HIDROGRAFSKO INŽENJERSTVO

8/17/2019 HIDROGRAFSKO INŽENJERSTVO

1/28

HIDROGRAFSKO INŽENJERSTVO

UVOD

U svrhu definiranja hidrografske djelatnosti potrebno je pojmovno odrediti, te analizirati, pravne i tehničko-tehnološke aspekte povezane s hidrografskom djelatnosti. udu!i da ovadjelatnost ima izra"en medunarodni karakter, u njenom temelju su medunarodni pravni

propisi. #otovo svaki proizvod hidrografskih organiza$ija ima medunarodnu namjenu iznačaj. %ato je nu"no da pro$es njegove izrade bude u skladu s tim propisima i zahtjevima.

U pro$esu izrade proizvoda hidrografskih organiza$ija zahtijeva se višedis$iplinarni pristup.lz tog razloga potrebno je pojmovno odrediti hidrografiju, ta analizirati stanje vezano zahidrografski premjer. &vaki podatak u proizvodima hidrografskih organiza$ija zahtijeva

odredenu točnost, te propisanu metodologiju prikupljanja i obrade. 'roizvodi hidrografskihorganiza$ija moraju biti pouzdani. %a njihovu pouzdanost va"na je metodologijahidrografskog premjera. 'ored hidrografskog premjera valja analizirati i reambula$iju, kao

pomo!nu metodu provjere točnosti prikupljenih podataka.

&tanje i promjene podvodnog okoliša prikazuju se na različitim proizvodima hidrografskihorganiza$ija, kao što su pomorske karte i publika$ije, te batimetrijske karte. U tom smislusredišnje mjesto zauzima batimetrija. %ato se pojmovno odreduje batimetrija, analiziraju se

batimetrijska mjerenja, te korištenje tehničko-tehnoloških sredstava i suvremenih metoda u batimetriji.

(akoder se analizira kartiranje morskog okoliša, te razvoj pomorskog katastra u okru"jugeografsko-informa$ijskog sustava.

PRAVNA UTEMELJENOST PROIZVODNJE POMORSKIH KARATA INAVIGACIJSKIH PUBLIKACIJA

)edunarodna hidrografska djelatnost ima iznimno va"nu ulogu u pomorskoj djelatnosti. Onaobuhva!a $ijeli niz poslova, od normiranja, izrade karata i publika$ija, pa sve do obuke. lako

danas ne postoje jedinstveni medunarodni standardi, mo"e se re!i da je postignut visok stupanj standardiza$ije u području hidrografije, a osobito u području hidrografskog premjera.'ropisi i standardi koji reguliraju tu djelatnost sadr"ani su u odredbama *onven$ijeUjedinjenih naroda o pravu mora +. /United 0ations 1onvention on 2a3 of the &ea +

4 U012O&5, ugovorima i preporukama )edunarodne organiza$ije za pomorstvo/lnternational )aritime Organization 4 6)O5, standardima )edunarodne organiza$ije zahidrografiju /lnternational 78drographi$ Organization 4 67O5 i u na$ionalnim propisima.

7idrografska djelatnost danas je dio ukupne pomorske politike zemalja koje imaju izlaz namore. %bog svojih spe$ifičnosti i izra"enog medunarodnog karaktera te djelatnosti u imedr"ava obavljaju isključivo ovlaštene hidrografske organiza$ije. 9nalizom podataka iz

1


2/28

#odišnjaka 67O-a za :+:. zaključuje se da su na$ionalne hidrografske organiza$ije uvlasništvu dr"ava, te da u njihovo ime obavljaju sve poslove vezane za hidrografskudjelatnost.

lzmjenama i dopunama )edunarodne konven$ije o zaštiti ljudskog "ivota na moru

/lnternational 1onvention on the &afet8 of 2ife at &ea 4 &O29&5 iz ::. /koje su stupile nasnagu ::;.5 dr"ave ugovorni$e imaju pravnu obvezu provoditi hidrografska istra"ivanja,

proizvoditi i odr"avati a"urnima pomorske karte i naviga$ijske publika$ije.

'omorska karta posebno je konstruirana karta namijenjena da udovolji zahtjevima za pomorsku naviga$iju. 0a njoj su /uz ostalo5 prikazane dubine mora, vrsta dna, visine terena irazličitih struktura kao što su svjetioni$i, ili tornjevi, konfigura$ija i karakteristike obale, tenaviga$ijske opasnosti.

&adr"aj pomorske karte ovisi o njenoj namjeni i razmjeru. udu!i da se jedna oznaka na karti

mo"e pojaviti više puta, ukupan broj prikazanih oznaka kre!e se od nekoliko desetaka do pribli"no


3/28

U pogledu sigurnosti plovidbe *onven$ija od obalne dr"ave izričito zahtijeva da u svometeritorijalnom moru objavi na prikladan način svaku opasnost za plovidbu koja joj je poznata.(akoder, odredbama U012O&-a zahtijeva se da pomorske rute i sheme odvojene plovidbe

budu naznačene na pomorskim kartama.

U 'rilogu V6 U012O&-a /=ezolu$ija o razvoju na$ionalnih infrastruktura u područjuznanosti o moru, pomorske tehnologije i o$eanografskih slu"bi5 sastavni je dio*onven$ije.U0 potiče dr"ave na razvoj znanosti o moru, pomorske tehnologije io$eanografskih slu"bi, jer je >svrha *onven$ije o pravu mora uspostavljanje novog re"ima zamora i o$eane koji !e pridonijeti ostvarivanju pravednog i pravičnog medunarodnogekonomskog poretka omogu!uju!i miroljubivu uporabu morskog prostora, pravično idjelotvorno gospodarenje i iskorištavanje njegovih bogatstava, te proučavanje, zaštitu iočuvanje morskog okoliša>. (akoder se potiče >sve dr"ave člani$e da daju odgovaraju!u

prednost u svojim planovima razvoja poboljšavanju znanosti o moru, pomorskoj tehnologiji i

o$eanografskim slu"bama>.U sklopu pravnog sustava U0-a medunarodnoj hidrografskoj djelatnosti pridaje se posebna

pozornost kroz Otvoreni neformalni konzultativni pro$es o o$eanima i pravu mora /Open-ended lnformal 1onsultative 'ro$ess on O$eans and the 2a3 of the &ea5 i njegovu Upravu za

pitanja o$eana i pravo mora /Division for O$ean 9ffairs and the 2a3 of the &ea 4 DO92O&5, koji godišnje izvješ!uju #lavnog tajnika o pitanjima prava mora. Op!a skupštinaU0-a je na


4/28

'ravilo /7idrografske slu"be5 u svoja četiri stavka regulira hidrografsku djelatnost dr"avačlani$a. &ukladno 'ravilu, dr"ave člani$e imaju pravnu obvezu prikupljanja, kompila$ije,obrade, razmjene i osvje"avanja svih nautičkih informa$ija nu"nih za sigurnu plovidbu. Oddr"ava člani$a zahtijeva se da osiguraju provedbu hidrografskog premjera, izdaju pomorskekarte i publika$ije i distribuiraju oglase za pomor$e.

(ako@er se zahtijeva najve!a mogu!a uniformnost u izradi karata i publika$ija, tekoordiniranje aktivnosti na najve!em mogu!em stupnju da bi se osigurala pravodobna,

pouzdana i nedvojbena dostupnost hidrografskih i nautičkih informa$ija na svjetskoj razini. 6ovo 'ravilo se u napomeni referira na odgovaraju!e rezolu$ije i preporuke 67O-a.

0ajznačajnija novina 'ravila je uvo@enje obveze dr"avama člani$ama da izdaju pomorskekarte i publika$ije, što prije ::. nije bilo propisano. Do stupanja na snagu revidiranihodredbi &O29&-a od dr"ava se zahtijevala samo provedba hidrografskih istra"ivanja isuradnja s drugim vladama /u pitanjima sigurnosti plovidbe5 gdje je to nu"no, ali ne i obveza

proizvodnje naviga$ijskih karata.

'ravilom + /%ahtjevi za brodske naviga$ijske sustave i opremu5 zahtijeva se od svih brodova, bez obzira na veličinu, posjedovanje naviga$ijskih karata i publika$ija, s time što sesmatra da posjedovanjem jedinstvenog informa$ijskog i naviga$ijskog brodskog sustava/Ale$troni$ 1hart Displa8 and lnformation &8stem 4 A1D6&5 brod udovoljava zahtjevimaovoga 'ravila.

'ravilo B /'omorske karte i naviga$ijske publika$ije5 propisuje da pomorske karte i nautičke publika$ije trebaju biti pogodne i a"urne. 6)O je još +:. uveo obvezu uporabe a"urnih pomorskih karata.

67O je me@uvladina konzultativna /Organiza$ija je konzultativna agen$ija koja nema ovlastinad hidrografskim uredima dr"ava člani$a *onven$ije o 67O-u.5 i tehnička organiza$ija. 67O

je nastao iz )edunarodnog hidrografskog ureda /lnternational 78drographi$ ureau 4 675,koji je osnovan +. lipnja ++. sa sjedištem u )onaku.

67 je osnovan kao stalno tijelo koje bi koordiniralo rad hidrografskih ureda, a $ilj je bio

>učiniti naviga$iju diljem svijeta lakšom i sigurnijom poboljšavaju!i naviga$ijske karte idokumente>.

(ijekom vremena uloga 67-a postupno je proširivana. (ako je *onven$ijom o 67O-u, koja je stupila na snagu . rujna +B:., promijenjen naziv Organiza$ije iz 67 u 67O. 67 postojii danas. 0jegova uloga regulirana je Clan$ima V666 i 6 *onven$ije o 67O-u i odnosi se naširoki spektar djelatnosti, od uskladivanja suradnje na$ionalnih hidrografskih ureda, prekotehničkih i administrativnih pitanja, do suradnje s medunarodnim organiza$ijama i srodnimznanstvenim ustanovama. (o je ujedno naziv sjedišta Organiza$ije.

Danas 67O ima B dr"ava člani$a, dok je +: dr"ava u pro$esu priključenja Organiza$iji.

4


5/28

1iljevi 67O-a suE

a5 uskladivanje djelatnosti na$ionalnih hidrografskih organiza$ija,

b5 postizanje najve!e mogu!e uniformnosti nautičkih karata i dokumenata,

$5 prihva!anje pouzdanih i učinkovitih metoda provedbe i iskorištavanja hidrografskihistra"ivanja i

d5 razvoj znanosti u polju hidrografije i tehnika korištenih u deskriptivnoj o$eanografiji.

lz tih $iljeva mogu se izvesti brojne aktivnosti 67O-a, od kojih se ističu normiranje, izradumedunarodnih karata /lnternational 1harts 460( 1harts5 po preporukama 67O-a,radionaviga$ijska upozorenja, digitalne baze podataka i njihov prikaz, obuku, tehničku

pomo!, deponiranje i razmjenu karata i nautičkih publika$ija, digitalnu banku podatakamorskih mijena, uspostavu regionalnih hidrografskih komisija, suradnju s brojnimmedunarodnim tijelima i izdavanje periodičnih publika$ija. &vakako najznačajnije mjesto od

brojnih aktivnosti 67O-a pripada normiranju u području pomorskih karata i publika$ija. 67O je, rade!i dugi niz godina, razvio )edunarodne hidrografske standarde, koji su danas u svijetuširoko prihva!eni.

'ored razvoja standarda u području hidrografske djelatnosti va"no mjesto zauzimajurezolu$ije 67O-a. &ve rezolu$ije 67O-a nalaze se u publika$iji )-? =esolutions of the6ntemational 78drographi$ Organization. 'ublika$ija )-? nadopunjuje se i a"urira u skladu s

dinamikom usvajanja novih rezolu$ija, izmjene ili dopune postoje!ih i brisanja onih koje sestavljaju izvan snage.

=ezolu$ije 67O-a u 'ublika$iji )-? organizirane su u tri programa. 'rogram + >*orporativni poslovi> /1orporate 9ffairs5 sadr"i administrativne, finan$ijske i upravne rezolu$ije.

'rogram >7idrografske slu"be i standardi> /78drographi$ &ervi$es and &tandards5 sadr"iop!e rezolu$ije, rezolu$ije o morskim mijenama i razinama morske vode, te rezolu$ije okartama i publika$ijama. =ezolu$ije koje se odnose na karte organizirane su u tri medusobno

povezana dijela. 'rvi dio sadr"i op!e rezolu$ije. Drugi dio odnosi se na digitalneFelektroničke

naviga$ijske karte. Ovdje se posebno upu!uje na sukladnost tih karata sa standardima 67O-a,zaštitu podataka, a daju se i načela &vjetske baze podataka elektroničkih naviga$ijskih karata/Gorld3ide Ale$troni$ 0avigational 1hart Database5 kako bi se udovoljilo zahtjevima&O29&-a i standardima 6)O-a za A1D6&. (re!i dio sadr"i rezolu$ije koje se odnose naizradu, nadzor i propise o medunarodnim kartama.

'rogram ? >)e@uregionalna koordina$ija i potpora> /6nter =egional 1o-ordination and&upport5 sadr"i rezolu$ije o regionalnim hidrografskim komisijama i izgradnji kapa$iteta s$iljem uspostave i poboljšanja regionalne suradnje i koordina$ije u širokom spektru poslovahidrografske djelatnosti.

5


6/28

Ncion+ni $#o$i-i o "i!#o.#/-,oj !je+0no-0i

7idrografsku djelatnost u =epubli$i 7rvatskoj obavlja 776 sa sjedištem u &plitu. 'ravni

status 776 reguliran je %akonom o hidrografskoj djelatnosti. &ukladno %akonu, hidrografskadjelatnost je djelatnost od posebnog interesa za =epubliku 7rvatsku. %akon se sastoji od šestdijelova kojima se ureduju sadr"aj, uvjeti i način obavljanja hidrografske djelatnosti, te seosniva 776.

&vrha hidrografske djelatnosti je hidro-naviga$ijsko osiguranje plovidbe u dijelovima mora ukojima =epublika 7rvatska ima suverenost i ostvaruje suverena prava. 776 je mjerodavan zaobavljanje hidrografske izmjere, hidrografsko-naviga$ijsko osiguranje plovidbe, obavljanje

poslova na$ionalnog uskladivanja u prikupljanju, obradi i prosljedivanju pomorskihsigurnosnih informa$ija u skladu s preporukama 67O-a i 6)O-a.

U isključivoj nadle"nosti 776 su poslovi projektiranja, izrade, izdavanja i odr"avanjaslu"benih pomorskih naviga$ijskih karata i priručnika, njihovo uskladivanje s preporukama67O-a i 6)O-a, te odr"avanje i pohranjivanje izvornika. 776 je takoder mjerodavan zau$rtavanje i opisivanje dr"avne grani$e na moru, te vodenje pomorskog katastra. On je ujedno

predstavnik =epublike 7rvatske u 67O-u, te drugim medunarodnim organiza$ijama iz područja svoje djelatnosti, s kojima samostalno suraduje.

'oslove hidrografske izmjere, marinske geodezije i snimanje objekata u priobalju, moru,morskom dnu i podmorju mogu, pored 776, obavljati i druge pravne osobe, ali tek po

odobrenju mjerodavnog ministarstva, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja 776.

&vrha ovako formulirane odredbe je omogu!iti drugim pravnim osobama koje se baveistra"ivanjem i iskorištavanjem mora obavljanje navedenih poslova, ali uz suglasnostinstitu$ija koje je ovlastila dr"ava, kako bi se zaštitio vlastiti na$ionalni interes.

'oda$i dobiveni istra"ivanjima drugih pravnih osoba smatraju se slu"benima kada su pregledani i ovjereni od strane 7rvatskog hidrografskog instituta.

'oslovi hidrografske izmjere, marinske geodezije i snimanja objekata moraju se obaviti nanačin i pod uvjetima propisanim u %akonu, ali i prema standardima 67O-a i drugimstandardima koji proizlaze iz me@unarodnih ugovora koji obvezuju =epubliku 7rvatsku, biloda te poslove obavlja 776, ili druge pravne osobe. Ovom odredbom zakonodava$ je izrijekomuputio na poštivanje standarda 67O-a i 6)O-a u obavljanju hidrografske djelatnosti i poslovakoji iz nje proizlaze. (ime spomenuti standardi predstavljaju pravnu obvezu za onoga tkoobavlja hidrografsku djelatnost.

%akonom su regulirani osnivanje, sastav i djelatnost 7idrografsko-naviga$ijskog vije!a, kaostručnog savjetodavnog tijela, koje strateški usmjerava razvoj hidrografske djelatnosti.(ako@er su regulirana i pitanja ustroja, ovlasti i nadle"nosti =avnatelja i Upravnog vije!a

776, nadzor nad radom 776, kao i ostala tehnička i pravna pitanja.

6


7/28

Po#e!'eno $#vo i ncion+ni $#o$i-i v1niji" $#vni" -%-0v

7idrografske organiza$ije u svijetu organizirane su kao vladina tijela, čija su djelatnost i pravni status regulirani na$ionalnim propisima. #lavnu ulogu u osnivanju hidrografskihorganiza$ija imale su glavne pomorske sile i njihove ratne mornari$e. Danas se na$ionalne

hidrografske organiza$ije uglavnom nalaze u sastavu ministarstva zadu"enog za obranu,ministarsva zadu"enog za pomorstvo, ministarstva zadu"enog za promet, ministarstvazadu"enog za okoliš i sl.

Dalje se analizira pravni status hidrografskih organiza$ija u Velikoj ritaniji, 0jemačkoj i&jedinjenim 9meričkim Dr"avama. Ove organiza$ije odabrane su na temelju njihova značajau sklopu medunarodne hidrografske djelatnosti i pripadnosti glavnim svjetskim pravnimsustavima.

Hi!#o.#/-,i %#e! Ve+i,e B#i0nije

7idrografski ured Velike ritanije /United *ingdom 78drographi$ Offi$e 4 U*7O5najpoznatija je na$ionalna hidrografska organiza$ija u svijetu, koja je osnovana još +B


8/28

Sve*n $o&o#-, i "i!#o.#/-, .encij Nje&2,e

&avezna pomorska i hidrografska agen$ija /undesamt fr &ees$hiffahrt und 78drographie 4 &75 0jemačke odgovorna je za $ijeli niz poslova vezanih uz pomorstvo, te u sklopu toga iza provedbu hidrografskih istra"ivanja i kartiranje u njemačkom dijelu &jevernog i altičkog

mora. &7 je vladina agen$ija koja djeluje u sastavu saveznog ministarstva prometa,izgradnje i urbanog razvoja.

'ravni status &7 reguliran je &aveznim zakonom o odgovornostima u pomorstvu /#esetzuber die 9ufgaben des undes auf dem #ebiet der &ees$hiffahrt 4 &eeaufgabengesetz5.'rema %akonu, hidrografska djelatnost, proizvodnja i objavljivanje slu"benih pomorskihkarata i naviga$ijskih publika$ija i slu"bena distribu$ija naviga$ijskih upozorenja i drugihinforma$ija o sigurnosti plovidbe u isključivoj su nadle"nosti &avezne dr"ave i od njeovlaštene 9gen$ije 4 &7.

lako se nigdje u %akonu izrijekom ne spominju standardi po kojima se obavlja hidrografski premjer, Clanak d. upu!uje kako se imaju smatrati slu"benima oni standardi 6)O-a i drugihme@uvladinih organiza$ija koje su prihvatila mjerodavna njemačka tijela. Ovom op!omformula$ijom obuhva!eni su i standardi 67O-a.

U nadle"nosti &7 je i izdavanje odobrenja za obavljanje odobalnih /offshore5 djelatnosti/npr. postavljanje instala$ija za iskorištavanje energije vjetra, podmorskih $jevovoda i kabela5u njemačkom gospodarskom pojasu u &jevernom i altičkom moru. %bog stalnih promjenamorskog dna uzrokovanih morskim strujama, koje premještaju sedimente, &7 provodi

periodičke izmjere u njemačkim teritorijalnim vodama, čime se osigurava a"uriranje podataka

nu"nih za izradu pouzdanih pomorskih karata. &7 je predstavnik 0jemačke u 67O i član jeregionalnih komisija 67O-a za altičko i &jeverno more.

Hi!#o.#/-, -+%1' % Sje!injeni& A&e#i2,i& D#1v&

7idrografsku djelatnost u &jedinjenim 9meričkim Dr"avama obavljaju tri organiza$ije. %a$ivilne potrebe tu djelatnost obavlja 0a$ionalna o$eanska slu"ba /0ational O$ean &enFi$e -

0O&5, koja se nalazi u sklopu 0a$ionalne uprave za o$eane i atmosferu /0ational O$eani$

and 9tmospheri$ 9dministration 4 0O995. 0O& djeluje u sastavu )inistarstva trgovine izadu"en je za $ijeli niz poslova vezanih uz istra"ivanja, zaštitu i nadzor o$eana i obale&jedinjenih 9meričkih Dr"ava. 'osebno mjesto zauzima hidrografska djelatnost u sklopu kojese obavljaju hidrografska istra"ivanja. U sastavu 0O&-a nalazi se Ured za obalna istra"ivanja/Offi$e of 1oast &urve8 4 O1&5, koji obavlja hidrografska istra"ivanja, prikuplja, obraduje iupravlja dobivenim poda$ima i proizvodi +::: papirnatih pomorskih karata u &jedinjenim9meričkim Dr"avama.

%a potrebe )inistarstva obrane i )inistarstva domovinske sigurnosti &jedinjenih 9meričkihDr"ava, te za potporu u provedbi vojnih opera$ija, hidrografsku slu"bu obavlja 0a$ionalna

geoprostorna obavještajna agen$ija /0ational #eospatial 6ntelligen$e 9gen$8 4 0#95. 0#9se nalazi u sastavu )inistarstva obrane. Ona osigurava pomorske, zrakoplovne i topografske

8


9/28

karte, upute za plovidbu, popise svjetala, oglase za pomor$e, pomorske i geodetske podatke,te proizvode i usluge iz svoga područja odgovornosti za potrebe Oru"anih snaga &jedinjenih9meričkih Dr"ava, drugih federalnih agen$ija, trgovačke mornari$e i pomora$a op!enito.udu!i da je 0#9 dio obavještajnog aparata &jedinjenih 9meričkih Dr"ava javnosti jedostupan samo dio njenih proizvoda, dok je drugi dio namijenjen isključivo ovlaštenimsaveznim agen$ijama i oru"anim snagama.

U sastavu )inistarstva za =atnu mornari$u i pod zapovjedništvom =atne mornari$e&jedinjenih 9meričkih Dr"ava djeluje slu"ba pod nazivom %apovjedništvo za pomorskumeteorologiju i o$eanografiju /1ommander, 0aval )eteorolog8 and O$eanograph81ommand 4 10)O15. 10)O1 prikuplja, analizira i prikazuje o$eanografske,meteorološke, hidrografske i geofizičke podatke u funk$iji potpore opera$ijama =atnemornari$e &jedinjenih 9meričkih Dr"ava.

10)O1 je vojni ekvivalent $ivilnoj 0a$ionalnoj o$eanskoj slu"bi, s time što ne proizvodi pomorske karte i naviga$ijske publika$ije, iako u svom sastavu ima brodove za o$eanografskai hidrografska istra"ivanja. &ve tri organiza$ije člani$e su 67O-a, a svaka od njih utemeljena

je i djeluje prema posebnim propisima. One svoje aktivnosti u pitanjima hidrografskihistra"ivanja medusobno uskladuju. (ako je na temelju %akona o unapredenju hidrografskihslu"bi iz +., s amandmanima iz ::., 0O99 odgovorna za osiguranje potpunegeografske pokrivenosti hidrografskim slu"bama, odr"avanje na$ionalne baze hidrografskih

podataka, te razvoj i implementa$iju medunarodnih standarda za hidrografske podatke ihidrografske slu"be u suradnji s ostalim federalnim agen$ijama. (im %akonom su i u&jedinjenim 9meričkim Dr"avama prihva!eni standardi 6 7O-a.

HIDROGRAFIJA

7idrografija je u širem smislu >znanstvena dis$iplina koja uključuje fizikalnu o$eanografiju, pomorsku o$eanologiju i pomorsku geodeziju>.

U u"em smislu hidrografija je >grana primijenjene znanosti koja se bavi izmjerom iopisivanjem obilje"ja mora i obalnih područja za potrebe naviga$ije i sve druge pomorske

potrebe i aktivnosti, uključivo 4 inter alia 4 odobalna istra"ivanja, zaštitu okoliša i

prognostičke slu"be>.

Uvi@aju!i značaj i sve ve!u va"nost unutrašnjih voda, 67O je na ;. izvanrednoj konferen$iji67-a, odr"anoj u lipnju ::., usvojio novu slu"benu defini$iju hidrografije, koja glasiE>7idrografija se dr"i granom primijenjenih znanosti. Ona slu"i mjerenjima i opisivanjimafizičkih osobina o$eana, mora, obalnih područja, rijeka i jezera, te predvi@anja njihovih

promjena tijekom vremena, s primarnom upotrebom u sigurnosti plovidbe i potpori svimdrugim pomorskim aktivnostima, uključuju!i ekonomski razvoj, sigurnost, obranu,znanstvena istra"ivanja i zaštitu okoliša>.

7idrografija tradi$ionalno pripada području pomorstva, me@utim, novom slu"benomdefini$ijom ona se >preselila> u hidrosferu.

9


10/28

Do prije desetak godina hidrografska istra"ivanja per$ipirana su kroz svoju primarnu svrhu, ato je bilo poboljšanje sigurnosti plovidbe. Danas je situa$ija bitno drukčija. 'orast interesa zainforma$ijama o morskim prostorima zahtijeva provedbu novih hidrografskih istra"ivanja,koja !e pru"ati više informa$ija korisni$ima. (o je mogu!e posti!i jedino primjenom novihtehnologija. &vojevrsnu revolu$iju u hidrografskim istra"ivanjima izazvala je pojavavišesnopnih /)ultibeam A$hosounders5 i panoramskih dubinomjera /&ide &$an &onars5, koji

posti"u vrlo veliku točnost mjerenja i prekrivenost dna uz pove!anje brzine mjerenja ismanjenje troškova istra"ivanja. 'oda$i dobiveni suvremenim hidrografskim istra"ivanjimakoriste se za potrebe naviga$ije i sigurnosti plovidbe, kartiranja, batimetrije, digitalnogkartiranja, seizmičkih istra"ivanja, postavljanja i odr"avanja podvodnih instala$ija,dubokomorskog rudarstva, jaru"anja, razvoja geografskog informa$ijskog sustava i izrade

pomorskog katastra.

(emelj hidrografske djelatnosti je prikupljanje hidrografskih podataka. ez pouzdanih

podataka nije mogu!e osigurati proizvodnju pomorskih karata i naviga$ijskih publika$ija.udu!i da se hidrografskim premjerom osigurava prikupljanje hidrografskih podataka, mo"ese re!i da je on temeljna djelatnost hidrografije.

Poj& i v#-0e "i!#o.#/-,o. $#e&je#

7idrografski premjer /78drographi$ &urve85 u u"em smislu podrazumijeva premjer vodnih područja. U suvremenim uvjetima hidrografskim premjerom mogu se prikupljati različiti

poda$i, kao što su dubine voda, konfigura$ija i prirodne osobine dna, smjerovi i brzinemorskih struja, vremena i visine nastupa visokih i niskih voda i pozi$ije čvrstih objekatava"nih za naviga$iju i premjer. 'rimarna svrha hidrografskog premjera je prikupljanje

podataka za izradu pomorskih karata.

7idrografski premjer obuhva!a, pored prikupljanja, obradu i prikazivanje podataka. 0jegovizavršni proizvodi su pomorske i batimetrijske karte, te naviga$ijske publika$ije, čije sutočnost i pouzdanost izravno ovisne o točnosti podataka prikupljenih hidrografskim

premjerom.

Po!je+ -0n!#! * "i!#o.#/-,i $#e&je#

&tandardi i vodiči za hidrografske premjere vezani za sigurnost plovidbe obično se dijele u ?razine svaki s različitom sadr"ajem i primjenom.

&veobuhvatni medunarodni standardi

0ajvišu razinu standarda za hidrografski premjer predstavljaju standardi koje usvoji)edunarodna hidrografska organizi$ija. Oni tvore bazu po kojoj dr"ave člani$e 67O-a mogu

kreirati svoje vlastite na$ionalne standarde s namjerom da osiguraju dosljednu kvalitetuhidrografskih informa$ija koje se nalaze na medunarodno priznatim pomorskim kartama.

10


11/28

&kup minimalnih zahtjeva koji moraju biti ispunjeni kako bi se postigla "eljena razina točnostinavedeni su u &pe$ijalnoj publika$iji 67O-a &-;;.

Obično se 'osebna odredba ili Odredba + primijenjuje na premjer luka. Odredba + ne sdr"idetaljnu metodologiju premjera. 'riručnik za hidrografiju 67O-a /)-+?5 pru"a više

spe$ifičnih detalja o primjeni metodologije premjera.

0a$ionalni hidrografski standardi

Druga razina ili 0a$ionalni standardi su proizvedeni od strane dr"ava člani$a 67O-a. 'rete"nosu temeljeni na &-;; i modifi$irani da bi se prilagodili jedinstvenim zahtjevima pojedinedr"ave. Ovi standardi su prilično detaljni i sadr"e propisane postupke.

&lično kao i &-;; svrha im je uspostvaljanje minimalnih standarda za prikupljanje podatakahidrografske izmjere kao podrška proizvodnji slu"benih pomorskih karata.

Upute i standardi za dobru praksu hidrografskih premjera

(re!a razina su upute i standardi koje izdaju agen$ije i organiza$ije kako bi opisali dobru praksu i pro$edure za spe$ifične hidrografske premjere. Opseg ovakavih uputa obično je u"iod opsega na$ionalnih standarda, fokus je na ključnim područjima hidrografskog premjerakoji podupire konkretan tip opera$ije, npr. hidrografski premjeri

kao potpora opera$ijama u lu$i. (ako npr. krovna udruga in"enjera američke vojske izdajedokument koji se tiče premjera prije i poslije jaru"anja.

K#ono+o.ij #*voj -0n!#! S(33

)edunarodna hidrografska organiza$ija razvila je niz standarda medu kojima su standardi zahidrografski premjer. 'rimarni zadatak 67O-a i hidrografskih ureda u svijetu je sigurnost

plovidbe. &tandarde hidrografskog premjera razvijale su radne skupine 67O-a. =azvoj tihstandarda ovisio je o tehničko-tehnološkim sredstvima i metodama premjera. 67O je do sadarazvio pet izdanja standarda hidrografskog premjera. 67O propisuje minimalne standardetočnosti za hidrografski premjer. (i standardi sadr"ani su u publika$iji >l7O standardi za

hidrografski premjer - &'-;;>. (renutačno je na snazi peto izdanje standarda iz ::.P#vo i*!nje

=asprave oko donošenja standarda za hidrografski premjer započele su na V66 )edunarodnojhidrografskoj konferen$iji /671-6ntemational 78drographi$ 1onferen$e5 +


12/28

=adna grupa komuni$irala je putem pošte i odr"ala dva sastanka sa sudioni$ima 6.)edunarodne hidrografske konferen$ije +HB. te pripremila tekst za &pe$ijalnu publika$iju &-;;.

'rvo izdanje standarda &-;; nazvano 9$$ura$8 &tandards =e$ommended for 78drographi$

&urve8s objavljeno je u siječnju +H. 'redgovor 'rvog izdanja ka"e da se hidrografski premjeri provode u svrhu sastavljanja nautičkih karata koje se koriste pri vo$lenju broda.&tudija se ograničava na odre$livanje gusto!e i pre$iznosti mjerenja

potrebnih za što realniji prikaz profila morskog dna i svih objekata u svrhu izrade što pre$iznije naviga$ijske karte.

*njiga je podijeljena dijelaE

9. Op!i standardi koji pokrivaju skalu premjera, interval mjenih linija, interval u$rtanih

mjerenja, uzorkovanje osobina morskog dna, razmak medu isprav$ima u pozi$ioniranju izapa"anja o morskim strujama.

. 'osebi standardi

)aksimalna dozvoljena pogreška kod mjerenja dubina ovisi o dubini i iznosi kako slijediE

J :.?m za dubine izmedu : i : m,

J +.: za dubine izmedu : i +:: m i

J +K dubine za dubine više od +:: m.

(ekst je bio tiskan na lijevoj polovi$i svake strani$e kako bi se olakšalo unošenje spe$ifičnostiza pojedinu dr"avu. 'rihva!eno je da ovaj minimum standarda ne mora odgovarati strogimzahtjevima pojedinih dr"ava.

D#%.o i*!nje

=adna grupa, koja je predstavljala ++ dr"ava člani$a, +. izradila je Drugo izdanje koje je

nazvano 67O &tandards for 78drographi$ &urve8s and 1lassifi$ation 1riteria for Deep &ea&oundings. 1iljevi knjige ostali su nepromijenjeni. #lavne promjene u strukturi su stapanjeDijela 9 i u *njigu + koja se sastoji od ; odjeljkaE

6. &kala premjera i gusto!a mjerenja

66. 'ozi$ije

666. Dubine

6V. =azna mjerenja- priroda dna, pra!enje morskih mijena i struja...

12


13/28

(ako@er je uključena i *njiga o kriterijima klasifika$ije za premjer dubokog mora koja jeodobrena od strane 66. )edunarodne hidrografske konferen$ije. 'ola prazne strani$eostavljene za komentare sada više nije bilo ve! su engleski i fran$uski tekst tiskani usporednona istoj strani$i. Dobar dio sadr"aja *njige + ostao je isti uz nekoliko dopunaE

J =azmak medu linijama premjera mo"e se pove!ati ukoliko se koristi višesnopni dubinomjer ili drugi uredaji koji otkrivaju anmomalije dna medu mjernim linijama

J #rani$a za najmanju dozvoljenu dubinu iznad olupine ili prepreke pove!ava se s ?: na ;:m. (e prepreke otkrivane su uz pomo! ronio$a, "i$e ili dubinomjera visoke rezolu$ije

J 0ovi stavak koji pokriva preporučene naviga$ijske rute zahtijeva da premjer rute treba bitiizvršen najmanje jednom u oba smjera uzdu" linija premjera. 'reporučuje se upotpuniti

premjer dubinomjerom du" $ijele rute kao i po obje niene strane.

J lzmjere koje su vršene bez primjene standarda ovog izdanja moraju uvijek biti jednoznačnoopisane i tretirane kao poda$i ograničene točnosti. *oji put, naime, zbog velike količine poslai ograničenog vremena za njegovu realiza$iju, izvodač primjenjuje tzv. brze metode premjera.(im metodama pripada premjer po ruti, premjer samo odabranih točaka i premjer s upotrebomtelemetrijskih ili elektrooptičnih uredaja. U odredenim okolnostima ti poda$i mogu upotpunitive! postoje!u informa$iju o konfigura$iji dna. 6pak svi ti poda$i moraju biti jasno označenikao nestandarni poda$i.

#radnja brodova sa sve ve!im gazom, a posljedično tome i potreba za stalnim pove!anjemtočnosti dubina izmedu :m i ?:m, dovela je do promjene maksimalne dozvoljene pogreškeE

J :.?m za dubine izmedu : i ?: m

J +.:m za dubine izmedu ?: i +:: m

J +K dubine za dubine više od +:: m

Odjeljak spominje satelitsko pozi$ioniranje koje se odnosilo na (=90%6( preteču #'&-a.'rvi se put u ovim standardima spominje i #'&.

T#e4e i*!nje

(re!e izdanje objavljeno je u studenom +B. 1iljevi su ostali nepromijenjeni. *njiga + i*njiga sada su postale 'oglavlje + i 'oglavlje , a dodano je i tre!e poglavlje koje jenaslovljeno (he pro$edures for the elimination of doubtful data. &tavak o preporučenimnaviga$ijskim rutama proširen je preporukom da se koristi višesnopni, panoramski ilidubinomjer visoke rezolu$ije kako bi se osigurala potpuna pokrivenost rute i pridru"enog joj

područja. 'ove!anje gaza brodova dovelo je do daljnjeg pooštravanja maksimalne dozvoljene pogreške pri mjerenju dubineE

J :,? m za dubine izmedu : i ?: m

J +K dubine za dubine ve!e od ?: m.

13


14/28

U tre!em izdanju susre!u se prve referen$e za statističke pro$jene pogrešaka. Lto se tičeodredivanja polo"aja za mjerene dubine, definirano je da mjerene dubine moraju biti takoodredene da, uz


15/28

(reba napomenuti da uvodenje novog izdanja standarda ne čini podatke prikupljene natemelju predhodnih standarda neva"e!im, ve! je temelj za budu!e radove.

(ekstovi na engleskom i fran$uskom jeziku pojavljuju se kao odvojeni sves$i, a izdan je itekst na španjolskom.

Cetvrto izdanje započinje razvrstavnjem premjera u četiri kategorijeE

J 'osebna odredba hidrograskog premjera obuhva!a područja gdje se mora ploviti uz velikioprez zbog minimalne prozirnosti vode, gdje su karakteristike dna poten$ijalno opasne za

brodove /opasnost od podvodnih izbočenih stijena5. (o su područja s kritičnom minimalnomdubinom ispod kobili$e broda, a konfigura$ija dna opasna za plovidbu /luke, kanali, sidrišta isl.5. (reba umanjiti sve izvore pogrešaka. %ahtijeva se uski razmak medu linijama snimanja

panoramskim dubinomjerimal, te korištenje više transdu$era u nizu i višesnopnihdubinomjera? s visokom rezolu$ijom kako bi se postiglo potpuno snimanje dna. (reba uzeti uobzir da se područje ve!e od +m mo"e razaznati z8učnim instrumentarijem. *ombina$ijomvišesnopnih dubinomjera i panoramskih dubinomjera otkrivaju se opasne prepreke namorskom dnu.

J 'rva odredba odnosi se na luke, prilaze lukama, glavne medukopnene kanale i kanale kojeulaze u kopno, a uključuje i one luke gdje je bolja prozirnost iznad morskog dna, područjavelike gusto!e prometa itd. gdje su geofizikalne osobine dna manje rizične za brodove /npr.

pjeskovito dno5. )jerenja prvog reda mogla bi se ograničiti na područja s dubinom do +::m.

%ahtjevi za detaljnim snimanjem morskog dna su bla"i nego kod 'osebne odredbe. Detaljnamjerenja se zahtijevaju na područjima gdje karakteristike dna predstavljaju poten$ijalnuopasnost za brodove. &tandardi ove odredbe jako su slični glavnom standardu iz prethodnogizdanja &-;;.

MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM

+ 'anoramski dubinomjer /&ide &$an &onar5 je uredaj koji se koristi kod snimanja površine morskogdna pomo!u ultrazvuka. lz mjerenja panoramskog dubinomjera mo"e se dobiti slika širokog područjadna s obje strane putanje plovila.

(ransdu$er je elektronički uredaj koji pretvara energiju iz jednog oblika u drugi. Nedan je odnajva"nijih elemenata ultrazvučnog dubinomjera. Lalje upitni signal na jednoj frekven$iji, a primaodgovor na drugoj. 0jegove glavne funk$ije su pretvaranje električnog u zvučni signal, odašiljanje togistog zvučnog signala u vodu, prihva!anje eha odbijenog zvučnog signala i na kraju opet pretvaranjezvučnog u električni signal. Višesnopni dubinomjer /)ulti eam A$ho &ounder5 - uredaj koji emitiravišestruke zvučne snopove /lepeze5 iz sustava odašiljača. &nopovi se emitiraju okomito na kurs broda

pod različitom kutevima čime se posti"e ve!a pokrivenost morskog dna nego kod jednosnopnihdubinomjera. &uvremeni višesnopni dubinomjeri pru"aju informa$ije o dubini /batimetrija5 i slikoviti

prikaz /povratno raspršenje5 dna čime omogu!uju izradu detaljnih karata s batimetrijskim poda$ima i poda$ima o karakteru morskog dna.

15


16/28

J Druga odredba odnosi se na obalna područja do :: m dubine koja nisu pokrivena posebnom i prvom odredbom. *ao dokaz da na tom području nema opasnih preprekadovoljna je op!a batimetrija. Detaljno snimanje dna zahtijeva se na područjima gdjekarakteristike dna predstavljaju poten$ijalnu opasnost za brodove.

J (re!a odredba odnosi se na sva područja koja nisu pokrivena posebnom, prvom i drugomodredbom kao i sve dubine ve!e od :: m.

Ovi standardi postavljaju zahtjeve za točnoš!u premjera, kriterije za pretra"ivanje dna,sposobnost detek$ije sustava korištnih za pretra"ivanje morskog dna i maksimalan dopuštenrazmak medu linijama premjera za svaku njegovu odredbu. U slijede!im poglavijimaopširnije se govori o navedenoj materiji uzimaju!i u obzir pozi$ioniranje, dubinu i drugamjerenja.

Vjerojatnost razine pouzdanosti pove!ana je na


17/28

T'+ic 67 S1e0, 2e0v#0o. i*!nj &ini&+ni" -0n!#! * "i!#o.#/-,i $#e&je#

=azina pouzdanosti


18/28

d 4 dubina

/5 U svrhu sigurne plovidbe uporaba jedne točno odredene mehaničke motke jamčiminimalnu sigurnu dubinu kroz neko područje pa se mo"e smatrati zadovoljavaju!om za'osebnu i Odredbu + premjera.

/?5 Vrijednost ;: m izabrana je uzimaju!i u obzir maksimalni očekivani gaz broda.

/;5 2inijsko razdvajanje mo"e se proširiti ako se koriste pro$edure za osiguranje odgovaraju!egusto!e izmjerenih dubina. U tabli$i su prikazana prikladna linijska razdvajanja za razneodredbe. =ezultate premjera o$jenjuje se postup$ima koje razvija agen$ija odgovorna zakvalitetu premjera. (emeljem ovih postupaka odlučuje se je li opseg pretra"ivanja dnaadekvatan i treba li razmak medu linijama suziti ili proširiti.

Ovi postup$i mogu uključivati odgovaraju!e statističke pro$jene pogrešaka koje bi trebale

uzimati u obzir pogreške interpola$ije, kao i pogreške dubina i pozi$ioniranja izmjerenihdubina.

T'+ic 87 S1e0, &ini&+ni" -0n!#! * $o*icioni#nje $o&o4% nvi.cij-,i"$o&.+ i v1ni" o'je,0

18


19/28

Pe0o i*!nje

0a prijedlog 9ustralije, 67O je ::


20/28

;: m primjenjuje se 'rva a odredba, ali ako se otkriju pli!ine, prikladnije ih je premjeriti'osebnom odredbom.

J 'oglavlje 4 pozi$ioniranje

J 'oglavlje ? 4 dubineJ 'oglavlje ; 4 opisuje ostala mjerenja kao što su uzorkovanje morskog dna, predvidanja

pojave plime i oseke, promatranje morskih struja i struja morskih mijena. Ova mjerenja nisuuvijek neophodna, ali ukoliko se tra"e, trebaju udovoljavati ovim standardima

J 'oglavlje < 4 pripisivanje podataka. *ako bi se omogu!ila sveobuhvatna pro$jena kvalitete podataka potrebno je snimiti ili dokumentirati odredene informa$ije zajedno s poda$ima iz premjera.

J 'oglavlje H posve!eno je elimina$iji podataka dvojbene kvalitete

&tandardima se klasifi$ira hidrografski premjer naE

- hidrografski premjer za posebne namjene,

- prvu a,

- prvu b i

- drugu kategoriju.

7idrografski premjer za posebne namjene reguliran je posebnom odredbom /&pe$ial Order5.Ovo je najrigoroznija odredba i odnosi se na područja gdje je dubina mora u odnosu naočekivani gaz brodova kritična. lz tog razloga zahtijeva se potpuni pregled morskog dna /fullsea floor sear$h5; i otkrivanje premjerom relativno malih prepreka /features5.<

Dr"i se vjerojatnim kako !e se hidrografski premjer prema posebnoj odredbi provoditi dodubina mora od ;: m. Ona se odnosi na premjer sidrišta, luka i kritičnih područja kanala.

'rva a odredba odnosi se na uska morska područja u kojima je mogu!e da su prirodne iliumjetne prepreke opasnost za površinske brodove čiji se promet očekuje u tim područjima, ali

gdje je dubina mora ispod kobili$e manje kritična nego kod posebne odredbe. 6 ovomodredbom propisan je potpuni pregled morskog dna, ali su prepreke

MMMMMMMMMMMMMMMMMM J 'od pojmom potpunog /+::-postotnog5 pregleda morskog dna podrazumijeva se >sustavna metodaistra"ivanja morskog dna poduzeta radi detektiranja ve!ine prepreka koriste!i odgovaraju!e sustave zadetek$iju, pro$edure i obučeno osoblje. U praksi je nemogu!e posti!i +::-postotnu batimetrijsku

pokrivenost>.

J 'od pojmom prepreka >u kontekstu ovoga standarda, podrazumijeva se bilo koji objekt, prirodnaumjetna, izbočina iznad morskog dna, koji mo"e predstavljati opasnost za površinsku naviga$iju>.

koje moraju biti otkrivene ve!e nego kod posebne odredbe. Veličina obvezno otkrivenih prepreka pove!ava se porastom dubine. 'rva a odredba ograničena je do dubina od +:: m.

20


21/28

'rva b odredba primjenjuje se u područjima u kojima je dubina mora manja od +:: m i gdjese op!enito profil morskog dna smatra odgovaraju!im za plovidbu brodova čiji se prometočekuje u tome području. Ovdje se ne zahtijeva potpuni pregled morskog dna. )aksimalnirazmak izme@u mjernih linija ograničen je veličinom prepreka za koje je vjerojatno da se ne!eotkriti.

Druga odredba je najmanje zahtjevna. Ona se primjenjuje u područjima u kojima se dubinamora smatra odgovaraju!om u pogledu očekivanog prometa brodova. 0e zahtijeva se potpuni

pregled morskog dna. 'reporuka je da se pod drugom odredbom imaju smatrati područjadublja od +:: m. #lavne promjene u odnosu na prethodno izdanje standarda suE

- podjela prve odredbe na prvu a /gdje se zahtijeva potpuno pretra"ivanje morskog dna5 i prvu b /gdje se ne zahtijeva potpuno pretra"ivanje morskog dna5 i

- ukidanje tre!e odredbe, jer se smatralo kako ne postoji potreba za razlikom premjera u

odnosu na drugu odredbu.

- %amjena, u ve!ini slučajeva, uporabe riječi točnost i pogreška za riječ nesigurnost. 'ogreškesu razlika izmedu mjerenih vrijednosti i stvarnih vrijednosti. udu!i prava vrijednost nije

poznata pogreška takoder ne mo"e biti poznata. 0esigurnost je statistička pro$jena vjerojatnemagnitude ove pogreške.

- 'ojmovnik je a"uriran i neki pojmovi koje je radna grupa smatrala temeljnima zarazumijevanje ovih standarda ponovljeni su u uvodu. - =adna grupa je dr"ala da informa$ija*ako premjeriti nije prikladna za ove standarde te je uklonjena iz 'etog izdanja, ali je

sačuvana u aneksima.

0i ovo izdanje standarda /kao niti prethodna izdanja5 ne donosi odredbe o često!ihidrografskog premjera, osim što se preporuča provedba ponovnog premjera u onim morskim

područjima u kojima su dinamične promjene morskog dna. 6ntervali

izme@u tih premjera ovise o lokalnim uvjetima i trebaju ih odrediti na$ionalne hidrografskeorganiza$ije.

U (abli$i ? prikazani su minimalni standardi za sve kategorije premjera.

9 Pe0o i*!nje &ini&+ni" -0n!#! * "i!#o.#/-,i $#e&je#

21


22/28

/+5 )aksimalna dopuštena >ukupna vertikalna greška>H /uz


23/28

±√ a2+ (b×d )2

gdje suE

a 4 dio greške koji ne varira s dubinom b 4 koefi$ijent koji predstavlja dio greške koji varira s dubinom

d 4 dubina

b P d 4 dio greške koji varira s dubinom

/5 %a potrebe sigurnosti plovidbe, uporaba točno spe$ifi$irane mehaničke motke jamčiminimalnu sigurnu dubinu na nekom području pa se mo"e smatrati zadovoljavaju!om za

posebnu i prvu a kategoriju premjera.

/?5 *ubična prepreka podrazumijeva ko$ku čije su strani$e jednake du"ine. %a posebnu i prvua kategoriju premjera minimalni zahtjevi su detek$ija kubičnih prepreka du"ine strani$a od + i m. U odredenim okolnostima, kako bi se minimizirao rizik od nedetektiranih opasnosti za

površinsku naviga$iju hidrografski uredForganiza$ija mo"e smatrati nu"nim detek$iju i manjih prepreka. %a prvu a kategoriju premjera kriterij dubine od ;: m izabran je uzimaju!i u obzir maksimalni očekivani gaz broda.

/;5 2inijsko razdvajanje mo"e se proširiti ako se koriste pro$edure za osiguranje odgovaraju!egusto!e izmjerenih dubina. )aksimalno linijsko razdvajanje podrazumijeva razmak izmedu

mjernih linija jednosnopnog dubinomjera, ili razmak izmedu iskoristivih vanjskih grani$a kod&G9(7 sustava.

/


24/28

*ada hidrografska organiza$ija odluči objaviti novi proizvod ili novo izdanje postoje!ega,trebala bi unaprijed objaviti odgovaraju!u obavijest putem oglasa za pomor$e, te o tomeobavijestiti 67, pogotovo u slučaju korištenja novih podataka uključenih u njegovu izradu.

& obzirom na izrazito medunarodni karakter hidrografske djelatnosti, hidrografske

organiza$ije upu!uju se na suradnju i razmjenu proizvoda, kako bi se njihovim korisni$imaosigurala dostupnost a"urnih proizvoda. One pritom trebaju izbjegavati proizvodnju onih

proizvoda za koje su mjerodavne druge hidrografske organiza$ije. *ako bi se poboljšalarazina suradnje, hidrografskim organiza$ijama preporuča se sklapanje odgovaraju!ih

bilateralnih sporazuma i korištenje medunarodno standardiziranih proizvoda kao što su 60( ielektroničke naviga$ijske karte /Ale$troni$ 0avigation 1harts 4 A015.

67O preporuča hidrografskim organiza$ijama uključivanje u svoje programe redovitih isustavnih premjera o$eanskih područja iza kontinentalnog šelfa. (i programi ne bi trebali bitiograničeni samo na prikupljanje podataka za potrebe plovidbe, nego bi trebali obuhvatiti iistra"ivanja kojima bi se osigurali poda$i o morfologiji morskog dna.

B 1ilj ove =ezolu$ije je maksimalna iskoristivost dobivenih podataka od svih pomorskihznanstvenih hidrografskih korisnika.

U kontekstu =ezolu$ije, proizvodi uključuju pomorske karte i dokumente u analognom idigitalnom formatu.

9ko postoji interes više hidrografskih organiza$ija za premjer istog područja, preporuča se postizanje odgovaraju!eg sporazuma koji pokriva interese svih strana. &ukladno novim

trendovima u hidrografiji, preporuča se prikupljanje i razmjena /uglavnom u digitalnomobliku5 metapodataka i dodatnih informa$ija o premjeru o$eanskih područja.

Ove op!e rezolu$ije daju okvir za suradnju na$ionalnih hidrografskih organiza$ija i razmjenuhidrografskih podataka na medunarodnoj razini. lako su napori 67O-a usmjereni namedunarodnu hidrografsku djelatnost, ona počiva na djelatnosti na$ionalnih hidrografskihorganiza$ija.

Dje+0no-0i ncion+ni" o#.ni*cij

'rimarna odgovornost na$ionalnih hidrografskih organiza$ija je provedba hidrografskedjelatnosti u morskim područjima u kojima dr"ave imaju na$ionalni suverenitet i suverena

prava. *ako je ve! ranije rečeno, pravna osnova te djelatnosti proizlazi iz medunarodnihugovora i na$ionalnih propisa. 0a$ionalne hidrografske organiza$ije ispunjavajumedunarodno preuzete obveze svojih dr"ava prema U012O&-u, &O29&-u, te druge obveze

prema 6)O-u i 67O-u iz svog područja odgovornosti. U tom smislu, one su od dr"avaovlašteni predstavni$i u odgovaraju!im medunarodnim organiza$ijama i tijelima.

7idrografske organiza$ije danas se jako razlikuju od dr"ave do dr"ave po svojoj unutrašnjoj

organiza$iji, obujmu poslova, resursima i sl. ez obzira na te razlike, ve!ina organiza$ija u

24


25/28

provedbi hidrografskih istra"ivanja slijedi medunarodne konven$ije i standarde. 0a$ionalnim propisima /uz ostalo5 točno je reguliran obujam poslova hidrografskih organiza$ija, i onuglavnom obuhva!aE

- hidrografski premjer, geodetska mjerenja i o$eanološka istra"ivanja,

- izradu pomorskih karata i naviga$ijskih publika$ija,

- nadzor nad radovima i izdavanje odobrenja za različite odobalne aktivnosti,

- nadzor i istra"ivanja vezana za zaštitu morskog okoliša,

- poslove vezane za sigurnost plovidbe, i sl.

&ve ove djelatnosti ovise prije svega o finan$ijskim mogu!nostima dr"ava. (ako se ihidrografski premjer, kao tehnološki slo"en i skup postupak, u pravilu provodi sukladno

materijalnim mogu!nostima, a ne prema stvarnim potrebama.

lzravna posljedi$a je korištenje zastarjelih podataka i nepremjerena plovna područja, pa se poda$i na pomorskim kartama ne sla"u sa stvarnim poda$ima iliFi s poda$ima u naviga$ijskim priručni$ima.

lz tih razloga 67O je poduzeo $ijeli niz aktivnosti kako bi se na$ionalnim hidrografskimorganiza$ijama pomoglo u promi$anju hidrografske djelatnosti. (e aktivnosti sadr"ane su u&trateškom planu i =adnom programu, koji su usvojeni :::.

#lavni $iljevi 67O-a suE

- svjetska pokrivenost pouzdanim hidrografskim poda$ima,

- izgradnja kapa$iteta,

- osiguranje i drugih usluga osim onih za potrebe plovidbe,

- tranzi$ija u digitalno doba,

- odgovori prema vanjskom okru"ju i

- postizanje odgovaraju!eg finan$iranja.

0a$ionalne organiza$ije dr"ava člani$a 67O-a usvojile su ove $iljeve u svojim programima.Vezano za izgradnju kapa$iteta, 67O potiče uspostavu regionalnih hidrografskih komisija.=egionalne komisije osnivaju zemlje člani$e različitih geografskih područja s $iljemuskladivanja hidrografske djelatnosti i suradnje na regionalnoj razini. (o su neformalna tijela67O-a, koja s njim blisko suraduju i uskladuju pitanja i probleme vezane za hidrografiju,

proizvodnju karata, planiranje zajedničkih hidrografskih premjera i sl.

'rema studiji U0-a, oko


26/28

Danas su uspostavljene regionalne komisije za &kandinaviju i altičko more, &redozemno i1rno more, 6stočnu 9ziju, &jedinjene 9meričke Dr"ave i *anadu, 6stočni 9tlantik, Nugoistočni'a$ifik, Nugozapadni 'a$ifik, te *aripsko more i )eksički zaljev.

(ranzi$ija u digitalno doba novi je izazov za na$ionalne hidrografske organiza$ije. U tom

smislu njihovi napori usmjereni su na izradu i izdavanje karata i publika$ija u elektroničkomobliku, sukladno va"e!im standardima 67O-a.

(reba spomenuti i razvoj digitalnih baza podataka, koje !e u budu!nosti činiti va"an segmenthidrografske djelatnosti i otvoriti na$ionalne hidrografske organiza$ije prema ve!em brojukorisnika.

Od svih navedenih djelatnosti prikupljanje hidrografskih podataka je najva"nije, jer bezkvalitetnih podataka nije mogu!e osigurati ostale djelatnosti hidrografskih organiza$ija. %ato!e hidrografski premjer i dalje biti središnja aktivnost hidrografije, a nove tehnologije ubrzat

!e prikupljanje, točnost, obradu i kvalitetu podataka.

REAMBULACIJA

=eambula$ija je postupak prikupljanja, analize i obrade pomorskih sigurnosnih informa$ija i podataka o morskim plovidbenim područjima radi odr"avanja pomorskih karata inaviga$ijskih publika$ija. (o je nestandardizirani pomo!ni postupak, kojim se provjeravauskladenost podataka na pomorskim kartama i naviga$ijskim publika$ijama sa stvarnim

stanjem u prirodi. 'omorska karta i naviga$ijska publika$ija trebaju sadr"avati točne podatke i prikazivati stvarno stanje u prirodi. %bog $ijelog niza razloga dogadaju se odstupanja stanja prikazanog na kartama i publika$ijama u odnosu na stanje u prirodi. 7idrografskeorganiza$ije du"ne su provjeravati uskladenost tih podataka sa stvarnim stanjem i u slučaju

promjena o tome izdati odgovaraju!e obavijesti.

udu!i da se na morskom i obalnom području stalno dogadaju promjene, hidrografskeorganiza$ije objavljuju te promjene, kojima se a"uriraju karte i publika$ije.

*ada se u odredenom području dogodi veliki broj promjena, karta iliFi publika$ija koja ga pokriva ne mo"e se više a"urirati, pa je zbog toga potrebno novo izdanje.+: 0ovo izdanje iliizrada nove karte mo"e se obaviti jedino nakon provedenog hidrografskog premjera, što je

postupak koji je standardizirao 67O.

U tom smislu definiran je i odnos hidrografije i reambula$ije. =eambula$ijska mjerenja slu"eisključivo za prikupljanje podataka za odr"avanje karata i publika$ija i druge potrebehidrografskih slu"bi i ona ne mogu zamijeniti hidrografski premjer.++

0a temelju podataka prikupljenih reambula$ijom ne mo"e se izdati novo izdanje pomorskekarte i naviga$ijske publika$ije. =ezultat reambula$ije nije uvijek ispravljanje ili potvrdatočnosti podataka, ve! mo"e rezultirati i uočavanjem potrebe za novim hidrografskim

premjerom.

26


27/28

Opravdano je razvrstati reambula$iju prema istim kriterijima kao i hidrografski premjer /sukladno standardima 67O-a5, jer se reambula$ijom provjeravaju poda$i dobivenihidrografskim premjerom. (ako bi se prema va"e!im standardima 67O-a reambula$ija danasmogla razvrstati na reambula$iju za posebne namjene, prvu a, prvu b i drugu kategoriju. %asvaku od navedenih kategorija primjenjuju se isti standardi točnosti kao i za hidrografski

premjer.

Osnovna prednost reambula$ije u odnosu na hidrografski premjer je u znatno ni"imtroškovima. =eambula$ija se provodi u točno odredenom području, ili bolje rečeno samo za

provjeru podataka o točno odredenom entitetu ili entitetima. U tom smislu nema svako područje, niti svaki entitet, jednaku naviga$ijsku va"nost. %ato je pri donošenju odluke o pokretanju postupka reambula$ije va"no o$ijeniti naviga$ijsku va"nost entiteta. %a potrebereambula$ije mogu!e je razvrstavanje entiteta u šest skupina, prema kriteriju naviga$ijskeva"nosti. =adi razlikovanja mjerenja obuhva!enih reambula$ijom od mjerenja obuhva!enih

hidrografskim premjerom uvedena je odredni$a nazvana kontrolna mjerenja.+: 0e postoje propisi kojima je regulirano koliki je maksimalan broj ispravaka koji se moguunijeti na jednu kartu ili publika$iju. 67O donosi jedino rezolu$iju /67O =esolution 1hartlets,;F++ 5 kojom se preporuča hidrografskim uredima izdavanje posebnih naljepni$a za karte i

publika$ije, kada su isprav$i u jednom području toliko detaljni da se ne mogu unijeti ručno/$rtanjem5.

++=eambula$ija ne mo"e zamijeniti hidrografski premjer. U prvom redu odnosi se na provjeru točnosti i ukladenosti podataka za odr"avanje pomorskih karata i naviga$ijskih

publika$ija, nakon obavljene hidrografske izmjere i drugih postupaka hidrografskih slu"ba,kada je utje$aj nastalih promjena toliki da je valja provesti.

(ako se za različite entitete mogu obavljati kontrolna mjerenja kojima je $ilj prikupljanjerazličitih podataka, ili skupina podataka. =eambula$ijom se mogu prikupljati poda$i oentitetima kao što su pozi$ija, dubina, visina, struja, slanost, vrsta i sastav morskog dna i sl.Opravdano se pretpostavlja kako zbog različitih razloga skupine podataka za svaki entitet

predstavljene na kartama i publika$ijama mogu odstupati od stvarnog stanja. %ato je potrebno,

prema kriteriju naviga$ijske va"nosti, obavljati kontrolna mjerenja.Odstupanja podataka od stvarnog stanja mogu!a su zbog stalnih aktivnosti na obalnoj $rti iobalnom rubu, ali i zbog sve ve!eg broja odobalnih aktivnosti, te aktivnosti povezanih sdjelovanjem morskih struja, riječnih nanosa i sličnih pojava.

*ako bi se smanjila odstupanja podataka na kartama i publika$ijama u odnosu na stvarnostmogu!a je provedba reambula$ije prema godišnjem planu, prije tiskanja nove karte ili

publika$ije, kada je informa$ijski sadr"aj karte ili publika$ije zagušen i kada jenezadovoljavaju!a točnost. U svim ovim slučajevima mogu!e je unaprijed isplaniratireambula$iju i predvidjeti njezine troškove. =eambula$ija se mo"e provesti i u drugimslučajevima, kada to nije predvideno planom, ili se zahtijeva ve!a točnost iFili više podataka.

27


28/28

(ada govorimo o izvanrednoj reambula$iji. Ona se mo"e provesti na zahtjev zainteresiraneorganiza$ije, pa nije mogu!e predvidjeti njenu učestalost.

U o$jeni va"nosti reambula$ije treba voditi računa o va"nosti entiteta, ali i o tome kako jemogu!e optimizirati pro$es i njime upravljati. &ve ovo u konačni$i rezultira smanjenjem

troškova i pove!anjem točnosti pomorskih karata i naviga$ijskih publika$ija, što je $ilj svihhidrografskih organiza$ija.

Documents

HIDROGRAFSKO INŽENJERSTVO