

predstavljaju izvor kontaminacije za sirovine; (c) ako se u tim prostorijama skladište i/ili prerađuju sirovine koje ne ispunjavaju zahtjeve

iz ovoga Poglavlja, one moraju biti odvojene od sirovina koje ispunjavaju zahtjeve iz ovoga Poglavlja tokom cijelog perioda primanja, skladištenja, prerade i otpremanja.

POGLAVLJE II. PREVOZ I SKLADIŠTENJE SIROVINA

51

1. Na mjestu identifikacione oznake predviđene u Aneksu II Dio I ovog Pravilnika, u toku prijevoza kod isporuke centru za prikupljanje ili štavionici i objektu za preradu kolagena, sirovine mora pratiti dokument u kojem se navodi objekat porijekla i koji sadrži podatke koji su navedeni u Dodatku ovog Aneksa.

2. Sirovine moraju da se prevoze i skladište ohlađene ili zamrznute, osim ako se prerađuju u roku od 24 sata od početka prijevoza. Međutim, odmašćene i sušene kosti ili koštana tkiva, soljene, sušene i krečom obrađene kože i kože tretirane bazom ili kiselinom smiju se prevoziti i skladištiti na sobnoj temperaturi.

POGLAVLJE III. ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE ZA PROIZVODNJU KOLAGENA

1. Postupak proizvodnje kolagena mora osigurati:

(a) da sav koštani materijal preživara koji potiče od životinja koje su rođene, uzgojene ili zaklane u državama ili regijama sa kontrolisanim ili neutvrđenim rizikom od bovine spongiformne encefalopatije (BSE) u skladu sa posebnim propisom bude podvrgnut postupku koji osigurava da je sav koštani materijal fino zdrobljen i odmašćen vrućom vodom te obrađen razrijeđenom solnom kiselinom (s najmanjom koncentracijom od 4 % i pH<1,5), tokom razdoblja od najmanje dva dana; nakon čega slijedi prilagođavanje pH koristeći kiseline ili baze nakon čega slijedi jedno ili više ispiranja, filtracija i ekstruzija ili sa bilo kojim drugim odobrenim ekvivalentnim postupkom.

(b) sirovine osim onih iz tačke (a) budu podvrgnute postupku pranja, prilagođavanje pH koristeći kiseline ili baze nakon čega slijedi jedno ili više ispiranja, filtracija i ekstruzija ili sa bilo kojim drugim odobrenim ekvivalentnim postupkom; ekstruzija se ne smije raditi kada se proizvodi malo molekularni kolagen od sirovina koje ne potiču od preživara.

2. Nakon što je bio podvrgnut procesu iz tačke 1., kolagen se može podvrgnuti procesu sušenja.

3. Subjekt u poslovanju s hranom može proizvoditi i skladištiti kolagen namijenjen ishrani ljudi i kolagen koji nije namijenjen ishrani ljudi u istom objektu pod uslovom da se sirovina i proces proizvodnje provodi na isti način koji se koristi prilikom proizvodnje kolagena za ljudsku ishranu.

POGLAVLJE IV. ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA GOTOVE PROIZVODE Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da kolagen bude u skladu sa graničnim vrijednostima rezidua utvrđenih u sljedećoj tabeli.

Rezidue Granica

As 1 ppm

Pb 5 ppm

Cd 0,5 ppm

Hg 0,15 ppm

52

POGLAVLJE V. DEKLARISANJE

Pakovanje i ambalaža koji sadrže kolagen moraju sadržavati riječi „kolagen namijenjen za ishranu ljudi“ sa naznačenim datumom pripreme.

Dodatak Aneksu III

OBRAZAC DOKUMENTA KOJI PRATI SIROVINU NAMIJENJENU PROIZVODNJI ŽELATINA ILI KOLAGENA NAMIJENJENOG ZA ISHRANU LJUDI

Broj i datum dokumenta...................................................................

I. Identifikacija sirovine

Vrsta sirovine: ....................................................................................

Životinjska vrsta: ...............................................................................

Vrsta pakovanja:.................................................................................

Broj pakovanja:...................................................................................

Neto težina (kg):.................................................................................

II. Porijeklo sirovine

Vrsta, ime, adresa i broj odobrenja/registracije/posebno odobrenje objekta porijekla:

............................................................................................................

Ime i adresa pošiljaoca(1):..................................................................

III. Odredište sirovine

Vrsta, ime, adresa i broj odobrenja/registracije/posebno odobrenje proizvodnog objekta odredišta:

............................................................................................................

Cr 10 ppm

Cu 30 ppm

Zn 50 ppm

SO2 (Reith Williams) 50 ppm

H2O2 (Evropska farmakopeja iz 1986 (V2O2)) 10 ppm

53

Ime i adresa primaoca(2):...................................................................

IV. Prijevozna sredstva: ...............................................................

U .........................................., dana…………………………………

Potpis operatora objekta porijekla ili njihovih predstavnika ............................................

(1) samo ako je različito od objekta porijekla. (2) samo ako je različito od objekta odredišta.

Documents

Higijena hrane animalnog porijekla (3) U primjeni ovog Pravilnika za maloprodaju važi sljedeće: a) ako nije isključivo navedeno drugačije, ovaj Pravilnik se ne primjenjuje na maloprodaju;