Republika HrvatskaDRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

www.meteo.hr

ISSN 1334-3017god. XXXI

32 0 1 7

METEOROLOŠKI IHIDROLOŠKI BILTEN

Fotografiju na naslovnici snimila: Petra Picek

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODZAGREB, GRIČ 3

UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

03 / 2017

GODINA XXXI OŽUJAK 2017.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 telefon: (01) 45 65 782 telefax: (01) 45 65 757 www.meteo.hr e-mail:dragojlovic@cirus.dhz.hr

Glavna i odgovorna urednica dr. sc. Nataša Strelec Mahović Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl.inž. Uređivački odbor mr. sc. Oliver Curić dr. sc. Cleo Kosanović dr. sc. Branka Ivančan-Picek dr. sc. Krešo Pandžić Borivoj Terek, dipl.inž. dr. sc. Vlasta Tutiš Davor Tomšić, dipl.inž.

Lektorica mr. sc. Ivančica Mihovilić Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž. Stalni suradnici Ivan Bertović, prof. Tomislava Bošnjak, inž. mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin Ivona Igrec, dipl.inž. Lovro Kalin, dipl.inž. mr. sc. Dražen Kaučić dr. sc. Tanja Likso Marinko Marelja, dipl.inž. Marko Marić, dipl.inž. Domagoj Mihajlović, dipl.inž. Krunoslav Mikec, dipl.inž. Marija Mokorić, dipl.inž. Damir Peti, dipl.inž. Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž. mag. inž. Ružica Popović Tatjana Radanović, mag.ing.cheming. dr. sc. Ksenija Zaninović

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................... 7 Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ........................................................................ 7 Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ................................................................................... 9 Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ................................................................................................. 14 Temperatura mora (mag. inž. Ružica Popović) ........................................................................... 16

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................. 19 Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) ................................................................................. 19 Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ........................................................................................ 22

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................. 25 Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ......................................................................... 25 Kakvoća zraka (Marko Marić, dipl. inž.) ......................................................................................................... 26

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Ksenija Zaninović) ...................................................................... 28

SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, dipl. inž.) .................................................................................. 30

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Dražen Kaučić) ...................................................................... 33

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ...................................................................................... 35

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U OŽUJKU 2017. GODINE(Davor Nikolić, dipl. inž.) ............................................................................................................................... 37

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI(pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.) .............................................................................................. 39

7

BILTEN 03 / 2017

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacijaMarija Mokorić, dipl. inž.

Između 1. i 4. ožujka je bilo djelomice, pa i pre-težno sunčano i iznadprosječno toplo, te razmjerno vjetrovito.

Nad zapadnom Europom se nalazilo prostrano ci-klonalno polje, a na istoku polje povišenog rlaka. Nad našim krajevima je prizemno bilo polje malo sniženog ili srednje izjednačenog tlaka, a po visini je u jugoza-padnoj struji pritjecao topao i povremeno vlažan zrak. Stoga je bilo promjenljivo, a uglavnom je na Jadranu i u gorju bilo nmjestimice kiše. Uz prolaz atmosferske fronte 1. ožujka je prolazno bilo malo hladnije, te je u gorju bilo i malo snijega, a susnježice je kratkotraj-no bilo i u nižim predjelima, dok je drugdje bilo kiše. Puhao je većinom južni i jugozapadni vjetar koji je 4. ožujka bio jak, na udare mjestimice i olujan. Bilo je sve toplije. Mjestimične kiše je bilo uglavnom na Jadranu i u područjima uz Jadran.

5. ožujka je bilo promjenljivo, a osobito je pre-ma kraju dana uglavnom u zapadnim predjelima i na sjevernom Jadranu mjestimice bilo kiše. I dalje je bilo razmjerno toplo s jugozapadnjakom i jugom.

Našoj zemlji se u ciklonalnom polju približila hlad-na fronta koja se zatim 6. ožujka premjestila preko Hr-vatske. S pritjecanjem hladnog zraka po visini bilo je mjestimične kiše, a u višem gorju i snijega. Na Jadranu je bilo lokalnih pljuskova i grmljavine. Na sjevernom i

srednjem Jadranu zapuhala je umjerena i vrlo jaka bura i sjeverozapadnjak.

7. ožujka premjestila se još jedna hladna fronta, te je bilo prolazne kiše, a u gorju snijega. S jačanjem grebena anticiklone na zapadu zemlje se postupno razvedrilo. Na Jadranu je bura ponovno pojačala.

Zatim je od 8. do 14. ožujka bilo uglavnom suho i barem djelomice sunčano. Povremeno je bilo više oblaka, ali tek ponegdje, ponajprije u unutrašnjosti, i malo kiše. Puhao je povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a bura na Jadranu je mjestimice bila jaka. Postupno je bilo hladnije, te je na konti-nentu od 11. ožujka mjestimice bilo slabog mraza, i to ne samo u gorju.

Greben anticiklone je oslabio, a duž Sredozemlja se premještala ciklona. Središte ciklone je bilo južnije od Hrvatske, ali je ipak u visinskoj cirkulaciji povremeno pritjecao vlažan zrak. Od 12. ožujka je ponovno jačao greben anticiklone sa sjevera, te sjeverozapada konti-nenta. Uslijed razlika u tlaku zraka bura na Jadranu je ponovno prolazno pojačala. Posvuda je bilo sunčano, a osobito ujutro svježe.

Od 15. do 19. ožujka je bilo barem djelomice sunčano, te uglavnom bez kiše i postupno toplije.

Prizemno je bilo polje sniženog ili srednjeg izjed-načenog tlaka zraka, a atmosferske fronte su se svojom glavninom premještale sjevernije od naše zemlje. Po-

Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 20. ožujka 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 20. ožujka 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

8

BILTEN 03 / 2017

vremeno je bilo više oblaka, osobito u unutrašnjosti, a tek ponegdje i malo kiše. Vjetar je bio većinom slab i umjeren, ponajprije u gorju i jak jugozapadni i južni, a na Jadranu je bilo juga. Postupno je po visini pritjecao topliji zrak, te je potkraj razdoblja maksimalna tempe-ratura zraka bila uglavnom od 13 do 18°C. Ujutro je u kontinentalnom dijelu ponegdje bilo slabog mraza, ali je do kraja razdoblja i minimalna temperatura bila osjetno viša.

Između 20. i 25. ožujka je bilo iznadprosječno toplo s maksimalnom temperaturom zraka uglav-nom od 17 do 23°C. Bilo je djelomice i pretežno sunčano, te uglavnom bez kiše.

Prizemno je bilo polje srednjeg izjednačenog ili malo povišenog tlaka zraka, a po visini je s juga pri-tjecao topao zrak. Bilo je djelomice ili pretežno sunča-no, povremeno s umjerenom naoblakom, te južnim i jugozapadnim, a potkraj razdoblja i sjeveroiszočnim i sjeverozapadnim vjetrom. Malo kiše je bilo tek poneg-dje. Mjestimične jutarnje magle je bilo i na sjevernom Jadranu.

Posebno je zanimljiva pojava magle 24. i 25. ožujka na Jadranu, primjerice na dubrovačkom području.

U nedjelju 26. ožujka je s premještanjem slabo izražene atmosferske fronte bilo promjenljive nao-blake i ponegdje kiše, a u gorskoj Hrvatskoj je uz zahlađenje bilo kratkotrajne susnježice i snijega. Na Jadranu je zapuhala umjerena i jaka bura, te sjevero-zapadnjak, mjestimice i s olujnim udarima. Uslijed pritjecanja hladnijeg zraka po visini, temperatura zraka je bila primjerenija dobu godine.

Zatim je između 27. i 31. ožujka bilo djelomi-ce ili pretežno sunčano te uglavnom suho. Ujutro je

u unutrašnjosti mjestimice bilo slabog mraza, ali je postupno bilo sve toplije, te je potkraj razdoblja bilo izbadprosječno toplo s maksimalnom temperaturom zraka uglavnom od 17 do 24°C.

Sa zapada kontinenta jačao je ogranak anticiklone, pa je prizemno na vrijeme u našoj zemlji utjecalo polje povišenog tlaka zraka. Po visini je s juga počeo pritjecati sve topliji zrak. Bura na Jadranu je oslabila, a jutarnja i dnevna temperatura zraka su bile sve više, te je osobito potkraj razdoblja bilo toplije od prosjeka za doba godi-ne.

Početak proljeća je obilježen sunčanim i toplim vremenom, a iznadprosječno toplo vrijeme nastavilo se do kraja mjeseca. U ožujku je uslijed prevladavajućeg

Slika 5. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 10. ožujka 2017. godine u 12.00 UTC

(izvor EUMETSAT)

Slika 4. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 31. ožujka 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 31. ožujka 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

9

BILTEN 03 / 2017

utjecaja polja povišenog tlaka zraka zabilježen manjak oborine.

Slike 1, 2, 3 i 4 pokazuju ptizemnu i visinsku (AT 500 hPa) sinoptičku situaciju 20. i 31. ožujka 2017. godine, kada je nad područjem Hrvatske bilo iznad-prosječno toplo (izvor Njemačka mereorološka služ-ba-DWD).

Slika 5 je satelitska snimka oblaka u vidljivom di-jelu spektra 10. ožujka 2017. U 12 UTC kada je u našu zemlju dospjela manja količina vlažnog zraka (izvor EUMETSAT).

Klimatološka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Srednja mjesečna temperatura zraka za ožujak 2017. bila je viša od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) na svim analiziranim postajama. Temperaturne anomalije nalazile su se u rasponu od 2.0°C (Komi-ža) do 4.8°C (Parg). Usporedba s raspoloživim nizom postaje Dubrovnik je pokazala da je srednja mjesečna temperatura zraka za ožujak 2017. najviša vrijednost srednje mjesečne temperature zraka za ožujak od kada postoje meteorološka motrenja na toj postaji (tablica 1). U skladu sa standardnom operativnom praksom na Dr-žavnom hidrometeorološkom zavodu provodi se ocjena izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka za po-staje Zagreb-Grič, Rijeka i Split-Marjan. U tablicama 2 i 4 prikazani su dobiveni rezultati za ožujak 2017. za postaje Rijeka i Split-Marjan. Za postaju Zagreb-Grič u ožujku 2017. godine nije bilo rekordnih srednjih dnev-nih temperatura zraka.

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za ožujak 2017. godine opisane su dominan-tnom kategorijom vrlo toplo, dok je samo dio istočne Hrvatske svrstan u kategoriju toplo.

U ožujku 2017. srednje dnevne temperature zraka bile su većinom iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) što je vidljivo iz predznaka temperaturnih ano-malija. Početak ožujka 2017. okarakteriziran je duljim razdobljem pozitivnih anomalija srednje dnevne tempe-rature zraka i to je razdoblje trajalo od 10 dana (Ogulin i Split-Marjan) do 31 dan (Rijeka). Razdoblje negativ-

nih anaomalija bilo je kratkotrajno i trajalo je svega par dana u cijelom mjesecu.

Tijekom ožujka 2017. najveća pozitivna odstupa-nja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na vi-šegodišnji prosjek kretala su se od 7.9°C (Split-Marjan, 30. ožujka) do 10.6°C (Zagreb-Maksimir, 20. ožujka). Najveće negativno odstupanje srednje dnevne tempe-rature zraka zabilježeno na postaji Ogulin (26. ožujka) kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 4.2°C niža od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.).

Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u ožujku 2017. kretala se u rasponu od 5.4°C na Za-vižanu do 18.2°C u Kninu. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne maksimalne temperature zraka bile su više od prosjeka, a odstupanja su se kretala od 2.7°C (Komiža) do 6.4°C (Ogulin). Ap-solutni temperaturni maksimumi su se kretali između 12.3°C (Zavižan, 31. ožujka) i 26.8°C (Dubrovnik, 30. ožujka).

Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u ožujku 2017. bile su u rasponu od -1.4°C na Zavižanu do 11.5°C u Dubrovniku. Srednje mjesečne minimal-ne temperature zraka bile su iznad prosjeka (1961. – 1990.), a anomalije srednje mjesečne minimalne tem-perature zraka za ožujak 2017. su se kretale od 1.2°C u Daruvaru do 3.8°C u Bjelovaru. Apsolutni temperatur-ni minimumi nalazili su se u rasponu od -7.3°C na Za-vižanu (13. ožujka) do 8.3°C u Dubrovniku (2. ožujka).

Analiza količina oborine za ožujak 2017. koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine bile većinom ispod višegodišnjeg prosjeka. Usporedba s više-godišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za ožujak 2017. godine nalaze u rasponu od 29% višego-

Tablica 1. Usporedba srednje mjesečne temperature zraka za ožujak 2017. s raspoloživim nizom (1961. – 2016.)

postaje Dubrovnik.

Srednja mjesečna temperatura zraka (°C), Dubrovniksrednja mjesečna temperatura zraka (°C), ožujak 2017. 14.1°C

raspoloživi niz (1961. – 2016.) 14.0 ožujak 2001.

Tablica 2. Rekordno topli dani u ožujku 2017. za postaju Rijeka.

Rekordno topli dani, Rijeka, ožujak 2017.29.3. 30.3.

srednja dnevna temperatura zraka (°C) za razmatrane dane, ožujak 2017. 18.1 18.9

raspoloživi niz (1948. – 2016.) 15.6 1981.

16.0 1981.

10

BILTEN 03 / 2017

PERCENTILIekstremno hladno <2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo >98

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Zadar

Gospić

Zavižan

PorečPazin Rijeka

Parg

Ogulin

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

Sisak Daruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Šibenik

Split

Hvar

Komiža

LastovoDubrovnik

3.8

954.5

974.1

96 2.5

86

3.4

923.4

94

3.5

944.0

95

3.7

98

3.2

9798 4.0

97 3.8

94 3.9

952.9

972.6

963.4

952.6

93 2.9

95

2.5

962.0

932.6

97

3.0

98

M. Lošinj

Senj

4.8

2.9

98

Slika 6. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec OŽUJAK 2017. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 7. Mjesečne količine oborine izražene u (%) za mjesec OŽUJAK 2017. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

PERCENTILIekstremno sušno <2vrlo sušno 2 - 9sušno 9 - 25normalno 25 - 75kišno 75 - 91vrlo kišno 91 - 98ekstremno kišno >98

Zadar

Gospić

Zavižan

M. Lošinj

Poreč

PazinRijeka

Parg

Ogulin

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Šibenik

Split

229

148

6 86

43

152

82102

57

83

35

57

1253

8

44

1449

17

1591

49 70

26 91

48100

5559

2865

3366

30 90

51

42

Senj

49

11

11

BILTEN 03 / 2017

Slika 8. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za OŽUJAK 2017. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)

12

BILTEN 03 / 2017

Slika 9. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961. − 1990. za OŽUJAK 2017. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

13

BILTEN 03 / 2017

dišnjeg prosjeka za postaju Zagreb-Grič (14.7 mm) do 152% tog prosjeka u Osijeku (67.6 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za ožujak 2017. opi-sane su sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (šire područje Zagreba), vrlo sušno (dio sjeverne i sjeveroza-padne Hrvatske), sušno (dio središnje Hrvatske te dio

sjevernog i južnog Jadrana), kišno (šire područje Osije-ka) i normalno (preostali dio Hrvatske).

Najveća dnevna količina oborine u ožujku 2017. izmjerena je 7. ožujka u Malom Lošinju (37.7 mm), dok je postaja Zavižan imala najveću mjesečnu količinu oborine (107.5 mm) za ožujak 2017. godine.

Broj dana sa snježnim pokrivačem ≥ 1 cm u ožuj-ku 2017. nalazio se u rasponu od 2 dana (Parg) do 31 dan (Zavižan). Maksimalna visina snijega izmjerena je na Zavižanu (115 cm), slijedi Puntijarka (10 cm) i Parg (5 cm).

Ožujak 2017. okarakteriziran je negativnim vrijed-nostima srednje mjesečne naoblake i pozitivnim ano-malijama broja sati sijanja Sunca. Mjesečne sume sijanja Sunca za ožujak 2017. bile su u rasponu od 164.9 sati u Slavonskom Brodu do 264.3 sata u Lastovu.

Tablica 4. Rekordno topli dani u ožujku 2017. za postaju Split-Marjan.

Rekordno topli dani, Split-Marjan, ožujak 2017. . 30. 3.srednja dnevna temperatura zraka (°C) dana 30. ožujka 2017 20.4°C

raspoloživi niz (1948. – 2016.) 17.6 1981.

Tablica 3. Rekordne vrijednosti temperature zraka za ožujak tj. najviša temperatura zraka za ožujak 2017. godine koja je premaši-la dosadašnji apsolutni maksimimum prema raspoloživom nizu promatrane postaje. Analiza se zasniva na podacima glavnih me-teoroloških postaja i klimatološke postaje Poreč na kojima se zasniva ocjena klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj. Rekordne

vrijednosti temperature zraka posebno su istaknute crvenom bojom dok simbol * označava nepotpuni niz podataka.

Postaja Raspoloživi nizDosadašnji apsolutni

maksimum

Datum kada je postignut

Rekordne vrijednosti temperature zraka u

ožujku 2017.

Datum kada je izmjerena najviša temperatura zraka

u ožujku 2017.Dubrovnik 1961. – 2016. 23.0 26.3.1977.* 26.8 30.3.Hvar 1858. – 2016. 24.0 26.3.2012.* 24.5 30.3.Lastovo 1948. –2016. 22.0 30.3.1952.* 22.5 30.3.Mali Lošinj 1961. – 2016. 23.3 31.3.1981. 23.5 30.3.Poreč 1981. – 2016. 21.6 31.3.1981.* 23.5 30.3.Rijeka 1948. –2016. 24.0 21.3.1990. 25.0 29.3.Senj 1948. –2016. 25.4 21.3.1990.* 25.9 29.3.Split-Marjan 1948. –2016. 23.2 23.3.1977. 24.3 30.3.

t t-+σ t

-+2σ

t-

t--σ

t--2σ

Slika 10. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za OŽUJAK 2017. godineu usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

14

BILTEN 03 / 2017

Praćenje kišnih i sušnih uvjetamr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali

U ožujku 2017. godine sušni i kišni uvjeti na dnev-noj skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani su praće-njem kumulativne količine oborine od početka do kraja ožujka i uspoređene su s teorijskim percentilima, izraču-natim pomoću srednjih mjesečnih vrijednosti količine oborine za ožujak, iz 40-godišnjeg razdoblja (1961.-2000.). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih i kiš-nih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, manjom i većom od 1 mm.

U istočnoj Hrvatskoj su početkom ožujka, prema kumulativnoj količini oborine, prevladavale kišne prili-ke (percentil 75 do 91), a do polovice mjeseca je zabilje-žena ekstremno velika količina oborine (percentil > 98) za to razdoblje. Na području Slavonskog Broda je zabi-lježeno šestodnevno kišno razdoblje. U drugoj polovici ožujka nije bilo oborine, ali su i dalje, prema kumula-tivnoj količini oborine, prevladale vrlo kišne (percentil

91 do 98) odnosno kišne prilike, a u Slavonskom Brodu je ukupna količina oborine za ožujak bila u granicama normale. Na postajama sjeverozapadne Hrvatske su se u prvoj dekadi izmijenile vrlo kišne s kišnim prilikama, potom su prevladavale normalne, a u zadnjoj dekadi sušne (percentil 9 do 25) i vrlo sušne (percentil 2 do 9) prilike. Na postaji Zagreb Grič sušne prilike započele su sredinom ožujka, a u zadnjoj dekadi prevladavale su vrlo sušne prilike, da bi u konačnici ukupna količina oborine u ožujku bila ekstremno niska (percentil < 2). Na području Siska su se kišne prilike izmjenjivale s vrlo kišnim prilikama u prve dvije dekade, a na području Karlovca se to događalo u prvoj polovici ožujka. Do kra-ja mjeseca na tim postajama su prevladavale normalne oborinske prilike. Količina oborine veća od 1 mm nije zabilježena na kontinentalnim postajama tijekom druge dvije dekade ožujka. Točnije, sušno razdoblje trajalo je od 18 dana (Osijek) do 24 dana (Zagreb i Karlovac).

Na postajama gorske Hrvatske su se tijekom prve polovice ožujka izmjenjivale kišne s vrlo kišnim prilika-ma, a u Lici su se kišne prilike nastavile do kraja druge dekade ožujka. Potom su prevladavale normalne obo-rinske prilike koje su u Gorskom kotaru u zadnjoj pen-

Slika 11. Kumulativne količine oborine (mm) u OŽUJKU 2017., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.

sušnovrlo sušno normalno kišno vrlo kišno

15

BILTEN 03 / 2017

Slika 12. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u OŽUJKU 2017.

16

BILTEN 03 / 2017

tadi ožujka prešle u sušne. Tomu je pridonio dugi sušni slijed od 23 do 24 dana koji je u Gospiću i na Zavižanu prekinut jednim danom s dnevnom količinom oborine većom od 1 mm, pa je na te dvije postaje najdulji sušni slijed trajao po 18 dana.

Na jadranskim postajama je također zabilježeno dugo sušno razdoblje koje je započelo početkom druge dekade ožujka i potrajalo do kraja mjeseca. Na pojedi-nim postajama (Mali Lošinj, Zadar i Dubrovnik) sušno razdoblje prekinuto je jednim kišnim danom. U Rijeci je zabilježen najdulji sušni slijed u trajanju od 24 dana. Ipak, prema kumulativnoj količini oborine, na Jadranu su u prvoj polovici ožujka prevladavale kišne prilike koje su se na području Splita i Hvara nastavile do kraja druge dekade. Međutim, na području Senja i Malog Lošinja su u prvoj polovici mjeseca, zbog 4 i 3 dnevnog kišnog radoblja, prevladale vrlo kišne prilike koje se se do kra-ja druge dekade nastavile kao kišne. Do kraja mjeseca ukupna količina oborine bila je u granicama normale na svim postajama, osim u Dubrovniku, gdje su tijekom zadnje pentade ožujka prevladale sušne prilike.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U ožujku 2017. godine zabilježeni su umjereno sušni uvjeti u Bjelovaru, Križevcima, Ogulinu, Varaždi-nu i Zagreb Maksimiru (SPI1; -1.13, -1.12, -1.10, -1.44 i -1.44). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Malom Lošinju, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Za-dru i Zavižanu (SPI1; -0.13, -0.91, 0.11, 0.17, -0.81, -0.31, 0.30, -0.94, -0.54, -0.60, 0.12, -0.15, 0.31, 0.26, -0.25, -0.39 i -0.49). Umjereno kišni uvjeti prevladali su jedino u Osijeku (SPI1; 1.11).

Na 3-mjesečnoj vremenskoj skali umjereno sušni uvjeti bili su u Bjelovaru (SPI3; -1.03). Oborinski uvjeti u granicama normale bili su u Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Va-raždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI3; 0.27, -0.36, 0.05, -0.21, -0.38, 0.33, -0.56, 0.25, -0.04, 0.89, -0.52, 0.52, 0.89, 0.59, 0.26, 0.59, -0.05, 0.20, -0.30, 0.32, -0.63 i -0.09).

Umjereno sušni uvjeti na 6-mjesečnoj vremenskoj skali zabilježeni su u Bjelovaru (SPI6; -1.39). Oborin-ski uvjeti u granicama normale bili su u Daruvaru, Du-brovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevci-ma, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibe-niku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI6; -0.45, -0.77, -0.15, -0.95, -0.39, -0.64, -0.54, -0.06, -0.30, -0.03, 0.04, 0.77, 0.08, -0.14, -0.14,

-0.51, 0.58, -0.39, -0.83, -0.55 i -0.88). Umjereno kišni uvjeti prevladavali su u Rijeci (SPI6; 1.44).

Na 12-mjesečnoj vremenskoj skali umjereno sušni uvjeti bili su u Bjelovaru, Hvaru, Split Marjanu i Zagreb Maksimiru (SPI12; -1.32, -1.46, -1.25 i -1.01). Obo-rinski uvjeti u granicama normale bili su u Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru i Za-vižanu (SPI12; -0.50, -0.61, -0.30, -0.56, -0.46, -0.42, 0.03, -0.16, 0.41, -0.63, -0.30, -0.13, 0.11, 0.17, -0.88, -0.88 i -0.70). Umjereno kišni uvjeti prevladavali su u Pazinu i Rijeci (SPI12; 1.13 i 1.03).

Na 24-mjesečnoj vremenskoj skali vrlo sušni uvje-ti prevladavali su u Pargu (SPI24; -1.68), a umjereno sušni uvjeti na Hvaru (SPI24; -1.40). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Se-nju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Va-raždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI24; -0.82, 0.00, -0.98, 0.04, 0.66, 0.15, -0.13, 0.01, 0.02, 0.65, 0.37, 0.39, -0.19, 0.41, -0.47, 0.80, 0.12, -0.26, -0.06 i -0.50). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Sisku (SPI24; 1.25).

Na 48-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti unutar granica normale zabilježeni su u Dubrovniku, Hvaru, Kninu, Malom Lošinju, Pargu, Pazinu, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu i Zavižanu (SPI48; 0.63, 0.88, 0.84, 0.96, 0.38, 0.82, 0.35, 0.86, 0.68 i 0.51). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Bjelova-ru, Daruvaru, Gospiću, Ogulinu, Osijeku, Rijeci i Za-dru (SPI48; 1.38, 1.40, 1.11, 1.12, 1.34, 1.12 i 1.25). Vrlo kišni uvjeti su bili u Varaždinu i Zagreb Maksimiru (SPI48; 1.89 i 1.71), a ekstremno kišni uvjeti u Karlov-cu, Križevcima i Sisku (SPI48; 2.11, 2.85 i 3.35).

Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata je do-stupno na: www.meteo.hr.

Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno 1.5 − 1.99 vrlo kišno 1.0 − 1.49 umjereno kišno -0.99 − 0.99 u granicama normale -1.0 − -1.49 umjereno suho -1.5 − -1.99 vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho

Temperatura moramag. inž. Ružica Popović

Srednje mjesečne temperature površinskog sloja mora u ožujku mjesecu 2017. godine započele su vri-

17

BILTEN 03 / 2017

Slika 13. Srednje dnevne temperature mora (°C) za OŽUJAK 2017. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za višegodišnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

18

BILTEN 03 / 2017

Slika 14. Srednje dnevne temperature mora (°C) za OŽUJAK 2017. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ)

t− t− (σ) t− 2(σ)

temperatura mora t− + (σ) t− + 2(σ)

19

BILTEN 03 / 2017

jednostima od oko 11.3°C u Senju do 14.7°C u Ko-miži. Prema kraju mjeseca trend porasta temperature mora iznosio je od 1.0°C do čak 4.0°C. Uspoređujući te vrijednosti s vrijednostima višegodišnjih prosjeka na naznačenim lokacijama uočavaju se pozitivna odstupa-nja na cijelom promatranom području, što je u skladu s visokim temperaturama zraka i njihovom utjecaju na površinsku temperaturu mora u proteklom periodu. Po-zitivna odstupanja od višegodišnjeg prosjeka iznosila su od 0.5 °C do 1.5 °C.

Sredinom treće dekade uočen je na mjernoj postaji Rab izrazitiji porast temperature mora, koji je vidljiv i na ostalim mjernim postajama. Takav trend porasta na-stavio se i prema kraju mjeseca.

Analiza ekstrema temperatura površinskog sloja mora pokazuje da je raspon između minimalne i mak-simalne vrijednosti iznosio najmanje u Komiži (1.6°C), dok je najviše iznosio na mjernoj postaji Rab (4.5°C).

Vrijednosti kretanja površinske temperature mora prikazane su u tablici 5.

Maksimalna terminska vrijednost temperatura površinskog sloja mora za mjesec ožujak 2017. godine zabilježena je u Splitu i iznosila je 16.0°C. Najniža ter-minska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatura mora zabilježena u Senju i iznosila je 12.3°C. Raspon maksimalnih terminskih vrijednosti temperatura povr-šinskog sloja mora je iznosio 3.7°C.

Minimalna terminska vrijednost temperatura po-vršinskog sloja mora u promatranom razdoblju zabilje-žena je u Rabu i iznosila je 10.0°C, što je 1.1°C više nego proteklog mjeseca. Najviša terminska vrijednost minimalnih dnevnih temperatura mora zabilježena je u Komiži i iznosila je 14.1°C. Raspon minimalnih ter-minskih vrijednosti površinskog sloja mora je iznosio 4.1°C.

Prema gore nevedenim analizama gledajući mje-sec u cjelini, srednje mjesečne površinske temperature mora u ožujku 2017. godine na svim mjernim posta-

jama istočne obale Jadrana bile su više od višegodišnjeg prosjeka.

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vodeTomislava Bošnjak, inž.

Na analiziranim vodotocima u ožujku nije bilo značajnijih hidroloških događanja. Nešto viši vodosta-ji s povećanom vodnošću zabilježeni su na toku rijeke Save, dok je na Kupi, Dravi i Dunavu zabilježena vod-nost niža od prosjeka za ožujak u odnosu na prosječne vrijednosti za ožujak u razdoblju obrade 1961.-2015.

Na gornjem dijelu toka Save vodostaj je nakon po-četnog porasta, kroz cijeli mjesec lagano opadao i većim dijelom kretao se unutar granica niskih voda. Na tom dijelu toka vodnost je bila ispod prosječnih vrijednosti za ožujak s deficitom otjecanja oko 25%. Viši vodostaji zabilježeni su na srednjem i donjem dijelu toka gdje je do početka druge dekade vrh vodnog vala dosegao ra-zine unutar granica srednje visokih voda. Prema kraju mjeseca vodostaj je kontinuirano opadao i krajem mje-seca kada su zabilježene najniže mjesečne vrijednosti vodostaja kretao se unutar granica srednje niskih voda. Vodnost na tom nizvodnijem dijelu toka bila je malo iznad prosjeka za ožujak, sa suficitom otjecanja do 15%.

Na Dravi su zabilježene oscilacije vodostaja tije-kom cijelog mjeseca. Na gornjem i srednjem dijelu toka te oscilacije kretale su se unutar granica niskih voda. Na donjem dijelu toka, od Osijeka do ušća Drave u Dunav te oscilacije bile su nešto izraženije i kretanje vodosta-ja bilo je unutar granica srednje niskih voda. Vodnost je bila ispod prosjeka za ožujak, tako da je zabilježen deficit otjecanja od oko 30%. Na Dunavu su bili ne-što viši vodostaji s oscilacijama tijekom cijelog mjeseca. Kretanje vodostaja bilo je unutar granica srednje niskih i srednjih voda.

TEMPERATURA MORA (°C)

OŽUJAK 2017.

TMsrmj(°C)

TMsr višeg(°C)

Odstupanje od višegod.

prosjeka(°C)

TMmin mj(°C)

TMmax mj(°C)

Trend promje-ne tm prema

kraju mjeseca (°C)

Senj 11,3 10,5 + 0,8 10,3 12,3 2,0 Rab 11,7 11,2 + 0,5 10,0 14,5 4,5 Šibenik 13,8 13,0 + 0,8 12,0 15,5 3,5 Split 13,4 12,1 + 0,7 12,0 16,0 4,0 Hvar 14,4 12,9 + 1,5 13,6 15,7 2,1 Komiža 14,7 14,2 + 0,5 14,1 15,7 1,6

Tablica 5. Srednje mjesečne, srednje višegodišnje te minimalne i maksimalne temperature mora (TM) na mjernim postajama duž istočne obale Jadrana u OŽUJKU 2017. godine

20

BILTEN 03 / 2017

Slika 15x. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijekau OŽUJKU 2017.

Slika 16. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijekau OŽUJKU 2017.

21

BILTEN 03 / 2017

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 17. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u OŽUJKU 2017. s primjerom pripadajućihkarakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2015.

Qmin ožujak 2017. ožujak 1961. − 2015.

Qsred ožujak 2017. ožujak 1961. − 2015.

Qmaks ožujak 2017. ožujak 1961. − 2015.

22

BILTEN 03 / 2017

Na Kupi su tijekom prve dekade mjeseca zabilježe-ne oscilacije vodostaja koje su se kretale unutar granica srednje niskih voda. Već početkom druge dekade mjese-ca vodostaji su počeli opadati i taj trend potrajao je do kraja mjeseca. Vodostaji su se u tom razdoblju kretali unutar granica niskih voda. Na Kupi je zabilježena ma-lovodnost s deficitom otjecanja oko 35%.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mi-nimalnih protoka u ožujku u razdoblju 1961. – 2015.

Srednji protoci bili su na Savi veći, a na Kupi i Dra-vi manji od prosječnih protoka u ožujku u razdoblju 1961. – 2015.

Maksimalni protoci bili su na Savi veći, a na Kupi i Dravi manji od srednjih maksimalnih protoka u ožujku u razdoblju 1961. – 2015.

Podzemne vodeIvan Bertović, prof.

Mjerne stanice zagrebačkog aluvijalnog područja, Borovje i Mičevec, su tijekom prve dekade mjeseca za-bilježile rastući trend kretanja razine podzemne vode, te su na završetku tog perioda obje mjerne stanice evi-dentirale svoje maksimalne mjesečne vodostaje. U dru-

Rijeka Postajaožujak 2017. ožujak 1961. − 2015.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 117 31.03. 72,1 167 353Jasenovac 432 31.03. 187 564 1481Slavonski Brod - - 238 796 1864Županja 785 31.03. 326 969 2309

KupaKamanje 16,8 31.03. 9,91 31,0 66,0Jamnička Kiselica - - 23,7 87,9 221

Mura Mursko Središće 64,9 16.03. 50,2 85,5 149

DravaBotovo 199 16.03. 116 218 506Donji Miholjac 248 21.03. 195 306 583

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 251 91,9 345 776Jasenovac 1000 305 974 1995Slavonski Brod - 371 1306 2335Županja 1753 456 1521 2751

KupaKamanje 62,1 18,8 94,8 241Jamnička Kiselica - 74,7 242 539

Mura Mursko Središće 88,5 75,2 140 249

DravaBotovo 294 217 415 761Donji Miholjac 321 278 440 819

Qmax nQmax sQmax vQmax

Sava

Zagreb 792 01.03. 176 921 2139Jasenovac 1831 09.03. 478 1499 2390Slavonski Brod - - 732 1908 3254Županja 3015 10.03. 900 2189 3841

KupaKamanje 346 01.03. 43,9 400 874Jamnička Kiselica 410 02.03. 169 563 1080

Mura Mursko Središće 144 21.03. 111 290 720

DravaBotovo 396 21.03. 416 766 1682Donji Miholjac 424 09.03. 341 695 1577

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred = najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks = najmanji srednji protok u razdoblju sQmaks = srednji srednji protok u razdobljuvQmaks = najveći srednji protok u razdoblju

Tablica 6. Minimalni, srednji i maksimalni protok za OŽUJAK 2017. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2015.

23

BILTEN 03 / 2017

Slika 18. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za OŽUJAK 2017. godine na području Save-Mičevec,Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

24

BILTEN 03 / 2017

goj i trećoj dekadi mjeseca se odvijao kontinuirani pad vodostaja, pa su minimalne mjesečne vrijednosti obiju mjernih stanica zabilježene na kraju mjeseca. Razlika između ekstremnih mjesečnih vrijednosti je za Borovje iznosila 56 cm, a za Mičevec 45 cm. Vrijednosti mini-malnih, srednjih i maksimalnih vodostaja bile su niže

od prosječnih vrijednosti u ožujku za razdoblje obrade podataka od 1990. – 2014. godine.

Mjerne stanice dravskog aluvijalnog područja, Gornji Miholjac, Gornja Šuma i Čađavica su tijekom mjeseca zabilježile vrlo slabu dinamiku razine podze-mnih voda za koju je znakovita vrlo mala razlika iz-

Područje PostajaOŽUJAK 2017. OŽUJAK 1988. − 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,35 20.03. 115,06 115,57 116,31Gornja Šuma 115,92 30.03. 115,24 115,97 116,67Gornji Miholjac 105,23 29.03. 103,12 104,81 105,86Čađavica 97,83 31.03. 96,23 97,55 98,24

SV SVmin SVsr SVmaksRepaš 115,39 115,15 115,66 116,43Gornja Šuma 115,98 115,29 116,06 116,80Gornji Miholjac 105,28 103,16 104,88 105,89Čađavica 98,02 96,34 97,68 98,47

VV dan VVmin VVsr VVmaksRepaš 115,44 09.03. 115,18 115,80 116,83Gornja Šuma 116,03 03.03. 115,33 116,22 117,69Gornji Miholjac 105,32 11.03. 103,21 104,95 105,93Čađavica 98,25 09.03. 96,45 97,83 98,79

Tablica 8. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u OŽUJKU 2017. na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

Područje PostajaOŽUJAK 2017. OŽUJAK 1990. − 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb Borovje 103,50 31.03. 102,67 104,17 105,67Zagreb Mičevec 101,03 31.03. 100,15 101,80 103,07

SV SVmin SVsr SVmaksZagreb Borovje 103,79 102,76 104,48 105,90Zagreb Mičevec 101,27 100,26 102,06 103,41

VV dan VVmin VVsr VVmaksZagreb Borovje 104,06 07.03. 102,87 104,86 106,70Zagreb Mičevec 101,48 07.03. 100,38 102,37 104,12

Tablica 7. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode u OŽUJKU 2017. na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

25

BILTEN 03 / 2017

među mjesečnih ekstremnih vodostaja. Ta razlika je u Gornjem Miholjcu i Repašu iznosila 9 cm, a u Gornjoj Šumi 11 cm. Mjerna stanica u Čađavici je za razliku od prethodno spomenutih tijekom ožujka zabilježila di-namičnije kretanje razine podzemne vode sa razlikom između ekstremnih mjesečnih vodostaja od 42 cm. Na većini mjernih mjesta su maksimalni mjesečni vodosta-ji evidentirani krajem prve trećine i početkom druge trećine mjeseca, dok su minimalni mjesečni vodostaji registrirani uglavnom krajem mjeseca. Vrijednosti mi-nimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja mjernih stanica Repaš i Gornja Šuma su bile niže od prosječnih vrijednosti, za razliku od mjernih stanica Čađavica i Gornji Miholjac kod kojih su navedene vri-jednosti bile više od prosječnih vrijednosti u ožujku za razdoblje obrade podataka od 1988. – 2014. godine.

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristikeDomagoj Mihajlović, dipl. inž.

Visine sloja miješanja tijekom ožujka 2017. na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 19. Na osnovi proračuna

vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja u Zagrebu i Zadru bila najveća 11. i 5. ožujka (2073 m i 1442 m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja miješa-nja u terminu 12 UTC proračunata je 10. ožujka (2819 m i 3072 m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu je iznosila 409 m, a u Zadru 246 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja iznosila je 1313 m (Zagreb) i 1377 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je umjereno labilan, neutralan i umjereno stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s česti-nom 50%, 7%, 4%, 32% i 11%, tablica 9). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D (18%, 40%, 21% i 21%). Na postaji Zadar je tije-kom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio neutra-lan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 39%, 14%, 36% i 11%). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (18%, 36%, 21% i 25%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (22 slučaja; 44%), prizemne inverzije (22 slučaja; 44%), podignute inverzije (4 slučaja; 8%) i situacije bez pri-

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 2 4 5 12prizemna 22 44 0 0podignuta 4 8 4 10visinska 22 44 32 78

ZADAR

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 2 8 4 12prizemna 0 0 0 0podignuta 4 16 4 12visinska 19 76 26 76

Tablica 10. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebui Zadru za OŽUJAK 2017. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %A – jako labilno 0 0 5 18B – umjereno labilno 0 0 11 40C malo labilno 0 0 6 21D neutralno 14 50 6 21E malo stabilno 2 7 0 0F umjereno stabilno 9 32 0 0G jako stabilno 3 11 0 0

ZADAR

Sloj inverzijenoć dan

N % N %A – jako labilno 0 0 5 18B – umjereno labilno 0 0 10 36C malo labilno 0 0 6 21D neutralno 11 39 7 25E malo stabilno 4 14 0 0F umjereno stabilno 10 36 0 0G jako stabilno 3 11 0 0

Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za OŽUJAK 2017. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

26

BILTEN 03 / 2017

zemne inverzije (2 slučaja; 4%). U terminu 12 UTC zabilježena su 32 slučaja s visinskom inverzijom (78%), 4 slučaja s podignutom inverzijom (10%) i 5 slučaja bez inverzije (12%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (19 slučajeva, 76%), podignute inver-zije (4 slučaja; 16%) i 2 slučaja bez inverzije (8%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 26 slučaja s visinskom inverzijom (76%), 4 slučaja s podignutom inverzijom (12%) i 4 slučaja bez inverzije (12%).

Kakvoća zrakaMarko Marić, dipl. inž.

Mjerenja na automatskoj mjernoj postaji-Mirogojska 16, Zagreb

Na postaji u Mirogojskoj cesti 16, prati se koncen-tracija sljedećih polutanata u zraku: NO, NO2, CO, SO2, O3.

Tijekom ožujka 2017. godine satne vrijednosti NO2 tri puta su prekoračile donji prag procjene (DPP) i kretale su se od min. 0.04 µg/m3 do max. 106.07 µg/m3, dok je srednja mjesečna koncentracija iznosila 24.5 µg/m3. Najviše dnevne osmosatne srednje vrijed-nosti prizemnog ozona (O3) bile su u sve dane mjeseca ožujka ispod ciljne vrijednosti od 120 µg/m3, osim dana 18.03.2017. kada je izmjerena najviša dnevna osmosat-na srednja vrijednost prizemnog ozona (O3) iznosila 138.8 µg/m3. Time je u mjesecu ožujku prvi puta ove godine zabilježeno prekoračenje ciljne vrijednosti. Veće koncentracije prizemnog ozona (O3) mogu se očekivati u ljetnim mjesecima. Satne i dnevne vrijednosti sumpo-rovog dioksida (SO2) i maksimalne dnevne osmosatne srednje vrijednosti ugljikovog monoksida (CO) bile su očekivano dosta niže od svojih graničnih vrijednosti.

Rezultati mjerenja pokazuju da je zrak tijekom ožujka 2017. godine u odnosu na koncentracije duši-kovog dioksida (NO2), sumporovog dioksida (SO2),

Slika 19. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadaru OŽUJKU 2017. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

Slika 20. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti sumporovog dioksida (SO2) i prizemnog ozona (O3) u OŽUJKU 2017.

27

BILTEN 03 / 2017

Tablica 11. Statistička obrada dnevnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za OŽUJAK 2017.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3SO2

μg/m3O3

μg/m3O3 8mμg/m3

CO 8mmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat dana 31 31 31 31 31 31Valjanih izračuna 31 31 28 31 31 31Obuhvat podataka 100 100 90,3 100 100 100Prosjek 10,107 24,484 1,791 64,669 88,896 0,443Granična vrijednost 125 120 10Iznad GV 0 1 0Minimum 2,82 6,58 0,48 33,97 63,78 0,29Maksimum 22,84 44,56 3,6 108,7 138,8 0,69Percentil 98 22,414 42,412 3,281 98,98 124,124 0,636Medijan 8,93 22,54 1,755 66,19 89,19 0,42Donji prag proc. 50Iznad DPP 0Gornji prag proc. 75Iznad GPP 0

Tablica 12. Statistička obrada satnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za OŽUJAK 2017.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3NOX

ppbSO2

μg/m3O3

μg/m3CO

mg/m3O3 8hμg/m3

CO 8hmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat sati 743 743 743 743 743 743 743 743Ispravnih uzoraka 741 741 741 680 739 740 743 743Obuhvat podataka 99,7 99,7 99,7 91,5 99,5 99,6 100 100Prosjek 10,134 24,536 20,917 1,794 64,615 0,313 64,804 0,313Granična vrijednost 200 350Iznad GV 0 0Minimum 0,01 0,04 0,1 0,11 6,42 0,11 17,23 0,13Maksimum 186,49 106,07 204,73 9,16 150,11 1,39 138,8 0,69Percentil 98 83,866 81,75 101,446 5,624 115,745 0,75 106,029 0,58Medijan 4,18 17,85 12,29 1,46 67,64 0,26 66,31 0,29Donji prag proc. 100 5Iznad DPP 3Gornji prag proc. 140 7Iznad GPP 0

Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatora

28

BILTEN 03 / 2017

ugljikovog monoksida (CO) i prizemnog ozona (O3) bio čist ili neznatno onečišćen.

Skraćenice:98 percentil vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmje-

renih vrijednostiMedijan vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih

vrijednostiProsjek aritmetička sredina satnih vrijednosti od 0:00 do

24:00Granična vrijednost (GV) razina onečišćenosti koju treba

postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na teme-lju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti.

Donji prag procjene (DPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti samo tehnika modeliranja ili tehnika objektivne procjene.

Gornji prag procjene (GPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i/ili indikativnih mjerenja.

Napomena: Analizator SO2 bio je u razdoblju od 17.02.2017. do 03.03.2017. na redovnom godiš-njem servisu i umjeravanju.

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

dr. sc. Ksenija Zaninović

Ožujak je u nizinskom kontinentalnom dijelu Hr-vatske bio hladan, u gorskom dijelu vrlo hladan, a na obali svjež. U usporedbi s prosječnim osjetom ugode u

razdoblju 1961. – 1990., u gorskom dijelu Hrvatske je ožujak bio u granicama normale, dok je u ostalim dije-lovima Hrvatske bio topliji od prosjeka.

U prvoj dekadi u nizinskim kontinentalnim dijelo-vima Hrvatske jutra i večeri bili su vrlo hladni, dok je u popodnevnim satima prevladavalo svježe, povremeno i ugodno svježe. U Gospiću su uz vrlo hladna jutra i veče-ri, popodneva obično bila hladna, rjeđe svježa ili ugod-no svježa. U Splitu su jutra i večeri bili hladni ili rjeđe vrlo hladni, dok je u popodnevnim satima prevladavalo svježe ili ugodno svježe, a povremeno čak i ugodno. U ovoj dekadi je osjet ugode bio topliji od prosječnog u svim terminima u Zagrebu, ujutro i navečer u Slavon-skom Brodu, te ujutro u Splitu.

Druga dekada je osjetom ugode u početku bila slič-na prvoj. U drugoj polovici dekade je zatoplilo, pa su u kontinentalnom nizinskom dijelu jutra i večeri bili hladni, a popodneva ugodno svježa, pa čak i ugodna. U gorskom dijelu je uz još uvijek vrlo hladna jutra i večeri u popodnevnim satima bilo ugodno svježe, dok su na obali uz hladna jutra i večeri popodneva bila ugodno sježa ili ugodna. U usporedbi s prosječnim osjetom ugo-de, ova je dekada najvećim dijelom bila u granicama normale, dok su toplija od normale bila popodneva u Zagrebu, večeri u Slavonskom Brodu te popodneva i večeri u Splitu.

U posljednjoj dekadi je još zatoplilo. U Zagrebu i Slavonskom Brodu jura su bila hladna ili vrlo hladna, dok je u popodnevnim satima najčešće bilo ugodno do ugodno toplo. U Gospiću je u jutarnjim satima prevla-davalo vrlo hladno, večeri su bile hladne ili vrlo hlad-ne, dok je u popodnevnim satima najčešće bio ugodno svježe. U Splitu su uz svježa jutra i večeri, popodnenvni sati najčeše bili ugodni ili ugodno topli, a dvaput čak i topli. Ova je dekada najviše odstupala od normalnih

Slika 21. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti dušikovog monoksida (NO), dušikovog dioksida (NO2) i ugljikovog monoksida (CO) u OŽUJKU 2017.

29

BILTEN 03 / 2017

Slika 22. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,Split-Marjan i Gospić za OŽUJAK 2017. godine

vrlo hladno

hladnosvježeugodno svježeugodnougodno toplotoplovrućevrlo vruće

-5048131823293541

PET (°C)

izvanredno hladnije od normaleznatno hladnije od normalehladnije od normalenormalnotoplije od normaleznatno toplije od normaleizvanredno toplije od normale

Odstupanje

Zagreb Slavonski Brod Gospić Split-Marjan

30

BILTEN 03 / 2017

prilika. Topliji od normale bili su svi termini u Zagrebu, popodneva u Slavonskom Brodu, popodneva i večeri u Gospiću te večeri u Splitu. Najviše su odstupala jutra i popodneva u Splitu koji su bili znatno topliji od pro-sječnih.

SUNČEVO ZRAČENJE

Marinko Marelja, dipl. inž.

Globalna ozračenost

Na svim postajama zabilježeno je povećanje global-ne ozračenosti za ožujak 2017. u odnosu na prethodnu godinu, te na razini svih postaja globalna ozračenost nije iznosila manje od 40115.9 J/cm2 koliko je izmjere-no u Osijeku. Najvišu izmjerenu vrijednost u iznosu od 49600.4 J/cm2 imao je Dubrovnik. Na svim postajama najviše ozračenosti bilo je u trećoj, a najmanje u prvoj dekadi.

Srednje dnevne vrijednosti ozračenosti bile su u ras-ponu od 1294.1 J/cm2 u Osijeku do 1600 J/cm2 koliko je bilo u Dubrovniku. Dnevni maksimumi su na svim postajama bili viši od 2000 J/cm2, a bili su u rasponu od zagrebačkih 2037.1 J/cm2 do zadarskih 2252.8 J/cm2.

Difuzna ozračenost

Zadar je sa 11965.4 J/cm2 imao najniži iznos di-fuzne ozračenosti u ožujku 2017. Na ostalim postajama te su vrijednosti bile nešto više (Osijek 13724.8 J/cm2, Rijeka 13876.9 J/cm2, Gospić 13791.2 J/cm2 te Du-brovnik 14004.2 J/cm2), a najveći iznos imao je Split (14511.6 J/cm2).

U Zadru je dnevni srednjak bio najniži i iznosio je 386 J/cm2, dok su srednje dnevne vrijednosti ostalih postaja bile iznad 400 J/cm2, a najveći iznos od 468.1 J/cm2 bio je u Splitu. Dnevni maksimumi bili su u rasponu od 775.6 J/cm2 u Osijeku do 1008.2 J/cm2 u Splitu.

Zbog nedostatka i upitnosti kvalitete dijela po-dataka difuzne ozračenosti, podaci za postaju Zagreb Maksimir nisu uzeti u obzir prilikom analize difuzne ozračenosti.

Udio difuzne komponente u globalnoj bio je u rasponu od 25% (Zadar) do 35% (Osijek). Na ostalim postajama njihov omjer bio je oko 30% (Rijeka 33%, Gospić 32%, Split 29%, Dubrovnik 28%).

Trajanje sijanja Sunca

Samo su dvije postaje u ožujku 2017. bile osunča-ne sa manje od 200 sati (Osijek 169.7 h te Rijeka 196

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZagreb-Maksimir 1312,8 2037,1 242,8 40698,3 8928,9 13030,7 18738,7 0Križevci 1432,8 2181,1 290,2 44416,8 10238,7 14366 19812,1 0Osijek 1294,1 2148 182,6 40115,9 8287,3 12557,7 19270,9 2Parg 1426,8 2213 98,5 44231 9904,3 16099 18227,7 0Rijeka 1368,8 2172,8 300 42432,2 9931,4 14684,2 17816,6 0Gospić 1410,7 2208,4 189,9 43731,1 9480,5 14993,1 19257,5 0Zadar 1571,8 2252,8 163,1 48724,8 11169 17040 20515,8 0Split 1596,4 2170,3 169,1 49489 11459,2 16985,8 21044 2Dubrovnik 1600,0 2248,3 92 49600,4 11247,5 17670,4 20682,5 0Zagreb-Maksimir - - - - - - - -Osijek 442,7 775,6 183,4 13724,8 3767,2 5453,8 4503,8 2Rijeka 447,6 950,3 175,3 13876,9 4065,6 5011,3 4800 0Gospić 444,9 830,9 181,6 13791,2 4220,5 5204 4366,7 0Zadar 386,0 833,4 140,1 11965,4 3144,2 4227,5 4593,7 0Split 468,1 1008,2 170,3 14511,6 4140,7 5154,8 5216,1 0Dubrovnik 451,7 932,2 92,1 14004,2 3975,5 5019,5 5009,2 0

(SREDmjesečna srednja dnevna ozračenost, MAKS-mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, MIN-mjesečni minimum dnevne ozrače-nosti, SUMAmjesečna ozračenost, SD1, SD2, SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, NP-nedostajući podaci u satima)

Tablica 13. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – OŽUJAK, 2017.

31

BILTEN 03 / 2017

Slika 23. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti i trajanje sijanja Sunca u OŽUJKU 2017. godine

32

BILTEN 03 / 2017

Slika 24 Ukupna globalna i difuzna ozračenost za OŽUJAK 2016/17. godine (podaci za 2016. godinu preuzeti iz biltena za siječanj 2016 godine.)

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3Zagreb-Maksimir 6,6 11,1 205,3 36,5 68,4 100,4Križevci 6,7 11,1 208,6 44,2 67,8 96,6Osijek 5,5 11 169,7 30,9 41,9 96,9Parg 6,5 11,1 202,8 39,5 75,5 87,8Rijeka 6,3 11,4 196 44,2 67,8 84Gospić 6,7 11,7 206,9 41,5 68,2 97,2Zadar 7,4 11,4 230 55,7 80,1 94,2Split 7,9 11,1 243,6 59,6 83,6 100,4Dubrovnik 7,8 11,4 242,4 55,6 88,7 98,1

Tablica 14. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – OŽUJAK, 2017.

Slika 25 Statistika trajanja sijanja Sunca u OŽUJKU 2017. godine i usporedba sa istim razdobljem 2016. godine

33

BILTEN 03 / 2017

h), dok su Split i Dubrovnik imali više od 240 sati tra-janja sijanja Sunca. Na svim postajama najviše trajanja Sunca bilo je u trećoj, a najmanje u prvoj dekadi.

Dnevni maksimum na većini postaja iznosio je 11-11.4 sati, dok je najveći dnevni maksimum imao Gospić sa 11.7 sati. Dnevne srednje vrijednosti insolacije bile su u rasponu od 5.5 sati u Osijeku do 7.9 sati u Splitu.

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE

mr. sc. Dražen Kaučić

Ovog je mjeseca tlo na 5 cm dubine bilo vrlo toplo u cijeloj Hrvatskoj izuzev u okolici Pazina i Dubrovni-ka, a gdje je bilo ekstremno toplo. Odstupanja srednje mjesečne temperature od višegodišnjeg prosjeka bila su od 2.6°C (Poreč) do 4.5°C (Zagreb).

Tijekom prve dekade mjeseca terminska maksi-malna temperatura tla narasla je u gorskoj Hrvatskoj do 12.2°C (Gospić), istočnoj 14.0°C (Slavonski Brod), zapadnoj 16.1°C (Krapina), Istri 15.5°C (Pazin), a u Dalmaciji do 20.1°C (Zadar). No, u posljednjoj deka-di terminska maksimalna temperatura bila je još i viša. Ona je u Lici i Gorskome kotaru narasla do 18.6°C

(Ogulin), istočnoj Hrvatskoj 21.3°C (Osijek), zapadnoj Hrvatskoj 22.9°C (Križevci), Istri 20.6°C (Poreč), a u Dalmaciji do 26.9°C (Zadar).

Na prostoru istočne i sjeverozapadne Hrvatske naj-veće količine oborine izmjerene su tijekom prve dekade mjeseca. Ukupno je izmjereno u Križevcima i Zagrebu 20 mm, Slavonskome Brodu 50, a u Osijeku 65 mm. I zato, tlo je bilo vrlo vlažno. Obrada tla nije se mogla obavljati. Međutim, u posljednjoj dekadi oborine nije bilo u Osijeku, Daruvaru, Varaždinu, Križevcima i Kra-pini.

Prisjetimo se kako vodna bilanca predstavlja razli-ku između referentne evapotranspiracije i količina efek-tivne oborine. Poznato je da biljka koristi samo jedan dio oborina – efektivnu oborinu, jer dio oborina otječe, a jedan dio se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna evapotranspiracija (Eto) je definirana kao vrijednost evapotranspiracije s određene površine 8 do 15 cm jed-nolično visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokriva-ča, koji potpuno zasjenjuje površinu i ne oskudijeva u vodi. Evapotranspiracija je izračunata po metodi Pen-man-Monteeithu, a efektivne oborine metodom USBR.

Bilanca vode u tlu ovog mjeseca u Osijeku i Za-dru bila je pozitivna samo tijekom prve dekade mjeseca. Tijekom druge i posljednje dekade vrijednosti vodne

PERCENTILIekstremno hladno <2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo >98

Gospić

Poreč Ogulin

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Dubrovnik

1.6

0.61.8

1.5 1.0

1.2

0.4

2.1

1.4

1.9

Pazin2.4

1.9

Zadar2.3

Slika 26 Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5 cm dubine za OŽUJAK 2017.od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

34

BILTEN 03 / 2017

Slika 27. Bilanca vode u tlu, tj. razlika između referentne evapotranspiracije i količina efektivne oborineu OŽUJKU 2017. godine

bilance na promatranim postajama imale su negativan predznak. Vrijedno je istaknuti kako je mjesečna vodna bilanca na sve tri promatrane postaje bila negativnog

predznaka, jer je vrijednost referentne evapotranspiraci-je bila veća od količine efektivne oborine.

35

BILTEN 03 / 2017

KNJIŽNICA DHMZ-Amr. sc. Ivančica Mihovilić

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom ožujka 2017.

Knjige

Od Željezničke kolonije do Ravnica : monografija zagrebačkog kvarta Maksimirska naselja autor i urednik Antonio Jurčev

Zagreb : Palatinum, 2017. (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske), 695 str. : ilustr. (djelomice u bojama ) ; 30 X 30 cm

Monografija koja donosi sveobuhvatan pregled povijesti zagre-bačkog kvarta Maksimirska naselja. Iako povijest naseljavanja poči-nje 1923.g., povijest kvarta počinje s 1788. godinom kada je biskup Maksimilijan Vrhovac počeo uređivati hrastovu šumu i pretvorio je u park. Maksimirski park je najprepoznatljivije područje kvarta, a uz njega su tu još simboli grada poput Zoološkog vrta, nogometnog sta-diona, tvornice slatkiša itd. Opisani su svi važniji događaji iz prošlosti kvarta i međusobne poveznice, a sve je upotpunjeno fotografijama od kojih su neke prvi put objavljene.

Časopisi – strani

International Journal of Meteorology vol.41 (2016) : 9-10.

Časopisi – domaći

Bug (2017) Br. : 4.Hrvatski planinar vol. 109 (2017) : 3.Hrvatska vodoprivreda (2017) : 1-3.Vatrogasni vjesnik (2017) : 3

Obavijest

JSTOR – slobodan pristup e-knjigama

Na bazi JSTOR u otvorenom pristupu dostupno je više od 500 e-knjiga. Naslovi su dani na korištenje pod Creative Commons licencama, slobodni su za preuzimanje i ne sadržavaju DRM ograničenja u pogledu preuzimanja cjelovitog sadržaja kao ni njegovog ispisa.Detaljnije informacije i popis knjiga koje se mogu preuzeti dostupni su na adresi:http://about.jstor.org/open-access?cid=soc_fb_JSTOR

Nova podstranica na Portalu e-izvori: Statistike

Kreirana je podstranica Statistike na Portalu e-izvori na kojoj se mogu pogledati stati-stike korištenja pretplaćenih baza podataka u nacionalnoj licenci za 2016. godinu.

Statistike prikazuju korištenje baza podataka na nacionalnoj razini s ukupnim godiš-njim i mjesečnim prikazom korištenja.

36

BILTEN 03 / 2017

Zanimljivost

Najbolje stranice s besplatnim zvučnim knjigama!

Book Riot, portal za knjige, objavio je zanimljivi članak o 11 mrežnih stranica preko kojih je omogućeno besplatno preuzimanje ili slušanje zvuč-nih knjiga. Pored zvučnih knjiga, dostupne su kratke priče, zbirke pjesama i predstave nastale prema pričama za djecu (Rat i mir, Hamlet, Čarobnjak iz Oza te mnoga druga djela).

Besplatne stranice sa zvučnim knjigama su:

Librivox, Lit2Go, Loyal Books, Mind Webs, Open Culture, Overdrive, PodioBooks, Project Gutenberg, Spo-tify, StoryNory te SYNC.

U snimanju dostupnih sadržaja u većoj su mjeri sudjelovali volonteri na taj način je omogućeno stvaranje no-vih zvučnih knjiga, na nekim od odabranih stranica.

Za one željne znanja još podatak da se zvučne knjige koriste od početka 20. stoljeća i izuma gramofona. Ra-zvojem mrežnih tehnologija njihova popularnost raste.

Za slušanje zvučnih knjiga potrebni su samo uređaj za reproduciranje zvučnih sadržaja, a velika im je prednost jer se u njima može uživati i dok obavljamo druge aktivnosti.

37

BILTEN 03 / 2017

Ožujak 2017.

Suša. Manjak oborina, pa tako i vode za komunalne potrebe osjeća se na otoku Visu, koji ima vlastite izvore pitke vode. Razina otočke akumulacije je za tri metra niža nego u isto vrijeme prošle godine. Izvori vode na Visu ovise o oborinama, a ako ih nema tada je jedino rješenje brod vodonosac.

7. ožujka 2017.

Bura, zapuhala u priobalju. Kod Kraljevice bura je prevrnula teretno vozilo s prikolicom. Na mostu Krk zabilježena je brzina bure 166 km/h. Za sav promet bila je zatvorena Dalmatina od Svetog Roka do Pose-darja, od Maslenice do Zatona, te Jadranska magistrala od Karlobaga do Svete Marije Magdalene. Na ostalim prometnicama podvelebitskog primorja postavljena su ograničenja u prometovanju. Djelomice je bio poreme-ćen i pomorski promet.

Na srednjem Jadranu bura je puhala do 11. ožujka. Na makarskom primorju srednja brzina bure bila je oko

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U OŽUJKU 2017. GODINE

Davor Nikolić, dipl.inž.

90 km/h. Tamo je jedan dan bio u prekidu trajektni promet.

7. i 8. ožujka 2017.

Obilne oborine, pale su u Slavoniji. Palo je mjesti-mice oko 35 litara kiše, što je više od polovice prosječne količine za ožujak. Polja su natopljena, i u njih ne može mehanizacija, a na mjestima su se pojavila i jezera, tj. usjevi su pod vodom, pa im prijeti propadanje. Prelili su se i neki manji ribnjaci.

Posljedice udara bure, 7. ožujka 2017.

Prva marčana bura u Zadru, 7. ožujka 2017.

Obilne oborine, 7. ožujka 2017.

38

BILTEN 03 / 2017

29. ožujak 2017.

Visoke temperature zraka. U Rijeci je izmjereno 25°C, što je najviša temperatura zraka od kako postoje mjerenja (od 1948.). U Senju je izmjereno 25.9°C.

Magnolija u cvatu, 29. ožujka 2017.

Iznimno toplo i lijepo vrijeme krajem ožujka u Zagrebu (foto Petra Picek)

39

BILTEN 03 / 2017

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

Prvi korak k novom računskom i podatkov-nom centru ECMWF-a u Italiji

Vijeće država članica Europskog centra za srednjo-ročne vremenske prognoze (ECMWF) ovlastilo je Flo-rence Rabier, generalnu direktoricu ECMWF-a, da za sljedeći sastanak Vijeća pripremi sporazum na visokoj razini s Vladom Republike Italije o novom računskom i podatkovnom centru u Bologni.

Vijeće je ovu odluku donijelo na izvanrednom sa-stanku održanom 28. veljače 2017. godine, sazvanom nakon detaljnog razmatranja ponuda za lokacije u Veli-koj Britaniji (tri lokacije), Finskoj, Islandu, Luxembur-gu i Italiji. Međunarodni stručnjaci i predstavnici ze-malja članica koji su ocjenjivali ponude uspoređivali su sukladnost ponuda sa zadanim kriterijima tehničkim, financijskim, kriterijima isporuke i dr.

Direktorica Rabier komentirala je razloge traženja nove lokacije za računski i podatkovni centar te je ista-knula: “Već neko vrijeme jasno je da sadašnji prostorni i računalni kapaciteti ne omogućavaju fleksibilnost potreb-nu za budući rast i promjene u visokoj tehnologiji. Kako je navedeno u Strategiji 2025, koju smo objavili u rujnu prošle godine, smatramo da daljnja poboljšanja vremen-skih prognoza ovise o našoj sposobnosti da znanost podrži-mo s proporcionalno snažnom visokom tehnologijom. Za ostvarenje srednjoročnih ciljeva do 2020. godine trebamo 10 puta veće računalne kapacitete. Tri ključne komponente su razvoj tehnologije, sposobnost povećanja efikasnosti i do-datni procesori. Ova posljednja točka zahtijeva značajno proširenje infrastrukture našeg računskog i podatkovnog centra i ne može biti ostvarena na postojećoj lokaciji. To je bio okidač za traženje nove lokacije. Impresionirana sam kvalitetom svih dostavljenih ponuda i radujem se početku razgovora s talijanskom vladom.”

Slijedećih nekoliko mjeseci ECMWF i talijanska vlada trebaju detaljno raspraviti pravne, financijske i tehničke elemente ponude koji će biti predstavljeni na idućem sastanku Vijeća u lipnju.

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Više klimatskih rekorda oboreno u 2016. s globalnim utjecajima - ekstremni i neuobi-

čajeni trendovi nastavljaju se u 2017.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) 21. 3. 2017. objavila je da će 2016. godina ostati upisana u povijest kao godina u kojoj je zabilježena rekordno viso-ka globalna temperatura zraka te iznimno niska razina

morskog leda, dok su se razina mora i temperatura oce-ana nastavili uzdizati nesmanjenim tempom. Ekstremni vremenski i klimatski uvjeti nastavili su se i u 2017.

WMO je uoči Svjetskog meteorološkog dana, koji se obilježava 23. ožujka, izdala svoje godišnje izvješće o stanju globalne klime temeljeno na nekoliko među-narodnih skupina podataka koje neovisno održavaju globalni centri za analizu klime, te informacijama koje prilažu deseci nacionalnih hidrometeoroloških službi i istraživačkih instituta, članova WMO-a. Izjava stoga predstavlja mjerodavni referentni izvor. S obzirom na važnost društvenih i gospodarskih učinaka klimatskih promjena, ove godine WMO se prvi put udružila s dru-gim organizacijama Ujedinjenih naroda kako bi obu-hvatila i informacije o tim učincima.

“Ovo izvješće potvrđuje da je 2016. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja s nevjerojatnih 1,1°C iznad predindustrijskog razdoblja, što je 0,06°C više od prijaš-njeg rekorda postavljenog 2015. godine. Porast global-ne temperature u skladu je s drugim promjenama koje se događaju u klimatskom sustavu, objasnio je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas.

“Globalne prosječne površinske temperature mora također su bile najviše u povijesti mjerenja, globalne ra-zine mora nastavile su se uzdizati, a površina arktičkog leda veći dio godine bila je znatno ispod prosjeka”, re-kao je.

“Uz stalno nove rekordne razine ugljičnog dioksida u atmosferi, utjecaj ljudskog djelovanja na klimatski su-stav postaje sve očitiji”, rekao je g. Taalas.

Sve moćniji računalni alati i dostupnost dugoroč-nih klimatskih podataka omogućili su nam da danas uz pomoć atributivnih studija jasno pokažemo postojanje veza između klimatskih promjena prouzročenih ljud-skim djelovanjem i mnogih slučajeva ekstremnih doga-

Odstupanja prosječne globalne temperature u °C

40

BILTEN 03 / 2017

đaja s velikim posljedicama, posebno toplinskih valova, rekao je.

Svaka od 16 godina nakon 2001. bila je najma-nje za 0,4°C iznad dugoročnog prosjeka za referentno razdoblje 1961. − 1990., kojim se WMO koristi kao referencom za praćenje klimatskih promjena. Globalne temperature i dalje odgovaraju trendu zatopljenja od 0,1°C do 0,2°C po desetljeću, stoji u izvješću Svjetske meteorološke organizacije.

Snažni El Niño 2015./2016. pojačao je zatopljenje u 2016., pridružujući svoj utjecaj utjecaju dugoročnih klimatskih promjena prouzročenih emisijama staklenič-kih plinova. Za godina obilježenih snažnim El Niñom, kao što su bile 1973., 1983. i 1998., temperature su obično za 0,1°C do 0,2°C više od prosječnih. Tempera-ture u 2016. odgovaraju tom obrascu.

Globalne razine mora snažno su porasle tijekom El Niña, a vrijednosti zabilježene početkom 2016. dose-gnule su nove rekorde. Globalna površina morskog leda u studenom se smanjila za više od 4 milijuna četvornih kilometara ispod prosjeka, što je nezabilježena anomali-ja u tom mjesecu.

Vrlo visoke temperature oceana doprinijele su zna-čajnom blijeđenju koralja. Odumiranje je zabilježeno u brojnim tropskim vodama, što ima značajan utjecaj na morske hranidbene lance, ekosustave i ribarstvo.

Razine ugljičnog dioksida u atmosferi dosegnule su simboličnu razinu od 400 dijelova po milijun (ppm) u 2015., posljednjoj godini za koju su dostupni globalni podaci WMO-a. Zbog svoje dugotrajne prirode CO2 neće pasti ispod te razine još mnogo naraštaja.

Među ekstremnim događajima u 2016. koje tre-ba spomenuti su i velike suše koje su prouzročile ne-izvjesnost u opskrbi hranom za milijune ljudi u južnoj i istočnoj Africi i Srednjoj Americi. Uragan Matthew uzrokovao je mnogo patnje na Haitiju kao prva oluja kategorije 4 koja je pogodila kopno od 1963. Matthew je nanio velike ekonomske gubitke Sjedinjenim Ame-ričkim Državama, a istočnu i južnu Aziju pogodile su obilne kiše i poplave.

WMO već više od 20 godina izdaje godišnja iz-vješća o klimi i predstavlja ih na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije o promjeni klime. Godišnje izjave nadopunjuju izvješća o procjeni koja svakih 6-7 godina izrađuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC).

Godišnje izvješće bit će predstavljeno zemljama članicama UN-a i klimatskim stručnjacima na događa-ju na vrhu Akciji za klimatske promjene i održivi razvoj u New Yorku 23. ožujka (Svjetski meteorološki dan), kojem će domaćin biti predsjednik Glavne skupštine UN-a Peter Thomson.

“Stupanje na snagu Pariškog sporazuma u sklopu UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UN-

FCC) 4. studenog 2016. predstavlja povijesni trenu-tak. Od ključne je važnosti da njegova implementacija postane stvarnost i da sporazum posluži globalnoj za-jednici kao vodič u borbi protiv klimatskih promjena smanjenjem emisija stakleničkih plinova, promicanjem otpornosti na klimatske promjene i uvrštavanjem pri-lagodbe na klimatske promjene u nacionalne razvojne politike”, rekao je g. Taalas.

“Trajno ulaganje u klimatska istraživanja i opažanja od ključne je važnosti ako želimo da naša znanstvena znanja održe korak s brzim tempom klimatskih promje-na”, istaknuo je g. Taalas.

Ekstremni događaji nastavljaju se u 2017.

Novoobjavljene studije koje nisu obuhvaćene WMO-ovim izvješćem ukazuju na mogućnost da se količina topline u oceanima povećala i više nego što je prethodno izviješteno. Privremeni podaci također poka-zuju da se stopa rasta koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi nije smanjila.

“Čak i bez snažnog El Niña u 2017. svjedočimo drugim značajnim promjenama diljem planeta koje postavljaju nove izazove pred naše razumijevanje kli-matskog sustava. Nalazimo se u istinski nepoznatom području”, rekao je direktor Svjetskog klimatskog istra-živačkog programa (WCRP) David Carlson.

Najmanje tri puta ove zime na Arktiku je zabilježen polarni ekvivalent toplinskog vala, pri čemu su snažne oluje s Atlantika donijele priljev toplog i vlažnog zraka. Uslijed toga, usred arktičke zime i razdoblja ponovnog smrzavanja morskog leda zabilježeni su dani kada su temperature zapravo bile bliže točki otapanja. Antar-ktički morski led također je, za razliku od trenda za-bilježenog prethodnih godina, bio na rekordno niskim razinama.

Znanstvena istraživanja upućuju na zaključak da promjene na Arktiku i otapanje morskog leda dovode do promjena u širim oceanskim i atmosferskim obrasci-ma cirkulacije, utječući na vrijeme u drugim dijelovima svijeta zbog valova u mlaznim strujama (jetstream) – br-zim zračnim strujama koje pridonose regulaciji tempe-ratura.

Zbog toga je početkom 2017. u nekim dijelovima svijeta, uključujući Kanadu i velike dijelove SAD-a, bilo neuobičajeno toplo, dok su drugi, uključujući dijelove Arapskoga poluotoka i Sjeverne Afrike, zabilježili neuo-bičajeno niske temperature.

Američka nacionalna oceanografska i atmosferska služba (NOAA) zabilježila je da je samo u SAD-u po-stavljeno ili izjednačeno 11 743 rekorda u visokim tem-peraturama. Dugotrajne i ekstremne vrućine u siječnju i veljači pogodile su Novi Južni Wales, južni Queensland,

41

BILTEN 03 / 2017

Južnu Australiju i sjevernu Viktoriju, gdje su zabilježeni brojni novi temperaturni rekordi.

Ostali naglasci iz Izvješća za 2016.

Globalne temperatureZatopljivanje se u 2016. nastavilo gotovo u cijelom

svijetu. Na velikoj većini svjetskih kopnenih površina temperature su bile iznad prosjeka 1961. − 1990. Jedine značajne iznimke bile su područje Južne Amerike oko središnje Argentine i dijelovi jugozapadne Australije.

Na raznim lokacijama visokih geografskih širina zabilježene su srednje godišnje temperature minimalno 3°C više od prosjeka 1961. − 1990., naročito duž ruske obale, na Aljasci i u krajnjoj sjeverozapadnoj Kanadi, te na otocima u Barentsovom i Norveškom moru. Srednja godišnja temperatura od -0,1°C zabilježena u Zračnoj luci Svalbard u Norveškoj, u najsjevernijem dijelu ar-ktičkog kruga, bila je za 6,5°C viša od prosjeka 1961. − 1990. i za 1,6°C viša od prethodnog rekorda.

Izvan arktičkog kruga, u 2016. je primjetnija kon-stantnost visokih temperatura diljem svijeta nego ek-stremne temperature na pojedinačnim lokacijama.

OceaniGlobalne prosječne površinske temperature mora u

2016. bile su najviše u povijesti mjerenja. Anomalije su bile najizraženije u prvim mjesecima 2016.

Zabilježena je druga najveća količina topline u oce-anu u povijesti mjerenja nakon 2015. Na sjevernoj ze-mljinoj polutki dosegnula je nove rekorde, dok je južna polutka bila hladnija.

Razine mora globalno su od početka 20. stoljeća porasle za 20 centimetara, većinom uslijed termalne ekspanzije oceana i topljenja ledenjaka i ledenih kapa. Globalne razine mora vrlo su snažno porasle tijekom El Niña 2015./2016., podigavši se za oko 15 milimetara od studenog 2014. i dosegnuvši novu rekordnu razinu u veljači 2016. To je iznimno iznad trenda od između 3 i 3,5 milimetara godišnje nakon 1993. Razine mora osta-le su relativno stabilne između veljače i kolovoza kako je oslabio utjecaj El Niña. U vrijeme nastanka izvješća još nisu bili dostupni konačni podaci o razini mora za 2016.

Arktički morski ledSezonski maksimum od 14,52 milijuna km2, za-

bilježen 24. ožujka, bio je najniži u povijesti satelitskog mjerenja od 1979. do 2016. Jesensko ponovno smrza-vanje u 2016. odvijalo se iznimno sporo, a površina leda se nekoliko dana sredinom studenog čak i smanjila.

OborineVeći dio sjeverne Afrike početkom godine pogodila

je velika suša. Drugu godinu zaredom, razina oborina u 2015./2016. na velikom području bila je od 20 %

do 60 % niža od prosjeka za godišnju kišnu sezonu (od listopada do travnja). Svjetski program za hranu procje-njuje da će 18,2 milijuna ljudi trebati hitnu pomoć do početka 2017.

Preliminarni podaci pokazuju da je 2016. bila naj-sušnija godina u povijesti u Amazonskom bazenu, a ve-like suše zabilježene su i u sjeveroistočnom Brazilu. El Niño je uzrokovao suše i drugdje u Srednjoj Americi i sjevernoj Južnoj Americi.

U bazenu rijeke Yangtze u Kini sveukupno gleda-no zabilježena je najveća sezona poplava od 1999., a na nekima od pritoka zabilježene su rekordno visoke razine vodostaja. U cijeloj Kini u prosjeku 2016. bila je godi-na s najviše oborina u povijesti mjerenja. Nacionalna srednja razina oborina od 730 mm za 16 % je viša od dugoročnog prosjeka.

Toplinski valoviGodina je započela ekstremnim toplinskim valom

u sjevernoj Africi u prvom tjednu siječnja. U Pretoriji je 7. siječnja izmjerena temperatura od 42,7°C, a u Jo-hannesburgu od 38,9°C. Obje temperature su za 3°C ili više iznad najviših rekorda ikad izmjerenih na tim lokacijama.

Ekstremne vrućine također su pogodile istočnu i jugoistočnu Aziju u travnju i svibnju prije početka ljet-nih monsuna. Jugoistočna Azija ozbiljno je pogođena u travnju. U Mae Hong Sonu na Tajlandu 28. travnja izmjeren je nacionalni rekord od 44,6°C, a u Phalodiju je 19. svibnja izmjereno 51,0°C, najviša temperatura u Indiji u povijesti mjerenja.

Rekordne ili gotovo rekordne temperature zabilje-žene su u dijelovima Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Najviša izmjerena temperatura iznosi 54,0°C a izmje-rena je u Mitribahu u Kuvajtu 21. srpnja, što će nakon potvrde biti novi najviši temperaturni rekord za Aziju. Među ekstremno visokim temperaturama ističu se i 53,0°C u Basri u Iraku i 53,0°C u Delhoranu u Islam-skoj republici Iran (nacionalni rekord). Obje tempera-ture izmjerene su 22. srpnja. Znatno visoke temperature također su zabilježene u Maroku, Tunisu, Libiji i Ujedi-njenim Arapskim Emiratima.

Toplinski val pogodio je i mnoge dijelove zapadne i srednje Europe neobično kasno u sezoni, u prvoj po-lovici rujna. U Cordobi u južnoj španjolskoj 6. rujna izmjereno je 45,4°C.

Globalne temperature u ovoj Izjavi dobivaju se uz pomoć srednje vrijednosti najnovijih verzija triju skupina podataka, GISTEMP, NOAAGlobalTemp i HadCRUT, koje održavaju Američka nacionalna oceanografska i atmosferska služba (NOAA), Američka nacionalna zrako-plovna i svemirska administracija (NASA) i Centar Had-ley Britanske nacionalne meteorološke službe u suradnji s Odsjekom za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenom kraljevstvu. Kombinirana skupina

42

BILTEN 03 / 2017

podataka seže unatrag do 1880. godine. Osim toga, u pro-cjeni je korištena i ERA – privremena ponovljena anali-za Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze. Izjavom su također obuhvaćeni podaci o učincima klimat-skih promjena koje su dostavili Svjetski program za hranu (WFP), Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinje-nih naroda (FAO), Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Program ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Međunarodni monetarni fond (IMF) i Centar za istraživanja epidemiologije katastrofa (CRED) Katolič-kog sveučilišta u Louvainu u Belgiji.

Priopćenje WMO-a

Obilježavanje Svjetskog meteorološkog dana: “Razumijevanje oblaka

Ovogodišnja tema Svjetskog meteorološkog dana „Razumijevanje oblaka“ nesporno je vrlo važna zbog značaja kojeg oblaci imaju u reguliranju energetske ravnoteže, klime i vremena na Zemlji. Imaju presudnu ulogu u kruženju vode u atmosferi, utječu na globalni klimatski sustav i oblikuju globalnu razdiobu vodnih resursa.

Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a

Razumijevanje oblaka ključno je za motrenje i pro-gnoziranje vremenskih uvjeta. Istovremeno, oblaci su jedna od ključnih nepoznanica u proučavanju klimat-skih promjena – Kako utječu na klimu? Kako će klima koja se mijenja utjecati na oblake?

Povodom Svjetskog meteorološkog dana, osvrćući se na temu oblaka, glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas kazao je kako su kroz stoljeća rijetke prirodne pojave nadahnule toliko znanstvenih i umjetničkih promišlja-nja kao oblaci te je istaknuo: „Aristotel je prije više od dva tisućljeća proučavao oblake i napisao raspravu o nji-hovoj ulozi u hidrološkom ciklusu. Danas znanstvenici shvaćaju da oblaci igraju ključnu ulogu u reguliranju energetske ravnoteže Zemlje, klime i vremena. Ako že-limo prognozirati vrijeme, moramo razumjeti oblake. Ako želimo modelirati klimatski sustav, moramo razu-mjeti oblake i ako želimo predvidjeti dostupnost vodnih resursa, opet moramo razumjeti oblake.“

Povodom Svjetskog meteorološkog dana 2017. godine, u skladu s temom, predstavljena je i nova, digitalna verzija Međunarodnog atlasa oblaka www.wmocloudatlas.org/home.html.

Atlas je najopsežniji referentni priručnik za opažanje i prepoznavanje oblaka, služi kao ključan obrazovni alat za stručnjake zaposlene u meteorološkim službama i u sekto-rima kao što su zrakoplovstvo i promet te uživa veliki ugled kod zaljubljenika u oblake.

Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. ožujka 1950., dan kad je osnovana Svjetska meteoro-loška organizacija (WMO), sljednica Međunarodne mete-orološke organizacije (1873.), kako bi omogućila razmjenu meteoroloških informacija preko državnih granica.

Godine 1951. WMO postaje specijalizirana agencija Uje-dinjenih naroda (UN) za područje meteorologije, odnosno vremena i klime, operativne hidrologije i s njima poveza-nih geofizičkih znanosti.

Organizacija potiče suradnju između nacionalnih meteo-roloških i hidroloških službi svojih članica, zemalja kojih je ukupno 191.

43

BILTEN 03 / 2017

Obilježavanje 70. obljetnice DHMZ-a u sklopu proslave Svjetskog meteorološkog dana

i Svjetskog dana voda

Na 70. obljetnicu DHMZ-a koja je obilježena u sklopu Svjetskog meteorološkog dana, Nataša Stre-lec Mahović, ravnateljica, istaknula je značajnu ulogu DHMZ-a u svim segmentima društva. „DHMZ pruža velik broj podataka i informacija koji su značajni u svim segmentima djelovanja društva, od donošenja odluka građana vezanih za svakodnevni život do donošenja po-litika i strategija, od lokalne do državne razine. Informa-cije koje DHMZ pruža neophodne su za održivi razvoj i izgradnju, zaštitu zdravlja građana, zaštitu okoliša, pri-rodnih i kulturnih spomenika te osiguravanje uvjeta za ugodan život“, kazala je ravnateljica Strelec Mahović.

„U bliskoj budućnosti DHMZ će između ostaloga imati značajnu ulogu u prilagodbi društva na klimatske promjene te u znanstvenim istraživanjima u područ-ju korištenja čistih izvora energije“ najavila je Strelec Mahović te naglasila da je za preuzimanje takve uloge DHMZ-a važna realizacija projekata koji se odnose na osnivanje Regionalnog pomorskog meteorološkog centra, u sklopu kojeg će se prikupljati podaci za cije-li Jadran i time omogućiti da sve aktivnosti na moru budu sigurnije i učinkovitije, te restrukturiranje i mo-dernizaciju mreža meteoroloških i hidroloških postaja te postaja za mjerenje kvalitete zraka. „Imena projekata METMONIC, AIRQ i VEPAR bit će sigurno teme o kojima će se sljedećih godina puno govoriti, a njihovom realizacijom zamjetno će se poboljšati kvaliteta mjerenja te omogućiti i izrada brojnih novih proizvoda i kvali-tetnijih usluga korisnicima“ kazala je Strelec Mahović.

Pomoćnik ministra za znanost, Tomislav Sokol kazao je kako su istraživanja i inovacije danas opće pri-hvaćen preduvjet rasta države te istaknuo projekte u ko-jima je DHMZ od 1996. godine sudjelovao uz potpo-ru Ministarstva znanosti i obrazovanja, a koji su doveli do izravnog unapređenja struke i/ili proizvoda i usluga DHMZ-a.

Riječ je o sljedećim projektima:1. Višejezični pojmovnik meteorološkog naziv-

lja, projekt na čijoj je izradi sudjelovao velik broj stručnjaka iz područja meteorologije i jezika iz različitih institucija, a koji je iznjedrio jedinstve-ni pojmovnik takve vrste u Hrvatskoj koji služi meteorolozima i svima koji se meteorologijom bave, a naročito prevoditeljima.

2. Klimatske varijacije i promjene i odjek u po-dručjima utjecaja, projekt koji je imao za rezul-tat dijagnosticiranje klimatskih promjena u Hr-vatskoj od početka 20. st. Informacije dobivene iz projekta značajne su za donošenje odluka i politika te planiranje u području zaštite od po-

sljedica klimatskih ekstrema (suše, poplave, hlad-ni valovi...) te prilagodbi društva i gospodarstva klimatskim promjenama.

3. Oluje i prirodne katastrofe u Hrvatskoj, pro-jekti kojima je cilj unapređivanje znanja radi iskorištavanja prirodnih resursa (kopna, voda i atmosfere) što postaje sve interesantnije naročito u području energetike.

4. Projekti vezani za istraživanje vjetra i sunče-vog zračenja rezultirali su (uz Atlas vjetra koji je proizašao iz suradnje s HEP-om) aplikacijom za vjetroelektrane, novim postajama za mjerenje sunčevog zračenja i novim vrstama prognoza što naročito koristi u energetici, zgradarstvu i zaštiti zdravlja.

Sandra Tucak Zorić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, pomoćnica pročelnika za zaštitu oko-liša i održivo gospodarenje otpadom, osvrnula se na svakodnevnu podršku DHMZ-a građanima i gradskim službama. “Informacije DHMZ-a u velikoj mjeri utje-ču na organizaciju rada komunalnih te drugih vitalnih i važnih službi Grada od zimske službe Zagrebačkih cesta, ZET-a, Čistoće, Gradske plinare, Vodoopskrbe i odvodnje, Zagrebačkog velesajma i Zrinjevca u sklopu Zagrebačkog holdinga, do Turističke zajednice Grada Zagreba, Zagrebačkog sportskog saveza i gradskih me-dija” kazala je Tucak Zorić i naglasila “Sve važne gos-podarske, poslovne, sportske, kulturne i mnoge druge manifestacije na otvorenom u Gradu planiraju se u su-radnji s DHMZ-om”.

Profesor Zoran Pasarić, pročelnik Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, podsjetio je na zajedničku povijest DHMZ-a i Geofizičkog odsjeka od osnivanja meteorološke postaje na Griču 3 (1861.) i meteoro-loškog opservatorija kojim je ravnao Andrija Mohoro-vičić te ga razvio u Geofizički zavod iz čijeg je dijela 1947. godine nastao DHMZ. „Cijelo vrijeme te dvije

Dr. sc. Nataša Strelec Mahović, ravnateljica DHMZ-a, na Svjetskom meteorološkom danu i Svjetskom danu voda

44

BILTEN 03 / 2017

institucije usko surađuju, a većina stručnjaka DHMZ-a obrazovala se tijekom diplomskog i poslijediplomskog studija na Geofizičkom zavodu“ zaključio je prof. Pasa-rić naglasivši važnost razvoja STEM područja (Science, Technology, Engineering and Mathematic) za razvoj društva u cijelini.

Alen Sajko, predsjednik Hrvatskog meteorološkog društva, naglasio je kontinuiranu suradnju DHMZ-a i HMD-a naročito u organizaciji stručnih skupova i izda-vaštvu. „Kroz cijelu djelatnost Hrvatskog meteorološkog društva protkana je njegova osnovna zadaća promicanja i popularizacije meteorologije koja se ostvaruje aktivno-šću njegovih članica i članova. Društvo organizira pre-davanja i okrugle stolove, posjete učenika i studenata meteorološkim postajama, a njegovi članovi objavljuju i tekstove te nastupaju u javnim medijima. U svemu tome nezamjenjiv je angažman zaposlenika DHMZ-a koji čine većinu članova društva“ kazao je Sajko.

Svjetski meteorološki dan i Svjetski dan voda, stručno - popularna predavanja

Dr. sc. Tanja Likso: Motrenje oblaka i analiza podataka

Razumijevanje oblaka, vidljivih nakupina sitnih kapljica vode i/ili kristalića leda u atmosferi, ključno je za motrenje i prognoziranje vremenskih uvjeta. Naobla-ka se motri vizualno, od početka rada Mreže meteoro-loških postaja DHMZ-a, na klimatološkim postajama (117) i na glavnim meteorološkim postajama (41), a obuhvaća prepoznavanje vrste oblaka, procjenu naobla-ke (u desetinama pokrivenosti neba oblacima) i gustoće (debljine) oblaka te procjenu njihove visine odnosno

visine podnice/baze oblaka (prezentacija donosi i kratki osvrt na instrumentalno motrenje oblaka od nefoskopa A. Mohorovičića iz 1889. godine, mjerni instrument za određivanje smjera i brzine gibanja oblaka, do suvreme-nih podnicomjera, npr. LIDAR ceilometar). Prikupljeni podaci, zajedno s ostalim meteorološkim parametrima, prolaze kontrolu i obradu te se pohranjuju u bazu poda-taka i na raspolaganju su korisnicima za različite svrhe, od istraživanja do privrede, prometa (osobito zrako-plovni), potrebe sudskih vještačenja i drugo.

Analiza oblaka u RH obrađena je u Klimatskom atlasu Hrvatske za razdoblje 1961.-1990. i 1971.-2000. godine s osobitim naglaskom na geografsku razdiobu srednje godišnje naoblake te godišnji hod vedrih i oblač-nih dana za određen broj meteoroloških postaja. Atlas je dostupan na adresi http://klima.hr/razno.php?id=pu-blikacije&param=atlas.

Najopsežniji referentni priručnik za opažanje i pre-poznavanje oblaka, Međunarodni atlas oblaka u izda-nju Svjetske meteorološke organizacije, predstavljen je u povodu obilježavanja ovogodišnjeg SMD-a u novoj digitalnoj verziji te je dostupan na adresi: https://www.wmocloudatlas.org.

Prezentacija dostupna na adresi: http://klima.hr/razno/dogadjanja/SMD2017_Likso.pdf

Dr. sc. Kristian Horvath: Modeliranje atmosfere i oblaka: primjena za dobrobit društva i gospodar-stva

Numerički modeli atmosfere su napredni računal-ni programi koji se temelje na fizikalnim zakonitosti-ma koje vrijede u atmosferi. Na DHMZ-u atmosferski modeli koriste se prvenstveno za numeričke prognoze

Okupljeni na Svjetskom meteorološkom danu i Svjetskom danu voda

45

BILTEN 03 / 2017

s ciljem ranih upozorenja na opasne vremenske pojave i optimizacije aktivnosti u vremenski ovisnim gospo-darskim djelatnostima te za projekcije buduće klime u svrhu potpore donošenju odluka vezanih za ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene. Kratkoročna nu-merička prognoza (za do tri dana unaprijed) vremena na DHMZ-u izrađuje se modelom ALADIN a progno-stički produkti se više puta dnevno distribuiraju širo-kom krugu suradnika i korisnika. Za ocjenu klimatskih promjena izrađuju se simulacije numeričkim modelom RegCM u budućoj klimi odnosno projekcije buduće klime ovisno o raznim scenarijima emisije stakleničkih plinova. Na DHMZ-u se numerički modeli unapređuju i prilagođavaju s ciljem da se podatci numeričke progno-ze vremena i klimatskih projekcija učine što točnijim i time što primjenjivijim za korištenje u širem području Hrvatske. Modeliranje naoblake, i s njome povezanih oborine i zračenja, jedan je od najvećih izazova u nu-meričkom modeliranju zbog nedostatnog poznavanja relevantnih fizikalnih procesa, nedovoljne količine mo-trenja, važnosti složene interakcije atmosfere i tla/mora i ograničenih računalnih resursa. Kroz izlaganje prika-zane su mogućnosti numeričkih modela atmosfere i pri-mjeri korištenja prognostičkih produkata i klimatskih projekcija u društvu i gospodarskim djelatnostima koje koriste informacije o budućem stanju vremena i klime.

Prezentacija dostupna na adresi: http://klima.hr/razno/dogadjanja/SMD2017_Horvath.pdf

Petra Mikuš Jurković: Daljinska mjerenja ka-rakteristika oblaka – sateliti i radari

Kontinuirano praćenje oblačnih struktura na rela-tivno velikom području omogućeno je razvojem satelit-skih i radarskih mjerenja. Spomenuti podaci od velike su važnosti u prognozi vremena, ponajprije u svrhu pre-poznavanja, praćenja i pravovremenog upozoravanja na opasne vremenske pojave. Satelitski podaci, snimljeni u različitim sprektralnim područjima (kanalima) daju informaciju o zračenju koje je razmjerno temperaturi (u termalnim kanalima) ili refleksivnosti (u vidljivim (solarnim) kanalima). Temeljem spomenutih satelitskih podataka moguće je odrediti različita svojstva oblaka, kao što su visina oblaka, njihov sastav te mikrofizikalna svojstva uključujući i veličinu kapljica ili kristalića koji ih tvore. Kanali visoke prostorne razlučivosti (250 m – 1 km) u vidljivom dijelu spektra pružaju informaciju o 3D strukturi oblaka i zbog toga su pogodni za detekciju i praćenje olujnih konvektivnih oblaka koji za poslje-dicu imaju opasne vremenske pojave na tlu, kao što su intenzivna pljuskovita oborina, jaki udari vjetra, grmlja-vina, velika tuča ili tornado. Također, različite metode analize satelitskih podataka omogućavaju kratkoročnu prognozu premještanja i razvoja oblačnih sustava. Me-teorološki radari rade na principu reflektivnosti oda-slanih elektromagnetskih valova od vodenih kapljica i ledenih čestica u oblaku. Radarski podaci imaju širo-

ku primjenu u analizi i prognozi vremena, posebice za detekciju i praćenje područja oblaka i oborine te odre-đivanje vrste (kiša, snijeg, tuča) intenziteta, položaja i količine oborine, kao i brzine i smjera premještanja oblačnog oborinskog sustava. Također su od velike važ-nosti za praćenje razvoja i premještanja frontalnih zona i linija nestabilnosti, te različitih tipova konvektivnih su-stava – jednoćelijskih i multićelijskih oluja, superćelija, mezoskalnih konvektivnih sustava i kompleksa. Osim navedenog, Dopplerovim radarom moguće je mjerenje brzine i smjera vjetra unutar oblaka, te posljedično pre-poznavanje rotirajuće uzlazne struje u olujnim oblaku koja ima veliki potencijal za razvoj opasnih vremenskih pojava pri tlu, kao što je npr. tornado.

Prezentacija dostupna na adresi: http://klima.hr/razno/dogadjanja/SMD2017_MikusJurkovic.pdf

Svjetski dan voda ove godine naglašava važnost re-cikliranja otpadnih voda – tekućeg otpada koji odlazi iz naših domova, gradova, industrije ili poljoprivrede i zatim se vraća u prirodu. Ove vode nisu pročišćene i ne mogu se ponovno iskoristiti, stoga dolazi do zaga-đenja okoliša i bezrazložnog gubitka obnovljivih tvari. Zato ovogodišnji Svjetski dan voda promovira recikli-ranje otpadnih voda i sigurno ponovno korištenje npr. u domovima. Ovakva voda ponovno se može koristiti za zalijevanje vrtova, a u javnom prostoru za zalijevanje većih zelenih površina i dr. UN ciljevi održivog razvoja (Sustainable Development Goals SDG) nalažu da se do 2030. godine poboljša kvaliteta voda i smanji zagađenje voda slijedom manjeg unosa opasnih tvari i kemikali-ja, udvostruči sadašnja količina pročišćavanja otpadnih voda te bitno i globalno poveća recikliranje otpadnih voda. Napredak u ostvarivanju tih ciljeva rezultirat će zdravijom životnom okolinom, širim pristupom pitkoj vodi i unapređenjem sanitarnih uvjeta, čišćom energi-jom, održanjem života u vodi te održanjem života na kopnu.

Borivoj Terek: Uloga hidrologije u praćenju sta-nja voda u Hrvatskoj

Iako se u okviru svoje osnovne djelatnosti DHMZ ne bavi otpadnim vodama, lako se može pokazati da su mjerenja hidroloških značajki vodotoka, koja jesu jedna od osnovnih aktivnosti DHMZ-a, vrlo vrijedna i važna i

46

BILTEN 03 / 2017

u segmentu upravljanja sustavima otpadnih voda. Kroz mjerenja vodostaja i protoka na vodotocima moguće je ustanoviti koliko opterećenje otpadnim vodama odno-sni vodotoci uopće mogu prihvatiti i „kanalizirati“ ih. Otpadne vode, kao predmet šireg, globalnog interesa, postale su posebno zanimljive tijekom nekoliko zadnjih desetaka godina, iako su prva mjerenja protoka, s tim ciljem, provedena u SAD-u još prije 135 godina. Mjere-nje vodostaja, s druge strane, ima znatno dužu povijest – poznato je da se vodostaji na nekim rijekama (Nil) mjere u kontinuitetu više od 5000 godina! Štoviše, mje-renje vodostaja je, u ta davna vremena, služilo i za grube hidrološke prognoze. I u našim krajevima postoje zapisi o mjerenju vodostaja i protoka: prva hidrološka stanica je osnovana prije 200 godina (!) na rijeci Savi kod Sta-re Gradiške, dok su prva mjerenja protoka, također na rijeci Savi, provedena prije 170 godina. Danas imamo na raspolaganju sofisticirane uređaje kako za mjerenje vodostaja tako i za mjerenje protoka, ali i numeričke modele za prognozu vodostaja i protoka. Svi rezultati ovih mjerenja i prognoza mogu se gledati i kroz prizmu upravljanje otpadnim vodama, odnosno mogućnošću vodotoka da prihvati sve te otpadne vode. Kombinacija mjerenja vodostaja i protoka, uz novije hidrološke pro-gnoze tih veličina, polazna je, dakle, osnova za uprav-ljanje sustavima otpadnih voda i upravo se kroz to vidi koja je uloga hidrologije u praćenju stanja (otpadnih) voda u Hrvatskoj.

Glavni generator otpadnih voda danas su naselja, gradovi prvenstveno, industrija, ali i poljoprivreda. Po-većanjem broja svjetskog stanovništva ( uz ograničene svjetske zalihe slatke/pitke vode) raste potreba za većom proizvodnjom hrane. Veća proizvodnja hrane zahtijeva veću uporabu umjetnih gnojiva koja mogu onečisti-ti tlo, ali i izvore pitke vode. S druge strane povećana industrijska proizvodnja traži sve veće količine vode za proizvodnju potrebnih dobara – što u konačnici opet

rezultira povećanom „proizvodnjom“ otpadnih, proce-snih voda.

Ovom problemu može se doskočiti jedino na na-čin da se otpadne vode ne tretiraju kao otpad koji se samo odbacuje u okoliš i time ga dodatno onečišćuju, nego kao mogući resurs: Pravilnim tretmanom otpad-nih voda one se mogu iskoristiti u poljoprivredi (npr. za navodnjavanje), u industriji ( visoko zagrijane ras-hladne vode toplinskih postrojenja mogu se npr. iskori-stiti za zagrijavanje prostorija), pa čak i u energetici ( u postrojenjima za obradu otpadnih voda može se dobiti bio-plin koji se dalje koristi kao energent). Ovogodišnji moto Dana voda „Zašto otpadne vode?“ upravo nosi ta-kvu poruku – Zašto otpadne vode smatramo otpadom kada ih, u stvari, trebamo smatrati korisnim resursom!

Prezentacija dostupna na adresi: http://klima.hr/razno/dogadjanja/SMD2017_Terek.pdf

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Predstavljanje EU projekta DHMZ-a: Rizici od suše u Dunavskoj regiji

(DriDanube)Državni hidrometeorološki zavod je glavni partner

iz Hrvatske na međunarodnom projektu Rizici od suše u Dunavskoj regiji (engl. Drought Risk in Danube re-gion, akronim: DRiDanube) koji je financiran u sklopu programa transnacionalne suradnje Interreg Dunav s

Ante Vukušić, dobitnik zahvalnice DHMZ-a za dugogodišnji predani rad i doprinos popularizaciji DHMZ-a,

motriteljske struke te prirodnih ljepota Velebita

Hrvatsko meteorološko društvo dodjelilo je priznanje za životno djelo prof.dr.sc. Branki Penzar

Hrvatsko meteorološko društvo dodjelilo je priznanje za mladu meteorologinju

dr. sc. Jadranki Šepić

47

BILTEN 03 / 2017

ukupnim predviđenim budžetom za njegovu provedbu u iznosu od 1.974.750 €. Projekt će trajati 30 mjeseci (1. siječnja 2017. – 30. lipnja 2019.)

Glavni cilj projekta DRiDanube je unaprijediti mogućnosti pravovremenog odgovora na sušu na cjelo-kupnom teritoriju zemalja Dunavske regije te poboljšati spremnost za upravljanje sušom uvođenjem novih alata za praćenje i procjenu rizika od suše, prvenstveno one poljoprivredne.

Posebni ciljevi projekta DRiDanube su: • uspostava operativnog praćenja suše (tzv. Dro-

ught User Service) u svrhu što točnijeg i efika-snijeg upozorenja na sušu i to korištenjem svih dostupnih izmjerenih podataka i satelitskih pro-dukata te modernih web sučelja,

• priprema transnacionalnog protokola izrade pro-cjene rizika od suše, tj. objedinjavanjem trenutno postojećih različitih metodologija za procjenu ri-zika u pojedinim državama Dunavske regije

• izrada Strategije DriDanube za unapređenje pra-vovremenog odgovora na sušu ujednačavanjem procesa donošenja odluka u području interesa kako bi ciklus upravljanja sušom (monitoring - procjena utjecaja - odgovor - oporavak - spre-mnost) bio što efikasniji.

U projektu sudjeluje 22 partnera iz 10 zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija). Vodeći partner je Slovenska agencija za zaštitu okoliša (ARSO). Uloga DHMZ-a u projektu je aktivno sudjelovati u ostvarivanju svih ciljeva projekta, te edu-kaciji krajnjih korisnika i donositelja odluka o upravlja-nju rizicima i mogućih posljedica od suše u Hrvatskoj. Pri tome će se DHMZ redovito savjetovati te surađivati s Ministarstvom zaštite okoliša i energetika (MZOIE, Uprava vodnog gospodarstva) koji na projektu ima ulo-

gu pridruženog partnera. DHMZ je obavezan tijekom trajanja projekta pripremiti tri nacionalna seminara na kojima će informirati i educirati sve ciljane skupine (krajnje korisnike, donositelje odluka i dr.). Prvi semnar održat će se 2. lipnja 2017. u Kući Europe u Zagrebu.

Tijekom provedbe projekta naglasak će biti na ko-munikacijskim aktivnostima kako bi se, već od samog početka, razvijala metodologija i alati u skladu s kon-kretnim potrebama korisnika.

Članovi iz projektnog tima DHMZ-a do sada su već sudjelovali na dvije aktivnosti vezanima za rad i pro-vedbu projekta u Vukovaru i Ljubljani.

U Vukovaru je 7. veljače 2017. održana implemen-tacijska radionica za projektne partnere iz Hrvatske na Programu Interreg Dunav u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Agenci-je za regionalni razvoj Republike Hrvatske. Na radioni-ci su organizatori predstavili Smjernice o prihvatljivosti troškova za hrvatske projektne partnere u okviru Pro-grama Interreg Dunav.

U Ljubljani je od 15. do 16. ožujka 2017. održan Inicijalni (kick-off) sastanak i konferencija projekta DRiDanube na kojima su sudjelovali predstavnici svih partnera i pridruženih partnera, te neki korisnici. Na sastanku su se projektni partneri imali priliku bolje upoznati sa svim radnim paketima projekta, rokovima, ciljevima i očekivanjima, odnosno cjelokupnom struk-turom projekta. Sudionici sastanka su se s radnim pa-ketima osim putem standardnih prezentacija upoznali i putem tzv. vrtuljak (carusel) principa što je bilo vrlo korisno i poboljšalo razumijevanje sadržaja i međusob-ne povezanosti svih radnih paketa. Svrha konferencije bila je predstaviti Projekt svim potencijalnim korisnici-ma. Tako su iz Hrvatske, osim predstavnika DHMZ-a i pridruženog partnera iz MZOIE-a, sudjelovali i pred-

Članovi projektnog tima DHMZ-a na radionici u Vukovaru, 7. 2. 2017.

Sudionici Prve međunarodne konferencije projekta DriDanube u Ljubljani, 16. 3. 2017.

48

BILTEN 03 / 2017

stavnici Hrvatskih voda i Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Dodatne informacija o projektu mogu se pronaći na mrežnim stranicama DHMZ-a (http://klima.hr/ra-zno.php?id=projekti&param=DRiDanube) te na mrež-nim stranicama programa Interreg Dunav (http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/dridanube).

Sudionici su bili podijeljeni u nekoliko grupa izmi-ješanih i po državljanstvu i po ulozi koju imaju te grupe. Te grupe su kružile po punktovima. Na punktovima su se nalazili predstavnici radnih paketa i tumačili aktiv-nosti i očekivane rezultate pojedinih radnih paketa.

Tomislav Stilinović, mag. phys.-geophys.mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

mr. sc. Kornelija Špoler Čanić